NAJZNAAJNIJI TETNICI,

BOLESTI I KOROVI U RATARSKOJ

PROIZVODNJI

OSIJEK, 2008.
1

UREDNIK
Prof. dr. sc. Jasenka osi
Bolesti ratarskih kultura
i suradnici
Prof. dr. sc. Marija Ivezi
tetnici ratarskih kultura
Prof. dr. sc. Edita tefani
Najznaajniji korovi u ratarskim usjevima
Prof. dr. sc. Davor amota
Insekticidi, fungicidi i herbicidi u zatiti ratarskih kultura
Prof. dr.sc. Irma Kalinovi, doc. dr. sc. Vlatka Rozman,
Anita Lika, dipl. in.
Uskladitenje penice i kukuruza
Doc. dr. sc. Ljubica Ranogajec
Ekonomski aspekti zatite

RECENZENTI
Prof. dr. sc. Josip Kovaevi
Poljoprivredni institut Osijek
Dr. sc. Branimir imi
Poljoprivredni institut Osijek
2

TETNICI RATARSKIH KULTURA

POLIFAGNI TETNICI
Polifagni tetnici kulturnog bilja vei dio svog ivota provode u tlu.
Predstavljaju veliki problem u proizvodnji ratarskih i ostalih kultura.
Od tetnika u tlu najei su klisnjaci, odnosno njihove liinke
injaci, gusjenice sovica pozemljua, listoroci i drugi.
Klisnjaci, injaci
Simptomi prorjeivanje biljnog
sklopa. Kritian period za biljke je
vrijeme klijanja kada se liinke
(injaci) ubuuju u naklijalo sjeme
ili se hrane podzemnim dijelovima
biljke.
Klisnjak Suzbijanje Obradom tla dolazi do
injak
propadanja jaja i mlaih stadija
liinki. Za primjenu insekticida, prag odluke za kukuruz i eernu
repu, pred samu sjetvu iznosi 3-5 injaka/m2 u zapadnim, a 1-3
injaka/m2 u istonim predjelima. Kod strnih itarica prag odluke je
15 injaka u istonim, odnosno 25 injaka/m2 u zapadnim
predjelima nae zemlje.
Obini hrut (Melolontha melolontha)
Simptomi - Odrasli ine
tete
u
umarstvu,
voarstvu i ratarstvu.
Liinke (grice) se hrane
Hrut
Grica
na podzemnim organima
kukuruza, leguminoza, repe, krumpira, grahoricama i dr.
Suzbijanje Insekticidi se primjenjuju u sluaju ako prijeti masovna
pojava hruteva (pratiti izvjea prognozne slube!).

Sovice pozemljue ili podgrizajue sovice

To su noni leptiri koji se preko dana skrivaju i nisu direktno tetni.
Gusjenice su boje tla i one ine tete.
Po danu se skrivaju ispod grudvica ili
u raznim pukotinama, te izlaze u
sumrak i prave tete. Narastu do 5
cm.
Simptomi - Gusjenice pregrizaju vrat
korijena, katkada i stabljiku, a hrane
Ozima sovica (Agrotis segetum)
se i prizemnim liem. Napadnute
biljke propadaju. Prorjeuje se sklop. Kod kukuruza, gusjenice
napadaju zrno, najee ostavljaju samo omota sjemena. Za
razmnoavanje tetnika pogoduje toplo i suho proljee, toplo ljeto i
duga i umjerena vlana jesen.
Suzbijanje - Vrijeme sjetve, unitavanje korova, obrada tla i
navodnjavanje su glavne agrotehnike mjere. Kemijsko i bioloko
suzbijanje treba provoditi na mlaim stadijima gusjenica.
Lisne sovice
Gusjenice se hrane liem a za njihov razvoj potrebna je visoka
vlanost zraka i gusti sklop. Napadaju povre (prave hodnike u
kupusu i salati gdje se zavlae u glavicu), eernu repu, kukuruz,
suncokret i dr.

TETNICI ITARICA
Prema dosadanjim podacima kod nas je poznato vie od stotinu
raznih vrsta kukaca koji napadaju itarice. Meutim, samo neki od
njih nanose vee ekonomske tete.

itarac crni (Zabrus tenebrioides)

Simptomi Odrasli kukac oteuje zrna
na klasovima, a esto pregriza klasove.
Liinka koja se po danu nalazi u tlu na
dubini oko 40 cm, nou izlazi i hrani se
mladim liem ozime penice.
Suzbijanje Obvezan je pregled tla prije
sjetve ozime penice. itarac se pojavljuje
u vrlo razliitom intenzitetu u pojedinim
godinama. U krajevima gdje je uestala
pojava, strnite nakon etve unititi, a
onda plitko preorati. Kod jake zaraze treba
primjeniti odgovarajuu kemijsku zatitu.

Odrasli i liinka

tete na penici

Pivci (Anisoplia spp.)

Odrasli kukci pojavljuju se u doba klasanja penice
i oteuju zrno. Prilikom ishrane izazivaju i osipanje
zrna na tlo, pa tete mogu biti jako velike. Naroito
su aktivne u sunanim i toplim danima, a skupljaju
se na biljkama i rubnim dijelovima polja. Tu
injenicu treba koristiti ukoliko je nuno subijati
ovog tetnika.
itni pivac
Suzbijanje - Preoravanje ruba polja strnita, jer u
kolovozu enka na tim mjestima odloi jaja, te se tada mogu unititi.
U sluaju masovne pojave itnog pivca, primjenjuju se odgovarajui
insekticidi.
itni balac (Oulema melanopus)
To je kornja plave boje, nadvratnjak i noge su
mu naranaste boje, a glava i ticala su crni.
Dugaak je odo 4 mm. Liinka je uta i
pokrivena crnom sluzi koja je nastala od
izmeta, pa podsjea na balavog pua.
Simptomi - Odrasli kukci se hrane na listu
izgrizajui ga u vidu pruga. Liinke se hrane

itni
balac

Oteenje lista od liinke

5

isto gornjim slojem lista, to dovodi do pojave prozirnih izduenih

pruga. itni balac se javlja i lokalno te ini mjestimine tete.
Suzbijanje - Jedna od preventivnih mjera je duboka jesenja obrada
tla, gdje se itni balac unosi u dublje slojeve i tako se unitava. Kod
jaeg napada tijekom vegetacije, osnovno suzbijanje liinki vri se
kada je utvrena 1 liinka po zastavici. Ranim uoavanjem moe se
dobro suzbiti tretiranjem rubnih dijelova parcela, a kasnije cijelog
usjeva, slijedeim insekticidima: Reldan 40 EC, Decis EC, Karate
MC, Fastac SC, Direkt SC, Alfa SC.
Stjenice (itna stjenica i mrka stjenica)
Stjenice prezimljuje pod raznim biljnim ostacima. Simptomi - Hrane
se siui sokove i tako se uoavaju svijetloute ili tamnije mrlje, na
mjestu ishrane
Muice
Na itaricama se javlja veliki broj muica kao to su vedska,
sedlasta, raena, hesenska, uta itna i dr. Simptomi napada mogu
biti uvijenost centralnog lista koji uti i sui se, brazdica u drci
klasa, oteeni klas, zakrljala biljka bez klasa, krhka vlat pa je
slabiji vjetar moe polomiti i razne druge deformacije biljke s
obzirom da se liinke hrane biljnim sokovima. Suzbijanje plitko
zaoravanje strnita radi unitenja liinki.
Lisni mineri
Crni miner jema (Agromyza nigrella) i crni penini miner
(Agromyza luteitarsis) naznaajnije su dvije vrste lisnih minera.
Javljaju se krajem svibnja. Jaja polau pomou leglice u tkivo lista.
Liinke prodiru u parenhim i kreu se prema vrhu lia.
Simptomi - tete nanose liinke koje
Oteenje na listu penice
bue epidermu lista i hrane se
parenhimom izmeu dvije epiderme.
Napadnuti dio lista postaje najprije
providan, a zatim se sui i u njima se lako uoavaju liinke i njihov
izmet.
6

Lisne ui
Ui siu hranjive sokove biljke i izazivaju njeno slabljenje, kao i
deformaciju biljke. S obzirom da su prenositelji virusnih oboljenja,
na biljkama, smatraju se vanim tetnicima itarica. Za njihov razvoj
pogoduje suho i toplo vrijeme, a na penici se pojavljuju tek u doba
klasanja i zadravaju se na klasovima sve do potpune zriobe.
Prenoenjem viroza mogu uiniti vee tete nego samom ishranom.
Znaajne su zobena, penina i mljeikina lisna u. Suzbijanje
Primjena kemijskih sredstava je opravdana ako je zaraeno poetkom
cvatnje 60%, tijekom cvatnje 70%, a poetkom mljene zriobe vie
od 70% vlati, ukljuujui i klas. Posebno treba biti oprezan ako se
utvrdi prisustvo prirodnih neprijatelja lisnih uiju kao to su boje
ovice (bubamare), jer se one hrane lisnim uima.
Resiari
Hrane se biljnim sokovima koje siu na liu, plodovim,
zrnima i cvijeu. Naznaajniji je penini trips. Odrasli
ine tete krajem busanja, pred vlatanje i u fazi vlatanja
itarica. Liinka se nalaze izmeu pljevica, oteuju
cvijetne dijelove penice te se uslijed napada ne razvija
klas. Pragom odluke smatra se 10-20 tripsa po klasu u mljenoj,
odnosno 30-40 jedinki po klasu u votanoj zriobi.
Nematode penice
Biljno parazitne nematode penice su ograniavajui imbenici
prinosa penice. Najee se javlja penina cistolika nematoda i
penini glistac.

