IDEJE ZA UNAPREENJE SOCIJALNE KOHEZIJE U KOLI, PORODICI I ZAJEDNICI

U KOLI
1. VRIJEDIM KOLIKO JEZIKA ZNAM
Napravite rjenik lokalizama, nauite rijei iz jezika djece pripadnika/ca manjinskih grupa. Zamolite
nekoga ko poznaje znakovni jezik, da vas naui vane rijei i vjebajte ih zajedno. Ukljuite roditelje
i lanove zajednice, koji dolaze iz drugih kultura ili zemalja. Na zidovima napiite poruke i oznake na
vie jezika, ukljuujui i Brajevo pismo. Nauite pozdrave na razliitim jezicima i svako jutro se
pozdravite drugaije.
2. POZNAJETE LI SVOJE NASTAVNIKE/CE I DRUGE UENIKE/CE?
Pozovite nastavnike koje ne poznajete u goste. Poaljite im pozivnicu i priredite topao doek.
Razmislite o pitanjima koja ete postaviti; pokaite ta vi volite i ta vas zanima u oblasti koju taj
nastavnik pouava. Nakon posjete poaljite nastavniku/ci zahvalnicu sa potpisima svih uenika/ca.
Napravite vesele akreditacije za nastavnike i uenike sa fotografijom, imenom i prezimenom, kako
bi se svi mogli jedni drugima obraati imenom (prezimenom).
3. UPOZNAJMO SVOJU ZAJEDNICU
Upoznajte svoju zajednicu. Neka djeca prave mala istraivanja o obinim ljudima iz svoje
zajednice koji su kao graani uradili djela vrijedna potovanja, o njihovim zanimanjima i znaaju za
zajednicu. Neka priaju o tim ljudima, prave knjiice (npr. Heroji iz komiluka), naprave galeriju
fotografija (mogu koristiti mobitele). Zapamtite svaki lan/ica zajednice je vaan/na!
4. SVI SMO DIO NAE KOLSKE ZAJEDNICE
Odvojite u holu kole ili u hodnicima, jedan zajedniki prostor na zidu koji bi mogli naizmjenino, na
primjer svake sedmice, ureivati uenici razliitih razreda/odjeljenja. Neka sami odlue kako e ga
urediti, neka predstave svoje drugove i drugarice, napiu ime se ponose, ta su postigli, koje su im
omiljene aktivnosti, muzika koju sluaju, kako njeguju prijateljstva i dr.
Umjesto likovnih postavki, moete imati i zajedniki zid za cijelu kolu, tako da je svaki razred jedan
komadi zajednike puzzle koju du dizajnirali na svoj nain.
5. NEMOJ MI SE RUGATI
Nauite svi u koli pjesmu Nemoj mi se rugati1 i napravite poseban dogaaj na kojem ete je
zajedniki otpjevati. Nauite i roditelje, a moete im umnoiti tekst ili ga postaviti na projekciono
platno, kako bi svi mogli pjevati sa vama, barem refren.
U skladu sa svojim skloniostima i interesovanjima, napiite priu, pjesmu, ilustraciju, plesnu
koreografiju, film ili dramsku igru, koja govori o tome zato se ne trebamo nikome rugati.
6. KAKO SE ZOVE TVOJE OSJEANJE
Izradite rjenik/knjigu za izraavanje osjeaja. Jednom ili dva puta sedmino neka svako ukljuujui i
razrednika/uiteljicu u knjigu napie kako se danas osjea. Na taj nain ih poduavajte novim
rijeima za opise osjeanja.
7. AMBASADORI/CE SVIJETA
Pronaite knjige koje govore o razliitim zemljama i kulturama. Neka djeca (grupa) izaberu koju
zemlju e izuavati i to tako da, za odreeni period, postanu ambasadori/ke te zemlje. Podijelite
uloge u grupi vana linost iz te zemlje, ministar/ica turizma, privrede i sl, prema zeljama.
Pripremite prezentaciju kojom zelite ubijediti istale da posjete vasu zemlju.
1

