MLADI I

ALKOHOL
Diana Uvodi-uri, dr.med.
specijalist kolske medicine

AUTONOMNI CENTAR - ACT

alkohol.indd 1

20.12.2007 12:14:37

alkohol.indd 2

20.12.2007 12:14:37

MLADI I
ALKOHOL
Diana Uvodi-uri, dr.med.
specijalist kolske medicine

AUTONOMNI CENTAR - ACT

alkohol.indd 1

20.12.2007 12:14:37

Mladi i alkohol
Izdava: AUTONOMNI CENTAR - ACT
Grafiko oblikovanje: Nikola Hrenjak, ACT Printlab d.o.o., akovec
Ilustracije: Gabrijela Sklepi, www.openclipart.org, www.bluevertigo.com.ar
Lektura: Irena Gomezelj
Naklada: 400 kom
Tisak: Printex, akovec
Financijska potpora: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
Prosinac 2007., akovec

Ovaj prirunik je objavljen pod licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada

2.5 Hrvatska, kako biste ga mogli slobodno umnaati i distribuirati. Licencu moete
nai na: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/2.5/hr/

alkohol.indd 2

20.12.2007 12:14:37

Mladi i alkohol

Alkohol ili
narodna droga
Iako nije previe uobiajeno, priu o
alkoholu zapoet emo objanjenjem
o pojmu alkohola kao o najstarijem i
najrairenijem sredstvu ovisnosti, tj.
legalnoj, kunoj ili narodnoj drogi.
Naime, droga je svako sredstvo u krutom, tekuem ili plinovitom stanju koje
unoenjem u organizam dovodi do tjelesnih ili duevnih promjena.
Psihoaktivne droge su one koje djeluju
na mozak i mogu mijenjati miljenje,
osjeaje i ponaanje onoga koji ih uzme.
Pijenjem alkohola mijenja se raspoloenje, osjeanje i ponaanje ovjeka,
dakle, alkohol svakako djeluje kao opojno sredstvo i njegovo koritenje moe
imati ozbiljne posljedice po fiziko i
psihiko zdravlje osobe koja pije.

Zato nije popularno

govoriti o tetnosti
alkohola?
1. Alkoholna industrija svakodnevno ulae velika sredstva u promidbu pijenja
alkoholnih pia i velikim medijskim kampanjama uvjerava javnost da alkohol
nije tetan, te da je njegovo koritenje
zapravo korisno.
Mislei samo na svoj profit, poruke o
tome da je alkohol ak i koristan svakodnevno se odailju u javnost, a nerijetko su takve poruke usmjerene upravo
prema mladima.
2. Pijenje alkohola u svim prigodama sastavni je dio nae tradicije i kulture.
Alkohol je prisutan i u prigodama kad se
slavi i u prigodama kad se aluje, a jako
je teko mijenjati uvrijeene stavove i
navike sveukupnog drutva.
Zato je i u radu na prevenciji ovisnosti
lake ljude uvjeriti u tetno djelovanje
cigareta i naroito ilegalnih droga, a
puno tee uvjeriti ih da teta koju izaziva pijenje alkoholnih pia viestruko

alkohol.indd 3

20.12.2007 12:14:37

Mladi i alkohol
premauje tetu izazvanu zlouporabom
npr. ilegalnih droga.
Dakle, ne postoje alkoholna pia koja
nisu tetna, a stupanj njihove tetnosti
ovisi o koliini i koncentraciji alkohola
koji sadre.
Male koliine alkohola manje su tetne,
vee koliine alkohola vie su tetne.

Iz povijesti
Povijest pijenja alkoholnih pia stara
je gotovo koliko i povijest ovjeka jer
su ljudi vrlo rano primijetili da i male
koliine alkohola djeluju na duevno
stanje ovjeka i mijenjaju njegovo ponaanje.
Postojei arheoloki nalazi govore da su
ljudi ve prije 30 000-40 000 godina proizvodili i pili alkoholna pia od meda,
mlijeka, voa i itarica .
Smatra se da je vinogradarstvo i selektivan uzgoj groa u svrhu proizvodnje
vina zapoelo u planinama izmeu Crnog i Kaspijskog mora (6000 - 4000. g.
prije Krista).
Vino i ostala fermentirana pia pili su
se i u vrijeme egipatskih faraona, a i
stari Grci i Rimljani bili su poznati kao
uivaoci vina.
U razliitim povijesnim periodima alkoholnim piima pripisivala se i razliita
uloga (prehrambena, zdravstvena, reli

alkohol.indd 4

gijska, kulturalna, itd.), a vrlo brzo su

ljudi shvatili da alkohol ima i niz tetnih
djelovanja, tako da neke civilizacije i
zabranjuju njegovo konzumiranje.
Muhamed npr. svojim sljedbenicima u
Kuranu zabranjuje konzumiranje alkoholnih pia.
Mojsije: Vino i silovito pie nemoj piti
ti ni sinovi tvoji s tobom. To neka ti je
uredba vjena s koljena na koljeno.
Prema Bibliji vino je dar Boji kao i svi
plodovi zemlje, ali moe voditi u pijanstvo i idolopoklonstvo. Neumjerenost
u vinu, pijanstvo, izlae ovjeka ruglu
i sramoti, pijan ovjek gubi obraz, vlast
nad sobom, zaboravlja naum Boji (Iz
5,12), nagruje u sebi sliku Boju, naputa potrebnu budnost i put spasenja,
ostaje izvan gozbe kraljevstva nebeskog
(Mt 24, 45-51; 1. Kor 5,11).
Alkoholu je ime dao Paracelsus u 16.
stoljeu prema arapskoj rijei al-kuhl
to u prijevodu znai jako fin.

