Professional Documents
Culture Documents
Stil pisanja
1. Zakljuak ne treba svakako da bude ''opte mesto'' i da nije povezan sa onim to je reeno u
tekstu.
2. ''Opta mesta'' treba izbegavati i u samom tekstu, jer ona govore o povrnom pristupu temi.
3. Nije primereno pisati o svojim linim iskustvima. U redu je, na bazi svojih ili tuih linih iskustava
formirati stav, koji iznosite u svom radu i koji moe biti kritiki u odnosu na literaturu ili ne.
4. Cilj seminarskog rada je da pokaete da umete da naete adekvatnu literaturu, da je ''proitate''
i napravite prikaz onoga to ste saznali na analitian/sintetian, organizovan, sistematian,
korektan i stilski uoblien, pismen nain, dajui tekstu ''lini peat''.
5. Ako je mogue, ne piite u zadnji as. Proitajte sutradan ono to ste napisali, pre nego to
poaljete. Razne omake se mogu proitati
6. Obratite panju na jezike formulacije koje bi trebalo da odgovaraju akademskom nivou.
Samostalnost i dosledna primena nauenog
1. Piite samostalno i ne koristite rei koje ne razumete (ako ih koristite, prvo ih razjasnite).
2. Ako ste stekli kompetencije pisanja naunog teksta ili seminarskog rada, onda ih primenjujte na
svim predmetima/situacijama na kojima neto piete. Pr. na glavnom predmetu potujem nain
navoenja referenci, na Psihologiji ''ne moram''. Dakle, ili ''jeste ili niste''
3. Upadljivo je da studenti mastera u 80% primenjuju pravila/preporuke koje su usvojili na
osnovinim studijama na predmetu Psihologija
Reference
1. Izvestan broj poena se nepotrebno gubi na neadekvatnom navoenju referenci u tekstu i na
kraju rada.
2. Dakle, sve reference na koje se pozivate u tekstu, treba da budu u listi referenci/literature na
kraju teksta i obratno.
3. U drutvenim naukama se koristi APA sistem, koji je savetovan (u silabusu su dati i primeri).
4. Ako je dosledno sproveden, usvaja se i nain navoenja refrenci u humanistikim naukama.
Mada, nije nikako pogreno ovladati i drugim nainima i tako iskazati fleksibilnost.
5. Blog ne moe biti izvor. Radi se o nerecenziranim tekstovima za koje nije jasno koji izvor imaju.
6. Wikkipedia je mono sredstvo informisanja, ali ne predstavlja uvek pouzdanu referencu, takoe
nije uvek struno recenzirana.
7. Google nije izvor, ve pretraiva (izvora). Moete da koristite i Google scholar.
8. Ako ste ''skinuli'' neki lanak/tekst sa interneta, trebalo bi u listi referenci/literaturi, pored imena
autora, naslova teksta, godine objavljivanja, da navedete adresu sajta, kako bi zainteresovani
mogli da pronau Va izvor informacija i saznaju neto vie o temi.
9. U samom tekstu vano je pozivanjem na literaturu (pr. Rado, 2010) naznaiti da je ono o emu
govorite/prepriavate/prenosite rekao neko drugi, a ne Vi. Posebno ako se navodi neki zakljuak,
injenica, nalaz istraivanja, neophodno je naznaiti izvor/poreklo, inae se radi o plagijatu
koristite tui tekst kao da je Va. To je kanjivo.
10. Tipina greka lista literature sadri ''drutveno poeljne'' reference, a u tekstu nema ni rei o
njima, ve se ''pria neka druga pria'', najee lini stavovi i utisci.
2
Prezentacija
1. Prvi slajd bi trebalo da sadri sve ono to stoji i na prvoj strani seminarskog rada.
2. Obino ''ide'' 1 slajd pro min
3. Vreme za prezentaciju je 5 - 7 minuta. Tokom pripreme proite jednom prezentaciju uz merenje
vremena.
4. Napravite selekciju bitnih informacija i prezentujte na zanimljiv nain
5. Na slajdovima nemojte raditi copy paste iz teksta seminarskog - istraivakog rada.
6. Ne itajte tekst seminarskog istraivakog rada ve sam ga itala!
7. Na slajtu predstavite kljune ideje i oko njih ''gradite priu''. Ne itajte tekst koji je ve na slajdu.
Publika to moe i sama.
Beograd, 11.10.2015.
dr Blanka Bogunovi, redovni profesor