ISSN 0554-6397

UDK 656.615
PREGLEDNI RAD (Review)
Primljeno (Received): 12/2002

Mr. sc. Ines Kolanovi

Pomorski fakultet
Studentska 2, 51000 Rijeka
Egon Badurina, dipl.in.
Pomorski fakultet
Studentska 2, 51000 Rijeka

LUKI SUSTAV U LOGISTIKOM LANCU

Saetak
Prouavanjem prometne funkcije lukih sustava s aspekta logistike omoguuje se sveobuhvatni
pregled pogodnosti koje nudi luka objedinjavajui sve prometne grane te integrirajui aktivnosti
kojima se zadovoljavaju potrebe korisnika i okoline u uem i irem smislu. Promatranjem i
izuavanjem neprekinutosti tijeka tereta na putu od poiljatelja do primatelja te interdisciplinarnim
pristupom djelovanja sudionika u njegovoj distribuciji stvara se transportni lanac u kojem je luka
vana karika kao distribucijsko i logistiko sredite. Definiranjem parametara lukog sustava i
promatranje njegovih podsustava prema funkcionalnom i prostornom razmjetaju, omoguuje
stvaranje algoritama koji ine model lukog sustava. Integriranjem lukog sustava s okruenjem
te na temelju jasno utvrenih meuodnosa i zavisnosti pojedinih elemenata logistikog procesa
nastaje model lukog sustava u logistikom lancu.
Kljune rijei: logistiki sustav, prijevoz, logistiki lanac

1.

Uvod

Poveanjem svjetske proizvodnje i razmjene dobara uvjetovan je porast svjetskog pomorskog prometa. Promet je sloeni dinamiki sustav te se ralanjuje na
podsustave, odnosno prometne grane (cestovni promet, eljezniki promet, zrani
promet, telekomunikacijski promet i pomorski promet) koje se prikazuju kao horizontalna struktura sustava.
Logistika je temeljni imbenik optimizacije procesa u luci. Istraujui vanost
i poloaj lukog sustava s logistikog aspekta moe se izravno utjecati na organizaciju
i uspjenost distribucije tereta. Logistika ima vanu ulogu u optimizaciji funkcija luke
i poveanju njene konkurentnosti uvjetovanu veom uinkovitou uz postizanje
Pomorski zbornik 40 (2002)1, 223-249

223

Egon Badurina, Ines Kolanovi

Luki sustav u logistikom lancu

boljeg ekonomskog rezultata (pruanje najpovoljnije cijene usluga korisnicima) i

povezivanje sudionika transportnog lanca. Istraivanje transportnog lanca kao dijela
logistikog lanca nalae prouavanje entiteta prometnog procesa, sredstava koja unose
u sustav pomorskog prometa, njihovih zahtjeva i potreba te prostor i vrijeme djelovanja. Ukljuivanjem veeg broja entiteta i posrednika u distribuciju tereta stvara se
logistiki lanac ime je omoguen tijek robe s vrlo malim zastojima. Povezanost luke
sa zaleem te postojanje definirane gravitacijske zone uvelike pridonosi vanosti luke
kao robno transportnom centru ije je optimalno funkcioniranje uvjetovano primjenom logistikog razmiljanja.
Postavljanje modela lukog sustava logistikog lanca ima aplikativnu ulogu u
ostvarenju optimalnog funkcioniranja tijeka tereta integracijom svih subjekata u
kojem luki sustav ini vanu kariku kao logistiki centar.
Svrha ovog rada je ralaniti sve elemente koji sainjavaju tehnoloke procese
u luci i njihovu meusobnu zavisnost te dati sustavni pregled tehniko-tehnolokih
aktivnosti. Prikaz naina funkcioniranja cjelovitog procesa, odnosno logistikog
sustava s analizom pojedinih etapa u svrhu optimalizacije cjelokupnog tehnolokog
procesa, polazite je pri pronalaenju optimalnog pristupa managementu luke i
djelovanja zainteresiranih subjekata. Svrha je pronai optimalan pristup funkcioniranju lukog sustava uvjetovanog suboptimalnim funkcioniranjem svih razina i
integriranim sustavom djelovanja kao dijelom logistikog lanca.

2.

Pojam, razvoj i vanost logistike

Logistika je naziv koji je na podruje proizvodnje preuzet iz vojnog nazivlja.

Pojam logistika potjee od grke rijei logistikos to znai biti vjet i iskusan u
raunanju, voenju rata, u opskrbi vojske i vojnih formacija na terenu.
Kao i kod svih pojmova postoji vie definicija, ali koje su se na neki nain
uskladile pa se danas pod pojmom logistike podrazumijeva upravljanje tokovima i
pohranom materijala. Odnosno, logistika je sustav menadmenta cjelokupnog
opskrbnog lanca od premjetanja sirovina, poluproizvoda, reprodukcijskog materijala
do distribucije gotovih proizvoda krajnjim potroaima.
Brojni domai i strani autori zauzimaju razliita stajalita o korijenu pojma
logistika. Prva poznata uporaba tog pojma datira iz 1670. godine kada je Ludvig XIV.
u svojoj vojsci uveo poloaj Marchal General des Logis, u prijevodu maral general
logistike. Nositelj te funkcije bio je odgovoran za prenoite i opskrbu vojnikih
trupa, te razvoj, transport, skladitenje i uvanje vojnikih dobara, opskrbu vojnikih
trupa svim potrebnim materijalima i organiziranje svih vrsta transporta. Zbog toga
mnogi autori argumentirano tvrde da je pojam logistika nastao od francuske rijei
loger koja znai nastaniti, stanovati, smjestiti se. Korijene pojma logistika treba
potraiti u grkim rijeima logos, to znai znanost o principima miljenja i razumnog
224

Pomorski zbornik 40 (2002)1, 223-249

Egon Badurina, Ines Kolanovi

Luki sustav u logistikom lancu

prosuivanja i logistikos to znai vjetina prosuivanja bitnih elemenata u prostoru

i vremenu koji su potrebni za optimalno rjeavanje stratekih i taktikih zadataka na
svim podrujima ljudske aktivnosti.
Vijee Europe prihvatilo je definiciju: logistika bi se mogla definirati kao
upravljanje tokovima robe i sirovina, procesima izrade, zavrnih proizvoda i pridruenim informacijama od toke izvora do toke krajnje uporabe u skladu s potrebama
kupca. U irem smislu logistika ukljuuje povrat i raspolaganje otpadnim tvarima.1
Definicija logistike, promatrana s aspekta korisnika, podrazumijeva filozofiju
kojom se on rukovodi pri prihvaanju usluge i integrira vrednovanje svih elemenata
kljunih za zadovoljenje njegovih zahtjeva s unaprijed odreenih eljenim odnosom
kvalitete usluge (koristi) i troka.2
Logistike aktivnosti doslovno su stare tisue godina i datiraju od najranijih
forma organizirane trgovine. Ranih 1900-tih logistika je bila znaajna kao nain
podupiranja organizacije poslovne strategije. Organizacija djelovanja u funkciji
logistike proivjela je nekoliko transformacija od trenutka prihvaanja koncepta
logistike. Transformacije su rezultat priznavanja i razumijevanja naina utjecaja
logistikog procesa na cijene, performanse i konkurentnost. Stupanj razumijevanja
uzima u obzir mnoge promjene u organizaciji logistikih funkcija. Svrha logistike
odgovornosti definira funkcijske uloge te obuhvaa menadment i kontrolu cijelog
spektra logistikih procesa tvrtke. S razvojem logistikih izvrnih uloga u organizaciji
paralelno se razvijalo i znaenje poslovne logistike.
Evolucija logistike dijeli se u tri faze: funkcionalni menadment, unutarnja
integracija i vanjska integracija.
Funkcionalni menadment integrira materijalni menadment i fiziku distribuciju. Pojam materijalni menadment znai organizacijski koncept koji ukljuuje
planiranje, organizaciju, motivaciju i kontrolu svih tih aktivnosti i kadrova u vezi s
tokom materijala u organizaciji. Fizika distribucija predstavljala se kao irok lanac
aktivnosti u vezi s efikasnom distribucijom proizvoda prema krajnjim korisnicima3 .
Integracija funkcijskih podruja unutar organizacije angaira sve sudionike sustava
te se upravljanjem transportnim lancem proiruje pojam funkcijske integracije na
cjelokupni logistiki lanac.
Sustavnim pristupom kompjutorizaciji u procesu distribucije omoguena je
sinkronizacija protoka materijala sa zahtjevima proizvodnje. Usklaenost protoka
materijala i zahtjeva proizvodnje dovela je do integracije materijalnog i distribucijskog menadmenta to je rezultat povezanosti i zavisnosti velikog broje koraka
menadmenta i procesa kontrole proizale uglavnom brzom izmjenom informacija.
1
2
3

