Primjena Tehnologije Zavarivanja U Izradi Celicnih Mostova

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova
1 UVOD
Mostovi su graevinski objekti na saobraajnicama i slue da premoste prepreke kao to
su rijeni tokovi, kanali, jezera, doline, morski tjesnaci, saobraajni putovi, i dr., tako da
prolaz ispod mosta bude slobodan. Svojim impozantnim dimenzijama, skladnim oblikom
i vitkim linijama postaju prepoznatljiv dio krajolika. Visokim dosezima u podruju
graditeljstva su nezamjenljiv dio graditeljske i kulturne batine.
Povijesni razvoj graenja mostova usko je povezan sa mogunostima koritenja razliitih
materijala za gradnju. Tako se u ranijoj povijesti mostogradnje izdvaja vrlo dugo
razdoblje gradnje drvenih i kamenih mostova. Najstariji sauvani su kameni mostovi od
kojih su mnogi jo i danas u upotrebi.
Uz drvo, kamen, beton, armirani beton i elik se ubraja u starije graevinske materijale i
primjenjuje se vie od 120 godina. elik je materijal koji ima iroku primjenu, te ga se
stalno poboljava nainom proizvodnje to je rezultiralo pojavom sve kvalitetnijih vrsta
elika na tritu.
Do kraja 15. stoljea znalo se samo za
kovano eljezo koje se dobivalo u malim
koliinama taljenjem direktno iz rude. Upotrebljavalo se najee za izradu alata, oruja,

elemenata za spajanje i ukrasa.
Lijevano eljezo je prvi put upotrijebljeno kao graevinski materijal za luni most
raspona 30 m sagraen (1777 - 1779) preko rijeke Severn u Engleskoj [1] koji se jo i
danas nalazi na spomenutoj lokaciji. Pojedini dijelovi su izliveni i meusobno spojeni
spojnim elementima od kovanog eljeza. Primjena lijevanog eljeza je ograniena zbog
relativno loih vlanih svojstava.
Poseban znaaj u metalurgiji ima pe koju je Henri Cort (1784) uveo za proizvodnju
kovanog eljeza u veim koliinama. Dobra su svojstva kovanog eljeza to to ima dobra
tlana i vlana svojstva.
Diplomski rad
Antun Rosandi
Slika 1.1 Most preko rijeke Severn [1]

Najvei znaaj za razvoj upotrebe elika za izgradnju mosnih konstrukcija imao je
engleski inenjer Henry Bessemer (1855) pronalaskom postupka koji je omoguio
dobivanje elika u velikim koliinama. Daljnji vaan korak u istom pravcu uinio je
Thomas (1899), koji je Bessemerov postupak prilagodio i za preradu sirovog eljeza
dobivenog iz ruda sa poveanim sadrajem fosfora. Postupcima Bessemera i Thomasa,
kojima treba dodati ne manje znaajan i Siemens-Martinov postupak za dobivanje velikih
koliina elika, bili su ispunjeni svi uvjeti za najiru primjenu elika, posebno u gradnji
mostova.[1]
Odabirom materijala bitno se utjee na tehnike karakteristike konstrukcije, kao i na
trokove izrade i odravanja, odnosno na ukupnu cijenu izgradnje. Sve vea upotreba
elika za izradu mosnih konstrukcija dolazi sa razvojem valjaonike proizvodnje profila i
limova. Suvremena tendencija je sve vea upotreba limova radi lakeg spajanja, olakanja
mase zavarene konstrukcije, kao i prelaska na povrinske sisteme konstrukcija.
Danas se za gradnju elinih mostova najee upotrebljavaju:[2]
- za visee (kabelske) elina ica (Rm 1400 - 1800 N/mm2) i Re (1250 - 1400 N/mm2)
- za konstrukciju
(Rm 450 - 850 N/mm2) i Re (350 - 500 N/mm2)
Obzirom na namjenu razlikuju se sljedee vrste mostova:

-
pjeaki
cestovni
eljezniki
akvadukti
Diplomski rad
Antun Rosandi

-
plinovodni
naftovodni
toplovodni i dr. mostovi.
Obzirom na konstrukcijsku izvedbu i mogunost pokretanja razlikuje se:

-
pokretni i (pokretanjem dijela mosta se oslobaa prolaz ispod mosta)
nepokretni mostovi.
Iako su nepokretni mostovi daleko zastupljeniji u odnosu na pokretne i o njima e se u

svakom sluaju vie govoriti, ima situacija kada se grade i razliite varijante pokretnih
mostova u zavarenoj izvedbi. Na slici 1.2 se daje shematski prikaz razliitih varijanti
pokretnih mostova u zavarenoj izvedbi.
Obzirom na izvedbu u odnosu na zapreku koju se premouje i poloaj u tlocrtu razlikuje
se:
-
okomiti i (koji prelaze zapreku okomito)
kosi mostovi (koji prelaze zapreku pod kutom)
Obzirom na nain prijenosa optereenja razlikuje se:

-
luni
gredni
okvirni
ovjeeni i
visei mostovi.
Openito se mostovi sastoje od gornjeg i donjeg dijela tzv. stroja (slika 1.3). Donji stroj
slui da prenese vertikalno i horizontalno optereenje sa gornjeg stroja na tlo a sastoji se
od:
-
temelja,
stupova i
upornjaka.
Diplomski rad
Antun Rosandi
Slika 1.2 Razliite varijante konstrukcije pokretnih mostova u zavarenoj izvedbi [2]
Diplomski rad
Antun Rosandi
Slika 1.3 Osnovni elementi mosta (gornji i donji stroj) sa pripadajuim dijelovima [2]
Gornji stroj slui da premosti zapreku te preuzme statika i dinamika optereenja nastala
uslijed vlastite teine i optereenja (cestovnog, eljeznikog saobraaja, temperaturnih
dilatacija), a sastoji se od:
-
nosive konstrukcije,
kolnika,
pjeake staze,
prelaznih konstrukcija,
leaja,
izolacije,
ograde,
odbojnika,
rasvjete i
odvodnje.
Uvijek treba nastojati da se most skladno uklopi u okoli jer je izgled mosta jedan od
znaajnih elemenata i ogranienja kod projektiranja i gradnje. Racionalnost se postie
optimizacijom osnovnih parametara meu koje se mogu svrstati:
-
vrsta materijala,
statiki sustav,
broj i veliina raspona,
visina nosive konstrukcije,
visina nivelete iznad tla,
vrsta upornjaka i stupova i
nain temeljenja.
Diplomski rad
Antun Rosandi
Obzirom na vrstu materijala od kojega su graeni razlikuju se:

-
kameni,
drveni,
betonski,
armirano betonski i
metalni mostovi.
Diplomski rad
Antun Rosandi
2 IZBOR REPREZENTANTA ELINOG MOSTA U ZAVARENOJ

IZVEDBI
Kao reprezentant je odabran elini most na autocesti Zagreb Macelj, na dionici
Zaprei Jankomir. Radi se o mostu u zavarenoj izvedbi, a postavlja se preko rijeke
Save. Izgled i gabaritne dimenzije spomenutog mosta prikazani su na slikama 2.1 i 2.2
2.1 TEHNIKI OPIS MOSTA

Trasa autoceste koso prelazi rijeku Savu, pa je most projektiran kao kosi objekt. Kut
kosine prijelaza u osovini autoceste iznosi 30.
Na dijelu korita rijeke Save za malu i srednju vodu projektirana je elina konstrukcija
mosta preko tri otvora sa rasponima 50 + 100 + 50 m. Kod ovakve dispozicije samo
jedan stup nalazi se u podruju vode, i to ve relativno blizu obale u plitkoj vodi.
Konstrukcija rijenog dijela gornjeg stroja je elina rasponska konstrukcija koja se
sastoji iz dva punostjena limena nosaa promjenjiva visine, meusobno povezana
poprenim nosaima, poprenim spregovima i elinom ortotropnom ploom kolnika.
Razmak glavnih nosaa je 7,0 m, a visina hrpta glavnih nosaa je promjenjiva i iznosi u
sredini i na krajevima mosta 2,20 m, a iznad rijenih stupita (SI i SII) iznosi 4,50 m.
Debljina hrpta glavnih nosaa iznosi od 12 mm (polje), 14 mm i 16 mm (leaj). Donji
pojasevi glavnih nosaa sastoje se od pojasnih lamela irina 70 cm, a debljina 35, 50, 80
i 100 mm.
elina konstrukcija sastoji se od eline ortotropne ploe debljine 12 mm, koja je
ukruena uzdunim rebrima "U" poprenog presjeka. Ova rebra dolaze na meusobnom
osnom razmaku od 55,5 cm.
Popreni nosai dolaze na razmaku maksimum od cca 4,0 m i konzolno prelaze preko
glavnih nosaa. Debljina hrpta je 12 mm, visina 70 cm, a visina konzolnog dijela od 70
Diplomski rad
Antun Rosandi
do 30 cm. Donji pojas poprenih nosaa je debljine 15 mm i irine 25 cm. U poprenom

smjeru konstrukcija je u svakom poprenom nosau ukruena poprenim spregovima.
Cjelokupna elina konstrukcija izraditi e se iz elika kvalitete S355J2G3 (St.52-3N), a
u sukladno standardu EN DIN 10025. Konstrukcija e se izvesti u zavarenoj izvedbi, a
montani nastavci predvieni su sa visokovrijednim pred napregnutim vijcima. Ploa
kolnika e se i kod montanih nastavaka spojiti zavarivanjem, automatskim EP
postupkom. Broj montanih nastavaka odreen je u radionikim nacrtima i iznosi 17.
Proraun cjelokupne rasponske konstrukcije je proveden prema novom "Pravilniku o
tehnikim normativima za odreivanje veliine optereenja mostova" od sijenja 1991.
godine. U statikom proraunu obuhvaeni su svi nosivi elementi konstrukcije i izvren
je raspored materijala prema pokriu momentne povrine, na osnovu ega je i izvren
iskaz i proraun teine eline konstrukcije.
Ukupna teina eline rasponske konstrukcije mosta, ukljuujui dodatak cca 1,5% za
zavarene spojeve, vijke i vezice iznosi cca 1200 tona.
Diplomski rad
Antun Rosandi
Slika 2.1 Izgled i gabaritne dimenzije elini mosta preko rijeke Save na autocesti
Zagreb Macelj, na dionici Zaprei Jankomir [3]
Diplomski rad
Antun Rosandi
10
Slika 2.2 Fotografija elinog mosta preko rijeke Save na autocesti Zagreb Macelj, na
dionici Zaprei Jankomir tijekom zavrne faze montae na gradilitu
Predvia se izvedba krajnjih polja eline konstrukcije na skeli, dok se srednji raspon
(100 m) eline konstrukcije predvia u slobodnoj montai ili takoer kao i krajnji
otvori na skeli. Potrebno je takoer izvesti AK zatitu cjelokupne eline konstrukcije
mosta.
Na elinom dijelu mosta kolniki zastor se sastoji iz sloja specijalnog asfaltbetona
"ASFALTIC" ukupne debljine 10 mm. Izolacijski slojevi ispod asfalta kolnika su tipa
"ESHA ISOTEX". Ukupna debljina asfaltnih i izolacijskih slojeva na kolniku elinog
dijela mosta iznosi 10 - 15 mm. Izolacija rubnjaka i zatitnih traka na elinom dijelu
mosta izvodi se antikorozivnom i mehanikom zatitom na bazi dvokomponentnih
epoksidnih smola od "ROAD COAT" materijala.
Diplomski rad
Antun Rosandi
11
2.2 ZAHTJEVI ZA KVALITETU

Zahtjevi za kvalitetu zavarenih spojeva u domaoj mostogradnji temelje se jo uvijek na
propisima starim preko 40 godina. To je tzv. Slubeni list SFRJ iz 1964. g. Prema tome
standardu zavareni spojevi su rangirani u klase S, I i II. Zavareni spojevi klase S su
najvie klase i tu se zahtjeva vii opseg metoda kontrole kvalitete.
Suvremeni europski zahtjevi za kvalitetu su jasniji i znatno stroi i oni su definirani
standardom HRN EN 25817, a navedeni su u tablici 2.1.
Diplomski rad
Antun Rosandi
12
Tablica 2.1 Kriteriji prihvatljivosti pogreaka u zavarenom spoju sukladno HRN EN

25817 [4]
Red. Naziv
Oznaka
br.
po
ISO
nepravilnosti
Granine vrijednosti nepravilnosti
Niska B
6520
1.
Pukotine
100
za skupine ocjene
Opaske
Sve vrste pukotina, osim mikro pukotina
Srednja C
Visoka D
Nedoputeno
( h . 1<1 mm2 ).
Kraterske pukotine ( vidjeti br. 2. )
2.
Kraterska
104
Doputeno
pukotina
3.
upljine i
2011
Moraju biti ispunjeni sljedei uvjeti i
poroznosti
2012
garnine vrijednosti :
2014
a) najvea vrijednost zbroja na projiciranoj ili
2017
4%
Nedoputeno
2%
1%
lomnoj povrini
b) najvea dimenzija pojedinane pore za
- sueljeni zavareni spoj
d <- 0,5 s
d <- 0,4 s
d <- 0,3 s
- kutni zavareni spoj
d <- 0,5 a
d <- 0,4 a
d <- 0,3 a
5 mm
4 mm
16 %
8%
c) najvea dimenzija pojedinane pore