20.12.2007 12:14:38

Mladi i alkohol

1606. god. Engleski Parlament donio je

odluku o spreavanju odbojnog i gnjusnog grijeha pijanstva.
1906. god. u SAD donesen je zakon koji
regulira obavezno oznaavanje proizvoda koji u sebi sadre alkohol, kokain,
kanabis i opijate.
1917. u SAD- u je objavljen Zakon o
prohibiciji koji stupa na snagu od 1920.
godine, a rezultira protuzakonitom, ilegalnom trgovinom alkohola.

Malo
kemije
Alkoholna pia sadre u sebi etilni alkohol ili etanol (pirit ili esta) ija je
kemijska formula C2 H5 OH .
Etanol je bezbojna, bistra, lako zapaljiva tekuina, karakteristinog mirisa i
okusa ije je vrelite 78,4 C. Mijea se
s vodom u svakom omjeru uz kontrakciju volumena.
Dobiva se vrenjem otopine eera uz
pomo kvasca.
Kvasac stvara kompleks enzima koji razgrauju prirodne eere na etilni alkohol
i ugljini dioksid.
Etanol se izdvaja destilacijom.
Jo je u 13. stoljeu papin lijenik
Alderatti destilacijom dobio 90% -tni
alkohol.
Jakost alkoholnih pia odreuje se prema koncentraciji etanola koju sadre.

alkohol.indd 5

Primjena alkohola
Izvana slui spiritus dilutus (70% vol.)
kao antiseptik, za ienje koe ili nekih
drugih povrina.
U prolosti se etilni alkohol koristio i u
druge medicinske svrhe, no u dananje
vrijeme nije opravdano koritenje alko
hola u lijeenju, jer postoje drugi, puno
efikasniji, a manje tetni preparati.

Vrste alkoholnih pia

Pivo proizvodi se fermentacijom iz
zrna jema (3-7% alkohola).
Vino - proizvodi se fermentacijom voa
(najee groa), a sadri od 12 do ak
20% alkohola.
estoka pia nastaju destilacijom
vina, sadre od 40-50% alkohola.

20.12.2007 12:14:38

Mladi i alkohol

Sudbina
alkohola u tijelu
Alkohol u elucu uzrokuje hiperemiju i
pojaanu sekreciju to zapravo ubrzava
resorpciju te se brzo resorbira iz eluca
i krvlju dolazi u sve dijelove tijela.
Resorpcija alkohola mogua je i preko
plua i koe, ali radi se o neznatnim
koliinama ili je potrebna dua izloenost.
Iz eluca se brzo resorbira i dolazi u krv,
zatim u mozak na kojega djeluje opojno.
Resorpcija je bra ako:
ako se piju koncentrirana pia
ako se pije na prazan eludac (maksimalna koncentracija u krvi postigne
se za 10-20 min.)
ako se piju topla pia
ako se pije brzo
uz ugljini dioksid i bikarbonate (pjenuci)
kod ljudi s teom ozljedom glave i
oboljenjima jetre

alkohol.indd 6

kod odreenih genetskih poremeaja.

Kad jednom dospije u krv, alkohol se
uvijek razgrauje istom brzinom i na
to se ne moe utjecati, zato su jako
opasna brza ispijanja velikih koliina
alkohola i posljedino trovanje alkoholom.
98% alkohola razgradi se u jetri, ostatak
se izluuje mokraom i izdahnutim zrakom, te znojenjem.
Resorpcija alkohola u organizmu je jako
brza, ali za razliku od resorpcije, za
razgradnju treba puno vie vremena.
Da bi uklonila alkohol
iz krvi unesen
samo jednom
aom piva
jetri treba
najmanje

1 sat!

20.12.2007 12:14:38

Mladi i alkohol

Djelovanje
Nakon prethodne stimulacije zapravo
umanjuje radnu snagu miia. Budui
da otklanja osjeaj umora pijanom ovjeku, ini mu se da moe izdrati vee
napore, a zapravo mu je efikasnost jako
umanjena. Dakle, ne alkohol i treninzi!!!

Za
Za
Za
Za

dvije ae piva potrebna su 3 sata.

tri ae piva potrebna su 4 sata.
etiri ae piva potrebno je 6 sati.
pet aa piva potrebno je 8 sati!

