Metodologija strunog rada; Prof.dr.sc.

Miljenko Bilen
Konzultacije: etvrtkom, 14:00 15:30; kabinet 301A (Jug)
Literatura: "Znanstveni i struni rad" - naela i metode; Branko Wasserbauer, Ivana
Variak, izdava: Veleuilite u Karlovcu
Predrok: 23.03.2013. u 09:00, Borongaj, dv. 1; 27.04.2013. u 09:00 i 25.05.2013. u
09:00 Borongaj dv. 3
Biljeke s predavanja:
Kako pisati struni rad?
Nauiti studente strunog studija kako neki problem (ekonomski, financijski) pismeno
artikulirati.
Pojam strunog rada
Znanost nije isto to i Nauka
Nauka uenje neeg to je poznato (naukovanje, s tim u vezi i pojam: "kalfa")
Znanost otkrivanje onoga to je dosad nepoznato spoznaja novih injenica, znanja iz
prirodnih i drutvenih znanosti o novoj realnosti.
Struka i Znanost:
zajedniki je fundus znanja, a naroito metodologija rada
Osnovna obiljeja znanosti i struke:
Jedinstvenost znanosti jedinstvo prirodnih i drutvenih znanosti
Jedinstvo teorije i prakse istraivanja se moraju potvrditi u praksi
Kreativnost u struci i znanosti
Drutveni karakter znanosti
Ubrzani razvoj broj znanstvenika i istraivaa se per capita u posljednjih 100 godina
poveao 250 X
Timski rad karakteristika suvremene znanosti
Interdisciplinarnost svaki problem ima viestruke ulaze
Suvremena znanost je komponenta kulture i komponenta umjetnosti
Kultura se ne ui, kultura se stjee

1/20

RAZVOJ ZNANOSTI
U povijesnom smislu znanost nastaje >10.000 godina prije Krista
Praktina iskustva koja je primitivan ovjek stjecao i prenosio
Hipoteze su mahom bile krive i silno dogmatski obojene
Razlikujemo 3 epohe u razvoju znanosti:
Antiko doba: (Erastoten, Pitagora, Aristotel, Ibn Al Haitam, Grka, Rim, Sumerani, Inke,
Perzija, Egipat....) - posebice je vana astronomija poglavito zbog potreba razvoja
poljoprivrede (godinja doba, klimatski utjecaji)
Srednjovjekovno razdoblje: (rani srednji vijek; dekadenca, zaostajanje) kasniji srednji
vijek Renesansa. Pojava prvih Sveuilita u Europi u doba renesanse (12 stoljee
Bologna, Pariz). Zagrebako Sveuilite 17. stoljee (MDCLXIX 23. rujna 1669).
Preteno se razvijaju drutveno-humanistike znanosti i umjetnost.
Suvremeno doba: otkrie Novog Svijeta (1592.) - dotad nepoznatih podruja
prekretnica u ivotu ovjeanstva. Otkriveni su novi "kvalitetni prostori" s obzirom na
resurse koje su ti prostori posjedovali (krumpir, kukuruz spaavaju Europu od gladi;
kauuk, zaini omoguavaju konzerviranje mesa na due razdoblje nego ikad prije).
Britanija je bogatstvo stekla na trgovini ajem (do pobune kolonija i revolucije u Sjevernoj
Americi dolazi zbog sukoba oko trgovine ajem: Boston-Tea-Party: "cursed weed from the
China's coast....."). Nizozemci jugoistona Azija. (digresija: lipov aj, aj od kamilice su
surogati aja). U znanosti se posebice razvijaju matematika, kemija, oceanografija, nuni
za brodogradnju, navigacijske ureaje i proizvodnju oruja. Orijentacija na prirodne
znanosti one znanosti koje e doprinijeti osvajanju "kvalitetnih prostora".
Sve je to dovelo do industrijske revolucije parni stroj je simbol industrijske revolucije
prvi put se znanost poela dijeliti na prirodne i drutvene znanosti.
Kapitalizam znanosti za potrebe razvoja kapitalistiko drutva su prirodne znanosti. U
kapitalistikom drutvenom ureenju razlikujemo: prirodne znanosti, drutvene znanosti i
filozofiju.
U novije doba razlikujemo strune i sveuiline znanosti. RH prihvatila Bolonjsku
Deklaraciju, te stoga danas razlikujemo strune i sveuiline studije.
ZNANSTVENA PODRUJA su (podjela znanosti):
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

Prirodne znanosti
Tehnike znanosti
Biomedicina i zdravstvo
Biotehnike znanosti
Drutvene znanosti (tu spada Ekonomija)
Humanistike znanosti
Umjetniko podruje
Interdisciplinarna podruja znanosti
Interdisciplinarna podruja umjetnosti

