SVEUČILIŠTE U SPLITU

FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA UČITELJSKI STUDIJ

Ime i prezime studentice/studenta: Antonija Nikolić

Godina studija: 5.

Nadnevak održavanja nastavnoga sata: 1. ožujka 2024.

PISANA PRIPRAVA ZA IZVEDBU NASTAVNOGA SATA HRVATSKOGA JEZIKA

Jedinica ishoda učenja (predmetno područje): književnost i stvaralaštvo

Nastavna tema: glavni i sporedni likovi

Nastavna jedinica: Dobro djelo, Valentina Osejeva

Razred: 2. razred

Mentorica: učiteljica Dijana Grgičević

Tip nastavnoga sata: sat interpretacije priče
Nastavni sadržaji: interpretacija priče Dobro djelo
Ishodi učenja:  upoznati sadržaj priče,
 odgovarati na pitanja o sadržaju priče,
 odrediti temu priče,
 prepoznati i razlikovati glavne i sporedne
likove,
 razvijati odgovornost prema radu i
urednost.
Suodnosne veze:
osr B.1.2. Razvija komunikacijske
kompetencije.
osr C.1.3. Pridonosi skupini.
uku A.1.1. Učenik uz pomoć učitelja traži nove
informacije iz različitih izvora i uspješno ih
primjenjuje pri rješavanju problema.
uku B.1.2. Na poticaj i uz pomoć učitelja prati
svoje učenje.
uku D.1.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju
s drugima, uspješno surađuje u različitim
situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi
pomoć.
odr B.1.1. Prepoznaje važnost dobronamjernoga
djelovanja prema ljudima i prirodi.
zdr B.1.2.B Razlikuje osnovne emocije i razvija
empatiju.

Literatura za učenike:
Literatura za nastavnicu/nastavnika:
dr. sc. Dubravka Težak, dr. sc. Marina Gabelica,
Vesna Marjanović, Andrea Škribulja Horvat
(2021), Integrirani radni udžbenik iz hrvatskoga
jezika za drugi razred osnovne škole
dr. sc. Dubravka Težak, dr. sc. Marina Gabelica,
Vesna Marjanović, Andrea Škribulja Horvat
(2021), Integrirani radni udžbenik iz hrvatskoga
jezika za drugi razred osnovne škole

Kurikulum nastavnoga predmeta Hrvatski jezik

Metodički sustavi:
Nastavna sredstva i pomagala:
Nastavne metode:
Nastavni oblici:
Struktura i predviđeno trajanje
pojedinoga dijela nastavnoga sata:
za osnovne škole i gimnazije (2019).
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Zagreb
interpretativno-analitički, komunikacijsko-
stvaralački
udžbenik, ploča, kreda, laptop, zvučnik, papiri i
ljepilo (stvaralački zadatak)
metoda razgovora, metoda usmenog izlaganja,
metoda čitanja, metoda pisanja, metoda rada na
tekstu, metoda upućivanja
frontalni rad, individualni rad
1. Doživljajno-spoznajna motivacija 5 min
 2. Najava priče Dobro djelo 1 min
3. Interpretativno čitanje 2 min
4. Emocionalna stanka 5s
5. Izražavanje dojmova i doživljaja 3 min
6. Interpretacija u užem smislu (analiza) 18 min
a) leksička analiza
b) sadržajna i književnoteorijska analiza
7. Sinteza (ponavljanje i zapis) 6 min
8. Stvaralački zadatak (dobra djela) 10 min

ARTIKULACIJA NASTAVNOGA SATA

FAZE NASTAVNOGA SATA, TRAJANJE I NASTAVNI AKTIVNOSTI NASTAVNI

SADRŽAJI UČENIKA OBLICI,
METODE,
METODIČKI
POSTUPCI
1. Doživljajno-spoznajna motivacija
Učenicima kažem kako ćemo odigrati igru Glazbena kutija. Pitam slušaju uputu i metoda
ih znaju li pravila igre. Ako ne znaju, objasnim. Glazbena kutija je promišljaju, razgovora,
igra u kojoj kutija putuje razredom dok glazba teče. Kada se glazba otkrivaju frontalni oblik
zaustavi, učenik u kojeg je kutija treba izvući sličicu i opisati je. pojam rada
Zatim se glazba ponovno upali i igra se nastavlja.
(Sličice koje će se nalaziti u kutiji vezane su za dobra djela.)

Zatim započinjem razgovor o dobrim djelima. Pitam ih Što bi to

bilo dobro djelo? Što znači da je netko napravio neko dobro djelo? odgovaraju na frontalni oblik
Kada ste zadnji puta učinili neko dobro djelo? Što je to bilo?Kako pitanja rada
se osjećate kada napravite dobro djelo? Učenici prepričavaju svoja
dobra djela. Kada je vama netko učinio dobro djelo?