Pjesma je dio istoimene kampanje i programa UNICEF-a

Slinu aktivnost moete uraditi i sa gradovima Bosne i Hercegovine. Uloge mogu biti
gradonaelnik/ca, direktorica turistike zajednice, predstavnik/ca nekog preduzea i sl.
Uspostavite kontakt sa kolom iz te zemlje/ grada i napite im ta vam se dopada i ta ste nauili.
8. I KOLA TREBA IDENTITET
Kreirajte zajedno sa djecom identitet kole grb, zastavu, himnu. Svaki razred moe da da svoj
doprinos tako sto ce napraviti obiljeje svog razreda (u zavisnosti od broja razreda odredite velicinu
obiljezja po razredu), i od svih prikupljenih priloga sastavite izgled zastave (po principu puzzle). U
saradnji sa nastavnikom/com muzickog i B/H/S jezika oformite grupu djece koja e osmisliti tekst
himne i muziku.
9. RIJEI LJEILICE, RIJEI RANJIVICE
Neka svako od djece napie rijei koje su im drugi uputili a zbog kojih su bili tuni, i rijei koje su
drugi uputili a bili su sretni zbog njih. Nalijepite ih na zidove uionice i razgovarajte o nainima
rjeavanja sukoba, nauite djecu nenasilnim oblicima rjeavanja sukoba.
10. NAA PRAVILA ZA NAS
Oformite grupu uenika i nastavnika koji e biti zadueni za pisanje kolskog pravilnika o ponaanju
u koli i uzajamnom uvaavanju. Neka svaki razred da svoje prijedloge, koje e grupa objediniti.
Pravila piite afirmativno kako svi elimo da se ophodimo jedni prema drugima u koli, koje su
vrijednosti koje promoviemo i sl. (a ne ta je zabranjeno i ta se ne smije). Pravilnik trebaju da
potpiu sva djeca, zatim ih isprintajte i okaite u svaku uionicu. Moete oformiti u svakom razredu
odbor koji e pratiti ponaanja i biljeiti u knjiicu koja se pravila esto potuju, koja se najee
kre i sl. To vam moe biti povod za razgovore o vanosti potivanja pravila i propisa, njihovoj
efikasnosti i efektivnosti, njihovoj zloupotrebi i odgovornosti.
U izradu pravilinika ukljuite i roditelje, tako to e djeca pripremiti prezentaciju prijedloga i sa
roditeljima diskutovati o tome ta oni misle, zato je to vano i sl.
11. MALI I VELIKI PRIJATELJI
Na poetku kolske godine, zajedno sa djecom starijih razreda, osmislite nain na koji oni mogu
pomoi mlaoj djeci. Neka se svako starije dijete zadui za jedno mlae dijete (mogu se izvlaiti
imena ili na neki drugi nain)- Dunost starijeg uenika/ce jeste da pomogne mlaem da se snae u
koli, ukljui ga u sportske aktivnosti i sekcije, biblioteku, pomogne mu/joj u itanju i domaoj
zadai i sl. Mlaoj djeci to daje osjeaj pripadnosti, sigurnosti i pomae u sklapanja novih
prijateljstava, a kod starijih razvija samopouzdanje u ulozi mentora i pomae im da vie cijene i
brinu se o manjoj djeci. Uenici uivaju u ovoj obavezi i zajednikim aktivnostima. Ovakve aktivnosti
su posebno vane kada se radi o djeci sa posebnim potrebama, djeci iz manjinskih i marginaliziranih
grupa i sl..
12. KLUB ZA ZADAE
U koli, ili i u nekom prostoru u zajednici (lokalna biblioteka, omladinski klub i slino) organizujte
klub za pomo u izradi domae zadae za djecu kojoj je ta pomo potrebna. Pomagai u klubu
trebaju imati nekog odraslog voditelja/icu, i proi kratku obuku o tome kako uspostaviti pravila
rada, kako da pomognu djeci da procjene svoj rad i uspjeh, kako da oglase postojanje kluba i dr.
Roditelji trebaju biti obavjeteni o angamanu djece, a treba se odrediti i odgavarajue vrijeme za
ove aktivnosti i kako se pomagai ne bi previe opteretili.
Ovakvi mentorski programi se mogu organizovati i putem interneta i drutvenih mrea. Pomagai
mogu biti i roditelji ili drugi lanovi zajednice (penzioneri, aktivisti, studenti).
13. STARIJI BRAT, STARIJA SESTRA

Cilj ove aktivnosti jeste povezivanje djece osnovnokolskog uzrasta sa starijom djecom, uglavnom
srednjokolcima. Program je prvenstveno namijenjen djeci koja su ili smjetena u djejem domu ili
potiu iz materijalno i socijalno ugroenih porodica, te im je zbog toga proces odrastanja otean, sa
umanjenim jednakim ansama za uspjeh. Starija djeca, stariji brat/starija sestra su voloneri koji se
sa mlaom djecom sastaju jednom sedmino i provode zajedniko slobodno vrijeme. Starije dijete
predstavlja model ponaanja, osmiljava kvalitetno slobodno vrijeme, otvoreno razgovara sa
djetetom i gradi uzajamno povjerenje i potovanje. Cijeli proces zahtijeva regrutiranje i obuku
volontera, te kontinuiranu superviziju i strunu pomo odraslih. Na taj nain se poboljava uspjeh
djece u koli, due ostajanje u obrazovanju, bolji odnose sa vrnjacima i odraslima, smanjuje se
rizina ponaanja, umanjuju problemi vezani za ovisnosti i dr.
Slini projekte moete uraditi sa starijim grupama graana (penzionerima) i raditi na povezivanju
mladih iz riziko grupa.
http://www.bbbs.org/site/c.9iILI3NGKhK6F/b.5962335/k.BE16/Home.htm
http://www.narkone.org/