Znanstvena podruja dijele se na znanstvene grane: matematika, fizika, kemija,

biologija....
2/20

Ekonomija je grana drutvenih znanosti

Drutvena grana Ekonomija se dijeli na polja: raunovodstvo i financije, trgovina i turizam,
makroekonomija, mikroekonomija, marketing....
ZNANSTVENE I STRUNE KATEGORIJE:
Dio su programa metodologije istraivakog rada. Metodologije svih znanstvenih i strunih
radova
Etimologija (porijeklo rijei) grka rije "methodos" "po putu"; grka rije "logos"
"znanost"
Znanost o nainu strunog i znanstvenog istraivanja ili izuavanja
Svaka znanost ima svoje metode -> naine kako neto postii -> metode, naini kako
postii neki cilj. Metodologija -> znanost o tim nainima.
Neizostavno je poznavati strune i znanstvene kategorije: znanstvene kategorije prije
svega su elementi logike, loginog miljenja, koje struka i znanost treba obavezno
poznavati
Logika, gr. "logos" miljenje, prosuivanje
Logika je znanost o pravilnom miljenju
Kategorije su dio pravilnog miljenja
Nema radova u struci i u znanosti u kojima odmah na poetku bilo kakvog rada ne
moramo objasniti osnovne pojmove onoga o emu piemo, ili vodimo polemiku, ili
razmiljamo
ZNANSTVENE KATEGORIJE:
POJAM: prva znanstvena kategorija; misao (logika kategorija) o biti (sutini) onoga o
emu mislimo, onoga o emu piemo, ali ne o svim obiljejima tog pojma, ve samo o
bitnim karakteristikama (o biti).
Pojmovi esto mijenjaju svoju bit povijesna dimenzija; npr. pojam drave danas nije isti
kao u feudalizmu. Pojam ceste - u rimsko doba - u moderno doba.
Za isti pojam esto koristimo razliite rijei nerijetko dolazi do nesporazuma. Posebice je
ovo opasno kod upotrebe tuica (npr. rei monumentalni spomenik je strano pogreno;
lat. "monumentus" -> spomenik; rekli smo "spomenik spomeniku"). Nuno je pisati
jednostavno i razumljivo svakome to je zadatak struke
Pojam je potrebno ralaniti s obzirom na SADRAJ i OPSEG

3/20

SADRAJ oznaava skup bitnih oznaka pojma (npr. pravokutni trokut pravi kut je bitna
oznaka pojma)
OPSEG sva ostala obiljeja tog pojma (tu emo rei da je i trokut) idemo u
ralanjivanje svih ostalih obiljeja
OPI pojmovi
POJEDINANI pojmovi
POSEBNI pojmovi
POZITIVNI pojmovi
NEGATIVNI pojmovi
JASNI pojmovi
NEJASNI pojmovi
KONKRETNI pojmovi
APSTRAKTNI pojmovi
U struci je od posebnog interesa jasnoa pojmova pojmovi kod kojih nema dilema
Upravo takvi pojmovi osiguravaju kvalitetu i sigurnost analize koju vrimo
PROLETER i RADNIK nisu sinonimi
EMIGRANT i POLITIKI EMIGRANT nisu sinonimi
(emigrant: svaki onaj koji prijee granicu, kao npr. shopping u Trstu)
URBANIZAM i URBANIZACIJA nisu sinonimi
(urbanizam: ureenje grada, kua, fasada.....urbanizacija:
stanovnitva sa sela u grad)

proces

preseljavanja

AGRAR i POLJODJELSTVO nisu sinonimi

(poljodjelstvo razlikujemo 5 kategorija obrade zemlje; poljodjelstvo je dio agrara)
POLJOPRIVREDA i AGRAR jesu sinonimi
SUD (druga znanstvena kategorija)
SUD ili STAV spoj dvaju pojmova. Pod kojima se u odnosu jednog prema drugome neto
tvrdi ili neto odrie. Neto potvruje kao istinitost ili neistinitost (na osnovu argumenata)
to jo uvijek nije zakljuak!
ZAKLJUAK takoer jedan misaoni postupak koji trai jako puno loginog miljenja, a
nastaje iz dva ili vie sudova. Zakljuak je sastavni dio svih analiza, pismenog rada,
usmenog rada.
Za zakljuak je potrebno najmanje 2 ili vie sudova, to je sudova vie, to je pretpostavka
u ispravnost ili tonost zakljuka vea.
Npr. razvijene zemlje troe znatno vee koliine energije od nerazvijenih. II sud: Njemaka
je razvijena zemlja. Zakljuak: Njemaka troi velike koliine energije.
4/20

Sudovi iz kojih izvodimo ili deriviramo novi sud, dakle zakljuak, zovemo PREMISE ->
pretpostavke. Novi sud je zakljuak ili konkluzija.
Sudovi na osnovi kojih donosimo novi sud zovemo argumentima. Ekonomija se osniva na
argumentima -> npr. statistika, zakoni....
Temeljno pravilo ukoliko izvodimo zakljuak bez argumenata; to su nevaljali zakljuci;
nemaju znanstveno ili struno uporite puko naklapanje
Ekonomija je znanost koja ima na tisue varijabli! Egzaktne znanosti puno manje
varijabli -> fizika, matematika, astronomija....
Varijable su u vremenu i prostoru, i svakodnevno promjenjive. Ako se jedna varijabla
promijeni, mijenja se cijeli sustav mijenjaju se i premise i zakljuci.
Do krivih zakljuaka dolazimo zbog:
1. pripadnost klasi, pokretu, stranci [to] znanost ni struka ne trpe zakljuci se
donose pod utjecajem. Zakljuci se donose neoptereeni pripadnou klasi,
pokretu, stranci....
2. nizak stupanj razvoja znanosti i kulture. to je drutvo obrazovanije to je
pretpostavka da e radovi biti kvalitetniji
3. preveliko uvaavanje autoriteta svaki autoritet je podloan kritinom razmatranju;
autoritete treba potovati, ali ih treba provjeravati (naroito u znanosti)
4. niske ljudske strasti da zakljuci ne budu rezultat mrnje prema nekome ili
neemu, zavisti, pohlepe, astoljublja, elje za slavom, lijenosti, straha od
posljedica
5. vaei samo onda ako se bavimo neposrednim istraivanjem ako se koriste mali
uzorci (anketa ili interview). Mali uzorak koji nije dobro strukturiran. Jedna od
znaajnijih metoda istraivanja (anketa ili intervju). Pitanje selekcije i pitanje broja
(veliine uzorka)
6. nepoznavanje sadraja i opsega pojmova, Problemi s poznavanjem sinonima i
homonima
U donoenju zakljuaka: biti paljiv, ali logian i dosljedan
DEFINICIJA sud kojim se nedvosmisleno odreuje sadraj pojma. Misaoni postupak kod
kojeg se nedvojbeno odreuje sadraj nekog pojma. Svaki pojam je nuno definirati,
odrediti sadraj.
U odreivanju sadraja pojma mogu se dogoditi neke pogreke koje mogu zbunjivati, pa
ak i dovesti do pogrenih zakljuaka

5/20

Kakva definicija ne smije biti?