Mnogi ljudi misle da je dovoljno malo odspavati ili popiti nekoliko kava da bi se
otrijeznili. Zbog takvog pogrenog stava
vrlo su este nesree, pogotovo u prometu jer voza motornog vozila koji je
bio u pripitom stanju i nakon toga samo
kratko odspavao pa nastavio voziti, ima
u krvi jo uvijek visoku razinu alkohola i
lako moe uzrokovati prometnu nesreu
nekom svojom krivom procjenom.

Ve male koliine alkohola ubrzavaju

rad srca - oprez kod fizikih napora!!!
Vee koliine alkohola toksine su za srani mii i znaajno usporavaju njegov
rad.
Etanol iri krvne ile u koi i mozgu, a
kontrahira ih u trbuhu pa toplina odlazi
iz unutranjosti tijela na povrinu te ovjek ima lani osjeaj topline.
Budui da vee koliine alkohola inhibiraju centar za termoregulaciju, pijan
ovjek se lako i esto smrzne.
Alkohol podrauje centar za disanje, a
pojaava i diurezu (mokrenje).
Kao posljedica jednokratnog uzimanja
vee koliine alkohola javlja se AKUTNO
PIJANSTVO.

Nakon resorpcije, alkohol se nalazi u

krvi u najveoj koncentraciji oko jedan
sat nakon uzimanja, a nakon toga se
razgrauje.
Vano je spomenuti da je koncentracija alkohola u cerebrospinalnom likvoru
(modana tekuina) vea nego u krvi!!!

alkohol.indd 7

20.12.2007 12:14:38

Mladi i alkohol

Stadiji djelovanja
alkohola
LAGANA OBUZETOST:
do 0.5 promila veselo raspoloenje,
osjeaj da bre misli, a zapravo su usporeni refleksi i smanjena otrina vida
PRIPITO STANJE:
od 0,5 do 1.5 promila poputaju moralne konice, osoba je slobodnijeg ponaanja, usudi se rei i napraviti ono to se
trijezna ne bi usudila
PIJANO STANJE:
od 1.5 do 2.5 promila osoba je vidno
pijana, neusklaenih pokreta, oteanog
kretanja, oteanog govora, velikih i naglih oscilacija raspoloenja.
TEKO PIJANO STANJE:
od 2.5 do 3,5 promila - javlja se pospanost, agresivnost, teko disanje,
povraanje, nekontrolirano mokrenje i
defekacija
NESVJESNO STANJE:
od 3.5 do 5 promila
VE IZNAD 3 PROMILA ALKOHOLA U KRVI
ESTO SE JAVLJA NESVJESNO STANJE.
POGOTOVO KOD MLAIH OSOBA TAKVO
NESVJESNO STANJE MOE BITI UVOD U
ALKOHOLNU KOMU KOJA NERIJETKO ZAVRAVA SMRU.

alkohol.indd 8

Smrt u alkoholnoj komi dogaa se zbog

paralize centra za disanje, uguenja
povraenim sadrajem, ozljeda glave i
drugih prikrivenih komplikacija uzrokovanih pijanstvom, naroito esto zbog
konzumiranja alkohola u kombinaciji s
drugim sredstvima ovisnosti.
Alkohol e na svaku osobu drugaije
djelovati.
Ista koliina popijenog alkoholnog pia
izaziva razliite stupnjeve alkoholiziranosti svakog ovjeka ponaosob, ovisno
o spolu, teini, radu probavnih organa,
trenutnom stanju, ak i raspoloenju,
dobu dana itd. Dakle, ne postoji pravilo koliko se smije popiti da se ne
manifestira obuzetost alkoholom, kod
nekoga pijanstvo izazovu ve vrlo malene koliine alkohola.
U prosjeku, kada osoba popije 10 g alkohola (a to je koliina koja se nalazi u 0,3
dl estokog pia ili u 1 dl vina ili u 2,5 dl
piva) u krvi e imati:
mukarac teine 75 kg - 0,2 promila
alkohola
ena teine 60 kg - 0,3 promila alkohola

20.12.2007 12:14:39

Mladi i alkohol

Koliko ljudi piju?

Procjena se vri prema potronji alkoholnih pia po glavi stanovnika te prema
broju umrlih od ciroze jetre. Hrvatska
je prema jednoj i drugoj procjeni visoko iznad europskog prosjeka.
U Hrvatskoj je zabiljeeno oko 250 000
alkoholiara te posredno dolazimo do
podatka da zbog posljedica prekomjernog pijenja trpi vie od 1 milijun ljudi.
Procjenjuje se da je 7,5 % odraslih osoba ovisno o alkoholu, tj. oko 4 % ena i
10 % mukaraca.
Prema podacima HZJZ u 2004. godini
bolniki je lijeeno 8.637 osoba zbog
problema s alkoholom s prosjenim trajanjem hospitalizacije 22.5 dana.
To naravno ni blizu nije sve jer se alkoholiari lijee i zbog drugih bolesti
koje nastaju kao posljedica alkoholizma
(ciroza jetre, pankreatitis, itd.) i zapra-