2. Najava teksta
Učenicima najavljujem priču Dobro djelo autorice Valentine
Osejeve: danas ćemo obraditi priču Valentine Osejeve. Naša slušaju priču metoda čitanja,
autorica rodila se u Ukrajini, a napisala je brojne pjesme, bajke i frontalni oblik
priče za djecu. rada

Kažem im neka se udobno smjeste i poslušaju pjesmu.

metoda
3. Interpretativno čitanje razgovora,
Interpretativno čitam pjesmu. frontalni oblik
rada
4. Emocionalna stanka
5. Izražavanje dojmova i doživljaja metoda
Pitam učenike: kako vam se svidjela priča? Zašto? Koji dio priče odgovaraju na upućivanja,
vam se najviše svidio? Je li u skladu s vašim očekivanjima? Kako pitanja metoda čitanja,
ste se osjećali dok ste slušali priču? metoda rada na
tekstu,
individualni
6. Interpretacija u užem smislu (analiza)
a) leksička analiza čitaju priču, oblik rada,
Kažem učenicima da otvore čitanke i pročitaju priču svatko za sebe podcrtavaju frontalni oblik
te da podcrtaju nepoznate riječi ako ih ima. Razgovaramo o manje nepoznate rad
poznatim riječima i objašnjavam ih. Prvo ih pitam poznaje li tko od riječi
njih značenje neke manje poznate riječi. Ako jedan od učenika
poznaje riječ, objašnjava je svima, a ako ne, ja objašnjavam
(prohtje – poželjeti, postrijeljao – upucati).
Učenici se također mogu poslužiti poznavanjem riječi uporabom
konteksta.
b) sadržajna analiza
Zamolim četiri do pet učenika da pročitaju priču. Potom pitam
učenike:
Kako započinje ova priča? (Jurica se probudio.) Kakav je bio dan?
(Dan je bio divan.) Što je Jurica htio učiniti? (Htio je učiniti dobro
djelo.) Što mu je prvo palo na pamet?(Kako bi mogao spasiti
sestru.) Što je sestrica tražila od Jurice? (Tražila je da prošeta s
njom.) Je li joj Jurica ispunio želju? (Jurica joj nije ispunio želju.)
Što je potom smislio Jurica? (Kako bi mogao spasitibaku od
vukova.) Što je baka tražila od Jurice? (Zamolila ga je da pokupi
suđa sa stola.) Je li Jurica pomogao baki? (Nije joj pomogao.)
Zašto? (Nije imao vremena.) Što je sljedeće palo na pamet Jurici?
(Kako bi spasio Šarka kada bi pao u bunar.) Tko je došao do učenici čitaju metoda čitanja,
Jurice? (Šarko je došao do Jurice.) Je li Jurica pomogao Šarku? priču, metoda
(Nije mu pomogao.) Kamo je pošao Jurica? (Jurica je pošao k odgovaraju na razgovora,
majci.) Što mu je rekla mama? (Rekla mu je da se prošeta sa pitanja, metoda rada na
sestricom, pomogne baki pokupiti suđa i da ponudi Šarku piti.) Je li zamišljaju tekstu, frontalni
Jurica dobio priliku postati superjunakom? (Imao je priliku.) slike oblik rada
Kada? (Kada je trebao pomoći sestri, Šarku i baki.) Što misliš kako
su se sestra, baka i Šarko osjećali? (Bili su tužni.) Moraju li dobra
djela biti velika? Objasni. Što mislite koja je poruka priče?

Učenicima kažem da promotre zadatak na 71. stranici,

pojašnjavam ako je potrebno. Prozovem jednoga učenika da pročita
zadatak. Postavim pitanje Koji je lik glavni lik? (Jurica je glavni
lik.) Zašto je Jurica glavni lik? (Jurica je nositelj radnje.) Koji su
likovi sporedni? (Sestra, baka, Šako i mama.) Zašto su oni sporedni
likovi? (Oni su u nekom odnosu s Juricom, ali nisu nositelji radnje.)
7. Sinteza
Zajedno s učenicima ponavljam sve što smo rekli o priči. Zapisujem pišu u metoda pisanja,
na ploču, a oni u svoje bilježnice. bilježnicu individualni
oblik rada

8. Stvaralački zadatak metoda pisanja,

Učenicima dijelim papiriće u obliku kruga, a njihov je zadatak na zapisuju dobra individualni
papiriću napisati primjer dobrog djela koji su oni učinili. Dok oni to djela oblik rada
rade, na ploču stavljam papir na kojega ćemo lijepiti krugove.
Učenici, jedan po jedan, donose papirić i lijepim krugove koje
ćemo nazvati Dobra djela moga razreda.

PLAN PRIJENOSNIKA (PLOČE, RAČUNALNE PREZENTACIJE)

Dobro djelo

Valentina Osejeva

Tema: dobra djela koja je Jurica trebao napraviti

Glavni likovi: Jurica

Sporedni likovi: sestra, baka, Šarko i mama