Penini glistac (Anquina tritici)

U Hrvatskoj u 1963. godini na pojedinim mjestima su primjeene
tete i do 20%. (Maceljski, 2002.). Pored direktnih teta, prijenosnik
je i raznih bolesti. Nakon to penetriraju u cvjetajui dio klasia,
dolazi do razvoja penine ike ili lanog zrna.
Simptomi - Prvi simptomi zaraze
su
zadebljanje
donjeg
dijela
stabljike,
naboranost i kovranja posebno vrnog lia,
a biljke zaostaju u porastu. Klasovi su krai
nego normalni i u njima se nalaze ike.
Simptomi na klasu
Zaraena zrna su manja i tamnije boje.
Suzbijanje - Plodored te sjetva
deklariranog zdravog sjemena.
Zdravo i zaraeno zrno

Osim navedenih tetnika na naem podruju znaajni su i sljedei

tetnici: livadni komar, vrtni komar, itni cvrak, tokasti cvrak,
penina osa vlatarica, voluharice i dr.

TETNICI KUKURUZA
Tijekom vegetacije na kukuruzu se javlja veliki broj kukaca i drugih
ivotinjskih organizama. Osim dolje navedenih, ekonomski znaajni
tetnici kukuruza su injaci i sovice pozemljue koji su ve opisani.
Siva kukuruzna pipa (Tanymecus dilaticollis)
tetu nanosi odrasli kukac. On izgriza lie
mladih biljaka kukuruza. tete su najvee u
periodu izmeu prvih 2-4 lista. Toplo i suho
vrijeme pogoduje razvoju tetnika. Tada na
veem broju, tek izniklih biljaka, dolazi do
unitenja cjelokupne lisne mase.
8

Kukuruzna zlatica (Diabrotica virgifera virgifera)

Liinka
Kukuruzna zlatica otkrivena je 1992 god. Guji vrat
u Srbiji, a u Hrvatskoj 1995 u selu (Topolje, 2002.)
Bonjaci. tetnik je porijeklom iz
Amerike gdje se ulau znaajna sredstva
u njegovo suzbijanje. Odrasli kukac se
javlja od lipnja do konca rujna. enke
odlau jajaca u tlo gdje prezimljuju.
Liinke se javljaju u svibnju ili poetkom
lipnja, hranei se na korijenu kukuruza.
esto dolazi do polijeganja biljaka
uslijed izgrienog korijena stabljika
poprima oblik gujeg vrata kao glavni simptom napada. Odrasli
kukci se hrane polenom, svilom i liem kukuruza. Kukuruzna
zlatica ima jednu generaciju godinje.
Suzbijanje: najvaniji je viegodinji plodored (3 - 4 godine),
tolerantni hibridi, agrotehnike mjere, prirodni neprijatelji te
primjena ekoloki prihvatljivih insekticida: Cruiser FS 350 SC, Force
1,5-G, Dursban G -7,5, Gaucho FS 600, Poncho 600 KS.
Lisne ui
Kukuruzna lisna u (Rophalosiphon maidis)
tete nanosi na kukuruzu, prosu,
rai, jemu i travama. Jedna je od
najznaajnijih
lisnih
ui
na
kukuruzu. Masovna pojava na
kukuruzu nastupa ljeti, naroito
kada je suho i toplo vrijeme.
Kolonije ui formiraju se na
9

listovima, rukavcima listova i cvjetovima. Uslijed napada dolazi do

deformacija i nekroze napadnutih organa, odnosno steriliteta
cvjetova. Ove ui su prijenosnici virusa na itaricama.
Kukuruzni moljac (plamenac) (Ostrinia nubilalis)
Kukuruzni moljac se smatra jednim od najopasnijih tetnika
kukuruza.

Njegove gusjenice oteuju sve nadzemne dijelove biljaka: list,

metlicu, stabljiku i klipove. U stabljikama gusjenice bue uzdune
hodnike. Biljke s oteenom stabljikom lako se lome, naroito u
sluajevima jaih vjetrova. Ako gusjenice kukuruznog moljca
napadnu zametak klipa u osnovi, on propada. Gusjenice koje prodru
na zrno klipa, predstavljaju posebnu opasnost s obzirom da
omoguuju razvoj gljivica. tetnik prezimljuje u stadiju gusjenice u
biljnim ostacima stabljike u polju.
Suzbijanje - Vana je mjera suzbijanja gusjenica koje prezimljuju u
stabljici. Potrebno je mehaniki unititi ostatke kukuruzne stabljike,
nakon berbe. Takoer treba unititi i druge biljke domaine u kojima
prezimljuju gusjenice (npr. paprika). Primjena insekticida mora biti
pravovremena prije nego se gusjenice ubue u stabljiku kukuruza.
Kukuruzna sovica (Helicoverpa armigera)
Poznata je i kao uta
kukuruzna
sovica.
Gusjenice sovice hrane se
na
svim
nadzemnim
dijelovima
biljke,
a
preferira cvijet i plod
velikog broja biljnih vrsta.
10

Leptir i liinka sovice

U Hrvatskoj je, 2003. godine, zabiljeena masovna pojava sovica na

kukuruzu, suncokretu, soji, rajici i drugim kulturama. Masovnoj
pojavi prvenstveno pogoduje suno i toplo vrijeme.
Na podruju Istre, napadi
sovice su primjeeni na
rajici.
Suzbijanje za uspjeno
suzbijanje
vano
je
unitavanje korova kao biljki
domaina, te
primjena
kemijskih sredstava kada su
gusjenice u mlaem stadiju
(9-13 mm). Od prirodnih
neprijatelja istiu se osice
Trihograma koja parazitiraju
jajaca sovice. Preporuka je,
Oteenja na klipu kukuruza,
obavezno
praenje
leta
suncokretu i rajici
leptira, kako bi se utvrdio
optimalni rok suzbijanja gusjenica. Let se moe pratiti svjetlosnim
lovnim lampama ili feromonskim mamcima.
Na kukuruzu se javljaju i mnogi drugi tetnici kao to su: stjenice,
lisne ui, biljno parazitne nematode i drugi ekonomski znaajni
tetnici.

TETNICI EERNE REPE

Najznaajniji tetnici eerne repe su kukci, nematode, stonoge,
puevi, sisavci i drugi. Od kukaca se najee javljaju u tlu injaci i
grice (ve opisani polifagi). No tijekom vegetacije javljaju se pipe,
sovice, lisne ui i dr.

11

Repina pipa (Bothynoderes punctiventris)

Repina pipa ima jednu generaciju godinje i
prezimi kao odrasli oblik u tlu na
prologodinjem repitu.
Simptomi - eerna repa je naosjetljivija u
vrijeme prva dva para listia, kada odrasli
oblik pipe priinjava najvee tete. Kod
jaeg napada repa moe biti potpuno
unitena i repita se moraju preorati. Liinke su na korijenu i ne
priinjavaju znatnije tete.
Suzbijanje Ve jedna pipa na 1 m2 predstavlja opasnost.
Mehanike mjere se primjenjuju, kao to je kopanje obrambenih
jaraka i primjena svih agrotehnikih mjera koje potpomau razvoj
repe, te zatira biolokim i kemijskim sredstvima: Boxer SL,
Chromorel D EC, Fastac SC, Decis EC, Beta Baythroid EC, King
EC, Mospilan SG, Karate MC i dr.
Repu mogu otetiti i druge pipe kao to su lucernina, blitvina, mala
repina pipa, repin vilinjak i dr.
Buhai
Na repi se najee javljaju repin i kupusni
buha. Buhai su sitni kukci duine tijela 1,5-4
mm, a stranje nogu su im prilagone za
skakanje. tete prave imaga izgrizanjem lia u
vidu sitnih okruglih rupica. Liinke ive u
stabljici, korijenu ili miniraju lie razliitih
biljaka. tete nanose samo odrasli, dok su liinke
bez veeg ekonomskog znaaja.
Suzbijanje ovog tetnika, posebno prve generacije, provodi se
gotovo na svim povrinama, jer se oni pojavljuju redovito svake
godine. Od insekticida mogu se primjeniti: Dursban G-7,5, Geocid
G-5, Volaton G. Nakon nicanja repe mogu se primjeniti slijedei
insekticidi: Chromorel D EC, Fastac SC, Volaton G-5.