http://www.eucommittee.be/Pages/fsevec.htm
Ibidem
Ibidem

Pomorski zbornik 40 (2002)1, 223-249

225

Egon Badurina, Ines Kolanovi

Luki sustav u logistikom lancu

Proces unutarnje integracije logistikih aktivnosti potaknuo je koncil logistikog

menadmenta na promjenu definicije i proirenje znaenja logistike4 : logistika je
proces planiranja, ureivanje, kontrola i efikasnost, cijena efektivnog toka i skladitenja sirovina, popis robnog fonda, gotovi proizvodi i protok informacija od toke
proizvodnje do toke potronje sa svrhom zadovoljenja kupevih potraivanja.
Integracija materijalnog i distribucijskog menadmenta poveava efikasnost i
uspjenost funkcioniranja sustava te potie veu odgovornost distribucijskim menaderima unutar sustava zavisnih jedinica kao to su transport, distribucijska postrojenja, inventar, kontrola, planiranje i prodaja usluge. Smanjenjem broja lokacija zaliha
te smanjenjem njihove udaljenosti u distribucijskom sustavu, opada cijena distribucijskih djelatnosti to je temelj vie razine kvalitete i kvantiteta korisnikih usluga.
Menadment distribucijskih djelatnosti potie korporacijsku strategiju te postavlja
za cilj porast razine kvalitete korisnike usluge istovremenim padom operativnih
cijena.
Deregulacija transportne industrije kasnih 70-tih i ranih 80-tih dala je prometnim
sustavima mnoge opcije i poveanje konkurentnosti unutar i izmeu transportnih
grana to je utjecalo na veu kreativnost prijevoznika, fleksibilnosti i orijentiranost
korisnicima usluge. Krcatelji se suoavaju s novim mogunostima za pregovaranje
o cijenama, terminima i vrsti usluga, te posebno usmjeravanje panje na osiguranje
odgovarajui najbolje na transportnu uslugu. Porastom cijene energenata 70-tih
godina prolog stoljea, logistika je dobila na vanosti kao glavni upravlja cijenama,
te postala presudan imbenik u globalizaciji industrije u mnogim sustavima.
Integracijski pristup logistici predstavlja treu evoluciju 90-tih godina i podrazumijeva irenje koncepta logistike izvan okvira individualne kompanije, odnosno
individualnog sustava ukljuujui sve sustave koji djeluju u jednom odreenom
logistikom lancu neovisno o njihovu meuodnosu. Takav opsean pogled na
arhitekturu sustavu nudi mogunost sagledavanja odnosa s korisnicima na razliitim
putovima formirajui dio kanala. Sudionici kanala poveavaju konkurentske
prednosti kroz poboljanje cjelokupne efikasnosti kanala reducirajui rizike utjecaja
okoline. Logistike kompanije doivljavaju znaajne promjene u odreivanju
funkcija distribucijskog i materijalnog menadmenta te se javlja pojam integrirane
logistike. Integrirana logistika podrazumijeva potpuni spektar aktivnosti koje
sudjeluju u kretanju materijala, ukljuujui informacije i sustav kontrole. Logistika
sadrava sve tradicionalne funkcijske odgovornosti od nabavke sirovine do
isporuke proizvoda. Sadrava tradicionalnu odgovornost fizike distribucije i
materijalnog menadmenta.
Distribucija (logistika) je prijelazni stadij u tri razine:

Ibidem

226

Pomorski zbornik 40 (2002)1, 223-249

Egon Badurina, Ines Kolanovi

Luki sustav u logistikom lancu

1. kontrola transporta gotovih proizvoda i skladitenje, menadment ima

operacijsku orijentaciju,
2. integracija distribucije gotovih proizvoda i kontrola unutarnjeg transporta,
menaderska orijentacija - individualne aktivnosti, planiranje i kontrola su
dijelovi potpunog fizikog distribucijskog procesa i
3. integracija potpunog logistikog procesa kao dijela sustava.
Menadmentska orijentacija okrenuta je strategijskom ispitivanju pronalazei
temeljne promjene logistike sustava, operacijskoj strategiji i mogunostima koje
pruaju promjene prema vanjskom okruju.
Integrirana logistika organizacijske strukture prua mnoge prednosti, kroz nie
cijene i vee profite, istiui vezu izmeu isporuitelja i kupaca i dodatnu vrijednost
opskrbnog lanca.
Razvoj konkurencije u svijetu pridonio je reorganizaciji u smislu diferencijacije
njihovih organizacija i ponude usluga pri emu je upravo logistika osigurala domaim
organizacijama pouzdanije i odgovarajue usluge za oblinja trita od inozemnih
konkurenata. Kontinuiranim analiziranjem trenda globalizacije i njegovog utjecaja
na promet menaderi logistikih sustava mogu utvrditi tendencije i pretpostavke
daljnjeg razvoja logistike kao znanosti.
Vanost logistike je u primjeni sveobuhvatnog naina razmiljanja pri prouavanju pojedinih elemenata prometnog sustava i veliini utjecaja odreene odluke, koja
podrazumijeva njihovo angairanje, na funkcioniranje individualnih podsustava i
sustava u cjelini. Takav pristup zahtijeva sposobnost upravljanja svim funkcijama,
koje ine logistiki sustav i logistiki lanac u irem smislu, na nain kao da su
jedinstvene diskretne jedinice. Pravodobno i planirano upravljanje resursima
logistiki pristup uvjetovan je ostvarenjem prometne politike koja ukljuuje prostornu
i vremensku dimenziju, eljenu razinu prometne usluge uz prihvatljive trokove (od
korisnika) uz preporuku potivanja ekolokih normi.
Logistika kao znanost ili umjetnost ima cilj zadovoljiti zahtjeve i potrebe svih
zainteresiranih za sudjelovanje u prometnom procesu. Integracijom procesa unutar
logistikog sustava promatra se irok spektar aktivnosti koje izravno ili neizravno
utjeu na krajnju prometnu uslugu koja, osim transporta, skladitenja, pakiranja i
rukovanja resursima smatra i niz popratnih aktivnosti te njihovih nositelja ije
usklaeno djelovanje daje optimalne rezultate.

3.

Istraivanje lukog sustava u logistikom lancu

Poveavanjem volumena prometa i kontinuiranim irenjem trita svi elementi

logistikog lanca protoka tereta izloeni su zahtjevima za prilagoavanjem i mijenjanjem. Luki sustavi suoeni su s izazovom da se odupru utjecaju konkurencije i
Pomorski zbornik 40 (2002)1, 223-249

227

Egon Badurina, Ines Kolanovi

Luki sustav u logistikom lancu

dinamikog okruja. Luke imaju neka obiljeja koja ih ine jedinstvenima u mogunosti podravanja kretanja tereta i usko su vezane uz svoje korisnike te njihove
potrebe i elje ograniene njihovim geografskim poloajem.
Mnogi imbenici lukog sustava mogu ugroziti otpornost luke prema novim
trendovima, luke uvelike kroz svoje aktivnosti utjeu na funkcioniranje (planiranje,
obiljeja infrastrukture, ljudski rad, administrativne procedure...). Luki sustav ulae
mnogo vremena i energije u namjeri da ostane prisutan na svjetskom tritu te donese
planove koji ine okosnicu identifikacije i prihvaanja tehnologija potrebnih za
ekspanziju i modernizaciju.
Potreba predvianja koliine prometa i trendova u pomorstvu u duem vremenskom razdoblju predstavlja trajni izazov za luke. Uspjenost poslovanja luke ovisi o
njezinoj povezanosti s kopnenom prometnom infrastrukturom usklaenom s pomorskim linijama i ostalim komponentama logistikog lanca. Kako je logistiki lanac
povezan s entitetima integriranim na globalnoj razini, luke moraju biti i ostati
prilagodljive i fleksibilne to uvjetuje kontinuirano donoenje strategije razvoja
infrastrukture.