U Europi postoje tri alkoholne

tradicije:
vinski pojas (Mediteran)
pivski pojas (Srednja Europa)
rakijski pojas (Skandinavske zemlje, Poljska, Rusija)

vo svaki etvrti bolniki krevet zauzima

osoba koja se lijei zbog neke alkoholom uzrokovane bolesti.
Alkoholizam je uzrok raspada oko treine brakova.
Oekivano trajanje ivota alkoholiara
je od 10 do 12 godina krae.
Stopa smrtnosti alkoholiara je 2.5 puta
vea od prosjeka.

alkohol.indd 9

20.12.2007 12:14:40

10

Mladi i alkohol

Zato ljudi
piju alkohol ?
Uz to to je pijenje alkoholnih pia kod
nas usaena navika i ustaljen obrazac
ponaanja u raznim prilikama, mnogi
pronalaze svoje razloge i motive zato
poseu za aom. Neki od navedenih
razloga su i:
Poboljava im se raspoloenje.
Bijeg iz nepodnoljive ivotne situacije.
Usamljena osoba misli da e tako biti
manje usamljena.
Kod ve razvijene navike pijenja, piju
da bi izbjegli apstinencijsku krizu.

JEDNOSMJERNI PROMET S OBALE

DRUTVENIH POTROAA
NA OBALU ALKOHOLIARA

S obzirom na koritenje alkoholnih

pia ljudi se dijele na:
apstinente ili nepilce koji ni u
jednoj prilici ne konzumiraju al
kohol
umjerene potroae koji piju alkohol u nekim prigodama, rjee
ili ee i misle da su u stanju
kontrolirati svoje pijenje
alkoholiare, tj. ovisnike o alkoholu, ljude koji imaju potrebu piti
svaki dan i ne mogu kontrolirati
koliinu alkohola koju e popiti
nepovratne alkoholiare, tj. one
kod kojih su nastupila nepovratna psihoorganska oteenja zbog
pretjeranog pijenja

Ovisnici i umjereni pilci stoje na dvije obale razdvojene rijekom a povezane mostom.
Preko mosta odvija se velik promet, ali samo u jednom smjeru: od obale drutvenih potroaa
do obale alkoholiara. Do sada nije poznat drugi smjer. I jedni i drugi, meutim, razmiljaju na
nain koji njima odgovara.
Umjereni pilci misle da nikada nee stii na onu drugu obalu, a alkoholiari misle da nikada
nisu ni preli most.
Teko je drutvenom potroau pribliiti miljenje da je njihovo pijenje rizino ponaanje i da
je jednom nogom ve na mostu, a alkoholiaru da mora prijei dosta nizvodno da nae obale
nepijenja - apstinencije.
Branko Lang

alkohol.indd 10

20.12.2007 12:14:41

Mladi i alkohol

11

tetni uinci
alkohola
Nakon resorpcije u elucu alkohol vrlo
brzo putem krvi dolazi do svih stanica
ljudskog tijela i na njih tetno djeluje.
Prekomjerno pijenje uzrokovat e brojna organska oteenja i duevne poremeaje.

Oteenje ivanog
sustava
odumiranje modanih stanica u kori
mozga te posljedino moralno, umno
propadanje, promjena osobnosti, nekritinost, zaboravljivost
oteenje malog mozga: smetnje
ravnotee i drhtanje prstiju
oteenje perifernih ivaca (polineuropatija): nesiguran hod, grevi
u potkoljenicama, gubitak osjeta,
paraliza
oteenje vidnog ivca, slabovidnost i gubitak sredinjeg vida

Oteenja
probavnog sustava
1. Usna upljina: ee se javlja
karijes i paradontoza (propadanje zubnog mesa), a kod alkoholiara je primijeena i vea
uestalost karcinoma jezika, grla
i grkljana.
2. Jednjak: este upale sluznice,
slabost donjeg sfinktera i refleksni

alkohol.indd 11

20.12.2007 12:14:41

12

Mladi i alkohol
ezofagitis, a 5 puta se ee javlja karcinom jednjaka nego u osoba koje ne piju.
3. eludac i crijeva: najee se javlja
gastritis i oteenje sluznice eluca i
crijeva pa su uobiajena jutarnja povraanja i munine kod alkoholiara.
4. Ciroza jetre: najpoznatija i vrlo esta
komplikacija alkoholne bolesti jetre,
esto letalnog ishoda, naroito kod mlaih ena Kod alkoholiara je i uestalije
javljanje karcinoma jetre.
5. Alkoholni pankreatitis: opasna upalna
bolest guterae, esta komplikacija al
koholizma

Alkohol pojaava spolni nagon, ali smanjuje spolnu mo (sniava sposobnost

erekcije). Dugotrajna upotreba dovodi
do nepovratnog propadanja tkiva testisa i
smanjenja fertilne sposobnosti mukarca.
Kod ena esto je uzrok promiskuitetnom ponaanju, a u trudnoi esto uzrokuje spontane pobaaje.
Trudnice koje prekomjerno konzumiraju
alkohol esto raaju djecu s oteenjima
(alkoholni fetalni sindrom) koji ukljuuje i mentalnu retardaciju djeteta.