12

Lisne ui
Crna repina u (Aphis fabae)
Na eernoj repi najee se javlja crna
repina u. Odrasle ui su tamne boje, a
liinke zelene boje. Na godinu imaju 10-16
generacija. Prezimljavaju u stadiju jajeta na
drvenastim biljkama.
Razvoj ovih generacija na eernoj repi
najjae je u svibnju i lipnju. Lisne ui nanose tete siui sokove
biljaka, uslijed ega dolazi do uvijanja listova a i prijenosnici su
viroza. Za suzbijanje koriste se selektivni insekticidi, ali treba voditi
rauna o korisnim kukcima, neprijateljima lisnih ui (buba mare).
Repin moljac (Phthorimea ocellatella)
Repin moljac je periodini tetnik ove kulture. Gusjenice izgrizaju
najee centralno lie, ubuuju se u peteljke, te u glavu korijena.
Suzbijanje se provodi uglavnom pravilnim plodoredom,
unitavanjem ostataka biljaka na starom repitu te primjenom
insekticida.
Sovice
Pored sovica pozemljua na eernoj repi javljaju se i lisne sovice.
Kupusna sovica (Mamestra brassicae)
Prema vremenskim uvjetima daje 1-3 generacije, a biljke stradaju od
proljea do jeseni. eerna repa najvie strada od druge polovice
svibnja do polovine lipnja, a zatim opet u srpnju i kolovozu. Prema
sadanjem saznanju ovaj tetnik, pored repine pipe za sada najvie
ugroava proizvodnju eerne repe.
Repina nematoda (Heterodera schachtii)
Repina nematoda znaajno moe utjecati na
smanjenje prinosa i digestije eerne repe.
Prezimljava u tlu u obliku ciste.
Simptomi Venue lista, uslijed naruene

Ciste na korijenu

13

transpiracije, te vanjsko lie vene i polijee. Repa razvija

korjenie (bradatost korijena), radi nadoknade hranivih tvari. To
su korijenii na kojima se nalaze ciste limunastog oblika.
Suzbijanje se obavlja iskljuivo primjenom plodoreda i
agrotehnikim mjerama.
Osim navedenih tetnika u pojedinim godinama mogu se javiti i razni
titasti kornjai, atomarija, crni repar, repina korjenova u, repina
muha, metlica kao periodini tetnik i dr.

TETNICI SUNCOKRETA
Na suncokretu se takoer javljaju, pored polifaga i razni tetnici
nadzemnog dijela biljke.
turci, popci

Najee tete priinjavaju u proljee na

razliitim kulturama. turci imaju podeene
stranje noge za skakanje, a esto se
oglaavaju zrikanjem. Kod nas se javljaju
najee dvije vrste: poljski turak (Gryllus
campestris) i stepski turak (Gryllus

desertus).
Simptomi Aktivni su tijekom noi, a preferiraju vlane terene.
Zabiljeene su manje tete na eernoj repi, a na suncokretu ine
vee tete osobito u vrijeme nicanja.
Suzbijanje - Ako se utvrdi 1-2 imaga/m2, pri suhom vremenu, mogu
nastati znaajne tete na suncokretu. Kritian broj po nicanju
suncokreta smatra se prisustvo 0,5-1 imago/m2 te bi trebalo provesti
kemijske mjere suzbijanja.
Stjenice Znaajniji su tetnici suncokreta,
gdje u pojedinim godinama mogu otetiti
oko 10% zrna. Pored poljske stjenice
(Lygus rugulipennis), na suncokretu se
javljaju i druge vrste.
14

Simptomi - Najvee tete ine u vrijeme cvijetanja biljaka i

sazrijevanja sjemena. Posljedice napada oituju se u smanjenju
teine zrna, sadraju ulja, i klijavosti sjemena, ovisno o intenzitetu
napada.
Suzbijanje - Na osnovu brojnosti ulova poljskih stjenica, suzbijanje
provoditi u vrijeme poetka butonizacije ili poetkom cvijetanja
suncokreta.
LISNE UI
Na suncokretu tijekom vegetacije javljaju se razliite vrste lisnih ui:
ljivina u kovralica (Brachycaudus helichrysi), crna repina u
(Aphis fabae) i dr.
Simptomi napada - Najjai napadi su
najee koncem svibnja i poetkom lipnja
kada napada sve dijelove suncokreta. Prenose
veliki broj virusa.
Suzbijanje Provodi se kada se na rubnim
djelovima utvrdi 20-30% napadnutih biljka
Crna repina u
koristei Mospilan SP, Mavrik 2F SL, ili
selektivne aficide.
Metlica (Loxostega sticticalis)
Metlica
se
javlja
periodino u naim
krajevima. Zadnje tete
Metlica
od
gusjenica
na
suncokretu zabiljeene
Oteenje suncokreta od
su 1976. godine. Preporuuje se pratiti
gusjenica metlice
izvjea prognozne slube kako bi se
pravovremeno izbjegle ekonomski znaajne tete od metlice.
Sovice
Na suncokretu se mogu javiti razliite vrste sovica: usjevna sovica,
proljetna sovica, kupusna sovica, te Helicoverpa armigera koja je
opisana kod tetnika kukuruza i dr.

15

Simptomi - Napadaju preko 250 biljnih vrsta. Najvee tete ine

gusjenice na generativnim organima biljaka uveer ili ujutro.
Suzbijanje: Unitavanje korova kao biljki domainu te suzbijanje
kemijskim sredstvima kada su liinke manje od 1,5 cm.
Na suncokretu javljaju se i sljedei tetnici: suncokretov moljac,
male cikade, kukuruzni moljac, pjeskar, suncokretova strizibuba,
strikov arenjak i dr.

TETNICI ULJANE REPICE

Repiin sjajnik (Meligethes aeneus)
tete ini kornja i to najprije dok su pupovi
zatvoreni. Oteuju pupove, bue ih i
izgrizaju pranike, latice, te esto dolazi do
suenja cvijeta. Oteeni pupovi ne cvatu.
Prag odluke kod cvjetnih pupova koji su jo
pokriveni liem je 0,8-1 sjajnik po
terminalnom cvatu. Kod vidljivih, ali nediferenciranih pupova prag
odluke je 1-1,5 po treminalnom cvatu, a kada pone diferencijacija
pojedinih pupoljaka, prag odluke je 2-3 sjajnika. Dozvoljen je niz
insekticida; Chromorel D EC, Fastac SC, Decic EC, Beta Baythroid
EC, Karate EC i dr. (ujedno suzbijaju i proljetne pipe).
Repiina osa listarica (Athalia colibri)
Javlja se u proljee. enka zaree
epidermu lista i ulae jajaca. Izlegle
pagusjenice hrane se liem. Obvezno je
njihovo suzbijanje kada se utvrdi prag
odluke 0,5 pagusjenica po biljci ili oko
Pagusjenice
50 pagusjenica po etvornom metru.
Na uljanoj repici javljaju se i buhai, pipe, lisne ui i dr. Od
insekticida mogu se primjeniti: Chromorel D EC, Decis EC, Fastac
SC i dr.
16

TETNICI SOJE
Strikov arenjak (Vanessa cardui)
Gusjenice mogu napraviti velike tete u pojedinim godinama ovisno
o klimatskim prilikama. Javljaju se koncem proljea, kao i za vrijeme
ljeta. Gusjenice izgrizaju lie i mogu ga tako otetiti da ostaju samo
drke i glavne ile.
Suzbijanje se sastoji u unitavanju korova i primjeni kemijskih
mjera, pri jaem napadu.
Grinje
Na soji se javljaju grinje sljedeih
Oteenje na soji od grinja
vrsta: atlantski pauk, obini crveni
pauci i dr. Napadnute biljke zaostaju
u svome porastu, a sam paunjak se
nalazi s donje strane lista, gdje se
uoava fina pauinasta prevlaka.
Polifagna je vrsta, koja se hrani na
oko 90 biljnih vrsta s velikim brojem generacija godinje. Za njegov
razvoj pogoduje mu toplo i suho vrijeme, te su i tete najvee u
srpnju i kolovozu.
Suzbijanje pored agrotehnikih mjera, kemijsko tretiranje izvoditi
akaricidima (Mitac 20 EC, Tronic 20 EC, Bye Bye EC ili Demitan
SC) po potrebi, kada se ve uoi napad na rubnim dijelovima polja.
Na soji se jo mogu javiti sojin moljac, razne vrste sovica, metlica i
dr.

17

BOLESTI RATARSKIH KULTURA

BOLESTI SUNCOKRETA
Plamenjaa suncokreta - Plasmopara halstedii (P. helianthi)
Simptomi - Lokalne zaraze
klorotine pjege nepravilnog oblika i
razliite veliine.
Sistemine zaraze biljke izmjenjenog
habitusa (visoke do 50 cm), skraenih
internodija, sitnog, klorotinog lia.
Glavice, ukoliko se formiraju, su sitne,
stoje uspravno i imaju turo sjeme.
Na naliju lia jasno se vidi gusta
bijela
prevlaka
konidiofora
s
konidijama.

Lokalna zaraza

Sistemina zaraza

Suzbijanje
Sjetva
zdravog
i
tretiranog
sjemena otpornih hibrida,
viegodinji
plodored
(minimalno 6 godina),
unitavanje samoniklog
suncokreta.