Slika 3.1.: Logistiki principi

Izvor: http://europa.eu.int/comm/transport/extra/home.html

Istraivanje lukog sustava u logistikom lancu treba biti usmjereno na stjecanje

znanja o logistikom konceptu, odnosno na prihvaanje i mogunosti aplikacije logistikih principa. Logistiki principi podrazumijevaju selekciju rizika koji se smanjuju
uporabom informacija, informacijsku podrku, pojednostavljenje transakcija, smanjenje
228

Pomorski zbornik 40 (2002)1, 223-249

Egon Badurina, Ines Kolanovi

Luki sustav u logistikom lancu

varijacija pojave nepovoljnih situacija koji ine okosnicu analitikog modeliranja.

Principi logistike definiraju se i razvijaju kao strategije integracije lukog sustava u
logistikom lancu. Analiza mree procesa i modela sustava koristi se za razvoj logistikih strategija koje mogu biti adaptirane u dinamikom natjecateljskom okruenju.

3.1. Pojam logistikog lanca

Prikaz naina funkcioniranja cjelovitog procesa, odnosno logistikog sustava s
analizom pojedinih etapa u svrhu optimalizacije cjelokupnog tehnolokog procesa,
polazite je pri pronalaenju optimalnog pristupa managementu luke i djelovanja
zainteresiranih subjekata. Izravna povezanost subjekata i optimalno funkcioniranje
sustava uvjetovano suboptimalnim funkcioniranjem svih razina postavlja potrebu
prouavanja integriranog sustava djelovanja.
Logistika je postupak optimalizacije svih aktivnosti koje osiguravaju isporuku
tereta kroz logistiki lanac s jednog kraja na drugi. U svrhu optimalizacije cjelokupnog sustava, logistiki pristup je odluka kada, gdje, koliko akcija treba poduzeti i
kojim sredstvima, to je osnova filozofije logistikog lanca.
Protok tereta u luci mogue je ralaniti na subjekte koji su nositelji aktivnosti,
teret iji se protok prati i objekte koji izravno ili neizravno sudjeluju u transportnom
procesu. Analiziranjem redoslijeda i zakonitosti koje u transportnom procesu vladaju,
promatra se logistiki lanac na terminalu i mogue je utvrditi naine unaprjeivanja
djelovanja i ponaanja pojedinih karika.

Slika 3.2.: Simbolika logistikog lanca

Izvor: Kolanovi I., Model lukog sustava, Magistarski rad, Fakultet prometnih znanosti,
Zagreb, 2001.

Logistiki lanci podrazumijevaju niz tehnikih objekata koji prolaze kroz tono
utvrene tehnoloke procese koristei statike i dinamike luke objekte. Redoslijed
tehnolokih aktivnosti je unaprijed odreen i provodi se po postavljenim zakonitostima.
Odnos elemenata tehnike, tehnoloke i organizacijske strukture je izravno zavisan pri
emu djelovanje pojedine karike ovisi o ponaanju i djelovanju jedne ili vie prethodnih.
Pomorski zbornik 40 (2002)1, 223-249

229

Egon Badurina, Ines Kolanovi

Luki sustav u logistikom lancu

Logistiki lanci objedinjuju sva tehnika sredstva koja djeluju u sustavu, sve
tehnoloke faze i aktivnosti kroz koje tehnika sredstva prolaze, sve subjekte logistikog sustava i protok informacija koristei komunikacijske kanale.
Transportni lanac je u potpunosti integriran u luki sustav, takav koncept
transportno-distribucijske aktivnosti smatra se podsustavom cjelokupnog logistikog
lanca. Provoenje aktivnosti u integriranom transportnom lancu udovoljava zahtjevima breg, jeftinijeg i sigurnijeg transporta tereta. Integriranje transportnog lanca
u cjelokupni logistiki lanac kao temeljna odrednica razvitka lukog sustava ima za
cilj stalno podizanje razine kvalitete prijevoza i prijenosa, uspostave sustava koji kroz
uinkovitiji i sigurniji protok tereta i informacija poveava fleksibilnost i osigurava
optimalno djelovanje.
Logistike usluge su dinamike aktivnosti i generiraju znaajne prometne
tokove. U efikasnosti trgovine neke zemlje logistiki lanac je od vitalne vanosti u
privlaenju ulaganja i isticanju kompetitivnosti industrije i trgovine. U tom pogledu,
znatne su internacionalne razlike logistike djelotvornosti trgovine i te razlike
odreuju veliki raspon efikasnosti i elastinosti gospodarstva.
U razvijenim zemljama logistiki trokovi ine 10 posto bnd. Za manje razvijena
gospodarstva, ti trokovi esto prelaze 30 posto. Logistiki menadment razvijenih
zemalja donio je znaajne promjene internacionalnim distribucijskim sustavima i u
isto vrijeme poveanje pouzdanosti i predvidljivosti kretanja roba prekomorskim
distribucijskim kanalima.5
Valoriziranje postojanja karika lanca zasebno i lanca u cjelini omoguuje
praenje tereta, odreivanje trajektorije tereta od ulaska u akvatorij luke do izlaska
na kopnene cestovne i eljeznike prometnice.
Izgled i obiljeja logistikog lanca pruaju informacije o potencijalnim uskim
grlima i tokama zastoja tereta te karikama koje mogu, uz unaprijeene tehnoloke
procese i razraene procedure, ostvariti utedu i dodatnu dobit.

3.2. Uloga luke u logistikom lancu

Luke su transformirana podruja koncentracije visoko sofisticiranih logistikih
aktivnosti. Fundamentalne modifikacije u transportu i distribuciji tereta utjecale su
na formiranje nove strukture lukog sustava u kojima je implementacija logistike u
menadmentu fizikog toka i toka informacija rezultirala novim trendovima i
izmjenom odnosa industrije, usluga i transporta.
Transformacija luke industrije ubrzana je tehnolokim razvojem i informacijama te njihovom aplikacijom u lukim sustavima. Kroz aplikaciju tehnolokog
5

H. Min, S. B. Eom: An Inegrated Decision Support System for Global Logistics, International
Journal of Physical Distribution and Logistics Management, Vol. 24 No. 1, 1994.

230

Pomorski zbornik 40 (2002)1, 223-249

Egon Badurina, Ines Kolanovi

Luki sustav u logistikom lancu

razvoja, luke su u mogunosti obavljati specijalizirane, inteligentne luke usluge

temeljene na brzim i efikasnim unaprijeenim procesima lukog sustava. Tradicionalni ulaz luke postupno je zamijenjen lukim logistikim sreditima koja osiguravaju
komplementarne transportne operacije, logistike usluge i koordinaciju intermodalnog prometa. Uz dogovorene usluge osigurava i inovativne usluge kao to su integrirani menadment sustavi i elektronika razmjena podataka, povezujui luke vlasti
s ostalim korisnicima.
Zadatak luke je kontinuirano prilagoavanje porastu koliine robe u transportu
i svim promjenama koje donosi liberalizacija i globalizacija trita. Uloga luka u
prometnom sustavu je povezivanje pomorskog i kopnenog transporta, zbog ega im
je djelovanje usmjereno na nesmetano odravanje prometnih tokova prilagoavajui
se tehniko-tehnolokim, ekonomskih i organizacijskim promjenama razliitih
prometnih grana koje se u njoj sastaju. Luka je vorite svih prometnih grana, mjesto
uvoza, izvoza i tranzita tereta ili, drugim rijeima, sastajalite razliitih tipova aktivnosti koje obavljaju razliiti gospodarski subjekti. Luka je kompleksan podsustav
prometnog ili logistikog podsustava gospodarskog sustava pomorski orijentiranih
zemalja, uzimajui u obzir sve relevantne imbenike koji utjeu na djelovanje luke i
njen razvoj.6

Shema 3.1.: Uloga luke u logistikom lancu

Izvor: M. J. Vickerman: The Ports Role in the Transportation Logistics for the 21st Century,
Power Point Presentation, Special Seminar for Members of Port Authority Governing Boards
and Commission, Cleveland, 1999, sld. 21.
6

B. Kesi, P. Komadina, D. Vrani: Macrologistics approach to the organization and effectiveness of a port system, Mednarodno znanstveno-strokovno posvetovanje o prometni znanosti,
ICTS / 97, p. 147.

