uli su to E. M.
eli recitirati pa oni po-
inju recitirati stihove.
G.. P. i I. S.: Su e gi bella pallina sei ro-
tonda sei piccina se ti lancio e conto a tre
tu ritorni qui da me. (Gore i dolje, lijepa
loptice, okrugla si, malena si, ako te ba-
cim i brojim do tri, ti e se meni vratiti.)
E. M. (ukljuuje se glasno): Uno, due, tre.
Uno, due, tre! (Jedan, dva, tri. Jedan,
dva, tri!) te baca lopticu u zrak i poku-
ava je uloviti.
L. G. se jako svidjelo recitiranje pjesmi-
ce Ambarabacci ci coc, no nije znala
pripremili smo za vas
kako ide cijeli tekst te je pjesmicu pri-
lagodila i otpjevala je na svoj nain, no
nitko je nije ispravljao jer nije ni jednu
rije krivo rekla nego je izbacila neke
dijelove, to se u iduem recitiranju
iste pravilno ponovilo. Ovo je dobar
primjer kako je igra dobra prilika za
uenje stranog jezika uz pomo djece
koja taj jezik znaju bolje.
Epizoda 4: Starija braa u
skupini kao podrka pri uenju
talijanskog jezika
Prije ruka djeca sjedaju za stol i pjevu-
e pjesmice na talijanskom jeziku. G. P.
(6 g.) je u skupini ve nekoliko godina,
a od ove godine u skupinu je upisana
i njegova mlaa sestra L. P. (3, 4 godi-
ne). L. P. izraava nesigurnost tijekom
pjevanja pjesmice i stalno pogledava
Gledanje dokumentiranih videozapisa
dijete vrti obitelj
u svog brata dok pjeva te potom po-
navljala stihove za njim. Na slikama
je mogue uoiti kako L. P. ponosno
sama pjeva pjesmicu Ambarabacci ci
cocc, no kad nije sigurna da dobro
zna pjesmu moli brata da on nastavi
pjevati. G. nastavlja pjevati pjesmu a L.
pozorno slua i pamti rijei.
Odgajateljica je nastojala snimljene fil-
move i fotografije uobliiti u film koji
je kasnije prikazan djeci s ciljem prisje-
anja na vlastite poeke komunikacije
na talijanskom jeziku. Proces je prido-
nio metakognitivnom tijeku osvjei-
vanja vlastita uenja, a prikupljenim
etnografskim materijalima takoer se
nastojalo poticati suradniko uenje
djece.
Temelj za refleksije i zajednike interpretacije
ini sustavno dokumentiranje koje pomae u
osmiljavanju kvalitetnijih aktivnosti i konstruiranju
primjerenog okruenja zajedno s djecom.
Epizoda 5: Gledanje
dokumentiranih videozapisa za
samorefleksiju djece
Djeca izraavanju zanimanje za filmo-
ve koje smo snimili tijekom njihova
boravka u vrtiu i prisjeaju se situacija
24 broj 70 zima 2012./2013.
vlastitog uenja. Na ovaj nain imaju
priliku vidjeti i uti sami sebe, osvije-
stiti nain na koji govore i usporediti
ga s izvornim talijanskim govorom koji
su imali priliku uti u pozadini snim-
ke. Primijetili smo da nije bilo ruganja
zbog krivog izgovora, nego su obja-
njavali zato je bilo tako: Vidi, to je
kad sam ja bila mala pa nisam jo znala
dobro govoriti talijanski, ili: A, to je bilo
davno, sada sve to znam.
Dokumentiranje odgajatelju slui za
samorefleksiju te planiranje iduih
koraka, a djeci daje priliku da osvije-
ste vlastiti napredak, akcije i razvoj.
Sadrajem bogato okruenje po-
zitivno utjee na razvijanje vjeti-
ne koritenja novog stranog jezika.
Meusobna suradnja djece razliite
dobi pokazala se kao vaan imbenik
u brzini razvoja komunikacije na stra-
nom jeziku. Veliku ulogu pri razvitku
komunikacije kod mlae djece odi-
grali su audio-vizualni sadraji kom-
binirani s kinestetikim aktivnostima
prilagoenim funkcionalnom uenju
jezika u skladu s individualnim djejim
interesima. Uvidjeli smo i da poticajno
okruenje pogoduje nesigurnoj djeci
kako bi se oslobodila od straha i poe-
la koristiti novi strani jezik, dok se kod
druge djece uoava vjeto mijenjanje
govornog koda. Ovakav pristup ue-
nju stranog jezika pospjeuje razumi-
jevanje istog, nasuprot istoj use it or
lose it memorizaciji kakva se postie
klasinim kolskim metodama frontal-
nog oblika pouavanja jezika.