14. LUTKE KAO NAI VRNJACI

Ova akcija nudi djelotovoran, poticajan i siguran nain u borbi protiv diskriminacije i pomae u
razvoju emocionalne pismenosti kod djece. Ona otvara pitanja jednakosti i pravde, i pomae djeci
da razviju empatiju i naue da izazivanje, ruganje i iskljuivanje druge djecu uzrokuju bol i patnju.
Djeca sama izrauju lutke kojima daju identitet i sa kojima se mogu povezati. Kreiranje lutke prati i
pisanje prie o toj lutki - osobi koja se zasniva na iskustvu djeteta i njegovim/njenim potrebama.
Lutke-osobe nisu obine lutke, njima se priprisuju odreene osobine, one imaju porodicu,
prijatelje, interesovanja, kulturu i porijeklo, imaju ime, spol i uzrast, jezik kojim govore, adresu
stanovanja i dr. Pored toga, lutke imaju prie o stvarima koje ih brinu, ljute, vesele i rastuuju, o
potekoama na koje nailaze, osjeanjima i strahovima. Djeca mogu kreirati lutke koje pripadaju
drugim kulturama i zemljama, lutke-osobe sa potekoama i sl., U tom sluaju nastavnici moraju
voditi rauna o tome da, prije izrade lutke, djeca saznaju to vie o odreenim potekoama,
kulturama, daju adekvatno ime i sl. Najbitnije je, da one ne budu stereotipan prikaz odreene
grupe, ve stvarne osobe sa mnogo slojeva identiteta. Svaku lutku prati pria koju priaju djeca, a
koja onda otvara niz pitanja vezanih za stereotipe i predrasude i sline koncepte. Pored toga,
nastavnici koriste lutke kako bi djeci ispriali razne prie ili otvorili nova pitanja.
15. PORTRET NASTAVNIKA/CE
Organizujte Izlobu nastavnika Napravite umjetniki projekat koji e takoe pomoi da bolje
upoznamo nastavnike/ce u koli. Neka svaki razred napravi ovaj rad za svog uitelja/icu,
razredika/cu. Uveajte fotografije nastvanika na A4 format i nalijepite ih na manje kutije (glava)
od veih kutija napravite tijelo i ukrasite ga. Djeca trebaju napisati ta posebno cijene kod svog
uitelja/ice, razrednika/ce. Postavite instalaciju ispred uonice/ kabinete. Na slian nain moete
uraditi i poster - portret
16. ITANJE MOE BITI ZABAVNO
U koli organizujte klub knjige ili "klub italaca". Neka djeca predloe svoje omiljene knjige i
predstave ih drugima. Odredite o kojoj knjizi e se razgovarati. Na ove sastanke moete
organizovati posjete odraslih roditelji, pisci, novinari... Klub takoer moete koristiti i kada je u
pitanju podrka uenicima koji imaju slabije sposobnosti itanja. Starija djeca, ili ona sa razvijenijim
vjetinama itanja, mogu itati drugom djetetuili u grupi djece.
17. UENJE JE COOL
Organizirajte redovne prilike da uenici prezentuju rezultate nekog projekta ili teme koju su
izuavali. Neka uestvuju svi uenici. Predstaviti se mogu plakati, grafikoni, posteri, pisma, likovni i
knjievni radovi, kuhanje, i sl. Pozovite uenike drugih razreda , odjeljenja i/ili cijele kole da
prisustvuju prezentaciji. Takoer, ovu prezentaciju moete uraditi i za roditelje. Oni e se osjeati