Ne smije biti niti preuska niti preiroka mora biti koncizna
Ne smije sadravati nebitne oznake pojma (mora sadravati samo bitne oznake pojma)
Ne smije se kretati u krugu mora biti im jednostavnija
Mora biti pozitivna (ne definirati pojam onim to nije, ve onim to jest)
Mora biti jasna i nedvojbena ne smije izazivati dvojbu niti kod strunjaka niti kod
nestrunjaka
Ne smije biti slikovita slikovitost koja u znanosti nije prihvatljiva npr. "pjesniko
nadahnue"
Neke pojmove je nemogue definirati. Kao npr. "prostor", "vrijeme", "kretanje", "materija";
te onda pribjegavamo malo iroj eksplanaciji (pojanjenju) tog pojma
DIVIZIJA razdioba (dioba) to je logiki postupak kojim se odreuje opseg nekog
pojma. Divizijom trebamo objasniti to obuhvaa pojam. Moramo ga pojmovno odrediti.
Npr. lokalno, regionalno, nacionalno, kontinentalno, svjetsko, trite.
Iscrpno odreivanje opsega pojma nazivamo klasifikacija.
Distinkcija proitati u knjizi
DESKRIPCIJA opis. To je misaoni postupak kojim se iznosi izgled nekog predmeta,
neke pojave, ili opis, ili tok nekog dogaanja, opis nekog procesa, opis nekih zbivanja
to opis ne smije biti: tetan je puki opis, puno naklapanje
Prije svega u strunim radovima trai se potpuni opis (detaljan izvjetaj). Mora biti
svestran, ne jednostran. Mora biti detaljan (za strunjaka svakako detaljan). Mora biti
objektivan.
Ne samo to se dogodilo i to su posljedice tog dogaaja, potrebno je traiti deskripciju
uzroka te pojave. Pitati: ZATO?
PREDVIANJE predskazivanje ili pretkazivanje. Stvaranje i izricanje miljenja o neemu
to e se dogoditi u budunosti. Iskazivanje stava ili miljenja o neemu to e se na
osnovi dosadanjih razvoja ili tendencija razvoja i dogoditi:
1. Temelje se na prethodnim spoznajama, nita se sluajno ne dogaa
2. Uvijek u tim prognozama valja polaziti od cilja. to je cilj predskazivanja? Samo
tako je svrsishodno prognozirati.
3. Predvianje toka nekih gospodarskih dogaanja mora plansko, mora se planirati, a
da bi se ostvario neki cilj
4. Sva predvianja moraju se temeljiti na znanstvenim i strunim metodama. Nikakvim
metodama inercije!
I drutvene i prirodne pojave i procesi se mogu predviati, pri emu je prirodne pojave i
procese predvidjeti puno tee
No i drutvene pojave su vrlo promjenjive

6/20

Najvee tekoe u znanstvenom i strunom predvianju jesu:

1. nepotpune injenice (podaci, izvori podataka, argumenti)
2. oteane zbog toga te se jedna te ista pojava moe razliito objasniti
Najprije postaviti HIPOTEZE ili PRETPOSTAVKE, te ako se one pokau tonima, onda se
moe pristupiti predvianjima
Svaka prognoza po prirodi stvari sadri strano veliki broj uzoraka, i onda je teko dati
dobru prognozu. Veliki broj uzoraka oteava tonost prognoze
to je prognoza odreena veom vremenskom distancom to je nesigurnija. Tonije su
kratkorone prognoze
Prognoza je sigurnija u stabilnim, razvijenim sustavima
Drutveno-ekonomski zakoni, prirodni zakoni, nemali znaaj imaju filozofska ili kulturna
stanovita (stavovi) odreenog stanovnitva (doktrine)
Prognoze u ekonomiji dijelimo na:
1. kratkorone 15-20 godina
2. srednjorone do 50 godina
3. dugorone preko 50 godina; te su dosta hipotetine, bez obzira na argumente
HIPOTEZE su pretpostavke, odnosno probna objanjenja uzroka ili biti neke pojave,
nekih procesa, nekih dogaanja. Hipoteza je teorija za koju mislimo u poetku da bi mogla
rijeiti neki problem, ali nismo sigurni u to; nemamo nikakve vrste dokaze
Podvri postupku koji treba dokazati je li ta hipoteza istinita ili neistinita. Hipoteza je
pretpostavka koju je potrebno dokazati.
Hipoteze se postavljaju iz:
1. nunosti irenja spoznaja o drutvenoj pojavi ili procesu
2. zbog nedostatka steenih spoznaja
3. uvijek i nanovo je potrebno steeno znanje, steena iskustva, provjeravati
Razlikujemo:
1. Plodne hipoteze one koje se mogu provjeriti, ali nuno zahtjevaju mnoga dodatna
istraivanja
2. Prazne hipoteze se ne mogu, ili se makar u sadanjosti i prolosti se nisu mogle
provjeriti, ali e se moi provjeriti kad se razvije znanost
3. Preliminarne hipoteze ope, radne hipoteze; postavimo-istraujemo-ostavimo ili
odbacimo na osnovu istraivanja
4. Pomone hipoteze pomau glavnoj hipotezi
5. Fiktivne ili nerealne hipoteze gdje su objanjenja vrlo teka, krajnje komplicirana,
zahtjevaju strano puno ulaganja gdje objanjenje zahtjeva strano veliki tim da bi
ih se objasnilo
6. Znanstvene hipoteze stroge hipoteze jer se temelje iskljuivo na znanstvenim
osnovama i injenicama
7/20

Metodologija i metode strunog rada (i znanstvenog rada)