Literatura:
1. Borghi, B. Q. (2008.): La documentazione nei
servizi per linfanzia Che cos la documen-
tazione?. Bambini pensati. Pribavljeno
25.04.2012., s: http://www.comune.torino.
it/centromultimediale/bambini_pensati/
bpnw0806.htm
Kvaliteta rada predkolskih
ustanova: procjena
odgovornosti od strane
ravnatelja
pripremili smo za vas
Martina Maga, mag. paed., Djeji vrti Radost, Crikvenica
dr. sc. Sanja Tatalovi Vorkapi,
docentica na Uiteljskom fakultetu u Rijeci
Ukoliko elimo unaprijediti kvalitetu ustanova ranog i predkolskog odgoja i
obrazovanja i osigurati njihovo funkcioniranje po demokratskim naelima, mo
i odgovornost trebaju biti raspodijeljeni na sve sudionike procesa. U lanku se
razlae odgovornost ravnatelja u razvoju kvalitete predkolskih ustanova.
Rano djetinjstvo najkritinije je razdo- subjekte, koji su suodgovorni za nje- se gradi, istrauje i mijenja u praksi,
blje ovjekova ivota. Ono se shvaa zino ukupno djelovanje i kvalitetu. doveli su do izmijenjene uloge rav-
Karakteriziraju je kvalitetni odnosi te- natelja ustanove za rani i predkolski
kao proces socijalne konstrukcije koji
zajedniki stvaraju, razvijaju te una- meljeni na razumijevanju i prihvaa- odgoj i obrazovanje. Uloga ravnatelja
preuju odrasli i djeca. Kvaliteta od- nju svakog pojedinca, otvorenost pre- prepoznata je kao kljuna u podiza-
goja i obrazovanja temelj je budueg ma van (povezivanje sa irom i uom nju razine kvalitete u ustanovama,
ivota, stoga je unapreenje kvalitete drutvenom zajednicom, stvaranje kako bi se zadovoljile potrebe svakog
rada kao sustavna djelatnost trajna za- mree uenja) i prema unutra (pove- djeteta i dionika procesa (Bezinovi,
daa svake ustanove ranog i predkol- zivanje skupina, timski rad, suradni- 2010.). Ravnatelj treba biti pokreta
skog odgoja i obrazovanja. ko ozraje). Vidljivo je da kvalitetu promjena u svojoj ustanovi i ima va-
Kvalitetu u sustavu ranog odgoja i ustanove za rani odgoj i obrazovanje nu ulogu u odabiru putova, strategi-
obrazovanja moemo odrediti kao ini ukupnost utjecaja (okruenje, ja, osiguravanju uvjeta i resursa, te u
rezultat djelovanja niza subjektivnih ozraje, voenje, odnosi, komunikaci- poticanju sudjelovanja, angamana i
i objektivnih imbenika koji u sinergiji ja, vrijednosti, uvjerenja) nunih za suodgovornosti svih dionika. Od rav-
omoguuju uspjeno zadovoljavanje djetetov cjelovit razvoj, odgoj i uenje. natelja se oekuje sposobnost uprav-
potreba svih sudionika odgojno-obra- Moemo je sagledavati iz aspekata ra- ljanja kvalitetom, to podrazumijeva
zovnog procesa u ozraju prijateljskih zliitih dionika procesa koji su suod- izgraen sustav vrijednosti i stavova te
i suradnikih odnosa uz stalnu tenden- govorni u njezinom graenju i zato je posjedovanje kompetencija za uspje-
ciju rasta (Ljubeti, 2009., str. 13), to izuzetno vano usklaivanje njihovih no obavljanje te uloge. Kontinuirano
znai da nikada ne moemo u potpu- vrijednosti. (samo)vrednovanje ustanove prvi je
nosti biti zadovoljni postignutim, ve korak na putu njezina unapreenja
uvijek teimo boljem. Uloga ravnatelja u razvoju i obveza svih imbenika odgojno-
Kvalitetna ustanova ranog i predkol- kvalitete ustanove obrazovnog procesa (Muraja, 2011.).
skog odgoja i obrazovanja temeljena Promjene u organizaciji odgojno- Rezultati koje dobivamo kroz proces
je na demokratskim naelima; mo i obrazovnog procesa i shvaanje kuri- (samo)vrednovanja omoguuju sagle-
odgovornost raspodijeljeni su na sve kuluma kao teoretske koncepcije koja davanje stanja u ustanovi i planiranje
dijete vrti obitelj 25 broj 70 zima 2012./2013.
 strategija za poboljanje kvalitete svih
segmenata i rada ustanove u cjelini,
pri emu je vana zadaa ravnatelja
osigurati zadovoljstvo svih dionika
(Sekuli Majurec, 2007.).