Bijela trule suncokreta - Sclerotinia sclerotiorum

Simptomi - Mogu biti razliiti obzirom na biljku domaina i organe
biljke koji su napadnuti. Gljiva ima veliki krug domaina meu
kultiviranim biljkama (suncokret, soja, uljana repica, lucerna, duhan,
lea, grah, rajica, salata, krastavci, ljiljani, tulipani i dr.), a utvrena
je i na nekim vrlo agresivnim korovima (Abutilon theophrasti,
18

Ambrosia artemisiifolia, Amaranthus retroflexus, Xanthium

italicum).
U razvoju bolesti kod suncokreta razlikuje se: 1. trule sjemena i
propadanje mladih biljica, 2. korijenski tip bolesti i venue biljaka
3. trule srednjeg dijela stabljike, 4. trule glave.
Zaraena
tkiva
imaju sivkastu ili
zeleno smeu boju
i vodenastog su
izgleda. Stabljika
se razmekava, a
sr propada. Izvana
se na bolesnim
dijelovima razvija
Zaraza
Zaraza
gusti bijeli micelij,
korijena
stabljike
a na zaraenim
tkivima i u njima nastaju crne sklerocije veliine do 10 mm. Stabljike
se lome, glave raspadaju (skeletirane su), biljke venu i sue se.
Jau pojavu bolesti moemo oekivati u prohladnim (optimalna
temperatura 18 do 21) i vlanim godinama.

Bijela trule glave

Suzbijanje - Sjetva tolerantnijih hibrida, plodored (minimum 3-4

godine), sjetva sjemena koje ne sadri sklerocije, suzbijanje korova.
Kod suncokreta fungicidima se moe postii odreena zatita.

19

Siva pjegavost stabljike suncokreta - Phomopsis helianthi

Simptomi - Zapaaju se nakon cvjetanja suncokreta na donjem liu
i stabljici. Na liu pjege zapoinju razvoj na vrhu lista i pruaju se
uz glavnu ilu i obino imaju trokutast izgled. Bolesno lie se sui
i visi niz stabljiku. Na mjestu gdje je lisna peteljka vezana uz
stabljiku takoer se javljaju pjege. One su u poetku sitne i crne, brzo
se poveavaju dobivajui okruglasti ili
eliptini oblik. Sredinji dio pjege
postaje siv, a rubovi su tamni. Nakon
toga pjege ponovno dobivaju crnu boju.
U okviru pjega tkivo stabljike (kora i
parenhim)
se
razmekava
i
dezorganizira pa se stabljike lako lome.
Suzbijanje - Sjetva tolerantnijih
hibrida
suncokreta
uz
pravilnu
primjenu
fungicida
u
punoj
Phomopsis
butonizaciji, plodored (5 godina),
na stabljici
suzbijanje korova i samoniklog
suncokreta, izbalansirana gnojidba.

BOLESTI SOJE
Plamenjaa soje - Peronospora manshurica
Simptomi - Na liu se
s gornje strane uoavaju
klorotine
pjege,
veliine oko 3-5 mm;
broj pjega se vremenom
poveava, te moe biti
prekriven vei dio liske.
S nalija lista u okviru
pjega razvija se utosmea prevlaka od
konidiofora i konidija.
20

Simptom na listu

Gljiva na sjemenu stvara brojne oospore, to se lako uoava sjeme

je inkrustirano oosporama.
Suzbijanje - Sjetva zdravog
sjemena, odabir otpornijih sorata,
duboko
zaoravanje
zaraenih
ostataka iz prethodne vegetacije,
obzirom
da
oospore
ostaju
relativno dugo vitalne preporua se
plodored od 3 godine.
Kod jae zaraze sjemenski usjevi se
Sjeme zaraeno plamenjaom
mogu tretirati fungicidima.
Bijela trule soje - Sclerotinia sclerotiorum
Simptomi Zaraeni
mogu biti svi nadzemni
djelovi
biljaka

kotiledoni,
stabljika,
listovi, mahune i sjeme.
Zaraza stabljika uoava
se oko nodija najee
na visini 10 do 50 cm
iznad
tla.
Tkivo
stabljike se razmekava
Bijela trule na stabljici
i dezorganizira te je
sprjeen protok vode i
hranjiva to ima za posljedicu venjenje zaraenih biljaka. Prisustvo
bijelog micelija i razvoj sklerocija karakteristika su ove gljive.
Suzbijanje Sjetva zdravog sjemena, plodored, suzbijanje korova.

21

BOLESTI PENICE, JEMA I KUKURUZA

Pepelnica strnih ita - Blumeria graminis (Erysiphe graminis)
Simptomi - Bjeliaste, sive, a
krajem vegetacije sivo-smee
nakupine na svim zelenim
dijelovima biljaka glavni su
simptom pepelnice. U spletu
micelija poetkom ljeta vide se
crne tokice plodita parazita.
Isti simptomi se javljaju i na
Pepelnica na listu penice
svim strnim itima.
Suzbijanje - Tolerantne sorte, tretiranje fungicidima, izbalansirana
gnojidba.
Smrdljiva (tvrda) snijet penice - Tilletia tritici

Zdrav i zaraen klas

Zdrav i zaraen klas

22

Simptomi - unutranjost zrna je

potpuno pretvorena u crnu
prakastu masu hlamidospore.
Zaraeni klasovi stoje vie
uspravno, tamniji su i izgledaju kao
da su nakostrijeeni. Zaraena
zrna su vie okrugla od zdravih
zrna i imaju neugodan miris po
pokvarenoj ribi. Najvei broj
infekcija nastaje kada su u klijanju
i nicanju penice temperature
izmeu 6 i 10C.
Suzbijanje - Sjetva zdravog,
doraenog i tretiranog sjemena,
suzbijanje korova, plodored.

Smea (lisna) hra penice - Puccinia recondita

Simptomi - Razvija se
gotovo iskljuivo na liu, a
glavni domain je penica.
Uredosorusi imaju oblik
lee, hraste su boje i bez
reda rasuti s lica i s nalija
lista
(kod
ute
hre
uredosorusi su poredani uz
lisne ile tvorei linije).
Smea hra
Teleutosorusi su sjajno crne
boje
trajno
prekriveni
epidermom.
Suzbijanje - Sjetva tolerantnijih sorata
Pjegavost lia penice Septoria tritici
Smea pjegavost pljevica penice - Septoria nodorum
Simptomi - Obje vrste izazivaju
pjegavost lia, a S. nodorum uzrokuje i
pjege na klasu
pljevama s
kojih prelazi na
zrno. Pjege su
izduene,
svjetlo smee
boje s tamnijim
rubom.
Simptomi
se
Septoria tritici
prvo
javljaju
pri vrhu lista i
na najstarijem liu. Broj pjega moe biti
tako velik da se lie u potpunosti osui. Za
razvoj smee pjegavosti lista potrebna je
Septoria nodorum
visoka vlanost zraka i kia kroz due
23

vrijeme dok razvoju pjegavosti pljevica pogoduju este izmjene kie

i sunanog vremena
Suzbijanje - Agrotehnike mjere borbe (plodored, zaoravanje
zaraenih ostataka, izbalansirana gnojidba), tretiranje sjemena (za S.
nodorum); fungicidi kojima se suzbija pepelnicaS. tritici
djeluju i na
uzronika pjegavosti lia.
Prana snijet penice i jema Ustilago nuda
Simptomi - Zaraeni klasovi izbijaju iz
rukavca lista desetak dana prije zdravih.
itav zaraeni klas biva pretvoren u crnu
prakastu
masu
trajnih
spora
(hlamidospore) parazita
koje noene
vjetrom padaju na njuke tuaka zdravih
cvjetova.
Suzbijanje - Sjetva tretiranog sjemena,
aprobacija sjemenskih usjeva.

Prana snijet jema

Prugavost lista jema - Helminthosporium gramineum

Simptomi - Prenosi se iskljuivo
sjemenom. Prvi simptomi uoavaju se
ve na mladim biljkama - klorotine
pruge izmeu ila, kasnije tkivo
nekrotizira, a list se iskida du ila. Za
vlanog vremena pruge su prekrivene
nakupinama konidija. Bolesne biljke
slabo klasaju, klasovi su esto uvueni
u rukavac lista i sterilni. Ako se zrno
formira sitno je i turo.
Suzbijanje - Tretiranje sjemena.

24

Prugavost lista jema

Mreasta pjegavost jema Helminthosporium teres

Simptomi - Najintenzivnije se razvijaju
u vrijeme cvjetanja i nalijevanja zrna.
Tipini simptom su pjege tamne boje
okruene utom zonom u kojoj se vide
tamne linije povezane u mreu.
Tokasta
pjegavost
je
manje
karakteristian simptom. Jae zahvaeno
lie se sui. Zaraeni mogu biti lisni
rukavci, pljevice i zrno.
Suzbijanje - Plodored, unitavanje
zaraenih ostataka, tolerantne sorte,
sjetva tretiranog sjemena, tretiranje
jema u vegetaciji.