ponosno zbog postignua njihove djece, vidjet e kolu kao mjesto koje promovie i zajedniki rad i
postignua svakog djeteta, a djeca e se osjeati kompetentnim i uvaenim.
18. POTEKOE NAS NE OGRANIAVAJU
Pomozite djeci da saznaju neto o osobama sa odreenim potekoama, i pronaite primjere onih
koje su postigle izvanredne rezultate npr. u sportu, nauci, umjetnosti i sl. Kako bi im pomogli da
doive i osjete kakva je snaga i upornost potrebna kako bi se neto u ivotu postiglo, organizujte
npr. as slikanja drei olovku ili kist u ustima, ili na asu tjelesnog odgoja igrajte odbojku sjedei i
sl. Nakon toga odvojite vrijeme za razgovor tokom kojeg ete se fokusirati na snage, a ne na
ogranienja osoba sa potekoama. Razgovarajte o tome da svako od nas ima i snage i slabosti i da
svaka osoba moe da doprinese i bude vaan lan/ica zajednice (i to ne samo oni koji postiu
vrhinske rezultate) Ako imate priliku dovedite u goste osobu koja ima odreene potekoe i
pomozite djeci da pripreme pitanja koja e ga/nju pitati.
19. BITI U TUOJ KOI
Donesite stare sunane naoale, ili zamolite djecu da donesu svoje, i namaite ih kremom tako da je
pogled kroz njih zamuen. Zamolite jedno po jedno dijete da neto proitaju s tim naoalama. Neka
kau kako se osjeaju. Potaknite razgovor o tome koji su uzroci da neki ljudi vide blizu, a neki
daleko, pitajte ih da li poznaju osobe koje nose naoale, zato se neka djeca rugaju drugoj djeci koja
nose naoale?. Ukoliko imate u razredu dijete koje nosi naoale dajte mu priliku da pojasni svoje
osjeaje i sl. Pozovite u goste osobu koja je slabovidna ili uopte ne vidi (poveite se sa lokalnim
udruenjem osoba sa potekoama sa vidom), pokaite kako izgleda Brajevo pismo i maina za
pisanje (ako ste u prilici organizujte posjetu takvom udruenju). Saznajte kako moete, na ulici ili u
drugim prilikama, pomoi osobi koja ima potekoe sa vidom.
20. OSLONIMO SE JEDNI NA DRUGE
Organizujte djecu tako da ih podijelite u parove. Jedno dijete u paru treba da bude vodi, a drugom
zaveite oi maramom. Dijete kojem su oi povezane maramom treba da se osloni na drugo dijete
koje je vodi i neka ga provede kroz npr. razred, kolu, kolsku menzu ili dvorite. Zatim neka
zamijene uloge. Razgovarajte o njihovim osjeanjima tokom ove aktivnosti, da li su vjerovali
partneru u paru, o tome na koja su ogranienja naili tokom obilaska, kao bi mogli organizirati taj
prostor da bude pristupaniji i jednostavniji za kretanje za osobe koj slabo vide ili nikako ne vide.
21. IZGUBLJENI U PREVODU
Recite djeci da trebaju da urade vaan zadatak za koji imaju ogranieno vrijeme. Za zadatak e
dobiti usmene i pismene upute te nee moi traiti dodatna pojanjenja. Napiite upute na nekom
stranom (ili izmiljenom) jeziku, proitajte ih naglas i zamolite djecu da otponu sa radom. Kada
zatrae dodatnu pomo ponovite im pravila na stranom jeziku kao i prvi put insistirajui a ponu da
rade. Nakon nekog vremena upitajte ih u emu je problem? Razgovarajte o tome kakav je osjeaj
ne razumjeti jezik koji se govori u koli, kako se osjeaju djeca iji je maternji jezik drugaiji od
onoga koji se govori u koli? ta moemo uraditi da im pomognemo?
22. PREPREKA DO PREPREKE
Organizujte etnju oko kole s ciljem da utvrdite da li bi se i kako osoba u kolicima mogla kretati.
Analizirajte i druge prostore - pjeake prelaze oko kole, dvorite, ulaz u kolu i sl. Ako ste u prilici,
omoguite djeci da se pokuaju kretati u kolicima, odnosno zamolite osobu koja se kree pomou
kolica da vam pomogne u istraivanju.
Napravite mapu u kojoj ete sve pojedinano zabiljeiti i napraviti popis svih potrebnih promjena
kako bi dijete ili osoba koja se kree pomou kolica mogla da doe u kolu. Potraite pomo uprave
kole kako bi vam pomogla da se promjene i provedu. Osmilsite akciju, napravite plakate za
zajednicu i/ili napiite pismo gradkim vlastima i skrenite panju javnosti na ovaj problem.
23. NOVI KOLAII