4.
Gnijezdo
2013
pora
3 mm
Cjelokupno podruje jednog gnijezda mora se

zbrojiti i izraziti u postocima ( % ) od veeg od
podruja : obujmice oko itavog gnijezda ili
krunice promjera jednakog irini zavara.
Doputeno podruje poroznosti mora biti na
ogranienoj povrini.
Mora se ispitati je li porama pokrivena neka
druga nepravilnost.
Moraju biti ispunjeni slijedei uvjeti i granine
vrijednosti nepravilnosti :
a) najvea vrijednost zbroja na projiciranu ili
4%
lomnu povrinu
b) najvea vrijednost zbroja za
- sueljeni zavareni spoj
- kutni zavareni spoj
c) najvea dimenzija gnijezda
5.
Crvaste i
2015
cjevaste
2016
upljine
d <- 0,5 s
d <- 0,5 a
d <- 0,4 s
d <- 0,3 s
d <- 0,4 a
d <- 0,3 a
4 mm
3 mm
2 mm
Druge nepravilnosti za :
- sueljene zavarene spojeve
- kutne zavarene spojeve
h <- 0,5 s
h <- 0,5 a
Nedoputeno Nedoputeno
Najvea dimenzija za crvaste i cjevaste

upljine
2 mm
Kratke nepravilnosti za :
h <- 0,5 s
h <- 0,5 a
h <- 0,4 s
h <- 0,4 a
4 mm ili
3 mm ili
2 mm ili
ne vee od
ne vee od
ne vee od
debljine
debljine
debljine

upljine
Diplomski rad
h <- 0,3 s
h <- 0,3 a
Antun Rosandi

6.
Ukljuci
vrstih
tijela
(osim bakra)
300
Druge nepravilnosti za :
upljine
Kratke nepravilnosti za :
upljine
7.
Ukljuak
bakra
8.
Pogreka u
vezivanju
401
9.
Nedovoljni
provar
402
13
h<
- 0,5 s
h<
- 0,5 a
Nedoputeno Nedoputeno
2 mm
h<
- 0,5 s
h<
- 0,5 a
4 mm ili
ne vee od
debljine
3042
h<
- 0,4 s
h<
- 0,4 a
3 mm ili
ne vee od
debljine
h<
- 0,3 s
h<
- 0,3 a
2 mm ili
ne vee od
debljine
Nedoputeno
Doputene,
ali samo
isprekidane,
i ne blizu
povrine
nedoputeno
Druge nepravilnosti :
nedoputene
Zadani provar
Stvarni provar
Nedoputeno
Kratke
nepravilnosti :
h<
h<
- 0,2 s
- 0,1 s
max. 2 mm max. 1,5 mm
h
s
Slika A
zadani provar
stvarni provar
Slika B
stvarni provar
zadani provar
Slika C
Diplomski rad
Antun Rosandi

10.
Prekomjerni ili nedovoljni razmak rebra
Loe
namjeten
kutni spoj
14
h<1
h < 0,5
h < 0,5
mm-0,3 a
mm-0,2 a
mm-0,1 a
max. 4 mm
max. 3 mm
max. 2 mm
h < 1,5 mm
h < 1,0 mm
h < 0,5 mm
h < 1 mm +
h < 1 mm +
h < 1 mm +
+0,25 b
+0,15 b
a
Razmaci, koji odgovarajuu vrijednost
prekorauju, moraju se u odreenim
sluajevima izvesti nadomjetanjem debljine
zavara.
11.
Zajed
5011
Blagi prijelaz se doputa
5012
h
12.
Preveliko
502
nadvienje
b
+0,1 b
max. 10 mm max. 7 mm
max. 5 mm
h < 1 mm +
h < 1 mm +
h < 1 mm +
+0,25 b
+0,15 b
max. 5 mm
max. 4 mm
13.
Preveliko
503
nadvienje
+0,1 b
max. 3 mm
stvarna debljina
b
zadana debljina
Diplomski rad
Antun Rosandi
14.
Prekoraenje
Za mnoge sluajeve prekoraenje zadane
debljine
debljine nije razlog za odbacivanje
15
h < 1 mm +
h < 1 mm +
h < 1 mm +
+0,2 b
+0,3 a
+0,15 b
kutnog
max. 5 mm
spoja
max. 4 mm
max. 3 mm
stvarna debljina
zadana debljina
h
a
15.
Potkoraenje
Kutni spoj s vidljivim potkoraenjem debljine
debljine
nee se raunati kao pogrean, ako je stvarna
kutnog
debljina postignuta dubljim provarom
Duge nepravilnosti :
nedoputene
Nedoputeno
Kratke nepravilnosti :
spoja
h < 0,3 mm + 0,1 a

zadana debljina
max. 2 mm
max. 1 mm
h < 1 mm +
h < 1 mm +
stvarna debljina
16.
Preveliko
504
max. 5 mm
t
b
17.
Prokapljina
h < 1 mm +
+0,6 b
+1,2 b
nadvienje
u korijenu
max. 4 mm
+0,3 b
max. 3 mm
5041
Doputeno
Sluajna mjestimina
ispupenja doputena
18
Posmaknutost
507
Granina vrijednost odstupanja svodi se na

idealan poloaj. Ukoliko nije drugaije
propisano, idealan poloaj dobiva se kada se
srednje izvodnice dijelova poklapaju
( poglavlje 1. )
" t " se odnosi na tanju stijenku.
Slika A - Limovi i uzduni

h
zavareni spojevi
h < 0,25 t.
h < 0,15 t.
h < 0,1 t.
max. 5 mm
max. 4 mm
max. 3 mm
Slika B - Popreni zavareni

spojevi
h
t
max. 4 mm
h < 0,5 t.
max. 2 mm
max. 3 mm
Diplomski rad
Antun Rosandi

19.
Neispunjeni
16
Dugake nepravilnosti :
511
presjek
Nasjeli
nedoputene
509
b
zavar
Kratke nepravilnosti
h < 0,2 t.
h < 0,1 t.
h < 0,05 t.
max. 1 mm
max. 0,5 mm
t
max. 2 mm
20.
Prevelika
512
Podrazumijeva se da asimetrinost kutnog

spoja nije izriito propisana.
nejednolikost
h < 2 mm +
+0,2 a
kutnog
h < 2 mm +
+0,15 a
h < 1,5 mm +
+0,15 a
spoja
h
z2
z1
21.
Uleknuti
515
h < 1,5 mm
korijen
h < 1 mm
h < 0,5 mm
h
Zajed u
5013
korijenu
22.
Preklop
h
506
Kratke
nepravilnosti
doputene
23.
Pogrean
poetak
zavara
24.
Oteenje
517
Oneienje
kapljicama
Nedoputeno
Doputeno
Dopustivost ovisi o daljnjoj

obradi povrina, vrsti osnovnog
601
materijala i naroito o sklonosti

stvaranju pukotina
lukom
25.
Nedoputeno
602
Dopustivost ovisi od namjene
metala
Za debljine "s" ili "a" < 10 mm mogu se
26.
Viestruke
propisati posebni uvijeti.
nepravilnosti
u jednom
presjeku
Ukupna veliina nepravilnosti
h4
h1
h5
h3
h1
h2
h3
h1
h4
h5 =
0,25 s ili
0,2 s ili
0,15 s ili
0,25 a
0,2 a
0,15 a
h5
h4
h2
h6
Diplomski rad
h3
Antun Rosandi
17
2.3 SLIJED PROIZVODNIH I KONTROLNIH AKTIVNOSTI PRI IZRADI MOSTA

Slijed proizvodnih i kontrolnih aktivnosti prua moguost brzog i lakog sagledavanja
aktivnosti pri izradi zavarenog proizvoda.Za segment 5 mosta prilog 1 - 7. Nakon izrade
i usvajanja slijeda proizvodnih i kontrolnih aktivnosti slijedi detaljna razrada
tehnolokih operacija aktivnosti.
Obzirom na znaaj i specifinosti proizvodne aktivnosti se mogu definirati kao toke,
odnosno elementarne aktivnosti. S obzirom na znaaj tih aktivnosti kontrolu kvalitete u
pojedinim tokama (fazama) proizvodnog procesa mogu provoditi neposredni izvoai
proizvodne aktivnosti (samokontrola) ili djelatnici slube kontrole i/ili djelatnik
ovlatene nadzorne kue. Kada kontrolu provodi djelatnik odreene nadzorne kue, tada
se pojedine toke zastoja radi kontrole kvalitete mogu temeljem ugovora i propisa
definirati kao toke zastoja uz poeljno prisustvovanje nadzornog organa ili inspektora
(Hold Point - toka zastoja uz poeljnu prisutnost kontrole, npr. meufazna kontrola,
kontrola manje sloenih sklopova i dr.), te kao toke zastoja uz obavezno prisustvovanje
nadzornog organa ili inspektora (Witness Point - toka zastoja uz obveznu prisutnost
kontrole, npr. tlana proba, mehanika ispitivanja, i dr.). Kod toke zastoja uz
ugovoreno poeljno prisustvovanje nadzornog organa kontrolnu aktivnost provodi
kontrolor proizvoaa ukoliko se iz odreenih razloga nije pojavio nadzorni organ, dok
kod toaka zastoja uz obavezno prisustvovanje nadzornog organa ne smije se nastaviti
proizvodnja bez obavljene kontrole od strane nadzornog organa (iako se ovo u praksi
gotovo nikada ne deava).
Nakon to se izradi slijed proizvodnih i kontrolnih aktivnosti, svaku od navedenih
aktivnosti
potrebno je detaljno razraditi i provesti sve aktivnosti koje obuhvaa
priprema proizvodnje (propisati tehnologiju izrade, normative, alate i naprave, ...) i

kontrola i osiguranje kvalitete. To nisu jednostavne aktivnosti, pogotovo kada se polazi
sa stajalita dovoljne, to jednostavnije, jasne i nedvosmislene tehnologije. Za to je
nuna vrsta meusobna povezanost iskusnih tehnologa praktiara i radnika koji
sudjeluju u izvoenju proizvodnih i kontrolnih aktivnosti.
Diplomski rad
Antun Rosandi
18
3 ELEKTROLUNI POSTUPCI ZAVARIVANJA I SRODNE TEHNIKE

ZAVARIVANJU KOJE SE KORISTE U MOSTOGRADNJI U RADIONIKIM
UVJETIMA I NA GRADILITIMA
3.1 ELEKTROLUNI POSTUPCI ZAVARIVANJA I SRODNE TEHNIKE
ZAVARIVANJU
Elektroluni postupci zavarivanja imaju zajedniko to se toplina za taljenje osnovnog i
dodatnog materijala generira u elektrinom luku uspostavljenom izmeu osnovnog
materijala i elektrode. Postupci te vrste su najzastupljeniji i nezamjenjivi u metalnoj
industriji kod izrade eline konstrukcije kako u radionicama tako i na gradilitima.
U osnovi se najvie primjenjuju slijedei postupci:
REL
- Runo elektroluno zavarivanje obloenom elektrodom
EP
- Zavarivanje pod zatitom praha
MIG / MAG - Zavarivanje taljivom elektrodom u zatitnoj atmosferi

3.1.1 REL -
Runo elektroluno zavarivanje obloenom elektrodom
Postupak elektrolunog zavarivanja obloenom elektrodom mogue je primijeniti za

zavarivanje i navarivanje svih metala i legura koje se mogu zavarivati taljenjem.
Najee se primjenjuje kod zavarivanja ne legiranih i nisko legiranih elika naroito u
uvjetima montae na gradilitima. Postupak je primjenljiv za sve poloaje zavarivanja i
navarivanja te sve oblike dijelova koji se zavaruju. Ureaji za zavarivanje spadaju u red
najjeftinijih. Rukovanje ureajima je jednostavno. Kod nekih radova na montai
postupak je praktino nezamjenjiv.
Nedostaci REL postupka zavarivanja
-
mala brzina zavarivanja to ima za posljedicu nizak uinak 1 2 kg/h.
kvaliteta zavarenog spoja jako ovsi o uvjebanosti i raspoloenja zavarivaa
dugo vrijeme izobrazbe zavarivaa
otpadak elektrode 8 10 %
veliki gubici prskanjem
Diplomski rad
Antun Rosandi