Pomorski zbornik 40 (2002)1, 223-249

231

Egon Badurina, Ines Kolanovi

Luki sustav u logistikom lancu

Efikasnim provoenjem logistikih aktivnosti, te njihovom prostornom i vremenskom usklaenou korisnike usluge dobivaju na svojoj kvaliteti. Subjekti,
nositelji aktivnosti i djelatnosti u sustavu, nastoje primijeniti visokorazvijene tehnologije u svrhu postizanja eljene kvalitete usluge koja se mjeri utroenim vremenom,
kadrovima, opremom i ukupnim trokovima. Neprekinuti, vremenski i prostorno
usklaeni tijek tereta od polazita do odredita u kojem se provode te aktivnosti naziva
se logistiki lanac u kojem svoje mjesto imaju i luke.
Luke razvijaju uvjete za uspostavu mrea iskljuivo namijenjenih intermodalnom transportu, trina snaga luka uvelike ovisi o pripremanju mnogo specijaliziranijih postrojenja. Kapitalno jaki terminali koji nude vie logistikih podsustava
i mogunost osiguranja usluga s dodatnom vrijednou temeljeni na ekonominosti
i raznolikosti, postali su znaajni parametri selekcije luke. Specijalizirana skladita
i druga tehnoloka infrastruktura i postrojenja koja garantiraju neprekinuti intermodalni transport osnovni su pokretai i tvorci profita. Produktivnost luka usmjerena
je unaprjeenju transportnog lanca koji ukljuuje sve prometne grane, a ne samo
pomorskog prijevoza. Planiranje lukih djelatnosti osnovno je polazite sveobuhvatnog planiranja transportne mree.
Intermodalna integracija distribucijskih aktivnosti koristi se za pojednostavljenje
transfera tereta od mjesta proizvodnje do odredita. Objektivnost postojanja intermodalnosti je u porastu brzine distribucije proizvoda i smanjenje iznosa nekorisnog
kapitala.
Moderne i djelotvorne luke nuan su i snaan alat za trgovinu i razvoj u vrijeme
globalizacije trgovine. Luke moraju nuditi efikasne i pouzdane usluge brodovima i
teretu, ukljuujui komunikacijske sustave, dokumentaciju i proceduru korisnika,
osiguravajui pravovremeni protok proizvoda kroz transportni lanac koji postaje
logistiki lanac. Razvijanje distribucijskih ili logistikih sredita u podruju luke,
koritenih za skladitenje, pripremu i transformaciju tereta funkcionalni su element
protoka tereta u dinamikih logistikih lanaca.
Visoka razina produktivnosti luka ostvaruje se izgradnjom moderne infrastrukture i suprastrukture, reorganizacijom luke proizvodnje i prihvaanjem operativnih
metoda koje odgovaraju zadovoljenju zahtjeva korisnika luke. Izazovi postavljeni
konkurencijom imaju direktnu implikaciju na organizacijsku strukturu luke i njene
produktivne aktivnosti. Konkurencija izmeu luka temelji se na spektru usluga koji
se nude na prometnom tritu.
Proizvod lukog sustava usluga nastaje u lancu meusobno spojenih funkcija
pri emu je luki sustav polazite cjelokupnog logistikog lanca.
Osnovni zahtjevi koje moderna luka mora zadovoljiti jesu:7

http://www.informare.it/news/forum/2000/sig2/chlomoudisuk.asp

232

Pomorski zbornik 40 (2002)1, 223-249

Egon Badurina, Ines Kolanovi

Luki sustav u logistikom lancu

porast kvalitete usluge,

visoka razina fleksibilnosti i prilagodljivosti,
zatvorena integracija s ostalim transportnim granama,
bolja menadment strategija i
vea efikasnost poslovne mobilizacije i sudjelovanja.

Moderne luke moraju osigurati raznolike i kompleksne usluge korisnicima to

zahtijeva aplikaciju mnogostrukih organizacijskih transformacija sjedinjavanjem
elemenata razliitih okosnica funkcioniranja. Naputanje tradicionalnog sustava
masovne proizvodnje (konvencionalnog djelovanja) u lukim sustavima uvjetovale
su tehnoloke promjene (uvoenje informacijskih i komunikacijskih sustava),
organizacijske promjene (intermodalne transportne operacije, logistika) i globalizacija
prometnog trita. Promjene temeljito utjeu na luku industriju i intenziviraju njenu
konkurentnost. Definiranjem gravitacijskih modela na temelju prometnih tokova i
njihovog intenziteta osigurava se razumljivost lukog sustava u skladu sa irenjem i
mijenjanjem potreba kroz vrijeme.
Luke su izloene velikim promjenama, naroito progresivnom rastu trgovine i
zahtjevima to ih korisnici usluga postavljaju te je njihovo uspjeno poslovanje
uvjetovano primjenom fleksibilne logistike filozofije.

Slika 3.3.: Prijevozni lanac

Izvor: I. Ban: Logistika - bitan imbenik u morskim lukama, Suvremeni promet, vol. 18, br.
1-2, 1998, p. 27.
Pomorski zbornik 40 (2002)1, 223-249

233

Egon Badurina, Ines Kolanovi

Luki sustav u logistikom lancu

Promet je temeljna funkcija morskih luka, ali promjene u nainu prijevoza,

odnosno vremensko, prostorno i dinamiko usklaivanje svih aktivnosti vezanih za
protok robe, to ini prijevozni lanac, stavlja luke pred nove izazove i prua mnogo
vee mogunosti razvoja. Luke postaju vrlo vana karika u prijevoznom lancu, a u
konkurentskoj utakmici razvijaju nove funkcije koje postaju privlana snaga i osnova
napretka. Kao distribucijska i logistika sredita, luke se afirmiraju na prijevoznom
tritu, osiguravaju vei promet i prihode.8
Prednosti logistike organizacije kakav je luki sustav omoguavaju korisnicima
sigurnost i pouzdanost. Nad sredstvima koja unose u sustav i teretom u prometnom
toku, vlasnici mogu osigurati potpun nadzor i kontrolu ukoliko su svi elementi
karike lanca integrirane. Interakcija izmeu luke i okruenja, u granicama zahtjeva
transportnih mrea, zatite okolia i sveukupne sigurnosti preduvjet je pruanja
integriranih logistikih usluga.
Kljuni imbenici razvoja napredne logistike strategije ukljuuju:

razumijevanje ponaanja trokova cjelokupnih logistikih sustava,

dizajniranje fleksibilnog transportnog sustava koji omoguuje brzu isporuku
i izmjene transportnog sredstva i
razvijanje logistikog informacijskog sustava podrke efikasno integriranog
s proizvodnim procesima.

Procjena zadovoljenja korisnikih usluga i maksimizacije dobiti esto nisu jedini

ciljevi subjekata prometa u lukom sustavu. Prvi aspekt planiranja lukog sustava
je procjena ulaganja u razvoj infrastrukture i posveivanje panje zahtjevima korisnika. Drugi kljuni aspekt planiranja je usklaivanje infrastrukture terminala s
odgovarajuim cestovnim i eljeznikim potencijalima. Uspjeno poslovanje luke nije
mogue osigurati samo djelotvornim operacijama na terminalima ve i uskom vezom
s odgovarajuim djelatnostima u svrhu eliminiranja uskih grla i neadekvatnosti u
cestovnoj i eljeznikoj prometnoj infrastrukturi. Eliminacija toki zaguenja na
cestama i eljeznicama glavni je imbenik efikasnog poslovanja luka jer se njihov
negativan utjecaj na protok tereta ne moe ublaiti niti nadoknaditi djelotvornim
aktivnostima u luci s morske strane. Pristup eliminiranju toki zaguenja, zahtijeva
integraciju svih aktivnosti vezanih za kretanje tereta kao dijelova logistikog lanca
na nain da postoji dvosmjerna komunikacija ija je prednost mogunost kontrole.
Luki sustav u logistikom lancu izloen je promjenama kojima su podvrgnute
ostale karike lanca jer je za funkcioniranje logistikog lanca neophodno jedinstveno
i usklaeno djelovanje. Kako luki sustavi predstavljaju poetno-zavrne toke
transporta i imaju obiljeja robno-transportnih sredita, osjetljivost varijabli lukog
8

I. Ban: Logistika - bitan imbenik u morskim lukama, Suvremeni promet, vol. 18, br. 1-2, 1998.

234

Pomorski zbornik 40 (2002)1, 223-249

Egon Badurina, Ines Kolanovi

Luki sustav u logistikom lancu

sustava prema promjenama u okruenju je vea nego ostalih prometnih sustava.