[Metodologija] jest znanstvena disciplina o cjelokupnosti svih oblika i naina istraivanja
pomou kojih se dolazi do objektivnog i sistematiziranog znanja
Koristi odreene naine (metode) kako to postii
Metoda planski postupak kojim se dolazi do nekog cilja (kojim se ostvaruje neki cilj)
Znanstvene i strune metode su misaoni i logiki postupci koji imaju za svrhu da
to tonije, to lake i sustavno, obradimo neke znanstvene injenice, pojave,
probleme i tome slino
Neznanstvene metode nestrune metode znanosti i struci neprihvatljive metode:
1. Tradicionalistika metoda prenosi se "s koljena na koljeno"
2. Metoda autoriteta "kako direktor kae"
3. Metoda intuicije "imam predosjeaj"
Strune i znanstvene metode valja grupirati u 2 velike skupine:
1. metode koje se djelomice ukrtavaju -> metode koje koriste tehnike znanosti,
gotove sheme, npr. industrija, graevinarstvo. Unaprijed shematizirane tabele;
unaprijed gotovi naini kako se neto radi sheme. Tehnike metode vie se
koriste u prirodnim znanostima
2. metode koje zahtjevaju duboki misaoni i logiki postupak. Trae sustavnost. Na
svakom koraku trae logiko miljenje. Logike metode -> vie se koriste u
drutvenim znanostima
Metode dijelimo na:
1. ope
2. posebne
Ope su one koje koriste gotovo sve znanosti
Posebne koriste samo pojedine ili prevladavaju u pojedinim znanostima posebne ili
specijalne metode. Npr. metoda eksperimenta u kemiji
Razlikujemo:
1. empirijsko-analitike metode: koriste spoznaju, promatranje, eksperiment i analizu
2. povijesno-komparativne
Podjela metoda i na:
1. Faktografske nuno zahtjevaju podatke, izvore podataka kvantitativne metode
2. Analitike analiza ne samo podataka nego i stavova i procesa
Za sve metode je nuno nakon njihove primjene da se rezultati provjere u praksi -> njihova
verifikacija (vrednovanje) u praksi (prirodnim i drutvenim djelatnostima, zbivanjima)

8/20

METODA ANALIZE
To je misaoni postupak u strunom i znanstvenom istraivanju, u strunom i znanstvenom
objanjavanju pojava, procesa, gdje se do rezultata dolazi ralanjivanjem (analizom)
sloenih pojava, sloenih misaonih tvorevina (sudova, zakljuaka) na jednostavne dijelove
i elemente
[To je] izuavanje jednostavnih elemenata
Pri tome je silno vano da se zanemare marginalne karakteristike ono to je manje
vano (da se od ume ne vide stabla)
Analiza zahtjeva izuavanje temeljnih svojstava (pojava, procesa)
Kakva moe biti metoda analize?
Prema sloenosti:
1. elementarna istrauje elemente neke cjeline
2. kauzalna utvruje uzrono-posljedine veze elemenata
3. funkcionalna ispituje funkcije pojedinih elemenata koji ine cjelinu ili pojavu
Moe biti i:
1. deskriptivna ili opisna opisuje cijelu pojavu
2. eksplikativna analizira pojedine djelove pojave ili procesa
Vrste analiza:
1. strukturna analiza otkrivaju se imbenici i veze meu imbenicima
2. genetika analiza otkriva genezu neke pojave: nastanak, razvoj i nestanak neke
pojave
3. komparativna analiza usporeuje se neka pojava ili proces u odnosu na neku
drugu slinu ili istu pojavu ili proces
Podjela prema znanstvenim podrujima:
1.
2.
3.
4.
5.

socioloke analize
tehnike analize
tehniko-tehnoloke analize
geografske analize
ekonomske analize

U ekonomiji se naroito primjenuju:

1.
2.
3.
4.

metoda kvantitativne analize

metoda kvalitativne analize
makroekonomske analiza analiza na nivou drave
mikroekonomska analiza analiza na nivou ekonomske jedinice, poduzea

9/20

METODA SINTEZE
Postupak strunog i znanstvenog objanjavanja neke stvarnosti ili problema spajanjem
jednostavnih spoznaja i postupaka u sve sloenije
Analiza (poetni proces) i Sinteza (zavrni proces) imaju zajedniki predmet istraivanja
Te dvije metode su kauzalno povezane
Povijesna metoda "povijest je uiteljica ivota"; problem je to povijest piu pobjednici,
oni koji su na vlasti. Valja imati odmak. Povijest uvijek treba promatrati sa izvjesnom
dozom kritinosti. Nain ili postupak na osnovu izuavanja povijesnih fakata kojim se
moe saznati to se dogodilo u prolosti, i po mogunosti i zato se to dogodilo. Ali,
"jadna ti je budunost ako je gradi na prolosti" (Petar Zorani). Ipak, povijest valja
izuavati kako se ne bi ponavljale iste greke. Gotovo neizostavna metoda u svim
radovima.
Metoda apstrakcije postupak odvajanja bitnog od nebitnog, a pri tome se posebno
istiu (analiziraju) ti bitni elementi ili osobine nekog predmeta ili pojave
Pojednostavljenje, a ono je potrebno da bi se lake shvatila zakonitost ili bit neke pojave ili
procesa
Metoda promatranja osnovna metoda u svim znanostima, i primjenjuju je gotovo sve
znanosti. Istraivanje gdje se istraiva na neposredan nain upoznaje s predmetom,
pojavama ili procesima i odnosima meu njima
Istraiva upoznaje sve pozitivne ili negativne pojave u neposrednom kontaktu
Mora biti:
1. organizirana
2. planski provedena mora se dobro planirati
Promatranje mora postii:
1.
2.
3.
4.

biti to objektivnije
biti to svestranije i potpunije
biti to preciznije to stroe (struno i znanstveno)
biti to sistematinije