Oteenje srano-ilnog
sustava

Pretjerano konzumiranje alkohola dovodi do trajnih poremeenih meusobnih

odnosa u obitelji, na poslu i komunikaciji s prijateljima. este su neobjanjive
promjene raspoloenja, nervozno i grubo reagiranje. Kod alkoholiara se esto
javlja i depresija koju on ne prepoznaje
pa simptome loeg raspoloenja, tuge i
bezvoljnosti lijei alkoholom, to jo
vie pogorava depresiju.
Bolesno pijano stanje ozbiljan je duevni poremeaj suenja svijesti, nemira i
agresivnosti.
Delirium tremens je najea alkoholna psihoza, a u akutnom stanju javljaju
se psihomotorni nemir, strah, potpuna
dezorijentacija u vremenu i prostoru,
te karakteristine halucinacije sitnih
ivotinjica ili insekata (bijeli mievi).
U 10 % sluajeva je smrtonosan.
Korsakovljeva psihoza obiljeena je
najprije djelominim, a poslije potpunim gubitkom pamenja, te bjeanjem
u izmiljenu stvarnost.
Psihoza ljubomore ea je kod mukaraca, a povezana je s vrlo estom impotencijom kod kroninih alkoholiara.

Alkohol izravno oteuje srano-ilni

sustav, a zbog nedostatka vitamina B
1 javlja se alkoholna kardiomiopatija
(oteenje sranog miia).
Alkoholiari ee boluju od bolesti visokog krvnog tlaka (hipertenzije).

Oteenje koe
Kod dugotrajnog uzimanja alkohola javlja se plavkasta boja lica zbog proirenja malih vena lica, naroito na nosu i
obrazima, a posebno je to izraeno na
hladnoi (facies aethylica).
Pelagra (bolest koe izazvana nedostatkom vitamina grupe B, nikotinske kiseline i nikotinamida) ee se javlja kod
alkoholiara.
Tuberkuloza se esto javlja kao komplikacija alkoholizma.
Oteenje reproduktivnog sustava i poremeaj seksualnih funkcija:

alkohol.indd 12

Duevni poremeaji

20.12.2007 12:14:41

Mladi i alkohol

13

Alkoholizam
Alkoholizam je jedna od najrairenijih bolesti ovisnosti koja se iskazuje
vladanjem koje ukljuuje potrebu za
alkoholom i slabu kontrolu pijenja uz
razvoj ovisnosti, te pojavu zdravstvenih
oteenja i socijalnih potekoa.

Faze alkoholizma
1. Faza drutvene potronje
Organizam se privikava na alkohol. Ponavljanim pijenjem sve se vie poveava
koliina alkohola potrebna da bi se osjetio isti uinak.

2. Faza alkoholizma
Obiljeena je prestankom rasta podnoljivosti, to je tzv. faza badara, a
karakterizirana je stalnom potrebom za
pijenjem kako bi se izbjegla apstinencijska kriza.

3. Faza nepovratnih oteenja

Obiljeena je padom tolerancije, tj.
podnoljivosti alkohola.
Alkoholiaru je na kraju dovoljna jedna aa da se potpuno opije. Ova faza
karakterizirana je brojnim tjelesnim,
duevnim i socijalnim simptomima propadanja alkoholiara.

Jelinekov trapez
Prema definiciji Svjetske zdravstvene
organizacije alkoholiar je:
osoba koja due i prekomjerno pije
alkoholna pia, kod koje se razvila ovisnost o alkoholu i koja pokazuje najee poremeaje ponaanja te dolazi do
oteenja duevnog i tjelesnog zdravlja
i gospodarskog stanja.U pojam alkoholiara ukljuuje se ve i onaj tko pokazuje
poetke poremeaja u tom smislu.

alkohol.indd 13

20.12.2007 12:14:41

14

Mladi i alkohol

Lijeenje
alkoholizma
Medikamentozno (nema specifinog
lijeka, daju se lijekovi za smirenje,
vitamini i druga sredstva za lijeenje
prateih bolesti, tetidis koji zbog
kemijske interakcije s eventualno
popijenim alkoholom spreava alkoholiara da zapone piti).
Psihoterapijsko (grupna i individualna psihoterapija) - smatra se da
alkoholizam nije bolest pojedinca
nego cijele obitelji pa se provodi i
obiteljska terapija.
Socijalno medicinsko vrlo je vano
ponovno socijalizirati lijeenog alkoholiara, tj. pomoi mu da obnovi
naruene odnose u obitelji, na poslu i
svojoj drugoj ivotnoj okolini.
Suvremeni pristup lijeenju alkoholiara sve manje se oslanja na dugotrajno i
skupo bolniko lijeenje. Sve vie se uoava vanost rehabilitacije alkoholiara
u njegovoj obiteljskoj i radnoj sredini
pri emu sve veu ulogu dobivaju klubovi lijeenih alkoholiara kao udruge
samopomoi.
Klubovi lijeenih alkoholiara su ne
profitabilne udruge, vieobiteljske zaje
dnice, grupe samopomoi koje pomau