-
19
pri zavarivanju nastaje vea koliina plinova koja je tetna za zdravlje i

okolinu
jak bljesak od gorenja luka.
Kod ovog postupka luk se uspostavlja izmeu obloene elektrode i osnovnog materijala.
Elektroda se preko draa i zavarivakog kabela spoji na jedan pol izvora struje za
zavarivanje a osnovni materijal pomou drugog kabela i stezaljke na drugi pol izvora.
Gorenjem elektrinog luka topi se elektroda i osnovni materijal te se tako formira av.
Taljenjem jezgre elektrode popunjava se ljeb a taljenjem obloge elektrode stvara se
zatitna atmosfera koja titi talinu od negativnih utjecaja plinova iz atmosfere.
Funkcija obloge elektrode osigurava se sastavom obloge i ima viestruki znaaj (slika
3.1):
-
lako paljenje elektrinog luka. Obloga sadri spojeve (K, Ca, Na) ije pare
imaju nizak potencijal ionizacije, pa ionizacija zranog prostora izmeu
osnovnog materijala i vrha elektrode moe poeti pri niem naponu
lako odravanje elektrinog luka. Izgaranjem obloge stvaraju se plinovi i

pare koji pospjeuju ionizaciju zranog prostora izmeu osnovnog materijala
i vrha elektrode ime se osigurava stabilnost elektrinog luka.
plinovi koji nastaju izgaranjem obloge tite elektrini luk i talinu osnovnog i
dodatnog materijala od tetnih utjecaja plinova iz atmosfere.
pomou obloge moe se vriti i legiranje ava tako da se iz obloge

nadoknauju pojedini elementi koji djelomino sagore u toku procesa. Iz
obloge mogu se u talinu dodati elementi koji imaju velik afinitet prema
kisiku te ono tvore okside koji isplivaju u obliku troske na povrinu ava (Al,
Ti, Mn, V). Na taj se nain vri dezoksidacija taline.
pri taljenju obloge formira se troska koja se razlijeva preko taline te tako
titi talinu od utjecaja plinova iz atmosfere i prebrzog hlaenja ime se
usporava ovravanje taline te ostaje vie vremena da neistoe i plinovi
isplivaju na povrinu taline. Osim toga smanjuje se mogunost nastajanja
nepovoljnih struktura u avu kao posljedica brzog hlaenja.
Diplomski rad
Antun Rosandi
20
Jezgra obloenih elektroda izrauje se od vuene ice standardnih promjera i

standardnih duljina. Na jezgru se nanosi obloga preanjem i naknadnim peenjem u
peima.
Elektrode se razlikuju po kemijskom sastavu jezgre i dimenzijama. Kemijski sastav
jezgre elektrode se projektira tako da nakon zavarivanja priblino bude kao i osnovni
materijal.
Mehanika svojstva zavara treba da budu bolja nego kod osnovnog materijala jer se
time kompenziraju oslabljenja nastala zbog pogreaka (slabljenja) u zavarenom spoju.
Prema vrsti nastale troske razlikuje se nekoliko tipova elektroda:
-
kisele
- oksidne
- mineralno kisele
- rutilne
bazine
neutralne - celulozne
Na sljedeoj se slici daju osnovne karakteristike glavnih tipova elektroda za REL

zavarivanje s obzirom na prijenos materijala u elektrinom luku, penetraciju i
katekteristike ljake (troske).
Prenos metala:
- sprey
- fino kapljini
Prenos metala:
- fino kapljini
- srednje kapljini
Prenos metala:
- srednje kapljini
- grubo kapljini
Penetracija:
- visoka
Penetracija:
Penetracija:
- niska
- srednja
ljaka:
- staklasta
- vrlo porozna
- srednja
- visoka
ljaka:
- djelomino kristalna
- porozna
ljaka:
- kristalna
- kompaktna
Slika 3.1 Osnovna svojstva pojedinih tipova elektroda [5]
Diplomski rad
Antun Rosandi
21
Kisele elektrode primjenjuju se za zavarivanje manje odgovornih spojeva. Obloga im je

izraena na bazi eljeznog oksida. av dobiven upotrebom ove vrste elektrode sadri
znatnu koliinu oksida FeO radi toga ima relativno slabije mehanike osobine.
Dodavanjem u oblogu vie dezoksidanata MnO, TiO (rutil) dobivamo mineralno kisele i
rutilne elektrode, Poboljavaju se
mehanike osobine ava, poveava stabilnost
elektrinog luka,avovi imaju lijep izgled, troska se lako odvaja. Bazine elektrode
imaju oblozi visok sadraj CaO i MnO koji veu na sebe sumpor te tvore sulfide CaS i
MnS i fosfor gdje tvore fosfate (CaO)3P2O5. Kod zavarivanja sa bazinim elektrodama
dobiju se dobre mehanike osobine i dobra ilavost.
Zahtjevi koji se postavljaju na elektrode
Funkcionalni zahtjevi
-
lako uspostavljanje luka
stabilan luk
fleksibilan luk (dobro premoivanje)
lagan rad u svim poloajima
elastina obloga sa visokim elektrinim otporom
Ergonomski zahtjevi
-
malu koliinu dimnih plinova
neotrovne plinove i isparenja
Ekonomski zahtjevi
-
visok uinak topljenja
visok koeficijent iskoritenja
mali gubici prskanjem
lako otklanjanje ljake
podnoenje preoptereenja
velika brzina zavarivanja
dobar izgled povrine
Diplomski rad
Antun Rosandi
22
Metalurki zahtjevi
-
dobre mehanike osobine
odsustvo poroznosti
neosjetljivost prema oksidima na povrini
ne sklonost prema toplim i hladnim pukotinama
ne osjetljivost prema vlazi u oblozi
3.1.2 EP - Zavarivanje pod zatitom prakom

EP
Zavarivanje pod zatitom prakom je elektroluni postupak kod kojega se
elektrini luk uspostavlja izmeu gole topive ice i osnovnog materijala. Proces se
odvija pod prakom koji se kontinuirano dovodi ispred ice u lijeb. Uloga praka je
identina ulozi obloge kod runog elektrolunog zavarivanja. Jedan dio praka se tali i
formira trosku na povrini ava, titei ga od naglog hlaenja. Elektroluno zavarivanje
pod prakom pogodno je za zavarivanje dugakih zavara (od 1 do 20 m) u
horizontalnom poloaju. Najee se ovim postupkom zavaruju kutni i sueoni zavari
lamele i hrptova glavnih i poprenih nosaa mosta. Ovaj postupak zavarivanja
karakterizira visoka uinkovitost.
Osnovni dijelovi ureaja za zavarivanje pod prakom (slika 3.2):
-
glava za zavarivanje sa kontakt diznom
mehanizam za dodavanje ice
spremnik sa prahom za zavarivanje
usisavaa za povrat neiskoritenog praka
mehanizam za hod ureaja
jedinica za upravljanje i kontrolu parametara
izvor struje
Najee se koristi izvedba ureaja sa jednom icom, ali radi potrebe
poveanja
produktivnosti razvijeni su ureaji:

-
dvije ice
trakom
Diplomski rad
Antun Rosandi
23
upravljaka
jedinica
prah
dovod
ice
povrat
praha
35,3
450
32,5
cm/min
glava
izvor
struje
Slika 3.2 Shema ureaja za zavarivanje pod prakom

Izvori struje za zavarivanje su prilagoeni sistemu regulacije tako da postoje:
-
izvori sa blago padajuom statikom karakteristikom - primjenjuju se kod

vanjske regulacije, promjena duine luka usporava odnosno ubrzava dotok
ice,
izvori sa ravnom ili blago rastuom karakteristikom - primjenjuju se kod

unutarnje regulacije, brzina ice je konstantna a struja i napon se automatski
prilagoavaju.
Dodatni materijal
Izbor ice zavisi od kvalitete osnovnog materijala i odabire se prvenstveno uzimajui u
obzir metalurke i ekonomske zahtjeve. Mora biti kalibrirana, ne korodirana, zatiena
slojem bakra radi ostvarenja boljeg kontakta za dovod struje.
Praak
Pored fizikalne uloge da titi luk i talinu od djelovanja atmosfere ima i metalurku
funkciju nadoknade gubitka pojedinih legirajuih elemenata.
Diplomski rad
Antun Rosandi
24
Na osnovu kemijskog sastava razlikuju se sljedee vrste praka:

-
kiseli
bazini
neutralni
Prednosti EP postupka:
-
visoka produktivnost
velika dubina penetracije
ne zahtjeva se posebna priprema lijeba do 15 mm debljina
uteda dodatnog materijala (rasprskavanja nema, otpaci ice zanemarivi,

znatno uee osnovnog materijala u formiranju zavara).
odlina zatita elektrinog luka i taline
smanjen utjecaj subjektivnog faktora zavarivaa na kvalitetu zavara
nema bljeska
velika brzina zavarivanja
Nedostaci EP postupka:
-
potrebno ga je kombinirati sa REL postupkom ili je potrebna upotreba

podloge (bakrene trake, keramike ploice, prah)
visoka cijena ureaja
primjena samo u horizontalnom poloaju
sloeno odravanje ureaja
nije mogu vizualni uvid i kontrola elektrinog luka tijekom zavarivanja
3.1.3 MIG / MAG - Zavarivanje taljivom elektrodom u zatitnoj atmosferi

MAG postupak zavarivanja je elektroluni postupak kod kojeg se elektrini luk
uspostavlja izmeu dodatnog materijala (ice koja se kontinuirano dovodi i topi) i
osnovnog materijala. Elektrini luk se uspostavlja u zatitnoj atmosferi aktivnog plina
(CO2 , ili mjeavina plinova Ar + CO2).
Diplomski rad
Antun Rosandi
25
5
7
9
2
3
1- izvor struje
1- elektrini luk
2- sustav za dovod ice za
2- rastaljeni materijal
zavarivanje
3- sustav za dovod zatitnog
plina
3- skrutnuti materijal
4- osnovni materijal
5- kontaktna vodilica
4- gorionik
6- zatitni plin
5- rashladni sustav
7- rashladni sustav
8- troska
9- izvor struje
Slika 3.3 Shema MAG postupka elektrolunog zavarivanja [6]

Obzirom da CO2 nije inertan na temperaturi koja vlada u elektrinom luku da se
izbjegnu negativne posljedice disocijacije CO2 dodatni materijal se legira sa elementima
(Mn, Si) koji imaju vei afinitet prema kisiku nego eljezo. Ovi elementi djeluju
dezoksidirajue na talinu ime se postie kvalitetan zavar bez poroznosti. Mjeavina
plinova povoljno utjee na smanjenje povrinske napetosti taline, to smanjuje gubitke
rasprskavanjem.
Na tritu se moe nabaviti ica za zavarivanje promjera 0,8; 1,0; 1,2; 1,6; 2,0; i 2,4 mm
namotana na koture standardne veliine.
Prema nainu izvedbe ice mogu biti:
-
punog presjeka
punjene prakom
Diplomski rad
Antun Rosandi
26
Kod MAG postupka specifina optereenja A/mm2 su vea nego kod REL postupka
zato su potrebni izvori struje sa ravnom karakteristikom. Poetak zavarivanja izvodi se
kratkim spojem, a nastavlja se uspostavom luka. Struja zavarivanja se podeava auto
regulacijom duine luka a mijenja se brzinom dotoka ice. Radi velikog optereenja
gorionik se dodatno hladi vodom u zatvorenom sistemu.
Prijenos metala u zoni elektrinog luka izvodi se naizmjenino tehnikom kratkog spoja
i trcajueg luka gdje je i penetracija najvea. Zavarivanje se moe izvoditi u svim
poloajima.
Specifinosti MAG zavarivanja prakom punjenim icama
MAG zavarivanje prakom punjenim icama sa ili bez dodatne vanjske zatite postaje
sve zastupljenije u modernom zavarivanju i izradi zavarenih konstrukcija. Razlog tome
lei u brojnim pogodnostima u odnosu na klasino MAG zavarivanje punim icama, bez
obzira na trenutnu razliku u cijeni prakom punjene ice u odnosu na punu icu.
Prakom punjene ice izrauju se u promjerima od 1.0 mm, l.2 mm, l.4 mm, l.6 mm, 2.0
mm, 2.4 mm i 3.2 mm.
Dok se pune ice mogu usporeivati po svojoj zavarljivosti, svojstva punjenih ica
mijenjaju se ovisno od vrste punjenja i recepture praka. Punjene ice u jezgri sadre
elemente koji utjeu na karakteristike zavarivanja, koliinu rastaljene ice, zavarljivost s
obzirom na poloaj zavarivanja te na mehanika svojstva zavarenog spoja. Na sljedeoj
slici su dani neki od moguih presjeka prakom punjenih ica.
Diplomski rad
Antun Rosandi
27
Slika 3.4 Presjeci punjene ice [6]

Openito sastav ica je u pravilu jednak sastavu osnovnog materijala ili s veim
udjelom legirajuih elemenata i elemenata za dezoksidaciju nego to ih sadri osnovni
materijal.
Proizvodnja punjenih ica
Proizvodnja punjene ice za zavarivanje vri se u za to odgovarajuem postrojenju,
najee iz hladnovuene trake ili iz cijevi ovisno o tome da li se radi o avnoj ili
beavnoj ici. Debljina trake ili stijenke cijevi kree se oko 0.5 mm.
elik za proizvodnju trake ili cijevi sadri max. 0.10% C, max. 0-05% Si, 0.25-0.50%
Mn i odgovarajue nizak % Si i P. Komponente za jezgru ice (punjenje) moraju
zadovoljiti odreene zahtjeve po kemijskom sastavu i granulaciji (veliina estica).
Granulacija je odreena zahtjevom za jednolikim i neprekidnim punjenjem ice u tijeku
proizvodnje i kree se u granicama od 0.05-0.3 mm.
Diplomski rad
Antun Rosandi

a)
28
Beavna ica
Tehnologija proizvodnje beavne ice zasniva se na elinoj cijevi koja se puni prakom
i provlaenjem se dovodi na odgovarajui promjer.
Osobina ovih ica je da im je nizak stupanj punjenja, 12-14% to rezultira niom
produktivnou. Relativno debele stijenke ice, beavnu icu ine krutom i vrstom to
ima prednosti prilikom transporta.
b)
avna ica
U proizvodnji ovog tipa ice postoji vie tehnologija, a svima je zajedniko da se

metalna traka provlai kroz valjke za oblikovanje i oblikuje u U-presjek zatim se napuni
prakom, zatvori se i na kraju se dovede na eljeni promjer provlaenjem ili valjanjem
(slika 3.5).
Slika 3.5 Proizvodnja punjenih ica [6]