Ukoliko luka nema sposobnost prilagodbe tehnolokim promjenama na svim razinama logistikog lanca, njena industrijska, prometna i trgovaka funkcija ne mogu
ispuniti oekivanja i potrebe pomorskog trita.

3.3. Elementi lukog sustava u logistikom lancu

Svrha ovog rada je promatranje lukog sustava sa sredinjim poloajem u
logistikom lancu. Sredinji poloaj lukog sustava, koji integrira logistike podsustave - transportni lanac, lanac distribucije, lanac transportnih sredstava, skladitenja
i lanac informacija, u logistikom lancu proizlazi iz njegove funkcije povezivanja
pomorskog i kopnenog prometa te obiljeja logistiko-transportnog sredita.
Elemente lukog sustava u logistikom lancu mogue je promatrati s aspekta
vanjskih imbenika koji ine makro sustav te s aspekta mikrologistike, kao unutarnje
strukture lukog sustava. Izmeu poloaja luke i njezine uloge u makro i mikrologistikom sustavu postoji povratna sprega. Oba aspekta razlikuju postojanje pasivnih
i aktivnih elemenata sustava logistike iji je odnos zavisan. Pasivni elementi djeluju
u makro sustavu i odreuju lokaciju, ulogu, zahtjeve i razvoj luke dok su aktivni
elementi dio mikrologistikog sustava luke kroz koje luka proizvodi svoje usluge.
Primjenom makrologistikog pristupa pri ralanjivanju elemenata luke, polazi
se od pretpostavke da je elemente logino podijeliti na aktivnosti kroz koje teret mora
i moe ali ne mora proi te subjekte s kojima luki sustav komunicira surauje.
Tablica 3.1.: Matrica logistikih elemenata luke

Kopneni
promet

Pomorski
promet

Korisnici

Gravitacijske Robni
zone
tokovi

IT

Strategija
Organizacijska
struktura
Infrastruktura
Suprastruktura
Ljudski resursi
Informacijska
tehnologija
Izvor: S. Vukmirovi, M. ugaj: Utjecaj informacijske tehnologije na logistike imbenike
razvoja lukog sustava, Luka kao sloen sustav, Akademija Tehnikih znanosti znanosti
Hrvatske, Zagreb, 1999, p. 144.
Pomorski zbornik 40 (2002)1, 223-249

235

Egon Badurina, Ines Kolanovi

Luki sustav u logistikom lancu

Logistike aktivnosti lukog sustava dijele se u dvije kategorije:

uobiajene logistike usluge - skladitenje, ukrcaj/iskrcaj, punjenje/pranjenje kontejnera, grupiranje, sjedinjavanje, distribucija

dodatne usluge koje poveavaju vrijednost tereta - ponovno pakiranje,

prilagoavanje, okupljanje, kontrola kvalitete, popravak

Usluge koje omoguavaju poveanje vrijednosti tereta kontinuirano se ire i

unaprjeuju. Pruatelji usluga koncentriraju se na vanost poslovanja u pogledu
korisnikovih zahtjeva za visoko kvalitetnim specijaliziranim proizvodima. Na tom
podruju mogu se pojaviti osiguratelji logistikih usluga kao novi subjekti s ulogom
nadzora dijela logistikog lanca.
Optimalno funkcioniranje lukog sustava u logistikom lancu znai usklaenost
djelovanja svih njegovih karika to za korisnika usluge znai traenu kvalitetu uz
prihvatljive trokove ime utjee na svoju konkurentnu sposobnost na globalnom
tritu i profitabilnost. Neki subjekti koji nude uslugu mogu se zaobii ako postoje
neka efikasnija rjeenja, ali ne moe se zaobii luka kao toka u kojoj se sijeku sve
grane prometa.
Zahtjeve luke moe se svrstati u tri temeljne skupine:9
1. zahtjeve vlasnika robe (krcatelja, izvoznika, uvoznika),
2. zahtjeve prijevoznika (brodara, eljeznice, cestovnih i drugih prijevoznika) i
3. zahtjeve okoline (grada, lokalnih vlasti).
Vlasnici robe zahtijevaju mogunost otpreme ili dopreme u tono odreeno
vrijeme to je uvjetovano raspolaganjem prijevoznim sredstvima i njihovim uestalim
polascima i dolascima, osobito u pomorskom prometu. Ispuniti zahtjevima vlasnika
robe mogue je samo ako luka ima dobre prometne veze s zaleem, bilo kopnenim
ili vodenim putovima.
Brodari od luke trae dobar pristup s mora, to se osobito odnosi na dubinu
plovnog puta, prostranost lukog akvatorija, dubinu mora uz operativnu obalu, visoku
razinu tehnike opremljenosti, primjenu suvremenih ukrcajno-iskrcajnih tehnologija
i oblika rukovanja robom. Temeljni je zahtjev pravodobna i dobra priprema tereta te
brzi iskrcaj, ukrcaj i prekrcaj.10

9
10

Ibidem
Ibidem

236

Pomorski zbornik 40 (2002)1, 223-249

Egon Badurina, Ines Kolanovi

Luki sustav u logistikom lancu

U skladu s tim brodar surauje s agentom, otpremnikom, tivadorom, vlasnikom

tereta i lukom upravom. Organizacijska struktura brodara ovisi o obujmu posla i
primijenjenom informacijskom sustavu kao podrki menadmenta. Informacijski
sustav mora biti usklaen s odgovarajuim informacijskim sustavima subjekata o
kojima brodar ovisi i koji ovise o njemu. Najei nain organizacije unutranje
strukture brodara (slika 3.4.) podrazumijeva primanje i distribuiranje podataka
segmentirano prema suradnicima. Optimalni koncept organizacije obiljeava postojanje jedinstvene baze podataka kako je pokazano na slici 3.5.

Slika 3.4.: Aktualni koncept organizacije brodara

Izvor: BOPCom Baltic/Basic Open Port Comunication, BOPcom Final Report for Publication, European Commission, Directorate General Transport, 1998, p. 37

Pomorski zbornik 40 (2002)1, 223-249

237

Egon Badurina, Ines Kolanovi

Luki sustav u logistikom lancu

Slika 3.5.: Budui - optimalni koncept organizacije brodara

Izvor: BOPCom Baltic/Basic Open Port Comunication, BOPcom Final Report for Publication, European Commission, Directorate General Transport, 1998, p. 39.

Planiranje i upravljanje lukim sustavom u logistikom lancu temelji se na

opsenim informacijama o aktivnim i pasivnim elementima (pasivni su podloni
estim i brzim promjenama koje nastaju u odnosu luke i njene okoline dok su aktivni
kruti i nefleksibilni-teko prilagodljivi zahtjevima okoline), stjecanju i ureivanju
pouzdanih podataka i korisnih programa koji razjanjavaju njihov meusobni odnos
stvarajui predvianja o buduoj mrei transportnih sustava kao glavnog fokusa
istraivanja i konzultiranja aktivnosti.
238

Pomorski zbornik 40 (2002)1, 223-249

Egon Badurina, Ines Kolanovi

Luki sustav u logistikom lancu

Broker nudi svoje usluge u svrhu jednostavnijeg i vremenski kraeg procesa

protoka tereta. Angairanjem brokera poiljka e se isporuiti bre, jeftinije i sigurnije
to utjee na razinu zadovoljenja korisnika. Kompleksno okruenje korisnika zahtijeva sudjelovanje brokera u protoku tereta i ukazuje na njegovu vanost i ulogu u
postizanju optimalnih poslovnih rezultata. U smislu protoka informacija, brokeri
predstavljaju vanu kariku kao baza podataka povezujui informacije sa svim
aspektima poslovnih djelatnosti, opskrbe, logistike, trita, menadmenta inventara,
knjigovodstva i kontrole financija. Broker kao specijalist u svojoj struci moe koristiti
podatke na novi nain ukljuivanjem informacija u strategijsko planiranje. Brokeri
mogu ponuditi kompletnu vezu informacijskih sustava s njenim korisnicima, pruateljima usluga, prijevoznicima, skladinim postrojenjima i lukom upravom. Takva
povezanost tvori jedinstveno, potpuno dostupno logistiko rjeenje s mogunou
praenja i kontrole poiljki, iznosei detaljne izvjetaje na zahtjeve, te dajui ubrzani
pristup vrsti strategijske informacije potrebne za veu efikasnost.