Obavezno voditi pismene zapise metoda deskripcije; opis dogaaja. Nuno je sreivanje
empirijskih podataka. Posluiti se i eksperimentom (kategoriziranje)
Odrediti predmet ili osobu promatranja. Odrediti cilj promatranja. Svako promatranje mora
biti organizirano i planirano (to, kada, kako). Promatrati se mora egzaktno (ono to je
relevantno a ne marginalno)
Unato toga esto promatranje ima i nedostataka. Ne moe se promatrati prolost,
budunost, ne moe se prodrijeti u psihike doivljaje pojedinca ili grupe
Ne koristi se kod radova nie kategorije ne prakticira se kod seminarskih radova. Koristi
se kod diplomskih radova, kod specijalistikih radova
10/20

METODA ANKETE metoda neposrednog istraivanja ispitivanje javnog mnijenja (za to

vidjeti prof. Supek). Odvojiti puka anketiranja (kao npr. mediji, politike organizacije) od
metode anketiranja u struci i znanosti
Metoda ankete jest metoda gdje se na temelju anketnog upitnika vri prikupljanje
odreenih podataka, informacija, stavova, miljenja o nekim gospodarskim problemima,
procesima
Mora postojati pripremljeni anketni upitnik, s mogunou odgovora
Moe se vriti (anketiranje) neposredno, ali i na druge naine (npr. potom)
Pouzdanost takve metode ovisi o mnogoemu. Elementi pouzdanosti:
1. anketu treba dobro pripremiti pitanja moraju biti smiljena, konzistentna, logina i
moraju imati logini redoslijed
2. pitanja treba sastaviti strunjak
3. nuno je da anketu redigira (pregleda) jeziar. Jezina recenzija izbjegavati tuice
4. dobro je da anketu recenzira (pregleda) psiholog previe ili premalo pitanja,
preteka ili prelaka pitanja s obzirom kome se upuuju pitanja
5. pitanja ne smiju biti subjektivna
6. pitanja ne smiju biti spekulativna
7. odgovori moraju biti jednostavni
Netko e i namjerno netono odgovoriti (npr. na pitanje koliko ima zemlje odgovara:
"nemam kae nego dva duluma" ljudi se boje zemljine reforme u kotaru ili opini, a
anketu vide pripremom zemljine reforme)
Pitanje uzorka anketom se ne obuhvaa cjelokupna populacija. Anketa mora biti
reprezentativna. Reprezentativna je onda ako je uzorak velik, dobar, potpun.
U znanosti se smatra da se od ukupne populacije [uzorkom] treba obuhvatiti 5% - 7%. to
vie tim bolje.
Kod anketiranja je potrebno razmiljati i uklopiti u ankete sve strukture stanovnitva. Ne bi
bilo dobro da struktura stanovnitva bude jednostrana.
Preporuke:
1. jasno utvrditi to je predmet i to je cilj anketiranja
2. unaprijed odrediti obuhvat ankete
3. pripremiti anketu gdje onaj koji na nju odgovara nema nikakvih dilema kad je u
pitanju razumijevanje anketnog pitanja
4. pripremiti anketu s obzirom na razinu strunosti i kolske spreme upitanih
5. upitnik mora biti to krai ako je dugaak i zamoran [ispitanici] nee odgovarati ili
e odgovarati netono
Dva najuobiajenija naina provoenja ankete:
1. upitnik putem pote
2. putem neposrednog anketiranja
11/20

METODA INTERVIEW-a
Provodi se neposredno, usmeno, putam razgovora (anketa papirom na kojem su pitanja).
Provodi se putem razmjene misli i ideja
1. interview se mora pripremiti unaprijed, pripremiti pitanja vezana uz odreenu
problematiku
2. odgovore treba odmah biljeiti
Sve drugo je slino kao i kod ankete
Preporua se koristiti tehnika sredstva o tome nuno moramo dobiti privolu
sugovornika!
Interview je elastiniji, ali osoba koja intervjuira mora biti struna (izvrsno pripremljena)
I anketa i interview spadaju u empirijska istraivanja s visokim stupnjem strogoe u
znanstvenom i strunom smislu
EKSPERIMENTALNA METODA
Postupak promatranja nekih pojava (koje se ispituju) pod tono odreenim uvjetima, a ti se
uvjeti mogu ponavljati sa djelominim promjenama. Plansko organizirano i metodsko
izvoenje (mjerenje) realnih pojava, procesa, zbivanja, a sa nekim ciljem (otkrivanja nekih
novih ponaanja, inilaca)
Ovu metodu nuno je kombinirati s nekim drugim metodama, a naroito s metodom
promatranja. Istraiva mora biti cijelo vrijeme aktivan, mora biti sudionik eksperimenta, jer
mijenja uvjete istraivanja, dogaanja, nastoji izazvati nove uvjete dogaanja, promatranja
Metoda prvenstveno prirodnih znanosti, npr. kemije, biologije. Ima svoje mjesto i u
ekonomiji, ali ne na makro nivou, nego u pojedinim segmentima. Eksperiment se ne vri u
laboratorijima, ve u poduzeima
Prednosti metode:
1. mogu se izazvati pojave koje se inae ne deavaju. Npr. inovacija
2. mogu se mijenjati uvjeti, pa se mijenja i pojava
3. mogu se izazvati pojave koje se dosad nisu dogaale

U knjizi proitati: metoda brojeva i metoda mjerenja: to su metode kojima se stvaraju

preduvjeti za izvoenje mnogih matematikih i statistikih metoda, osiguravaju visoku
pouzdanost matematikih i statistikih metoda

12/20

STATISTIKA METODA
Kvantitativno istraivanje masovnih pojava (ne i kvalitativno to je za ekonomiju veliki
nedostatak). Pri emu su obavezne faze:
1.
2.
3.
4.

promatranje (pojave ili procesa)

grupiranje podataka
analiziranje podataka
interpretiranje

Preduvjeti za bavljenje statistikom metodom:

1.
2.
3.
4.