Nije lako biti novi kolai u koli. Zamolite novopridolog uenik/cu da izradi knjigu o sebi, svojim
interesovanjima, hobijima, igrama koje voli, omiljenim jelima i sl. Neka knjiga krui po odjeljenju a
svaki uenik/ca moe da zapie neto u knjizi (sline sklonosti, postavi dodatno pitanje, poeli
dobrodolicu, predloi zajedniku aktivnost). Evo nekoliko primjera aktivnosti za nove uenike/ce:
Zabavne kartice sa podacima uenik/ca uz pomo nastavnika napravi kartice sa odgovorima na
neka pitanja o sebi. Aktivnost u uionici uenik pita npr: ko ima moju karticu sa imenom mog psa?
Dijete ustane i proita (nekad doe do zabune, to izazove veselje i smijeh);
Predstavi druga/aricu jedno dijete provede vrijeme sa novim uenikom/com u koli i intervjuie
ga. Zatim ima zadatak da na zanimljiv nain predstavi novog druga ostalima u odjeljenju, upozna ga
sa prostorom u koli, aktivnostima, sekcijama i sl.
Uenici prave brouru za nove uenike i roditelje o koli, njihovom razredu, nainu rada i sl.
Djeiji muzej zamolite novopridolog uenika/cu i njihove roditelje da prikupe razliite predmete,
fotografije i druge stvari koje priaju priu o djetetu i porodici. Napravite mali muzej, odnosno
postavku ovih predmeta u razredu a u goste pozovite cijelu porodicu, koja e vam priati priu o
njima i odgovarati na pitanja. Ovo moete uraditi za svako dijete u razredu.
Na poetku godine, kada se dosta djece tek upoznaje, moete postaviti na vidno mjesto pano sa
pitanjem dana na koje odgovaraju sva djeca.
24. UPOZNAJMO SE KROZ SLIKE
Dajte zadatak svakom djetete u razredu da napravi pano, PowerPoint Prezentaciju ili kreira mali
poster koji najbolje opisuje njega/nju. Mogu se koristiti slikama iz asopisa, linim fotografijama,
mogu uraditi video clip i sl. Svako dijete treba da prezentira svoj rad ostaloj djeci. Nastavnik/ca
moe pomoi djeci u pripremi postavljajui pitanja:
ta zeli da druga djeca znaju o tebi?
ta je jedinstveno kod tebe?
O emu sanja da e biti kada poraste?
U emu si jako dobar?
ime se ponosi?
Slina pitanja mogu djeca postavljati jedni drugima nakon predstavljanja. Cilj aktivnosti je da se
djeca bolje upoznaju, ali i da shvate da svako od nas ima elje, snove i neto ime se ponosi.
25. SVI SMO DIO PUZZLE
Od velikog papira izreite komade puzzle, i to onoliko koliko imate djece u razredu. Svako dijete
treba da ukrasi svoj dio pazle tako da predstavi sebe kao dijela cijeline i svog razreda. Svako dijete
pokae svo dio pazle i od svih dijelova zajedno sastave veliku pazlu. Zatim inicirajte diskusiju o
povezanosti, saradnji, snazi koja dolazi iz zajednitva, kako nije bilo mogue dobiti cjelinu bez
pojedinanih dijelova pazle i kako svako od nas ima svoju ulogu i vanost. Slina aktivnost moe se
uraditi tako da djeca predstavljaju svoga druga/drugaricu, piui u puzzlu zato je on/ona vaan dio
vaeg razreda. Predstavite ovaj rad u koli. Napravite slian pano za lanove/ice vae zajednice i
izloite ga u nekom javnom prostoru.
26. BITI MENTOR
Ovu akciju realizuju uenici dobrovoljci. Svaki uenik/ca koji eli biti mentor/ica treba se zvanino
prijaviti zaduenom nastavniku/ci i napisati uvjerljivo pismo o tome zato eli biti mentor/ica. To
pomae da se izaberu samo oni najodluniji i najspremniji da posvete vrijeme ovoj aktivnosti.
Nakon toga mentori popune upitnik sa svojim podacima i potpisom roditelja. Pored toga, sa
djetetom se obavlja intervju. Nije kljuno da su uenici-mentori djeca sa visokim ocjenama, ali se od
njih oekuje da budu pripremljeni, organizovani i spremni za rad. Organizuje se i trening za mentore
o vanim temama komunikacija, medijacija, izgradnja povjerenja i sl. Mentor se dodjeljuje djeci
kojoj treba pomo i podrka u uenju ali i u socijalnim vjetinama. Mentori rade sa jednim ili
grupom uenika, pomaui im u uenju ali i u tome kako da rade zajedno, komuniciraju sa drugima,
uklope se u drutvo, organizuju slobodno vrijeme i sl. Mentor vodi zabiljeke o napredovanju

uenika, a na kraju godine i zavrnu evaluaciju. Tada se mentorima dodjeljuju zahvalnice koje piu
uenici, a moe se napraviti i neka zabava u krugu kole.
27. SEDAM DANA BEZ EKRANA
Ukljuite djecu i roditelje u akciju sedam dana bez ekrana. Dogovorite jednu sedmicu kada neete
gledati TV niti raditi na raunaru (barem ne vie od 1h svaki dan). Unaprijed isplanirajte razlite
aktivnosti i projkte, zajednike igre i susrete i druge aktivnosti koje mogu raditi djeca, ili djeca i
roditelji ajedno (neka i roditelji naprave svoj plan) za svaki od dana. Neka djeca vode dnevnik o
tome ta su radili, kako su se osjeali, dali im je nedostajao ekran i zato i dr. Pitajte bake/nane i
djedove, starije lanove porodice, ta su oni radili kada nije bilo televizije i raunara. Napite priu
opisujui jedan dan ivota u tom vremenu. Napravite tabelu prednosti/nedostatci tehnologije.
28. KAKO IVE DJECA
Sa djecom iz vaeg razreda/kole organizujte istraivanje i saznajte kako ive djeca u vaoj zajednici
i dravi, ali i svijetu. Otkrijte koliko djece ivi u siromatvu, koliko djece ima odreene potekoe,
nema jednog ili oba roditelja. Saznajte kako ive djeca u kolektivnim smjetajima, djeca koja pjeae
do kole, djeca koja nemaju svoju kuu. Napravite grafikone ili na druge, oigledne naine
predstavite pronaene podatke svima u razredu/koli. Objasnite ta ste saznali i razgovarajte o
tome ta bi se moglo uraditi kako bi se pomoglo djeci u vaem okruenju, odnosno ta moemo
uraditi kako u budunosti ni jedno dijete ne bi ivjelo u takvim uslovima.
29. GDJE DJECA SPAVAJU
Zajedno sa djecom pogledajte fotografije iz knjige Gdje djeca spavaju Jamesa Mollisona
http://www.jamesmollison.com/wherechildrensleep.php?project_id=6&p=synop, ili
http://www.gricni.com/gdje-spavaju-djeca, i razgovarajte o njima. Razgovorajte i istraite gdje
spavaju i kako ive djeca u vaoj zemlji.
30. SJETIMO SE
Napravite svoj razredni kalendar i zabiljeite vane datume koji se tiu djece. Koristite te prilike da
razgovarate o vanim temama vezanim za pitanja prava i pravde, poloaju djece i djeijim pravima.
Jedan od datuma je npr. 12.04. kada se obiljeava dan djece ukljuene u ivot i rad na ulici.
31. VI I PLANETA VA EKOLOKI FOOTPRINT
Na web stranici http://footprint.wwf.org.uk/ ili nekoj slinoj koja se bavi ekolokim footprintom,
zajedno sa porodicom ili kolskim drugovima uradite test i utvrdite koliko paljivo koristite resurse
koje ima naa planeta. Osmislite naine kako vi i vaa porodica/kola, moete poboljati svoj
rezultat I biti jo paljiviji prema svom okruenju.
32. I RODITELJI POLAZE U KOLU
Nekoliko mjeseci, ili ak godinu dana prije polaska djece u prvi razred, pozovite roditelje i budue
ake u kolu. Upoznajte se meusobno, kako bi stvorili osjeaj uzajamne podrke i povezali
roditelje ija su djeca vrnjaci/kinje. Tokom narednog perioda moete organizovati razliite
radionice za roditelje, koje e im pomoi da stvore dobro okruenje za djecu i potaknu razvoj
vjetina prije polaska u kolu. Napravite malu biblioteku za roditelje, kako bi ih potakli da vie itaju
djeci i razgovaraju sa njima.
Radionice mogu biti organizovane za oba roditelja, ali i samo za majke ili posebne teme samo za
oeve. Teme radionica mogu biti vezane za podrku razvoju djeteta, uzajamnu komunikaciju,
davanje povratne informacije djetetu, jaanje samopouzdanja i samopotovanja djeteta, metode
pozitivne discipline, razvijanje odgovornosti kod djece, ulogu i stilove roditeljstva, odnose izmeu
oca i majke, zdravlje i dr. Razliite materijale i resurse za ove radionice moete pronai na Web
stranici www.djetinjstvo.ba