Slika 3.6.: Meuodnos zahtjeva luke uprave i brokera

Izvor: Kolanovi I., Model lukog sustava, Magistarski rad, Fakultet prometnih znanosti,
Zagreb, 2001.

Tree osobe su kompanije koje ine posredniki kanal koji osigurava vezu
izmeu krcatelja i prijevoznika. Krcatelj izravno kontaktira s otpremnikom, agentom,
brodarom, lukim operaterima te eljeznikim i cestovnim operaterima. Krcateljska
udruenja koriste cestovna i eljeznika prijevozna sredstva za transport. Cijena malih
poiljki znatno je skuplja u procesu transporta (po jedinici tereta) od velikih poiljki,
zbog ega se tvrtke udruuju zbog smanjenja transportnih cijena. lanovi krcateljskih
Pomorski zbornik 40 (2002)1, 223-249

239

Egon Badurina, Ines Kolanovi

Luki sustav u logistikom lancu

udruenja ostvaruju unapreenje usluge. Tree osobe ne posjeduju svoju vlastitu

opremu za transport ve njihovi partneri s brojnim prijevoznicima osiguravaju
potrebnu opremu za transport njihovih poiljki. Postoji vie tipova posrednika,
ukljuivi transportation brokers, otpremnike tereta (domae i inozemne), udruge
krcatelja, intermodalne trine kompanije i osiguravatelje posrednikih logistikih
usluga.
Otpremnik kupuje usluge transporta od razliitih prijevoznika, a samo ponekad
posjeduje vlastitu opremu. Otpremnici objedinjavaju male poiljke od veeg broja
krcatelja u velike poiljke koje se kreu u odreenim regijama po nioj cijeni.
Efikasnost objedinjavanja poiljki oituje se u tvrtkama koje mogu ponuditi krcateljima nie cijene od krcatelja koji direktno surauju s prijevoznikom. esto, otpremnik moe osigurati bru i kompletniju uslugu jer je u mogunosti ponuditi veu
koliinu tereta prijevozniku. Otpremnici se mogu klasificirati kao domai i inozemni
ovisno o tome jesu li specijalizirani za poiljke izmeu zemalja ili unutar zemlje.
Mogu biti kopneni ili zrani. Ako su ukljueni u internacionalne, otpremnici e
osigurati dokumentaciju koja je posebno vana za tvrtke s ogranienim internacionalnim trinim iskustvom.
esto se poistovjeuju otpremnici i transportni brokeri, ali postoje neke znaajne
razlike:

otpremnik je krcatelj prijevozniku i prijevoznik krcatelju,

broker nije ni krcatelj ni prijevoznik, ve posrednik izmeu njih,
otpremnik moe dogovoriti prijevoz bilo kojim nainom transporta,
broker moe dogovoriti prijevoz samo cestovnim prijevoznim sredstvima,
otpremnik je odgovoran krcatelju za gubitke i tetu na teretu,
broker nije uvijek odgovoran za gubitke i tetu na teretu, iako se mnogi
brokeri za to pobrinu.

Strukture logistikih usluga se mijenjaju, a kao preduvjet inovacije je mogunost

njihove provedbe unutar logistikih sustava. Logistiki sustavi su kooperacijski
sustavi u kojima logistiki poduzetnici, zajedno sa svojim partnerima, osiguravaju
distribuciju proizvoda i prometni proces. Logistika je postala imbenik koji udovoljava drutvenim zamislima o ekolokoj svijesti i minimiziranju potronje energije
kao strogim zahtjevima neophodnim za njen razvoj. Sve sloenije strukture logistikih
i transportnih usluga smatraju se rjeenjem postizanja efikasnosti i kvalitete u
postojeim ekonomskim i drutvenim prilikama.

240

Pomorski zbornik 40 (2002)1, 223-249

Egon Badurina, Ines Kolanovi

Luki sustav u logistikom lancu

Slika 3.7.: Vanjski suradnici lukog sustava

Izvor: BOPCom Baltic/Basic Open Port Comunication, BOPcom Final Report for Publication, European Commission, Directorate General Transport, 1998, p. 46.

Funkcioniranje lukog sustava u logistikom lancu uvjetovano je usklaenim

djelovanjem svih aktivnosti lukog sustava i aktivnosti vanjskih suradnika s ciljem
poboljanja protoka tereta.
Transport je jedna od najznaajnijih aktivnosti logistikog menadmenta zbog
svog utjecaja na razinu zadovoljenja korisnikove usluge i strukturu cijena tvrtke.
Cijena transporta moe se obraunati kao 10 posto, 20 posto ili vie od cijene
proizvoda. Transportne aktivnosti posebno su znaajne za tvrtke s viim poslovnim
uspjehom. Efektivni prometni menadment moe postii znaajna unapreenja u
isplativosti. Obavljanje transporta ima mnoge zadae ukljuivi odabir najboljeg
naina transporta, odabira odreenih prijevoznika, odreenje rute i rasporeda transportne opreme koju posjeduje kompanija, sjedinjenje poiljki i pregovaranje s
prijevoznicima. Administracija transportnih aktivnosti predstavlja se kao transportni
Pomorski zbornik 40 (2002)1, 223-249

241

Egon Badurina, Ines Kolanovi

Luki sustav u logistikom lancu

menadment i ukljuuje mnoge probleme kao to su vanjski i unutarnji transport,

ugovore prijevoznik-krcatelj, strategijsko udruivanje i alijanse, nain/selekcija
prijevoznika, ruta i raspored, ponude usluge i kompjutorsku tehnologiju.
Skladitenje kao element lukog sustava moe se smatrati strukturom koja nije
ekonomski produktivna budui da idealni protok materijala podrazumijeva kontinuirani tok od izvora (mjesta nastanka), preko proizvodnje, do krajnjeg korisnika bez
potrebe skladitenja. Takav koncept se u stvarnosti rijetko pojavljuje kao mogue
rjeenje.
Skladita se moraju promatrati kao dio logistikog lanca s mogunosti stvaranja
dodatne vrijednosti za korisnike, one koju su spremni platiti. Efikasno logistiko
djelovanje ukljuuje skladitenje kao sredinji imbenik u povezivanju korisnika i
proizvoaa (prometne usluge). Sa stajalita logistikog razmiljanja potrebno je
reducirati i racionalizirati potrebu za skladitenjem kao alatom za poboljavanje i
zadovoljenje korisnikih zahtjeva. Vanost aktivnosti skladitenja u logistikom lancu
proizlazi iz stvaranja poveane vrijednosti tereta za razliku od samog fizikog
skladitenja odlaganja. Funkcije skladitenja ovise o prirodi proizvoda koji e se
odlagati i skladititi, detaljno razmatranje pojedinih funkcija daje pregled potencijalnih uskih grla koja mogu imati velik utjecaj na odluke o ulaganju u skladine
aktivnosti. Skladitenje ima osnovnu funkciju odravanja odreene koliine dostupne
za zadovoljenje trenutnih potreba usklaene s koliinom koja ne optereuje dodatno
svojim trokovima, to izaziva sukob interesa s aspekta optimizacije lokacije i
kapaciteta. Vanost skladitenja naroito dolazi do izraaja ukoliko postoji nekoliko
faza unutar procesa skladitenja kao sastavnim dijelom logistikog lanca. Porast
cijene proizvoda nije uvijek povezan s poveanjem njegove vrijednosti, zbog ega
reduciranje skladinih aktivnosti ima za cilj poveanje transportnih trokova i ukupnih
logistikih trokova.
Manipulacija teretom podrazumijeva prekrcaj tereta i objedinjavanje tereta s
ciljem poboljavanja djelotvornosti i smanjenja ukupnih logistikih trokova. Rukovanje velikim teretnim jedinicama i standardizacija prijevozno-prekrcajnih i
transportnih sredstava prua znaajnu utedu vremena. Vrijeme zadravanja tereta
u logistikom lancu moe se smanjiti kraim vremenom ukrcaja, iskrcaja, ekanja i
obrta.
Pojavom mnogih promjena i poveanjem razine automatizacije i efikasnosti
smanjuju se zahtjevi za brojem zaposlenih ali rastu potrebe za visokoobrazovanim i
specijaliziranim kadrovima. Radna snaga te praksa organizacije i upravljanja
kontinuirano se mijenjaju pri emu su luki sustavi, zbog svoje sloenosti i integriranosti, izloeniji od drugih sustava.
Djelotvornost funkcioniranja lukog sustava mora biti u meusobnom odnosu
s podrujima unutar i izvan podruja logistike to ukljuuje raunovodstvo, administraciju, inenjering, zakonodavstvo, proizvodnju, gospodarstvo, marketing, menadment
242

