I

www.nasciturus.com

UVOD
1. Objasnite pojam teorijskih pravnih nauka, njihovu funkciju na pravnom fakultetu, te
navedite koje se teorijske nauke predaju kao obvezatne na pravnim fakultetima u Hrvatskoj, a
koje u inozemstvu. (12.-13.)
2. to je teorija drave i prava? (13.)
3. to su metode? Koje primjenjuje pravna znanost? (12.)
1. POGLAVLJE
1. Koja su dva uobiajena naina definiranja drave? Od koje se definicije polazi u opoj
povijesti? (21.)
2. to je politika, a to politiki subjekti? (23.)
3. Pravna vrhovnost ili unutarnja suverenost + to je odlikuje? (25.)
4. Ekonomska mo suverene drave (29.)
5. Duhovno-ideoloka mo (30.)
6. to je dravljanstvo? Oblici stjecanja dravljanstva? (32.-33.)
7. to je naelo teritorijalnosti u pravu i to mu je suprotno? (34.)
8. Koje su specifine funkcije dravnopravnog poretka? (34.)
+funkcija pravednosti i dobrog ivota pripadnika zajednice
2. POGLAVLJE:
1. to je to nadlenost? Koji su njeni aspekti? (40.)
2. Podjela dravnih organa prema vanosti i moi (41.)
3. Razlika izmeu profesionalnih i neprofesionalnih dravnih organa (42.)
4. Tri glavne razine hijerarhijskih veza u dravi (44.)
5. Dvije vrste hijerarhijskih veza karakteristine za odnose nadreenosti i podreenosti (45.)
6. to znai da su ustavno-zakonodavne norme najvie i ope? (45.)
7. Koji organi su tijekom povijesti bili nositelji zakonodavne djelatnosti? (46.)
8. Razlika izmeu jednodomnih i dvodomnih parlamentarnih tijela? (16.)
9. Na koji se nain ef drave i vlada kao izvrni organi brinu o provoenju ustavnih i
zakonskih normi u svakodnevnim drutvenim odnosima? (47.)
10. Predsjedniki i parlamentarni sustav, u emu je razlika? (48.)
11. to je vlada i koje su njene glavne zadae? (48.)
12. Koji dravni organi obavljaju pravosudnu djelatnost? Koji od tih organa karakter.
hijerarhijski? (49.)
13. Vrste sudova u RH?
+ Koje su vrste sporova u njihovoj nadlenosti? (50.)
14. Upravna djelatnost
+ Politiki i pravni nadzor upravne djelatnosti
+ Kako se nadzor postie? (53.)
3. POGLAVLJE
1. Navedite i objasnite glavne potrebe zbog kojih su stvorene federacije? (61.)
2. to nazivamo totalitarizmom i koje su osnovne osobine totalitarnih politikih sistema? (63.)
3. Narod u razliitim znaenjima demokracije (65.)
4. Antika demokracija (66.)
5. Elementi demokracije, objasniti jedan (68.)
6. Kojim se politiko-pravnim mehanizmima ostvaruju i tite temeljne ljudske slobode i
prava? (72.)

II

www.nasciturus.com

7. Podjela vlasti u demokraciji i kako ona doprinosi uspostavi pravne drave? (72.)
8. to je birokracija, a to birokratizam? (74.)
9. Centralizirana drava (76.)
10. Decentralizirana drava-razlika izmeu centr. i decentr. drave (77.)
11. to je revolucija, a to dravni udar? (80.)
12. Moderna drava (81.)
+ racionalno djelovanje kao svojstvo u modernoj dravi (84.)
4. POGLAVLJE:
1. Zbog ega postoji veliko neslaganje u shvaanjima u pravu? to je to redukcionizam? (89.)
2. Pravna misao u antikom Rimu? (93.)
3. Aurelije Augustin (95.)
4. Toma Akvinski (95.)
5. Glavne ideje i predstavnici racionalistike prirodnopravne teorije?
-koje su novine uveli?
-tko je hugo grotius, kada i gdje ivi, koje su njegove glavne ideje? (od 97.)
6. Dogmatski pozitivizam (101.)
7. kola egzegeze (102.)
8. Normativistiki pravni pozitivizam (103.)
9. Historijskopravna kola: predstavnici, glavne ideje, znaenje za teoriju prava (105.)
10. Rudolf von Ihering (106.)
11. Pokret slobodnog prava: glavne ideje i predstavnici (107.)
12. Leon Duguit i solidaristika teorija prava (108.)
13. George Gurvitch (109.)
14. Max Weber (110.)
15. Integralna teorija prava i predstavnici (111.)
5. POGLAVLJE
1. Preskriptivni iskaz + primjer (117.)
2. Drutvena norma: funkcije i vrste (od 120.)
3. Koje kriterije razlikovanja prava i morala poznajete?
-Objasnite razliku prema kriteriju osobina drutvenih odnosa (124.)
4. Pravni poredak (129.)
5. Objektivno, subjektivno i pozitivno pravo (129.)
6. Sloboda (138.)
+ U emu se na zapadu ogleda postupno priznavanje i zatita razliitih aspekata pravne
vrijednosti i slobode sve veem dijelu stanovnitva? (139.)
7. Pravna sigurnost
+ pravna sredstva i ustanove za njeno postizanje (147.)
8. Trostruka vezanost prava za dravu (149.)
9. Funkcija pravnika i strunjaka u donoenju pravnih normi (151.)
10. Funkcije kojima moral i pravo tee (152.)
11. Norme o normama i koje su vrste poznajete, navedite i objasnite (154.)
6. POGLAVLJE
(esto se stavi neka pravna norma pa da joj odredi elemente, H, T, D i S pa dobro naui ta je
ta!)
1. Objektivna odgovornost + primjer (164.)
2. to je delikt? (2 koncepcije)

III

www.nasciturus.com

+ kvalifikacija pravnih delikata (164.)

3. to krivnja ne podrazumijeva? (165.)
4. Koji su oblici krivnje? (166.)
5. Krivnja i nehat (166.)
6. Nuna obrana (167.)
7. Pravna odgovornost (168.)
8. Subjektivna i objektivna pravna odgovornost (168.)
9. Koja je funkcija kanjavanja? (170.)
10. Razlika izmeu pravne norme i pravne odredbe? (171.)
11. Koja obiljeja karakteriziraju odnose koji se reguliraju pravnim normama (175.)
12. Pravna naela (175.)
13. Dispozitivne norme i koju slobodu daju pojedincu? (177.)
14. Norme s diskrecionom ocjenom- to su i kome su upuene? (177.)
15. Pravni akt (179.)
16. Zato je pogodnije da akti budu pisani? (179.)
17. Formalni izvori prava, zato se tako zovu, nabrojiti ih (182.)
18. Naelo zakonitosti (182.)
19. Protupravne radnje (182.)
20. Formalna i materijalna zakonitost (182.)
21. Ukidanje, ponitavanje i obaranje pravnog akta? Od kad se pravni akt smatra
nezakonitim? (183.)
22. Ustav: materijalni/formalni kroz povijest
+ nadzor ustavnosti u RH (184.)
23. Glavne pravne uredbe i objanjenje (190.)
24. Koje se osobine u pravnoj teoriji smatraju bitnim za prijelaz prostih obiaja u obiajno
pravo i njegovo priznanje od drave? (192.)
25. U kojim granama modernog prava je u veoj mjeri zadrano obiajno pravo? (193.)
26. Individualni pravni akt (193.)
27. Presuda i njeni dijelovi (194.)
28. Formalni izvori sudskog postupka u RH (196.)
29. Pravni ugovor (197.)
7. POGLAVLJE
1. Pravni odnos (205.)
2. Apstraktni pravni posao (207.)
3. Djelatna sposobnost i podvrste djelatne sposobnosti (210.)
4. Pravna osoba + primjer javne i privatne javne osobe (211.)
5. Koji su osnovni tipovi zastupanja? Navedite, objasnite i dajte primjere (212.)
6. Kako se dijele tj. klasificiraju dobra ili vrijednosti to ih pravne norme raspodijeljuju prema
pravnim subjektima?
+ primjeri (145.) greka
7. Od kojih se normativnih znaenja sastoji pravni odnos i objasni svaki od njih? (subjekt,
objekt, obveza i ovlatenje) (217./209./205.)
8. Objasnite pojam pravnog statusa i navedite statusne razlike poznate vam u suvremenosti i
povijesti (219.)
9. Po emu se razlikuje zloupotreba prava i obian delikt? (220.)
10. Koja su 2 shvaanja o tome kada nastaje zloupotreba pravnog ovlatenja? (221.)
11. Pravomonost/pravni lijek/zastara (223./223./227.)
12. Pravna samopomo: danas doputeni oblici (225.)

IV

www.nasciturus.com

13. Koji su mogui razlozi prestanka vaenja ope pravne norme (uobiajeni, iznimni) (226.)
14. Pravne radnje/vrste pravnih radnji (od 232.)
15. Koja je uloga ljudskih radnji u pravnim normama i pravnim odnosima (232.)
16. to su konkludentne radnje? (233.)
17. Pravne praznine (234.)
18. Tehnike i vrijednosne praznine (236.)
8. POGLAVLJE
1. Objavljivanje pravnih normi (240.)
2. to su to pravila uklanjanja antimonije izmeu pravnih normi? Navedite i objasnite (240.)
3. Tumaenje pravnih odredbi i kako se provodi (243.)
4. 4 glavna uzroka vieznanosti pravnih normi (243.)
5. Kazuistino tumaenje pravnih normi (245.)
6. Autentino tumaenje pravnih normi i kako se dolazi do njih? (245.)
7. to znai da pravila tumaenja nisu formalno obvezujua? (247.)
8. Jezino tumaenje (247.)
9. Pravni poslovi-kako se tumae? (251.)
10. Sistematsko tumaenje i kako se provodi? (253.)
11. Argumetum a maiori ad minus (256.)
12. Argumentum rerum natura (257.)
13. Kako se dolazi do nune premise prilikom podvoenja konkretnog pravnog odnosa pod
opu pravnu normu i kakva je uloga nie premise u deduktivno-silogistikom zakljuivanju u
pravu? (263.)
9. POGLAVLJE
1. to je to hijerarhijski, a to znanstveni sistem pravnih normi? (267.)
2. emu slui svrstavanje pravnih normi prema kriteriju njihova sadraja? (268.)
3. Ustavno pravo
+ koje pravne odnose ureuje? (272.)
4. Obiteljsko pravo
+ klasine podgrane
+ koji je predmet njihove regulacije (273.)
5. Graansko pravo
+ podgrane
+ glavne ustanove u tim podgranama (274.)
6. Trgovako pravo (275.)
7. Socijalno pravo (277.)
8. Na koje je naine humanizira moderno krivino pravo? (280.)
9. Sudsko pravo
+ temeljne grane i podgrane
+ Postupovna naela (281.)
10. Kolizijske norme (283.)
11. Materijalno i formalno pravo u pravnim podrujima (285.)
12. Javno i privatno pravo
+ Zato je danas relativizirano razlikovanje javnog i privatnog prava? (286.)
13. Navedite pravne subjekte koji stvaraju autonomno pravo u moderno doba? (287.)
14. MJP I MPP- razlika, objasniti i primjer (283.+291.)
15. to znai da je meunarodno pravo oslabljeno ili nedovreno? (291.)

www.nasciturus.com

UVOD
PRAVNE NAUKE (discipline):
A) KONKRETNE PRAVNE NAUKE
-PRIRODNOPRAVNE (15)
-HISTORIJSKOPRAVNE
Konkretne pravne nauke jesu one koje s malom mjerom uopavanja opisuju i objanjavaju
pravo jednog odreenog drutva- npr. Hrvatske
1. B) TEORIJSKE PRAVNE NAUKE izlau znanja o bitnim i opim osobinama prava i
drave, daju osnovne pojmove za pravnu i politiku znanost
2. Teorija drave i prava jedina je teorijska pravna nauka koja se predaje kao obvezatan
predmet na pravnim fakultetima u Hrvatskoj
-u stranim zemljama jo i filozofija prava, uvod u pravo, enciklopedija prava...
3. Metode su neki spoznajni postupci koje pravna znanost primjenjuje da bi dola do
svojih spoznaja
*dogmatska metoda
-izlaganje, komentiranje i sistematizacija pravnih normi kao obvezujuih stavova koje
su postavili pravne vlasti i drugi autoriteti, npr. suci
-de lege lata-pravo kakvo jest
*socioloka/aksioloka metoda
-nain izuavanja prava koji daje spoznaju drutvenih odnosa i drutvenih vrijednosti
kao uzronika i kao uinaka pravnih normi, a time ujedno omoguuju kritiku
postojeega prava
-de lege ferenda-pravo kakvo treba biti
1. POGLAVLJE
POJAM DRAVE
Organizacija je skup ljudi koji imaju neke zajednike ciljeve i meusobno dijele poslove,
uspostavljaju hijerarhiju i koriste odreena sredstva radi ostvarivanja tih ciljeva, a sve to je
odreeno pravilima.
Mo je sposobnost jedne osobe ili skupine osoba da navedu druge osobe da se ponaaju onako
kako se one po vlastitoj volji ne bi ponaale.
Tri su osnovna izvora moi: fizika snaga, ekonomsko bogatstvo i duhovne sposobnosti
Prisila je primjena moi jednog subjekta prema drugom; to je ostvarenje moi.
Vlast je prisila koja je legitimna ili barem formalno zasnovana na obiajnim i pravnim
normama.
Legitimnost je uvjerenje jednog kruga ljudi da je neija prisila opravdana ili "dobra" zato to
se temelji na nekim vrijednostima koje taj krug ljudi usvaja.
Max Weber razlikuje 3 tipa:
1. TRADICIONALNA: utemeljenje vlasti na tradiciji, na obiajima, ukljuujui svetost neke
moi, pa onda tradicija i postavlja granice vlasti
2. KARIZMATSKA: utemeljenje vlasti na osjeajnoj predanosti i uvjerenju ljudi u izuzetne ili
nadnaravne osobine neke osobe kao voe
3. RACIONALNO-PRAVNA: utemeljenje vlasti na pridravanju pravnih pravila koja

www.nasciturus.com

propisuju demokratski pristanak i djelovanje vladajuih

*u knjizi je toj podjeli dodana i
4. IDEOLOKA-utemeljenje vlasti na uvjerenju ljudi u vrijednosti jedne partijske ideologije
spasiteljske naravi
Apsolutno-nelegitimna vlast je ona vlast koju niti jedna znaajnija skupina stanovnitva ne
smatra pravednom u smislu bilo kojeg tipa legitimnosti (npr. tiranska vlast)
1. A) Drava je politika zajednica onih koji vladaju i oni kojima se vlada, ureena na
osnovi pravila koja prihvaaju svi lanovi, svojevoljno ili pod prinudom
B) Drava je specifina organizacija kojoj je teite na odnosima unutar skupine ljudi
koju obavlja politika vlast
-definicija od koje se polazi u opoj povijesti
GENERIKE (RODNE) OSOBINE:
- grupa ljudi
- zajedniki ciljevi
- podjela poslova
- hijerarhijsko povezivanje poslova
- sredstva rada
- skup pravila (normi)
SPECIFINE (VRSNE) OSOBINE DRAVE:
- globalni i politiki karakter- politika vlast
- suverenost dravne vlasti
- oruana, ekonomska i ideoloka mo
- poseban odnos prema stanovnitvu i teritoriju
- specifine dravne funkcije
- povezanost drave i prava
POLITIKA VLAST-drava jedino prisilno usmjerava ili ureuje sve ostale drutvene
djelatnosti
2. Politika je prosuivanje i odluivanje kako usmjeravati drutvene odnose koji su
vani za cjelokupnu zajednicu i koji sadre takve sukobe interesa i sloene ciljeve i
radnje o kojima ovise opstanak, mir, sigurnost, blagostanje globalnog drutva
Politiki subjekti:
- drava -jedina obavlja politiku vlast!
- nedravni -vladajui (politike stranke)
-nevladajui (graani)
Neke odnose drava uvijek ureuje i vodi sama-vojne, policijske i meudravne. Ostale vane
odnose (trgovake, zdravstvene, obrazovne itd.) vode i drugi subjekti, ali ih drava u veoj ili
manjoj mjeri nadzire i regulira putem politikih i pravnih odluka prema svojim interesima.
Vrhovnost dravne politike vlasti nad svim drugim drutvenim subjektima jest bitna
sastavnica DRAVNE SUVERENOSTI

www.nasciturus.com

3. UNUTRANJA SUVERENOST ILI PRAVNA VRHOVNOST- drava stvara i ima

iskljuivu ovlast stvarati najvie pravne norme- ustavne, zakonske, podzakonske, sudske
i dr. koje vae na njenom teritoriju
*antika- unutranja suverenost vrsta i neupitna
*feudalno ureenje- dravna suverenost u krizi; podjela izmeu sredinje dravne vlasti (cara,
kralja) i drugih monih subjekata, posebno feudalne gospode i Crkve
*apsolutna monarhija- pravno neograniena vlast kralja vezana samo za Boji zakon
*moderno demokratsko ureenje- jaanje drugih politikih i privrednih subjekata u
graanskom drutvu
-Drava moe pravnim normama uspjeno usmjeravati ponaanja ljudi samo u granicama
nekih fizikih, ekonomskih, politikih, moralnih mogunosti i vrijednosti iz njene okoline.
-Pojedinci i drutvene grupe, a osobito pripadnici najmonijih stalea i klasa, uvijek utjeu na
dravne odluke svojim stavovima, prijedlozima, zahtjevima i otporima
-U oligarhijskim demokratskim drutvima odluivanje i postojanje najviih dravnih organa
ovisi o volji politiki aktivnog stanovnitva, a tzv. "civilno drutvo" stvara vlastita pravila
to je odlikuje? Vrhovnost drave je jo uvijek vrsta (efikasna) i vrijednosno neosporna
(legitimna). Doprinosi miru, sigurnosti i redu u izrazito konfliktnoj i sloenoj zbilji
globalnog drutva!
VANJSKA SUVERENOST- nezavisnost i ravnopravnost drave spram ostalih drava
-Drava ureuje drutveni odnos na vlastitom teritoriju i svoje meunarodne odnose bez
prisile drugih drava
-Samo vlast koja ima zbiljsku vrhovnost na svom teritoriju se moe oduprijeti u pokuajima
nametanja volje drugih drava=> NEZAVISNOST
-Drava u meunarodnim odnosima je subjekt s jednakim osnovnim pravima kao i sve ostale
drave, neovisno o razlikama u vojnoj, gospodarskoj i drugoj moi=> RAVNOPRAVNOST
-SUVERENOST JE INJENICA MOI!
-Suverenost je posljedica stvarne moi drave, izraz injenice da je ona najmonija grupa i
organizacija u globalnom drutvu!
*ORUANA MO DRAVE
- monopol oruane moi i legalna, fizika prisila u drutvu
- drava centralizira posjedovanje oruja i sve ostale fizike prisile
- dvije specijalizirane podorganizacije za fiziku prisilu: VOJSKA I POLICIJA
4. EKONOMSKA MO suverene drave:
- upotreba materijalnog bogatstva u zemlji, prijevoznim sredstvima, novcu i drugoj
imovini koju posjeduje svaka drava u velikim koliinama
- pribavljanje sredstava:
- ratnim osvajanjima, pljakom, porezima, izrabljivanjem robova...
- nacionalizirana privreda
- proizvodnja novca
- planiranje, nadzor, financiranje i drugi naini usmjeravanja privrede
- novani prihodi i rashodi drave iskazuju se u njenom godinjem proraunu
(BUDET)
Ekonomska mo je jedan od prvih uvjeta oruane moi, jer samo materijalno i
financijski snana drava moe odravati dovoljnu vojnu silu. Ona je osnova svakog

www.nasciturus.com

uspjenog dravnog djelovanja, npr. rada zdravstva, a slui i za poticanje znanosti i

umjetnosti

5. DUHOVNO-IDEOLOKA MO:
1.) ona struna znanja (politika, pravna itd.) koja posjeduju ljudi iz dravne
organizacije
2.) mo oblikovanja svijesti i ponaanja ljudi u skladu s dravnim interesima
Ideologija je sustav racionalnih i osjeajnih stavova kojima pojedine drutvene skupine
objanjavaju, vrjednuju i opravdavaju najvanije aspekte drutvenog ivota, npr.
vlasnitvo, obitelj itd. radi to uspjenijeg usmjeravanja ljudi prema svojim interesima
(prikazani tako kao opi interesi)
Drava je najmoniji ideoloki aparat!
3.) vezivanje politike vlasti s religijom
- legitimiranje drave i vladara (najee monarha) kao bojih ustanova
- prirodna nejednakost ljudi
- sustav obrazovanja i odgoja mladei
- politike stranke
- sredstva masovnih komunikacija-tisak, radio i TV
Ideoloka prisila je najdjelotvorniji oblik prisile; opravdava ili legitimira fiziku i
ekonomsku prisilu! -> vea ili manja mjera dobrovoljnog prihvaanja odluka vlasti
Dravno stanovnitvo su svi ljudi koji u datom trenutku potpadaju pod vlast drave i koji su
strogo obvezni potivati mjere pravne norme
Tu spadaju: GRAANI----STRANCI----APATRIDI
6. DRAVLJANSTVO (NATIONALITY) u modernom smislu jest trajna veza jedne
osobe s jednim dravnim i pravnim poretkom.
Veza: - osoba ima posebna prava i obveze u tom poretku koja nema stranac
- drava prema toj osobi ima posebnu dunost da je titi spram drugih drava
Dravljanstvo se stjee:
1.)roenjem:
A) IUS SAGUINIS=pravo krvi dijete nasljeuje dravljanstvo roditelja
B) IUS SOLI=pravo tla dijete dobiva dravljanstvo drave na teritoriju koje je roeno
2.)za ivota:
A) NATURALIZACIJA- stranac dobiva novo dravljanstvo na osnovi molbe i uz dokaz
ispunjenja nekih zakonskih uvjeta (npr. duina boravka, zaposlenost, nekanjavanje...)
B) ANEKSIJA- prisilno dobivanje dravljanstva drave koja je teritorij prisvojila
Optiranje je biranje izmeu ranijeg i novijeg dravljanstva koje neki dravljani
dobivaju
Svojstvo dravljanstva se registrira u dravnim MATINIM KNJIGAMA i u ispravama koje
se izvode iz tih knjiga: DOMOVNICE, OSOBNE ISKAZNICE I PUTOVNICE

www.nasciturus.com

DRAVNI TERITORIJ je precizno odreeni prostor na kojemu se nalazi dravno

stanovnitvo i gdje se odvija suverena politika vlast.
7. NAELO TERITORIJALNOSTI- naelo da se na teritoriju jedne drave
primjenjuju iskljuivo pravne norme te drave i da svi njeni stanovnici (dravljani i
stranci) te norme potuju
NAELO PERSONALNOSTI- primjenjivalo se u ranijim epohama, npr. u srednjem
vijeku, a sada tek ponegdje u meunarodnim pravnim normama (MJP, diplomatski
imunitet...)
- naelo prema kojemu su se u nekim odnosima na strance primjenjivale pravne norme
njihovih drava, ak i kad su u inozemstvu
8. SPECIFINE FUNKCIJE DRAVNOPRAVNOG PORETKA
1.) NAPADAKO-OBRAMBENA FUNKCIJA
2.) UGNJETAKA I IZRABLJIVAKO-REPRESIVNA FUNKCIJA
- ova funkcija jo preivljava i danas u meudravnim odnosima ekonomskog
iskoritavanja bogatstva nerazvijenih zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike
3.) UPRAVLJANJE VELIKIM JAVNIM I PRISILNIM RADOVIMA
- gradnja irigacijskih i melioracijskih sustava, hramova, grobnica za vladare...
4.) FUNKCIJA ZATITE DRUTVENOG MIRA I SIGURNOSTI
- sprjeavanja unutarnjeg rata meu drutvenim skupinama i samovoljnog ugroavanja
ivota, tijela, imovine itd.
- pravila kaznenog, obiteljskog, imovinskog i trgovakog prava te policijski i sudski
poslovi za zatitu temeljnih drutvenih vrijednosti reda, mira i sigurnosti
5.) FUNKCIJA PRAVEDNOSTI I DOBROG IVOTA PRIPADNIKA ZAJEDNICE
- drava i pravo bi trebali biti sredstva ili jamstva pravedne raspodjele drutvenih
dobara i tereta tako da svatko dobije koliko mu pripada i da ljudi ne ive u nasilju i
drugim nevoljama
- dravna organizacija postaje tzv. socijalna drava ili drava blagostanja
- dravnopravni poredak prerasta u najveu drutvenu slubu za promicanje
blagostanja
- jaa opedrutveno korisna funkcija
IDEOLOGIJE:
- KONZERVATIVNA: tee ouvanju odnosa drutvenih vrijednosti ugnjetake uloge
drave
- LIBERALNA: naglaava funkciju drave u zatiti individualnih prava i sloboda te
vrijednosti vlasnitva i nesputanog trita
- SOCIJALISTIKA: zastupa potrebu to razvijenije socijalne drave
6.) PRAVNO-REGULATORNA FUNKCIJA
- nuna forma pravnog ostvarivanja svih njenih prethodno spomenutih funkcija
- ljudska ponaanja iz vanih drutvenih odnosa se pravnim pravilima (regulae) prisilno
oznaavaju kao OBVEZATNA, OVLATENA ili DELIKTNA ponaanja (kazne)
(nagrade)
- ova pravna oznaavanja i regulaciju drava obavlja putem OPIH PRAVILA (ustavi,
zakoni) za itave skupine subjekata, a potom putem POJEDINANIH NORMI
(rjeenja, presude) za pojedine subjekte, sve to utvrenim PRAVNIM POSTUPCIMA

www.nasciturus.com

Drava je organizacija koja odgovara globalnom drutvu, ima politiku i suverenu vlast
utemeljenu na monopolu legalne fizike prisile i na ekonomskoj i ideolokoj moi, odnosi se
na precizno odreeno stanovnitvo i teritorij, a pravnim normama regulira najvanije
drutvene odnose i ostvaruje razne povijesne funkcije poevi od osvajanja i obrane prema
drugim drutvima i izrabljivanja i represije prema vlastitom stanovnitvu, do s vremenom sve
naglaenije uloge zatite mira, sigurnosti i slobode i postizanja blagostanja svih pripadnika
drutva.
2. POGLAVLJE
SASTAV DRAVNE ORGANIZACIJE
Stvaranje dravnih organa je osnovni nain podjele rada u dravnoj organizaciji
1. Nadlenost ili djelokrug je skup pravnih obveza i pravnih ovlasti da se obavljaju
poslovi jednog organa
Preciznije je rei nadlenost slubenih osoba X nego nadlenost dravnog organa X
PRAVNA OBVEZA: osobe su dune obavljati poslove ili e biti pozvane na odgovornost
PRAVNA OVLAST: osobe moraju obavljati poslove za koje su oni izriito zadueni
Aspekti nadlenosti:
STVARNA NADLENOST: obveza i ovlast da se obavljaju neke vrste poslova, da se
rade neke stvari
TERITORIJALNA NADLENOST: obveza i ovlast da se takve poslove obavlja na
odreenom teritoriju
-SPOROVI O NADLENOSTI
-pozitivni A-B-C (sva tri suda misle da su nadlena)
-negativni A->B->C-> (niti jedan sud se ne smatra nadlenim, pa sluaj krui)
VRSTE DRAVNIH ORGANA PREMA:
1.) VRSTAMA POSLOVA:
- ustavno-zakonodavni
- izvrno-politiki
- pravosudni i
- upravni organi
2.) NAINIMA KAKO SLUBENE OSOBE DOLAZE NA POSLOVE:
- nasljedni
(nedemokratski)
- nametnuti
- izborni (demokratski)- NAROD bira, kontrolira i poziva na odgovornost slubene osobe
- postavljeni- moe biti i nedemokratski i demokratski, ovisno jesu li vii dravni organi koji
ih postavljaju demokratski ili nedemokratski
2. 3.) VANOSTI I MOI ORGANA, tj. prema njihovim poloajima u hijerarhijskim
odnosima dravne organizacija:
- odluujui svi vii organi prema niima
- izvrni (provedbeni) svi nii organi prema viima
Veina organa je istovremeno u poloaju odluujuih (prema niim organima) i
izvrujuih ( prema viim organima). Takav odnos izmeu odluujuih i izvrujuih
organa ini hijerarhijsku mreu dravne organizacije.