prikupljanje, sortiranje, utvrivanje podataka. Utvrivanje statistike mase

klasifikacija (razvrstavanje) podataka u logike skupine
obrada podataka pomou statistike analize
prikazivanje podataka tabelarno ili grafiki (uvijek grafiki prikaz! - omoguava laku
kvalitativnu analizu)

Izvoenje zakljuaka uporite u kvantitativnoj analizi

Metode:
1. metoda srednjih vrijednosti
2. metoda mjerenja disperzije
3. metoda korelacije
Statistiki zakoni su u svojoj biti vrlo uopeni, pa ak i apstraktni. Nijedna statistika
metoda ne govori zato. Pogotovo je opasna metoda srednjih vrijednosti valja provjeriti,
upotrijebiti jo neke argumente
Statistika metoda vrlo esto moe odvesti na stranputicu
METODA KOMPILACIJE
Preuzimanje tuih rezultata istraivanja, tuih miljenja, tuih stavova, tuih opaanja.
Nuno je koristei ta opaanja, iskustva, za rjeavanje naih vlastitih problema, citirati te
autore, napomenuti da se preuzelo od drugih!
Bolonjska deklaracija informativno
Binarni sustav (bifokacija -> npr. rijeka koja se rava u dva toka)
strune kole i sveuilini studij
studij na veleuilitima (zajednica strunih kola struka) i sveuilitima (zajednica
sveuilinih studija znanost i istraivanje)

13/20

Temeljne karakteristike:
1. binarni sustav koji se dijeli na sveuilini i veleuilini, Na sveuilitu
preddiplomski studij u razliitom trajanju (npr. tri godine) i diplomski studij (npr. dvije
godine), ili ukupno npr. pet godina. Nakon diplomskog postoji poslijediplomski i
doktorski studij
2. veleuilite se sastoji od niza razliitih strunih visokoobrazovnih ustanova, gdje
takoer postoje dva stupnja. I stupanj struni prvostupnik, traje najmanje tri
godine s 180 ECTS bodova, a moe se produiti za jo dvije godine i s time
[osvojiti] 240-300 ECTS bodova i zvanje struni specijalist. EFZG ima dopusnicu za
3+2 godine struni studij i zvanjem struni specijalist.
To je jedinstveni sustav koji omoguuje mobilnost (prijenos ECTS bodova) i unutar
zemlje i izvan zemlje
RH je Bolonjsku deklaraciju potpisala 2001 godine
U RH razlikujemo sveuilita (sastavnice su fakulteti i visoke kole, npr. akademije) i
veleuilita (razliite visoke kole)
Osim sveuilita i veleuilita, u RH postoje i znanstveni instituti mogu biti organizirani
unutar fakulteta i sveuilita ili u okviru nekih poduzea (npr. Pliva). Postoji i Akademija
HAZU Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. U 16 st. (1592.) Akademija u
Dubrovniku, potom Akademija u Zadru. Josip Juraj Strossmayer osniva Akademiju u
Zagrebu 1866., prvi rektor Franjo Raki. 1991 dobiva ime HAZU, prvi rektor dr. Ivan
Supek, potom dr. Ivan Padovan, danas dr. Milan Mogu. Akademija je najvia znanstvena
ustanova u nekoj zemlji
Tko sve moe predavati na tim ustanovama?
Na veleuilitima postoji vie zvanja, gdje niti jedno od tih zvanja ne mora imati doktorat
znanosti: predava, vii predava, suradnik, vii suradnik, lektor, vii lektor
Na sveuilitu samo pripravnik i asistent bez doktorata, ali se moraju pripremati na
doktorskom studiju. Slijedea stepenica je docent, potom izvanredni profesor, pa redovni
profesor, najvie zvanje je redovni profesor u trajnom zvanju. Profesor emeritus samo
redovni profesor u trajnom zvanju moe to postati
Znanstveni i struni radovi VRSTE
Znanstveni radovi su oni koji nastaju kao rezultat istraivanja primjenom znanstvenih
metoda, a gdje se otkrivaju do tada potpuno nepoznate injenice, procesi, zakonitosti.
Radovi koji otkrivaju potpuno neto novo u prirodi i drutvu. Otkrivaju veze i odnose meu
predmetima i pojavama. Radovi o objektivnoj stvarnosti, zakonitosti kretanja u prirodi i
drutvu. Radovi koji unaprijeuju znanost. Svi ostali radovi su struni radovi.
Osim znanstvenih i strunih radova, postoje jo tzv. beletristiki radovi (romani, pjesme,
proze), publicistika djela (objavljena u novinama, asopisima) i radovi koje moemo zvati
poslovna dokumentacija

14/20

Postoje tzv. radovi priznanja i struni i znanstveni. To su radovi kojima se priznaje neka
razina obrazovanja priznaje se napredovanje u struci (npr. diplomski rad)
Znanstveni radovi
1. znanstveni lanak: a) originalni ili izvorni znanstveni lanak, b) prethodno
saopenje, c) pregledni lanak, d) referat ili izlaganje na skupu
2. dizertacija doktorski rad
3. magistarski rad znanstveni
4. monografija
5. znanstveni projekt
6. patent
Struni radovi
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

struni lanak
struni prikaz
magistarski struni rad
struni elaborat
struna ekspertiza
struni izvjetaj
recenzija (nekog djela)
vodi
ostala struna djela anotacija, esej, kritika, polemika, kritiki prikaz, apologija

Znanstveno-struni radovi
Ti radovi mogu biti svrstani i u jednu i u drugu kategoriju. Tematika je na granici tematika
koja se izlae u tim radovima. Udbenik moe i ne mora biti znanstveni rad. Ako je
kompilacija struni rad. Monografije, enciklopedije, rjenici, leksikoni, razliiti zbornici
radova, praktikumi, prirunici, ljetopisi i bibliografije
Radovi priznanja za priznavanje [akademskog, strunog] statusa
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

referati s pojedinog kolegija

seminarski rad
zavrni rad
diplomski rad
magistarski specijalistiki rad, magistarski znanstveni rad
seminarski rad [na viem stupnju]
kritiki prikaz
doktorski rad
habilitacijsko djelo/rad/predavanje