Kod provlaenja ice na eljeni promjer koriste se sredstva za podmazivanje. Najvie se
koriste sapuni, a da bi se smanjili visoki udio vodika u metalu zavara i poroznost ostaci
sapuna se nakon zavretka operacije provlaenja moraju ukloniti. Zbog otvorenog ava
ne smiju se koristiti tekui agensi ve se uklanjanje sapuna i masnoa sa ice vri
toplinskom obradom, najee arenjem na 250 C. Zbog toplinske obrade vanjska
povrina ice ima karakteristian crno-plavi oksidni sloj.
Diplomski rad
Antun Rosandi
29
Slika 3.6 Provlaenje i valjanje: tehnologije za proizvodnju punjenih avnih ica [6]
Novija tehnologija za svoenje ice na eljeni promjer je tehnologija valjanja. ica
prolazi kroz vie valjaka do konane redukcije na eljeni promjer.
Prednosti valjanih ica su:
- sjajna povrina bez oksidnog sloja
- nema ostataka sapuna
- bolji prijelaz struje u kontaktnoj vodilici i velika stabilnost luka
- nizak udio vodika u metalu zavara (<5 ml/100 g)
- mogunost visokog stupnja punjenja i do 45%
Ope karakteristike primjene prakom punjenih ica su:
- kvaliteta zavarenog spoja jednaka je kao kod REL postupka zavarivanja
obloenom elektrodom, a bolja nego kod MAG postupka zavarivanja punom
icom
- produktivnost pri zavarivanju punjene ice vea je nego pri zavarivanju punom
icom
Diplomski rad
Antun Rosandi
30
- s obzirom na svojstva jezgre prakom punjene ice (brzo skruivanje troske)

mogue je optereenje velikim jakostima struje zavarivanja, a time i postizanje
velikog koeficijenta taljenja, to utjee na veliku produktivnost
- manja je vjerojatnost pojave pogreaka u zavarenom spoju, npr. poroznost i
naljepljivanje to je est sluaj kod MAG postupka zavarivanja punom icom
- u odnosu na punu icu, prakom punjena ica nije toliko osjetljiva na
neistou lijeba (korozija, masnoa povrine, itd.), bolja produkcija zatitnih
plinova i troske kroz kupku zavara kao i bolje protaljivanje to je u pogledu
neistoe mjesta zavara dobro
- zbog tlanog utjecaja troske i sporijeg ohlaivanja ljepi je izgled povrine
zavara izvedenog punjenom icom, nego onaj izveden punom icom
- vrlo dobra mogunost zavarivanja u svim poloajima, naroito pri primjeni
ica punjenih rutilnim mineralnim prakom
- vrlo dobra mogunost mehanizacije postupka pri primjeni rutilnih punjenih
ica i robotizacije postupka pri primjeni metalnim prahom punjenih ica
- visoka stabilnost elektrinog luka u procesu zavarivanja
- jednostavno ienje zavara pri primjeni metalnim prahom punjenih ica
- uz primjenu posebnih punjenih ica mogune je zavarivati vie prolaza bez
prethodnog ienja troske
- dobro provarivanje i premoivanje kod zavarivanja
korijena zavara, bez
opasnosti naljepljivanja
- dobra zavarljivost korijena zavara na keramikoj podlozi, mogunost
jednostavnije pripreme sa veim tolerancijama
- mogue zavarivanje kutnih zavara veih visina
- iroko podruje i jednostavno namjetanje parametara zavarivanja
- visoka vrijednost ilavosti materijala zavara i mala vjerojatnost pojave
pukotina pri primjeni bazinih punjenih ica.
Postoji vie razliitih sustava podijele punjenih ica, koje su izradile zavarivake udruge
razliitih drava. Ovdje se navodi jednu od moguih podjela punjenih ica.
Diplomski rad
Antun Rosandi
31
Punjene ice mogue je podijeliti prema: [6]

a) Nainu izrade:
- ice izraene u obliku potpuno zatvorene cjevice
- ice izraene u obliku profilirane cjevice koja nije potpuno zatvorena
b) Vanjskoj zatiti u procesu zavarivanja:
- punjene ice kod kojih se pri zavarivanju koristi dodatna vanjska zatita
- samozatite punjene ice
c) Sastavu punjenja:
- punjenje sastavljeno iskljuivo ili preteito od mineralnih tvari
rutilne punjene ice
bazine punjene ice
- punjenje sastavljeno iskljuivo ili preteito od metalnog praha

d) Namjeni:
- za zavarivanje niskolegiranih elika
- za zavarivanje elika postojanih u radu pri povienim temperaturama
- za zavarivanje elika postojanih u radu pri niim temperaturama
- za zavarivanje nehrajuih elika
- za zavarivanje aluminija (Al) i legura aluminija
- za zavarivanje bakra (Cu) i legura bakra
- za zavarivanje visokolegiranih nehrajuih elika
e) Poloaju zavarivanja:
- za zavarivanje sueonih i kutnih spojeva u vodoravnom poloaju
- za zavarivanje u svim drugim poloajima
f) Obliku:
- u obliku ice (od 0.9 do 4.5 mm)
- u obliku punjene trake (za navarivanje)
Diplomski rad
Antun Rosandi
32
g) Vanjskom izgledu:
- s pobakrenom povrinom
- s tamnom (oksidiranom) ili svijetlom povrinom
Najvei utjecaj na kvalitetu zavarenog spoja kod MAG zavarivanja imaju parametri
zavarivanja. Iz tog razloga izbor optimalnih parametara zavarivanja jako je bitan.
Parametri zavarivanja biraju se s obzirom na vrstu i debljinu materijala koji se zavaruje,
te oblik spoja i poloaj zavarivanja, a utvruju se ispitivanjem na probnim uzorcima.
Glavni parametri zavarivanja su:
a) jakost struje zavarivanja
b) napon elektrinog luka
c) brzina zavarivanja
d) promjer ice
e) koliina i vrsta zatitnog plina
Osim navedenih parametara zavarivanja na kvalitetu zavarenog spoja utjeu i duina
slobodnog kraja ice.
3.2 IZBOR POSTUPAKA ZAVARIVANJA I LIJEBOVA
Zavarene spojeve prema meusobnom poloaju dijelova koji se zavaruju mogu biti:
- sueoni,
- kutni: - T-spoj,
- preklopni,
- rubni,
- krini,
- nalijeui,
- prirubni.
Zahtjevi koji se postavljaju na izbor pripreme lijeba su:
-
otvor treba da bude minimalan i dovoljan za ostvarenje kvalitetnog spoja sa

to manje deponiranog materijala
treba da svojim oblikom olakava postizanje kvalitetnog spoja
treba da bude prilagoen raspoloivim resursima za obradu ruba
treba da bude prilagoen postupku zavarivanja
Diplomski rad
Antun Rosandi
33
Na sljedeoj se slici daje prikaz osnovnih oblika lijeba za zavarivanje i poloaji

zavarivanja sukladno HRN EN i ASME standardu.
Sueoni:
(sa ljebljenjem korijena)
(sa provarom korijena)
Kutni:
T-spoj
Nalijeui
Preklopni
Rubni
Krini
Prirubni
Slika 3.7 Osnovni oblici pripreme lijebova za zavarivanje i oblici zavarenih spojeva [7]
Diplomski rad
Antun Rosandi
34
Slika 3.8 Poloaji zavarivanja sukladno HRN EN i ASME standardima [6]
3.3 TEHNIKE SRODNE ZAVARIVANJU

3.3.1 Rezanje plinskim plamenom
Plinsko rezanje je postupak razdvajanja metala izgaranjem metala u mlazu istog kisika.
Pomou plinskog gorionika metal se zagrijava do temperature izgaranja,nakon
postignute temperature na metal se kroz sapnicu u gorioniku dovodi pod pritiskom mlaz
istog kisika i tako vri izgaranje metala odnosno rezanje. Proces se dalje odvija
autogeno jer se oksidacijom slojeva metala oslobaa nova koliina topline koja
omoguava izgaranje daljnjih slojeva metala.
Diplomski rad
Antun Rosandi
35
Gorionik za rezanje omoguava izvoenje procesa slui da odrava gornju povrinu

metala na temperaturi izgaranja, te dovoenje mlaza kisika na povrinu metala.
Postupak plinskog rezanja se primjenjuje za izradu dijelova iz elinog lima i dijeli se
ovisno o nainu voenja gorionika na :
-
strojno (u novije vrijeme numeriko upravljanje)
runi postupak (za pripremu ivica i tamo gdje strojno nije mogue)
Proces izgaranja elika se odvijana sljedei nain:

3Fe + 2O2 = Fe3O4 + toplina
(3.1)
Plinovi koji se najee koriste za plinsko rezanje su:

Kao gorivi plin:
-
Acetilen
C2H2
Propan - butan
C4H10 - C3H8
Za rezanje:
-
Kisik
O2
Uvjeti koji se trebaju ispuniti da bi proces rezanja bio izvediv:

-
temperatura izgaranja metala u struji kisika mora biti nia od temperature

topljenja, ovaj uvjet ispunjavaju svi elici. U sluaju neispunjenja ovog uvjeta
rastaljeni metal se rasprskava pod pritiskom mlaza kisika i rezanje nije mogue.
temperatura topljenja oksida ne smije biti vea od temperature topljenja metala

jer oksidi u krutom stanju stvaraju sloj koji spreava dodir kisiku sa metalom.
Oksidi u tekuem stanju su povoljni za irenje reakcije. Ovaj uvjet ne
ispunjavaju svi elici, aluminij i njegove legure.
koliina topline osloboena izgaranjem metala u struji kisika uz dovoenje

topline iz plamena mora biti dovoljna da okolinu reza odrava na temperaturi
potrebnoj za poetak rezanja. Poveanjem % legirajuih elemenata poveava se
Diplomski rad
Antun Rosandi
36
temperatura poetka izgaranja pa koliina dovedene topline iz plamena nije

dovoljna da se takav elik pone rezati.
Granini sadraji legirajuih elemenata:
-
Cr do 2% ve oteano rezanje iznad 5% ne moe se rezati.
Ni do 35% mogue ga je plinski rezati ukoliko C ne prelazi 0,3%.
Si do 4%
Mn do 13% mogue ga je plinski rezati ukoliko C ne prelazi 0,3%.
W do 10%
mogue ga je plinski rezati ukoliko C ne prelazi 0,2%.
do 0,3% ukoliko prelazi 0,3% potrebno ga je predgrijavati na temperaturu
(200 400)o C radi smanjenja pojave tvrdih struktura u zoni trzanja. Ukoliko se
ne predgrijava dolazi do pojave mikro pukotina koje mogu biti duboke i opasne.
Na izradi eline konstrukcije mosta Zaprei koriten je postupak plinskog rezanja
kako strojni tako i runi postupak.
3.3.2 Rezanje plazmom
Plazma je visoko energetska pregrijana smjesa plinova u elektrinom luku istosmjerne
struje, gdje su molekule disocirane i djelomino ionizirane. Energija plazme nastala iz
elektrinog luka koja pri udaru iona i atoma na anodu (osnovni materijal) dosee
temperaturu i do 30 000 oC. Zbog visoke koncentracije energije postupak se koristi se za
rezanje svih vrsta materijala.
Postoje dva osnovna principa rezanja plazmom:
-
plazma rezanje sa direktnim lukom primjenjuje se za rezanje elektriki vodljivih

materijala, gdje se predmet koji se ree prikljuuje u strujni krug kao anoda
plazma rezanje sa indirektnim lukom primjenjuje se i za rezanje elektriki ne

vodljivih materijala. Elektrini luk se uspostavlja izmeu volframske elektrode i
stjenke gorionika.
Prednosti ovog sustava su:

Diplomski rad
Antun Rosandi
37
manji napon luka
lake odravanje luka (to naroito dolazi do izraaja kod runog postupka
rezanja)
Debljine materijala koje se mogu rezati plazmom su znatno manje nego kod plinskog
rezanja a ovise o vrsti i snazi ureaja a orijentacijske mogunosti ovisno o raspoloivoj
opremi su:
- za strojno rezanje do 125 mm
- za runo rezanje do 50 mm
Prednosti primjene plazma tehnike za rezanje materijala:
-
brzina rezanja je znatno vea nego kod plinskog rezanja
povrina reza je ista i nije potrebna nikakva naknadna obrada (pozicije nakon
rezanja mog ii bez posebne pripreme na ugradnju)
Nedostaci plazma tehnike za rezanje materijala:

-
zagaenje okolne ioniziranim esticama (potrebna oprema za odsis plinova

nastalih pri plazma rezanju).
potrebna upotreba osobnih zatitnih sredstava za operatere.
Na izradi eline konstrukcije mosta Zaprei postupak rezanja plazmom nije koriten
iako stroj instaliran za plinsko rezanje ima instalirano i plazma rezanje ali ne postoji
instalirana oprema za odsisavanje i filtriranje plinova.
3.3.3 Zatita tarnih povrina natrcavanjem materijala