www.nasciturus.com

Vrhovni organi (suvereni organi) su organi koji su jedini samo odluujui, a ne i

izvrujui (apsolutni monarh, diktator i parlament)
4.) KOLIKO SLUBENIH OSOBA ODLUUJE u dravnim organima:
- individualni
- kolektivni (kolegijalni) organi- odluke se donose glasovanjem (natpolovinom ili
kvalificiranom veinom)
U ovoj podjeli nije bitan broj osoba koje rade poslove, ve TKO U NJEMU DONOSI
ODLUKE!
3. 5.) OSOBINAMA SLUBENIH OSOBA
- profesionalni (struni organi)
- neprofesionalni organi
Profesionalizam:
1) Slubene osobe su posebno kolovane za posao odreenog organa
2) Rad u tom organu im je osnovni izvor prihoda
3) One taj rad obavljaju na neogranieno vrijeme
4) Redovito ne donose politike odluke
-ova skupina se naziva i BIROKRATI: suci te veina upravnih organa
Neprofesionalni ili POLITIKI organi:
1) U njima djeluju slubene osobe za koje nisu propisane bilo kakve strune spreme
2) -||- kojima te djelatnosti ne moraju biti osnovni izvor prihoda
3) -||- koje te djelatnosti obavljaju na odreeni mandat ili na krae vrijeme
4) -||- koje donose politike odluke
-bitan je njihov politiki autoritet ili politika sposobnost
Najvii i odluujui dravni organi su neprofesionalni, a nii i izvrni profesionalni
organi!
6.) TOME SASTOJE LI SE ILI NE OD NEPOSREDNOG DRANJA ORUANIH
SREDSTAVA:
- oruani: vojni i policijski
- civilni: svi ostali dravni organi
Organi koji odluuju o upotrebi oruane moi jesu prvenstveno civilni organi.
7.) TERITORIJALNOJ NADLENOSTI:
- centralni
- regionalni
- lokalni.
*PODJELA RADA U DRAVI
Tri su stupnja podjele rada u dravnoj organizaciji:
1) osnivanje velikog broja razliitih dravnih organa kao skupova srodnih poslova to ih
obavljaju slubene osobe kao svoje nadlenosti
2) cijepanje poslova dravnog organa na ue radne zadatke pojedinih slubenih osoba
3) okupljanje poslova u vie dravnih organa koji imaju slinosti u vee jedinice dravne
djelatnosti
4. TRI RAZINE HIJERARHIJE U DRAVI:

www.nasciturus.com

1.) hijerarhija izmeu dravnih djelatnosti

2.) hijerarhija izmeu organa iste dravne djelatnosti
3.) hijerarhija izmeu slubenih osoba u istom dravnom organu
5. SUBORDINACIJA:
- stroa hijerarhija
- podreeni subjekti moraju izraavati ne samo ope naredbe, nego i konkretne naredbe
nadreenih subjekata
- prevladava u centralizaciji
KORDINACIJA:
- labavija hijerarhija
- podreeni subjekti imaju vee mogunosti samostalnog odluivanja jer im nadreeni
subjekti upuuju samo ope norme i naredbe, a u okvirima njih podreeni mogu sami
odluivati u konkretnim sluajevima
- decentralizacija
*USTAVNO-ZAKONODAVNA DJELATNOST-LEGISLATIVA
-suverena djelatnost, a njeni dravni organi su suvereni organi
- donosi najvie politike i pravne odluke, redovito u obliku ustavnih i zakonskih normi,
kojima se na openit nain ureuju najvaniji politiki, zdravstveni i drugi drutveni odnosi
=> s takvim odlukama se postavljaju temelji politikog i pravnog ureenja jednog drutva
6. Ustavno-zakonodavne odluke su:
- NAJVIE: stvaraju ih najmonije osobe u dravnoj organizaciji, a svi stanovnici se
moraju ponaati u skladu s njima
- OPE: ureuju drutvene odnose tako to propisuju pravne obveze, ovlatenja, delikte
i kazne za itave skupine ljudi i za njihove vrste ponaanja
7. monarh- sve do 18./19.st
- narodne ili plemiko - graanske skuptine:
->republikanska razdoblja antike Grke i Rima
->renesansni slobodni gradovi (npr. Dubrovnik, Venecija)
-moderno doba: parlament (skuptine, sabori)
=> prijelaz od autokratske na oligarhijsku i demokratsku dravu
8. JEDNODOMNA I DVODOMNA TIJELA
Dvodomni su sastavljeni od dvije skupine zastupnika (dom, vijee), biraju se drugaije
te isto tako rade drugaije i odvojeno, npr. prvi dom se sastoji od predstavnika svih
graana, a drugi od predstavnika pojedinih teritorijalnih jedinica
*IZVRNO-POLITIKA DJELATNOST-EGZEKUTIVA
- ef drave (monarh, predsjednik republike, diktator)-ovo je preteno individualni organ, s
iznimkom kolektivnog predsjednitva
- vlada- ef vlade i ministri- kolektivni organ
EF DRAVE I VLADA su izvrni organi prema ustavno-zakonodavnim organima i politiko
odluujui organi u odnosu na dravnu upravu

www.nasciturus.com

9. Kao izvrni organi:

1.) neke od najviih normi oni neposredno izvravaju (npr. donosei odluke o
pomilovanju)
2.) oni svojim normama razrauju i dopunjuju zakonske norme koliko je potrebno da ih
organi uprave i stanovnitvo mogu primjenjivati
3.) oni nadziru izvravaju li nii organi i stanovnitvo ustavne, zakonske, sudske i
njihove vlastite norme
Kao politiko-odluujui organi:
- donose politike odluke i vie pravne norme kojima se vodi srednjorona i svakodnevna
unutranja i vanjska politika drave
ef drave ima i danas neke vane nadlenosti:
1.) predstavljanje drave pred drugim dravama, te postavljanje i primanje diplomatskih
predstavnika
2.) vrhovno zapovijedanje oruanim snagama i dodijeljivanje vojnih inova
3.) predlaganje zakona i promulgacija zakona, a ponegdje suspenzivno veto na zakon
4.) predlaganje efa vlade u parlamentarnom sustavu, a ponegdje i sudaca
5.) pomilovanje krivino osuenih osoba
10. Odnosi parlamenta, vlade i efa drave:
PREDSJEDNIKI SUSTAV: sustav u kojem nema razlikovanja efa drave i vlade jer
prvi sam postavlja lanove vlade i vodi rad vlade
PARLAMENTARNI SUSTAV: ef drave i vlada su razliiti politiko izvrni organi,
prvi samo predlae predsjednika vlade, dok parlament bira i predsjednika vlade i
ministre iz redova najjae politike stranke ili saveza stranka koji je pobijedio na
izborima
11. VLADA ili MINISTARSKO VIJEE jest skup ministara kojemu presjedava
predsjednik vlade ili sam predsjednik republike u predsjednikom sustavu
Glavni njen zadatak je voenje, usklaivanje, nadziranje i sankcioniranje upravne
djelatnosti, s kojom je vezana preko ministara to stoje na elu pojedinih upravnih
organa.
Vlada takoer predlae i izrauje nacrte zakona i drugih akata iz nadlenosti
zakonodavaca.
12. PRAVOSUDNA DJELATNOST, kao dravna djelatnost, obuhvaa dvije vrste
organa: dravno odvjetnitvo (javno tuilatvo) i sudstvo.
Dravno odvjetnitvo ima zadatak da u ime drave goni subjekte koji su povrijedili
dravne pravne norme.
Sudstvo pak ima za zadatak rjeavanje imovinskih, privrednih, krivinih, upravnih i
obiteljskih sporova izmeu pravnih subjekata i odreivanje kazne protiv prekritelja
pravnih normi.
Pravosudna djelatnost se obavlja prema opim normama viih dravnih djelatnosti (ust.-zak. I
izv.-pol. djelatnosti)
Pravosudni organi stvaraju samo konkretne pravne norme!

10

www.nasciturus.com

13. VRSTE SUDOVA I VRSTE PRAVNIH SPOROVA:

- sudovi ope nadlenosti: imovinski, kazneni, obiteljski i drugi sporovi
- trgovaki (privredni) sudovi: sporovi privrednih subjekata
- upravni sudovi: upravni sporovi
- vojni sudovi: sporovi s vojnim osobama ili vezane za vojne stvari
- ustavni sudovi: sporovi oko slaganja zakona i drugih pravnih akata s Ustavom
Za ispravan rad sudova, suvremeni ustavi propisuju naela njihova rada i ustrojstva:
1.) NAELO ZAKONITOSTI- naelo da se suenje i presude uvijek zasnivaju na
ustavnim, zakonskim i drugim pravnim normama
2.) NAELO NEZAVISNOSTI- naelo po kojem suci trebaju rjeavati pravne sporove
samostalno, bez ikakvog uplitanja drugih subjekata u njihovo odluivanje o
konkretnim sluajevima
3.) NAELO VIESTUPNJEVITOSTI- naelo da se stranke u sporu mogu obratiti viem
sudu putem pravnog lijeka radi ispravljanja pogrjeaka niih sudova u primjeni opih
normi i u utvrivanju injenica
4.) NAELO STALNOSTI I NEPOKRETNOSTI SUDACA- naelo sa svrhom jaanja
sudske nezavisnosti, sprjeava smjenjivanje sudaca koji se opiru monicima
5.) NAELO JAVNOSTI SUENJA- naelo za nadzor najire javnosti nad radom sudaca
i pravni odgoj naroda
*UPRAVNA DJELATNOST
Upravna djelatnost je najopsenija dravna djelatnost po vrstama poslova, po broju organa i
slubenika, te je u neposrednom i svakodnevnom odnosu sa stanovnitvom.
Kruna definicija: Upravna djelatnost je ono to rade upravni organi.
Negativna definicija: Upravna djelatnost su svi poslovi koji ne pripadaju zakonodavnoj i
sudskoj djelatnosti.
Nabrajajua (enumerativna) definicija:
1.) ona je po hijerarhiji najnia dravna djelatnost i izvrna u odnosu na sve ostale i vie
dravne djelatnosti
2.) zadatke ostvaruje tako da:
A) donosi izvne pravne norme: - OPE (naputke, pravilnike, odluke)
- INDIVIDUALNE (rjeenja) o konkretnim predmetima
B) obavlja materijalne radnje potrebne za izvravanje zakonodavnih, izvrno-politikih,
sudskih i upravnih normi
3.) profesionalizam slubenih osoba (postavlja ih zakonodavac ili ef drave ili vlada ili
slubene osobe viih upravnih organa putem JAVNOG NATJEAJA)
4.) diferenciranost na velik broj upravnih organa (centralni-lokalni)
- skupovi srodnih upravnih poslova: upravne grane ili upravni resori
=> temeljni resori: VOJSKA (obrana), POLICIJA (unutranji poslovi), VANJSKI
POSLOVI I FINANCIJE
=>drugi resori: RESORI PRIVREDE, KOMUNALNIH POSLOVA, PROMETA,
ZDRAVSTVA itd.
Ministarstvo je najvie tijelo koje obuhvaa upravnu granu.
Drugi povezani upravni organi: komiteti, uprave, zavodi itd.

11

www.nasciturus.com

5.) neposredno dri i primjenjuje oruana, materijalna, financijska, informacijska sredstva

drave
14. NADZOR:
A) od zakonodavnih tijela (npr. parlament) mogu traiti izvjetaje o radu
B) od sudova- preko upravnih sporova koje graani pokreu protiv upravnih akata
C) od efa drave i vlade, a i putem odgovornih resorskih ministara
D) po unutranjoj hijerarhijskoj kontroli viih organa nad niim (ne vrijedi naelo
nezavisnosti)
Drugi naini ograniavanja moi upravne djelatnosti:
1.) prebacivanje sve vie upravljanja kolskim, gradskim i drugim poslovima na
nedravne organizacije
2.) decentralizacija dravne uprave i razvijanje lokalne samouprave

3.POGLAVLJE
VRSTE DRAVA
ETIRI SUVREMENA NAINA KLASIFICIRANJA DRAVE:
1.) razlikovanje drava prema obliku vladavine (osobine efa drave)
2.) razlikovanje drava prema dravnom ureenju (broj dravnih organizacija)
3.) razlikovanje drava prema politikom sistemu / ureenju (odnos stanovnitva prema
vlasti)
4.) razlikovanje drava prema stupnju (de)centralizacije (odnos centraliziranih i lokalnih
organa)
*OBLIK VLADAVINE
A) kako slubena osoba dolazi na funkciju efa drave
B) koliko vremena ona obnaa tu funkciju
C) je li ef drave politiko i pravno odgovoran za svoje radnje
MONARHIJA
- monarh, kralj dolazi na svoju funkciju nasljedno, vlada doivotno te je politiki i pravno
neodgovoran (tj. ne moe biti suen ni osuen prema naelima ustava)
- apsolutna ili neograniena monarhija
- ustavna i parlamentarna monarhija
REPUBLIKA
- ef drave dolazi na funkciju izborom (parlament ili narod), obavlja funkciju na odreeno
vrijeme (mandat) te je politiki i pravno odgovoran
- predsjednika republika
- parlamentarna republika
- mjeoviti tip (vlada i predsjednik vlade odgovorni parlamentu i efu drave)
DIKTATURA

12

www.nasciturus.com

- ef drave dolazi na svoju funkciju ili ju obavlja nasilno i protupravno, vlada pravno
neogranieno i na neodreeno vrijeme, sve dok se ne svrgne s vlasti
- diktature Mussolinija, Hitlera, Staljina su prerasle u totalitarizam
- vojne diktature su postojale u Junoj Americi, Aziji i Africi
*DRAVNO UREENJE
- u ovoj podjeli se polazi od toga postoji li jedan ili vie potpunih aparata ustavnozakonodavne, izvrno-politike, pravosudne i upravne djelatnosti
JEDINSTVENA (UNITARNA) DRAVA
- na cjelokupnom svom teritoriju ima samo jedan ustavno-zakonodavni organ, jednog efa
drave, jednu vladu, jedan sustav pravosudnih organa i jedan sustav upravnih organa
SLOENA DRAVA
- 3 ili vie potpunih aparata svih etiriju dravnih djelatnosti
- jedna dravna organizacija djeluju na cjelokupnom dravnom teritoriju SAVEZNA
DRAVA te najmanje dvije dravne organizacije to djeluju na teritoriju savezne drave
DRAVE LANICE
- izmeu savezne drave i drava lanica-> podjela nadlenosti
- svaka lanica u saveznom parlamentu ima jednak broj zastupnika (u donjem domu)
Vrste:
PERSONALNA UNIJA / REALNA UNIJA
- dvije ili vie drava koje se povezuju preko nekih saveznih organa
- veza: zajedniki monarh (u personalnoj), zajedniki vladar i poslovi (u realnoj)
- Hrvatska u personalnoj uniji s Maarskom (od 1102.) te u realnoj s Austro-Ugarskom (od
1867.)
KONFEDERACIJA
- slina realnoj uniji
- drave lanice zadravaju svoju suverenost
. nastaje meunarodnim ugovorom izmeu lanica koje u takvim savezima drava zadravaju
vie ili manje svoj meunarodni subjektivitet
FEDERACIJA
- suverenost pripada saveznoj dravi (u nadlenosti ima vojne, carinske i vanjske poslove)
- neke lanice imaju vrlo jake samostalne nadlenosti, dok su neke sline provincijama
- sloene drave bile bi tek vii stupanj decentralizacije dravne vlasti
-> prijelaz izmeu unitarnih i federalnih drava
1.
1.) potreba da se u drutvima s vienacionalnim sastavom omogui ostvarenje
NACIONALNE SUVERENOSTI ili pravo svake nacije na samoupravu i samoodreenje
s vlastitom dravom (npr. SSSR)
2.) potreba da se olaka utjecaj stanovnitva na dravnu vlast koja se prostire na golem
teritorij, zbog ega se takav teritorij dijeli na vie dravnih jedinica koje su blie
stanovnitvu (npr. SAD)
3.) potreba da se sauvaju razliitosti povijesnih tradicija bivih samostalnih drava
koje su se ujedinile u federalnu dravu (npr. vicarska)

13

www.nasciturus.com

*POLITIKI SISTEM
- glavni nain klasificiranja drava jer polazi od najznaajnijih osobina dravne vlasti- od
politikih odnosa kojima se vlast ustanovljava
- je li i u kojoj mjeri narod utjee na postavljanje, rad i odgovornost nositelja dravne vlasti
AUTOKRACIJA (auto=sam, kratein=vladati)
- drava u kojoj dravni poglavar, monarh ili diktator, ne izvodi svoju vlast iz volje naroda iz
nekih znaajnijih dijelova drutva
- vlada na temelju osobnog ugleda (karizmatska), religijskih i tradicionalnih shvaanja
(tradicionalna) ili na temelju oruane sile kojom upravljaju njemu vjerni monici
- stanovnitvo: podanici, a ne graani, monima vladar daje zemlju te vane funkcije
- policijsko-vojna mo samovladara
- teokratska i despotska monarhija (Mezopotamija, Egipat)
- carska drava (Rim)
- apsolutistika monarhija (Francuska za vrijeme Luja XIV.)
- rusko carstvo samodravlje
- japansko carstvo
- vojne diktature (koje su i totalitaristike)

2. TOTALITARIZAM
- oblik diktature u tehnoloki razvijenim modernim drutvima
- osobine:
1) netolerantna ideologija koja opravdava dravno zahvaanje svih aspekata ivota
2) vlast jedinstvene dravne partije i voe, bez opozicije i bez autonomija drugih
drutvenih organizacija
3) sistematski teror ili neproraunljivo nasilje tajne policije nad stanovnitvom
4) potpuni monopol nad sredstvima masovnog informiranja i obrazovanja
5) dravno upravljanje i nadzor nad ekonomijom
OLIGARHIJA (oligo=manjina)
- drava u kojoj uz dravnog poglavara u vlasti sudjeluje po vlastitom pravu i manji dio
drutva (ekonomski i vladajui stale)
- ili sami upravljaju podrujima lokalne vlasti ili feuda, ili biraju i nadziru vladara, ili
sudjeluju u donoenju zakona i u sudskoj i upravnoj djelatnosti sredinje vlasti
- velika veina stanovnitva, pa i pravno slobodnih ljudi, su politiki diskriminirani i
obespravljeni podanici
-Aristokratska drava
- sloj monih se sastoji od plemstva, najstariji mukarci ili glave porodice
- grka i rimska povijest, feudalna drutva
- rodovska aristokracija (eupatridi, plebejci) i plebejski puk
-Plutokratska drava
- najbogatiji trgovci, brodovlasnici i bankari- samo mukarci i glave porodica
- renesansne dravice-gradovi: Venecija, Hamburg itd./zapadno europ. ograniene monarhije
- elita vlada preko zakonodavnih vijea, uz izborne knezove

14

www.nasciturus.com

- dananje vrijeme: teorija o elitama vlasti

- nesumnjiva mo birokracije u modernim drutvima prikazuje se kao oblik oligarhije
No veina ili ak svi odrasli dravljani imaju politika prava, a u oligarhiji samo manjina!
DEMOKRACIJA
- politiki sistem gdje ili znatan dio ili veina stanovnitva (naroda) ima slobode i prava
politikog odluivanja i postavljanja, nadzora, pozivanja na odgovornost nositelje dravne
vlasti
- dravna vlast mora proizlaziti (konstruirati se) iz naroda i sluiti narodu kao izvornom
suverenu
- temelj politikog sustava demokracije: ideja ljudske jednakosti i narodne suverenosti
3.
1.) narod = ne misli se na strance ni djecu koja nisu politiki sposobna da budu politiki
subjekti
2.) narod = u prolosti se u narod nisu raunali ni neslobodni ljudi, robovi i kmetovi
3.) narod = u antikoj Grkoj, Engleskoj i Francuskoj, sve do 20.st. nisu svi odrasli i
slobodni ljudi dravljani imali izborna i politika prava ene, mukarci mlai od 25
godina, ili/i crnci, ili/i nezaposleni, ili/i nepismeni itd.
=> tako otpada preko polovine dravljana, a s izbornim cenzusima narod ini tek 10
ili 20 % dravljana!
Narod je politiki narod sastavljen od graana ili osoba koje imaju ravnopravno politika
prava.
Znatno se proiruje krug ljudi koji stjeu pravo politikog djelovanja nego u oligarhiji i
autokraciji, premda manjina dravljana spada u NAROD!
Demokracija se sastoji od niza osobnih, kulturnih, socijalnih i drugih prava svakog ovjeka
( i negraana, mladih, stranaca itd.) na sigurnost, pravednost i blagostanje
DEMOKRACIJA:
ANTIKA
MODERNA GRAANSKA
- neposredna/posredna
- formalna/stvarna
- politika/socijalna
4. ANTIKA DEMOKRACIJA
- politika prava ima 10 % ukupnog stanovnitva
- neposrednost, obuhvaanje svih dravnih djelatnosti, kvaliteta politikih prava
- Rousseau je pokuao obnoviti tu neposrednu demokraciju djelom Drutveni ugovor
za novovjekovne europske narode, no bezuspjeno (prevelik teritorij i broj stanovnika)
GRAANSKA DEMOKRACIJA
- SAD i Europa u 19. st.
- iskljuivanje putem spolnih, rasnih, imovinskih, dobnih i obrazovnih diskriminacija
- posredna/predstavnika demokracija politiki sustav u kojem graani utjeu na
postavljanje, odluivanje, nadzor i odgovornost slubenih osoba (vlade, sudstva, uprave)
putem periodinih izbora svojih zastupnika u ustavnim i zakonodavnim tijelima, a ponegdje i
neposrednim izborom predsjednika republike

15

www.nasciturus.com

- uvodi se ope izborno pravo (ene, mladi od 20 ili 18 godina, te svi ostali) te tako veina
dravljana postaju graani = STJEU MOGUNOST politikog djelovanja (dakle, mogu i
apstinirati)
- dubok preobraaj demokratskog sustava = SOCIJALNA DEMOKRACIJA: zahtjevi za
socijalna prava na rad, zdravstveno i mirovinsko osiguranje, kolovanje, stan... Dakle, trai se
ekonomska sigurnost i jednakost svih graana u stjecanju obrazovanja i kulture
FORMALNA DEMOKRACIJA = graani imaju ustavno deklarirana prava i jednaka politika
prava
STVARNA DEMOKRACIJA = graani stjeu jo i zbiljske materijalne i duhovne mogunosti
da ta deklarirana politika prava i ostvare
- tenja za ekonomsko-socijalnom demokracijom ideoloka osnova proleterskih revolucija i
tzv. realsocijalistikih drava koje nisu uspjele postati demokratske
- projekt samoupravna demokracija u bivoj Jugoslaviji nije uspio donijeti demokraciju
5. ELEMENTI DEMOKRACIJE
1.) politika kultura ili izgraena politika svijest graana
- graanin mora imati dovoljno znanja o injenicama koje su vane za politiko djelovanje,
znanja o vlastitim interesima i o interesima drutvene grupe kojoj pripada i drugih drutvenih
grupa
- on samostalno prosuuje i odluuje kako bi trebalo politiki usmjeravati vane drutvene
odnose
- neki graani su voeni ili manipulirani od drugih, vjerujui u njihove tvrdnje i obeanja
- graanin treba imati kritiki odnos prema odreenoj politikoj stranci i odreenoj ideologiji,
treba biti sposoban prosuditi kad oni djeluju protiv njegovih interesa
2.) materijalna neugroenost graana
- za potpuniju demokraciju, pa i za visoku kulturu koja je uvijek prati, nuen uvjet je jedan
vii stupanj materijalnog standarda - minimum egzistencijalne sigurnosti i slobodnog vremena
koji je potreban za politiku aktivnost
- robovski i najamski rad omoguio manjem sloju takve uvjete kroz prolost
3.) niz demokratskih pravila u politikim odnosima globalnog drutva
- najvanije su temeljne slobode i prava ovjeka i graanina
=> slue zatiti politikog djelovanja graana i osnovnih vrijednosti osobnog integriteta,
ekonomske i socijalne dobrobiti, te kulturnih i ekolokih dobara ovjeka
Neka od temeljnih sloboda i prava:
- sloboda savjesti i vjeroispovijesti
- sloboda i pravo rada
- pravo jednakosti pred zakonom
- pravo zdravstvene i mirovinske zatite itd.
6. 4.) SREDSTVA ZA OSTVARIVANJE I ZATITU TEMELJNIH LJUDSKIH PRAVA
I SLOBODA:
a) postojanje politikog pluralizma
b) postojanje slobodnih i pluralnih sredstava (medija) informiranja
c) izbornost i smjenjivost najviih organa vlasti
d) zakonitost djelovanja svih slubenih osoba, ukljuujui ustavnost djelovanja
zakonodavaca

16

www.nasciturus.com

7. e) podjela vlasti u dravnoj organizaciji:

- radi onemoguavanja prevelike i opasne koncentracije funkcija i moi u bilo kojem
organu
- djelatnost zakonodavstva, egzekutive, pravosua i uprave se organizacijski razdvajaju
Radi ravnotee moi u dravnoj organizaciji:
- ustavni sud moe kontrolirati ustavnost zakona i uredaba
- ef drave suspenzivnim vetom moe utjecati na rad parlamenta
- predsjednik vlade u parlamentarizmu moe raspustiti parlament u tekim
odnosima vlade i parlamenta i izazvati nove parlamentarne izbore
Bitnu ulogu ima nezavisno sudstvo kao ustanova nadzora zakonitosti i ustavnosti rada
svih dravnih organa
f) javnost rada nositelja vanih funkcija, naroito potivanje procedure rada
parlamenta, vlade, uprave itd.
g) politika i pravna odgovornost svih nositelja dravnih funkcija
PRAVNA DRAVA drava gdje svi subjekti i naroito nositelji vlasti djeluju samo na
temelju demokratski donijetih i nadziranih pravni normi, a ne samovoljno
- Demokraciji vie odgovara republika kao oblik vladavine
- Moe se pomiriti s monarhijom (ukoliko je monarh lien zakonodavnih ovlasti).
- Demokracija moe biti unitarna i sloena drava, a vie joj odgovara federacija.
- Naelima demokracije bolje odgovara decentralizirana dravna vlast.
8. BIROKRACIJA ima tri djelomino srodna znaenja, koja su u vezi s politikim
sustavom:
1.) Birokracija je drugi naziv za profesionalne slubenike, tj. za slubene osobe u
dravnoj organizaciji (naroito u upravi i sudstvu) koje su kolovane, rade za plau i
trajno rade na temelju opih normi i ne donose politike odluke te kao strunjaci postiu
visoko kvalitetne uinke rada (definicija Max Webera)
2.) Birokrati su oni slubenici koji svoje poslove rade loe (opis u Gogoljevom Revizoru)
- oni su patoloke ili disfukcionalne pojave u dravnoj i svakoj drugoj organizaciji
- treba se podizati struna i etika kultura slubenika i strogi nadzor predstavnikih
tijela, viih hijerarhijskih organa i slobodnih sredstava informiranja nad radom slubi
3.) Birokracija (ire politiko znaenje) je skup svih slubenih osoba koje prisvajaju vie
moi nego to im prema propisima pripada i koje izvan nadzora demokratskih organa i
naroda upotrebljavaju takvu mo za ostvarenje svojih posebnih interesa.
- birokrati su drutveni sloj koji zaposjeda i iskoritava za sebe dravu i druge drutvene
organizacije (sve vrste slubenih osoba)
- izvandravna birokracija povezuje se, razmjenjuje usluge i meusobno podrava s
dravnom birokracijom
Karakteristike birokracije:
- neovlateno irenje moi slubenika u organizaciji
- tajnost takvog neustavnog djelovanja
- privilegije stvarane za sebe
- solidarnost meu lanovima skupine

17

www.nasciturus.com

- izbjegavanje politike i pravne odgovornosti

Birokracija u negativnom smislu kao posljedica:
1) mnotvo sloenih poslova (samo slubene osobe mogu obavljati, slab nadzor istih)
2) goleme ekonomske, vojne i ideoloke moi (neogranienost sredstava birokrata)
- razvijanjem politike javnosti i pravne drave, nadasve snane opozicije i nezavisnih medija,
moe se ograniiti utjecaj birokracije u politikom ivotu, ako ne i ukloniti taj utjecaj.
BIROKRATIZAM je prevlast ili vladavina birokratskog sloja u jednom drutvu.
Do takvog otuenja vlasti dolazi u uvjetima suvremenih jednopartijskih diktatura
(bez politikog pluralizma) i totalnog dravnog upravljanja privredom i drugim
drutvenim djelatnostima (obrazovanjem, zdravstvom itd.)

CENTRALIZACIJA I DECENTRALIZACIJA
9. CENTRALIZIRANA DRAVA je ona u kojoj veina lokalnih organa ima malu
samostalnost u obavljanju poslova iz njihove nadlenosti
Organi su duni pridravati se opih i konkretnih nareenja viih organa.
Centralni organi postavljaju slubene osobe lokalnih organa, nadziru zakonitost i
svrhovitost njihova rada te mogu iste slubene osobe i smijeniti.

10. DECENTRALIZIRANA DRAVA je ona u kojoj veina lokalnih organa ima veu,
ponekad i veliku mjeru samostalnosti.
Lokalni organi moraju potivati ope norme viih organa, ali ne primaju nareenja od
njih o tome kako izvravati te norme na konkretne sluajeve
Centralni organi nadziru zakonitost, ali ne i svrhovitost njihova rada.
Slubene osobe biraju graani izborima ili na lokalnoj skuptini.
Lokalna samouprava - vlastiti organi samouprave i samostalno se ureuju mnogi
drutveni odnosi koji su im dani ustavom na nadlenost
Centralizacija i decentralizacija su dvije suprotne organizacijske tendencije koje djeluju u
svakoj dravi; one su elementi demokratskog sustava!
Za decentralizaciju je potrebna vea financijska mo i samostalnost lokalnih organa
Snana centralizacija je ponajvie osobina autokratske ili barem autoritarne drave!
DECENTRALIZACIJA I FEDERALIZAM:
- slinost: u oba sluaja slabi hijerarhija izmeu centralnih i necentralnih organa
- razlika: u decentralizaciji slabi hijerarhija izmeu organa jedne dravne organizacije, a u
federalizmu izmeu dva stupnja dravne organizacije, savezne drave i drava lanica
*PROMJENE DRAVNOPRAVNOG PORETKA
- prema vanosti
- prema nainu izvoenja
1. promjene na zakonit (legalan) nain- propisane ustavima, poslovnicima parlamenta itd.

18

www.nasciturus.com

2. dublje promjene dravnopravnog poretka: reforme (ustavne, reforme zdravstva itd.) na

legalan nain
11. NASILNE I NEZAKONITE PROMJENE:
*DRAVNI UDAR ili PREVRAT = oruano preuzimanje vlasti od jednog dijela ljudi iz
same dravne organizacije (vojske, generala, efa drave) i zbacivanje s poloaja,
uhienja ili ubijanja drugih visokih slubenih osoba i njima vjernih dijelova oruanih
snaga
- napad iznutra
Mijenjaju se oni dijelovi drave i prava koji su prevratnicima nepoeljni, dok se vei dio
dravnopravnog sustava zadrava i koristi za novopostavljene politike interese
Prevrati mogu biti:
A) antidemokratski- izraz politikih interesa koji se ne ele ostvarivati preko
demokratskih institucija
B) demokratski- izraz interesa koji se ne mogu ostvarivati u autokratskom
reimu i ele demokratski poredak
*NARODNI USTANAK ili REVOLUCIJA = oruani ustanak nezadovoljnog
stanovnitva, politiki in klasne ili openarodne naravi koji rui dravnopravni sustav
u mnogo veoj mjeri od dravnog udara
- napad izvana
Revolucija ne rui samo (kao prevrat) vladajuu stranku i najvie politike linosti u
drutvu, ve obara temeljne politike i pravne odnose u drutvu
Ona prekida kontinuitet ili identitet dravnopravnog poretka
Najpoznatije su graanske revolucije u Francuskoj i SAD-u, te proleterske u Rusiji.
NARODNOOSLOBODILAKI ANTIKOLONIJALNI USTANCI su posebni oblik
revolucionarnih promjena drave i prava, koji obaraju aparate vlasti i pravne sustave
kolonijalnih sila.
Pitanje sukcesije (nasljeivanje) prava i obveza bivih drava od novih koje su nastale na
istom teritoriju se javlja kad se jedna drava raspada u dvije ili vie drava.
Pitanje se postavlja drugim dravama koje su bile u pravnim odnosima s nestalom dravom te
stanovnitvu novonastalih drava koje je takoer bilo u pravnim odnosima s bivom dravom.
Nasljeivanje prava i obveze znai odravanje kontinuiteta unutar opeg diskontinuiteta.
MODERNA DRAVA
Poinje nastajati u 16. st. u Europi, od apsolutne monarhije.
12. Tipska svojstva moderne drave:
1.) moderna drava centralizira politiku vlast
- na sredinju vlast svodi monopol legalne fizike prisile i dravnu suverenost
2.) procesi nastajanja modernih nacija i uspostave nacionalnih drava
- brojne nacije ostvaruju tzv. nacionalnu suverenost ili pravo nacije na politiko
samoopredjeljene
3.) demokratinost politikog sistema
- narodna suverenost: utemeljenje politike vlasti na volji graana
4.) funkcionalna posebnost moderne drave

19

www.nasciturus.com

- postupno smanjenje svoje vojne, ugnjetake i represivne funkcije istodobno razvija

zatitu prava i sloboda stanovnitva, slube zatite ugroenih dijelova drutva i poticanje
materijalnog i duhovnog razvoja drutva
5.) sekularizacija politike vlasti
- dezideologizacija demokratska vlast ne slui nijednoj posebnoj stranakoj ideologiji
- priznanje autonomije sve brojnijih subjekata civilnog drutva
6.) specijalizacija i profesionalizacija u dravnoj organizaciji
- profesionalni slubenici su tehniari u svojim poslovima, primjenjuju najbolja sredstva
za ciljeve koje postavljaju politiki organi
13. 7.) racionalno djelovanje
a) poloaj vlasti se depersonalizira
b) unaprijed postavljene procedure i ope i trajne pravne norme za politike i pravne
odluke
c) osnovne politike i pravne odluke se donose kolektivno te
d) javno i obrazloeno
INSTITUCIONALIZACIJA POLITIKE VLASTI ustaljivanje odnosa vlasti u trajnije
ustanove (institucije) putem opih, trajnih i efikasnih pravnih pravila
Bez demokracije i bez pravne drave moderna centralizacija postaje etatizam, nacionalni
karakter vlasti postaje nacionalistiki ovinizam i rasizam, a profesionalizacija vlasti postaje
birokratizam.

