UVOD U INFORMACIJSKE ZNANOSTI - PRETKOLOKVIJ 2016.

1.
Definicija informacijskih znanosti iz 1977
Znanost to istrauje svojstva i ponaanje informacija, sile to upravljaju protokom
informacija i sredstva za obradu informacija radi optimalne dostupnosti i uporabljivosti. Ti
procesi ukljuuju nastajanje, diseminaciju, prikupljanje, organizaciju, pohranjivanje,
pretraivanje, interpretaciju i uporabu informacija. Podruje je izvedeno iz ili srodno
matematici, logici, lingvistici, psihologiji, kompjutorskoj tehnologiji, operacijskim
istraivanjima, grafikom umijeu, komunikacijama, bibliotenoj znanosti, upravljanju i
nekim drugim podrujima. (prihvaena 1961. godine, citiraju H. Shera i D. B. Cleveland
1977.)
2.
-

E-t-ak-s-a kompleks
informatologija
Boo Teak

E - emisija (proizvodnja dokumenata)

t - transmisija (prijenos do odredita)
ak - akumulacija (prikupljanje na stanovitom mjestu)
s - (svrhovita) selekcija (odabir)
a - apsorpcija
(informacija)
3.
Tri zakona
Bradfordov zakon-ovaj zakon bio je i jo uvijek jest podloga mnogim teorijskim radovima i
empirijskim istraivanjima ali i osnova za razliite interpretacije. On upozorava na injenicu
da npr. 20% naslova asopisa objavljuje oko 80% relevantnih lanaka o odreenom
predmetu. Ali isto tako, od ukupnog broja lanaka o nekom predmetu jednu treinu
moemo nai u specijaliziranim asopisima za tu struku, drugu treinu moemo nai u
srodnim asopisima a za treu treinu lanaka ne moemo predvidjeti gdje e se pojaviti.
Lotkin zakon o produktivnosti autora-A. Lotka istraivao je produktivnost autora u
odreenom znanstvenom podruju. Utvrdio je da se, kad se zna broj autora koji su napisali
samo jedan lanak, moe predvidjeti i broj autora koji su napisali dva, tri, etiri itd. lanaka.
Broj ljudi koji stvaraju n
lanaka aproksimativan je odnosu I/n2 . Naprimjer, ako se eli odrediti broj autora koji su
napisali dva lanka (n = 2 = 4), onda se broj autora koji su napisali samo jedan lanak (I)
dijeli sa etiri (n2).
Zipfova distibucija-Grafiki se distribucija rijei prema Zipfovu zakonu moe prikazati kao
hiperbolika krivulja. Zipfov model distribucije rijei u osnovi je jednak modelu Bradfordova

zakona, samo to je primijenjen u drugom podruju. Zipfov zakon nasao je primjenu u

planiranju jezika za indeksiranje i u planiranju administrativnih poslova biblioteka.

4.

Komunikacijski kanal (Shannon i Weaver)

5.

Odlike znanstvenih citata

1. Tonost
Preuzimati iz orginala de visu ili (citirano u:)
2. Referentnost
Neposredno vezani uz temu citiraju se autori koji su usko vezani uz temu ili ideju
3. Obiljeenost
Jasno odvojeni od autorovog teksta
navodnici ili kurziv
5. Inkorporiranost
a) Formalna ugradba
Unutar reenice krai citati (do 5 redaka)

Samostalni odlomak dui citati

b) Semantika ugradba
Citati se ne vade i ubacuju
6. Funkcionalnost
a) Ilustrativni citati
Potkrepljuju vlastite ideje i argumentaciju
b) Polemiki citati
Vlastita ideja je protuargument
c) Dijaloki citati
Slue raspravama za i protiv
Osnovni postupak akademskog teksta

6.

Ishodita informacijskih znanosti

1. informacijske tehnologije
Izmeu 1940.-60tih godina dominiralo uvjerenje da e informacijske tehnologije rijeiti sve
informacijsko-dokumentacijske probleme. Raunalo je tih godina bila okosnica svega.
2. dokumentacija i pretraivanje informacija
imale su utjecaja na definiranje predmeta i podruja inf. znanosti, a 1950. mogu se
izdvojiti 4 glavna podruja interesa za dokumentalistiku, a to su:
a) organizacija informacija
b) oprema za pohranjivanje i pretraivanje
c) mehaniko prevoenje
d) informacijske potrebe znanstvenika
3. niz suvremenih komunikacijskih znanosti
Moe se tumaiti u nizu srodnih znanosti, a obuhvaa sljedee temeljne discipline: znanost
o informaciji, teoriju sustava, teoriju inf. sustava, teoriju odluivanja, komunikologiju,
strukturu i organizaciju informacija, baze podataka, inf.-dokumentacijske sustave, teoriju
klasifikacije i semiotiku.

7.

7 koraka u pisanju seminara

1. Izbor teme
Popis tema
Dogovor s mentorom
Izbjegavati preiroke ili preuske teme
Kopiranje tuih radova najstroe je zabranjeno!
2. Upoznavanje s podrujem istraivanja
Usvajanje osnovnih spoznaja o podruju
Definiranje osnovnih problema o kojima se pie
3. Pronalazak relevantne literature
Struna literatura, web izvori, preporuka mentora, popis literature za kolegij
Fakultetska knjinica, NSK, KGZ, meuknjinina posudba
Korisni linkovi : Digitalna zbirka ispitne literature, Baze podataka, Google Znalac
4. Voenje biljeaka
Praenje izvora, vlastite biljeke + citati
5. Izrada plana pisanja
Voditi rauna o roku predaje
Raunati na ispravke
6. Prva verzija rada
Zaokruena cjelina s iznesenim osnovnim postavkama
7. Pregled i ispravljanje
Pravopis, struktura rada, pravilna upotreba termina
Definiranje konane forme rada