15/20

Pisana djela
Objavljuju se u razliitim publikacijama i na razliite naine. Razlikujemo:
1. primarna djela, primarne publikacije (knjige, asopisi, novine, izvjetaji, magistarski
radovi, doktorske dizertacije)
2. sekundarna djela: bibliografije, referati, katalozi, rjenici (pojmova), vodii
3. tercijarna djela: prirunici i rasprave
4. periodine publikacije: asopisi, novine, zbornici, godinjaci, statistika
dokumentacija
5. knjige: znanstvene, strune, literarne, praktina upotreba (kuharice), tehnike
knjige, djeje knjige, broure, knjige dramskih djela
asopis ili redovita ili periodina publikacija (ee periodina); redovito se ili periodino
obnavlja (svaki mjesec, tjedan....). Objavljuju se znanstvena, struna ili znanstvenostruno-popularna djela. Razlikujemo: univerzalne asopise i specijalistike asopise
(primjerice RRIF). Razlikujemo i nacionalne i meunarodne asopise
Knjiga tiskana publikacija, mora imati najmanje 49 stranica (bez korica). Ako je manje
od 49 stranica, onda je to broura (s 5-48 stranica). Znanstvene, strune, tehnike,
umjetnike, djeje....knjige, knjige pjesama
O nekim strunim radovima....
Patenti veina su struni radovi. Do izraaja dolazi kreativnost autora. esto imaju
inovativna otkria.
Bibliografija gr. "biblio" "knjiga". Kritiki opis sadraja, pa i vanjske opreme knjige.
[Ne samo] to je sadraj neke knjige, ve i kako izgleda. Popis knjiga i lanaka o nekom
predmetu (npr. popis poreznih zakona u RH)
Recenzija lat. "recensere" "pregledati". Pismeni prikaz ili ocjena nekog strunog,
umjetnikog rada. Usporeuje se, revidira se, kritiki se odnosi prema sadraju nekog
djela.
Esej literarni pokuaj, crtica, ogled. Popularno pisana rasprava o nekoj knjizi,
predmetima, podruju, pri emu se [knjiga, predmet, podruje] ne iscrpljuje do kraja (nije
cjeloviti prikaz
Apologija pohvala nekom uenju, nekom djelu, nekoj osobi brani se doktrina, sustav,
predmet, ovjek, autor. Obrambeni govor nekoga ili nekome [o nekome]
Anotacija struno izvjee o aktualnosti nekog rada, predmeta, ideje, ali prikazan vrlo
sintetiki, saeto ne ii u iroke rasprave
lanak najei oblik i znanstvenog i strunog rada. Daje uvid u istraivanje i rezultate
nekih istraivanja. Pri emu struni lanak opisuje tua istraivanja i po potrebi objanjava
gdje su [istraivanja] primjenjiva

16/20

Elaborat vrlo iscrpno, vrlo detaljno, vrlo struno, opisivanje i obraivanje nekog
predmeta, procesa ili pojave
Ekspertiza za razliku od elaborata "sputena" na specifinost jedne pojave, jednog
procesa (ne na kompleksnost pojave ili procesa)
Referat javno predavanje o neemu, pojavi, procesu, stvarima. Mora imati: na poetku
teze, potom razradu teza i na koncu zakljuak
Struna kritika pismeni stav, ocjena, o dobrim ali i loim stranama nekog djela
Udbenici tiskana knjiga, prvenstveno slui kao osnovno nastavno sredstvo (skripta,
zbirka predavanja, radna biljenica, prirunik). Udbenici moraju zadovoljiti pedagoke i
psiholoke osnove, standarde, normative, pa ak i neke estetske. Svaki udbenik mora biti
recenziran
Enciklopedija djelo sa abecednim poretkom. Saeto daje pregled svih ljudskih znanja iz
djelatnosti, grana. [Razlikujemo] ope i specijalne enciklopedije
Leksikoni struni radovi, posebna vrsta abecednog rjenika iz pojedinih ljudskih
djelatnosti (sporta, umjetnosti....)
Praktikumi, rjenici, zbornici radova, prirunici pogledati u enciklopediji
Radovi priznanja i kakvi moraju biti
Student pokazuje struno znanje, napredovanje, sposobnosti, putem tri temeljna rada
priznanja:
1. referati
2. seminarski radovi
3. diplomski radovi
Referati
Su najnia kategorija pisanih radova. Svrha i cilj je da se student poblie upozna s
odreenom materijom i problematikom. Ali, s osnovama, ne i sa cjelovitosti [materije i
problematike]. Manjeg je obima: 8-15 stranica. Navode se samo najznaajniji problemi
kratak osvrt na problematiku, na razvoj dosadanjih znanja: telegrafski, koncizno. U
tehnikom smislu mora biti pisan na raunalu. Mora imati naslovnu stranicu, Sadri uvod,
iznoenje glavnog problema (ili razradu teme), zakljuak. Sadri i druge nune djelove
npr. fusnote ili biljeke, popis literature, grafike ili druge priloge. Mora biti argumentiran
na osnovu literature, grafike.....[argumentacija je tap na koji se oslanja ekonomist]