alkohol.indd 14

bivem alkoholiaru u odravanju apstinencije, uspostavljanju povoljnijih

odnosa u njegovoj obitelji i iroj drutvenoj zajednici.
U terapiji ovisnosti lijekovi imaju tek
pomonu ulogu, vano je postii dobar
odnos izmeu apstinenta, njegove obitelji, njegovog lijenika i terapeuta i
ostalih lanova grupe samopomoi.
KLA obiteljskom terapijom postiu i do
60 % apstinencije lanova tijekom prve
godine lijeenja, a gotovo 40 % apstinira
pet godina od poetka lijeenja.
U Hrvatskoj je u izradi Nacionalna strategija borbe protiv alkoholizma, a KLA
su spomenuti kao jedan od nositelja
aktivnosti i programa.
U Hrvatskoj djeluje oko 170 KLA, od
toga u Meimurju 7.

Europska povelja o
alkoholu
Svi ljudi imaju pravo na zatitu obitelji, zajednice i radne sredine od incidenata, nasilja i drugih negativnih
posljedica uporabe alkohola.

20.12.2007 12:14:41

Mladi i alkohol
Svi ljudi imaju odmalena pravo na
vjerodostojnu i cjelokupnu obavijetenost i poduku o posljedicama
pijenja alkohola na zdravlje, obitelj
i drutvo.
Sva mlade, djeca i adolescenti, imaju pravo odrasti u sigurnoj sredini,
slobodnoj od negativnih posljedica
pijenja alkohola i biti zatieni od
promidbe alkoholnih pia.

15

Svi ljudi koji rizino prekomjerno

piju alkohol, kao i lanovi njihovih
obitelji, imaju pravo na dostupnu
skrb i lijeenje.
Svi ljudi koji ne ele piti alkohol, ili
koji to ne mogu iz zdravstvenih ili drugih razloga, imaju pravo da ih se ne
nagovara na pijenje alkoholnih pia.
I treba ih pomagati u njihovom apstinencijskom ponaanju. (Pariz, 1995.)

CAGE UPITNIK
Posljednjih je godina u zapadnom svijetu vrlo popularan i jednostavan upitnik
za samodijagnostiku alkoholizma, pojednostavljeni CAGE upitnik. (Ewing J.
A., Detecting Alcoholism: The CAGE questionnaire, Journal of the American
Medical Association, 252:1905 1907, 1984.)
Sam izraz CAGE dolazi od poetnih slova etiri rijei, koje stoje umjesto etiri
pitanja na koje se trai odgovor:
Cut down (smanjiti). Jeste li u posljednje vrijeme razmiljali o potrebi smanjenja vlastitog pijenja?
Annoyed (ometan). Jeste li se u posljednje vrijeme osjeali ometani primjedbama iz okoline o vaem pijenju i preporukama da smanjite ili napustite
pijenje?
Guilty (kriv). Jeste li u posljednje vrijeme imali osjeaj krivnje u vezi s vaim
pijenjem?
Eye opener (otvara za oi). Jeste li pili alkoholno pie rano ujutro da biste
popravili raspoloenje i mogli poeti uobiajeni posao?
Na osnovu iskustva moemo rei da ako osoba srednje dobi potvrdno odgovori
samo na dva od gornjih pitanja, rije je o tzv. problemskom potroau ili alkoholiaru, dok je u mlaim dobnim skupinama indikativan samo jedan pozitivan
odgovor.

alkohol.indd 15

20.12.2007 12:14:41

16

Mladi i alkohol

SAMODIJAGNOSTIKA ALKOHOLIZMA

TEST DVADEST PITANJA

Gubite li od radnog vremena zbog pijenja?
Kvari li pijenje va obiteljski ivot?
Pijete li zbog srameljivosti u drutvu?
Oteuje li pijenje va ugled?
Jeste li ikada osjeali kajanje poslije pijenja?
Jeste li doli u financijske potekoe zbog pijenja?
Kreete li se u manje vrijednom drutvu ili okolini kad pijete?
Slabi li pijenje vau skrb za obitelj?
Jesu li vae ambicije oslabile otkad pijete?
Teite li za alkoholnim piem u odreeno doba dana?
Poelite li pie i ujutro nakon pijenja prethodnog dana?
Izaziva li pijenje u vas smetnje sna?
Je li vaa produktivnost oslabila otkad pijete?
Ugroava li pijenje va posao ili djelatnost?
Pijete li da biste izbjegli brige ili neprilike?
Pijete li sami?
Jeste li ikada potpuno izgubili sjeanje na vrijeme dok ste pili?
Jeste li se lijeili zbog pijenja?
Pijete li da osjetite samopouzdanje?
Jeste li bili hospitalizirani radi pijenja?
Pozitivan odgovor makar na jedno pitanje shvatite kao upozorenje, jer bi
se moglo raditi o alkoholizmu. No, pozitivan odgovor na dva pitanja ukazuje
da su svi izgledi da ste alkoholiar. Pozitivni odgovor na tri i vie pitanja
ukazuje na sigurni alkoholizam.