Mreasta pjegavost jema

uta patuljavost jema i penice BYDV

Simptomi - Bolesne biljke zaostaju u
rastu te kod ranih (jesenskih) zaraza biljke
dostiu samo treinu ili polovinu svoje
normalne visine. Kod kasnijih (proljetnih)
zaraza simptomi su blai, esto u vidu
klorotine prugavosti izmeu ila srednjih
listova te uenja lista zastaviara. Gubici
u prinosu zrna posljedica su smanjenja
visine biljke i povrine listova zbog
gubitka zelene boje te njihovog
prijevremenog sazrijevanja. S bolesnih na
zdrave biljke virus se prenosi lisnim
uima. Virus se ne moe prenijeti
mehaniki sa zaraene na zdravu biljku
niti se prenosi s inficiranih enki ui na
potomstvo. Glavni rezervoar virusa su
viegodinje trave i ozimi usjevi.

Patuljavost jema

25

Suzbijanje - Uzgoj tolerantnih sorata , suzbijanje vektora ve u

jesen kada je populacija visoka.

Fuzarioze penice i jema Fusarium graminearum i druge

Fusarium vrste
Penica jeam mogu biti zaraeni tijekom cijele vegetacije. Ovisno o
stadiju razvoja kada je zaraza nastupila i dijelu biljke koji je
napadnut razlikujemo sljedee tipove bolesti: pale klijanaca,
propadanje mladih biljaka i pale klasova.
Pale klasova - do zaraze moe doi
od cvjetanja do kraja vegetacije.
Najvee tete nastaju u godinama
kada u cvjetanju vladaju visoke
temperature (iznad 25C) uz visoku
relativnu vlagu zraka (iznad 85%).
Bolesna zrna zaraena tijekom
oplodnje sitnija su, smeurana i
esto gube klijavost. to je do
zaraze dolo kasnije u vegetaciji
zrna imaju "normalniji" izgled i
masu, dobro su nalivena i, u pravilu,
ne gube klijavost. Simptomi bolesti
lako se uoavaju na polju u
Pale klasa penice
mlijenoj zriobi kada su zdravi
klasovi zalene boje i neto
povijeni od teine zrna, dok su
bolesni klasovi ili dijelovi klasa
slamnato ute boje i uspravni, a
na bazi pojedinih klasia, ako je
relativna vlaga zraga visoka,
mogu se uoiti naranaste ili
ruiaste prevlake. Zaraeni
mogu biti pojedini klasii, dio
Zaraena i zdrava zrna
klasa ili cijeli klas.

26

Fuzarioze kukuruza Fusarium vrste

Zaraza moe nastati u bilo koje vrijeme razvoja kukuruza, ali se
razlikuju tri tipa bolesti: pale klijanaca, trule korijena, trule
stabljike i trule klipa.
Trule korijena i
stabljike se razvija od
metlienja i svilanja
do kraja vegetacije.
Paraziti
razgrauju
parenhmsko stanije u
sri, usljed nekroze
korijena i promjena u
stabljici biljka gubi
vrstou, lomi se i
Trule stabljike
polijee, a klipovi se
slabije razvijaju.
Trule klipa i zrna se
razvija od svilanja do
kraja vegetacije. Do
zaraze dolaze preko
svile, oteenja na
komuini, ubuenja
gusjenica kukuruznog
moljca i slino.
Trule moe zahvatiti
pojedinana zrna ili
dijelove klipa pa i
itav klip.

Trule klipa

Svi zaraeni dijelovi biljaka izvor su zaraze za sve kulture koje ovi
uzronici bolesti mogu napasti.
Suzbijanje - Dezinfekcija sjemena, plodored (svi zaraeni dijelovi
biljaka izvor su zaraze za sve kulture koje ovi uzronici bolesti mogu
napasti), duboko zaoravanje biljnih ostataka, tolerantnije sorte i
hibridi, tretiranje penice fungicidima.
27

Mjehurasta snijet kukuruza Ustilago maydis

Simptomi - Napada sve organe
biljke dok rastu tako da zaraza moe
biti ostvarena tijekom cijele
vegetacije. Optimalna temperatura
za razvoj je 30C pa zaraze najee
nastaju ljeti. Na bolesnim biljkama
vide se manje ili vee izrasline
mjehuri koji su u poetku svijetle
boje (sivo-zelene), a kasnije dobiju
tamnu sivu boju, raspucavaju se i iz
njih se oslobaa crna prakasta masa
spora.
Simptom na klipu

Suzbijanje - Ne prenosi
se
sjemenom
pa
dezinfekcija
nema
znaaj,
plodored,
prilikom obrade to
manje oteivati biljke.
Simptom na stabljici

Simptom na listu

28

Siva pjegavost kukuruza - Helminthosporium turcicum

Bolest je posebno znaajna u zemljama s
toplim ljetima i visokom relativnom
vlagom zraka. Ako se bolest javi prije
svilanja tete mogu biti vrlo velike.
Simptomi - Prvo na doljnjem liu,
velike, izduene pjege (irina 1,3 cm,
duljina 5-10 cm), sivo-maslinaste, a
kasnije pepeljaste boje, rubovi pjega su
tamniji. Pjege se mogu spajati uzrokujui
masovno suenje lia.
Suzbijanje - Otporni hibridi, zaoravanje
biljnih ostataka, plodored.

BOLESTI EERNE REPE

Pjegavost lia eerne repe - Cercospora beticola
Simptomi - Pjege se
razvijaju
na
liu,
peteljkama, cvjetnom
stablu, cvati. Na liu
pjege su okrugle u
promjeru
2-4
mm,
svijetle
sredine
i
ljubiastog ruba. Na
peteljkama pjege su
puno krupnije, ovalne i
nikada se ne spajaju.
Pjegavost lista
Posljedica
spajanja
pjega na plojci je suenje dijelova (cijelog) lia. Prvo je napadnuto
srednje i starije lie, najmlae ostaje zdravo. Korijen napadnutih
biljaka se slabije razvija i sadri manje eera. Kod jakih zaraza i
masovnog suenja lia biljka nastoji nadoknaditi izgubljeno lie pa
dolazi do retrovegetacije.
29

Suzbijanje - Sjetva tolerantnih sorata, primjena fungicida, plodored,

duboko zaoravanje zaraenih ostataka, kalijeva gnojiva indirektno
smanjuju zaraze, dezinfekcija sjemena nema vei znaaj, ali se ona
redovito provodi zbog drugih uzronika bolesti.
Trend u istraivanju je kako prognozirati njezinu pojavu te na
temelju prognoze obaviti tretiranje fungicidom. Kod nas se koristi
modificirana metoda Mischke koja kao prag za prvo tretiranje uzima
5% bolesnih biljaka s 5 pjega/biljci ako je kultivar osjetljiv, odnosno
10% biljaka s 5-10
pjega/biljci ako je
kultivar
srednje
otporan ili otporan.
Ova metoda daje
dobre rezultate, uz
uvjet da proizvoai
mogu brzo reagirati.
tete usljed napada C. beticola

Rizomanija
Simptomi - Sredinom lipnja lie
zaraenih biljaka dobiva svijetliju
boju, peteljke se produe, a plojke
su ue. Razvoj biljaka je usporen
ili zaustavljen, a neke biljke
propadnu. Donji dio korijena
ponekad odumire i trune, a
preostali dio razvija mnogo
postranog korijenja poput brade
(bradatost korijena). Korijen je
sitniji i ravast, a na ilama plojke
uoavaju se ute ili smee pjege.
Posljedica pojave bolesti je
znaajno smanjenje prinosa, korijena, lia i eera.
30

Suzbijanje - Plodored 8-10 godina, sjetva otpornih sorata.

BOLESTI LUCERNE I DJETELINE

Trule korijena lucerne i djeteline - Sclerotinia trifoliorum
Simptomi - U rano
proljee na podzemnom
dijelu stabljike i korijenu,
na nadzemnoj stabljici i
liu razvija se bijela
nakupina micelija. U
miceliju
nastaju
sklerocije. Bolesna su
tkiva razmekana, a biljke
se sue.

Propale biljke u luceritu

Suzbijanje - Plodored 4-5

godina,
smanjivanje
vlanosti tla odvodnjom
(drenaa), bolesne biljke
izvaditi i spaliti.

Sklerocije na korijenu

31

Pjegavost lia lucerne i djeteline Pseudopeziza medicaginis, P.

trifolii
Simptomi - Bolest poinje
na doljnjem liu, a zatim se
iri na ostalo lie. Pjege su
malene, okruglaste, smee
do crne boje veliine 1-3
mm i uglavnom se ne
spajaju. Nekrotini dio
ponekada ispada iz lista.
Zaraene biljke ne ugibaju,
ali je gubitak lisne mase
znaajan (manji prinos, loa
Simptom na listu
kakvoa, smanjen vigor
biljaka). Optimalni uvjeti za
razvoj bolesti su visoka vlaga zraka i umjerene (ak i nie)
temperature u proljee i jesen.
Suzbijanje - Otporniji kultivari, ranija konja u hladnijim i kiovitim
godinama.