Pomorski zbornik 40 (2002)1, 223-249

Egon Badurina, Ines Kolanovi

Luki sustav u logistikom lancu

Slika 3.8.: Aktivnosti lukog sustava

Izvor: WISDOM, Pilot Arhitecture Report towards a generic framework for intermodal
transport, European Commission, Directorate General Transport, 1996, p. 9

Procesiranje informacija predstavlja bitan segment dananjeg poslovanja. Brzi

razvoj informacijskih tehnologija stvaraju atmosferu u planiranju buduih aktivnosti
koja ne ostavlja mnogo prostora niti vremena za snalaenje. Mnogi procesi dogaaju
se simultano u kratkom vremenskom periodu, tradicionalne metode rukovanja
teretom u logistikom lancu postaju uska grla ime naruavaju strukturu i funkcioniranje logistikog lanca, odnosno brz i kontinuiran protok tereta.
Luka se moe shvatiti kao sr multimodalnog, integriranog i svima dostupnog
sustava prijevoza tereta. Kao glavni sudionik logistikog lanca luka povezuje brojne
partnere subjekte, ukljuujui eljeznicu, cestu, skladine operatere otpremnike
tereta, agente i brokere, carinske institucije, skladine operatere, peljare i popratne
slube, tivadore, luke radnike, vladine institucije i ostala zakonodavna tijela. Lanac
transportnih partnera mora djelovati i nastupati jedinstveno i kompaktno u svrhu
zadovoljenja potreba korisnika transportnih usluga.

Pomorski zbornik 40 (2002)1, 223-249

243

Egon Badurina, Ines Kolanovi

Luki sustav u logistikom lancu

3.4. Virtualna logistika znanstveni i komercijalni aspekt

Primjena i razvoj virtualne logistike moe se promatrati sa znanstvenog i komercijalnog aspekta. Znanstveni pristup odnosi se na koritenje znanstvenih spoznaja
i metodologija istraivanja naina razumijevanja koncepta virtualne logistike i razvoja
informacijsko-komunikacijskih sustava. Komercijalni pristup virtualnoj logistici
pretpostavlja primjenu lukog sustava integriranog s okrujem koristei prednosti
jedinstvene baze podataka radi unaprjeenja transportnog procesa i djelovanja lukog
sustava u logistikom lancu.
Potreba primjene koncepta virtualne logistike u lukim sustavima proizlazi iz
potrebe integriranosti sudionika koji djeluju u lukom sustavu i njihove sloenosti.
Svi sudionici moraju biti upoznati sa statusom tereta za to moraju imati pristup bazi
podataka koja integrira sve podsustave. Status tereta odnosi se na ukrcaj/iskrcaj iz
prijevoznog sredstva, trenutaan poloaj tereta u mirovanju, trenutaan i budui
odreen poloaj tereta u kretanju, svojstva tereta, prekrcajno sredstvo s obzirom na
vrstu tereta, dokumentaciju koja prati teret, komunikacijske mree koje stoje na
raspolaganju sudionicima i nain na koji su dostupne. Pojedini zahtjev moe biti
jednak za nekoliko sudionika, primjerice zahtjev da se identificira teret pri ulazu u
luki sustav (to je od koristi za vlasnika tereta, poduzetnike prekrcajnih aktivnosti,
luku upravu te luku kapetaniju i policiju u sluaju sumnje da je uinjeno kazneno
djelo) te kao takav ini jedan podsustav. Zahtjevi koji su karakteristini za samo
jednog sudionika promatraju se kao jedinice.11
Virtualna logistika i njena aplikacija u lukom sustavu i njegovom okruenju
pridonosi sveukupnom unaprjeenju prometnog procesa. Unaprjeenje prometnog
procesa manifestira se kroz postojanje normizirane baze razliitih podataka formiranih
na temelju informacija poslanih od razliitih korisnika lukih usluga. Prednost
koritenja virtualne baze podataka proizlazi iz velikog broja korisnika koji mogu
istovremeno dohvatiti informacije iz baze i koristiti ih na odgovarajui nain. Spektar
podataka pohranjenih u bazi ovisi o razliitosti i kompleksnosti zahtjeva korisnika s
osnovnim ciljem smanjenja vremena planiranja aktivnosti, njihova trajanja, nadzora
i kontrole. Opravdanost uvoenja virtualne baze podataka u luke sustave proizlazi
iz obiljeja okruenja u kojem se luki sustav nalazi (promjenjivost, fleksibilnost,
konkurentnost) i visokih logistikih trokova lukog sustava.

11

N. Maleti: Razvitak inteligentnih transportnih sustava u vodnom prometu, Magistarski rad,

Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2000, p. 74

244

Pomorski zbornik 40 (2002)1, 223-249

Egon Badurina, Ines Kolanovi

Luki sustav u logistikom lancu

Shema 3.2.: Unaprjeenje djelovanja lukog sustava

Izvor: G. A. Giannopoulos: Innovative Approaches and Telematics for Ports and Transport
Chain Management, 7th World Congress on Intelligent Transport System, Power Point
Presentation, Torino, 2000, sld. 7.

Shema 3.2. prikazuje bazu podataka sa sredinjom ulogom, svojstvom dostupnosti i lakim pristupom svim subjektima prometnog sustava. Osim navedenih
subjekata u logistikom sustavu - logistikom lancu (segmentu logistikog lanca),
prisutni su i neki ije je djelovanje povremeno i izravno ne uvjetuju kontinuirano i
nesmetano funkcioniranje toka tereta. Njihova vanost nije zanemariva jer djelovanjem, neusklaenim s ostalim subjektima, u velikoj mjeri mogu negativno utjecati
na razinu kvalitete krajnje usluge.
Razmatranje optimalnog djelovanja implicira definiranje meuodnosa svih
subjekata i specificiranje njihovih veza. Interakcijske odnose izmeu subjekata
obiljeava zavisnost ispunjenje zahtjeva pojedinog subjekta ovisi o ispunjenju
zahtjeva jednog ili vie drugih subjekata kao to prikazuje shema. Usmjerenost strelica
prikazuje meusobni odnos i potreban smjer prijenosa informacija neophodnih za
ostvarenje svih zahtjeva.
Pomorski zbornik 40 (2002)1, 223-249

245

Egon Badurina, Ines Kolanovi

Luki sustav u logistikom lancu

Shema 3.3.: Uloga baze podataka s aspekta virtualne logistike

Izvor: M. J. Vickerman: The Role of IT Technology in Improving Port & Intermodal Terminal
Operations, Power Point Presentation, Ports America Conference and Exposition A Logistics
Symposium, USA, 2000, sld. 6.

Shema 3.4.: Uloga IT u unaprjeenju lukih aktivnosti

Izvor: M. J. Vickerman: The Role of IT Technology in Improving Port & Intermodal Terminal
Operations, Power Point Presentation, Ports America Conference and Exposition A Logistics
Symposium, USA, 2000, sld. 8.