alkohol.indd 16

20.12.2007 12:14:41

Mladi i alkohol

17

Alkohol i promet
Od ukupno 608 osoba koliko ih je 2004.
god. smrtno stradalo u prometu, njih
20.6% bilo je pod utjecajem alkohola.
Od toga je bilo 328 stradalih vozaa
(pod utjecajem alkohola njih 25.6%).
Teko ozlijeenih u prometnim nesreama pod utjecajem alkohola bilo je
15.2%, a lake ozlijeenih pod utjecajem alkohola 8.23%.

alkohol.indd 17

U nesreama sa samo materijalnom te

tom, od ukupnog broja sudionika njih
4.64% bilo je pod utjecajem alkohola.
Zato je to tako?
Ve i kod malih koliina alkohola u krvi
voza ima tekoe u vonji, ali ih najee nije svjestan jer mu alkohol daje
lani osjeaj sigurnosti pa precjenjuje
svoje, zbog alkohola zapravo smanjene,
sposobnosti.
- Alkohol usporava reflekse i zbog
toga se produava vrijeme reagiranja. Npr. osobi koja ima 0.8 promila alkohola u krvi treba oko 0,5
sekundi vie vremena za reakciju
nego potpuno trijeznoj osobi, to
znai da e ako mu pred auto netko
izleti, zakoiti pola sekunde kasnije,
a za to vrijeme e prijei dodatnih 10
m puta i nee moi izbjei nesreu.
- Pod utjecajem alkohola tee je procijeniti udaljenost, predmeti izgledaju
udaljenije nego to su u stvarnosti.
- Tee se podnose nona zasljepljenja svjetlima ostalih
sudionika u prometu.
- Alkohol smanjuje vidno
polje, osoba vidi kao da je
u tunelu.

20.12.2007 12:14:41

18

Mladi i alkohol

Mladi i alkohol
Alkohol je prvo sredstvo ovisnosti koje
mladi probaju i s kojim se najee prvi
put susretnu u obiteljskom domu gdje
im alkohol nerijetko bude i ponuen
nagovorom roditelja ili druge rodbine.
Vrlo su alarmantni statistiki podaci koji
govore o sve ranijem poetku pijenja i
prvih opijanja kod mladih.
Prema ESPADOVOM istraivanju od
2003. god:
Hrvatska je meu 12 zemalja u kojima
mladi piju vie nego prije 4 godine,
nalazimo se na 8. mjestu izmeu 35
zemalja.
Znaajan je porast prekomjernog pijenja kod djevojaka. (Slian porast
zabiljeen je jo u Bugarskoj, Latviji,
Rusiji i Italiji.)

Pijenje u
posljednjih 12 mj.

1999.

2003.

Hrvatska

73%

82%

ESPAD prosjek

83%

83%

Hrvatska

40%

48%

ESPAD prosjek

52%

53%

Pijanstvo u
posljednjih 12 mj.

alkohol.indd 18

Djevojice piju 10 puta ee nego prije

8 godina, a djeaci dva puta vie.
Kontinuirani porast pijenja meu mladima:
Adolescencija je vrijeme burnih psihikih i fizikih promjena u mladom ovjeku koji se ponaa kao dijete, a trai da
ga se tretira kao odrasloga, pri emu
dominira jaka nestabilnost.

Osobitosti pijenja
mladih:
kombiniranje vie vrsta alkoholnih pia ili pijenje s drugim
psihoaktivnim supstancama
pijenje u posebnim emocionalnim stanjima (radost, tuga,
bolest)
brzo ispijanje alkoholnih pia u
rundama ili ak takmienje u
tome
pijenje na prazan eludac
pijenje alkohola da se utoli e
pijenje vie dana bez pauze
neobaziranje na mogue posljedice
pijenje radi postizanja nekog
efekta, npr. smanjenja treme

20.12.2007 12:14:42

Mladi i alkohol

19

to mladi navode kao razloge zato piju:

Roditelji premalo kontroliraju, a alkohol je vrlo dostupan i jeftiniji od soka.
Na zgodan se nain reklamira pijenje alkohola, a misli se da u 7. razredu nije vie
fora samo puiti, popularan si ako pije.
Alkohol ih oputa, lake se upucavaju komadima, lake podnose roditeljske
kritike.
Piju i drugi, ne ele biti razliiti.
Nemaju razlog ili piju iz dosade, misle da je to OK.
Svi su sigurni da dre pod kontrolom svoje pijenje i da e moi prestati kad god
budu htjeli, dakle nitko ne planira postati alkoholiar. Svima je zajedniko da ne
razmiljaju o moguim posljedicama.
VANO:
Oko 10% mladih koji
uestalo piju kroz
vrijeme adolescencije
postaju ovisnici o
alkoholu, tj. alkoholiari.