33. U ZAJEDNICI
34. KOJEG JE OKUSA I MIRISA KULTURA
Napravite dane kuhinje pojedinih etnikih skupina. Ukljuite roditelje, pozovite lanove zajednice iz
drugih kultura, zamolite nekoga iz KUD da vas naui neke tradicionalne igre iz drugih kultura.
Pogledajte fotografije o tome ta jedu porodice u razliitim krajevima svijeta http://www.gricni.com/trpeza-diljem-svijeta. Razgovarajte o hrani, ali i tome koliko djece na svijetu
nema dovoljno hrane, koliko hrane se u drugim krajevima baca i sl.
35. I RODITELJI MOGU BITI PREDAVAI
Omoguite roditeljima da uestvuju u razliitim aktivnostima kole na nain koji najbolje reflektuje
njihove mogunosti i interesovanja. Socioekonomski ili obrazovni status roditelja i njihove
mogunosti ne smiju biti prepreka, ve naprotiv prilika da drugi roditelji i sva djeca naue neto
novo. Svako iskustvo i znanje je vano i svaki roditelj ga ima. Moete organizovati da roditelji vode
radionice na odjeljenskoj zajednici na temu koju sami predloe (mogu govoriti o svojim profesijama,
o svojim hobijima, vjetinama npr rad u bati, kuhanju, sportu itd). Osim toga, roditelji mogu
pripremiti predavanja, radionice, kurseve za druge roditelje. Roditeljima obavezno ponudite pomo
pri pripremama, pojasnite ta se od njih oekuje, kako da se predstave djeci, ponudite im ideje i
pomo u pripremi. Djecu potaknite da razmisle o potanjima za goste. Zahvalite svim roditeljima na
ueu i pomoi i postavite zahvalnice na vidno mjesto u koli i/ili uionici.
36. JA ZNAM TI TREBA
Napravite oglasnu plou na koju roditelji mogu stavljati poruke i obavjetenja vezana za njihove
profesije, usluge koje nude trebaju, prijedloge i sl. Npr. roditelji pravnici mogu davati beplatne
pravne savjete roditeljim, koji im za uzvrat mogu ponuditi neke druge usluge. Roditelji se mogu
organizovati oko uvanja djece, prevoza djece u i iz kole i slinim aktivnostima.
37. NEMA BRIGE SA NAMA SU KNJIGE?
Akcija ima za cilj osnovati malu pokretnu biblioteku koja e omoguiti posudbu i itanje knjiga
tokom dana u parkovima, na trgovima,u trnim centrima. Akciju moete provesti na nain da
okupite grupu mladih volontera koji e prikupiti knjige iz susjedstva, od roditelja i slino, nakon ega
e na biciklima dovoziti knjige na trgove, kafie i slino gdje se svi zainteresirani mogu upisati u
pokretnu knjinicu te posuditi knjige po vlastitom izboru. U pokretnu biljenicu e se upisivati
vrijeme kada osoba posuenu knjigu eli da vrati. Na isti nain kao to su i posuene, mladi
volonteri e u dogovorene dane obilaziti iste lokacije i pruzimati posuene knjige. Konaan cilj
jeste, s jedne strane probuditi lokalnu zajednicu kako bi se osnovala biblioteka (ukoliko je u vaem
mjestu nema), a s druge strane, ohrabriti mlade da iskau svoje potrebe i elje svojim aktivnim
sudjelovanjem.
Organizujte slinu akciju tako to ete ukljuiti volontere/ke da djeci itaju prie, slikovnice i knjige
na navedenim lokacijama. Organizujte vikend akcije itanja na javnim prostorima.
38. BICIKLIZAM JE IN
Organizujte sa djecom akciju prikupljanja i recikliranja starih bicikala, kako bi ih oivjeli i dali
dodatnu vrijednost. Kroz praktine radionice, u koje moete ukljuiti nastavnike tehnikog odgoja,
roditelje koji su vjeti u popravljanju bicikala i/ili imaju znanje i alat, djeca obnavljaju i preureuju
stare bicikle, kako bi omoguili studentima, uenicima, obinim ljudima i javnim osobama da ive
zdravije, brinu o ouvanju okruenja i znaaju recikliranja (nasuprot konzumerizmu). Pored prilike
da doniraju bicikle onima koji ih trebaju a ne mogu ih sebi priutiti, djeca e stei nove tehnike
vjetine, vjetine poduzetnitva, organizacije, razvijaju inovativnost i kreativnost, i osjeaju radost
vraanja u ivot starog predmeta i radost darivanja..
39. OIVIMO STARE PREDMETE STARO JE NOVO