Postupak metalizacije natrcavanjem u mostogradnji izvodi se u svrhu zatite i pripreme
tarnih povrina spojeva s visoko vrijednim vijcima (VV- vijcima). Povrine zatiene
postupkom metalizacije kod montae eline konstrukcije mosta prenose dinamika i
statika optereenja, a takvi tarni spojevi potpuno prenose sile trenjem. Zatita se izvodi
s ciljem postizanja propisanog zadovoljavajueg koeficijenta trenja meu tarnim
povrinama u spoju.
Diplomski rad
Antun Rosandi
38
Postupak se koristi za sve tarne spojeve s VV-vijcima (klase 10.9 ) kod montae
segmenata eline konstrukcije mosta Zaprei.
Pripremu povrine tarnih spojeva treba vriti abrazivnim ienjem (samarenje) tako da
zadovoljava uvjete treeg stupnja ienja prema propisu za zatitu elinih konstrukcija
od korozije tj. BSa 3 po HRN ISO 8501-1 ili HRN EN ISO 12944-4.
Ocjena istoe samarenja kontrolira se vizualno usporeujui sa slikovnim prikazom
navedenih standarda. Potrebna prosjena hrapavost od 40-60 mikrona dobivena
samarenjem ispituje se odgovarajuim mjeraem ili usporedbom standardne
odgovarajue ploice (rugotest).
Odmah nakon saamrenja, a najkasnije nakon 2 sata, vri se zatita samarenih povrina
metalizacijom icom trcanjem pomou plinskog plamena. ica mora biti promjera 33,5 mm kvalitete AlMg 5 (99,5% Al, 5% Mg ) prema HRN C.C2.100, a debljina
metaliziranog sloja mora biti prosjeno 100-150 mikrona prema HRN U.E7.140/85. Za
metalizaciju se moe primijeniti pitolj 11E, proizvod Metco, plinsko punjenje (kisik
28 bara, acetilen 1 bar, radni tlak zraka 6,5 bara). Udaljenost pitolja od povrine je cca.
150 mm pod kutom 70-80, brzina pomaka 35-40 m/min. irina metaliziranog pojasa je
oko 100 mm (80-120 mm), a sama metalizirana prevlaka se nanosi vie puta unakrsnim
prskanjem dok se ne dobije eljena debljina. Radna temperatura kod izvedbe zatite je
kao i za izvedbu AKZ-e od 5-40 C, pri vlanosti zraka max. 80 % i temperaturi metala
iznad rosita zraka.
Budui se nakon zavrene metalizacije tarnih povrina vri spajanje istih s VV-vijcima i
pritezanje, preporuuje se manipulacija s metaliziranim povrinama uz iste i suhe
rukavice. Ukoliko se metalizirane povrine ne ugrauju odmah, iste je potrebno zatititi
papirom za ambalau i odloiti u natkrivenom prostoru.
Nakon zavrnog pritezanja tj. kontrole pritegnutosti svih vijano-tarnih spojeva s VVvijcima a prije nanoenja zavrnog premaza na vanjske povrine eline konstrukcije
mosta pa tako i vanjske povrine vijano tarnih spojeva, vri se brtvljenje svih tarnovijanih spojeva na samim rubovima spojnih ploa (elemenata). Brtvljenje se vri
pomou trajno elastinog kita (preporuka je poliuretanski jedno-komponentni kit) preko
Diplomski rad
Antun Rosandi
39
kojeg je mogue nanoenje antikorozivnih premaza, a kit se nanosi iskljuivo na suhu i

istu podlogu povrina koje se brtve. Kriterij za uporabu kita daje njegov isporuitelj.
3.4 WPAR (PQR) i WPS DOKUMENTI

Projektiranje tehnologije izrade zavarenog proizvoda ili konstrukcije moe se razmatrati
u globalnom (irem smislu) i lokalnom (uem smislu). Globalno projektiranje
tehnologije izrade zavarene konstrukcije podrazumijevalo bi prije svega slijed
proizvodnih i kontrolnih aktivnosti u izradi konstrukcije. Koncepcija slijeda
proizvodnih i kontrolnih aktivnosti tijekom izrade zavarene konstrukcije ovisi o itavom
nizu imbenika: raspoloivoj opremi i kadrovima, rokovima izrade, zahtjevima za
kvalitetu, trokovima, lokaciji, radnim uvjetima Nakon to se usvoji globalna
koncepcija slijeda proizvodnih i kontrolnih aktivnosti, pristupa se detaljnoj razradi
pojedinanih aktivnosti vezano uz primjenu tehnologije zavarivanje.
Detaljna razrada pojedinanih aktivnosti vezano uz projektiranje tehnologije zavarivanja
podrazumijeva prije svega verifikaciju (certificiranje, atestiranje) postupaka zavarivanja
sukladno ugovornim zahtjevima (npr. ISO 15614-1:2004 (do 15. VI 2004. vrijedila
HRN EN 288), ASME sec. IX), a koja treba biti provedena na odgovarajui nain od
strane atestiranih zavarivaa (npr. prema standardu HRN EN 287-1:2004). Nakon
verifikacije postupka zavarivanja od strane akreditirane institucije i odreene
inspekcijske kue, pristupa se izradi pojedinih specifikacija postupaka zavarivanja
(SPZ, WPS) koje sadre osnovne informacije dostatne za provedbu zavarivanja
sukladno predvienoj koncepciji izrade zavarene konstrukcije ili proizvoda. Procedura
verifikacije postupka zavarivanja treba biti napravljena to je mogue kvalitetnije, a uz
to krae trajanje kako bi aktivnosti zavarivanja na konstrukciji mogle zapoeti i zavriti
u predvienim rokovima. Na slici 3.9 se daje shematski prikaz slijeda aktivnosti kod
verifikacije postupka zavarivanja. Prva varijanta prijedloga atesta postupka ovisi o tome
da li postoje iskustva i saznanja o zavarljivosti odabranog materijala ili ne, odnosno u
kojoj mjeri. Nastojanje je da se uvijek unaprijedi tehnologija zavarivanja pa se
dosadanja iskustva (vlastita i iskustva drugih) iz proizvodnje i eksploatacije zavarene
konstrukcije mogu koristiti u nastojanju izbora optimalnih parametara zavarivanja i
poveanja sigurnosti, pouzdanosti i raspoloivosti zavarene konstrukcije. Ako nema
Diplomski rad
Antun Rosandi
40
dovoljno podataka potrebno je provoditi ciljane probe zavarljivosti i eventualne probe

koje e dati pouzdanu procjenu ponaanja zavarenog spoja u uvjetima eksploatacije.
Sljedei je korak provedba eksperimentalnog zavarivanja uz registriranje svih
relevantnih parametara zavarivanja, a uz nazonost ovlatene osobe za nadzor
zavarivakih radova. Nakon provedbe zavarivanja (i eventualne naknadne toplinske
obrade ako se tehnologijom predvia), probne se ploe upuuju na ispitivanje u
ovlatene (akreditirane) laboratorije. Sukladno zahtjevima za kvalitetu, a uz mogunost
prisutnosti ovlatene osobe za nadzor zavarivakih radova, provode se potrebna
ispitivanja i izdaju dokumenti koji determiniraju kvalitetu zavarenih spojeva. U sluaju
pozitivnih rezultata izdaje se atest postupka i dostavlja se izvoau zavarene
konstrukcije. Temeljem verificiranog atesta postupka, inenjer zavarivanja izrauje
specifikacije postupka zavarivanja sa podacima temeljem kojih zavariva ili operater
automata za zavarivanje pristupa zavarivanju. Specifikacija postupka zavarivanja treba
biti jasno istaknuta i dostupna na radnom mjestu.
U sluaju da rezultati ispitivanja svojstava zavarenog spoja u laboratoriju akreditirane
institucije nisu zadovoljavajui, nema osnove za izdavanje atesta i cjelokupna se
procedura ponavlja.
Jednom verificirana i provjerena tehnologija zavarivanja moe se primjenjivati u
proizvodnji toliko dugo dok se ne promjeni niti jedan od uvjeta pod kojima je ta
tehnologija odobrena, odnosno verificirana. Ona je na odreeni nain vlasnitvo
tvornice i moe biti poslovna tajna proizvoaa zavarene konstrukcije.
Trajanje i trokovi procedure verifikacije tehnologije zavarivanja i izrade odgovarajuih
specifikacija postupka zavarivanja, kao i prorauni razliitih normativa, potrebe opreme
za zavarivanje, potrebnog broja zavarivaa i dr., najvie ovisi o znanju i iskustvu
tehnologa zavarivanja europskog inenjera zavarivanja. Primjena raunala moe
skratiti vrijeme potrebno za te aktivnosti, smanjiti trokove i unaprijediti kvalitetu
tehnologije zavarivanja i zavarene konstrukcije.
Diplomski rad
Antun Rosandi

- iskustveno dobiveni podaci
- baze "znanja"
- ispitivanja zavarljivosti
- ostali pomoni raunalni programi
Prijedlog WPS-a
specifikacije
postupka
zavarivanja
41
Akreditirani laboratorij
+
Nadzor inspektora za zavar. radove
Zavarivanje ispitne ploe

&
Registriranje parametara zavarivanja pri
zavarivanju ispitne ploe
Ispitivanja
metodama
kontrole bez
razaranja
Ispitivanja
razaranjem
Zapisnici ispitivanja sa i bez razaranja
- redni broj i oznaka procedure

- baza podataka o osnovnom materijalu
(grupa, dimenzije, tip ...)
- poloaji zavarivanja
- tehnika pripreme lijeba za zavarivanje
- plan zavarivanja
- procjena glavnih parametara zavarivanja
(jakost struje i napon, brzina zavarivanja,
polaritet ...)
- dodatni materijal
- predgrijavanje, meuprolazna
temperatura, dogrijavanje
- ...
Welding procedure Approval Record - WPAR (ISO 15614-1:2004 )

Procedure Qualification Record - PQR (ASME sec. IX)
WPS 1
WPS ...
WPS 2
Slika 3.9 Procedura pri projektiranju tehnologije zavarivanja [8]
3.4.1 Primjer PQR i WPS dokumenata karakteristinih zavarenih spojeva na mostu [3]
Verifikacije karakteristinog sueonog zavarenog spoja na mostu
U radu se daju rezultati atesta postupka zavarivanja sueonog spoja u vertikalnom
poloaju zavarivanja (PF). Primjenjeni postupak zavarivanja je poluautomatsko MAG
zavarivanje prakom punjenom icom (oznaka postupka zavarivanja 136) u dodatnoj
plinskoj zatiti (100% CO2). Osnovni materijal je elik S355J2G3 (EN 10025) debljine
12 mm.
Dodatni materijal je prakom punjena ica FLUXOFIL 19 HD (OERLIKON).
Izgled makro presjeka zavarenog spoja je prikazan na sljedeoj slici:
Mikrostruktura pojedinih zona zavarenog spoja je prikazana na sljedeoj slici:
Diplomski rad
Antun Rosandi
o1
42
o2 o3
o 1 , 300 : 1 -
2 % Nital
o 2 , 300 : 1 -
2 % Nital
o 3 , 300 : 1 -
2 % Nital
Slika 3.10 Makro i mikro prikaz elemenata sueonog zavarenog spoja

Diplomski rad
Antun Rosandi
43
Na spomenutom zavarenom spoju provedena su i ostala ispitivanja mehanikih svojstava:

ispitivanje tvrdoe po metodi HV 10 (za osnovni materijal, zonu utjecaja topline i zonu
taljenja), ispitivanje granice razvlaenja, zatezne ili vlane vrstoe, izduenja, udarne
ilavosti i probe savijanja.
ISPITIVANJE TVRDOE HV 10
S355J2G3
S355J2G3
Slika 3.11 Shematski prikaz lokacija mjerenja tvrdoe na zavarenom uzorku

Tablica 3.1 Rezultati tvrdoe HV 10 izmjereni na zavarenom uzorku
Linija
mjerenja
Osnovni
ZUT
materijala
Zavar
Osnovni
ZUT
materijal
1 -15
186
184
186
207
224
236
226
227
227
236
228
214
184
186
186
16 - 30
186
187
184
203
225
240
224
224
226
242
230
208
186
186
185
Diplomski rad
Antun Rosandi
44
Tablica3.2 Rezultati vlanog pokusa dobiveni na kidalici

VLANI POKUS
Br.
Mjesto
Tip**
Dimenzije
A5 [%]
Rp 0,2/1,0
Rm
[N/mm2]
[N/mm2]
[N/mm2]
L0 [mm]:
min. 355
490 -630
Min. 22
--
418
407
628
621
22,3
22
GW
GW
an / on / on
Zahtijevane vrijednosti
1
2
TW
TW
Mjesto loma
Re
12,1 x 25
**) TW = Pop.presjek zavara
***)
GW
AW = isti zavar
Opaska
***)
[%]
W.Nr.10570
= Osnovni materijal -
WEZ = Z.U.T.
SG
= isti zavar
Tablica 3.3 Rezultati udarne radnje loma izmjereni na epruvetama iz zavarene ploe
UDARNA RADNJA LOMA ISO-V
Br.
Mjesto
Poloaj ljeba
Dimenzije.
Temp.
[mm x mm]
[C]
[J]
1
1
2
TW
TW
SG-AW
HAZ
10 X 10
n/n
Radnja loma
60
58
- 20
59
66
[J]
61
51
60
58,3
Tablica 3.4 Rezultati pokusa savijanjem dobiveni na epruvetama iz zavarene ploe