17/20

Seminarski radovi
Sustavna struna obrada neke teme, problema ili procesa. ire, dublje (za razliku od
referata) spoznavanje odreene materije. Proireni referat. Pomou seminarskog rada
moe se ocijeniti sposobnost teorijskog dosega nekog studenta ili praktinog rada, nauke,
sposobnost koritenja relevantne literature, podataka, izvora. Razlikujemo i tzv. proirene
seminarske radove veeg oblika i kvalitete. Osnovni dijelovi: uvod, razrada teme,
zakljuak i argument
Diplomski rad
Samostalni struni radovi, gdje se odreena tema obrauje samostalno uz mentorstvo
nastavnika. Teme diplomskih radova bi morale biti aktualne. Student e se oitovati u
strunom smislu upravo diplomskim radom, ali samo ako je tema aktualna. Osnovna svrha
je dokazivanje poznavanja teorije, ali i kako se ista [teorija] zna pretoiti i u praktine
svrhe. Dokazuje se znanje prezentiranja teorije. Treba se naroito pokazati znanje
koritenja literaturom, tabelama, shemama, grafikonima. Znati napraviti analizu
argumenata. Primijeniti tue stavove, spoznaje, znanja, ali se na iste treba imati kritiki
osvrt, i znati ih pravilno koristiti.
Koji su to elementi strukture?
(svih radova, naroito diplomskog)
Svaki taj rad mora imati naslov
Na vrhu prve stranice [naslovne stranice] valja navesti koju firmu zastupate: za koga? Za
potrebe ega? Na sredini: naslov, ispod toga: tko je radio? Ime i prezime. Na dnu stranice
kad se to radilo? Mjesto i datum
Naslov mora biti nedvosmislen, ne smije izazivati nikakve dileme, mora biti kratak,
toan, i pomalo intrigantan (izaziva radoznalost). Ne smiju se koristiti nikakve skraenice,
argonski pojmovi, zatitni znakovi
Moe imati motto ili posvetu na prvu stranicu ili na poetku pojedinog poglavlja. Posveta
s tematikom djela -> npr. "ovo djelo posveujem supruzi"
Uvod u problematiku, neki autori prije uvoda imaju poglavlje koje se zove predgovor
U predgovoru se uglavnom naznauju potekoe s kojima smo se suoavali u pisanju
rada, [i] zahvalnosti ljudima koji su nam pomogli potekoe rijeiti
Uvod je dio rada u kojem se itatelja uvodi u problematiku. Kratko, jezgrovito istiu motivi,
ciljevi i zadaci istraivanja

18/20

Prije uvoda [navesti] sadraj to je tehniki dio rada

predgovor (rad moe i ne mora imati)
1. uvod
2. glavni dio rada razrada jedno ili vie poglavlja razrada teme. Svako poglavlje s
razraenim potpoglavljima ovisi o temi. Poglavlja se oznauju arapskim brojevima
(ne rimskim!) s time da potpoglavlja idu do najvie etvrte razine. Poglavlja ve i
tipom slova valja naznaiti razliito od potpoglavlja. Obavezno konzultirati mentora
o poglavljima i potpoglavljima s razradom glavne teme
3. Zakljuak
4. Literatura
5. Prilozi
Moe imati [diplomski rad] predgovor, posvetu ili motto, a na kraju rada mora imati popis
literature, popis ilustracija, indeks ili kazalo pojmova, popis kratica (skraenica) ili simbola
Prilozi ono to u tekst nismo stavili; npr. zemljopisna karta
Popis literature - OBAVEZAN
Kako se navodi literatura:
1. autori: prezime i prvo slovo imena (npr. Babi, A.) po abecednom redu, ako su dva
autora nastavi se [navoditi autore] dalje po istom principu
2. naziv rada
3. izdava
4. mjesto izdanja
5. godina izdanja
Kod lanaka navesti gdje je lanak objavljen [asopis, novine, struna periodika]
Ostali izvori [na isti nain]
Popis grafikona: iz samog rada, broj grafikona, naziv grafikona i na kojoj se stranici
nalaze, obavijest itatelju gdje se nalazi shema ili crte
Popis tablica: broj tablice, naziv tablice i na kojoj se stranici nalazi
Kako se oznaavaju prilozi?
Oznaavanje tabela: redni broj (npr. "Tablica 1:"), naslov (to tabela prikazuje). Ispod
tablice "Izvor:", citirati kao literaturu, s time na kraju navesti s koje stranice su se uzeli
podaci/tablica.
Grafikon: kao i tabela ima svoj broj, naslov, izvor (isto kao i kod tablice). Izvor se ne navodi
kod vlastitog djela

19/20

Citat ili fusnota. Vrlo esto je nuno preuzeti dio rijei pisanih tekstova nekih drugih autora.
Nunost citiranja, ili stavljanja odreenih dijelova neijeg teksta u tzv. fusnote. Fusnote ili
citati su specifini element rada. Taj dio teksta se stavi u navodne znakove "....." 1) fusnota
1. Na dnu stranice gdje je tekst citati podvui crtu, staviti broj i citirati autora na isti nain
kao i kod tabele. Drugaiji tip slova
"Ibid"-> citiram prethodno djelo i broj stranice (samo kad isti citati slijede jedan za drugim).
Lat. "ibidem" -> "na istom mjestu"
Ukoliko vlastitim rijeima razlaemo/iznosimo stav o/komentiramo neki tekst nekog drugog
autora, citat ili fusnota nisu potrebni, no obavezno je izvor navesti u literaturi. Citat ili
fusnota su obavezni u sluaju doslovno preuzetih djelova rijei pisanih tekstova drugih
autora!
Stil i jezik pisanja
Hrvatski knjievni jezik. Stil pisanja: u struci i u znanosti stil pisanja ne bi smio biti kien,
vrlo egzaktno. Ne pisati niti u prvom licu jednine niti mnoine, nego u treem licu.
Izbjegavati puke fraze (frazetine!). Ne koristiti tuice ako to nije potrebno.
Jednoznamenkaste brojeve pisati rijeima, vieznamenkaste brojkama
Stil mora biti:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

jasnoa (kratko i jasno)

jednostavno
prirodnost, odmjerenost, nikako bahatost
koncizno (ne ponavljati se, saeto iznositi)
drati se principa koherentnosti logina povezanost reenica
tekst mora imati logiku ivosti
apsolutno koristiti vokabular strunosti

20/20