Zajedno sa djecom, roditeljima, ali i drugim pomagaima u zajednici, prikupite stare predmete,
knjige, igrake i dajte im novi ivot. Nauite kako da popravite stvari, osmislite nove naine za
koritenje starih stvari, zalijepite knjige i napravite nove korice, omirglajte i obojite stari namjetaj,
od stare ili oteene odjee napravite novu illi odjeu za lutke. Sve popravljene stvari moete
donirati ili prodati na javnoj aukciji.
U sklopu akcije pokrenite kampanju za manje bacanja a vie kreativnosti u koritenju starih
predmeta. Pozovite zanatlije iz vaeg mjesta da vas naue nekim vjetinama koje vam u tome mogu
pomoi. Organizujte radionice za roditelje, na kojima oni mogu nauiti neke od ovih vjetina.
40. TEBI STARO MENI NOVO
Nije potrebno da uvijek kupujemo nove igrake ili odjevne predmete, samo zato to su nam ove
dosadile ili ih vie ne koristimo. Organizujte u kolskom dvoritu ili nekoj drugoj javnoj povrini
razmjenu predmeta i vratite se kui sa neim novim bez bespotrebnog troenja novaca.
41. VAMA OTPAD NAMA UMJETNOST
Organizujte sabirni centar za razliite predmete, koje fabrike ili firme u vaem mjestu bacaju. To
moe biti ambalaa, ostaci papira iz tamparija, tkanine, kartonske rolne i dr. Sortirajte prikupljani
materijal i koristite ga za umjetnike projekte ili druge aktivnosti u nastavi, koli ili zajednici.
42. NAE JE ONO TO I DRUGIMA POKLONIMO
Organizirajte akciju prikupljanja i darivanja igraaka i knjiga/slikovnica. Oformite grupu djece koja
e napraviti pozivnice za uestvovanje i ubaciti pozivnice graanima u potanske sanduie.
Odredite datum za odravanje akcije na glavnom trgu ili okupljalitu. Par sedmica prije same akcije,
najavite je u medijima. Graane pozovite da tokom jednog vikenda dou na gradski trg ili glavno
okupljalite i donesu igrake i knjige koje njihova djeca retko ili nikako ne koriste. U saradnji sa
kolom i kolskim sekcijama i lokalnom zajednicom, taj dan organizirajte muzike, likovne, dramske,
plesne radionice. Odovojite i neke svoje igrake i knjige i vodite rauna da su sve u ispravnom
stanju i iste. Zajedniki se dogovorite kome ete pokloniti igrake i knjige. Organizujte istraivanje
u vaoj zajednici i saznajte kome bi one bile najpotrebnije. Uz svaki poklon napiite i lino pismo.
43. FOTO MAPA
Napravite uveanu mapu vae kole/zajednice. Zamolite djecu da fotografiu sva mjesta u
koli/zajednici na kojima se ne osjeaju sigurno. Zalijepite fotografije na mapu i dodajte objanje.
Nastavnici i roditelji/lanovi zajednice mogu raditi zajedno kako bi sva ova mjesta postala sigurna za
svako dijete (osvjetljenje, deure, ograde...).
44. DOBRO MJESTO ZA DJECU
Fotografiite mjesta (parkove, restorane, kafie, igralita...) u vaoj zajednici koja su po mjeri
djeteta. Moete napraviti i listu firmi, privatnih i javnih prostora u kojoj su porodice sa djecom
dobro prihvaene i dobrodole, u kojoj postoje pomagala za djecu i roditelje, kao i prostore koji su
prilagoeni za djecu sa odreenim potekoama, i u kojima se i ona i roditelji osjeaju dobro.
Poaljite javnu zahvalnicu vlasnicima ovih prosotra. Pojasnite ostalima ta trebaju uraditi kako bi i
njihov prostor postao prilagoen djeci (child-friendly). Poaljite pismo gradskim vlastima.
45. ZNANJE U ZAJEDNICI
Iskoristite postojee prostore mjesne zajednice, nekog kluba ili centra za djecu, i organizujte
volonterku pomo djeci u uenju. Zamolite vae prijatelje razliitih zanimanja da vam se pridrue
Pozovite roditelje, ili se poveite sa nekim centrom ili organizacijom koja okuplja penzionere/ke.
46. POSUDITE SVOJE OI I LJUBAV PREMA KNJIGAMA
Poveite se sa nekom organizacijom ili bibliotekom za osobe oteenog vida, odaberite vau
omiljenu knjigu i snimite je na CD. Pozovite prijatelje/ice da vam se pridrue i itaju sa vama
dijaloge. Uivajte!