Procjena stupnja odgovornosti
za kvalitetu rada ustanove od
strane ravnatelja
Jedan od zadataka istraivanja pro-
vedenog u okviru diplomskog rada
Stavovi ravnatelja prema (samo)vred-
novanju u ustanovama za rani i pred-
pripremili smo za vas
kolski odgoj i obrazovanje (Maga,
2012.) bio je utvrditi percepciju i pro-
cjenu ravnatelja o stupnju odgovor-
nosti za kvalitetu ustanove pojedinih
dionika i segmenata odgojno-obra-
zovnog procesa.
Istraivanje je provedeno poetkom
2012. godine, a sudionici su bili 62
ravnatelja regionalno razliito raspo-
reenih predkolskih ustanova na po-
druju Republike Hrvatske (9,2% uku-
pnog broja ravnatelja predkolskih
ustanova u RH). Sve su ispitanice ene,
prosjene dobi od 48 godina, u raspo-
nu od 32 do 64 godina. Stupanj obra-
zovanja 46 ispitanica je VSS, a njih 16
VS. Prosjean radni sta u struci je 29
godina, u rasponu od 5 do 40 godina.
Prosjeni radni sta na radnom mjestu
ravnatelja je 10 godina (od 6 mjeseci
do 24 godina).
Ispitivanje je provedeno elektron-
skim putem, anketom izraenom u
tu svrhu. U jednom dijelu ankete od
ispitanika se traila procjena stupnja
odgovornosti za kvalitetu ustanove
pojedinih dionika i segmenata od-
gojno-obrazovnog procesa. Brojka 1
oznaavala je najmanju, a brojka 5 naj-
veu odgovornost. U Tablici 1 navede-
ni su rezultati rangiranja.
Prema procjeni ravnatelja, najveu od-
govornost za kvalitetu rada ustanove
imaju upravo ravnatelji, to odgovara
najveoj prosjenoj vrijednosti. To je
bio pretpostavljeni rezultat jer brojni
autori istiu kljunu ulogu ravnatelja u
pokretanju razvojnih procesa ustano-
ve, odnosno njegovu djelotvornost u
pokretanju promjena kao prediktora
uspjeha ustanove.
Drugi faktor po vanosti za kvalitetu
dijete vrti obitelj
Od ravnatelja se oekuje sposobnost upravljanja
kvalitetom, to podrazumijeva izgraen sustav
vrijednosti i stavova te posjedovanje kompetencija
za uspjeno obavljanje te uloge.
Tablica 1: Procjena odgovornosti za kvalitetu rada ustanove od strane
ravnatelja
Raspon
N M SD
odgovora
Ravnatelj 52 4,25 15 1,13
Odgajatelji 52 3,40 15 0,97
Meuljudski odnosi 52 3,07 15 1,35
Mo i odgovornost u kvalitetnoj ustanovi raspodijeljeni su na sve subjekte
Struni tim 52 2,53 15 1,03
Materijalno i prostorno
52 1,73 15 1,19
okruenje
rada ustanove prema procjeni ravna- Ravnatelji su materijalno i prostorno
telja su odgajatelji, a visoka procjena okruenje procijenili najmanje vanim
odgovornosti odgajatelja za kvalitetu za kvalitetu rada ustanove, to odgo-
je i razumljiva jer su oni nositelji od- vara najnioj prosjenoj vrijednosti u
gojno-obrazovnog rada, te aktivni Tablici 1. Razlog tome je vjerojatno u
stvaratelji i sukonstruktori kurikulu- injenici da je materijalno i prostorno
ma i cjelokupnog ozraja ustanove okruenje konkretno i vidljivo, te da
(Slunjski, 2011.; Miljak 1996.). je na promjene u materijalnom i pro-
Prema procjeni ravnatelja, trei po stornom okruenju najlake utjecati,
vanosti od navedenih faktora koji premda one ne moraju nuno utjecati
pridonose kvaliteti rada ustanove su na kvalitetu rada. Miljak (1996.) istie
meuljudski odnosi, koji su pokazatelj da suvremena istraivanja uspjenosti
Kvalitetu ustanove za rani odgoj i obrazovanje ini ukupnost utjecaja nunih za djetetov socijalne klime u ustanovi te znatno kola dokazuju da postoje kole koje
cjelovit razvoj, odgoj i uenje
utjeu na razvoj i uenje djece. Njihova su dobre i one koje to nisu, bez ob-
je uloga kljuna u transformaciji dje- zira na sline prostorne i materijalne
jeg vrtia iz tradicionalne ustanove u uvjete.