POKUS SAVIJANJEM; 30 (2,5 a)
Br.
Mjesto
Tip**
Kut svijanja
Opaska
3
4
5
6
TW
..
..
..
D
D
W
W
L0 [mm]
Lk [mm]
180
180
180
180
30
30
30
30
39,2
39,1
39
39,1
Bez pukotina
**) D=Lice; W= Korijen; S=Bono
Temeljem provedenih ispitivanja od strane akreditiranog laboratorija i pozitivno ocjenjenih

rezultata ispitivanja u tvornici se pristupa izradi WPS/SPZ procedura, tj. Instrukcija za
zavarivanje koje se distribuiraju na radna mjesta na nain da su dostupna zavarivau i ostalim
osobama ija je djelatnost vezana uz izvoenje i kvalitetu dotinog zavarenog spoja. WPS
sadri samo osnovne instrukcije nune za izvoenje zavarivanja, a na njemu je upisana ifra
koja dotini WPS dokument povezuje sa odgovarajuim WPAR dokumentom koji je
dostupan u slubi zavarivanja.
Diplomski rad
Antun Rosandi
45
WPS
Slika 3.12 WPS/SPZ dokument izraen temeljem provedenih i predstavljenih rezultata

ispitivanja tijekom procedure verifikacije postupka zavarivanja (WPAR) [3]
Diplomski rad
Antun Rosandi
46
Rezultati verifikacije karakteristinog kutnog zavarenog spoja na mostu [3]

U nastavku se daju podaci vezani uz verifikaciju postupka tipskog kutnog zavarenog spoja
limova debljine 20 i 30 mm slika 3.13 - 3.14 i tablica 3.5. Svi ostali podaci vezani uz
postupak zavarivanje (osnovni i dodatni materijal, zatitni plin, poloaj zavarivanja i dr. su
identini kao u prethodnoj toki).
o1
o2
o3
o4
o5
o 1 , 300 : 1 -
Diplomski rad
2 % Nital
o 2 , 300 : 1 -
2 % Nital
Antun Rosandi

o 3 , 300 : 1 -
2 % Nital
47
o 4 , 300 : 1 -
2 % Nital
UZORAK BR.
o 5 , 300 : 1 -
o1
Osnovni mat. S355J2G3
o2
ZUT
o3
Struktura zavara
o4
ZUT
o5
Osnovni mat. S355J2G3
2 % Nital
Slika 3.13 Makro i mikro prikaz elemenata sueonog zavarenog spoja.

ISPITIVANJA TVRDOA HV 10
1L
1R
Slika 3.14 Makro prikaz elemenata kutnog zavarenog spoja i shematski prikaz lokacija
mjerenja tvrdoe na zavarenom uzorku
Tablica 3.5 Rezultati tvrdoe HV 10 izmjereni na zavarenom uzorku
Br.
Limija
Osnovni materijala
ZUT
Zavar
ZUT
Osnovni materijal
mjer.
1R
1 15
1 15
1L
185
188
187
16 - 24
188
16 - 24
Diplomski rad
188
190
227
263
287
230
232
236
277
257
220
210
249
275
228
222
226
258
242
224
223
243
279
230
230
233
283
254
225
217
239
269
228
226
228
258
235
220
190
188
187
190
185
188
Antun Rosandi
48
4 DETALJI KONSTRUKCIJSKOG OBLIKOVANJA NA MOSTU

4.1 DETALJI ZAVARA KARAKTERISTINI ZA MOSNE KONSTRUKCIJE
Na mostu se moe uoiti vie karakteristinih detalja konstrukcijskog oblikovanja. U elji da
se istaknu detalji konstrukcijskog oblikovanja kod kojih se zahtjeva visoka kvaliteta zavarenih
spojeva, u nastavku se daju primjeri karakteristinih detalja.
Priprema prilagoena za REL+EPP zavarivanje slika 4.1, donji dio zavara se zavari REL
postupkom u nadglavnom poloaju sa vaenjem korjenskog zavara ljebljenjem i bruenjem.
Nakon toga slijedi zavarivanje sa vanjske(gornje) strane EPP postupkom.
Slika 4.1 Detalj pripreme sueonog asimetrinog montanog X spoja popreni zavar na orto
ploi
Uzduni zavar orto ploe slika 4.2 je zavar sa podlogom (elinom) koja se zavaruje REL
postupkom u nadglavnom poloaju na montai. Korjeni zavar spoja se takoer zavaruje REL
postupkom i slui kao dodatna podloga za EPP postupak kojim se zavaruje navedeni spoj.
Diplomski rad
Antun Rosandi
49
Slika 4.2 Detalj pripreme montanog uzdunog zavarenog spoja orto ploe
Zavarivanje donje lamele glavnog nosaa slika 4.3 se izvodi REL postupkom bazinom
elektrodom uz predgrijavanje prije pripajanja i zavarivanja + dogrijavanje na temp. (200 300C) nakon zavarivanja u trajanju 3 - 4 sata. Po zavretku dogrijavanja zavareni spoj
omotati mineralnom vunom za visoke temperature. Dogrijavanje se izvodi u svrhu reduciranja
vodika izmetala zavara.
Slika 4.3 Detalj pripreme montanog poprenog zavarenog spoja donje lamele
Diplomski rad
Antun Rosandi
50
Za zavare na slikama 4.4 - 4.7 koji prikazuju detalje zavara uzdunih koritastih ukruta i
ukruenja hrpta glavnog nosaa L profilom odabrani postupak zavarivanja je MAG prahom
punjenom icom (rutilna obloga) u zatiti CO2 plina.
Problematika vezana za izvedbu kutnog zavara izmeu hrpta poprenog nosaa i ortoploe
slika 4.4 te uzdune L ukrute i hrpta poprenog nosaa slika 4.5 je u tome da je oteano
kvalitetno izvoenje kompltanog zavara zbog nepristupanosti sa donje strane jer je gorionik
za MAG postupak prevelik u odnosu na 35 mm visine osloboenog prostora naponskim
okom. Potrebno je naknadno doraivati REL postupkom to uzrokuje dodatne trokove.
Slika 4.4 Detalj zavarivanja uzdunih koritastih ukruta sa orto ploom i poprenim nosaima
mosta
Diplomski rad
Antun Rosandi
51
Slika 4.5 Detalj ukruenja hrpta poprenog nosaa (stojnog lima) L profilom
Slika. 4.6 Detalj spojnog mjesta sekcije mosta
Diplomski rad
Antun Rosandi
52
Slika 4.7 Detalj ukruenja vertikalnog (stojnog) lima L profilom izvedba na konstrukciji
4.2 SPECIFINOSTI IZRADE SEGMENATA MOSTA U RADIONIKIM UVJETIMA I
MONTAE NA GRADILITU
Dosadanji nain izrade mostova u postojeim uvjetima
tvornice daje zadovoljavajue
rezultate. Svaki segmenat mosta se sastoji od niza podsklopova koji se sastavljaju i zavaruju u
jednu cjelinu sa odabranim postupcima zavarivanja koji su ukratko opisani u detaljima
konstrukcijskog oblikovanja. Ukrupnjavanje podsklopova se radi na ravnoj podlozi
("tzv.zebra") slika 4.8 gdje se slau i zavaruju elementi za svaki pripadajui segment uz
pomo naprava. Takvi zavareni segmenti se transportiraju na plato gdje se vri probna
montaa (simulira se stvarni poloaj mosta), slika 4.9. Nakon zavrene probne montae slijedi
ienje (pjeskarenje) i AKZ (temeljna zatita).
Diplomski rad
Antun Rosandi
53
Slika 4.8 Izrada sklopa ortoploe mosta Zaprei Jankomir
Slika 4.9 Probna montaa mosta Zaprei - Jankomir

Na gradilitu montaa kree od stupova prema upornjacima na jednu i drugu stranu paralelno
do upasnog segmenta koji se zadnji ugrauje. Za dovoenje dijelova segmenta u projektirani
poloaj na montai se koristi montani pilon slika 4.10. Zavarivanje poinje uzdunim
zavarima na orto ploi. Nakon toga se zavaruju zavari na poprenim nosaima. Sva se
zavarivanja izvode od sredine mosta prema krajevima. Nakon tih zavara zavaruju se uzduni
zavari na hrptovima glavnih nosaa uzvodni i nizvodni. Zatim slijedi zavarivanje vertikalnih
Diplomski rad
Antun Rosandi
54
zavara na poprenim nosaima. Istim redoslijedom se zavaruje i slijedei segment, te se

zavaruju popreni zavari izmeu orto ploa i donjih lamela hrptova glavnih nosaa. Nakon
toga slijedi ispitivanje zavara prema planu kontrole te ugradnja upasnih elemenata uzdunih
koritastih ukruta i "L" profila. Kad su gotova zavarivanja navedenih elemenata zavaruju se
ostaci ne dovrenih zavara iz radionice na duinama 300 400 mm. Takav redoslijed vai i za
ostale segmente mosta.
Kod zavarivanja se koriste montana pomagala za ija zavarivanja vrijede ista pravila kao i za
konstrukciju. Zavarivanja izvode atestirani zavarivai uz koritenje odgovarajuih i osuenih
elektroda. Takva pomagala trebaju biti iz odgovarajueg niskolegiranog elika garantirane
zavarljivosti. Nakon zavarivanja takva pomagala treba odstraniti plinskim rezanjem ili
ljebljenjem , te naknadnim bruenjem uz osobitu panju kako ne bi dolo do oteenja
povrina na koje su zavarena.
Slika 4.10 Montaa mosta Zaprei - Jankomir
Diplomski rad
Antun Rosandi
55
4.3 MOGUNOSTI SMANJENJA TROKOVA I POVEANJA POUZDANOSTI

Promatramo li ivotni vijek proizvoda uoit emo slijedee faze od nastajanja do koritenja:
1. ugovor u kome se definiraju zahtjevi za kvalitetu i pouzdanost, propisi, kriteriji
prihvatljivosti;
2. projektiranje i konstruiranje obuhvaa proraun, klasifikaciju elemenata ( zavarenih
spojeva) i sistema;
3. izbor materijala;
4. izrada i montaa;
5. osiguranje i kontrola kvalitete u proizvodnji i montai;
6. eksploatacija;
7. osiguranje i kontrola kvalitete u eksploataciji.
U svakoj od navedenih faza mogue je dati razliita rjeenja. Mijenjat se moe: materijal,
oblik, dimenzije proizvoda, proizvodne operacije npr. naine zavarivanja (EPP, TIG, MIG,)
oblik lijeba, oblik i metode kontrole i dr. Svaka varijanta e dati odreenu pouzdanost
funkcioniranja proizvoda u predvienim uvjetima eksploatacije i odreene trokove. Ono
rjeenje koje daje traenu pouzdanost funkcioniranja proizvoda u predvienim uvjetima
eksploatacije uz najmanje trokove je najbolje rjeenje. Bitno je napomenuti da bitnu ulogu
imaju proizvodne mogunosti i vrijeme odnosno trenutak u kojem se proizvod radi.
Tu spadaju raspoloivi kadrovi, postupci, oprema, radna povrina, kapacitet, rokovi. Unutar
jednog poduzea proizvodne mogunosti se mijenjaju vremenom. Nabavlja se nova oprema,
operacije se mehaniziraju, kadrovi se alju na izobrazbu. Na taj nain e biti mogue isti
proizvod moda jeftinije ali i kvalitetnije proizvoditi. Proizvodne mogunosti poduzea su
esto puta uvjetovane i situacijom na tritu ( rokovi i cijena materijala, opreme, dijelova i
usluga ). Npr. ponekad e se koristiti lim debljine 20 mm umjesto 16 mm, jer se za due
vrijeme ne moe nabaviti lim 16 mm odgovarajue kvalitete. Zbog velikog utjecaja
projektiranja na izbor materijala neophodno bi bilo da zajedniki rade projektant (konstruktor)
i tehnolog zavarivanja. Konstrukcijsku razradu treba raditi tim sastavljen od strunjaka koji
poznaju proizvodne mogunosti proizvoaa proizvoda.
Za izradu u radionici i montau na gradilitu izabiru se postupci obrade i zavarivanja, reimi,
oblici ljebova i dodatni materijali, strojevi, radne povrine, kadrovi i rokovi. Mogue je
Diplomski rad
Antun Rosandi
56
postaviti bezbroj varijanti izbora postupaka zavarivanja, ljebova, dodatnog materijala,

strojeva ali uvijek sa ciljem postizanja zahtijevane kvalitete uz najnie trokove.
4.4 MOGUNOSTI PRIMJENE AUTOMATIZACIJE
Tijekom izrade mosta Zaprei Jankomir primjenjivano je mehanizirano EP zavarivanje, a
u svrhu poveanja proizvodnosti probno su primijenjena WELDYCAR prenosiva kolica,
(proizvoa OERLIKON) za zavarivanje slika 4.11.
WELDYCAR su autonomna i prenosiva kolica s etiri kotaa, dizajnirana za mehanizaciju
automatskog zavarivanja, u bilo kojem poloaju u vodoravnoj, okomitoj ili nagnutoj ravnini.
Rade kao nosa MAG gorionika kreui se uzdu zavara sa mogunou njihanja gorionika.
U tablici 4.1 dani su preporuljivi parametri zavarivanja za rad sa WELDYCAR prenosivim
kolicima.
Prednosti ureaja su:
-
mogunosti zavarivanja u vodoravnom i vertikalnom poloaju,
lagana i robusna,
nude kvalitetu automatskog zavarivanja,
jednostavnost upotrebe,
brzo putanje u rad.
Nedostaci ureaja su:

-
primjena ureaja ograniena na zavare koji su dui od 1 metra, jer se kod zavarivanja
zavara manje duine smanjuje uinkovitost zbog estog premjetanja ureaja gubi na
produktivnosti u odnosu na poluautomatski MAG postupak,
nestabilnost plinske zatite kod otvorenih montanih radova.
Diplomski rad
Antun Rosandi
57
Slika 4.11 Prenosiva kolica za zavarivanje WELDYCAR, OERLIKON
Diplomski rad
Antun Rosandi
Diplomski rad
6
5
4
3
2
1
9
8
7
6
5
4
3
2
1
7
6
5
4
3
2
1
1) nadvienje 0,5 mm
2) bez korijena
3,39
2,80
23-24
22
1.prolaz
180
2-9.prolaz
220-240
23-24
22
1.prolaz
180
2-7.prolaz
220-240
23-24
2-6.prolaz
220-240
22
1.prolaz
180
2,31
kg/m 1)
1,2
1,2
1,2
1,2
1,2
1,2
mm
ica
2,97-3,42
2,16
2,97-3,42
2,16
2,97-3,42
2,16
kg/h
Uinak
13,0-14,9
11,0
14,2-16,3
11,0
12,4-14,3
11,0
cm/min
vS
23,4-23,2
21,6
21,4-21,2
21,6
24,5-24,2
21,6
kJ/cm
62,8
70,6/
45,9
51,3/
44,1
49,4/
min/m 2)
tz

58
Tablica 4.1 Parametri za automatizirano zavarivanje prakom punjenom icom
Antun Rosandi
Diplomski rad
6
5
4
3
2
1
9
8
7
6
5
4
3
2
1
7
6
5
4
3
2
1
3) nadvienje 0,5 mm
4) bez korijena
3,39
2,80
23-24
22
1.prolaz
180
2-9.prolaz
220-240
23-24
22
1.prolaz
180
2-7.prolaz
220-240
23-24
2-6.prolaz
220-240
22
1.prolaz
180
2,31
kg/m 1)
1,2
1,2
1,2
1,2
1,2
1,2
mm
ica
2,97-3,42
2,16
2,97-3,42
2,16
2,97-3,42
2,16
kg/h
Uinak
13,0-14,9
11,0
14,2-16,3
11,0
12,4-14,3
11,0
cm/min
vS
23,4-23,2
21,6
21,4-21,2
21,6
24,5-24,2
21,6
kJ/cm
70,6/62,8
51,3/45,9
49,4/44,1
min/m 2)
tz

59
Antun Rosandi
60
5 PLAN I PROGRAM KONTROLE KVALITETE PRI IZRADI I MONTAI

ELINE KONSTRUKCIJE MOSTA
Svrha ovog Plana je stvaranje preduvjeta za realizaciju ugovornih obveza u skladu sa vaeim
zakonima i propisima, naruiteljevim zahtjevima i oekivanjima, kao i jasno propisivanje naina
utvrivanja i dokazivanja ostvarene kakvoe.
Plan se primjenjuje u fazama ugovaranja s podizvoditeljima, tijekom radionike izrade,
strojarske montae i elektro radova cestovnog mosta preko rijeke Save.
Konkretne specifikacije kakvoe, norme, propisi i zakoni ine dio glavnog projekta i zajedno s
ovim programom ini jednu cjelinu.
Zahtjeve ovog Plana Izvoditelj e primjenjivati u svim fazama realizacije ugovora i prenijeti e
ih na ugovore sa svojim podizvoditeljima.
5.1 ORGANIZACIJA
Projektant je odgovoran za izradu glavnog i izvedbenog projekta i ocjenu usklaenosti projekta
izvedenog stanja s glavnim i izvedbenim projektom.
Ovlateni revident potvruje ispravnost rjeenja u glavnom projektu na nain propisan Zakonom
o gradnji RH.(N.N. br.52/99)
Nadzorni inenjer nadlean je za ocjenjivanje usklaenosti procesa graenja s graevnom
dozvolom i Zakonom o graenju RH, za ocjenu usklaenosti kakvoe i opsega izvrenih radova,
ugraene opreme i proizvoda s zahtjevima navedenim u projektu, te da li je kakvoa dokazana
propisanim ispitivanjima i dokumentima.
5.2 NAIN IZBORA KOOPERANTA I ISPORUITELJA OPREME
Izvoditelj e izvriti odabir podizvoditelja (kooperanata i isporuitelja opreme) na osnovu
provjere njihove podobnosti i zadovoljenja zakonskih uvjeta, a provjera e obuhvatiti najmanje
sljedee elemente:
Diplomski rad
Antun Rosandi
61
posjedovanje ispravne registracije kod Privrednog suda za odgovarajuu djelatnost,
posjedovanje odgovarajuih kadrovskih, tehnolokih i financijskih resursa,
posjedovanje programa osiguranja kakvoe, postupaka ispitivanja i kontrole,
posjedovanje odgovarajuih kvalifikacija za opremu, pogone, postupke i izvritelja,
proizvodne reference.
Prilikom ugovaranja Izvoditelji i njegovi podizvoditelji moraju biti obvezni na:

-
jasno definiranje zahtjeva za kakvou dijelova i cjelokupnog mosta s pripadajuim

zakonskim propisima,
izradu i dostavu ovjerenog popisa osoba odgovornih za pojedine aktivnosti na realizaciji

ugovora, njihovih odjela i telefona,
analiza svih postavljenih zahtjeva i pravovremeno postavljanje zahtjeva za izmjene i

pojanjenja,
uspostavljanje odgovarajueg dokumentiranog sustava osiguranja kakvoe (program

osiguranja kakvoe, planovi kontrole) kojim e osigurati da projekt bude realiziran prema
postavljenim zahtjevima,
pravovremenu izradu i predaju kompletne i o sadraju ispravne primopredajne

dokumentacije, te pravovremeno postavljanje zahtjeva za dostavom svih podataka za njihovu
izradu,
pravovremenu izradu i dostavu termin plana (mora biti pregledan, detaljan, mora
obuhvaati sve faze i termine realizacije),
mjeseno izvjetavanje o stanju realizacije,
osigurati prava Naruitelju, odnosno Naruitelju i Izvoditelju na pristup u prostorije

Izvoditelja i njegovih podizvoditelja radi nadzora nad kakvoom i ostvarenjem plana
realizacije ugovora,
ispunjenje zahtjeva opih tehnikih uvjeta projekta, te uvjeta definiranih u Zakonu o gradnji.
5.3 DOKUMENTACIJA
Izvoditelj e izraditi i osigurati odobrenje za:
- konstrukcionu razradu eline konstrukcije mosta do nivoa pozicija,
- terminski plan realizacije projekta,
- nabavne specifikacije s definiranim tehnikim uvjetima za izradu i isporuku,
Diplomski rad
Antun Rosandi
62
- popis odobrenih odstupanja od izvedbenog projekta,

- podloge za izdavanje uporabne dozvole,
- plan kakvoe za izradu i montau.
Prije poetka izrade odnosno montae podizvoditelji e izraditi i putem Izvoditelja osigurati
odobrenje za:
-
terminski plan izrade i montae,
tehnoloke postupke izrade dijelova eline konstrukcije mosta,
postupke zavarivanja i ateste postupaka,
planove kontrole za izradu i montau,
postupke kontrole i ispitivanja specificirane u planovima kontrole (postupak za kontrolu

mjera i oblika ispitivanja bez razaranja i dr.),
postupak za identifikaciju i oznaavanje dijelova,
postupak za probnu montau eline konstrukcije mosta u radionici,
tehnoloki postupak izvoenja antikorozivne zatite,
postupak za pakiranje, transport i skladitenje do poetka ugradnje,
projekt pripremnih radova i organizacije gradilita, (za montane radove),
projekt (tehnologiju) izvoenja montanih radova,
postupak za obradu tarnih povrina,
postupak za pritezanje i kontrolu sile pritezanja VV-vijaka.
Slijedee dokumente Izvoditelj treba dostaviti na odobrenje Naruitelju, odnosno Nadzornom

inenjeru:
-
konstrukcijsku razradu eline konstrukcije mosta do nivoa pozicija,
nabavne specifikacije s definiranim tehnikim uvjetima za izradu i isporuku,
projekt (tehnologija) izvoenja montanih radova,
postupke svih tehnologija izvedbe i ispitivanja koji su od utjecaja na pouzdanost i

funkcionalnost,
planove kontrole i ispitivanja,
planove zavarivanja spojeva na montai,
izvjetaje o ispitivanju, mjerenjima, evidenciji odstupanjima i korektivnim radnjama.
Diplomski rad
Antun Rosandi
63
Sve eventualne primjedbe na izraenu dokumentaciju Izvoditelja i njegovih podizvoditelja

Izvoditelj e usuglasiti s predstavnicima Naruitelja, odnosno ovlatenih institucija za izdavanje
graevne i uporabne dozvole.
Pri izradi navedene dokumentacije Izvoditelj i njegovi podizvoditelji unutarnjom kontrolom u
skladu s vlastitim sustavom osiguranja kakvoe i odredbama vaeih zakonskih propisa
osiguravaju ispravnost i funkcionalnost tehnikih rjeenja i specifikacija kojima udovoljavaju
zahtjeve Naruitelja.
Izvoditelj je duan evidentirati sve izmjene dokumentacije lansirane u proizvodnju bez obzira na
uzrok izmjene, s naznakom predlagatelja izmjene i odobrenjem izmjena, a izmjenu moe
odobriti samo funkcija koja je ovjerila originalnu dokumentaciju.
Spisak izmjena i vaeih dokumenata mora biti pristupaan Naruitelju, odnosno njegovom
predstavniku kao i dokument koji registrira povlaenje nevaeih dokumenata, odnosno dostavu
vaeih.
Tijekom izvoenja radova
Izvoditelj, odnosno podizvoditelj se obvezuju na provoenje
programa, prikupljanje i uvanje atesta i izvjetaja koji sadre podatke o kakvoi i prihvatljivosti
materijala i izvedenih radova.
Dokazna dokumentacija kakvoe obuhvaa:
-
dokumentaciju o podobnosti Izvoditelja i podizvoditelja za izvoenje radova,
popis i potvrde kakvoe osnovnog i dodatnog materijala, te spojnih elemenata,
izvjea o kontroli i ispitivanju prema planovima kontrole,
izvjea o ispitivanju bez razaranja,
izvjee o ispitivanju tarnih spojeva,
kvalifikacija procesa i postupaka,
ateste osoblja (zavarivaa) i operatera za ispitivanje,
izvjee o kontroli zavarivanja,
izvjea o dimenzijskoj kontroli (geodetske izmjere mosta i dijelova mosta prije, za vrijeme i
nakon izgradnje),
izvjee o probnoj montai,
izvjee o kontroli sile pritezanja HV-vijaka,

Diplomski rad
Antun Rosandi

-
izvjee o debljini i prionljivosti zatitnih premaza,
izvjee zavrne kontrole montirane eline konstrukcije mosta,
graevinski dnevnik, dnevnik zavarivanja i antikorozivne zatite.
64
Isporuitelj e osigurati ugovoreni broj primjeraka dokazne dokumentacije o kakvoi i predati

Naruitelju prilikom primopredaje objekta.
5.4
KONTROLA KVALITETE
Izvoditelj, odnosno podizvoditelj provodit e kontrolne aktivnosti tokom izrade i montae u

skladu sa ugovorom, zahtjevima projekta, vaeim normama, planovima kontrole i pisanim
procedurama.
Temeljni dokumenti za planiranje i provoenje kontrolnih aktivnosti su planovi kontrole. Ti
planovi e obuhvatiti sve faze izrade i montae sa opisom naina i postupka kontrole.
Detaljan plan kontrole Izvoditelj e osigurati i predati Naruitelju na prihvaanje i odobrenje.
Prilikom odobravanja planova kontrole Naruitelj e upisati svoje zahtjeve za prisutnost
pojedinim vanim aktivnostima oznaivi ih kao toke svjedoenja (W) ili toke zastoja (H).
Naruitelj i njegovi predstavnici imati e nesmetani pristup u prostorije Izvoditelja i njegovih
podizvoditelja u svim fazama izrade, montae i ispitivanja, a u svrhu nadzora.
5.4.1
Kontrola prije izrade u radionicama
Prije poetka izrade eline konstrukcije mosta Izvoditelj i njegovi podizvoditelji provodit e:
a) kontrolu kompletnosti dokumentacije za izvoenje i kontrolu
b) prijemnu kontrolu nabavljenog materijala i opreme prema podacima iz
odobrenih crtea, atesta i normi:
- limovi i profili (DIN EN10025/91)
- dodatni materijal za zavarivanje (DIN 1913/84, DIN 8557/91, DIN 8559/84)
- vijci visoke klase vrstoe(DIN 267, Teil 3 i 4/84, Teil 5/86)
- leajevi za konstrukciju(DIN 4141, Teil 1 i 2/84)
- zatitni premaz (DIN 55928, Teil 5/91)
Diplomski rad
Antun Rosandi
65
c) kontrola svjedoanstva o sposobnosti radionice za zavarivanje prema

normi EN 719/94 (DIN 18800 ,Teil 7)
d) kontrolu atesta zavarivaa(DIN EN 287, Teil 1/92)
e) kontrolu atesta postupaka zavarivanja(DIN EN 288, Teil 1,2/92)
f) kontrolu atesta opreme za zavarivanje
g) kontrolu kvalifikacija operatera za ispitivanje bez razaranja
5.4.2 Kontrola u tijeku radionike izrade