FUNGICIDI ZA ZATITU RATARSKIH KULTURA

1. Strne itarice
Za suzbijanje pepelnice i drugih lisnih bolesti strnih itarica
(pjegavost lia penice, smea hra penice, prugavost i pjegavost
jema) moe se upotrijebiti veliki broj fungicidnih pripravaka kao to
su: Growell, Falcon EC460, Shavit 205EC, Artea 330, Artea plus,
Prosaro 250EC, Tilt 250EC, Amistar xtra 280SC.
U zatiti itarica od lisnih bolesti primjena fungicida treba biti takva
da se sauvaju zdravim dva gornja lista jer su oni btni za nalijevanje
zrna, a time i za urod.
Pale klasova suzbija se osobito u sjemenskim usjevima, a dobri
proizvoai tite i merkantilnu proizvodnju. Pri tome treba obratiti
panju na karencu fungicida. Od fungicida mogu se koristiti:
Bavistin FL, Zino, Impact C, Folicur EW250 Prosaro 250EC, Porto
32

SC, Falcon EC460, Duett, Duett ultra, Opus team, Flamenco,

Karamba.
2. Kukuruz
Za suzbijanje uzronika bolesti u vegetaciji ne primjenjuju se
fungicidi.
3. eerna repa
Pjegavost lia eerne repe mora se redovito suzbijati primjenom
fungicida. Broj tretiranja ovisi o otpornosti sorata i vremenskim
uvjetima. U prosjeku se obavljaju dvije zatite, a u pojedinim
godinama i tri. Za tretiranje eerne repe protiv cercospore mogu se
upotrijebiti: Amistar xtra 280SC, Sphere 535SC, Opera, Baycor
WP25, Impact, Impact 25SC, Rias EC, Cerkobal, Artea 330, Artea
plus, Duett ultra, Opus team, Flamenco, Eminent 125EW.
4. Uljana repica
Najvanije bolesti uljane repice bijela i siva trule (Sclerotinia
sclerotiorum, Botrytis cinerea) te pjegavost (Alternaria spp.) mogu se
suzbijazi sljedeim fungicidima.: Ronilan DF, Kidan, Lupo, Sumilex
50FL, Folicur EW250, Caramba.
5. Suncokret
U suncokretu primjena fungicida orijentirana je na suzbijanje sive
pjegavosti stabljike (Phomopsis helianthi) i ona se obavlja s dva
tretiranja (poetak butonizacije, precvjetavanje) fungicidima Konker,
Rektor, Toska, Ikar, Porto. Pri drugoj zatiti mogu se dodati fungicidi
koji tite od sive plijesni (Botrytis cinerea) kao npr. Ronilan DF,
Kidan, Lupo ili neki drugi.
6. Soja
Za preporuiti je zatitu sjemenske soje od uzronika plamenjae
(Peronospora manshurica) jer se prenosi sjemenom. Tretiranje se
moe obaviti fungicidima Galben M, Baldo M, Planet 72WP,
Matador, Ridomil Gold MZ 68WP.

33

NAJZNAAJNIJI KOROVI U RATARSKIM USJEVIMA

Korovi predstavljaju nepoeljne biljke na naim oranicama.
Oni svojom prisutnou
nanose poljoprivrednoj proizvodnji
ogromne tete jer oteavaju obradu tla, njegu usjeva, etvu ili berbu
te znatno smanjuju prirod. Nadalje, korovi mogu biti domaini
tetnim kukcima, nematodama i biljnim bolestima. Kako
zakorovljene oranice znaajno poskupljuju poljoprivrednu
proizvodnju, jer su potrebni dodatni agrotehniki radovi, suzbijanju
korova potrebno je posvetiti posebnu panju.
U agronomskoj praksi korove dijelimo na irokolisne i
uskolisne (travne) korove, a oni se nadalje svrstavaju u jednogodinje
(sjemenske) i viegodinje vrste.
Suzbijanje korova u ratarskim usjevima zahtjevan je i struan
posao, a uz pravilnu uporabu herbicida,
mogue je, pored
mehanikih mjera borbe protiv korova, osigurati profitabilnu
proizvodnju uz istovremeno ouvanje okolia.

34

Najznaajniji korovi u okopavinskim usjevima

Teufrastov mranjak
Abutilon theoprasti

x Jednogodinji irokolisni
korov
x Visina: 50-100(150) cm
x Cvatnja: VI-IX mj.

Hrapavi ir

Amaranthus retroflexus

x Jednogodinji irokolisni
korov
x Visina: 15-100 (150) cm
x Cvatnja: VI IX mj.

35

Najznaajniji korovi u okopavinskim usjevima

Limundik

Ambrosia artemisiifolia

x Jednogodinji irokolisni
korov
x Visina:30-200 cm
x Cvatnja:VII-IX mj.

Obini ladole

Calystegia sepium

x Viegodinji irokolisni korov

x Visina: 80 200 cm
x Cvatnja: VI-VIII mj.

36

Najznaajniji korovi u okopavinskim usjevima

Bijela loboda

Chenopodium album

x Jednogodinji irokolisni korov

x Visina: 20-120(200) cm
x Cvatnja: VII-IX mj.

Poljski osjak

Cirsium arvense.

x Viegodinji irokolisni korov

x Visina: 50-200 cm
x Cvatnja: VI-IX mj.

37

Najznaajniji korovi u okopavinskim usjevima

Poljski slak

Convolvulus arvensis

x Viegodinji irokolisni korov

x Visina: 20 120 (200) cm
x Cvatnja : VI-IX mj.

Kanad. hudoljetnica
Conyza canadensis

x Jednogodinji (dvogodinji)
korov
x Visina:20-100 cm
x Cvatnja: VI-X mj.

38

Najznaajniji korovi u okopavinskim usjevima

:
Vilina kosa
Cuscuta sp.
x Parazit
x Visina: 20-60 cm
x Cvatnja: V-IX mj.

Bijeli kunjak

Datura stramonium

x Jednogodinja dvosupnica
x Visina: 30-150 cm
x Cvatnja: VI-IX mj.

39

Najznaajniji korovi u okopavinskim usjevima

Ljubiasta svraica
Digitaria sanquinalis

x Jednogodinji travni korov

x Visina:10-30 (65) cm
x Cvatnja: VI-VII mj.

Obini kotan

Echinochloa crus-galli

x Jednogodinji travni korov

x Visina: 30-150 cm
x Cvatnja:VI-VIII mj.

40

Najznaajniji korovi u okopavinskim usjevima

Pjegasti dvornik

Polygonum persicaria

x Jednogodinji irokolisni korov

x Visina: 10-50 (80) cm
x Cvatnja:VI-IX mj.

Tupolisna kiselica

Rumex obtusifolius

x Viegodinji irokolisni korov

x Visina: 50-120 cm
x Cvatnja:VI-IX mj.

41

Najznaajniji korovi u okopavinskim usjevima

Zeleni muhar
Setaria viridis

x Jednogodinji uskolisni korov

x Visina: 20-80 cm
x Cvatnja: VI-VII mj.

Crna pomonica

Solanum nigurm

x Jednogodinji irokolisni
korov
x Visina: 10 -50-(100)cm
x Cvatnja: VI-X mj.

42

Najznaajniji korovi u okopavinskim usjevima

Divlji sirak

Sorghum halepense

x Viegodinji travni korov

x Visina: do 2 m
x Cvatnja: VI -VII mj.

Obina dikica

Xanthium strumarium

x Jednogodinji irokolisni
korov
x Visina: 15-80 cm
x Cvatnja: VI -VIII mj.

43

x Jednogodinji irokolisni korovi suzbijaju se uporabom zemljinih

herbicida, prije, za vrijeme ili ubrzo nakon sjetve, a prije nicanja ,
usjeva. Ova skupina herbicida ima dugotrajno djelovanje preko
korijena.
x Kasnije, nakon nicanja korova, mogue ih je kemijski suzbiti u
fazi 2-6 listova, kada su najosjetljiviji
x Za viegodinje irokolisne korove uspjeno suzbijanje vri se tek
nakon njihovog nicanja, nakon to razviju znaajnu lisnu masu.
x Za suzbijanje jednogodinjih travnih korova takoer se
upotrebljavaju herbicidi prije sjetve i neposredno nakon sjetve .
Budui da travni korovi niu kroz dui vremenski period, mogue
ih je suzbiti i nakon nicanja, najbolje dok su razvijena 2-3 listia.
x Za viegodinje travne korove najbolji rezultati se postiu kada je
biljka veliine 10-20 cm

xZa suzbijanje korova u itaricama mogu se koristiti zemljini

herbicidi prije nicanja usjeva
xPrimjena herbicida mogua je i nakon sjetve, tretiranjem
nadzemnih dijelova korova
xKorovi u ozimim itaricama pojavljuju se ve nakon sjetve, a
njihovo nicanje traje sve do kasnog proljea; niu pri niskim
temperaturama, dok su usjevi itarica slabo razvijeni
xNekim korovima su za razvoj potrebne vie temperature, ali
dobro razvijeni usjev onemoguuje njihovu znaajniju
pojavu
xKritini period zakorovljenosti itarica protee se do kraja
nabusavanja, jer korovi tada konkuriraju razvoju usjeva i
smanjuju urod
xKasna zakorovljenost ometa proces etve

44

Najznaajniji korovi strnih itarica

Slakoperka

Apera spica venti

x Jednogodinji travni korov

x Visina: 30 130 cm
x Cvatnja: VI VII mj.