4. POGLAVLJE
TEORIJE O PRAVU
Prirodnopravna uenja vide u pravu prvenstveno jednu etiku pojavu ili sustav vrijednosti;
dogmatiari i normativisti poimaju pravo kao isti sustav normi, bilo kao volje zakonodavaca
ili kao logiko-jezine pojave to vae neovisno o volji, vrijednostima i njenom ostvarenju u
odnosima; sociolozi su pak skloni da u pravu vide uglavnom nune odnose drutvenog ivota,
a onda u tome i vrijednosti i norme kao sporedne imbenike.
1. Dva uzroka neslaganja o shvaanjima u pravu:
1.) zbiljski uvjeti egzistencije ljudi u velikoj mjeri uvjetuju njihove misli (=ideologija)
pa je i poimanje prava uvjetovano drutvenim prilikama i poloajem teoretika u njemu
- pravo se ideoloki objanjava kao opravdanje posebnih interesa njihovih drutvenih
grupa
2.) pravo je veoma sloena pojava
Pravo je sastavljeno od normi, ali i raznih interesa i vrijednosnih shvaanja, te zbiljskih
ponaanja ljudi
Norme su izraz volje, ali i objektivnih stanja i razuma
Pravo je vezano za dravu, ali i za druge subjekte, nastaje kao prisila i heteromonija, ali
se zasniva i na dobrovoljnom prihvaanju i autonomiji subjekata

20

www.nasciturus.com

Pravo ostvaruje interese najmonijih i vladajuih u svakom drutvu, no postiu se i opi

drutveni interesi sa zatitom temeljnih ljudskih vrijednosti
REDUKCIONIZAM je svoenje sloenog na jednostavno
- neki pravni teoretiari su vidjeli samo pojedine aspekte sloene pojave prava, a
zanemarivali ostale jednako vane
*NASTANAK PRIRODNOPRAVNE TEORIJE U ANTICI
ISTONJAKE ROBOVLASNIKE CIVILIZACIJE:
- Mezopotamija, Kina, Egipat, Indija
- pravo se ne razlikuje od morala i religije
- sva vanija pravila drutvenog ponaanja porijeklom od boanstva i vladara
- pravo izricali i primjenjivali sveenici, a pravni odnosi i pravila su imala religijska
svojstva
GRCI:
- moral, obiaji i pravo = nomos (zakon) razliit od themisa (boanskog zakona) i dike
(na ljudskim iskustvom zasnovana pravda)
- grka filozofija: prirodno pravo i uenja o pravednosti i potrebi zakona za dobar ivot
Prirodno pravo:
Pravo je dualistiki (dvojni) normativni poredak; nije jedinstven sustav pravila, nego se ono
sastoji od dva sustava pravila drutvenog ivota koja su meusobno u hijerarhijskom odnosu
Osobine ovog sustava pravila:
a) objektivno nuan ( ne ovisi o ljudskoj volji, dan u ljudskoj prirodi)
b) vai vjeito
c) vai univerzalno (za sve narode)
d) ima savrena, apsolutna pravedna pravila za dobar ivot u ljudskoj zajednici
- poredak pozitivnog prava mora biti njemu podreen i koliko je mogue s njim usklaen!
Neki sofisti suprostavljaju pravedno po zakonu ono to je pravedno po prirodi te tako
postoje liberalne i konzervativne teorije.
Platon i Aristotel postavljaju pitanja i rjeenja za trajni sadraj teorijske pravne misli do danas,
filozofija unaprjeuje racionalno ispitivanje i objanjavanje drutvene zbilje
Platon: Drava i Zakon-utopijski prijedlozi za ureenje svih ivotnih polja
- razlikuje istinske ili idealne drave od postojeih i nesavrenih drava
- 3 temeljne djelatnosti due- razum, volja i pouda, a iz njih vrline mudrost, hrabrost i
radinost
- pravednost je vrlina nad vrlinama, sreuje odnos meu staleima graana
Aristotel: Nikomahova etika
- razlikovanje prirodnog prava (uroeni poredak nepromjenjivih pravila u politikoj
ivotinji- ovjeku) i prava to ga postavlja zakonodavac koje obvezuje po dravnoj
prisili
- opa pravednost- naelo da slobodni ljudi moraju potovati zakon kao sredstvo razuma
radi zajednikog dobra, a isto tako razlikuje dva oblika pravednosti:

21

www.nasciturus.com

a) naelo razmjene jednakih vrijednosti-svatko drugome daje koliko je dobro od njega

b) naelo razmjernosti zasluga i nagrada- zajednica treba nagraditi graane prema
zaslugama
korektivna pravednost je jedno razliito, specifino rjeenje potrebno za pojedini
sluaj (rim. equitas=pravinost)

2. RIM
- usmjeravanje na praktine dravnopravne ciljeve, a ne na filozofiju morala i prava
- prva pravna znanost (pojmovlje i tehnike stvaranja i primjene pravnih normi)
- preuzimali i nadograivali razne helenske teorijske tradicije
- prirodna jednakost svih ljudi (dodue neprimjenjeno u praksi)
- Ulpijan (biologistiki) i Ciceron (racionalistiki i teoloki) definiraju pravo
- ius civile / ius gentium
- dravno pravo ipak smatrali jedinim vaeim pravnim poretkom, pa su se pravnici
posvetili usavravanju tehnike primjene i tumaenja propisa Senata, pretora, cara itd.
=> POZITIVISTIKI DOGMATIZAM
Pozitivisti: ponaanje kao da dvojstvo prirodnog i pozitivnog prava ne postoji
Dogmatiari: ponaanje kao da su strunjaci u slubi vlasti, samo norme vjerno i
bespogovorno primjenjuju na odnose koje norme ureuju (DOGME)
- nema traga pobijanja i neposlunosti pozitivnog prava zbog njegove nepravednosti ili
nesuglasnosti s prirodnim pravom
-zato? nerazlikovanje morala i prava te pravi kult zakona kod antikog ovjeka
- prirodno pravo u Grkoj i Rimu nije bilo prvenstveno ni boanskog porijekla niti
jedna racionalistika konstrukcija

*SREDNJOVJEKOVNE I RACIONALISTIKE PRIRODNOPRAVNE TEORIJE

KRANSKO-SREDNJOVJEKOVNA PRIRODNOPRAVNA TEORIJA
- kranstvo je vodea duhovna sila u Europi nakon propasti Rima
- crkvena doktrina preuzima elemente grke i rimske kulture
3. AURELIJE AUGUSTIN
- pojam pravednosti: daje mu kritiko znaenje i zasniva teoriju o tri tipa zakona
(prava)
- rimska drava i rimsko pravo nastali iz zla nasilja i bez pravde su samo razbojnike
druine s kojima moralno bojuju boja drava i crkva kao njen dio
- dravno pravo moe postati pravedno, legitimno ako se u njemu oituje boanska
pravednost
- trijalizam prava:
1. dravno ili pozitivno pravo
2. boanski vjeni zakon (lex eterna) - Boja volja koja vlada svemirom, ovjeku
nepoznata
3. prirodni zakon (lex naturalis) - vjena pravila koja Bog objavljuje ljudima

22

www.nasciturus.com

4. TOMA AKVINSKI
- Summa theologiae- sabrao cjelokupnu dotadanju drutvenu misao te stavio u
slubu kranstva i Aristotelovo uenje
- svjetovnu vlast utemeljuje na kranskoj doktrini
- zakon je jedina razumska uredba usmjerena na ope dobro, a proglasio ga je onaj koji
ima odgovornost za neku zajednicu
- pravo slui objektivnim drutvenim vrijednostima opeg dobra, mira, reda i pravde
1. ljudski ili dravni zakon (lex humana)- nastaje iz ljudske volje, polazei od prirodnog
zakona na dva naina: dedukcijom iz prirodnog zakona ili dopunjavanjem opih
prirodnih normi
2. prirodni zakon (lex naturalis)- sudjelovanje racionalnog stvorenja u vjenom
zakonu- sada je racionalna kategorija
- bonum faciendum, malum vitandum
3. vjeni zakon (lex eterna)- boanski razum koji upravlja svrhovito svime to postoji
- danas neotomizam!
Uz teoloko uenje o prirodnom pravu kranske Crkve, u srednjem vijeku se nastavlja i
RIMSKA TRADICIJA PRAVNOG POZITIVIZMA- povlaivanje dravnih normi u radu
pravnika
- glosatori: 12./13.st.- razrauju Corpus iuris civilis = prijenos ius civile u renesansnu
Europu
- germanska obiajna prava se koncentriraju tako da ogranie mo kralja npr. Magna
carta libertatum
5. RACIONALISTIKO - GRAANSKA TEORIJA
- liberalna i revolucionarna ideologija prirodnog prava
- graanski stale zahtijeva ravnopravno sudjelovanje u politikom upravljanju
drutvom, odvajajui se od konzervativnog crkveno feudalnog uenja
NOVINE:
1) izvor prirodnog prava je ljudski razum koji sam otkriva pravila konstituiranja
drutva (europsko prosvjetiteljstvo)
2) ljudi imaju neka uroena i neotuiva prava neovisno o volji zemaljskog
zakonodavca
3) pravo graana na postavljanje nositelja dravne vlasti i pravo otkazivanja
poslunosti nepravednim zakonima i vlastima to ih donose (demokratska prirodna
teorija modernog doba)
HUGO GROTIUS- razum kao izvor prirodnog prava- De iure belli ac pacis (1625.)
- osnove meunarodnog prava (svjetovne, prirodno objektivne)
- prisilna pravila od drave + univerzalno vaea pravila iz samog razuma
- Bog nije potreban za neposredno utemeljenje pravednosti, samo nae razumsko
miljenje
- naela potivanja vlasnitva, krivine odgovornosti, slobodne plovidbe morem itd.
Samuel von Puffendorf- sloeni teorijski sustav prirodnog prava
- popularizira prirodnopravno uenje na sveuilitu i u iroj javnosti
Christian Thomasius- potpunije teorijsko razgranienje prava i morala
- praktina svrha osiguranje vjerskih sloboda graana i vjerske tolerancije

23

www.nasciturus.com

John Locke i Jean-Jacques Rousseau- prosvjetiteljska ideja o drutvenom ugovoru

- tvrde da drutvenim ugovorom ljudi prelaze iz prirodnog stanja slobode u stanje politikog
drutva
Kant, Fichte, Stammler i Del Vecchio, Bloch
- Stammler smatra da je prirodno pravo promjenjivog sadraja
*PRAVNI POZITIVIZAM
a) stvoren je od ljudi, od dravnih zakonodavaca, vrijedi po njihovoj volji i efikasnost mu
ovisi o sankciji
b) vai prolazno ili vremenito
c) vai za pojedine narode i drave
d) njegova pravila nisu savrena, ve samo vie ili manje pravedna
-

pravni poredak sastavljen samo od normi koje postavljaju drava ili drugi subjekti i
koje su zbog toga vaee samo za odreeno drutvo, u odreenom vremenu i nisu
apsolutno pravedne
pozitivistiki pristup pravu uobiajen za pravnike praktiare svih vremena jer su u
slubi politike vlasti i vlasnika kao neporecivnih autoriteta i tvoraca pravnih normi, te
zaokupljeni konkretnim pravnim problemima
u 19. st. pravni pozitivizam postaje prevladavajue teorijsko shvaanje u pravnoj
ideologiji

Pozitivistiko odbacivanje prirodnog prava: Oni ne nijeu da su iusnaturalisti uoili neke

zbiljske i vane probleme, no pobijaju:
- istinitost prirodnopravnih stavova o tim problemima ili
- vanost za pravnike ime se iusnaturalisti bave
- priznaju slinosti: postoje meuljudski odnosi i njima odgovarajue norme sa slinim ili
identinim sluajevima koji (ne) ostvaruju neke drutvene vrijednosti i ideale
- injenine ili objektivne pravilnosti drutvenog ivota
- vrijednosti su subjektivne i relativne
-> neke autori ele vlastite vrijednosti, moralna shvaanja i shvaanja pravednosti prikazati
kao prirodna ili opevaljana
- socioloki i kulturalistiki te dogmatski i normativistiki pravni pozitivizam
6. DOGMATSKI POZITIVIZAM
- pravo je skup pravila postavljenih i prisilno sankcioniranih od drave, a za neke
dogmatiare iskljuivo od zakonodavaca, zadatak pravnika bi bio samo da ta pravila
protumae i primjene na konkretne sluajeve, bez uputanja u istraivanje njihovih
drutvenih funkcija i u njihove vrijednosti
- Marsilije Padovanski: pravo je skup zapovijedi (narodnih, ne kraljevih) s ljudskom
sankcijom
- Thomas Hobbes- vladar jedini tvorac prava, pravednost = zakonitost,
- zakon ne moe biti nepravedan
7. KOLA EGZEGEZE = TUMAENJA (Francuska) i pojmovna jurisprudencija
(Njemaka)

24

www.nasciturus.com

- graanstvo zapoinje veliku kodifikaciju prava, s uzorom na Napoleonove zakonike

- smatra se da pravnik vie ne treba ispitivati drutvene izvore prava niti kritizirati
pravo na osnovi morala, pravednosti ili prirodnog prava jer se, zahvaljujui
kodifikacijama, pozitivno pravo ostvarilo u potpunim i pravednim zakonicima
Posao pravnika:
1) otkriva koje pozitivne norme vae za odreene pravne sluajeve
2) tumaenje i komentiranje istih radi to iscrpnijeg objanjenja volje zakonodavaca
3) deduktivno - silogistika primjena logikom nunou na konkretne pravne odnose
Stvaranje prava dogmatski pozitivizam reducira na ope pravne norme, a ak samo na
zakone najviih tijela vlasti; individualne norme su primjena, a ne stvaranje prava
Sudac je samo ivi glas zakona: viva vox legis
Takvo shvaanje prava je zasluno za afirmaciju dvije tekovine moderne pravne misli:
1) potovanje zakona kao najvieg pravnog akta ili formalnog izvora prava
2) usavravanje postupka logikog i jezinog tumaenja opih pravnih normi
Ovakvo shvaanje vodi politika vlast, osobito autoritarna, kojoj pau nekritki,
teorijski neobrazovani i servilni pravnici koji primjenjuju norme ne pitajui za njihovu
ispravnost
8. NORMATIVISTIKA TEORIJA PRAVA
- Hans Kelsen- ista teorija prava
- nepremostivi jaz izmeu onog to jest (Sein) i onoga to treba biti (Sollen)
- ono to jest (pravno treba) objektivno-normativni sud
- ono to treba biti (moralno treba) subjektivni-normativni sud
- odbacuje i socioloki i dogmatski pozitivizam te prirodnopravne teorije
- pravo je normativna forma drutvenih odnosa koji su predmet sociologa, filozofa...
- za pravnika kao strunjaka tehniara pravo je hijerarhizirani sustav normi to
predviaju fiziku sankciju, a svaka norma se stvara postupkom odreenim nekom
viom normom
- jedine vrijednosti koje pravnika zanimaju su zakonitost, mir, a drava je jedna
normativna tvorevina
- kritika: Carlo Cossio- ista teorija prava je jedna formalna logika prava, ali joj
nedostaju pravne vrijednosti
9. HISTORIJSKOPRAVNA KOLA
- nastala u Njemakoj za vrijeme pravnih i politikih sporova; jedna strana je bila
sastavljena od politiki naprednijih pravnika, program ujedinjenja njemakih dravica
treba potvrditi izradom Graanskog zakonika s uzorom na Code Civil, druga strana
pak kodifikaciju smatra preuranjenom i tetnom za njemako narodno pravo
FRIEDRICH VON SAVIGNY:
- svako pravo je povijesna tvorevina odreenog naroda, no suprostavlja se i etatistima i
dogmatiarima = pozitivno pravo nastaje prije i neovisno od dravnog zakonodavca, u
ivotu i narodnom duhu svake pojedine nacionalne zajednice
Pravo se razvija u 3 faze:
a) narodno pravo
b) znanstveno pravo
c) zakonodavno pravo.
Da bi zakonodavac ispravno izrazio narodno pravo, pravna znanost prethodno treba
utvrditi sadraj i obraditi narodno pravo kao zbiljsko izvorno pravo

25

www.nasciturus.com

Von Savigny je radio na sistematskoj preradi rimskog pandektnog prava u Njemakoj.

Snano je naglasio razliku izmeu prava uope i dravnih pravnih normi.
Postavio je radikalno pitanje povijesne uvjetovanosti prava, te istinu da je pravo
stvarnost ukorijenjena u okolnostima egzistencije svakog naroda, a dravne norme su
jedan od aspekata te stvarnosti.
*SOCIOLOKI PRAVNI POZITIVIZAM
- Koji su drutveni izvori prava? / Koje su funkcije ili uloge prava u dravi?
- Glavni protivnici ovim razmiljanjima su dogmatske i normativne teorije koje ignoriraju
odnos prava i drutva, najblie su mentalitetu pravnika praktiara i nautjecajnije u
obrazovanju pravnika
10. RUDOLF VON IHERING- kompromis sociolokog i dogmatskog shvaanja
- pravo je sustav dravnih pravila, no smatra nemoguim da pravnici ne ispituju
drutvene izvore i uinke prava
- sva ljudska ponaanja imaju interese i ciljeve (suradnja ili sukob)
- etatistika definicija prava kao oblika osiguranja ivotnih uvjeta drutva
posredstvom moi prisile drave (Ihering unosi interesnu funkciju u definiciji prava)
- pravo posebna tehnika kojom se razrjeavaju interesni sukobi i usmjerava razuman
egoizam pojedinca, tako da i ostali pripadnici zajednice imaju maksimalnu korist
- djelo Svrha u pravu upuuje na temeljnu istinu da je tvorac svega prava SVRHA i
da nema pravnog stava koji nema izvor u svrsi, tj. praktinom motivu
- glavni predmet zanimanja pravnika su norme koje slue odreenim interesima i
rjeavanju sukoba interesa
Ideje Iheringa-> KOLA INTERESNE JURISPRUDENCIJE
- suprostavlja se dogmatizmu i formalizmu pojmovne jurisprudencije
- pravnici ne mogu dobro raditi svoj posao sluei se samo logikim postupcima deduciranja
i kombiniranja pojmova iz opih pravnih normi
- pravni sporovi se rjeavaju samo spoznavanjem i mjerenjem konkretnih spornih interesa i
opredjeljenjem za i protiv nekih od njih polazei od drutvenih ciljeva iz opih normi i izvan
njih
- pravnik da bi maksimalno uravnoteio i zatitio individualne i grupne interese, treba
prosuivati i odluivati s potrebnim znanjem ivota, meuljudskih odnosa, ciljeva i
vrijednosti
11. POKRET SLOBODNOG PRAVA
- naglaavanje konfliktnih aspekata
- Hermann Kantorowicz i Eugen Ehrlich / naputanje etatizma
- Kantorowicz: Borba za pravnu znanost, zakonodavno pravo + slobodno pravo koje
ivi neovisno o dravnom pravu, proizvedeno presudama, pravnom znanou i javnim
mnijenjem
- Ehrlich:- Osnove sociologije prava- to pravo se sastoji od nedravnih pravila to
ureuju vane meuljudske odnose u ivotnim prilikama
-teite prava je u samom drutvu, ukoliko je ono jedno unutranje ureenje
odnosa braka, obitelji, udruenja itd.
- u pitanje se stavlja dovoljnost dravnog prava i zakona, pa i tradicionalno shvaanje
naela zakonitosti

26

www.nasciturus.com

- zakonodavno pravo zaostaje pred potrebama modernizacije pravnog sustava

- opasnost od otvaranja prostora pravnoj nesigurnosti u primjeni opih normi ili
samovolji
12. SOLIDARISTIKA TEORIJA PRAVA
LEON DUGUIT francuski pravnik
- polazi od Durkheima
- naglaava aspekt suradnje i meuovisnosti ljudi u drutvu
- drutvena podjela rada ima za posljedicu meuovisnost ili organsku solidarnost
ljudi
- pravne norme nastaju kada nepotovanje ekonomskih i moralnih normi naruava
drutvenu solidarnost do te mjere da se u ljudskoj svijesti javlja kao reakcija zahtjev za
organiziranim kanjavanjem prekritelja => antietatist
- drava nastaje poslije prava i regulirana je te podinjena pravnom poretku
- oblikovanje misli o pravnoj dravi i nadreenosti graanskog drutva nad dravom
13. GEORGE GURVITCH francuski sociolog
- Ideja drutvenog prava
- ova misao nastoji biti sinteza svih povijesnih spoznaja o pravu kao drutvenoj tvorevini
nezavisnoj od drave
- iroka tipologija ljudskih zajednica, od obitelji, crkava, sindikata itd. (svaka proizvodi
odgovarajuu vrstu drutvenog prava), a spominje jo i individualno pravo (pojedinci ga
stvaraju u robnoj razmjeni) = oboje nastaje spontano i autonomno
- pozitivno pravo pluralistiko: postoji toliko prava koliko znaajnih drutvenih skupina
i djelotvornosti to raaju normativnu svijest
- dravno pravo jedan od tipova pravnih poredaka (za razliku od socijalnog prava i vie
obvezujui za graane)
*MARKSISTIKA TEORIJA DRUTVA
P. I. Stuke- Marxovi i Engelsovi stavovi o klasnom izvoru i klasnoj funkciji prava; bit prava
nije u pravnim normama, nego u specifinosti drutvenih odnosa
- pravo je sistem drutvenih odnosa koji odgovara interesima vladajue klase
J. B. Paukanis- pravo sistem odnosa robonovane razmjene koji se razvija u kapitalistikom
drutvu
- antinormativno i antietatistiko poimanje prava
- s razvojem socijalizma pravo kao poredak klasne prisile bi trebao odumirati
14. MAX WEBER- Privreda i drutvo
- uz dravno pravo postoje i izvandravna prava s nenasilnim sredstvima prisile koja
nekad jo efikasnije djeluju od nasilnih iskljuenje iz grupe, bojkot i sl.
- ispituje pravo i njegove drutvene odnose u procesu razvoja prava od prvotnog
iracionalizma k sve veoj racionalizaciji, s postizanjem maksimalne mjere
racionalizacije u modernom kapitalizmu
- proces racionalizacije prava = birokratizacija pravnike profesije i stvaranja prava
Niklas Luhmann- njemaki sociolog
- u svijetu beskrajnog mnotva uvjeta i mogunosti ponaanja, pravne norme su sredstvo
smanjivanja sloenosti ili oblika racionalizacije ivota

27

www.nasciturus.com

=> laka proraunljivost, vea sigurnost i olakavanje tereta odluivanja

15. INTEGRALNE TEORIJE PRAVA (cjelovite)
1.) Pravo je sistem normi, u kojemu se sve nie norme (vladine, sudske, upravne) temelje
na viim normama i iste primjenjuju
2.) Sistem normi ima funkciju prisilnog usmjeravanja vanih drutvenih odnosa radi
osiguranja osnovnih uvjeta opstanka drutva (npr. putem rjeavanja sukoba interesa)
3.) Sistem normi ne stvara samo drava, nego i razne drutvene skupine i pojedinci
(ipak, najvanija je drava s monopolom fizike prisile)
4.) Nie norme nisu samo mehaniko logika primjena viih normi, ve i stvaranje
novih odluka, u okvirima apstraktnih viih normi
5.) Interesi i vrijednosti koje pravo titi (izraeni naelima pravednosti ponajvie)
mijenjaju se tokom povijesti od privilegiranja interesa vladajuih do opeg dobra
pripadnika zajednice
Teoretiari integralisti vide u pravu jedan poseban drutveni proces gdje su objektivne
(bioloke, ekonomske itd.) osnove meuljudskih odnosa, vrijednosni stavovi i
normativna svijest do te mjere meuovisni da nijedan ne moe biti spoznat, a ni
praktiki ovladan, ako se izdvoji od drugih
Zakljuak je dakle da je pravo poredak drutvenih i dravnih normi kojima se u vanim
meuljudskim odnosima prisilno ostvaruju ideje pravednosti i druge vrijednosti
zajednikog ivota
Predstavnici:
HEGEL- pravo su naini ivota koji su vrjednote i norme
F. GENY- pravo je, pod nadahnuem prirodne ideje pravednosti, jedno stanje
kolektivne svijesti ovjeanstva, a podlona su drutvenoj sankciji
GURVITCH- pravo je pozitivni poredak koji u jednoj drutvenoj sredini predstavlja
pokuaj ostvarenja pravde putem multilateralnih pravila
GUSTAV RADBRAUCH- pravo je stvarnost kojoj je smisao da slui pravednosti
MIGUEL REALE- pravo je drutvena stvarnost normativno ureena prema povijesnim
vrijednostima
CARLOS COSSIO = egoloka teorija prava koja je spoj odnosa, vrijednosti i normi s
osnovama u fenomenolokoj i egzistencijalistikoj filozofiji
Prethodnici ove teorije najvie grijee sa zanemarivanjem vrijednosnog aspekta prava
U svakoj pravnoj pojavi pravnom odnosu, pravnoj normi itd. je uvijek sadrano neko
vrjednovanje koje neku pravnu pojavu ini (ne)pravednom, (ne)zakonitom...
Normirati znai nuno prethodno ocijeniti ljudska ponaanja kao pozitivna (ovlatenja i
obveze) ili negativna (delikt i sankcija), pa zato bez vrjednovanja ne mogu nastati ni
pravna obveza, ni pravna norma itd.
AKSIOLOGIJA PRAVA = grana pravne teorije koja ispituje pravne vrijednosti
Pravo je sistem dravnih i drutvenih normi s kojima se prinudno usmjeravaju najvaniji i
najkonfliktniji meuljudski odnosi radi ostvarenja mira, sigurnosti, pravednosti i drugih
drutveno dominatnih vrijednosti.

28

www.nasciturus.com

5. POGLAVLJE
PRAVNI POREDAK I MORALNI POREDAK
Pravo je velikim dijelom jezini proces, sastavljen od misli, izraenih jezikom USMENO i
PISANO.
Iskaz je misao izraena jezikom, skup rijei kojim se prenose misli meu ljudima
Deskriptivni iskaz je skup rijei kojim se tvrdi, opisuje ili objanjava neto to jest, to je bilo,
to e biti, pa se upotrebljava funktor od glagola biti, imati, postojati itd. Naziva se jo i
indikativni ili spoznajni iskaz.
1. PRESKRIPTIVNI ISKAZ (imperativni) je skup rijei kojim se od nekoga trai da
izvri neko ponaanje (injenje ili neinjenje) ->trebati, morati, dogovorati itd.
pr. Svi odrasli mukarci su obvezni obaviti vojnu slubu
Glavna razlika izmeu preskriptivnog i deskriptivnog iskaza su njihove drutvene funkcije
deskripcije obavjetavaju o injenicama i tako posredno utjeu na ponaanje ljudi
preskipcije obavjetavaju o neijim eljama i tako neposredno utjeu na ljudska
ponaanja
Vrste preskriptivnih iskaza:
*obeanje- preskriptivni iskaz kojim subjekt od sebe trai da neto ini ili ne ini
*molba/savjet/preporuka- neobvezna traenja, adresat nee biti sankcioniran
*zahtjev- preskriptivni iskaz koji najsnanije utjee na ponaanje adresata (izaziva strah
i motivira adresata), ovaj iskaz je prisilan
->> Z= T+S
2 tipa zahtjeva:
1) norma ili legitimni zahtjev= zahtjev to ga izrie subjekt na temelju drugih moralnih,
obiajnih ili pravnih normi koje ga ovlauju da izrie zahtjeve od odreenog sadraja
prema odreenim osobama. Izvori ovlatenja po kojima zahtjevi postaju norme su
tradicija, karizma te pravne norme, isti iz kojih nastaje legitimna vlast.
2) nelegitiman zahtjev drutvena zajednica ih ne priznaje i nisu utemeljeni na viim
normama
2. DRUTVENA NORMA je (jezina) poruka koja trai od nekih subjekata da u
odreenim okolnostima neto ine ili ne ine spram drugih subjekata, prijetei
sankcijom ako tako ne postupe
- norme su misaone pojave i postoje u svijesti ljudi- zato i naziv normativna svijest
N=T+S
Za pojam i djelovanje norme nune pretpostavke su:

29

1)
2)
3)
4)

www.nasciturus.com

ADRESANTI osobe koje stvaraju norme

ADRESATI osobe kojima su norme namijenjene
razne mogunosti ponaanja adresata u drutvenim odnosima koji su predmet norme
vrijednosti i ciljevi koji se ele postii normom

Osnovna drutvena FUNKCIJA norme jest prisilno navoenje adresata da se ponaaju

ujednaeno ili uniformirano na nain X (od svih mogunosti) koji tvorac smatra
vrijednim, ispravnim, normalnim
Zbog ega je potrebno takvo normativno, prisilno ujednaavanje ljudskog ponaanja?
- radi pojednostavljenja sloenosti drutvenih odnosa
- radi racionalnijeg rjeavanja sukoba interesa.
Spomenute funkcije normi su sredstva interesa dominatnih skupina, a neke slue i opim
drutvenim vrijednostima.
Najvaniji NAIN DIOBE drutvenih normi:
- OBIAJNE
- MORALNE
- PRAVNE NORME
Sve tri vrste normi se dijele jo:
- prema vrstama odnosa to se normiraju: norme o ivotu i zdravlju, stanovanju
itd.
-

prema kruga adresata: ope i pojedinane norme

prema sudjelovanju adresata u stvaranju i odravanju normi: heteronomne

(izvanjske) i autonomne (vlastite) norme

prema vrstama i teini sankcije: norme s psihikom/fizikom prisilom, s lakim i

teim sankcijama

prema oblicima izraavanja: nepisane i pisane norme

OBIAJNE, MORALNE I PRAVNE NORME

Obiajne norme se od moralnih i pravnih normi razlikuju u vanosti i konfliktnosti drutvenih
odnosa: obiajne su upravljene na odnose manje znaajne za odreeni tip drutva, gdje nastaju
meuljudski sukobi, dok je kod moralnih i pravnih suprotno.
Sankcija kojom prijeti obiajna norma je blaga, a sankcije moralnih i pravnih su teke.
Nuni su neki oblici normativnosti koji e nad ljudima vriti pritisak strogim drutvenim
zahtjevima i prijetnjama teih kazni.
Mnogi drutveni odnosi su istovremeno i u istim pravcima usmjeravani i moralnim i pravnim
normama.
Neki odnosi su toliko vani za drutvo da njihovo primarno moralno usmjeravanje treba
pojaati pravnim usmjeravanjem.
3. Po emu se moralne i pravne norme meusobno razlikuju?