Tijekom radionike izrade provode se u skladu s planovima kontrole i pripadajuim kontrolnim
postupcima slijedee aktivnosti:
-
identifikacija i sljedivost kakvoe ulaznih materijala, (kontrola prijenosa ari),
kontrola krojenja i obiljeavanja pozicija,
dimenzijska kontrola prema odobrenim crteima i normi za toleranciju mjera i oblika

zavarenih konstrukcija EN ISO 13920/96 (Sl.list SFRJ,br.41/64),
kontrola zavarivanja i pripreme za zavarivanje prema pisanim postupcima i crteima,
kontrola kvalitete zavara (nerazorne metode) prema normi EN 25817/1992 (SL.list SFRJ,br
41/64),
kontrola odstupanja od linearnosti tlanih ploa i ukruenja prema smjernicama DASt Ri

012,
probna montaa (probna montaa izvodi se po pravilu u prisutnosti ovlatenih predstavnika

proizvoaa eline konstrukcije, Naruitelja, Izvoditelja montanih radova i Projektanta),
kontrola istoe povrina prije zatite i kakvou izvedenih antikorozivnih premaza(DIN

55928 ,Teil 4,5/91),
izdavanje odgovarajuih izvjea o izvrenim kontrolama,
provjera naina i ispravnosti voenja dnevnika izrade, zavarivanja i antikorozivne zatite,
kontrola oznaavanja, pakovanja, skladitenja i otpreme.
Diplomski rad
Antun Rosandi
66
5.4.3 Kontrola prije poetka montae

Prije poetka montae (eline konstrukcije mosta) provode se sljedee kontrolne aktivnosti:
-
prijemna kontrola dostavljene konstrukcije iz radionice podizvoditelja, dodatnog materijala,

sredstava za antikorozivnu zatitu spojnih elemenata i leaja,
preuzimanje graevinskih radova (kontrola i preuzimanje temelja),
kontrola da li postoje svi geodetski podaci koji odreuju poloaj konstrukcije u prostoru,
kontrola pripremnih radova za montau,
pregled tehnologije montae, tehnologije zavarivanja, planova kontrole i postupaka kontrole

i ispitivanja,
kontrola atesta postupaka zavarivanja, (DIN EN 288, Teil 1/92),
kontrola kalibracije opreme za zavarivanje, ispitivanje i pritezanje vijaka,
kontrola atesta zavarivaa (DIN EN 287, Teil 1/92),
provjera ispravnosti sredstava za rad i osposobljenosti osoblja za montane radove.
5.4.4
Kontrola tijekom graenja i montae
Kontrola kompletnosti dokumentacije na gradilitu

Na gradilitu treba postojati:
-
graevinska dozvola,
rjeenje o upisu u sudski registar Izvoditelja i njegovih podizvoditelja,
akt o postavljanju voditelja graenja,
akt o imenovanju odgovorne osobe za nadzor radova Izvoditelja,
projekt pripremnih radova i organizacija gradilita,
izvedbeni projekt i dokumentacija za izvoenje i kontrolu radova,
atesti zavarivaa i postupci zavarivanja,
dokazna dokumentacija o kakvoi materijala i opreme koja se ugrauje.
Kontrola izvrenih radova

Kontrola izvrenih radova tijekom montae eline konstrukcije mosta provodi se prema
planovima kontrole i kontrolnim postupcima, a obuhvaa:
Diplomski rad
Antun Rosandi

-
67
kontrolu tokom montae i centriranja prema Pravilniku o tehnikim mjerama i uvjetima za

montau eline konstrukcije (Sl.list SFRJ,br.29/70),
kontrolu pripreme spojeva za zavarivanje,
kontrolu mjera i oblika,
kontrolu parametara zavarivanja,
vizualnu, dimenzijsku i kontrolu obiljeavanja zavara,
kontrolu kakvoe zavara (nerazorne metode),
kontrolu tarnih spojeva spregnuti s vijcima visoke klase vrstoe(DIN 18809/87, HRN
U.E7.140/85, DIN 18800 Teil 7),
kontrolu izvrene antikorozivne zatite(DIN 55928 Teil 5/91),
zavrnu kontrolu,
5.4.5
Primopredaja i tehniki pregled
Izvoditelj radova e organizirati zavrna ispitivanja i kontrolu na gradilitu u prisutnosti

Naruitelja, pri emu e se izvriti slijedee aktivnosti i nalaz zapisniki konstatirati:
-
provjera kompletnosti konstrukcije mosta,
dimenzijska (geodetska) kontrola ugradbenih mjera,
pregled zategnutosti vijanih spojeva,
kontrola tehnikih zatitnih mjera,
vizualnu kontrolu ispravnosti ugraene i montirane konstrukcije,
pregled dokazne dokumentacije o kakvoi i pouzdanosti izvedbe.
Navedene aktivnosti izvrava Izvoditelj uz prisutnost podizvoditelja prema potrebi, Naruitelja i

nadzornog inenjera. O izvrenim aktivnostima Izvoditelj e sastaviti zapisnik koji sadri:
-
datum zavrnog pregleda,
predmet zavrnog pregleda,
nalaz s eventualno uoenim neusklaenostima i obavezom tko i do kada mora iste otkloniti,
te
popis svih uesnika.
Diplomski rad
Antun Rosandi
68
Po uspjeno obavljenom zavrnom pregledu, uz predoenje zapisnika o izvrenju istog, predaje

dokazne dokumentacije kakvoe, uklanjanja otpada i vika materijala s gradilita izvrava se
primopredaja ugovorene izvedbe.
Na temelju zapisnika o izvrenom zavrnom pregledu i primopredaji Naruitelj organizira
tehniki pregled kako bi ishodio uporabnu dozvolu. [3]
Diplomski rad
Antun Rosandi
69
6 ZAKLJUAK
U diplomskom radu se obrazlae primjena tehnologije zavarivanja u mostogradnji. Daje se
osvrt na postupke elektrolunog zavarivanja koji se najee primjenjuju u mostogradnji. Kao
reprezentativni primjer gradnje mostova u elinoj konstrukciji odabran je elini most na
autocesti Zagreb Macelj, na dionici Zaprei Jankomir.
Pri gradnji ovog elinog mosta primijenjeno je: runo elektroluno zavarivanje (REL),
elektroluno zavarivanje pod prakom (EPP), te elektroluno zavarivanje u zatiti aktivnog
plina CO2 (MAG).
U eksperimentalnom dijelu rada se obrazlae verifikacija postupka elektrolunog zavarivanja
MAG postupkom uz primjenu prahom punjenih ica i vanjske CO2 plinske zatite, kao
suvremenog pristupa tehnologiji zavarivanja u mostogradnji, te su dani rezultati atesta
postupka zavarivanja sueonog spoja u vertikalnom poloaju zavarivanja. Primijenjeni
postupak zavarivanja je poluautomatsko MAG zavarivanje prakom punjenom icom u
dodatnoj plinskoj zatiti (100% CO2). Osnovni materijal bio je elik oznake S355J2G3 (EN
10025) debljine 12 mm. Nakon verifikacije postupka zavarivanja uslijedila je primjena ovog
postupka u radionikoj izradi segmenata mosta.
Kroz detalje iz gradnje zavarenih elinih konstrukcija mostova (most na relaciji Zaprei
Jankomir) pokazani su karakteristini elementi konstrukcijskog oblikovanja, primjena
naprava za dovoenje dijelova segmenta u projektirani poloaj, te mogunosti primjene
automatiziranog MAG postupka kod izvoenja veih duljina zavara na orto ploi i hrptovima
glavnog nosaa. Navedeni su parametri zavarivanja kod primjene prenosivih kolica za
zavarivanje WELDCAR, te prednosti i nedostaci primjene ovog ureaja. Probna primjena
ovog ureaja pokazala je njegovu neuinkovitost kod zavarivanja zavara duljine manje od 1
m zbog vremena koje se utroi na preseljenje i pozicioniranje ureaja.
Pored toga detaljnije se obrazlau aktivnosti na kontroli i osiguranju kvalitete u izradi mosta u
zavarenoj izvedbi.
Diplomski rad
Antun Rosandi
70
7 LITERATURA
[1] Milosavljevi, M. ; Radojkovi , M. ; Kuzmanovi, B.: Osnovi elinih konstrukcija.
Graevinska knjiga, Beograd, 1986.
[2] Buevac, Dragan; Stipani, Bratislav: elini mostovi. Graevinska knjiga, Beograd,
2002.
[3] Tehnika i tehnoloka dokumentacija tvornice Montaa uro akovi, Slavonski Brod,
2005.
[4] Juraga , Ivan; Ljubii, Kruno; ivi, Mato: Pogreke u zavarenim spojevima. HDTZ,
Zagreb, 1998.
[5] Omer, Pai: Zavarivanje. Univerzitetska knjiga Svjetlost, Sarajevo, 1998.
[6] Samardi, Ivan; Klari tefanija; Despotovi, Boo; Koul, Anto; Topi, Vedran:
Studentski digitalni udbenik Analiza tehnologinosti zavarenih konstrukcija, Strojarski
fakultet u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 2001. www.sfsb.hr/kth/zavar
[7] Lukaevi, Zvonimir: Zavarivanje. , Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Slavonski
Brod, 1998, str. 4-1 - 4-13.
[8] Samardi, Ivan; Kouh, Zoran; Despotovi, Boo: Model informacijskog sustava za
projektiranje tehnologije zavarivanja. Automatizacija u zavarivanju i srodnim postupcima.
36. savjetovanje Drutva za tehniku zavarivanja, Zadar, 2005, str.109-118.
Diplomski rad
Antun Rosandi
71
8 PRILOZI
Prilog 1: Slijed proizvodnih i kontrolnih aktivnosti za popreni nosa TYP 6
(crte br.06.34 022A)
Prilog 2: Slijed proizvodnih i kontrolnih aktivnosti za orto ploa segment V
(crte br.06.34 105A)
Prilog 3: Slijed proizvodnih i kontrolnih aktivnosti za hrbat glavnog nosaa uzvodni
(crte br.06.34 209A)
Prilog 4: Plan krojenja hrpta i ortotropne eline ploe raspored materijala
(crte br.06.34 0002)
Prilog 5: Tehnoloka karta br.01 - ortoploa segment V nosaa uzvodni segment V
(crte br. 0209)
Prilog 6: Tehnoloka karta br 02 - hrbat glavnog
(crte br. 0105)
Prilog 7: Tehnoloka karta br 05 - popreni nosa TYP 6
(crte br. 0022)
Prilog 8: Tehnoloka karta br 07 karakteristini zavari orto ploe i donje lamele
Diplomski rad
Antun Rosandi

Primjena Tehnologije Zavarivanja U Izradi Celicnih Mostova

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Primjena Tehnologije Zavarivanja U Izradi Celicnih Mostova

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

kovano eljezo koje se dobivalo u malim

koliinama taljenjem direktno iz rude. Upotrebljavalo se najee za izradu alata, oruja,

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

Slika 1.1 Most preko rijeke Severn [1]

(Rm 450 - 850 N/mm2) i Re (350 - 500 N/mm2)

Obzirom na namjenu razlikuju se sljedee vrste mostova:

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

toplovodni i dr. mostovi.

Obzirom na konstrukcijsku izvedbu i mogunost pokretanja razlikuje se:

pokretni i (pokretanjem dijela mosta se oslobaa prolaz ispod mosta)

Iako su nepokretni mostovi daleko zastupljeniji u odnosu na pokretne i o njima e se u

okomiti i (koji prelaze zapreku okomito)

kosi mostovi (koji prelaze zapreku pod kutom)

Obzirom na nain prijenosa optereenja razlikuje se:

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

broj i veliina raspona,

visina nosive konstrukcije,

visina nivelete iznad tla,

vrsta upornjaka i stupova i

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

Obzirom na vrstu materijala od kojega su graeni razlikuju se:

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

2 IZBOR REPREZENTANTA ELINOG MOSTA U ZAVARENOJ

2.1 TEHNIKI OPIS MOSTA

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

do 30 cm. Donji pojas poprenih nosaa je debljine 15 mm i irine 25 cm. U poprenom

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

2.2 ZAHTJEVI ZA KVALITETU

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

Tablica 2.1 Kriteriji prihvatljivosti pogreaka u zavarenom spoju sukladno HRN EN

Granine vrijednosti nepravilnosti

Sve vrste pukotina, osim mikro pukotina

Moraju biti ispunjeni sljedei uvjeti i

a) najvea vrijednost zbroja na projiciranoj ili

- kutni zavareni spoj

c) najvea dimenzija pojedinane pore

Cjelokupno podruje jednog gnijezda mora se

Najvea dimenzija za crvaste i cjevaste

- kutne zavarene spojeve

Najvea dimenzija za crvaste i cjevaste

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

Prekomjerni ili nedovoljni razmak rebra

Blagi prijelaz se doputa

Blagi prijelaz se doputa

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

Za mnoge sluajeve prekoraenje zadane

debljine nije razlog za odbacivanje

Kutni spoj s vidljivim potkoraenjem debljine

nee se raunati kao pogrean, ako je stvarna

debljina postignuta dubljim provarom

h < 0,3 mm + 0,1 a

Granina vrijednost odstupanja svodi se na

Slika A - Limovi i uzduni

Slika B - Popreni zavareni

Primjena tehnologije zavarivanja u izradi elinih mostova

Blagi prijelaz se doputa

Podrazumijeva se da asimetrinost kutnog

Blagi prijelaz se doputa