Poljski kokoti

Consolida regalis

x Jednogodinji irokolisni
korov
x Visina: 20-60 cm
x Cvatnja: V-IX mj.

45

Najznaajniji korovi strnih itarica

ekinjasta broika
Galium aparine

x Jednogodinji irokolisni
korov
x Visina: 30 200 cm
x Cvatnja: V X mj.

Mrtva kopriva

Lamium purpureum

x Jednogodinji irokolisni
korov
x Visina:10-30 cm
x Cvatnja: IV X mj.

46

Najznaajniji korovi strnih itarica

Kamilica

Matricaria chamomilla

x Jednogodinji irokolisni korov

x Visina: 15-50 cm
x Cvatnja: IV - IX
x

Mak turinak

Papaver rhoeas

x Jednogodinji irokolisni korov

x Visina:30-80 cm
x Cvatnja: V-VII mj.

47

HERBICIDI ZA ZATITU RATARSKIH KULTURA

1. Strne itarice
Kod izbora herbicida obratiti panju na ogranienja primjene u
odnosu na uzrast penice; npr. poslije sjetve a prije nicanja, poslije
nicanja-poetak busanja, sredina busanja, do kraja busanja, do pojave
1-og koljenca, do pojave 2-og koljenca, a poslije toga je dozvoljen
samo Starane-250 (do pojave zadnjeg lista).
2. Kukuruz
Kod izbora herbicida obratiti panju na ogranienja primjene u
odnosu na uzrast; prije sjetve, poslije sjetve a prije nicanja, do 3 lista
(pera) kukuruza, u fazi 2-4 lista kukuruza, kukuruz u fazi 5-8
listova, kao na veliinu korova (npr. do 25cm)!
3. eerna repa
Kod izbora herbicida obratiti panju na ogranienja primjene u
odnosu na uzrast repe i vrijeme primjene herbicida. Za suzbijanje
uskolisnih korova (trave) najbolje koristiti translokacijske herbicide
poslije nicanja korova (kada su 15-20 cm visine), a nema ogranienja
u odnosu na uzrast repe (graminicidi suzbijaju samo trave)
Grasidim EC, FuroreSuper EW, Focus Ultra, Fusilade EC, Agil EC i
dr.).
4. Uljana repica
Kod izbora herbicida obratiti panju na ogranienja primjene u
odnosu na uzrast repice: prije sjetve, poslije sjetve a prije nicanja,
poslije nicanja (Lontrel SL) a protiv trava jedan od graminicida.
5. Suncokret
Kod izbora herbicida obratiti panju na ogranienja primjene u
odnosu na uzrast suncokreta; prije sjetve(Eradicane 6-E, Treflan EC),
poslije sjetve a prije nicanja (Goal EC, Racer EC, Bravo MC i dr.),
2-4 lista suncokreta (Racer EC), a protiv trava jedan od
graminicida.

48

6. Soja
Kod izbora herbicida obratiti panju na ogranienja primjene u
odnosu na uzrast soje; prije sjetve (Sencor WP), poslije sjetve a prije
nicanja (Sencor WP, Bravo MC i dr.), od nicanja do 1-3 troliske soje
(Basagran SL, Galaxy i dr.), a za suzbijanje trava opet koristiti neki
od graminicida poslie nicanja istih.

USKLADITENJE PENICE I KUKURUZA

USKLADITENJE PENICE
Svrha uskladitenja je pravilnim postupkom sauvati sva prirodna
svojstva penice. Prostor u kojem se uva kultura (podna skladita,
silosi) mora biti ist, suh, zatien od prodora podzemnih voda i
oborina. Skladite mora imati mogunost kvalitetnog provjetravanja,
a potrebna je i dobro organizirana sluba zatite protiv skladinih
tetnika insekata i glodara, kao i protiv poara.
Podna skladita mogu biti tavani, itnice ili hambari, te velika podna
skladita. Vea koliina itarica se najee uva u velikim podnim
skladitima gdje se roba moe drati u rastresitom stanju (debljina
sloja 1,1-1,5 m) ili u vreama (pod uvjetom da je roba osuena i
sortirana). Zrno se u skladitu smjeta do samih zidova u razliitoj
debljini, ovisno o vlanosti zrna: 14% vlanosti zrna debljina sloja
1,5m; 15% - 0,70-1,20m; 17-20% - 0,40-0,70m; vie od 20% - 0,150,40m.
Svjee ubrano sjeme ako je vlaga vea od 13% treba obvezno
provjetravati i hladiti (lopatanjem, premjetanjem s jednog mjesta na
drugo ili aktivnom ventilacijom).
Veliina podnog skladita odreuje se prema koliini proizvoda i
prema mogunostima osiguranja od poara. Za 1 vagon itarica s
prosjenom vlanou od 14-15% potrebno je oko 12 m2 poda + 1530% za manipulaciju. Radi osuguranja od poara ne treba graditi
skladita kapaciteta vea od 5-6 tisua tona. Ako su potrebe vee,
tada je pogodnije graditi tri odvojena skladita.
Da bi se u potpunosti odrala dobra kakvoa uskladitene penice
moraju biti ispunjena dva osnovna uvjeta: penica mora biti suha i
49

hladna, stoga se penica mora prozraivati (provjetravati). Pored

toga, vrlo je vano praenje ostalih uvjeta za sigurno skladitenje:
izmjena vlage i temperature zrna i okolnoga zraka, kao i prisutnost
tetnika. Izvori zaraze insektima su razliiti: penica zaraena na
polju, u vrijeme vridbe, neistim vreama, a najee dolazi do
zaraze u neistim i nepripremljenim skladitima. Najei teni
insekti u uskladitenoj penici su: itni kukuljiar, ici (itni, riin i
kukuruzni), surinamski branar, kestenjasti branar, a od pripadnika
leptira: itni moljac, hambarski moljac, bakrenasti moljac.
USKLADITENJE KUKURUZA
Kukuruz se moe uvati u klipu i u zrnu. Najjeftiniji nain uvanja
kukuruza u klipu je u koevima, gdje se kukuruz sui pod
atmosferskim prilikama. No, ako je kukuruz poveane vlage,
potrebno je dosuivanje ventiliranjem. Pri tome treba voditi rauna o
nekoliko imbenika. Relativna vlaga zraka ne smije biti visoka (80%
i vie), u protivnom okolni zrak treba predgrijati (ve i za 10C) kako
bi mu se poveao kapacitet za vlagu. Vrlo je vaan i odnos
temperature okolnoga zraka i temperature uskladitene mase, te
debljina sloja koju elimo dosuiti. Prema nekim ispitivanjima,
kukuruz vlanosti 16-18% moe se staviti u hrpu debljine najvie 33,5 metra, a za svaku tonu tako uskladitenog kukuruza potrebno je
25-30 m3 zraka po satu. Kukuruz vlanosti preko 25% moe se
smjestiti na debljinu hrpe samo do 1,5 m, te e za dosuenje biti
potrebno 50 m3 zraka/sat po toni.
Kukuruz u zrnu se moe uvati na dva naina: suenjem u suarama i
konzerviranjem vlanog kukuruza.
Prijem, suenje i uskladitenje kukuruza u praksi
Kukuruz se kombajnira sinhronizrano s radom suare, ali se dogaa
da kukuruzna mase ostane i nekoliko sati u hrpama prije suenja.
Slijedi dovoz kamionima do usipnog koa, no prije toga se iz svakog
kamiona uzimaju uzorci radi utvrivanja postotka vode, loma zrna,
primjesa i zrna oteenih bolestima i insektima.. Vlani kukuruz se
prvo aspirira na silos-aspiratorima, pa tek poslije toga na temelju
50

analize vode sui u dvije faze. Kukuruz osuen na vlagu 11,8-13% se

skladiti u silo komore. Nekoliko dana nakon suenja kukuruz se
provjetrava i proiava, da bi se ohladio, te radi izdvajanja sitnog
loma i pljevica. Ovako oien i ohlaen kukuruz sposoban je za
due uskladitenje.
uvanje sjemenskog kukuruza
Ako se radi o uvanju sjemenskog kukuruza treba voditi rauna o
slijedeem:
Sjemenski kukuruz moemo uvati u klipu ili u zrnu i kombinirano
U oba sluaja mora se primijeniti suenje (prirodno i umjetno)
Vlani kukuruz treba suiti postepeno; kako se smanjuje vlaga u zrnu
tako treba poveavati temperaturu suenja (granina temperatura je
40-43C)
Ako sjemenski kukuruz ima preko 30% vode suenje se obavlja do
najvie 35C. Kukuruz s 25% vode moe se suiti pri temperature do
40C
Nakon zarvenog suenja toplim zrakom, kukuruz se hladi hladnim
zrakom (obino 1-2 sata)
Ako se sjemenki kukuruz skladiti u klipovima, sloj mase moe biti
do 5m visine, ali kukuruz mora biti bez komuina, svile i bolesnih
ili oteenih zrna.
ZATITA ITARICA
S osnove da nain uvanja na obiteljskim poljoprivrednim
gospodarstvima nije prikladan za primjenu insekticida objasnit emo
najprikladniji nain pripreme zrna itarica za tretiranje.
Tretiranje s Actellic 50 EC - uskladiteno zrno rasporediti na ravnu
povrinu. itarice, s pretpostavkom hektolitarske teine 80 kg, rairi
se na povrinu oko 20 cm visine, 200 cm irine i 300 cm duine
(20x200x300 cm - to je priblino 1 tona zrna) te se poprska
pripremljenim kropivom (8 ml Actellic 50 EC u 1 L vode na 1 tonu
zrna). Zavretkom prskanja promijeati hrpu, ostaviti da se posui
tijekom jednog dana i zatim staviti na stalno mjesto uvanja.
51