30
KRITERIJI
RAZLIKOVANJA
1) OSOBINE
DRUTVENIH
ODNOSA

MORALNE NORME
ODNOSI KOJI JESU I
KOJI NISU IZVANJSKI
KONTROLABILNI

2) NAMJERA ADRESATA

TRAI SE STVARNA
NAMJERA

3) TIP NORMATIVNOSTI

VIE AUTONOMNA
NORMATIVNOST

4) SASTAV I ODNOS
NORMI

NEOGRANIENI
PLURALIZAM I
SLABIJA HIJERARHIJA

www.nasciturus.com

PRAVNE NORME
IZVANJSKI
KONTROLABILNI
ODNOSI OD
STRANE PRAVNE
ORGANIZACIJE
IZVANJSKI
DOKUIVA
NAMJERA
VIE
HETERONOMNA
NORMATIVNOST
OGRANIENI
PLURALIZAM I
SNANIJA
HIJERARHIJA

Ad 1)
Podruje moralnog ponaanja u velikoj je mjeri izvanjski nekontrolabilno- moralno
ponaanje i moralna namjera se mogu u potpunosti kontrolirati tek u svijesti samog
subjekta koji djeluje, dok je podruje pravnog ponaanja izvanjski kontrolabilno od
drugih subjekata
Moral ima svog autonomnog ili unutranjeg suca u svijesti subjekta, ali je unutranji
aspekt meuljudskih odnosa objektivno zatvoren, pa toga i nemogu za pravno
normiranje.
Ljubav i mrnja, (ne)iskrenost, stvarno potovanje i potenje su iskljuivo polje
moralnosti.
Ad 2)
Moralne norme zahtijevaju odreeno ponaanje subjekta i njegovu stvarnu ili pravu
namjeru u pogledu zatiene vrijednosti. Pravne norme pak trae odreeno ponaanje
subjekta i namjeru samo onoliko koliko se do nje moe doi postupcima pravnog dokazivanja,
tj. dokle je izvanjski dokuiva.
Zbiljska namjera u pravnim odnosima, kao akt svijesti, do kraja je poznata samo akteru
radnje.
U moralu je svaki ovjek ujedno i adresat i ocjenjiva-sudac moralnih zapovijedi.
Mo svijesti koja prosuuje ispravnost vlastitih namjera naziva se savjest.
Ad 3)
AUTONOMIJA (=samopostavljanje)
HETERONOMIJA (=vanjsko postavljanje i nametanje)
Pravna normativnost je u znaajnoj mjeri heteronomna, dok je moralna normativnost u
znaajnijoj mjeri autonomna.
PRAVO:
Najvie pravne i najvei broj pravnih normi imaju svojstvo heteronomije, postavlja ih drava
ili druge drutvene skupine, obvezatnost im je neovisna o volji subjekata i prisilno se nameu
svijesti i ponaanju kao izvanjski zahtjevi (ZAKONI, UREDBE, PRESUDE...)
No i u pravu je mogue da subjekti autonomno postavljaju norme koji sami sebe obvezuju- u
privatnom pravu oporuke, ugovori, a u javnom pravu statuti, kolektivni ugovori, demokracija..

31

www.nasciturus.com

Ali, treba zapamtiti da je autonomno normativno ostvarenje dozovoljeno jedino na temelju i u

okvirima heteronomnih dravnih i drutvenih pravnih normi!
MORAL:
Veina pripadnika globalne zajednice su odgajana prema tradicionalnim, opevaeim,
neupitnim moralnim pravilima, po kojima se pokorno rasuuju i djeluju moralno =
HETERONOMNOST
Neke osobe ne priznaju valjanost pojedinih heteronomno vaeih normi i sebi postavljaju
drukije.
Neke osobe pak drukije tumae vaee moralne norme naspram njihovog opeg shvaanja.
Ad 4)
Pravne norme uspijevaju biti meusobno neproturjene, ak i kad u drutvu postoji pluralizam
pravnih sustava, dok moralne norme ne postiu takvu mjeru neproturjenosti.
Nie norme trebaju biti sukladne viima ili se ukidaju, takoer i za autonomna prava postoje
uklanjanja proturjeja; dune su potovati vrhovnost prava u kojem nastaju
U moralu pojedinci mogu stvarati vlastite moralne norme (o ubojstvu, pobaaju itd.) koje
mogu biti i sukobljene s normama drugih moralnih sustava, ali zbog toga ne mogu biti
ukinute. Takva autonomija i nepovredivost nisu mogue kod pravnih normi koje stvaraju
pojedinci.
Pluralizam pravnih normi je ogranien monom i djelotvornom hijerarhijom viih i niih
normi, dok je pluralizam moralnih normi neogranien, s nedjelotvornom hijerarhijom viih i
niih normi, osobito u odnosu na pojedinca kao normalnog normotvorca.
Moralne i pravne norme se mogu slagati i podravati, mogu se sukobljavati ili biti sadrajno
nevezane ili ravnodune.
PRAVNA NORMA je zahtjev (=legitimno traenje + sankcija) koji usmjerava jedan za
drutvo vaan, snaan konfliktan i izvanjski kontrolabilan odnos, redovno nosi fiziku
sankciju i veu mjeru heteronomije, obino je pisana, a stvara je i sankcionira na organizirani
nain lako odredljivi subjekt, dravni ili drutveni.

4. OBIAJNI POREDAK=ukupnost svih obiajnih normi openito ili u jednom drutvu

MORALNI POREDAK (MORAL)=ukupnost svih moralnih normiPRAVNI
POREDAK= ukupnost pravnih normi openito ili u jednom drutvu (PRAVO)
5. PRAVNI POREDAK=OBJEKTIVNO PRAVO= pravo kao skup normi, pravni sistem
SUBJEKTIVNO PRAVO= pravno ovlatenje koje iz pravne norme proizlazi
POZITIVNO PRAVO= ukupnost aktualno obvezujuih ili vaeih pravnih normi u
nekom drutvu, a takoer i od ovjeka stvoreno pravo nasuprot PRIRODNOM PRAVU
Pozitivnopravne nauke: nauke koje izuavaju vaee pravne norme jednog drutva

MATERIJALNI IZVORI PRAVNIH NORMI: VANI I KONFLIKTNI DRUTVENI

ODNOSI

32

www.nasciturus.com

-specifini pravni odnosi koji su toliko vani za opstanak drutva i u kojem nastaju toliko
snani meuljudski sukobi, mogu se izvanjski kontrolirati, da ih je potrebno i mogue
usmjeravati organizirano i fizikom (prvenstveno dravnom) prisilom
Ovi odnosi su IZVOR: svojom vanou i konfliktnou izazivaju nastanak pravnih normi
i PREDMET PRAVNOG NORMIRANJA: uzrokuju nastanak pravnih normi da bi postali
predmet tih normi
Postoji golem broj vrsta materijalnog izvora prava i povijesno su promjenjivi, neki od njih:
BIOLOKO-DRUTVENI ODNOSI:
- odravanje ivota, slobode kretanja
- -smrt i pokapanje i sl.
EKONOMSKI ODNOSI:
- razmjena dobara
- posjedovanje zemlje ili dobara
POLITIKI I KULTURNI ODNOSI:
- stvaranje dravne organazicaije
- vojni zadatci
- vjerska uvjerenja i obredi
Ispitivanje drutvenih odnosa kao materijalnog izvora prava zadatak je sociologije prava i
socioloke metode u konkretnim i teorijskim pravnim naukama
ETIKI IZVORI PRAVNIH NORMI: PRAVNE VRIJEDNOSTI
Kod materijalnih izvora prava treba odrediti kako odnose normirati nakon to su odreeni za
pravno normiranje
Vrijednosno kvalificiranje: DOBRO/ZLO, (BEZ)VRIJEDNO...
Etiki izvori: vrijednosna shvaanja kakve bi trebale biti obveze i ovlasti subjekata u
odnosima koji se pravno normiraju
Etiki izvori: vrijednosti znanja, vlasnitva, blagostanja itd.
*IVOT I ZDRAVLJE
IVOT je najvia vrijednost, stanje u kojem se ostvaruje svaka druga vrijednost (mir,
ljubav...)
- obveza neoduzimanja ivota drugima i ovlatenje na neugroenost ivota svakog lana
zajednice
- zabrana ubojstva/agresivni rat, genocid, teroristika djela itd.
Kroz tisuljea, uz pravilo ne ubij su vrijedila jo neka prema njemu iskljuujua pravila
koja doputaju:
1) ubiti protivnika u ratu 2) ubiti napadaa u samoobrani 3) ubiti drugoga u krajnjoj nudi 4)
ubiti osuenoga na smrtnu kaznu 5) ubiti drugoga u dvoboju radi obrane asti 6) ubiti sebe samoubojstvo.
Pobaaj i eutanazija ine iznimke za zatitu ljudskog ivota zabranom ubojstva.
Radi zatite ivota postoje postupci za pomo raanju i za evidentiranje raanja i smrti
Nastaje nova etika disciplina bioetika koja postavlja pitanje koje su pravne obveze ovjeka
prema ivotinjama i koja su ovlatenja ivota (animal rights) prema ovjeku
ZDRAVLJE je stanje koje pogoduje dobrom i trajnijem ivotu
- javne zdravstvene ustanove za besplatnu/jeftiniju skrb o zdravlju cjelokupnog stanovnitva
- ope zdravstveno osiguranje se takoer uvodi s vremenom i razvojem demokratske drave
6. SLOBODA

33

www.nasciturus.com

Sloboda je temeljito egzistencijalno stanje koje se sastoji od ovjekove moi i nunosti da

svojim razumom i voljom bira izmeu spoznatih mogunosti ponaanja to se
neprestano otvaraju u prirodnim i drutvenim uvjetima njegova ivota.
To je temeljna ljudska vrijednost jer je dobro koje treba zatititi i proiriti, ali ponekad i
opasnost koju treba ograniiti.
Dvije bitne osobine racionalnog ponaanja:
- svaki je uraunljivi ovjek bie slobode
- sloboda je, uz ivot, primarna ljudska vrijednost
Pravna norma je struktura misli koja izraava slobodu i vrjednovanje izbora te slobode
u pravno-relevantnim drutvenim odnosima putem normativnih kvalifikacija obveze,
pravnog ovlatenja, delikta i sankcije.
Norme istodobno ograniavaju i potvruju/tite slobodu: takvi uinci normiranja u tri
temeljna tipa ljudskog ponaanja:
a) kretanje b) sklapanje braka c) stjecanje materijalnih dobara.
Najvanije su ustavne norme s ovlatenjima osobne slobode, slobode rada, stanovanja,
trita, obrazovanja itd.
Manjina stanovnitva uvijek ima vie i vanijih pravnih ovlatenja, a veina
stanovnitva vie i tegobnijih pravnih obveza.
-> Postupno priznavanje i zatita razliitih aspekata slobode sve veeg dijela
stanovnitva:
a) ublaavanje i konano novovjekovno ukidanje ropstva i kmetstva
b) poboljanje pravnog statusa stranaca i zarobljenika
c) ukidanje nejednakih pravnih poloaja
d) irenje slobode i priznanje linosti ene
e) sve ranije priznavanje slobode mladim osobama
f) proces ukidanja diskriminacija ovlatenjima i obvezama po osnovi vjere, rase itd.
Svim tim se pravni poredak humanizira, moralizira i demokratizira.
PRAVEDNOST
Pravednost je vrijednosno naelo raspodjele koje odreuje koliko dobara (slobode, vlasti,
imovine, poloaja, asti) i koliko tereta (poslunosti, rada, poreza, kazni) treba pripasti
subjektima raznih vrsta drutvenih odnosa kao ovlatenja i kao obveza.
GLAVNE IDEOLOKE KONCEPCIJE PRAVEDNOSTI:
1) KONCEPCIJA POLOAJNE PRAVEDNOSTI:
- dobra ili tereti se dijele tako da svatko dobije onoliko koliko su njegove vrline i zasluge u
zajednici
- izrazito konzervativna politiko-pravna ideologija: argumetom pravednosti opravdava
razlike
- vrline i zasluge: prikazuju se kao prirodne sposobnosti ili zaslugama steeni poloaji, npr.
vie vrlina i zasluga bi imali mukarci, plemstvo, ratni pobjednici itd.
2) KONCEPCIJA RAZMJENSKE PRAVEDNOSTI (prema Aristotelu-komutativne)
- dobra i tereti se dijele ekvivalentno, tj. da svatko dobije jednako dobra i zla koliko je on
dobra i zla dao drugome
1. razmjena rada za plau 2. razmjena robe za robu (novac) (trina pravednost)
3. odgovornost kazne za delikt (kaznena pravednost)

34

www.nasciturus.com

Ova koncepcija je liberalna nadogradnja na poloajnu pravednost jer vie uvaava vrijednost
rada i trinog natjecanja.
Ipak, prekriva da rad donosi vie vrijednosti nego to radnik prima plae (eksploatacija) te da
su neki delikti postavljeni po klasnom mjerilu (diskrimacija)
3) KONCEPCIJA RADNE PRAVEDNOSTI:
- svakome po radu- socijalistika ideologija
- svatko treba dobiti onoliko koliko je svojim radom stvorio, a razmjerno tome i tereta
(poreza)
4) KONCEPCIJA SOLIDARNE PRAVEDNOSTI:
- oni koji u raspodjeli dobara dobivaju vie zbog svojih veih radnih sposobnosti trebaju
ustupiti dio svojih dobitaka za uzdravanje i unaprjeenje poloaja onih koji imaju slabije
radne sposobnosti ili slabije startne pozicije
Ova koncepcija nema za cilj dijeljenje milosra, ve popravljanje drutvenog poloaja
ugroenih
5) KONCEPCIJA EGALITARISTIKE PRAVEDNOSTI:
- svakome jednako
- svatko dobiva toliko dobara i tereta koliko treba da bi zadovoljio svoje osnovne materijalne i
duhovne potrebe
- svojstvena revolucionarnim narodnim pokretima i vjerskim zajednicama to ive u
jednakosti i siromatvu
- nedovoljno potie razvoj sposobnosti i radne uinke, no vana za odreivanje minimalne
plae i jednakog obrazovanja i zdravstvene zatite
Shvaanje principa pravednosti i ocjene o pravednosti pravnih normi relativni:
svaka norma se ocjenjuje sa stajalita razliitih koncepcija pravednosti, ne slau se svi
ljudi koji je princip najbolji, pa ni jesu li neke pravne norme pravedne ili nepravedne
Sistem pozitivnog prava uvijek pod utjecajem dva-tri shvaanja pravednosti!
MIR
Mir je elementarna ili prvobitna vrijednost pravnog poretka, izvan koje nema prava i koja je
pretpostavka da se doe do vrijednosti pravednosti kao pravnog cilja svakog prava.
Onemoguavanje privatnog nasilja od strane jednog subjekta koji monopolizira fiziku prisilu
ini bit mira.
Drutveno stanje gdje djeluje vlast s monopolom fizike prisile jest stanje mira.
*Relativnost mira:
Mir nije mogu bez organiziranog legalnog nasilja politike vlasti protiv onih to ine
ilegalno nasilje, a s druge strane mir zabranjuje prvotno nasilje, legitimira dravno nasilje
(Kelsen)
1. uvijek jedan broj subjekata ini ilegalno nasilje
2. mir bio sredstvo odravanja nehumanih odnosa vladavine jaih i nepravednih
ako je stanje mira neljudsko i tiransko, nemir pobune postaje opravdan!

35

www.nasciturus.com

PRAVNA SIGURNOST
Mir i pravednost spadaju meu pretpostavke sigurnosti, a sloboda u ljudske nesigurnosti.
Ljudima je potrebno povjerenje u budunost
7. Pravna sigurnost se sastoji u tome da ljudima bude to predvidljivija i to trajnija
njihova pravna ovlatenja, pravne obveze, odreenja delikata i pravne sankcije, a to
znai pravni odnosi to proizlaze iz pravnih normi.
Vrijednost pravne sigurnosti znai zatita ljudi od samovoljnog i nepromiljenog upadanja
normotvorca i drugih u njihove interesne sfere (zahtjev sigurnosti naroito usmjeren prema
politikoj vlasti!)
Drava ustrojava slubu policije i sudstva za zatitu sigurnosti, a jami je i stabilnim
ureenjem pravnih odnosa svojim opim normama.
Niz sredstava ili ustanova za zatitu trajnosti i vrstoe pravnih ovlatenja, obveza,
delikata i sankcija:
1) ope pravne norme- istovrsna ponaanja subjekata u istim uvjetima, i to na
due vrijeme
2) pravila zakonodavnog, sudskog i upravnog postupka- omoguuju paljivo,
dijaloko, javno i obrazloeno donoenje zakona, drugih opih pravnih
akata, presuda i rjeenja
3) naelo zakonitosti- sprjeava se samovolja subjekata pravnih ovlasti;
norme trebaju biti u skladu s viima
4) pravni lijekovi- subjekti nezadovoljni presudom mogu zahtijevati
ponavljanje postupka i preispitivanje akata od viih vlasti- nadzor
zakonitosti i ispravljanje greaka u odlukama
5) pravomonost- stanje konanosti presude i rjeenja - prekida se
neizvjesnost o pravnim ovlatenjima i obvezama
6) steena prava- naelo da se novim pravnim aktima ne smiju oduzimati
valjano steena ovlatenja na temelju ranijih pravnih akata
Za pravnu sigurnost su naroito bitne ope osobine prava formalizam i proceduralnost
8. TROSTRUKA VEZANOST PRAVA ZA DRAVU:
1.) U svakom drutvu drava stvara najvie ope norme radi prisilne uspostave mira i
usmjeravanja vanih i konfliktnih meuljudskih odnosa prema dominantnim interesima
i shvaanjima pravednosti
- te najvie norme osiguravaju jedinstvo dravnopravnog poretka
2.) Druga vezanost je izricanje i izvravanje pravnih sankcija odnosno kazni
Drava nastoji zadrati za sebe iskljuivu ovlast na izricanje i izvravanje svih fizikih
sankcija, ukljuujui i prisilno izvravanje onih sankcija koje postavljaju drugi
normativni subjekti
Ove dvije veze pokazuju da prava nema bez drave. No, sljedeom tokom je vidljivo da
je drava nuan uvjet prava, ali ne i dovoljan uvjet za postizanje prava.
3.) Trea vezanost je u tome to se drava nuno konstituira pravnim normama.
Ustanovljenje drave: ili osvajakim ili graanskim ratom ili izborima jedna skupina
ljudi dobije mo da sebe proglaava ustavotvorcem i donosi temeljne norme ustava
(konstitucije) kojima konstruira najvie dravne organe.
Stupnjevitim samoostvarenjem tako nastaje cjelokupno dravno ustrojstvo, ali i
cjelovit sustav pravnih normi.

36

www.nasciturus.com

Pogreno je svoditi cjelokupno pravo na dravnu djelatnost - PRAVNI ETATISTI

Mnoge privredne organizacije su moni tvorci pravnih normi
Graani stvaraju pravne poslove, ponajvie ugovore
Meunarodno javno pravo - izmeu suverenih drava, njih i meunarodnih
organizacija, izmeu drava i pojedinaca- norme stvaraju same drave putem obiaja i
meudravnih ugovora
9. Pravni znanstvenici bitno utjeu na stvaranje prava. Oni su nositelji strunog znanja.
Tri su znaajne pravnostvaralake funkcije:
1.) sudjeluju u izradi nacrta i konanih tekstova gotovo svih vanijih normativnih
akata- ustava, trgovakih, graanskih zakona koje onda politiki ljudi vie/manje
dorauju i usvajaju
2.) savjetnici su ili lanovi dravnih i meunarodnih tijela, gdje takoer sudjeluju
u donoenju svih vrsta pravnih odluka (tijela: komisije EU i UE do ustavnih i
arbitranih sudova)
3.) znanstvenim radom i obrazovanjem pravnika izrauju pravne pojmove,
pravne teorije i juridiku kulturu koji su nune misaone pretpostavke i
instrumenti pravnog i pogotovo normativnog djelovanja (izuavaju i de lege lata i
predlau de lege ferenda)
Pravni savjetnici i odvjetnici
-profesionalci koji savjetuju i zastupaju graane i privrednike u sudskim i upravnim
postupcima, doprinosei zatiti zakonitosti i pravednosti presuda i rjeenja, a ujedno
obavljajui najvei dio strunog rada u oblikovanju pravnih poslova
PRAVNI SISTEM I PROCEDURALNOST PRAVA
Sistem je skup nekih pojava koje su sreene u relativno neproturjenu i potpunu cjelinu prema
odreenim kriterijima.
10. Moral i pravo imaju neke zajednike osobine:
1.) funkcija morala i prava je usmjeravanje meuljudskih ponaanja radi ostvarenja
vrijednosti
2.) moral i pravo tee potpunom obuhvatu odnosa koji su njihovi predmeti
- ipak, nekad proputaju normirati neke od tih odnosa pa nastaje praznina
3.) tee neproturjeju normi od kojih se sastoje
- no uvijek ima unutarsistemskih proturjeja koja se nazivaju nezakonitosti i antimonije
4.) tee odreenosti i jasnoi, to veoj razumljivosti normi, kako bi se subjekti lake
orijentirali
- postoje u njima elementi neodreenosti i nejasnoa
5.) i moral i pravo su otvoreni sistemi, spremni i sposobni za prilagoavanje vanjskim
utjecajima i promjenama u drutvu- uvijek ima funkcionalne neprimjerenosti
Formalizam- u pravu nisu vani samo sadraji normi i ponaanja, ve su vane i forme
(oblici) normi i ponaanja, a u moralu su iskljuivo vani sadraji, dok je forma nevana
- formalizam jezika i pojmova u pravu- povlaten pisani jezik i razraen struan jezik

37

www.nasciturus.com

Proceduralnost (postupovnost) je osobina nekih ljudskih radnji u pravu da su njihovi

subjekti i naini izvoenja strogo normirani te da samo radnje koje su izvedene na propisani
nain postaju pravno valjane radnje ili radnje koje izazivaju nastanak, promjenu i prestanak
pravnog odnosa
Proceduralnost se ostvaruje putem proceduralnih pravnih normi, nazvane jo i formalne
pravne norme-norme o formama pravnih radnji.
12. Za pravni sistem su posebno vane su posebno vane procedure stvaranja, izmjene i
ukidanja pravnih normi.
One se postavljaju posebnim proceduralnim normama, normama o normama. Nalaze
se u ustavu i u zakonima o krivinom postupku, graanskim postupcima (parninom,
izvanparninom, izvnom) i upravnom postupku.
Tri su skupine normi o normama:
1) norme o kompetenciji - proceduralne norme koje precizno i strogo propisuju koji
pravni subjekti (ef drave, vlada, djelatno sposobni itd.) imaju iskljuivo pravo
stvarati pojedine vrste normativnih pravnih akata ugovore, ustav, uredbe itd.
- norme o sklapanju djelatne sposobnosti, o poloaju efa drave itd.
2) proceduralne norme koje strogo i precizno propisuju vrste radnji i naine njihova
obavljanja koji su potrebni za nastanak, promjenu i ukidanje pojedinih vrsta
normativnih pravnih akata odnosno pravnih normi.
- norme o predlaganju, objavljivanju i stupanju na snagu ustava i zakona
- norme o javnosti rada / nezavisnosti sudaca
FORMALNA ZAKONITOST- zahtjev da sve pravne radnje, pa i one kojima se
stvaraju, mijenjaju i ukidaju normativni akti, moraju biti u skladu s normama o
kompetenciji, postupcima i oblicima donoenja pravnih akata
3) proceduralne norme koje propisuju tko, zbog ega, kako, od koga i u kojim
rokovima moe traiti ispitivanje zakonitosti pojedinih vrsta normativnih akata
odnosno normi ustavnih, sudskih itd. kako bi ispravile nezakonitosti izmeu
viih i niih normativnih pravnih akata
norme o tubi, albi i drugim pravnim lijekovima, o uincima ustavnog suda...

6. POGLAVLJE
PRAVNA NORMA I NORMATIVNI AKTI
PN = H + T + D + S
HIPOTEZA (uvjet, pretpostavka) je poetni dio pravne norme koji spominje subjekte kojima
je norma upuena, tj. adresate norme, i situaciju u kojoj se moraju nai da bi se na njih
primjenilo traenje iz pravne norme.
Da bi se subjekti - adresati morali ponaati prema traenju, UVJET je da se oni nau u
situaciji opisanoj u hipotezi.

38

www.nasciturus.com

Hipoteza obino zapoinje s rijeima ako, tko, kada i sl.

TRAENJE je sredinji dio norme, onaj koji je za cilj najvaniji.
Subjektima iz hipoteze se postavlja pravna obveza da izvre neku radnju, injenje ili
neinjenje, istim ili drugim subjektima se daje pravno ovlatenje na takvo injenje ili
neinjenje.
Pravni objekti radnje injenja ili neinjenja, te predmeti koji se njima daju
PRAVNA OBVEZA + PRAVNO OVLATENJE + PRAVNI SUBJEKTI + PRAVNI OBJEKTI =
PRAVNI ODNOS
ODREENJE DELIKTA je dio norme koji spominje neizvrenje pravne obveze, tj. radnju
suprotnu obveznoj radnji, ili zabranjenu radnju, koja je uvjet za primjenu sankcije.
Delikt moe biti injenje ili neinjenje, ovisno o tome to je obvezna radnja.
Delikt je SEKUNDARNA HIPOTEZA, koji kao i PRIMARNA HIPOTEZA, spominje
situacije, koje ukoliko se ostvare, su uvjeti za nastup nekih pravnih posljedica (hipoteza traenje, odreenje delikta - sankcija)
SANKCIJA je zavrni dio norme kojim se jednom dravnom organu, najee sudu, pripisuje
obveza i ovlast (nadlenost) da prisili na izvrenje obveze subjekta pravne obveze ili da mu se
izrekne odreena kazna zbog poinjenog delikta.
- Hipoteza i odreenje delikta su deskriptivni iskazi, a traenje i sankcija preskriptivni iskazi!
- Norma ima dvije hipoteze i dva traenja => PN = H1 + T1 + H2 + T2
- Dvije hipoteze i dva traenja izraavaju vrijednosna opredjeljenja normotvoraca
DELIKT: PROTUPRAVNA RADNJA I KRIVNJA
1. Dva naina shvaanja delikta i dva tipa pravne odgovornosti koja ovise o deliktu:
A) delikt u objektivnom smislu, a odgovornost u njemu = objektivna odgovornost
- za postojanje delikta dovoljna je radnja suprotna obveznoj radnji, tj. protupravna
radnja
- shvaanje delikta u starim civilizacijama
- moderno doba u nekim sluajevima ponovno uvodi objektivnu odgovornost za tetu i
ozljede od opasnih stvari odnosno djelatnosti
2. B) delikt u subjektivnom smislu, a odgovornost u njemu = subjektivna odgovornost
- za postojanje delikta potrebna su dva elementa: protupravna radnja i krivnja
Delikt ini i za nj pravno odgovara samo subjekt koji je protupravnu radnju
(neizvrenje obveze) poinio u stanju krivnje
- subjektivna odgovornost je posljedica povijesne racionalizacije i humanizacije prava
Krivnja je svijest subjekta o uzronoj vezi izmeu njegove radnje, koja je suprotna
pravnoj obvezi, i fiziko-moralne posljedice te radnje.
3. - Nije potrebno da se poinitelj protupravne radnje osjea krivim zbog svoje radnje,
premda postojanje ili nepostojanje krivnje mogu utjecati na ublaavanje ili uveanje
kazne

39

www.nasciturus.com

- Nije nuno da poinitelj protupravne radnje zna da je bio obvezan na neku radnju,
odnosno da je ta radnja koju je uinio pravnom normom zabranjena jer se to znanje
pretpostavlja -> IGNORATIO IURIS NON EXCUSAT
Delikt mogu uiniti i biti pravno odgovorne (kanjive) samo psihiki zrele osobe koje mogu
shvatiti uzronost radnje i/ili posljedice svojih ponaanja.
Mjera psihike zrelosti i normalnog stanja koji su uvjeti za deliktnu sposobnost se zove
URAUNLJIVOST.
4. Dvije vrste krivnje:
- UMILJAJ - tea krivnja (dolus)
- NEHAT laka krivnja (culpa)
5. U oba sluaja poinitelj ima svijest o uzronoj vezi izmeu radnje i njenih posljedica,
ali je kod umiljaja poinitelj tu posljedicu HTIO, a kod nehata nije, ali je ona nastala
uslijed njegove NEPANJE
Teina krivnje je jedan od elemenata za odreivanje teine kazne protiv delikvenata, pa
se stroe kanjava za umiljaj nego za nehat.
I umiljaj i nehat imaju podvrste:
- laki nehat (culpa levis) i tei nehat (culpa lata)
Laki nehat je propust panje savjesnog natprosjenog ovjeka, a tei nehat propust
panje prosjenog ovjeka.
6.
1) SLUAJ (CASUS) = tetna radnja poinitelja koja nije skrivljena ni umiljajem ni
nehatom
2) ZABLUDA (ERROR) = tetna radnja koju netko uini s pogrenom svijeu o nekim
injenicama, a ne bi ju uinio da je imao tonu svijest o tim injenicama
3) VIA SILA (VIS MAIOR) = nepredvidiljivi i neotklonjivi prirodni dogaaj (bolest,
potres) ili ljudska radnja (pobuna) koji spjeava subjekta da izvri svoju pravnu obvezu
4) NUNA OBRANA = radnja kojom subjekt odbija istovremeni i protupravni napad
protiv sebe ili drugih osoba, nanosei pravno dozvoljenu tetu napadau
- izuzetak od pravnog monopola fizike prisile drave
- razmjerna teta i jaina nune obrane ili kazna za prekoraenje nune obrane
5) KRAJNJA NUDA = radnja kojom se oteuje tua imovina ili ak osobe ako je teta
nuna da bi se od sebe ili drugih otklonila vea istovremena i neskrivljena opasnost
-> da bi se spasilo vee dobro, odnosno otklonila vea teta
6) INJENJE TETE UZ PRISTANAK OTEENOG = radnja oteenja druge osobe
na koju je ova pristala, a koja je pravno dozvoljena i u granicama je vladajuih
moralnih normi i dobara kojima oteeni ima pravo raspolagati
KLASIFIKACIJA PRAVNIH DELIKATA: (ovisno o vrstama pravnih odnosa u kojima
nastaju)
1. KAZNENI DELIKTI ILI KRIVINA DJELA (ubojstvo, kraa itd.)
2. MEUNARODNI DELIKTI (genocid, ubijanje ratnih zarobljenika itd.)
3. PREKRAJNI ILI UPRAVNI DELIKTI (prometni, graevinski prekraji itd.)
4. GRAANSKI DELIKTI (oteenje tue imovine, neizvrenje ugovora itd.)
5. RADNI DELIKTI (neizvrenje radne obveze, protupravni otkaz itd.)