alkohol.indd 19

20.12.2007 12:14:42

20

Mladi i alkohol

Sve tee komplikacije izazvane alkoholom

ee su kod mladih:

koji ponu ranije piti (pogotovo prije 15-te godine)

iji su roditelji ili netko drugi iz obitelji alkoholiari
koji su skloni naglom i agresivnom reagiranju
koji su u drutvu onih koji puno piju ili se drogiraju
kod djece s loijim vladanjem i loijim kolskim uspjehom
kod odgojno zaputene djece

Alkohol je esti uzrok stradanja mladih

u prometnim nezgodama
kod raznih namjernih i
nenamjernih ozljeivanja
zbog agresivnih ispada
(kriminal)
u sluajevima spolnog
zlostavljanja
samoubojstvima mladih
ljudi
trovanja alkoholom ili
predoziranja nekim drugim
sredstvom ovisnosti

alkohol.indd 20

20.12.2007 12:14:42

Mladi i alkohol

21

Nai zakoni
LANAK 19 ZAKONA O PREKRAJIMA PROTIV
JAVNOG REDA I MIRA:
1. Tko daje alkoholna pia pijanoj osobi ili maloljetniku ispod 16 godina, kaznit e se
za prekraj novanom kaznom od 25 do 100 eura.
2. Tko se na javnom mjestu odaje pijanevanju ili uivanju opojnih droga ili drugih
omamljujuih sredstava kaznit e se za prekraj novanom kaznom od 25 do 100
eura.

LANAK 12 ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ

DJELATNOSTI:
1. Zabranjeno je usluivanje alkoholnih pia u ugostiteljskom objektu osobama mlaim od 18 godina. Predviene kazne za taj prekraj su od 5 000 do 100 000 kuna.

ZAKON O TRGOVINI:
1. Tko proda u trgovini alkoholna pia i druga pia koja sadravaju alkohol osobama
mlaim od 18 godina, kaznit e se novanom kaznom od 5 000 do 50 000 kuna.

LANAK 95 OBITELJSKOG ZAKONA:

1. Radi dobrobiti djeteta, a u skladu s njegovom dobi i zrelosti, roditelji imaju pravo
i dunost zabraniti druenje s osobama koje loe utjeu na njegov razvoj.
2. Roditelji imaju pravo i dunost djetetu mlaem od 16 godina zabraniti none
izlaske u vremenu od 23:00 do 05:00 sati bez svoje pratnje ili pratnje druge odrasle
osobe u koju imaju povjerenje.

alkohol.indd 21

20.12.2007 12:14:42

22

Mladi i alkohol

Gdje potraiti
pomo?
U koli se javiti razredniku ili strunom
suradniku (ili voditelju kolskog preventivnog programa)
Djelatnost kolske medicine Zavoda za
javno zdravstvo Meimurske upanije,
(tel. 312 157)
Centar za prevenciju i izvanbolniko lijeenje ovisnosti, akovec, I. G. Kovaia 1
e (pon.-pet. 17-19 sati), (tel. 314 400).

Rekli su o
alkoholu:
ovjek najprije uzme au, a onda aa ovjeka.
uvaj se makar i male ae, ona ubija i tijelo i duu.
Gdje se troi alkohol, tamo se gubi sram.
Mladi pijanci, stari prosjaci.
Pijanstvo otvara vrata zlu.
Tko mnogo pije, za drugo nije.
U ai se vie ljudi utopi nego u moru.
Trijeznost je prekrasno svojstvo.
Bolje trijezan gledati malo runiji svijet, nego pijan
malo ljepi, al potpuno laan i nestvaran svijet

alkohol.indd 22

20.12.2007 12:14:43

Mladi i alkohol

23

Jezikom mladih
o nepijenju:
Zabavljamo se bez alkohola jer nam je svima u drutvu alkohol bez veze
Alkohol je tetan jer potroi novce i onda vie nema
Zato jer vidim po tati kako je kad se previe pije, kakvi su problemi, ne elim piti
jer ne elim biti kao on.
Ne pijem jer kad sam poelio kuati alohol tata mi je rekao jesi li ti normalan, to
je za tebe prerano
Pijanca sam vidio na svoje
oi, nije mi se dopalo kako
hoda, kakve su mu oi, ne
bih htio tako izgledati.
Da mladi manje piju pomogla bi i istraivanja kao
ovo, razliita predavanja i
skupovi.
Danas mladi ele samo
piti, ne ele se ukljuiti u
nikakve aktivnosti. Ja imam
ples, meni je to cool.

alkohol.indd 23

20.12.2007 12:14:43

alkohol.indd 24

20.12.2007 12:14:43

alkohol.indd 25

20.12.2007 12:14:43

Poruke mladima :
Zapamtite da uvijek imate pravo odbiti alkohol i ne piti.
Alkohol nije dokaz mukosti, ni muevnosti ni zrelosti.
Ako ne pijete alkohol necete nikoga uvrijediti.
Ako pijete nikome se necete vie svidjeti.

alkohol.indd 26

20.12.2007 12:14:44