Tretiranje s K-Obiol DP 2 - uskladiteno zrno rasporediti na povrinu

kako je prije navedeno. K-Obiol DP 2 primjenjuje se u dozi 250 400 g/t zrna posipavanjem po povrini, a zatim se mora dobro
izmijeati. Staviti na stalno mjesto uvanja nakon tretiranja.
Tretiranje s Protect-it - uskladiteno zrno rasporediti kao to je prije
navedeno. Protect-it primijeniti na suho zrno sukladno uputi u dozi
od 100 do 1000 g/t zrna posipavanjem po povrini, a zatim se mora
dobro izmijeati. Staviti na stalno mjesto uvanja nakon tretiranja.
S K-Obiol DP2 i Protect-it moe se preventivno, prije pojave kukaca,
obaviti tretiranje itarica tzv. "sendvi metodom". Uz pretpostavku
da je krinja u kojoj se uva itarice 200 x 150 cm potrebno je
napraviti oko 40 cm visinu (priblino dubina do lakta) i posuti s
etvrtinom propisane doze i tako do vrha krinje kad se pospe
povrinski sloj. Pri tom je vano znati da se takav postupak obavlja
zato da bi se sprijeio prolaz kukaca s povrine u dublje slojeve.
Takoer, s vremenom skladitenja dio primijenjenog SZB e pasti u
dublje slojeve.
Nakon primjene SZB na itarice mora proi odreeno razdoblje do
uporabe koje se naziva karenca, a odreena je za svako SZB.
Karenca za Actellic 50 EC je 63 dana, za K-Obiol DP2 21 dan, a za
Protect-it je osigurana vremenom i nainom primjene.
Vano je napomenuti da ove mjere tretiranja itarica mogu provoditi
iskljuivo tvrtke koje imaju licencu za obavljanje ovakvih vrsta
poslova, te rukovanje sredstvima razliite grupacije otrovnosti.

EKONOMSKI ASPEKTI ZATITE

Ekonomski uspjeh poljoprivredne proizvodnje ovisi s jedne strane o
ostvarenoj trinoj vrijednosti proizvodnje, a s druge o visini
uinjenih trokova. Ako je ostvarena pozitivna razlika ovih
vrijednosti vea, postignut je povoljniji ekonomski rezultat
proizvodnje. Kako su trokovi segment na koji proizvoai mogu
izravno djelovati, tako je potrebno analizirati njihovu strukturu i
uinak na proces proizvodnje kroz stvaranje novih vrijednosti.
52

Manja i srednja obiteljska gospodarstva temelje ekonomsku analizu

proizvodnje i poslovanja na podacima jednostavnog knjigovodstva
koje ne daje preciznu sliku o uspjenosti pojedinih linija
poljoprivredne proizvodnje. Stoga je preporuka proizvoaima
primjena jednostavne evidencije trokova primjenom kalkulacije na
temelju varijabilnih trokova prema knjizi kalkulacija koji je izdao
HZPSS. Varijabilni trokovi su trokovi koji ovise o stupnju
iskoritenja kapaciteta, a to su:
- materijalni trokovi (sjeme, mineralno i stajsko gnojivo,
sredstva za zatitu bilja),
- trokovi mehanizacije i
- trokovi ljudskog rada.
Drugu skupinu trokova ine fiksni trokovi koji ne ovise o opsegu
proizvodnje (amortizacija, kamate, osiguranje, zakupnina i sl.).
Pokazatelj ekonomskog uspjeha svake linije proizvodnje (ili svake
parcele) utvruje se kao razlika ukupnih prihoda (UP) ostvarenih
realizacijom proizvoda na tritu i uinjenih varijabilnih trokova
(VT). Ta se razlika zove Doprinos za pokrie (Dzp) preostalih
fiksnih trokova.
Dzp = UP - UT
Jedna od znaajnijih skupina trokova poljoprivredne proizvodnje su
trokovi zatite koji u strukturi ukupnih trokova sudjeluju od 15-45
%. Intenzivna poljoprivredna proizvodnja je nezamisliva bez
primjene pesticida, te je potrebno utvrditi njihov udjel i ekonomsku
uinkovitost i opravdanost .
Prema novijim podacima tetnici smanjuju prirod poljoprivrednih
kultura u svijetu za 42%, u Europi za 28%, a u Hrvatskoj za 29%.
Navedeni podaci o visini teta se odnose na mogui (potencijalni)
prirod, pa su izraene postotkom priroda koji bi bio postignut bez
teta od korova, bolesti i insekata.
Na primjer, pri utvrenom smanjenju priroda u visini od 25% u
proizvodnji penice priroda 6 t/ha, teta iznosi 2 t/ha, jer je
potencijalni prirod bez teta trebao biti 8 t/ha.
Ili, na povrini gdje je zlatica unitila cimu krumpira prirod iznosi 10
t/ha, a na dijelu zatienom od zlatice 15 t/ha. Razlika od 5 t/ha

53

stavlja se u odnos s prirodom ostvarenim uz zatitu, dakle s 15 t, te

teta iznosi 33,3%.
Vrijednost teta (gubitaka) kojeg nanose tetoine poljoprivrednim
usjevima i nasadima svake godine je sve znatnija, emu treba
pridodati i tete do kojih dolazi smanjenjem kakvoe proizvoda,
poveanjem trokova proizvodnje, tekoama u prometu itd.
Kako procijeniti uinak zatite bilja?
Iznalaenje tehnologije, opsega i strukture proizvodnje pri kojima e
kapaciteti biti ekonomski najuinkovitiji postaje imperativ svakog
poljoprivrednog proizvoaa. Kalkulacija na temelju varijabilnih
trokova je raunski postupak koji omoguuje sastavljanje optimalne
strukture proizvodnje i odnosa inputa u svakoj pojedinoj liniji. Na
primjeru proizvodnje kukuruza biti e prikazani izrauni doprinosa
za pokrie.
Prema knjizi kalkulacija koji je izdao HZPSS, za 1 ha merkantinlnog
kukuruza potrebno je izdvojiti 2.942,07 kn za varijabilne trokove i
(sredstva za zatitu bilja, sjeme i mineralna gnojiva) i 4.011,55 kn za
trokove mehanizacije, to je ukupno 6503,62 kn. Isti katalog
procjenjuje ukupni prihod s 1 ha na 7.440,00 kn ukljuujui poticaj.
Doprinos za pokrie trokova prema ovom primjeru je 936,38 kn iz
kojeg se podmiruju nastali fiksni trokovi dok ostatak predstavlja
dobit pojedine linije poljoprivredne proizvodnje.
Iskljuivi trokove zatite bilja koji u ovoj proizvodnji iznose
599,82 kn ili 9,22% smanjili bi se ukupni varijabilni trokovi ali bi
bio smanjen i prirod. Smanjen prirod zbog korova, bolesti i/ili
tetnika se odraava na kvalitetu proizvoda, potom na trite i u
konanici na prodajnu cijenu proizvoda.
Uinci zatite bilja imaju duboko znaenje. Prvi vidljiv uinak je
iznos trokova zatite, ali ono to on uzrokuje je dugoronije. Ako se
radi o troku koji je posljedica uinjene zatite, on smanjuje rizik
tete na usjevu, osigurava planiranu proizvodnju odnosno poveava
ekonomsku uinkovitost proizvodnje.
Ukoliko je izostao troak zatite, poveao se rizik visine priroda i
prihoda kulture samog proizvoaa, ali su u proizvodnom lancu
oteeni i svi preraivai primarnih poljoprivrednih proizvoda.
54

Tablica 1: Ekonomska analiza uinkovitosti pri primjeni granuliranih

insekticida
Varijabilni trokovi I
2.942,07
- sjeme
- mineralna gnojiva

327,25
1.565,00

- sredstva za zatitu bilja

599,82

Varijabilni trokovi II

4.011,55

- trokovi mehanizacije

4.011,55

- oranje

372,00

- raspodjela min.gnojiva

336,00

- tanjuranje

151,50

- sjetvospremanje

93,00

- sjetva

197,60

- prskanje herbicidom

93,00

- kultiviranje s prihranom

175,50

- berba (strojna)

650,00

- tarupiranje

346,15

- transport

250,00

- suenje
UKUPNO VARIJABILNI
TROKOVI I + II

1.346,80
6.503,62

55

56

57

58

59

60

61

62

63

64