40

www.nasciturus.com

ODGOVORNOST, SANKCIJA I KAZNE

7. PRAVNA ODGOVORNOST je pravni poloaj subjekta koji je uinio delikt, tj. koji je
uinio protupravnu radnju s krivnjom (u sluajevima objektivne odgovornosti bez
krivnje) i koji zbog toga treba biti kanjen onako kako odreuje sankcija pravne norme
=> pretpostavka nevinosti
8. Daje se prednost shvaanju subjektivne odgovornosti (s izuzetkom objektivne
odgovornosti u nekim sluajevima) i individualne odgovornosti (suprotna barbarskoj
kolektivnoj odgovornosti).
U pravnom sustavu se najprije postavljaju apstraktna odreenja delikta i apstraktne sankcije,
uz odreenje vrsta nadlenih organa i vrsta i raspona kazni za pojedine vrste delikata, i to se
radi OPIM PRAVNIM NORMAMA, a u konkretnom deliktu odlukom nadlenog organa
(presuda, rjeenje)
Postupak zapoinje tubom. Ako nadleni organ ustanovi da je tueni uinio delikt, odreuje
mu se kazna.
KAZNA je openito (u moralu, obiaju, pravu) neko zlo, psihiko i fiziko, to se nanosi
subjektu koji je poinio delikt.
Teina zla je proporcionalna vrijednosti dobra koje delikt pogaa i stupnju krivnje poinitelja
delikta.
9.
1.) Kazne su bile, a negdje jo uvijek jesu, in osvete ili odmazde
- prekriteljima se vraa zlo za zlo
2.) Smrtna kazna i liavanje slobode slue za trajno ili privremeno uklanjanje
prekritelja iz drutva SPECIJALNA PREVENCIJA
3.) Kazne slue za zastraivanje drugih osoba GENERALNA PREVENCIJA
- pravna vlast tako navodi stanovnitvo na odreena ponaanja, injenja ili neinjenja
4.) Kazne mogu utjecati na preodgoj ili promjenu ponaanja kaznene osobe
- osoba se ili zastrai za ubudue ili tako da se popravi zbog loeg iskustva kazne ili
zatvora.
U suvremenom svijetu se sve vie uvruje uvjerenja o generalnoj prevenciji i
preodgoju kao glavnim ili jedinim svrhama pravnih normi.
Neke norme se, za razliku od uobiajenog izraavanja jezinih znakova, izraavaju
NEJEZINIM ZNAKOVIMA: svjetlou i bojama (npr. semafori), likovima (prometni
znakovi) i zvukovima (zvuci sirene).
10. PRAVNE ODREDBE su pojedine reenice, jednostavne i sloene, kojima se pravne
norme iskazuju, bilo usmeno ili pisano (u pisanim normativnim tekstovima, praeni
rednim brojevima- lanci ili paragrafi)
-> Pravna norma moe biti izraena u dvije ili vie odredaba od kojih svaka iskazuje
pojedine elemente norme
-> Pravna norma je sloena misao, dok je pravna odredba jezini izraz za samo neke
elemente norme
Normativci esto preutno odreuju pojedine elemente pravnih normi

41

www.nasciturus.com

esto se spominje pravna obveza, a korelativno pravno ovlatenje se podrazumijeva, i

obrnuto.
VRSTE PRAVNIH NORMI:
1.) prema subjektima koji ih stvaraju:
- dravne norme
- norme drugih organizacija
- norme graana.
2.) prema dravnim djelatnostima i organima koji stvaraju dravne norme:
- ustavne i zakonodavne norme
- norme efa drave
- norme vlade itd.
- 1.) i 2.) podjela je i podjela na vie i nie norme
3.) prema odreenosti adresata pravne norme:
- OPE: adresati koji su odreeni apstraktno kao skupine subjekata: PRAVNA
PRAVILA
- INDIVIDUALNE: adresati (jedan ili vie njih) odreeni imenom i prezimenom
12. U ope pravne norme spadaju i pravna naela (pravni principi)
PRAVNA NAELA- najapstraktnija i temeljna pravila nekog pravnog sustava koje
iskazuju osnovne vrijednosti kojima pravni sustav slui, kao takve su vane za
usmjeravanje stvaranja i primjene (tumaenja) svih ostalih pravnih normi
4.) prema teritorijalnom vaenju:
- generalne: vae na teritoriju cijele drave ili na velikom dijelu dr. teritorija
- partikularne: vae na manjem dijelu dravnog teritorija
-> u generalne spadaju i meunarodne (javne) norme
5.) s obzirom na vrste drutvenih odnosa koje norme usmjeravaju:
- ustavne
- graanske
- obiteljske i dr.
6.) prema mjeri slobode koje pravne norme daju adresatima:
- stroge (kogentne, striktne) norme
- disjunktivne norme
Stroge pravne norme su one norme to obvezuju na jedno vrsto odreeno ponaanje,
koje normotvorac svakako eli postii.
Obvezni subjekti nemaju mogunost izbora izmeu dva ili vie doputenih ponaanja
Strogim normama pripadaju i norme definicija (preskriptivni iskaz skriven pod
deskriptivni iskaz) koje ograniavaju slobodu tumaenja normi: pojmovi se trebaju
upotrebljavati onako kako su ih definirali normotvorci, a pod prijetnjom kazne
nepostizanja pravnih uinaka akta ili radnje.
Disjunktivne pravne norme (disjunkcija=veznik ili) su pravne norme to daju
obveznom subjektu stanovitu mjeru slobodnog ponaanja.
a) ALTERNATIVNE PRAVNE NORME
- manja sloboda ponaanja
- obvezani ima izbor dva ili vie ponaanja koje normotvorac spominje

42

www.nasciturus.com

- Ako je u asu sklapanja ugovora stvar bila samo djelomino propala, kupac moe
raskinuti ugovor ili ostati pri njemu uz razmjerno snienje cijene
Zakon o obveznim odnosima (l. 459, 2)
13. b) DISPOZITIVNE PRAVNE NORME
- vea sloboda pravnim subjektima
- naelo autonomije volje u graanskom i trgovakom pravu
- dravne ili drutvene norme koje su upuene strankama u pravnim poslovima i od njih
zahtijevaju neko ponaanje te ih takoer ovlauju da se mogu sami dogovoriti za
drugaije ponaanje
- Ako nije to drugo ugovoreno ili ne proizlazi iz prirode posla, prodavatelj je duan
poslati stvar kupcu u ispravnom stanju, zajedno s njenim pripatcima
(l. 468, 1 ZOO-a)
14. c) NORME S DISKRECIONOM (SLOBODNOM) OCJENOM
- norme upuene dravnim organima ili drugim subjektima javnih slubi
Vii dravni organi uopeno i okvirno ureuju neke odnose, a nii organi imaju obvezu
ovlast da te odnose sami konkretno normiraju kako smatraju da je najbolje za javni
interes
d) PRAVNE NORME S OKVIRNO ODREENIM ELEMENTIMA TRAENJA
- sloboda adresatima da sami precizno odrede svoje obveze i ovlatenja unutar jednog
njihovog odreenja od-do u traenju
- npr. zajmovi graana u bankama trae kamate unutar limita od X do Y posto
e) PRAVNE NORME S OKVIRNO ODREENIM KAZNAMA
- kazne su apstraktno odreene gornjim i donjim limitima, gdje sudac ima obvezu-ovlast
(nadlenost) da odlui kako e kazniti poinitelja delikta (ovisi o teini djela i krivnji)
- primjenjuje se naelo individualizacije kazne
PANJA!
esto se kae da se norme prema sadraju dijele na nareujue, zabranjujue i
ovlaujue, no to je zapravo podjela naina jezinog oblikovanja pravnih odredaba, a
svaka norma zapravo moe biti i nareujua i ovlaujua i zabranjujua.
Ipak, izbor jezinog naina je bitan za psihiki uinak koji se eli postii (nareujui i
zabranjujui modusi se ee upotrebljavaju kad se eli postii vea strogost).
PRAVNI AKT: NORMATIVNI PRAVNI AKTI
15. PRAVNI AKT je tekst koji sadri jednu, vie ili mnogo pravnih normi. Sastoji se od
jedne, vie ili mnogo reenica-odredbi, u kojima su ili cjelovite pravne norme ili, u
pravilu, pojedini elementi pravnih normi.
Npr. ustav, zakon, uredba imaju mnotvo pravnih normi te jo vei broj odredbi, koje su
oznaene kao lanci i stavovi.
16. a) Pisani tekstovi omoguuju jasno, trajno i objektivnije iskazivanje, ouvanje i
razumijevanje pravnih normi jer bi se nepisane mogle tumaiti na razne naine

43

www.nasciturus.com

b) Pisani tekstovi omoguuju da se zajedno i istovremeno iskae vei broj pravnih normi
koje usmjeravaju jedan ili vie srodnih drutvenih odnosa i da se one smisleno poveu
c) Pisani akti omoguuju da se pravne norme izraze precizno i opirnije, a po potrebi da
se i pisano obrazloi njihovo donoenje (presude, rjeenja, ponekad u pravnim
poslovima)
d) Pisani tekstovi olakavaju oblikovanje i irenje pravnih normi, to znai i njihovo
upoznavanje od adresata.
Akti se klasificiraju jednako kao i pravne norme (osim to nije uobiajeno govoriti o
kogentnim i disjunktivnim pravnim aktima jer neki akti imaju i kogentne i disjunktivne
norme).
HIJERARHIJA PRAVNIH NORMI I AKATA, FORMALNI IZVORI PRAVA, NAELO
ZAKONITOSTI
Pravna snaga jednog pravnog akta (norme) jest njegov poloaj nadreenosti ili podreenosti
prema drugim pravnim aktima (normama) u hijerarhijskoj ljestvici pravnog sustava
Hijerarhija pravnih akata ovisi o moi subjekata, dravnih i drutvenih, koji ih stvaraju.
Svaki vii organ stvara viu vrstu akta, kao to svaki nii organ stvara niu vrstu akta
(piramida).
Pravna snaga svakog akta je relativna: vii pravni akt u relaciji s niim i obrnuto (osim
najviih i najniih).
Opi pravni akti (propisi) su preteno vii akti, dok su individualni pravni akti veinom nii.
Akti nedravnih organizacija i graana u pravilu su nie pravne snage od dravnih akata.
U oba sluaja postoje izuzetci (npr. ukaz / kolektivni ugovori).
17. FORMALNI IZVORI PRAVA su opi akti ili propisi- ustav, zakoni, uredbe,
pravilnici, naredbe itd.
Tim izrazom se slikovito izraava injenica da su ustavi, zakoni i drugi vii opi pravni
akti jezine FORME u kojima se nalaze najvie pravne norme, temelji pravnog sustava,
a iz kojih IZVIRU svi nii opi i svi individualni pravni akti (presude, rjeenja...)
18. NAELO ZAKONITOSTI (LEGALITETA) je temeljna norma pravnog sustava
koja zahtijeva da svi pravni akti dravnih i drugih subjekata, kao i njihove pravne
radnje, budu formalno i materijalno usklaeni s viim pravnim normama koje
reguliraju iste odnose, propisujui sankcije protiv akata i radnji koji taj zahtjev ne
potuju.
20. FORMALNA ZAKONITOST je zahtjev da sve normativne pravne akte (nie ope i
individualne) donose subjekti koji su u viim pravnim aktima odreeni kao NADLENI
za njihovo donoenje, da se svi donose po postupku propisanom nekim viim aktom, te
da svi imaju TEKSTUALNU FORMU propisanu viim aktom (npr. sud, parlament)
-> PROCEDURALNI PRAVNI AKTI (NORME)
- formalno (ne)zakoniti
MATERIJALNA ZAKONITOST je zahtjev da SADRAJ niih pravnih akata (H, T, D i
S) bude sukladan sa sadrajem viih pravnih akata koji reguliraju istu vrstu drutvenih
odnosa
-> MATERIJALNI PRAVNI AKTI (NORME)
- materijalno (ne)zakoniti
21.

44

www.nasciturus.com

UKIDANJE ako se u postupku ispitivanja zakonitosti (postupak pokrenut tubom ili

albom voen pred viim organom od onoga koji je donio sporni akt) utvrdi da je akt
nezakonit, PRESTAJE VAITI / UKIDA SE
PONITAVANJE ako se pri tome radi o teoj nezakonitosti
- ukida se s povratnim djelovanjem: EX TUNC ponitavanje od trenutka donoenja i
briu se sve njegove pravne posljedice (npr. brak pod prisilom)
OBARANJE kod blaih oblika nezakonitosti akt se ukida samo od trenutka
pravomonosti akta kojim se ukida EX NUNC (npr. nesuglasica u braku za razvod)
Jedan pravni akt se smatra nezakonitim tek kad to utvrdi po propisanom postupku
jedan vii dravni organ koji je za takvo utvrivanje nadlean (isto vrijedi i za osobu
koja je okrivljena- smatra se nevinom dok se krivnja ne utvrdi)

22. USTAV (konstitucija) je skup temeljnih pravnih normi kojim se ustanovljava ili
konstituira politiki i pravni poredak jednog globalnog drutva
MATERIJALNI USTAV- ustav u irem smislu kojeg ima svako politiko drutvo,
nedemokratsko i demokratsko
-sastavljen od drutveno neizbjenih pravila vlasnitva, proizvodnih odnosa, politikih i
pravnih statusa stanovnika itd.
U prolosti su temeljna pravila politikog i pravnog poretka bila izraz samovolje vladara
ili nepisane norme obiajnog prava. Pravila su potvrivala prirodne ili boanske
odnose robovlasnikog i feudalnog tipa, nasljednu i ogranienu vlast monarha i sl.
Tek krajem 18. st. buroazija postavlja zahtjev za pisanim ustavom kao najviim
pravnim aktom to ga donosi narodna skuptina po posebnom ustavotvornom postupku
To je moderno shvaanje tzv. FORMALNOG USTAVA. S njim se izraavao graansko
politiki cilj ukidanja feudalnih privilegija i ogranienje dravne vlasti u odnosu na
civilno drutvo
- naelo ustavnosti- svi pravni akti u drutvu trebali su biti podreeni Ustavu
- naelo konstitucionalizma- svi nositelji dravne vlasti i drugi subjekti u politikoj
zajednici podreeni ustavnim normama
- podjela vlasti na zakonodavnu, sudsku i izvrnu
- pisani ustav je nuan element demokratskog politikog sistema
Taj najvii opi normativni akt sadri:
1) norme o osnovnim politikim i socijalnim pravima i slobodama ovjeka i graanina
2) osnovne norme o ekonomskom sustavu (vlasnitvo, novac, trite...)
3) norme o ustanovljavanju (konstituiranju) dravne organizacije: norme o politikom
sistemu, norme o ustrojstvu i djelovanju zakonodavnih, izvrno politikih, sudskih i
upravnih organa
- sudski nadzor ustavnosti zakona i svih drugih pravnih akata obavlja vrhovni sud unutar
redovonog sudstva (sistem SAD-a i drugih amerikih drava) ili ustavni sud (europski
sistem).

45

www.nasciturus.com

- Ustavne norme izraavaju visoku mjeru konsenzusa graana, pa se zato ustav donosi po
sloenijem postupku u iroj narodnoj raspravi o njegovom sadraju i kvalificiranom veinom,
npr. 2/3 u ustavotvornom tijelu. Takoer je postupak za njegovu promjenu tei - TVRDI
USTAV (MEKI USTAV se mijenja kao i obian zakon)
Drava moe imati pisani i formalni ustav, a da on zbiljski ipak nije demokratski, npr
oktroirani (podareni) kao to je bio 1931. ustav kralja Aleksandra.
etiri ustavna akta poslijeratne Jugoslavije: Ustav 1946., Ustavni zakon 1953., Ustav 1963. i
Ustav 1974.
ZAKON
- najvii opi pravni akt poslije ustava, to ga donosi skuptina narodnih zastupnika
(parlament, kongres, sabor) po jednom posebnom (zakonodavnom) postupku
Zakoni su tvorevine suverenih dravnih organa:
- u autokraciji monarha i diktatora- quod principi placuit, legis habet vigorem
- u oligarhijama stalekih i gradskih skuptina
- u demokracijama parlamenta sastavljenog od predstavnika politikog naroda
Zakon treba biti pravedan i suveren, naglaavao je jo i Aristotel
Najee sadri vei broj pravnih normi (ue regulira od ustava)
U svakom izgraenom pravnom sustavu, pa i u RH postoje zakoni ili zakonici (kodeksi):
- Graanski zakon(ik), Radni zakon(ik), Zakon o sudovima, Zakon o kolstvu, Zakon o
zdravstvu itd.
Ustavi i poslovnici parlamenta propisuju naroito procedure za donoenje i za promjenu
zakona: ZAKONODAVNI POSTUPAK:
1) predlaganje i izrada nacrta zakona (to pravo ima svaki zastupnik, ef drave i vlada)
2) odgovarajui specijalizirani odbor (za unutarnju i vanjsku politiku, kolstvo,
kulturu...)
- manji broj zastupnika, zadatak mu je ispitati osnovanost prijedloga i dati miljenje
3) prijedlog i nacrt zakona, s eventualnim dopunama i izmjenama odbora, dolaze na
plenum jednog od domova parlamenta (ako postoje dva doma). Tu se vodi rasprava o
prijedlogu, daju nove dopune i izmjene (amandmani) te se glasuje: zakon je usvojen
ako je izglasan s kvorumom (potreban broj zastupnika) i veinom glasova zastupnika
4) isti se postupak ponavlja u drugom domu ako postoji
5) prvi i drugi usuglaavaju stavove ako se ne slau putem zajednike komisije
6) kralj treba potvrditi (sankcionirati) usvojeni tekst zakona, a negdje predsjednik drave
ima i pravo suspenzivnog veta na izglasan zakon
7) poslije usvajanja zakon se promulgira, tj. ef drave ga potvruje
8) zakon se objavljuje u slubenom listu i
9) stupa na snagu nakon odreenog roka (vacatio legis)
PODZAKONSKI AKTI:
Podzakonski akti su dravni opi akti nii od zakona koje donose izvrno politiki, upravni i
lokalni samoupravni organi
- uredbe
- pravilnici
- naputci (uputstva, instrukcije)
- naredbe
- odluke.

46

www.nasciturus.com

Njihova je funkcija da radi ostvarenja zakona prema potrebi razrauju zakonske norme i
propisuju tehnike njihove primjene od stanovnitva i dravnih organa.
23. UREDBE su najvii podzakonski pravni akti koji pripadaju prvenstveno vladi, ali
ponekad i efu drave.
a) uredbe Vlade po opoj ustavnoj ili zakonskoj ovlasti za razradu i izvrenje zakona
b) uredbe vlade i efa drave po posebnoj ustavnoj ili zakonskoj ovlasti, kojima se mogu
normirati neki drutveni odnosi iz nadlenosti zakonodavca
c) uredbe za sluaj nude, po ustavnoj odluci, ef vlade ili drave moe u uvjetima
kritine situacije, a najee rata, odluivati sa zakonskom snagom i ak suspendirati
neka ustavna ljudska i graanska prava
ef drave i vlada sve vie ureuju drutvene odnose putem uredaba, ne samo radi primjene
zakona, nego i umjesto zakonodavaca b) i c) - zbog preoptereenosti, sporosti rada i
nedovoljne strunosti parlamenta KRIZA PARLAMENTA
ODLUKA je podzakonski opi akt kojeg donose razni organi: parlament, vlada i ministarstva
Za lokalnu upravu i samoupravu su posebno vane odluke opinskih skuptina
Najvii normativni akt opine tj. drugih jedinica decentralizirane vlasti (npr. upanija,
provincija, regija) = OPINSKI STATUT (za ureenje ustrojstva i rada opinskih skuptina i
njenih izvrnih organa)
Podzakonski akti moraju biti formalno i materijalno usklaeni s ustavom i zakonima, ali i po
meusobnoj hijerarhiji
*OPI AKTI DRUTVENIH ORGANIZACIJA
- donose ih razne drutvene organizacije privredna poduzea ili trgovaka drutva,
zdravstvene, prosvjetne i druge organizacije i udruge
- ine nedravno, drutveno, vie ili manje autonomno pravo
- stupanj njihove autonomije ovisi koliko im dravni propisi daju slobode za autonomno
ureenje odnosa
- temeljni akt: statut- ustav organizacija: tu se propisuju ciljevi, sjedite, sastavi, nadlenosti
itd.
- registracija i upisi organizacije u dravne registre pravnih osoba
- ostali pravni akti: pravilnici o radu (radnim mjestima, dohotcima), kolektivni ugovori
OBIAJNO PRAVO
- nema jasno odredljiva tvorca i poetno se ne javlja kao pisani tekst
OBIAJNO PRAVO su ope pravne norme koje nastaju vie ili manje spontano,
neorganizirano, dugotrajnim ponavljanjem ponaanja u najvanijim i konfliktnim odnosima
globalnog drutva ili nekih posebnih ljudskih skupina i koje se izraavaju faktinim
ponaanjem i usmeno (ius non scripta)- drava ih redovito priznaje i daje im svoju sudsku i
upravnu zatitu.
Da su to pravne norme, vidi se po tome to usmjeravaju najvanije i snane konfliktne
meuljudske odnose i odreuju fizike sankcije.

47

www.nasciturus.com

24. 1) dugotrajnost pravila (longa consuetudo)

2) uvjerenje ljudi o potrebi obveznosti i sankcioniranju pravila (opinio iuris et
necessitatis), to je izraz vanosti i konfliktnosti odgovarajuih odnosa
U poecima dravnopravnog poretka i u europskom srednjem vijeku veina ustavnih,
porodinih, imovinskih i drugih pravnih normi bila je obiajne naravi.
- staro gentilno rimsko pravo, Stari zavjet, pravila narodnih prava germanskih i slavenskih
plemena- npr. Lex Ripuaria (kod nas Vinodolski zakonik i Poljiki statut)
- srednji vijek: obiajnopravne norme za odnose meu feudalcima, izmeu drava
- u moderno doba i graanstvo i apsolutni monarsi zamijenjuju ga s lex scripta
25. 1.) meunarodno javno pravo- sporo se kodificiralo jer se temelji na dogovorima
suverenih drava s vrlo razliitim i esto suprostavljenim interesima
2.) trgovako pravo (unutarnje i meunarodno)- privrednici jo stvaraju svoja obiajna
pravila koja su pogodnija za bri, sigurniji robni i financijski promet od dravnog prava
- UZANCE (zbirke dispozitvnih pravila)
26. INDIVIDUALNI PRAVNI AKT je pisani tekst ili usmeni iskaz koji sadri
individualne pravne norme, tj. norme za konkretne odnose izmeu imenom i
prezimenom odreenih subjekata.
etiri glavna tipa individualnih pravnih akata:
- ukaz
- sudska presuda
- upravno rjeenje (DRAVNI AKTI)
- pravni posao (PRIVATNI AKT)
UKAZ je pravni akt kojim ef drave odluuje o poslovima iz svog djelokruga- promulgira
zakone, postavlja asnike i diplomate, pomiluje osuene itd.
To je akt visoke pravne snage.
27. PRESUDA je glavna sudska odluka kojom se uvijek na temelju zakona i drugih
opih akata rjeava jedan sudski spor i odreuje sankcija u krivinom, graanskom ili
drugom sudskom postupku.
Presudom se ili usvaja ili odbija tuba kojem je sudski postupak pokrenut tako da sudac
odluuje koja od stranaka, tuitelj ili tueni, ima pravo u onome to tvrdi s obzirom na:
a) pravna pitanja - pravne norme koje reguliraju njihov odnos
b) injenina pitanja utvrene injenice njihovih radnji.
Presuda ima etiri obavezna dijela:
1. UVOD (s obveznim podacima o sudu, strankama i sporu)
2. IZREKA (osuujua ili oslobaajua odluka)
3. OBRAZLOENJE odluke
4. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
ANGLOAMERIKO PRAVO = neke presude stjeu osobine opih pravnih akata, tj.
formalnih izvora prava, to su SUDSKI PRECEDENTI ili prve presude- svi sudovi su duni
tu prvu odluku ponavljati u sporu

48

www.nasciturus.com

28. KONTINENTALNO EUROPSKO PRAVO = presuda je uvijek pojedinani pravni

akt, no presude vrhovnih sudova predstavljaju tzv. SUDSKU PRAKSU, tj. ogledne
sudske odluke koje nisu formalno obvezujue za nie sudove, no oni ih potuju i
ponavljaju u buduim istovrsnim sluajevima
- objavljuju se publikacije s izborom iz sudske prakse koje pravnici s pozornou prate!
UPRAVNO RJEENJE je pravni akt kojim dravni upravni organi ili nedravni organi
odluuju, na osnovi zakona i drugih opih akata, o individualnim odnosima iz njihova
djelokruga. Donosi se u posebnom zakonom propisanom upravnom postupku.
Ima isti sastav kao presuda, te se takoer moe uloiti alba (viem upravnom organu).
Pravni posao je privatni individualni pravni akt kojim pravni subjekti, pojedinci i pravne
osobe, slobodno raspolau vlastitom imovinom i sposobnostima radi eljenih ciljeva koji nisu
u sukobu sa strogim dravnim normama i s moralom.
Privatni subjekti posve slobodno odluuju hoe ili nee sklapati pravni posao i kako e
posredstvom njega raspolagati svojim interesima
- naelo autonomije volje subjekti slobodno raspolau vlastitim stvarima i sposobnostima
29. PRAVNI POSAO je oitovanje volje jedne, dviju ili vie osoba, kojom one, u
granicama doputenim u pravnom sistemu, slobodno zasnivaju, mijenjaju ili ukidaju
neke pravne odnose, tj. neke pravne obveze i pravna ovlatenja, u imovinskim i radnim
odnosima.
1. JEDNOSTRANI= za nastanak je dovoljna izjava samo jedne osobe (npr. oporuka)
2. DVOSTRANI= za nastanak potrebne suglasne izjave volje dvaju ili vie subjekata
- ugovori (o radu, prijevozu, uvanju robe itd.)
A) JEDNOSTRANO OBVEZUJUI = pravna obveza samo jedne osobe, dok druga
ima samo pravno ovlatenje, npr. ugovor o darovanju
B) DVOSTRANO OBVEZUJUI = i pravna obveza i pravno ovlatenje obiju
stranaka (DO UT DES)
- KONSENZUALNI = suglasno oitovanje volje ili dogovorom (konsenzusom)
stranaka
- REALNI = osim suglasnog oitovanja, potrebna i predaja stvari (npr. uvanje
psa)
Veina ugovora se valjano sklapa tj. postaje obvezujue USMENO i NEFORMALIZIRANO.
Iznimno se trai odreena (obvezatna) forma za sklapanje nekih vanijih ugovora, najee
PISANA FORMA, npr. za ugovore o prodaji nekretnine
Postoje TIPSKI UGOVORI s gotovim tekstom.

VAENJE, PRAVEDNOST I DJELOTVORNOST PRAVNIH NORMI (AKATA)

VAENJE je svojstvo norme da aktualno obvezuje, a to znai da je stupila na snagu i da su
njeni adresati duni po njoj se ponaati.
vaenje= obvezatnost opih pravnih normi
pravomonost= obvezanost presuda i upravnih rjeenja.

49

www.nasciturus.com

Vaea odnosna pravomona pravna norma je ona stvorena od subjekta koji je za to ovlaten
(nadlean) i nije ukinuta od ovlatenog subjekta. Mora biti objavljena i mora istei rok vacatio
legis, odnosno rok za redovni pravni lijek.
Vremensko vaenjeNorma moe poeti vaiti:
a) od trenutka njenog izglasavanja ili izricanja
b) od trenutka njenog objavljivanja ili uruenja adresatu
c) nakon proteka jednog roka, npr. 15 dana, nakon objavljivanja ili uruenja
adresatu
d) retroaktivno (unazadno) od nekog vremena prije njenog donoenja
- uglavnom je c)
Norma moe prestati vaiti:
a) izriitim ukidanjem, donoenjem nove norme u kojoj se kae da ona prestaje vaiti
b) preutnim ukidanjem (derogacijom) = donose se norme iste ili vie pravne snage koja
ureuju isti odnos na drukiji nain, pa se primjenjuje naelo LEX POSTERIOR
DEROGAT PRIORI
c) istekom vremena vaenja ako je aktom odreeno
d) revolucionarnim obaranjem pravnog sustava
e) zbog dugotrajne neefikasnoti pravne norme, njenog zaborava meu adresatima
(CONSUETUDO)
Personalno vaenje = iri ili ui krug subjekata, npr. meunarodne norme dravne norme
norme umirovljenicima ukaz
Teritorijalno vaenje = iri ili ui teritorij, npr. meunarodne pravne norme - dravne norme
norme opina.
Zakonitost je vana za vaenje - nezakonitost vodi nevaenju norme.
PRAVEDNOST je svojstvo pravne norme da se njen sadraj, tj. njeno traenje i sankcija,
slae s naelom pravednosti kao pravilom raspodjele dobara i tereta u drutvu (svojstvo
pravednosti subjektivno).
EFIKASNOST (DJELOTVORNOST) je svojstvo pravne norme da se znaajna veina njenih
adresata ponaa u skladu s njenim sadrajem, npr. s T i S.
Pravna norma moe biti primarno i sekundarno efikasna.
Primarno efikasna je ako se veina adresata ponaa u skladu s traenjem.
Norma je sekundarno efikasna ako sudski i upravni organi odrede i primjene sankciju protiv
veine prekritelja pravne obveze.
Jedan minimum efikasnosti normi, ali i cjelokupnog pravnog sustava je pretpostavka za vrsto
vaenje pojedinih normi i stabilnost pravnog sustava.
aktualna obveznost norme = formalno vaenje
djelotvornost norme = materijalno vaenje
pravednost norme = etiko vaenje

50

www.nasciturus.com

7. POGLAVLJE
PRAVNI ODNOS
Pravni odnosi su naroito vani, konfliktni i izvanjski kontrolabilni drutveni odnosi koji su
regulirani pravnim normama.
Pravne norme konstituiraju pravne odnose tako da se drutveni odnosi oznaavaju ili
kvalificiraju znaenjskim elementima to ih nose pravne norme.
1. PRAVNI ODNOS je drutveni odnos izmeu najmanje dva pravna subjekta koji
imaju jedan prema drugome pravnu obvezu i pravno ovlatenje s obzirom na neki
pravni objekt.
etiri osnovna znaenjska elementa pravnog odnosa:
- pravni subjekti
- pravna obveza
- pravno ovlatenje
- pravni objekt.
Jedan vaan, konfliktan i izvanjski kontrolabilan drutveni odnos (materijalni izvor prava)
sastoji se prije pravnog normiranja od:
a) barem dva subjekta
b) raznih mogunosti njihovih kolerilanih (meuuvjetovanih) ponaanja
c) nekih objekata - vrijednosti na koja su ponaanja subjekata usmjerena.
*VRSTE PRAVNIH ODNOSA:
A) APSTRAKTNI KONKRETNI
2. APSTRAKTNI PRAVNI ODNOS je onaj izraen u traenju ope pravne norme; on
postoji samo kao skup normativnih znaenja
Opom pravnom normom su postavljene apstraktna pravna obveza i apstraktno pravno
ovlatenje izmeu dviju vrsta subjekata s obzirom na neki apstraktno odreeni objekt.
Konkretni pravni odnos je stvarni odnos izmeu konkretnih osoba, imenom i prezimenom
odreenih koji su nositelji pravnih obveza i pravnih ovlatenja s obzirom na neki konkretni
objekt.
Izmeu apstraktnih i konkretnih pravnih odnosa postoji meuovisnost. Apstraktni odnos se
mora potvrivati kroz konkretne pravne odnose, a konkretni proizlazi iz apstraktnog odnosa
B) JEDNOSTRANO OBVEZUJUI I DVOSTRANO OBVEZUJUI
Jednostrano obvezujui je onaj u kojemu jedna strana (jedan ili vie subjekata) ima prema
drugoj strani samo pravnu obvezu, a ta druga strana ima prema prvoj strani samo pravno
ovlatenje.
Dvostrano obvezujui je onaj u kojemu svaka strana (jedan ili vie subjekata) ima
istovremeno i pravnu obvezu i pravno ovlatenje prema drugoj strani u pravnom odnosu (npr.
odnosi razmjene imovine i rada).
U dvostrano obvezujuem pravnom odnosu sva su etiri elementa odnosa podvostruena:

51

www.nasciturus.com

- dva subjekta, dvije obveze, dva ovlatenja i dva objekta.