246

Pomorski zbornik 40 (2002)1, 223-249

Egon Badurina, Ines Kolanovi

Luki sustav u logistikom lancu

Potrebu za fizikom mobilnosti u smislu svakodnevnog kretanja s mjesta na

mjesto mogue je zamijeniti razliitim oblicima elektronske mobilnosti. Zbog
ograniavajuih imbenika optimalne ponude transportnih usluga, prednosti telekomunikacijskih sustava djeluju bez ogranienja, s mogunou kvalitetnijih meuveza,
manjih trokova i multi-usmjerenosti. Gotovo svaka ljudska djelatnost zahtijeva
fiziku mobilnost koja se nastoji istisnuti paralelno s razvojem informacijskih
tehnologija i poveavanjem razine inteligencije u informacijskim sustavima.
Iako je koncept virtualne mobilnosti jo u povojima, mogu se utvrditi neke
osnovne hipoteze:12

4.

postoje neki oblici virtualne mobilnsoti koji su sada opeprihvaeni kao

zamjena za fiziko kretanje (telefon, faks) i drugi koji su na najboljem putu
da budu opeprihvaeni (Internet aplikacije, rad na daljinu),
naini ponaanja do danas ukazuju na to da je malo onih koji e se u sluaju
bilo kakve dane aplikacije odluiti za stopostotnu zamjenu fizike mobilnosti
virtualnom, ali e mnogi prihvatiti djelominu zamjenu,
kod transporta tereta mogunost zamjene zavisi o informacijskom sadraju
roba, naroito u kontekstu trenda prema dematerijalizaciji proizvoda i
mogunosti da materijalni sadraj i informacijski sadraj putuju odvojeni,
budui da su tradicionalne transportne mogunosti predmet sve veeg
zakanjavanja, trokova ili ogranienja, poveat e se relativna privlanost
opcija virtualne, a ne fizike mobilnosti,
sklonost zamjeni razlikovat e se prema nainu transporta, s obzirom na
poznate veze izmeu svrhe putovanja, udaljenosti izmeu polazita i odredita i izbora naina.

Zakljuak

Logistika kao znanstvena disciplina prvotno je razvijena za potrebe vojske.

Njena interdisciplinarnost i irok spektar aplikativnih mogunosti osnovni su razlozi
primjene u gospodarskom sektoru, naroito prometnim sustavima. Izuavanje logistikih lanaca u prometu je novijeg datuma i najvie se odnosi na cestovni promet i
intermodalne tehnologije koje objedinjuju pomorski promet s nekom drugom granom
prometa. Elementi luke kao sustava unutar logistikog lanca u dosadanjoj teoriji i
praksi te dostupnoj domaoj i inozemnoj literaturi, ponajvie su obraivani s tehnikotehnolokog aspekta te s organizacijskog aspekta prouavajui aktivnosti subjekata
luke i tendenciju globalizacije te stvaranja alijansi subjekata.
12

J. A. Crowley: Virtual Logistics: Transport in the Market Place, Department of Business

Administration, Dublin, 1999.

Pomorski zbornik 40 (2002)1, 223-249

247

Egon Badurina, Ines Kolanovi

Luki sustav u logistikom lancu

Prouavanjem prometne funkcije lukih sustava, s aspekta logistike, omoguuje

se sveobuhvatni pregled pogodnosti koje nudi luka objedinjavajui sve prometne
grane te integrirajui aktivnosti kojima se zadovoljavaju potrebe korisnika i okoline
u uem i irem smislu. Promatranjem i izuavanjem neprekinutosti tijeka tereta na
putu od poiljatelja do primatelja te interdisciplinarnim pristupom djelovanja sudionika u njegovoj distribuciji stvara se transportni lanac u kojem je luka vana karika
kao distribucijsko i logistiko sredite.
Definiranjem parametara lukog sustava i promatranje njegovih podsustava
prema funkcionalnom i prostornom razmjetaju, omoguuje stvaranje algoritama koji
ine model lukog sustava. Integriranjem lukog sustava s okruenjem te na temelju
jasno utvrenih meuodnosa i zavisnosti pojedinih elemenata logistikog procesa
nastaje model lukog sustava u logistikom lancu.

Literatura:
1.

B. Kesi, P. Komadina, D. Vrani: Macrologistics approach to the organization and

effectiveness of a port system, Mednarodno znanstveno-strokovno posvetovanje o prometni
znanosti, ICTS / 97
2. BOPCom Baltic/Basic Open Port Comunication, BOPcom Final Report for Publication,
European Commission, Directorate General Transport, 1998.
3. G. A. Giannopoulos: Innovative Approaches and Telematics for Ports and Transport Chain
Management, 7th World Congress on Intelligent Transport System, Torino, 2000.
4. H. Min, S. B. Eom: An Inegrated Decision Support System for Global Logistics, International
Journal of Physical Distribution and Logistics Management, Vol. 24 No. 1, 1994.
5. I. Ban: Logistika - bitan imbenik u morskim lukama, Suvremeni promet, vol. 18, br. 1-2,
1998.
6. J. A. Crowley: Virtual Logistics: Transport in the Market Place, Department of Business
Administration, Dublin, 1999.
7. Kolanovi I., Model lukog sustava, Magistarski rad, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2001.
8. M. J. Vickerman: The Role of IT Technology in Improving Port & Intermodal Terminal
Operations, Ports America Conference and Exposition A Logistics Symposium, USA, 2000.
9. M. J. Vickerman: The Ports Role in the Transportation Logistics for the 21st Century, Special
Seminar for Members of Port Authority Governing Boards and Commission, Cleveland, 1999.
10. N. Maleti: Razvitak inteligentnih transportnih sustava u vodnom prometu, Magistarski rad,
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2000.
11. S. Vukmirovi, M. ugaj: Utjecaj informacijske tehnologije na logistike imbenike razvoja
lukog sustava, Luka kao sloen sustav, Akademija Tehnikih znanosti znanosti Hrvatske,
Zagreb, 1999.
12. WISDOM, Pilot Arhitecture Report towards a generic framework for intermodal transport,
European Commission, Directorate General Transport, 1996.

Internet:
http://www.informare.it/news/forum/2000/sig2/chlomoudisuk.asp
http://www.eucommittee.be/Pages/fsevec.htm
http://europa.eu.int/comm/transport/extra/home.html

248

Pomorski zbornik 40 (2002)1, 223-249

Egon Badurina, Ines Kolanovi

Luki sustav u logistikom lancu

Egon Badurina
Ines Kolanovi

PORT SYSTEM AS A LINK IN THE LOGISTICAL CHAIN

Summary
A research of port system traffic function in terms of logistics offers an overall view of benefits a
port can provide through an integrated transportation and integrated activities with a view to
meeting the requirements of users and favouring the environment in every aspect. By observing
and studying the continuous cargo flow between its point of origin and point of destination, with
assistance of an interdisciplinary approach of all the participants in its distribution, the port included in the transportation chain has been identified as a very important link and the distributive and logistical hub point. Based on the definition of port system parameters and observation
of its subsystems against its functional and space arrangement, algorhythms can be created as a
port system model. Provided the integration of a port system within the environment, in addition
to clearly determined interrelations and interdependence between the logistical process particular elements, a model port system within the logistical chain can be created.
Key words: logistics, transport, logistic chain

IL SISTEMA PORTUALE NELLA CATENA LOGISTICA

Sommario
Se si esamina il ruolo del trasporto in un sistema portuale dal punto di vista logistico si ricava il
quadro complessivo delle convenienze che il porto offre in quanto abbraccia di tutti i settori ed
integra tutte le attivit in grado di soddisfare le esigenze degli utenti e dei partecipanti al trasporto. Osservando la contiuit del flusso di merci nel suo tragitto dallo speditore al destinatario e indagando per approccio interdisciplinare le attivit dei partecipanti alla distribuzione si nota una
catena che ha nel porto il suo anello principale in quanto centro di distribuzione e di logistica. La
definizione dei parametri del sistema portuale e lo studio dei sottosistemi a seconda della collocazione funzionale e areale ci permette la creazione di algoritmi che formano il modello del sistema portuale. Integrando il sistema portuale al suo territorio limitrofo e in base a ben definite
correlazioni e dipendenze dei singoli elementi del processo logistico possibile creare un modello di sistema portuale nella catena logistica.
Parole chiave: logistica, trasporti, catena logistica

Pomorski zbornik 40 (2002)1, 223-249

249