organizaciju koja ui. Veina ispitanih ravnateljica navede-
etvrti od navedenih faktora kvalite- nu tablicu o procjeni odgovornosti za
te prema procjeni ravnatelja je stru- kvalitetu ustanove nije ispunila, ili su
ni tim. Budui da 21 od 62 ravnatelja jednaku odgovornost pripisale svim
obuhvaenih istraivanjem nema niti navedenim dionicima i segmentima
jednog lana strunog tima, mogue odgojno-obrazovnog procesa, ili su je
je da su se ti ravnatelji pri rangiranju ispunile tek na molbu ispitivaa. Neki
vodili situacijom u svojoj ustanovi pa od komentara bili su: Posljednju tabli-
odgovornosti strunog tima dali nii cu nisam namjerno popunila iz razloga
rang. Jedna od osnovnih uloga lano- to je, po mom miljenju,nijemogue
va strunog tima jest podrka odga- popuniti a da se brojke ne ponavljaju
jateljima u unapreivanju, inoviranju Napominjem da je teko rangirati odgo-
i procjeni uspjenosti njihova rada, te vornost na taj nain, jer su svi sudionici
irenju njihovih profesionalnih znanja procesa vrlo vani i kvaliteta ustanove
i doprinos stvaranju povoljnijeg ozra- ovisi u podjednakoj mjeri o svim nave-
Rano djetinjstvo najkritinije je razdoblje ovjekova ivota ja za uspjean odgojno-obrazovni rad. denim imbenicima. Ovaj podatak je
26 broj 70 zima 2012./2013. dijete vrti obitelj 27 broj 70 zima 2012./2013.
znaajan s obzirom na to da se na te-
melju njega u daljnjim istraivanjima
moe razmiljati o drugim nainima
prouavanja razine odgovornosti s
obzirom na kvalitetu rada predkol-
skih ustanova.
Smatra se kako je kvaliteta odgoja i
obrazovanja vrlo irok pojam koji se
iskazuje kroz vie meusobno po-
vezanih i meuovisnih dimenzija
(Bezinovi, 2003.). Iz tog razloga za-
ista je teko rangirati odgovornost
pojedinih dionika i dimenzija procesa
pripremili smo za vas
za kvalitetu ustanove. No, ravnatelji
su ipak prepoznali i visoko procije-
nili svoju odgovornost za graenje
kvalitete, to je vrlo znaajno za ade-
kvatan i optimalan rad predkolskih
ustanova. Mlinarevi (1999., str. 34)
istie: Ravnatelj u ulozi rukovoditelja
preuzima najvei teret (odgovornost)
planiranja, organiziranja, motiviranja i
vrednovanja uspjenosti djejeg vrtia.
On slijedi interdisciplinarno naelo i po-
drava timski rad kao njegovu metodi-
ku izvedbu.
Literatura
1. Bezinovi, P. (ur.). (2010.): Samovrednovanje
kola: Prva iskustva u osnovnim kolama.
Pribavljeno 24.02.2012., sa http://www.idi.hr/
images/stories/PDF_znanostidrustvo/Samo-
vrednovanje_skola.pdf
2. Ljubeti, M. (2009.): Vrti po mjeri djeteta:
Kako procjenjivati kvalitetu u ustanovi ranog i
predkolskog odgoja i obrazovanja: prirunik
za odgojitelje i roditelje. Zagreb: kolske
novine.
3. Maga, M. (2012.): Stavovi ravnatelja prema
(samo)vrednovanju u ustanovama za rani i
predkolski odgoj i obrazovanje. Diplomski
rad, Sveuilite u Rijeci, Uiteljski fakultet.
4. Miljak, A. (1996.): Humanistiki pristup teoriji
i praksi predkolskog odgoja. Velika Gorica:
Persona.
5. Mlinarevi, V. (1999.): Pretpostavke kvalitetnog
sustava predkolskog odgoja. Kvalitetno
djelovati - dobro se osjeati: zbornik radova.
Pribavljeno 30.04.2012., sa http://bib.irb.hr/
datoteka/505979.Postavke_kvalitetnog_sus-
tava_predskolskog_odgoja1.pdf
6. Muraja, J. (ur.). (2011.): Prirunik za samovred-
novanje ustanova za rani i predkolski odgoj
(radna verzija) Zagreb: Nacionalni centar za
vanjsko vrednovanje obrazovanja.
7. Sekuli, Majurec A. (2007.): Uloga sudionika
o/o procesa u stvaranju, provedbi i vrednovan-
ju kurikuluma. U V. Previ (ur.) Kurikulum
teorije, metodologija, sadraj, struktura.
Zagreb: kolska knjiga, 351-380.
8. Slunjski, E. (2011.): Kurikulum ranog odgoja
istraivanje i konstrukcija. Zagreb: kolska
knjiga.