C) PREMA VRSTAMA OBJEKATA - DOBARA NA KOJE SU USMJERENI PRAVNE
OBVEZE I PRAVNA OVLATENJA:
- radni, porodini, graanski (vlasniki, stvarnopravni, nasljedni) i dr.
D) PREMA ZASNIVANJU NORMAMA VLASTI ILI NORMAMA SLOBODNE VOLJE
STRANAKA:
- javnopravni i privatnopravni odnosi
PRAVNI SUBJEKTI su ljudi i drutvene tvorevine koji imaju pravne obveze i pravna
ovlatenja s obzirom na neke pravne objekte.
U pravnom odnosu postoje najmanje dva pravna subjekta, no moe biti vie od dva, npr. dva
roditelja i petero djece (sve one se javljaju kao dvije strane stranke).
Pravni subjekti imaju dvije spodobnosti: pravnu sposobnost i djelatnu sposobnost.
PRAVNA SPOSOBNOST je mo subjekata da posjeduju pravna ovlatenja i pravne obveze.
3. DJELATNA SPOSOBNOST je mo subjekata da vlastitom voljom i vlastitim
radnjama izaziva nastanak, promjenu i prestanak ovlatenja i obveza, tj. pravnih
odnosa.
Podvrste:
1. poslovna sposobnost - sposobnost da se vlastitim radnjama sklapaju pravni poslovi
2. deliktna sposobnost sposobnost da se bude pravno kriv, da se ine delikti i za njih
odgovara
3. brana i porodina sposobnost sposobnost da se sklapa brak i brine za svoju djecu
4. politika sposobnost sposobnost da se sudjeluje u izborima i drugim politikim
aktivnostima
Fizike osobe se dijele u dvije kategorije, prema tome nemaju li ili imaju djelatnu sposobnost
1) maloljetne i neuraunljive osobe- fizike osobe koje imaju samo pravnu sposobnost, tj.
svojstvo da posjeduju neka pravna ovlatenja i pravne obveze
- pravni poredak im ne daje mo da svojom voljom i djelovanjem izazivaju pravne posljedice
tj. pravna ovlatenja, obveze i delikte, te da za delikte odgovaraju = ne priznaje im djelatnu
sposobnost
2) punoljetne i uraunljive osobe- pravna i djelatna sposobnost fizikih osoba, a to znai mo
da vlastitom voljom i radnjama izazivaju pravne posljedice - nastanak, promjenu i prestanak
pravnih obveza i ovlatenja
Dakle, svi pravni subjekti imaju pravnu, ali svi nemaju djelatnu sposobnost!
Pravna sposobnost se stjee roenjem i gubi smru, a djelatna se stjee punoljetnou i gubi
prestankom uraunljivosti.
Ovdje vrijedi naelo slobode - doputeno sve to nije izriito zabranjeno
Pravne osobe se dijele na razne naine, a glavna podjela je na javne i privatne pravne osobe.
4. primjeri:
JAVNE PRAVNE OSOBE: drava, opine, kotarevi / javne ustanove i javna poduzea...
PRIVATNE PRAVNE OSOBE: trgovaka drutva i druga poduzea, udruenja,
zaklade...
NASTANAK: upis u registar pravnih osoba
PRESTANAK: ispis iz registra, propast imovine itd.

52

www.nasciturus.com

Pravne osobe imaju pravnu i poslovnu sposobnost, no mnogo ui krug pravnih ovlatenja i
obveza od fizikih osoba.
I drava je pravna osoba.
Vrijedi naelo organizacije - samo to je izriito dozvoljeno
5. ZASTUPANJE je pravni odnos u kojemu jedna osoba (zastupnik) ima obvezu i
ovlatenje da u ime i u interesu druge osobe (zastupanog) obavlja neke pravne radnje.
Radnje zastupnika i obveze i ovlatenja koja iz njih proizlaze uraunavaju se
zastupanom, kao da je te radnje obavio on sam.
Tri su osnovna tipa odnosa zastupanja: ZAKONSKO, STARATELJSKO I
UGOVORNO ZASTUPANJE.
Da bi se izvravale radnje za ostvarenje pravnih ovlatenja i obveza osoba bez djelatne
sposobnosti, postavljaju se zakonski i starateljski zastupnici.
- roditelji zastupnici maloljetne djece
- staratelji se postavljaju individualnim aktima dravnih organa (presudom,
rjeenjem) za djecu bez roditelja i neuraunljivih osoba
- direktori su zakonski zastupnici, a zadatak im je predstavljanje pravne osobe u
svim njenim imovinskim i upravnim poslovima u odnosima s drugim pravnim
subjektima
UGOVORNO - ovlatenje odvjetnika za zastupanje u odreenim pravnim odnosima
zbog nedostatka pravnikog znanja, zauzetosti ili odsutnosti s mjesta gdje treba obaviti
pravnu radnju
PRAVNI OBJEKTI su sva materijalna i duhovna dobra ili vrijednosti s obzirom na koje
pravni subjekti imaju meusobne pravne obveze i pravna ovlatenja u pravnim
odnosima, a zbog kojih oni stupaju u te odnose.
6. Dobra (ukljuujui i kazne koje pravne norme raspodjeljuju meu ljudima prema
vladajuim shvaanjima pravednosti) su (nejednaka raspodjela):
1.) prirodna dobra zemlja, voda, ivotinje, zdravlje, ivot itd.
2.) ljudske tvorevine:
a) materijalne orua, zgrade, odjea, hrana, zatvor itd.
b) duhovne znanje, jezik, odgoj, vjera, vjernost itd.
3.) ljudske radnje injenja obrada zemlje, vjerski obredi, davanje prirodnih
dobara i ljudskih tvorevina...
4.) ljudske radnje neinjenja suzdravanje od injenja kojim se omoguuje da
drugi neto ine
Svaki pravni odnos sadri dvije vrste objekata:
- neko prirodno dobro ili ljudsku tvorevinu i
- neku radnju injenja ili neinjenja.
Nije istina tvrdnja da je danas ovjek samo pravni subjekt, a ne ujedno (barem djelomino)
pravni objekt.
PRAVNO OVLATENJE je poloaj jednog subjekta, postavljen pravnom normom, da
radi ostvarenja svog interesa moe (ili u nadlenosti: mora) neto initi ili ne initi: te da
ima dvostruku mo prema nekom drugom subjektu (obvezniku):

53

www.nasciturus.com

prvo, mo da od njega zahtijeva neko injenje, davanje ili neinjenje s obzirom na jedan
objekt i
drugo, da ima mo tuiti ga ako ne udovolji zahtjevu.
Pravno ovlatenje je vid drutvene moi: to vie ovlatenja, to je moniji subjekt u zajednici.
Pravno ovlatenje mora imati obje spomenute moi. Mo zahtijevanja bez tubene moi (i
pravne zatite) se naziva GOLO PRAVO (NUDUM IUS), gdje nema ni pravnog ovlatenja ni
obveznika.
Pravna obveza ima suprotan sadraj od pravnog ovlatenja, a ujedno ima i istu strukturu kao
pravno ovlatenje, to je posljedica korelativnosti pravne obveze i pravnog ovlatenja.
PRAVNA OBVEZA je poloaj jednog subjekta, postavljen pravnom normom, da mora
neto initi (i dati) ili ne initi nekom drugom subjektu (ovlateniku) i da od ovoga moe
biti tuen pred nadlenim organom, a to znai da moe biti prisiljen ili kanjen ako ne
obavi radnju injenja (i davanja) ili neinjenja.
Sadrajna suprotnost pravnog ovlatenja i pravne obveze:
- subjekt pravnog ovlatenja dobiva neto u svoju imovinu ili egzistenciju (kuu,
vjernost...)
- obvezani subjekt gubi neto iz svoje imovine ili egzistencije (kuu, zadovoljstvo...)
U razmjeni dobara svaki subjekt odnosa i dobiva i gubi neto.
KORELATIVNOST (meuzavisnot) pravnog ovlatenja i pravne obveze:
- u pravnom odnosu ne moe postojati obveza bez ovlatenja, i obrnuto!
- Korelativnost: uz (obvezanog subjekta i) obvezu mora postojati (ovlateni subjekt i)
ovlatenje s obzirom na ISTI objekt pravnog odnosa
KLASIFIKACIJA PRAVNIH OVLATENJA I PRAVNIH OBVEZA
1. NEPRENOSIVA PRAVNA OVLATENJA I OBVEZE strogo osobna
- statusna i javnopravna ovlatenja i obveze = brak, dravljanstvo...
PRENOSIVA PRAVNA OVLATENJA I OBVEZE mogu se prenositi, naplatno ili
besplatno
- privatnopravni, graanski i drugi odnosi
2. JAVNA one koje vlast dodijeljuje odnosno nareuje pravnim subjektima, prisiljavajui ih
na pravni odnos
- plaanje poreza, uzdravanje djece i sl.
PRIVATNA PR. OVL. I OBVEZE same stranke ih dogovorno ureuju, stupajui u pravne
odnose bez dravne prisile, svojom autonomnom voljom
- ugovor o radu, uvanju robe i sl.
Nositelji javnih pravnih ovlatenja se ne mogu odrei svojih ovlatenja, jer su takve ovlasti
ujedno i obveze, dok se nositelji privatnopravnih ovlatenja uvijek mogu njih odrei.
3. APSOLUTNA ona koja pripadaju jednom subjektu prema svim ljudima na svijetu, koji su
zbog toga svi obvezni prema takvom ovlateniku npr. zatita ivota, vlasnitvo itd.
RELATIVNA ona koja pripadaju jednom subjektu samo prema odreenom drugom subjektu
koji je onda obvezan samo prema tom ovlateniku npr. ugovori

54

www.nasciturus.com

8. PRAVNI STATUS je ukupnost neprenosivih pravnih ovlatenja i pravnih obveza to

ih jedan subjekt ima openito u drutvu ili u jednom posebnom podruju ivota
(politikom, porodinom, radnom).
* u prolosti: statusne razlike, prije svega razlikovanje ljudi na slobodne i neslobodne
(robovi, kmetovi), ali i brojni drugi vidovi (rasnih, spolnih, vjerskih) diskriminacija koje
se naputaju u modernim demokratskim drutvima.
Diskriminacija = neopravdana razlika u pravnim obvezama i pravnim ovlatenjima
* suvremeno doba: i dalje postoje statusne razlike koje su opravdane ili su pak
neizbjene u postojeim gospodarskim i politikim odnosima, pa stoga ne kaemo da su
to diskriminacije
npr. maloljetne i punoljetne osobe
vjenane i nevjenane osobe
roditelji i oni koji to nisu
nekvalificirani, kvalificirani i visokokvalificirani radnici itd.

ZLOUPOTREBA PRAVNOG OVLATENJA

- nastaje kada ovlatenik koristi pretjerano i bezobzirno svoje pravno ovlatenje i time
oteuje drugog subjekta, onemoguavajui ga ili ometajui u koritenju nekog
njegovog ovlatenja, istovrsnog ili nekog drugog
- radi li se ili ne o zloupotrebi, utvruje se od sluaja do sluaja
9. ZLOUPOTREBA / OBIAN DELIKT:
Zloupotreba je zapravo jedna posebna vrsta delikta. Dok se obian delikt sastoji od
neizvravanja pravne obveze iz traenja pravne norme, tj. od izvravanja radnje koja je
kao takva zabranjena (npr. ubojstvo, neuzdravanje djece), zloupotreba se sastoji od
pretjeranog vrenja pravnog ovlatenja.
10. 1.) OBJEKTIVNA KONCEPCIJA ZLOUPOTREBE zabranjuje svaku radnju
(razvijeni pravni sustavi) bezobzirnog koritenja, ovlatenja neovisno o tome je li ona
nastala namjerno ili nehatno
2.) SUBJEKTIVNA KONCEPCIJA ZLOUPOTREBE smatra zloupotrebom samo one
radnje vrenja nekog pravnog ovlatenja kojima se namjerno nanosi teta drugim
osobama, tzv. IKANA.
Objektivna koncepcija je dominatna u svijetu jer bolje titi oteene osobe i prisiljava
ovlatenika na paljivije i kulturnije koritenje ovlatenja.
ZATITA PRAVNOG OVLATENJA
Pravna ovlatenja se brane od povreda politiki i pravno.
to je pravni sustav razvijeniji, postoji vie sredstava za zatitu ovlatenja.
1.) TUBA zatita od suda, u odreenom roku se mora traiti ako je subjektivno pravno
ovlatenje povrijeeno radnjom obvezanog iz graanskog, obiteljskog, trgovakog ili
kaznenog prava
- pravna pomo u sastavljanju tube i u drugim procesnim radnjama: odvjetnici, dravni
odvjetnici (javni tuitelji) i dravni pravobranitelji

55

www.nasciturus.com

2.) ALBA subjekt koji misli da je njegovo pravno ovlatenje povrijeeno pojedinanim
upravnim aktom ili utnjom uprave (npr. otkazom s radnog mjesta, mirovine, porezi itd.)
trai zatitu od vieg upravnog organa putem albe
- akt kojim se zahtijeva ukidanje ili preinaka upravnog akta odnosno prekid utnje uprave
- odbija se alba i potvruje prvostupanjsko rjeenje ili preinauje ili ukida prvostupanjsko
rjeenje i donosi novo ili vraa predmet na ponovno odluivanje 1organu
Nakon ponovnog odbijanja mogua tuba za upravni spor pred sudom
3.) SUDSKI POSTUPAK graanski, krivini, upravnosudski gdje se rjeavaju sudski
sporovi izmeu ovlatenika tuitelja i tuenoga
- pretpostavka nevinosti
- naelo ustavnosti i zakonitosti
- omoguuju objektivnost sudskog odluivanja
- naelo nezavisnosti sudaca
u rjeavanju pravnih sporova
4.) PRESUDA
- na kraju sudskog postupka po tubi 1 - donosi je sud
Tuba se, ako nije prethodno ODBAENA zbog nepravodobnosti, nenadlenosti itd. ili
ODBIJA - zbog neosnovanosti, ime se daje prednost tuenome ili
USVAJA tueni se prisiljava na izvrenje pravne obveze ili se odreuje kazna propisana
opom pravnom normom za poinjen delikt
11. 5) PRAVNI LIJEK je sredstvo kojim jedna i druga strana u pravnom sporu mogu
pobijati valjanost sudskih odluka i upravnih odluka zbog pogrene primjene opih
normi ili zbog pogreno utvrenih injenica, zahtijevajui od nadlenog vieg sudskog
odnosno upravnog organa da te odluke zbog nezakonitosti ukine ili preinai.
Dvije vrste pravnih lijekova:
REDOVNI najee nazivani ALBE, upotrebljavaju se protiv presuda i rjeenja koji
nisu jo pravomoni, u albenim rokovima- najee 15 dana, protiv svih vrsta pravnih
i injeninih pogrjeaka
IZVANREDNI upotrebljavaju se protiv presuda i rjeenja koji su postali pravomoni,
u duim rokovima, samo zbog nekih razloga izriito navedenih u zakonu
npr. otkrie vanih injenica koje mogu utjecati na promjenu odluke, a koje nisu bile
poznate u vrijeme donoenja odluke ZAHTJEV ZA OBNOVU POSTUPKA
ili zbog teih povreda zakona ZAHTJEV ZA ZATITU ZAKONITOSTI.
PRAVOMONOST je svojstvo presude ili rjeenja da su postali pravno obvezujui i da
se ne mogu vie napadati redovnim pravnim lijekom.
Pravomonost nastupa:
a) odreknuem stranaka od redovnog pravnog lijeka
b) protekom albenog roka, a da se nijedna strana nije alila na presudu i rjeenje
c) ako su jedna ili obje stranke uloile albu, ali je 2organ odbio, pa nema
drugog redovnog pravnog lijeka
Mogue je upotrijebiti izvanredni pravni lijek, koji ipak ne odgaaju izvrenje
presude/rjeenja. Protekom roka za izvanredni pravni lijek ili odbijanjem pred nadlenim
organom, presuda i rjeenje postaju konani, apsolutno pravomoni!
PRAVNA ISTINA = istina koja je konana, neosporna, dogmatska jer ju je izrekao subjekt
vlasti u jednoj posebnoj (pravnoj) proceduri gdje je na kraju odluujua vrijednost pravna
sigurnost.
Res iudicata pro veritate habetur! (samo jo mogue pomilovanje!)

56

www.nasciturus.com

6.) Osoba koja je oduena mora izvriti odluku koja je postala pravomona, presudu ili
upravno rjeenje, ili nadleni dravni organ mora poduzeti mjere za njeno izvravanje.
Ako ne dobrovoljno, ona prisilno - privoenjem u zatvor, zaplijenom imovine itd.
7.) PREDSTAVKA efu drave, parlamentu obraanje subjekata koji se smatraju oteeni
aktima vlasti te na drugi nain se obraaju za pomo
KONTROLA USTAVNOSTI DRAVNIH AKATA najvii stupanj zatite pravnih ovlasti
- kontrola ustavnosti zakona, podzakonskih akata itd.
Nadlenost: ustavni sud (europski sustav) ili vrhovni sud ope nadlenosti (ameriki sustav)
Zadatak ovog sudstva: provesti najvii nadzor, ak i u odnosu na zakonodavca, o potivanju
temeljnih ustavnih prava i sloboda ovjeka i graanina
OMBUDSMAN ili PUKI PRAVOBRANITELJ je slubena osoba koju bira parlament, i
koja je zaduena za nadzor nad upravom i javnim slubama u zatiti prava graana
12. 8.) PRAVNA SAMOPOMO
- ovlatenicima je u starijim pravnim porecima bilo dozvoljeno u veoj ili manjoj mjeri
da sami prisile obveznike na izvravanje obveze, npr. oduzimanje imovine ili ak ivota
poinitelja.
Suvremene drave pak zabranjuju privatno nasilje i koncentriraju nasilje u dravnoj
vlasti, no postoje dva izuzetka dozvoljene samopomoi: NUNA OBRANA I KRAJNJA
NUDA, a trei izuzetak je teorijske naravi kojeg konvalidira (naknadno osnauje)
revolucionarna praksa, a ne priznaje ga ni izriito ni preutno nijedan dravnopravni
poredak - PRAVO GRAANA NA POBUNU protiv nezakonite vlasti (tiranske) i njenih
akata, a etvrti izuzetak je PRAVO PRAVEDNOG RATA, priznato u meunarodnom
pravu obrambeno nasilje na protupravni napad druge drave
NASTANAK I PRESTANAK PRAVNOG ODNOSA
APSTRAKTNI:
Za nastanak apstraktnog pravnog odnosa dovoljno je stvaranje ope pravne norme, npr.
stvaranje ope norme koja odreuje obveze i ovlatenja kupca i prodavaa openito
Za prestanak apstraktnog pravnog odnosa je dovoljan prestanak vaenja ope pravne norme.
KONKRETNI:
Potrebno je da osim postojanja ope pravne norme nastanu u stvarnim meuljudskim
odnosima one injenice koje opa pravna norma postavlja u svojoj poetnoj hipotezi ili u
odreenju delikta (sekundarna hipoteza) kao uvjete za primjenu traenja i sankcije
Prestaje takoer s prestankom vaenja ope pravne norme koja regulira odgovarajui
drutveni odnos.
Konkretan pravni odnos prestaje postojati i pojavom nekih injenica koje ope pravne norme
postavljaju u svojim hipotezama kao uvjete za njegov prestanak.
13. Najvanije injenice koje izazivaju prestanak konkretnog pravnog odnosa su:
a) izvrenje jednokratne pravne obveze, tj. obveze koja nije trajne naravi
- npr. izvrenje vojne slube, izvrenje ugovora o gradnji itd.
b) smrt subjekata nositelja neprenosivih obveza i ovlatenja
- ne gase se subjektovi imovinski odnosi u kojima je sudjelovao, budui da te njegove
obveze i ovlatenja prelaze na nasljednika
c) propast nezamjenjive (specifine) stvari koja je objekt ugovora
- ako stvar propadne prije izvrenja ugovora

57

www.nasciturus.com

- npr. odreeno umjetniko djelo, neki trkai konj itd.

d) oprost duga
- kao odustajanje od pravnog ovlatenja od strane vjerovnika (samo u privatnom pravu)
e) ZASTARA PRAVNOG OVLATENJA, koja znai gubitak sudske zatite
1.) zbog toga to ovlatenik nije u zakonski propisanom roku (zastarni rok, koji je
razliit za pojedine vrste ovlatenja, npr. 3, 6, 10 godina) zahtijevao izvrenje obveze od
obveznika
2.) zbog toga to ovlatenik nije u zakonski propisanom roku pokrenuo postupak
gonjenja obveznika koji nije izvrio svoju obvezu
Zastarom se ne gubi mo zahtjeva za ostvarenje interesa ovlatenika, ve se gubi samo
sudska zatita tog zahtjeva.
Zastara je jedan od izvora golog prava.
Djeluje samo po zahtjevu obveznika (prigovor zastare).
PRAVNE INJENICE I PRAVNI DOKAZI
PRAVNE INJENICE su sve injenice to ih pravne norme postavljaju u poetnoj hipotezi ili
odreenju delikta (sekundarnoj hipotezi) kao uvjete za nastanak, promjenu ili prestanak
pravnih odnosa, tj. za nastanak, promjenu ili prestanak pravnih ovlatenja i pravnih obveza.
Dva tipa:
A) PRIRODNI DOGAAJI nastaju neovisno o ljudskoj volji
- prirodna smrt
- raanje djece
- protok vremena
- elementarne nepogode itd.
U dananje vrijeme su zapravo postale mjeovite prirodno ljudske injenice jer ljudi njima
sve vie upravljaju.
B) LJUDSKE RADNJE injenice koje su izraz ljudske svijesti i volje
Pravno dozvoljene radnje (primarna hipoteza):
- sklapanje ugovora (uvjet obveza i ovlatenja prijenosa vlasnitva u kupoprodaji itd.)
- podnoenje tube ili albe
- isplata dohotka ili ugovorenog novca (uvjet izvravanje ugovora od obveznika)
Pravno zabranjene radnje (sekundarna hipoteza):
- neizvrenje ugovora (pokretanje postupka za naknadu tete)
- kraa itd.
Posebne vrste pravnih injenica:
1. PRAVNA PRETPOSTAVKA (praescriptio iuris) je pravna injenica koja se smatra
postojeom iako nije posve sigurno da postoji, pa je osobe koje ju koriste ne moraju
dokazivati
Nastala je zbog vjerojatnosti dogaanja i poveanja brzine i ekonominosti pravnih odnosa.
Meutim, te injenice - pretpostavke mogu opovrgavati i obarati one osobe koje imaju za to
pravni interes.
2. PRAVNA FIKCIJA je tvrdnja da postoji jedna injenica koje je izmiljena, jer se tvrdi da
neto postoji iako se zna da ne postoji
Tako se bolje titi neki opravdani interes, npr. nasciturus pro iam nato habetur.
Pravne injenice u apstraktnom pravnom odnosu spoznaju se pronalaenjem i tumaenjem
ope pravne norme.

58

www.nasciturus.com

Pravne injenice u konkretnom pravnom odnosu spoznaju se neposrednim zapaanjem i

izvoenjem dokaza.
PRAVNI DOKAZI su sredstva kojima se utvruje postojanje ili nepostojanje pravnih
injenica na koje se stranke u pravnom postupku pozivaju i koje su meu njima sporne.
- suci / upravni slubenici / parlamentarne istrane komisije
Dokazima se potvruju ili pobijaju tvrdnje subjekata u sporu glede njihovih pravnih obveza i
ovlatenja, oni su sredstvo za utvrivanje istine o spornim injenicama
- naelo slobodnog izvoenja i slobodne sudake ocjene dokaza
Najei i najvaniji pravni dokazi:
1) ISPRAVE zapisi o nekim pravnim injenicama (registri, osobne isprave,
potvrde o isplati itd.)
2) ISKAZI SVJEDOKA osobe koje mogu imati neka saznanja o nekim spornim
injenicama
3) ISKAZI VJETAKA osoba s nekim strunim znanjem, poziva je slubena
osoba da dade nalaz i svoje miljenje o nekim spornim injenicama (npr.
strunjaci za medicinske strune predmete)
4) UVIAJ SLUBENE OSOBE njeno neposredno promatranje svojstava
nekih osoba ili nekih stvari radi utvrivanja (ne)istinosti injenica na koje se
pozivaju subjekti, npr. promatranje mjesta i predmeta delikta
5) ISKAZI SUBJEKATA U SPORU za cjelovitiji uvid u sporni odnos i da se
utvrdi (ne)istinitost injenica na kojima se trebaju temeljiti pravna ovlatenja i
obveze tih subjekata
PRAVNE RADNJE
14. PRAVNE RADNJE su ljudska ponaanja od kojih se sastoje pravni odnosi i koja su
pravnom normom oznaena ili kao injenice-uvjeti za nastanak, promjenu i prestanak
pravnih odnosa (u poetnoj hipotezi), ili kao ovlatenje i obvezne radnje (u traenju i
sankciji) ili kao zabranjene radnje (u sekundarnoj hipotezi).
MATERIJALNE RADNJE su fizika ponaanja injenja i neinjenja (suzdravanja),
ukljuujui davanje i primanje stvari, kojima se odvijaju konkretni pravni odnosi npr.
fiziki rad, ubojstvo, izvrenje zatvorske kazne itd.
15. a) Ljudske radnje mogu biti pravne injenice iz poetne hipoteze koje izazivaju
nastanak, promjenu i prestanak konkretnog pravnog odnosa.
- te radnje su uvjet za prestanak konkretnog pravnog odnosa
- npr. radnje sklapanja ugovora izmeu X i Y osoba, upravljanje automobilom itd.
b) Ljudske radnje mogu biti izvravanje pravne obveze i pravnog ovlatenja iz traenja
pravne norme
- te radnje doprinose primarnoj efikasnosti pravnih normi ostvaruju odnose koji eli
normotvorac
- npr. radnje izvravanje ugovornih obveza (zvane inidbe), vonja desnom stranom
ulice itd.
c) Ljudske radnje, kao injenice iz sekundarne hipoteze, mogu kriti pravne obveze
- te radnje izazivaju primarnu neefikasnot pravnih normi ostvaruju odnose koje
negativno vrednuje normotvorac
- to su delikti, npr. vonja lijevom stranom ulice, neplaanje dunog poreza itd.
d) Ljudske radnje mogu biti izvravanje obveza i ovlasti organa koji odreuju sankcije

59

www.nasciturus.com

- te radnje izazivaju sekundarnu efikasnost pravnih normi i ostvaruju odnose koje

pozitivno vrjednuje i eli normotvorac
- npr. radnje izricanja kazni protiv osoba koje nisu izvrile ugovorne obveze, voze
lijevom stranom ulice...
16. Znaajne su i KONKLUDENTNE RADNJE ponaanja iz kojih se i bez rijei moe
sa sigurnou zakljuiti da je izjavljena volja- npr. osoba koja je ula u autobus =
ugovor o prijevozu
ZNAKOVNE RADNJE najvanije su JEZINE RADNJE, tj. GOVOR i PISANJE
prijedlozi, rasprave u vladi, sudu itd. Jezine se dijele jo i na one koje ne stvaraju
pravne norme (ispitivanje i iskazi svjedoka...) te su uvjet za stvaranje normi te one koje
stvaraju normativnopravne radnje (odluivanje na sudu, sklapanje ugovora itd.)

PRAVNA PRAZNINA
17. PRAVNE PRAZNINE su odnosi koji imaju spomenute tri osobine pravnosti, to
upuuje na potrebu njihova pravnog normiranja, ali koji ipak ostaju pravno
nenormirani ili nedostatno normirani.
- IZVAN pravne norme
Svaki normativni sistem tei da svojim normama potpuno obuhvati tj. regulira sve
meuljudske odnose koji su za njega znaajni; tako i pravni sustav zaista uspijeva da pravnim
normama obuhvati sve meuljudske odnose koji su vani za opstanak i dobrobit drutva, da
sadre snane sukobe interesa i da su izvanjski kontrolabilni.
Ali nijedan normativni sustav ne uspijeva do kraja sve obuhvatiti, zbog slobode i stvaralatva
ovjeka.
Zato?
1) prilikom obaranja dravnopravnog poretka (revolucijom, prevratom, odcjepljenjem)normotvorci iz novog dravnopravnog poretka ne stvore pravne norme umjesto ovih
prethodnih
- to se rijetko dogaa jer se uglavnom preuzima stari poredak ili donose odmah nove pravne
norme
2) pojava nekih novih vrsta drutveno vanih i konfliktnih odnosa
- zbog brzog tehnikog napretka
- npr. odnosi iz ekologije (A), zdravstva (B), bioetike (C), kulture (D) itd.
A) velika unitavanja i ugroavanja prirode nakon II.svje. rata normotvorci donose pravne
norme za zatitu ljudskog okolia (egoistika) i prirode kao vrijednosti po sebi (altruistika
motivacija), no veina ovih normi nema sankcije, pa se radi o golom pravu
B) suvremeni svijet ugroen novim vrstama patologija sida, kravlje ludilo, hepatitis...
- pravne praznine: Kakve ovlasti dati oboljelima? Kakve zabrane i sankcije postaviti?
C) javljaju se tehnologije koje ovjeanstvo dovodi u ranije nepoznate teke moralne i pravne
dileme transplatacije, umjetna oplodnja, genetske manipulacije...

60

www.nasciturus.com

D) sve monije tehnike stvaranja, prijenosa i reproduciranja tekstova i slika

- zatita autorskih prava
18. TEHNIKI PRAVNA PRAZNINA je nedostatnost normativnog zahvaanja nekog
pravnog odnosa, tj. slabo normativno reguliranje i to zbog
a) nedostatnog vanog elementa norme, npr. nepropisivanje sankcije ili
b) pogrenih, nejasnih i neodreenih pojmova kojima se norma iskazuje
- UNUTAR pravne norme
VRIJEDNOSNA PRAZNINA je pak izraz suda nekih subjekata da norma ureuje odreeni
drutveni odnos nepravedno ili na neki drugi nain vrijednosno manjkavo, pa je treba
promijeniti, uskladiti s vrijednostima koje zastupaju ti subjekti.

8. POGLAVLJE
PRIMJENA PRAVNE NORME
Pravne norme se primjenjuju ljudskim radnjama koje ostvaruju traenja ili sankcije neke ope
ili individualne pravne norme, tj. ostvaruju u njima postavljena pravna ovlatenja i pravne
obveze
Pravne norme primjenjuju sve fizike osobe i sve slubene osobe u dravi i u nedravnim
pravnim osobama i to tako da ostvaruju svojim ponaanjem ovlatenja i obveze koje su
postavljene traenjem norme ili donosei nie pravne norme na temelju viih normi.
U jednostavnijim ili uobiajenim odnosima ljudi ostvaruju svoja ovlatenja i obveze iz normi i
ne mislei na njih, i ne znajui da to ine (kad je pravno ponaanje ujedno i moralno).
No ei su tei sluajevi (hard cases) koji su predmet pravnih normi i primjena koja zahtijeva
svjesnu, metodiki ralanjenu i ponekad kompliciranu intelektualnu i vrijednosnu djelatnost.
Tada se do primjene norme moe doi jedino nizom spoznajnih i vrijednosnih radnji koje su
dobrim dijelom voene odreenim pravilima logike, jezika, morala, vladajue ideologije, kao
i prisilnim sudskim i upravnim procedurama.
etiri tipa i ujedno etiri vremenske faze radnje:
1) utvrivanje vaeih pravnih normi
2) tumaenje (interpretacija) pravnih normi
3) popunjavanje pravnih praznina (rijetko se dogaa)
4) izvravanje pravne norme, traenja ili sankcije, pravnim radnjama
- glavni cilj normotvorca
- sadraj norme prelazi iz misaono jezinog podruja znaenja u podruje fizikih
odnosa
- law in books law in action
UTVRIVANJE VAEIH PRAVNIH NORMI
Kad se jedan pravni subjekt nae ili predvia da e se nai u nekom pravnom odnosu, ili pak
eli stupiti u neki (sloeniji) pravni odnos, mora otkriti, upoznati ili utvrditi pravnu normu
koja taj odnos aktualno ureuje i kojoj on jest ili e biti adresat.

61

www.nasciturus.com

Dva tipa istraivanja od kojih se sastoji utvrivanje vaee pravne norme

1.) subjekt mora pronai pravnu normu koja regulira odnos u kojemu se on nalazi ili e se
nai
dok ne pronae hipotezu i traenje koje spominju i ureuju odnos koji zanima subjekta
tada odluuje hoe li stupiti u taj odnos, naravno, moe i pogrijeiti, no sve se to ne
moe postii ako se pravne norme ujedno i ne tumae
2.) subjekt treba pronai takvu pravnu normu koja je vremenski, teritorijalno i personalno
vaea tj. norma koja je na snazi (obvezuje) u vrijeme kad se njegov odnos odvija,
koja je vaea na teritoriju gdje se odnos odvija i koja je vaea za njega
- postoje problemi utvrivanja vaee pravne norme obiajnog prava, unutarnjeg i
meunarodnog zbog golemog broja normi koje se vrlo brzo mijenjaju te postaju vrlo
sloene
Postoji nekoliko sredstava koja olakavaju spoznaju i pronalaenje vaeih pravnih normi:
1) pravno obrazovanje nesumnjivo najvanije sredstvo brzog i ispravnog pronalaenja
vaeih pravnih normi
bez pravnikog znanja teko je zakljuiti jesu li nie norme u skladu s viima
(zakonitost), jesu li stupile na snagu, prestale vaiti, koji su subjekti nadleni za donoenje
normi itd.
2) praksa civiliziranih pravnih poredaka da svi opi pravni akti stupaju na snagu tek
nakon objavljivanja i nakon proteka vacatio legis roka
3) 1. slubena glasila za objavljivanje autentinih tekstova dravnih opih pravnih
normi koja moraju biti dostupna svim pravnim subjektima
- u Hrvatskoj Narodne novine
- zbog velikog broja normativnih akata i normi, izdaju se i stalno dopunjuju
prinovama registri pravnih propisa = publikacije u kojima su abecednim redom
navedeni svi normirani pravni odnosi u dravi i uza svaki odnos brojevi
slubenog glasila gdje su norme o njima objavljene
- Internet www.nn.hr
- dravne ili privatne zbirke vanijih presuda, nadasve vrhovnih sudova
- znaajnije presude, upravni akti i ak pravni poslovi objavljuju se i u pravnim
asopisima
- oglaavanje opih akata drutvenih organizacija moraju biti dostupni
lanovima tih organizacija i drugim zainteresiranim osobama
oglaavanje na odreenom javnom mjestu ili ak u medijima javnog
informiranja
4) 2. PRAVILA UKLANJANJA ANTIMONIJA ili proturjeja izmeu pravnih
normi to reguliraju iste drutvene odnose
- proturjeja:
- hijerarhijska (nia norma proturjei u cijelosti ili djelomino vioj normi npr.
uredba ne dozvoljava, a zakon dozvoljava strancima osnivanje ugostiteljskog
poduzea)
- vremenska (kasnija norma proturjeji, u cijelosti ili djelomino, ranijoj normi iste
pravne snage, npr. kasniji zakon dozvoljava, a raniji zakon ne dozvoljava strancima
osnivanje ugostiteljskog poduzea)
1. sluaj: lex superior derogat inferiori : tuba kojom se uklanja nia norma
2. sluaj: lex posterior derogat priori: ranija norma je nevaea na osnovi ovog
naela

62

www.nasciturus.com

Postoji i trei tip antimonije, to je sluaj kad jedna specijalna norma (regulira samo
podvrstu nekog odnosa) proturjeji jednoj opoj normi, koja regulira itav odnos ->
lex specialis derogat generali ovim naelom se izuzima iz sadraja ope norme onaj
dio odnosa koji je posebno regulirala specijalna norma
TUMAENJE NORMATIVNOPRAVNIH ODREDABA
Adresat mora spoznati to norma znai tako da tumai pravne odredbe koje izraavaju pravne
norme, tj. da iz pravnih odredaba razumije znaenja dijelova pravne norme.
Tumaenje (interpretacija) je duhovna djelatnost kojom se prima ili razumije svaka kulturna
pojava, ona koja nosi odreena znaenja, smisao.
Razlog tumaenja je da su znakovi izraavanja misli znaenja (rijei, tekst i sl.) gotovo
uvijek nejasni ili vieznani.
Opa pravna norma je dakle, kao i knjievno, glazbeno djelo itd. jedna tvorevina koju
dovravaju ili do-stvaraju tek njeni tumai prilikom njene primjene na konkretne pravne
odnose.
3. TUMAENJE PRAVNIH ODREDABA (PRAVNIH NORMI) je duhovna djelatnost
koja otkriva znaenja pravnih odredaba i u njima hipoteze, traenja, odreenje delikta i
sankcije, te odluuje koja od tih znaenja je najbolje.
4. a) Svu sloenost stvarnosti koju normotvorac regulira, pogotovo kad se radi o
opoj normi, nije mogue rjeima potpuno i precizno iskazati.
- normotvorac mora silom prilika svoju misao (pravnu normu) iskazati saetim
reenicama i najee vrlo apstraktno.
b) Jezini alati nemaju jedinstvena i precizna znaenja, ve su uvijek vie ili manje
polisemini, tj. po sebi i naroito u njihovim raznim kombinacijama i u raznim
drutvenim prilikama (kontekstima) imaju vie moguih znaenja.
c) Mijenjaju se drutveni odnosi (ekonomski, vjerski itd.) koje norme reguliraju,
znaenja se trebaju prilagoditi izmijenjenim odnosima kako bi norme bile efikasne.
d) Mijenjaju se i vrijednosni stavovi i ideologije koji uvjetuju sadraj jedne pravne
norme, to takoer s vremenom izaziva promjene u znaenjima te norme.
*SUBJEKTI I TIPOVI TUMAENJA
Razlike izmeu subjekata tumaa i izmeu tipova tumaenja u pravu:
- STRUNO TUMAENJE (pravnici)
- NESTRUNO TUMAENJE (nepravnici, laici)
Obe podjele imaju ONE TO BOLJE TUMAE i ONE TO SLABIJE TUMAE
Druge razlike:
A) NEOBVEZUJUE TUMAENJE: tako tumae subjekti koji ne obavljaju pravnu
vlast i ije tumaenje nije dio djelatnosti stvaranja pravnih normi
- pravni savjetnici, odvjetnici, graani...
-> DOKTRINARNO TUMAENJE = znanstveno tumaenje u pravu koje moe svojom
strunou i uvjerljivou znatno utjecati na normotvorce, od ustavotvoraca i
zakonodavaca do sudaca i poslovnih stranaka

63

www.nasciturus.com

B) OBVEZUJUE TUMAENJE: tako tumae subjekti koji obavljaju pravnu vlast i ije
tumaenje normotvornih odredaba je dio djelatnosti stvaranja drugih, dravnih ili
nedravnih odredaba i normi
- zakonodavci, vlada, suci, ef drave...
Takvim tumaenjem se do-stvaraju sadraji pravnih normi, jer znaenja do kojih ono dolazi
postaju dijelom normi, pa postaju jednako obvezujua kao i pravna norma s viom ili mnajom
snagom ovisno o hijerarhijskoj ljestvici normotvorca.
Tumaenja pod A i B razlikuju se dalje:
A-B I) APSTRAKTNO TUMAENJE NORMATIVNIH ODREDABA- traenje opih
znaenja normi koje nije vezano za njihovu primjenu na konkretne pravne odnose
- tako zakonodavac tumai ustavne odredbe na kojima se moraju temeljiti njegovi zakoni i
radi donoenja zakonskih normi, tako tumae i vlada, zastupnici pravnih osoba, pravni
znanstvenici itd.
A-B II) 5. KONKRETNO TUMAENJE NORMATIVNIH ODREDABA =
KAZUISTIKO TUMAENJE
= traenje znaenja normi radi njihove primjene na konkretne pravne odnose
Kazuistiko (casus=sluaj) obuhvaa i tumaenje individualnih pravnih akata (presuda,
rjeenja, pravnih poslova) od strane suda i upravnih slubenika prilikom ispitivanja
njihove zakonitosti u povodu tube ili albe, kao i openito u donoenju tih akata
Obuhvaa i neobvezujua tumaenja odvjetnika u zastupanju stranaka, a takoer i
doktrinarno tumaenje znanstvenika kad ono ispituje znaenja pravnih normi vezano za
konkretne pravne odnose
Vrhovni sudovi posjeduju posebnu kvalitetu tumaenja, kazuistikog i apstraktnog.
Suci mnogobrojnih niih sudova tumae odredbe opih akata nezavisno, pa dolazi do
neujednaenosti njihovih tumaenja istih odredaba te do posljedine neujednaenosti sudskog
odluivanja u istovrsnim individualnim sluajevima, a da bi se smanjila opasnost od takvog
ugroavanja pravnih subjekata, vrhovni sudovi, osim to imaju ovlast ukidati presude niih
sudova, imaju i ovlast donositi ope odluke ili smjernice radi ujednaavanja odluivanja (i
tumaenja) niih sudova u primjeni opih pravnih normi.
6. AUTENTINO TUMAENJE = tumaenje koje obavlja sam normotvorac nad
vlastitim normativnim odredbama
Najvanije je autentino tumaenje zakonodavca, koje se moe javiti u obliku novog,
tzv. INTERPRETATIVNOG ZAKONA, no ea je praksa konstituiranja posebnih
parlamentarnih odbora za davanje autentinog tumaenja zakona.
PRAVILA TUMAENJA ARGUMENTI
Da bi doli do pravne norme kao skupa znaenja H, T, D i S, tumaima je potrebna opa i
pravna kultura; moraju imati dobra znanja o jeziku, logici i drutvenim odnosima koji su
normirani, te o vrijednosnim i ideolokim sustavima koji utjeu na normiranje.
Metode tumaenja: JEZINO / LOGIKO / SISTEMATSKO / CILJNO (TELEOLOKO) /
SUBJEKTIVNO I OBJEKTIVNO / HISTORIJSKO/ DOSLOVNO, SUENO i PROIRENO
TUMAENJE
U posljednje vrijeme, najvie zbog brzog razvoja istraivanja teorije argumentacije, tom
razvrstavanju se mogu prigovoriti dvije slabosti:

64

www.nasciturus.com

1) pravila pravnog tumaenja ima mnogo vie i meusobno se toliko razlikuju da ih je

nemogue sabiti u tih desetak metoda
2) nepravilan naziv metode- kao obvezujue: to su zapravo samo ARGUMENTI ILI
RAZLOZI koji nemaju prisilan karakter, tj. koji ne vode istinitim ili apsolutno pravim
znaenjima normi, i koje tumai (politiari, parlamentarci, odvjetnici itd.) SLOBODNO
BIRAJU, voeni svojim interesima i ciljevima, da bi uvjerili jedni druge ili neke tree osobe,
npr. zakonodavce i suce, da donose odreene odluke.
Tri napomene:
1.) ee je potrebno primjeniti dva ili vie pravila, dva ili vie argumenata, da bi
se dobilo traeno najbolje znaenje pravne norme jezino poetno, ciljno
odluujue i najmonije
2.) 7. Pravila tumaenja veinom nisu formalno obvezujua, tj. ona su tek
manjim dijelom samim pravnim normama propisana kao pravila koja se
moraju upotrijebiti u tumaenju nekih normi. Daju se na IZBOR
tumaima, no FAKTINO su OBVEZUJUA u primjeni na odreene
vrste normativnih nejasnoa zbog ustaljenih strunih i ideolokih
uvjerenja, naroito iz sudske prakse
3.) Argumenti tumaenja u pravu naelno su isti ili srodni onima to se
upotrebljavaju u drugim drutvenim aktivnostima (politika, suvremeni ivot).
No u pravu su argumenti i naini argumentiranja mnogo vie proueni,
razraeni i FORMALIZIRANI
8. JEZINO TUMAENJE
U razumijevanju pravnih odredaba i normi mora se polaziti od jezika, a to se radi tako
da se na pravne odredbe koje su nejasne ili vieznane primjenjuju pravila leksikologije,
sintakse i gramatike to vrijede u drutvu subjekta tumaa
Najznaajnija su leksika pravila, a to su ona koja odreuju znaenja pojedinih rijei, a
samo su djelomino zabiljeena u opim i pravnim leksikonima i rjenicima.
U pravu su vane razlike izmeu strunih rijei i narodnih rijei (koje su vieznane i
stvaraju tekoe u razumijevanju pravnih normi).
Razumijevanje govora je kontekstualno, tj. razliito prema prilikama u kojima se
govori, a to je najvidljivije kod PRAVNIH STANDARDA najasptraktniji izrazi, npr.
savjesno, primjereno itd.
Tekoe u pravu stvaraju ARHAIZMI i NEOLOGIZMI (nove i nepoznate rijei) te sve
brojnije STRANE RIJEI.
Leksiko tumaenje ima zadatak da utvrdi znaenja pravnih odredaba iz rijei
narodnog jezika.
Leksika pravila i tumaenje ne mogu sami za sebe odluivati koje od moguih znaenja
neke rijei je najbolje znaenje te rijei u primjeni pravne norme: daju izbor znaenja
pojedinih rijei.
to znae pojedini izrazi iz normativnih odredaba, spoznaje se primjenom drugih
pravila tumaenja, a na kraju krajeva ciljnim tumaenjem koje je odluujue.
Postoje norme definicije kojima normotvorac odreuje znaenje izraza koje sam
upotrebljava, pa nema drugih tumaenja, a u pravilima sintakse i gramatike vrijedi isto

65

www.nasciturus.com

za pravne norme to i za jezik: bolje ili slabije reeniki izraene pravne norme te
saetost i rascjepkanost pogoduje veem broju tumaenja
CILJNO (TELEOLOKO) TUMAENJE
Pravna norma je uvijek sredstvo za postizanje nekih i neijih ciljeva (telos-cilj) nekih i neijih
vrijednosti i interesa, koji se normom ele nametnuti u prisilnom usmjeravanju meuljudskih
odnosa. Od svih moguih znaenja jedne norme najbolje je ono koje najpotpunije ostvaruje
njen cilj, razlog njenog postojanja (ratio legis).
Tko odluuje o tome to je cilj norme, pa onda i koje e se znaenje dati pojedinim rijeima iz
pravnih odredaba?
- SUBJEKTIVNO (CILJNO) TUMAENJE ciljno tumaenje bi trebalo traiti ono to
su normotvorci htjeli postii normama (ARGUMENT VOLJE NORMOTVORACA)
- OBJEKTIVNO (CILJNO) TUMAENJE ciljno tumaenje bi trebalo traiti one
ciljeve koje postavlja drutvo u vremenu primjene norme, neovisno o tome to su tom
normom htjeli postii normotvorci
Prednost ovog tumaenja: izbjegavanje tekoa utvrivanja to je nekada mislio normotvorac,
ali i to to rauna s injenicom da se u modernom drutvu tehnologija, ljudske potrebe,
vrijednosti i openito drutveni odnosi BRZO MIJENJAJU, pa stoga i jednako brzo
ZASTARIJEVAJU poetni razlozi (ciljevi) zbog kojih su norme donijete.
Primjenjivai normi moraju takoer mijenjati ili prilagoavati znaenja tih normi novim
okolnostima ne robujui ciljevima koja su im nekada pridavali njihovi tvorci.
Subjektivno tumaenje se moe upotrijebiti ako ciljevi normotvoraca jo odgovaraju
prevladavajuim ciljevima drutva u trenutku primjene pravnih normi, no i tada je pozivanje
na to formalnost.
9. TUMAENJE PRAVNIH POSLOVA starija graanska prava su usvajala preteno
SUBJEKTIVNO TUMAENJE (potovanje autonomije volje stranaka!) dok je danas
ope usvojeno stajalite da pravne poslove (ako meu strancima postoji spor oko
njihova znaenja) treba tumaiti tako da se ispita namjera stranaka i da se ujedno
izrazima daju znaenja koja oni openito imaju u potenom pravnom prometu
KOMBINACIJA SUBJEKTIVNOG I OBJEKTIVNOG TUMAENJA
PRAVNI STANDARDI su dobar primjer za nunost objektivnog tumaenja koji preputaju
adresatima da takvim normativnim pojmovima sami daju konkretna znaenja koja najbolje
odgovaraju posebnostima situacija u kojima se nalaze, takva znaenja koja daje jedna
prosjena (standardno) razumna osoba.
Primjer ciljnog tumaenja pravnog standarda: sudska praksa je odluila contra legem da su
roditelji u okvirima svojih mogunosti obvezni uzdravati svoju djecu i poslije stjecanja
punoljetnosti ako ona nastavljaju i uspjeno savladavaju vie ili visokokolsko obrazovanje i
ujedno nemaju vlastitih sredstava za ivot niti ih zbog napora kolovanja mogu sami stjecati
INTERPRETATIVNE NORME odredbe o ciljevima i o nainima kako treba ciljno i drugim
pravilima tumaiti; obvezuje sve primjenjivae pravnih normi iz odreenog podruja odnosa
da vode rauna o propisanim ciljevima
Takve norme su sva pravna naela.
10. SISTEMATSKO TUMAENJE

66

www.nasciturus.com

Sistematsko tumaenje je postupak kojim se otkrivaju znaenja jedne norme tako da se

meusobno povezuju i dopunjuju elementi te norme to se nalaze u razliitim
odredbama ili tako da se ta norma povezuje i razjanjava pomou drugih normi iz
pravnog sistema.
- pomono sredstvo ciljnog tumaenja
To je znaajna meuzavisnost elemenata pravnog sistema
Ovo tumaenje je vrlo znaajno za pravo, a ima razliite vidove:
1) sastavljanje pravne norme iz vie odredaba koje sadre elemente hipoteze,
traenja, odreenja delikta i sankcije
2) primjena naela zakonitosti i drugih pravnih naela
3) znaenje jedne norme se popunjava i razjanjava znaenjima drugih normi iz
iste pravne ustanove, tj. normi koje reguliraju isti drutveni odnos
4) leksika i ciljna znaenja nekih normi esto se moraju objasniti njihovim
povezivanjem s normama definicija, kojima sam normotvorac odreuje znaenja
nekih izraza tih normi

HISTORIJSKO TUMAENJE
- pomono sredstvo subjektivnog (ciljnog) tumaenja
- postupak kojim se trai znaenje jedne pravne odredbe ispitivanjem povijesnih
okolnosti koje su prethodile donoenju te odredbe ili su bile povod (neposredan razlog
occasio legis) za njeno donoenje
Sastoji se ili a) u usporedbi tumaene odredbe s prethodnim odredbama o istom odnosu ili
b) u ispitivanju pripremnih materijala (nacrta, prijedloga) za tumaene odredbe, sa
zapisnicima parlamenta, izvjeima u tisku, osobnim svjedoenjima sudionika u
donoenju tumaene odredbe i sl.
ARGUMENTUM A CONTRARIO (RAZLOG SUPROTNOSTI)
- slui ciljnom tumaenju
- argument kojim se iz jedne izriite normativne kvalifikacije (ovlatenja, obveze)
nekog ponaanja zakljuuje da postoji suprotna preutna kvalifikacija drugog
ponaanja, uvijek se upotrebljava u tumaenju SPECIJALNIH NORMI radi
sprjeavanja irenja izuzetaka na druge sluajeve
ARGUMENT ANALOGIJE (SLINOSTI, A SIMILI AD SIMILE)
- sredstvo ciljnog tumaenja
- argument kojim se iz jedne izriite normativne kvalifikacije (ovlatenja, obveze)
nekog odnosa zakljuuje da ista kvalifikacija pripada i drugom odnosu koji je bitno
slian ovome izriito kvalificiranom
- ciljno je smisleno da se bitno slini odnosi reguliraju na isti nain (slinost
normativnih ciljeva)

67

www.nasciturus.com

argument analogije je zabranjen u kaznenom pravu, to je nuno za zatitu ljudskih

prava, zakonodavac si rezervira pravo na drutveno vrlo osjetljivo odreivanje
krivinih djela i sankcija

ARGUMENTUM A FORTIORI (RAZLOG TIM PRIJE)

- argument kojim se iz jedne izriite normativne kvalifikacije nekog odnosa zakljuuje
da ista kvalifikacija pripada jo jaim razlogom i nekom drugom odnosu
- od argumenta analogije se razlikuje: u njemu razlog proirenja kvalifikacije nije bitna
slinost odnosa nego jai intezitet ili vea zasluga drugog odnosa od prvog
- Dvije podvrste:
1) ARGUMENTUM A MINORI AD MAIUS (ZAKLJUIVANJE OD MANJEG NA
VEE)
argument kojim se zakljuuje da posljedica koju pravna norma vezuje za neto to je
manjeg inteziteta vrijedi i za istovrsnu pojavu veeg inteziteta
zakljuivanje iz nekih konkludentnih radnji smatra argumentom od manjeg na vee
2) 11. ARGUMENTUM A MAIORI AD MINUS (ZAKLJUIVANJE OD VEEG NA
MANJE)
- argument kojim se zakljuuje da subjekt kojemu pravna norma daje vea
ovlatenja ili obveze ima tim prije sva ona ua ovlatenja i obveze koji su
ukljueni u one manje
LOGIKO TUMAENJE = argumentum a contrario, analogije, a minori ad maius i a maiori
ad minus
NO! Izbjegavati ovaj skupni naziv jer je pogreno misliti da su ovi argumenti uvijek logiko
nuni, tj. da imaju formalnologiku prisilnost u svakom moguem sluaju njihove primjene.
ARGUMENT AUTORITETA (AB EXEMPLO)
- visoko uvjerljivo pozivanje na uzore ili dobre primjere, a u pravu je rije o pozivanju
tumaa na miljenje o znaenju jedne pravne odredbe koja su izrazili takvi pravni autoriteti
kao to su sudska praksa i pravni uenjaci u doktrinarnom tumaenju.
12. ARGUMENT PRIRODE STVARI (RERUM NATURA)
Ovim se argumentom dokazuje da je odreeno znaenje neke pravne odredbe ispravno
ili ispravnije zbog toga jer je sukladno pravilnostima postojanja ili funkcioniranja to su
u samoj prirodi objekta ili nekog drutvenog odnosa.
ARGUMENTUM AB ABSURDO (RAZLOG APSURDNOSTI)
- u teoriji jo nazvan i pretpostavka o razumnom zakonodavcu
- ovaj argument smatra da treba iskljuiti ona znaenja pravne odredbe koja bi vodila
besmislenim posljedicama
Npr. zabrana smijanja ili ljubav izmeu dvoje suprunika je apsurdna pravna norma, a ovdje
se misli na to da se neko od znaenja jedne razumske pravne odredbe smatra apsurdnim, npr.
da parlament mora ispitati zakonitost i / ili svrhovitost svakog upravnog akta-> smisleno bi
bilo da ima MOGUNOST

68

www.nasciturus.com

DOSLOVNO, PROIRENO (EKSTENZIVNO) I SUENO (RESTRIKTIVNO)

TUMAENJE
Ova tri postupka tumaenja imaju zajedniko da odluuju o odnosu izmeu najboljeg
znaenja pravne odredbe, koja se utvruju ciljnim i drugim tumaenjima, i znaenja rijei
pravnih odredaba koje norme iskazuju
DOSLOVNO TUMAENJE znaenja rijei kojima je norma iskazana adekvatno izraava
najbolje ciljno znaenje te odredbe normotvorci koriste najpogodnije izraze za odreenu
normativnu svrhu
PROIRENO (EKSTENZIVNO) TUMAENJE postupak kojim se jednoj vieznanoj
rijei iz pravne odredbe daje njeno ire znaenje jer je ono najadekvatnije ciljnom znaenju
odredbe
SUENO (RESTRIKTIVNO) TUMAENJE postupak kojim se jednoj vieznanoj rijei iz
pravne odredbe daje njeno ue znaenje jer je ono najadekvatnije ciljnom znaenju odredbe.
POPUNJAVANJE PRAVNIH PRAZNINA
Nedovoljno pravno normativne zatite:
- sredstva prislukivanja
- zatita i kaznena i graanska odgovornost za atomsku energiju
- unitavanje prirode i ugroavanje ljudske prirodne i urbane okoline
- zatita potroaa u koritenju masovnih proizvoda
- sredstva javnog informiranja (mass media)
Pravnici esto negiraju postojanje pravnih praznina jer pravni sistem eli obuhvatiti sve vane
drutvene odnose a i zato jer nuno djeluje pravno naelo slobode pravno slobodno ili
dozvoljeno sve to nije pravno zabranjeno
Treba imati sredstva za popunjavanje pravnih praznina, sredstva za naknadno normiranje
onih vanih i konfliktnih drutvenih odnosa koji nisu ureeni pravnim normama:
1) traiti od zakonodavca da to prije regulira odgovarajue odnose
zakonodavna intervencija je glavni nain popunjavanja praznina i njoj svi pravni sistemi
daju prednost jer sudovi esto odbacuju zahtjeve kao irelevantne ili odbijaju kao pravno
neosnovane
2) pravne praznine ukloniti od strane sudova i upravnih organa individualnim pravnim
aktima
- tako stvarajui precedente ili faktiki utjecajnu praksu sudskog, upravnog ili
poslovnog odluivanja
- ANALOGIJA kao postupak popunjavanja pravnih praznina putem individualnih
sudskih, upravnih i poslovnih pravnih akata
- omogueno da se na jedan vaan drutveni odnos koji nije ureen pravnom normom
primjeni pravna norma to ureuje drugi bitno slian drutveni odnos
- slinost izmeu dviju pojava mora biti BITNO SLINA: identinost interesa i ciljeva
(ratio legis) koji se pravnom normom tite
- postojanje slinosti se utvruje ciljnim tumaenjem kojem je argument analogije
podreen

69

www.nasciturus.com

- zabranjena analogija u kaznenom pravu! radi zatite zakonitosti i ljudskih prava

nitko ne smije biti kazneno gonjen ni kanjen za djelo (makar i bilo drutveno tetno)
koje nije, kaznenim zakonom izriito kvalificirano kao kazneno djelo i za koje nije
kaznenim zakonom odreena kazna
isto vrijedi u prekrajnom i radnodisciplinskom pravu ako nema formulacije i druga
slina djela!
PODVOENJE KONKRETNOG ODNOSA POD OPU NORMU I OSTVARENJE
NORME PRAVNIM RADNJAMA
Posljednja faza primjene norme, prema kojoj su ostale faze pripremne:
ponaanje subjekta kojim se ostvaruje ili ne ostvaruje traenje odnosno sankcija norme
13. Kad se radi o opoj pravnoj normi, za njeno ostvarenje prethodni uvjet izvoenja
zakljuka je to da se ona odnosi upravo na konkretnog subjekta S u situaciji odnosa
prema drugom subjektu Sn
Taj zakljuak se izvodi u obliku SILOGIZMA, tj. DEDUKTIVNOG
ZAKLJUIVANJA, kojim se konkretna situacija subjekta S podvodi pod opu normu
- tako je opa norma VIA PREMISA (OPI PRESKRIPTIVNI ISKAZ)
- situacija subjekta S NIA PREMISA (DESKRIPTIVNI ISKAZ)
odgovara primarnoj ili sekundarnoj hipotezi
opis konkretne situacije subjekta S
- obveza ili ovlatenje subjekta S da izvri onu pravnu radnju (u odnosu na subjekt
Sn) koju trai opa norma = ZAKLJUAK (INDIVIDUALNI PRESKRIPTIVNI
ISKAZ) traenje ili sankcija ope norme
Do vie premise se dolazi utvrivanjem vaee pravne norme i tumaenjem
razumijevanjem.
Do nie premise se dolazi utvrivanjem postojanja pravnih injenica
a) neposrednim zapaanjem vlastite situacije od subjekta S
b) izvoenjem dokaza s ispitivanjem dokazanih sredstava
- utvrivanje injenica jest promatranje i vrjednovanje koje se izvodi
INDUKTIVNIM ZAKLJUIVANJEM
Jedan tip radnji na koje pravne norme ovlauju i obvezuju jesu materijalne radnje injenja i
neinjenja.
Drugi tip radnji na koje pravne norme ovlauju i obvezuju jesu jezine radnje injenja i
neinjenja, usmene ili pisane.
Da bi svim tim pravnim radnjama bili ostvareni traenja i sankcije pravnih normi, one moraju
imati odreenu formu i odreeni sadraj koji su propisani viim pravnim aktima.
One se moraju obavljati po odreenoj proceduri (npr. zakonodavnoj, sudskoj) i one moraju
odgovarati sadrajima injenja i neinjenja koje norme propisuju.

70

www.nasciturus.com

Neispunjenje formalnih i sadrajnih uvjeta koje nalau pravne norme za obavljanje pravnih
radnji dovodi do nezakonitosti i sankcija, a time i do neostvarenja traenja ili sankcija pravnih
normi.

9. POGLAVLJE
SISTEMATIZACIJA PRAVNIH NORMI
SISTEM (SUSTAV) openito jest mnotvo pojava koje se sreuju u razne sistematske jedinice
prema odreenim kriterijima i tako postaje jedna smislena i relativno neproturjena cjelina.
Nuno selekcionirajui i razvrstavajui (klasificirajui) pojave to ga okruuju, ovjek stvara
velik broj vie ili manje sloenih sustava u pojedinim poljima svog iskustva.
Sveobuhvatne, najsloenije i najpreciznije sistematizacije jesu one izvedene nad ljudskim
znanjem o svijetu, o ovjeku i o drutvu u znanosti u pojedinim vrstama znanosti, i u
filozofiji
Vie vrsta sistema u pravu: sistemi pravnih normi, sistemi pravnih pojmova, sistemi pravnih
sankcija...
PRAVNA ZNANOST je sustav nad sustavima, najsloenija i sveobuhvatna sistematizacija
pravnih pojava koja obuhvaa i djelomino stvara ostale sistematizacije, podijeljena na grane
prirodnopravnih znanosti i ope teorije prava.
1. HIJERARHIJSKI SISTEM PRAVNIH NORMI jest ukupnost pozitivnih pravnih
normi jednog drutva, dravnih i nedravnih, koje su rangirane kao vie i nie prema
njihovoj pravnoj normi a to znai s obzirom na drutvenu mo subjekata koji ih
stvaraju.

71

www.nasciturus.com

Pravne norme se na taj nain razlikuju i vertikalno povezuju kao norme ustava, zakona,
sudskih precedenata, naputaka i uredaba, kolektivnih ugovora itd.
Ta hijerarhijska sistematizacija jest djelo ustavotvoraca i zakonodavaca.
ZNANSTVENI PRAVNI SISTEM jest ukupnost pozitivnih i historijskih pravnih normi
jednog drutva, dravnih i nedravnih, koje su razvrstane u razne jedinice prema
njihovom sadraju, tj. prema vrstama drutvenih odnosa koje one reguliraju.
Pravne norme se ovdje takoer slau u cjelinu, ali prema srodnostima i razlikama
drutvenih odnosa koji su predmet normiranja, te je djelo znanstvenika u okvirima
pozitivnih i teorijskih pravnih znanosti, a pomalo i djelo normotvoraca ako nameu
elemente za ovu sistematizaciju, npr. kodificiranjem pravnih normi prema granama.
2. a) Razvrstavanje golemog broja vaeih normi u vie jedinica prema njihovom
sadraju olakava pronalaenje pravnih normi koje su adresatima potrebne u njihovim
pravnim odnosima
b) Razvrstavanje slui i tumaenju pravnih normi, naroito sistematskom tumaenju,
jer se u njemu znaenjski povezuju norme iz istih i bliskih pravnih ustanova, tj. pravnih
grana
c) Razvrstavanje slui i otkrivanju i uklanjanju proturjeja (nezakonitosti) meu
pravnim normama, jer se tek okupljanjem normi istog ili srodnog sadraja moe vidjeti
proturjee li norme jedne drugima ili samo donose iznimke u odnosu na njih
d) Prema sistematizaciji pravnih normi na pravne grane konstituiraju se znanstvene
pravne discipline, dakle odvija se podjela rada meu pravnim disciplinama te se ujedno
stvaraju nastavne discipline na pravnim uilitima discipline ustavnog prava,
kaznenog prava itd.
e) Razvrstavanje utjee i na odreivanje nadlenosti dravnih organa, npr. na
specijalizaciju sudova na vojne, upravne i ustavne sudove, te na odvajanje graanskih i
krivinih djela u sudovima ope nadlenosti
PRAVNE USTANOVE I PRAVNE GRANE
Temeljni predmet znanstvene pravne sistematizacije jesu PRAVNE NORME, (ne)dravne,
historijske i pozitivne itd.
One se razvrstavaju u tri tipa klasifikacijskih jedinica prema kriteriju vrsta drutvenih odnosa
koji su normirani.
Postoje ue i ire jedinice, a najua klasifikacijska jedinica je PRAVNA USTANOVA
(institucija) = skup pravnih normi koje reguliraju jednu vrstu drutvenih odnosa, a svaka
pravna ustanova je svojim sadrajem relativna i proizvoljna donekle, jer ovisi o odluci
sistematizatora hoe li biti jedna ili vie pravnih ustanova
npr. brak ustanove brane zapreke, nitavost braka i sl.
vlasnitvo stjecanje vlasnitva, prijenos vlasnitva itd.
PRAVNA GRANA je skup pravnih normi koje reguliraju niz srodnih vrsta drutvenih odnosa,
a svaka pravna grana predstavlja jedan poseban ui sustav normi ili podsustav unutar cjeline
pravnog sustava.

72

www.nasciturus.com

Ustanove esto u sebi imaju pravne norme to pripadaju razliitim pravnim granama!
Ni broj pravnih grana ni pravnih ustanova nije sasvim odreen niti konaan.
- ustavno, obiteljsko, graansko, kazneno, meunarodno privatno i drugo pravo
Ako u podgrani naraste broj pravnih normi (i ustanova) toliko da se u diobi svoga
praktinoga, znanstvenog i nastavnog suda pravnici moraju specijalizirati za te norme, onda
se ta podgrana izdvaja iz matine pravne grane i konstituira u novu, posebnu pravnu granu u
znanstvenom i didaktikom smislu.
3. USTAVNO PRAVO
Ustavno pravo je skup najviih normi dravnopravnog poretka koje postavljaju osnove
politikog i socijalnog ureenja zajednice, zasnivaju dravnu organizaciju i jame
temeljna prava, slobode i obvezu ovjeka i graanina
naelo ustavnosti s ustavnim normama moraju biti sadrajno i formalno usklaene sve
ostale norme pravnog sustava
konstitucionalizam svi organi vlasti i drugi subjekti politikog sustava moraju djelovati
u okvirima ustavnih prava
- pisani ustav kao najvii pravni akt
Osnovne socijalne i politike odnose koje ureuju i postavljaju (ustanovljavaju)
ustavne norme su:
1) vlasnitvo, odnosi rada, trino i/ili dravno privreivanje, ekonomski promet i
novac, obitelj
2) politike, socijalne, kulturne, vjerske i druge slobode i prava ovjeka i graanina
3) ustrojstvo drave:
a) u politikom sistemu stranaki pluralizam ili jednostranaje, izborni sustav,
sastav i nadlenost zakonodavnog tijela, status parlamentarnih zastupnika,
zakonodavni postupak, politika odgovornost slubenih osoba
b) u obliku vladavine republikanski ili monarhijski oblik
c) u dravnom ureenju unitarno ili sloeno ureenje
d) u organizaciji egzekutive parlamentarni ili predsjedniki ili mjeoviti sustav
postavljanja, rada i odgovornosti vlade
e) u organizaciji sudstva i uprave osnovni sastav i naela sudske i upravne
djelatnosti, sudska ili druga kontrola ustavnosti, lokalna samouprava
f) glavni grad, zastava i grb
g) nain promjene ustava
U bivoj Jugoslaviji 4 ustava: 1946., 1953., 1963. i 1974.
RH je 1990. dobila Ustav kao republika pluralistiko demokratskog, unitarnog, donekle
decentraliziranog i mjeovitog parlamentarno predsjednikog tipa.

4. OBITELJSKO PRAVO
- je skup pravnih normi to ureuju odnose meu lanovima porodice: meu
suprunicima, izmeu njih i njihove djece, izmeu posvojitelja i posvojenih osoba, te
odnos starateljstva.
etiri podgrane obiteljskog prava:
a) brano pravo
norme o uvjetima i nainu sklapanja braka kao trajne zajednice mukarca i ene, o
uzajamnim pravima i dunostima branih drugova i njihovim imovinskim odnosima, o
vanbranoj zajednici itd.

73

www.nasciturus.com

b) roditeljsko pravo
norme o ovlatenjima i obvezama izmeu roditelja i djece, o utvrivanju i osporavanju
oinstva, o poloaju vanbrane djece, o liavanju roditeljskih prava itd.
c) pravo posvojenja
- norme o uvjetima i nainima posvojenja djece, o ovlastima i obvezama posvojitelja
prema posvojenicima, o prestanku posvojenja
d) pravo starateljstva
- norme o zasnivanju starateljstva, o ovlatenjima i obvezama staratelja prema
osobi pod starateljstvom (tieniku), o prestanku starateljstva...
U Hrvatskoj je na snazi zakon iz 2003.

5. GRAANSKO PRAVO
- je ukupnost pravnih normi to ureuju imovinske odnose izmeu pravnih subjekata njihova pravna ovlatenja i obveze u odnosu na stvari, inidbe i imovinu umrlih.
Iz njega su se izdvojili obiteljsko, radno, trgovako i prometno pravo, a djelomino i
upravno i kazneno pravo, a to izdvajanje je uzrokovano raznim procesima, a jedan od
glavnih je drutveno ograniavanje potpune slobode raspologanja vlasnika njegovom
imovinom
- naelo ravnopravnosti
- naelo autonomije volje stranaka (koje omoguuju dispozitivne pravne norme)
etiri podgrane (koje se dijele na ue podgrane ili velike ustanove:
1) STVARNO PRAVO norme to ureuju odnose meu pravnim subjektima s
obzirom na stvari
- norme stvarnog prava uspostavljaju apsolutna prava erga omnes ovlatenja
prema svima
- ustanove tj. normirani odnosi stvarnog prava: vlasnitvo, slunosti, zalono pravo
(pignus i hipoteka), realni tereti, pravo graenja i stambeno pravo
2) OBVEZNO PRAVO norme to ureuju odnose meu pravnim subjektima s
obzirom na neke inidbe koje su oni slobodnom voljom (pravnim poslom)
dogovorili ili proizlaze iz poinjene tete
- relativna prava i relativne obveze samo inter partes
- ustanove: brojni ugovori i odnosi naknade tete
- veina ugovora je definirana zakonima o obveznim odnosima: kupoprodaja,
zajam, najam itd.
- povratak u prijanje stanje i plaanje naknade tete -> odgovornost za tetu:
sankcije
3) NASLJEDNO PRAVO - pravne norme to ureuju odnose izmeu pravnih
subjekata s obzirom na imovinu umrle osobe, tj. odnose izmeu nasljednika s
obzirom na imovinu ostavitelja
- ustanove: jednostrani pravni posao OPORUKA, iz nje proisteklo PORUNO
NASLJEIVANJE te NUNO i ZAKONSKO nasljeivanje

74

www.nasciturus.com

4) AUTORSKO PRAVO pravne norme to ureuju odnose izmeu autora

duhovnih tvorevina (knjievnih, likovnih, glazbenih i znanstvenih) i njihovih
korisnika
U bivoj Jugoslaviji je vrijedilo partikularno imovinsko pravo OGZ, Srpski graanski
zakonik i Opti imovinski zakonik Crne Gore.

6. TRGOVAKO PRAVO
- je ukupnost pravnih normi to ureuju pravni poloaj (status), pravne poslove i
odgovornost subjekata koji se bave trgovakom i irom privrednom djelatnou
Subjekti: trgovaka drutva (D.D., D.O.O., JAVNA TRGOVAKA DRUTVA),
poduzea, zadruge, razni oblici privrednog udruivanja i trgovci kao fiziki pravni
subjekti
Trgovako pravo sadri, uz dispozitivne, i kogentne norme o posebnim statusima
trgovakih pravnih subjekata i neke specifinosti pravnih poslova subjekata koji se
profesionalno bave trgovakom i irom privrednom djelatnou
Dvije istaknute osobine trgovakog prava:
- upotreba standardiziranih (adhezijskih i tipskih) ugovora
- posebni, stroi uvjeti pravne odgovornosti trgovaca
Specifini ugovori: ugovor o kupnji i prodaji robe, o pediciji, trgovakom posredovanju i
zastupanju o turistikim uslugama, o leasingu itd.
- trgovaki ili privredni sudovi, te izabrani sudovi (arbitrae) - nacionalni ili
meunarodni
- meunarodno trgovako pravo
Autonomno trgovako pravo (unutranje i meunarodno) jedan dio dravnog
porijekla, dok je drugi dio slobodna normativna tvorevina samih trgovakih subjekata
meusobno dogovaraju obveze i sankcije. Ovo pravo sadri trgovake obiaje
(UZANCE) i brojne ugovorne klauzule.
UPRAVNO PRAVO
- grana prava koja se ne odreuje prema sadraju drutvenih odnosa koje ona regulira,
ve prema subjektima i postupcima kojima se normiranje obavlja
- skup normi to ureuju organizaciju, krug djelovanja, postupak rada i nain nadzora i
odgovornosti onih subjekata koji obavljaju upravne poslove, a ti odnosi su uglavnom
ureeni ORGANSKIM ZAKONIMA, tj. zakoni o UPRAVNOJ ORGANIZACIJI
- vane pravne norme UPRAVNOG POSTUPKA: norme to propisuju naine rada
nositelja upravne djelatnosti u donoenju upravnih akata kojima se odluuje o
ovlatenjima i obvezama pojedinih subjekata (obino na zahtjev)
- alba i tuba protiv upravnih akata
- upravnom pravu pripada i prekrajno pravo: skup normi koje odreuju delikte manje
opasnosti i nie kazne

75

www.nasciturus.com

obavljaju je dravni organi, ali i nedravne pravne osobe - npr. zdravstvene, kolske
itd.

7. RADNO I SOCIJALNO PRAVO

- radni odnos prije bio predmet graanskog prava, i to normi obveznog prava o
UGOVORU O RADU.
Sa snaenjem radnikog pokreta, sindikata i dravne zatite radnika, nastaju postupno
pravne norme koje ureuju kogentno i za radnike pravednije razne vidove radnih i
drugih odnosa vezanih za rad
RADNO PRAVO: skup pravnih normi to ureuju zasnivanje radnog odnosa, uzajamna
prava i obveze subjekata u radnom odnosu (radne dunosti, dohodak, odnose,
higijensko tehniku zatitu, sudjelovanje u odluivanju itd.), radnodisciplinsku
odgovornost, prestanak radnog odnosa i razna prava koja su posljedica radnog odnosa
SOCIJALNO PRAVO navedena prava koja su posljedica radnog odnosa tvore ovu
granu
- sadri pravo osobne zdravstvene zatite, invalidsko i mirovinsko osiguranje radnika,
pravo pomoi u stambenim potrebama, pravo naknade za vrijeme nezaposlenosti, na
djeji doplatak i sl.
SLUBENIKO PRAVO podgrana o poticanju i zatiti sindikalnog djelovanja i prava
na trajk
Tri vrste formalnih izvora normi radnog prava:
1) dravni pravni akti (ustavi, zakoni, podzakonski akti)
2) autonomni pravni akti stvaraju radnici i poslodavci dogovorno
individualni i kolektivni ugovori o radu i pravilnici o radnim odnosima
3) meunarodni pravni akti meunarodne konvencije i drugi akti koje donosi ILO
(Meunarodna organizacija rada) odnosno nedravne organizacije (npr. EU)
RH: Zakon o radnim odnosima iz 1995.
KRIVINO (KAZNENO) PRAVO
- je skup pravnih odredaba koji tite vladajue vrijednosti u najvanijim i
najkonfliktnijim drutvenim odnosima na nain da drutveno najopasnije radnje
djelatno sposobnih subjekata oznaavaju kao krivina djela i protiv njih odreuju
krivine sankcije.
- ovo pravo sadri najtee delikte i najtee sankcije u pravnom poretku, dakle predmet
su mu drutveno opasna djela koja su razliita kroz povijest i specifine prilike
pojedinih ljudskih zajednica, npr. protiv ivota i tijela, RH, asti i ugleda, braka,
porodice i omladine, ope sigurnosti i prometa i sl.
- strogo naelo zakonitosti krivinog prava: NULLUM CRIMEN NULLA POENA
SINE LEGA!
8. KAZNENO PRAVO je uvijek bilo klasne i diskriminatorske naravi, po izboru
kanjivih djela i sankcija.
U modernom pravu vrijedi naelo pravne jednakosti svih subjekata

76

www.nasciturus.com

Humanizira se:
1) individualnom odgovornou, tj. kanjavanjem iskljuivo poinitelja delikta
2) mjerom uraunljivosti i ukupnom linou poinitelja djela, o emu ovisi stupanj
odgovornosti i teina kazne
3) naputaju se nehumane kazne fizikog muenja i najteih povreda dostojanstva
osuenika
4) kazna se vie ne gleda kao mjera odmazde i sredstvo zastraivanja drugih, sve vie
kao mjera resocijalizacije osuenika
5) naputa se smrtna kazna te se ublaavaju uvjeti izvravanja zatvorskih kazni tzv.
otvoreni zatvori
6) sve vie uvjetnih osuda i prijevremenog otputanja iz zatvora radi dobrog vladanja
Zakon je JEDINI formalni izvor krivinopravnih normi u modernim i demokratskim
drutvima
- krivine odredbe se mogu nalaziti u vie zakona ili biti kodificirane u jedinstvenom
zakoniku (tako je u RH)

9. SUDSKI POSTUPCI (SUDSKO PRAVO)

- skup pravnih normi kojima se ureuje organizacija pravosua sudova, dravnog
odvjetnitva (javnog tuiteljstva) i odvjetnitva, te naini postupanja u sudstvu prilikom
rjeavanja graanskih, krivinih, upravnih sporova i drugih predmeta.
- te norme se nazivaju procesne ili postupovne norme
- norme sudskih postupaka su brojne, kogentne, kodificirane i sadrane u jedinstvenim
zakonicima
- nuno je temeljito i detaljno normirati nain rada sudaca
Prema osnovim vrstama sudskih sporova nastaju:
1) GRAANSKI SUDSKI POSTUPAK
= skup pravnih normi koje ureuju postupanje pred sudom ako je posrijedi zatita
imovinskih i statusnih (branih, roditeljskih, radnih i dr.) ovlatenja graana
Podgrane: graanski parnini postupak (spor), izvanparnini graanski postupak i
sudski postupak (utvrivanje injenica bez spora)
2) KRIVINI POSTUPAK
= skup pravnih normi koje vrjednuju postupanje pred sudovima kad se rjeava o
odreenom krivinom postupku, tj. kad postoji osnovana sumnja protiv neke osobe da
je poinila krivino djelo
3) UPRAVNOSUDSKI POSTUPAK
= skup pravnih normi koje ureuju postupanje pred sudovima u sluaju upravnog
spora
POSTUPOVNA NAELA:
- jame to potpuniju zatitu interesa i prava svih sudionika u postupku
1. NAELO OFICIJELNOSTI odreuje da dravni odvjetnik poduzima progon
najveem broju krivinih djela

77

www.nasciturus.com

2. NAELO AKUZATORNOSTI (OPTUNO NAELO) odreuje da se krivini

postupak pokree samo na zahtjev ovlatenog tuitelja, dravnog ili privatnog, a sudac
ne moe pokrenuti postupak
3. NAELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA odreuje da sudac slobodno ocjenjuje
vrijednost izvedenih dokaza, a da nije vezan tzv. formalnim dokaznim pravilima
4. PRETPOSTAVKA NEVINOSTI OKRIVLJENIKA svaki okrivljenik je nevin do
pravomonosti presude krivnje
5. NAELO KONTRADIKTORNOSTI odreuje da se okrivljeniku treba omoguiti
da se izjasni o svakom navodu tuitelja, ime se osigurava njegovo pravo na obranu
6. NAELO NEPOSREDNOSTI I USMENOSTI odreuje da sud temelji svoju
presudu samo na onim injenicama koje su pred presudom neposredno dokazane i
usmeno iznijete osim ako nije npr. u bijegu
7. NAELO JAVNOSTI zahtijeva da glavna rasprava pred sudom bude u pravilu
javna, iznimno da je javnost iskljuena zbog restriktivno tumaenih interesa zajednice
ITD.

PROMETNO (TRANSPORTNO) PRAVO

- skup pravnih normi koje ureuju naine organiziranja i odvijanja cestovnog,
eljeznikog, pomorskog i zranog prijevoza ljudi i robe
-

kao i trgovako pravo, od kojeg se osamostalilo, sadri STATUSNE NORME o

stvaranju, ovlatenjima, obvezama i prestanku subjekata koji se bave privrednom
djelatnou prometa, te NORME O PRAVNIM POSLOVIMA izmeu tih subjekata
kao davatelja usluga o prometu i korisnika njihovih usluga

najvaniji UGOVORI O PRIJEVOZU PUTNIKA I ROBE

FINANCIJSKO PRAVO
- skup pravnih normi to odreuju odnose prikupljanja, raspodjele i troenja sredstava
radi financiranja javnih djelatnosti i financijsko poslovanje pravnih osoba, osobito radi
javnog nadzora nad pribavljanjem i troenjem njihove imovine.
- Podgrane:
A) MONETARNO BANKOVNO PRAVO - norme o stvaranju, uporabi, ponitavanju i
drugim radnjama s novcem, te o bankovnim aktivnostima s novcem
NACIONALNO
MEUNARODNO, npr. tednja i kreditiranje
B) PRAVO JAVNIH FINANCIJA norme o sastavljanju, izglasavanju i ostvarivanju
BUDETA, O JAVNIM ZAJMOVIMA itd.

78

www.nasciturus.com

MEUNARODNO PRIVATNO PRAVO

- je skup pravnih normi koje ureuju privatne pravne odnose s elementima inozemnosti i u
kojima se prvenstveno postavlja pitanje rjeavanja sukoba zakona i nadlenosti dvaju ili vie
pravnih sustava
Najvaniji elementi odnosa o kojima ovisi nastanak sukoba prava i njihovo rjeavanje jesu:
- DRAVLJANSTVO, MJESTO GDJE SE STVAR NALAZI, MJESTO ZAKLJUENJA
PRAVNOG POSLA, MJESTO IZVRENJA DRUGIH PRAVNIH ILI PROTUPRAVNIH
RADNJI itd.
- preteno se radi o unutranjim pravnim normama
10. KOLIZIJSKE NORME norme koje donosi svaka drava za rjeavanje sukoba
zakona u odnosima s elementima inozemnosti, a oni pripadaju najrazliitijim zakonima
iz pojedinih pravnih grana
- Drave moraju usklaivati svoje kolizijske norme da ne bude sukoba zbog razliitih
rjeenja pa se zato primjenjuje NAELO REPROCITETA (kako drugi za nae, tako mi
za njihove dravljane)
Kolizijske norme se sve vie ujednaavaju OPIM PRAVNIM NAELIMA PRAVNE
DOKTRINE, KONVENCIJAMA O MEUNARODNOM PRIVATNOM PRAVU I
BILATERALNIM SPORAZUMIMA meu dravama.
PRAVO ZATITE PRIRODE I LJUDSKE OKOLINE
- skup pravnih normi kojima je svrha zatita vrijednosti prirode po sebi, i zatita prirode i
gradskih sredina kao vrijednosti za ljudski opstanak i dobar ivot
- pravne norme za zatitu svih elemenata prirode tla, mora i rijeka, ozonskog omotaa,
movara itd., a ujedno i urbanih uvjeta ivota
Osamostaljenje od upravnog i trgovakog prava u budunosti:
- PRAVO OBRAZOVANJA I ZNANOSTI
- PRAVO JAVNIH KOMUNIKACIJA
- URBANO PRAVO
- PRAVO ZATITE POTROAA
- BIOETIKO PRAVO.
9. 1. PRAVNA PODRUJA
Pravno podruje sadri pravne norme iz vie ili iz svih pravnih grana ukoliko imaju odreene
zajednike osobine razliite od normi drugog pravnog podruja.
Javljaju se u parovima zbog popularnosti kriterija za njihovo konstruiranje, a najvanije su:
- MATERIJALNO I FORMALNO PRAVO
- JAVNO I PRIVATNO PRAVO
- DRAVNO I AUTONOMNO PRAVO
- NACIONALNO (UNUTRANJE) I MEUNARODNO PRAVO
11. MATERIJALNO (SUPSTANCIJALNO) PRAVO = norme koje odreuju pravna
ovlatenja, pravne obveze, delikte i sankcije u osnovnim odnosima pravnih subjekata

79

www.nasciturus.com

npr. norme o obostranim pravima i obvezama supruga, o pravima i obvezama

parlamenta itd.
FORMALNO (PROCEDURALNO) PRAVO) = norme koje odreuju pravna ovlatenja,
pravne obveze, delikte i sankcije u odnosima stvaranja i postupcima primjene normi
materijalnog prava
npr. norme o nainu sklapanja i razvoda braka, norme o zakonodavnom i sudskom
postupku
Materijalne norme se nazivaju i PRIMARNE PRAVNE NORME jer veina normi iz pravnog
sustava ima materijalni karakter, one su primaran sadraj pravnog sustava - preko njih se
motivira volja graana.
Norme formalnog prava imaju pomoni ili instrumentalni karakter slue osiguranju to
boljeg naina donoenja i primjene materijalnih pravnih normi = SEKUNDARNE PRAVNE
NORME (NORME PRAVNIH POSTUPAKA) te odgovaraju proceduralnim normama.
Podjela na formalno i materijalno pravo je osnova razlikovanja materijalne i formalne
(ne)zakonitosti.
JAVNO I PRIVATNO PRAVO
12. JAVNO PRAVO ine norme koje stavljaju odreene adresate u odnose
subordinacije, tj. u odnos u koji oni ulaze prisilno i s obvezama nametnutim od dravne
vlasti.
PRIVATNO PRAVO ine norme koje stavljaju adresate u odnos ravnopravnosti, u koji
oni ulaze dobrovoljno i s obvezama koje sami slobodno dogovaraju s drugim
subjektima.
U 19. st. se podruje privatnog prava suava, tako su uz tradicionalne grane javnog prava
ustavno, upravno, kazneno, sudsko, financijsko jo i obiteljsko i radno pravo poeli dobivati
sve vie javnopravnih normi.
Privatnopravni karakter zadravaju graansko i trgovako pravo naela ravnopravnosti i
autonomije volje; ne nameu se neka ogranienja vlasnikih ovlasti, a ustavne norme
olabljavaju raniju apsolutnu vlast drave.
Nekadanja otrina razlikovanja sada je oslabljena i relativizirana.

DRAVNO PRAVO I AUTONOMNO PRAVO PRAVNI INDIVIDUALIZAM

DRAVNO PRAVO je sistem normi koje stvaraju i nameu dravni organi.
AUTONOMNO PRAVO je jedan ili vie sistema ili podsistema normi koji ne stvaraju i ne
ne iskljuivo) dravni organi, ve neki drugi drutveni subjekti DRUTVENO PRAVO
Postojanje i mjera samostalnosti drutvenog prava u globalnom drutvu postalo je u 19. st.
jedan od vanijih spornih pitanja pravne teorije pravnih etatista ili pravnog monoizma i
mnogo brojnijih pravnih antietatista ili pravnih pluralista.

80

www.nasciturus.com

- Johannes Althusius u 16., Gierke, Gurvitch, Ehrlich i dr. u 19. stoljeu dokazali da postoje
drutva s razvijenim pluralizmom dravnih i nedravnih prava
ZAVISNO AUTONOMNO PRAVO postoji ako se nedravne norme donose po ovlasti ili u
prisilnim okvirima dravnih normi, te ako su traenja iz nedravnih normi zatiena dravnom
sankcijom
NEZAVISNO AUTONOMNO PRAVO postoji ako su traenja i sankcije iz nedravnih normi
slobodna tvorevina raznih drutvenih subjekata, sve do njihovih vlastitih kazni protiv
prekritelja (fizikih, ekonomskih itd.)
Autonomna prava kroz povijest su bila najveim dijelom zavisna autonomna prava.
Autonomna prava i pravni pluralizam bili su najrazgranatiji, i to dobrim dijelom u obliku
izvornih, vrlo samostalnih i cjelovitih pravnih sustava, tijekom europskog srednjeg vijeka
Pravni sistemi koji su tada djelovali usporedno i komplemetarno:
a) Carsko i kraljevsko pravo, obiajno i zakonodavno, kojemu se dodaju recepcija
rimskog prava i glosatorske inovacije
b) Crkveno pravo obiajno i statuirano (dekreti, kanoni) ureuje organizaciju i
vjersku organizaciju crkve, ali i obiteljske, obrazovne i druge vidove ivota (npr.
krivina odgovornost za crkvene delikte)
c) Prava feudalne gospode ovlasti gospodara se temelje na obiajnom pravu
germanskih i slavenskih osvajaa, na carskom i kraljevskom pravu, i najzad na
faktikim odnosima moi unutar aristokratske elite
d) Gradsko (komunalno) pravo utemeljeno na politikoj suverenosti gradova drava u
kojima su oligarhijski vladali plemiki i trgovaki monici uglavnom samostalno od
njihova feudalna okruenja
e) Korporativna prava ui normativni podsustavi kojima su se pojedine profesionalne
skupine u zanatstvu, trgovini (lex mercatoria) itd. samoorganizirale u korporacije,
cehove i druga udruenja regulirajui samostalno svoje unutranje radne i disciplinske
odnose te odnose trita spram korisnika njihovih usluga, u okvirima dravnog,
crkvenog i komunalnog prava.
13. Razvedeni pluralizam izvora prava i pravnih sustava kakav je bio u srednjem vijeku
uglavnom nestaje s modernim graanskim drutvom
- Graanstvo od 16. st. koncentrira normativnu pravnu djelatnost i sudbenost u dravnom
aparatu
- Pojedinci i pravne osobe putem pravnih poslova slobodno utvruju svoje meusobne
imovinske i radne odnose prema naelu autonomije volje i u irokim okvirima dispozitivnih
dravnih normi
- Pravne osobe u privredi i u drugim podrujima (sindikati, politike stranke itd.) djeluju
putem statista i drugih autonomnih akata njihovih osnivaa, radnici i poslodavci sklapaju
kolektivne ugovore
- crkvena prava za ureenje ustrojstva crkava i vjerskih odnosa to ne zadiru u politiki
poredak i u podruja dravnog i ostalih autonomnih prava
- opinska samouprava ima oblik neposredne demokracije s obiljejima pravne autonomije
komuna spram drave
- Santi Romano nalazio svojstva faktikih pravnih podsistema u pravilima razvijenih
protupravnih organizacija!

81

www.nasciturus.com

Pravni pluralizam u suvremenim drutvima jaa u granicama teritorija pojedinih drava i

preko tih granica, javljaju se autonomni kolektivni subjekti to posjeduju veinu ovlasti
pravnog normiranja
- meunarodno privredno pravo i unutranje (manje autonomno) privredno pravo
Sloboda normiranja i stupanja u pravne odnose je relativna jer je uvjetovana na ekonomskoj
moi subjekata koje stvaraju autonomno trgovako pravo.
U Jugoslaviji se proces stvaranja samoupravnog prava, globalno autonomnog prava u privredi
i drutvenim slubama, pokazao nedjelotvornim.
- prava meunarodnih organizacija:
- neteritorijalne (Meunarodni crveni kri, Meunarodna organizacija rada itd.)
- teritorijalne (Europska unija, Vijee Europe...)
UNUTRANJE I MEUNARODNO PRAVO
UNUTRANJE PRAVO obuhvaa sve norme, pravne ustanove i pravne grane koje su
stvorene i koje vae na podruju jednog globalnog drutva i jedne drave.
14. MEUNARODNO PRAVO je sistem normi koje nastaju obiajno i ugovorno meu
dravama i koje ureuju meunarodne odnose, tj. odnose izmeu drava, izmeu
drava i meunarodnih organizacija, te u odreenoj mjeri izmeu drava i pojedinaca
stranaca i njihovih dravljana.
I odnosi regulirani meunarodnim pravnim normama jesu samo najznaajniji i snano
interesno konfliktni odnosi koji prelaze granice pojedinih drava, takoer vrijednosti su mir,
sigurnost i pravednost, isto se sastoje od H, T, D i S, hipoteze predviaju pravne injenice, te
se odnosi ostvaruju preko pravnih radnji.
Razlika izmeu unutarnjeg i meunarodnog prava: slabija prisilnost i esta odsutnost sankcije
u meunarodnim pravnim odnosima
15. MEUNARODNO PRAVO je i danas oslabljeno ili nedovreno zbog neizvravanja
meunarodnih obveza i nepostojanja sankcija.
Meunarodno pravo:
- diplomatsko pravo, ratno pravo i pravo slobodne plovidbe
- meunarodno trgovako pravo
- meunarodno privatno pravo
- meunardno krivino, zdravstveno, humanitarno pravo
- meunarodna zatita osnovnih ljudskih prava, meunarodno radno, prometno pravo itd.
- pravila se meu ostalim usvajaju aktom RATIFIKACIJE (potvrde stupanja na snagu u
odreenoj dravi)
- postupno se ujednaavaju nacionalna prava i ograniava suverenost dravne vlasti