47. VRIJEME JE ZA PRIU

Poveite va vrti ili kolu sa nekim centrom za stare osobe. Organizujte redovna druenja tokom
kojih e stariji mlaima itati omiiljene prie (Ideja preuzeta od UG Fanfare Srbija uz podrku
Kreativnog centra)
48. IGRE NAEG DJETINJSTVA
U oblinjem parku organizujte druenje djece i roditelja, na kojem ete djecu pouiti igrama vaeg
djetinjstva. Obajsnite im pravila i igrajte se zajedno sa njima. Oglasite akciju u zajednici (neka djeca
naprave i izlijepe plakate) i pozovite svu djecu i roditelje (djedove, bake, staratelje) da se prikljue.
Napravite zbirku igara.

49. KOD KUE

50. PONOSIM SE SVOJIM IMENOM
Napiite priu o imenu djeteta: kako ga je dobilo, ta znai, zato ste odabrali ba to ime, ta je to za
vas znailo, zato se treba ponositi svojim imenom? Spakujte priu u kovertu i adresirajte je na
dijete. Neka ovo pismo bude dio njihovih uspomena.
Za djecu mlaeg uzrasta: Pomozite djeci da naprave slikovnicu o svom imenu tako to e svaka
strana slikovnice biti posveena jednom slovu. Na toj stranici dijete moe nactrati ili izrezati i
zalijepiti slike predmeta, biljaka, ivotinja, ili napisati rijei koje poinju istim slovom.
Neka djeca istrae i pronau neke poznate linosti koje nose isto ime kao oni.
51. KAD POMAEM, DOBRO SE OSJEAM
Pomozite djetetu da osjeti radost davanja i pomaganja. Zajedno sa djecom odaberite vane
sitnice i spakujte mali paketi koji ete pokloniti nekom djetetu kojem je pomo potrebna (iz
susjedstva, kole, iz neke druge zemlje u kojoj su djeca ugroena). Neka dijete odluuje o tome ta
misli da bi trebalo staviti u paketi, pitajte ga ta misli da je toj djeci vano i potrebno i zato.
Zamolite dijete da odabere neku svoju stvar za koju misli da bi obradovala neko drugo dijete, i stavi
je u paketi. Pomozite djetetu da zamisli kako e se osjeati neko ko taj paketi otvara, koliko e se
obradovati i ta e mu/joj to znaiti. Neka dijete u paketi doda i pismo u kojem se obraa tom
djetetu i svoju adresu, ukoliko dijete eli odgovoriti
52. RECI MI... LIJEPE RIJEI
Ujutru, prije nego krenete na posao, ostavite svom djetetu poruku na stolu, na friideru... Recite mu
koliko je posebno i vano, zahvalite se na nekoj pomoi, recite zato se ponosite sa njim/njom.
Nikada nije suvie rano niti suvie kasno da jedni drugima govorimo lijepe stvari.
53. USVOJITE DRVO ili klupu u oblinjem parku ili vaem dvoritu i brinite se o njemu/njoj.
54. TA MI TREBA DA PREIVIM
Napravite sa djecom/ukuanima listu potreptina koje mogu stati u jedan kofer ta bi ponijeli sa
sobom to im stvarno treba, da imaju samo jedan kofer? Koliko stvari koje nam ne trebaju imamo ili
kupujemo? Kako bismo mogli bolje iskoristiti ta sredstva?
55. KOLIKO KOTA JEDAN DAN
Izraunajte koliko kota ivot u vaem gradu. Izraunajte reije, hranu, odjeu I sl. i podijelite sa
brojem lanova porodice I brojem dana u mjesecu. Pronaite statistiku o tome koliko zarauje
prosjena porodica u vaoj zemlji i izraunajte ta za ta sredtsva mogu kupiti.
56. SEDMICA BEZ VODE
Izrainajte potronju vode u vaoj kui. Koliko vam treba vode da preivite sedmicu? Koliko vode
uzalud istee dok npr. peremo zube (izmjerite postavljajui posudu)? ta sve moete uraditi da
smanjite potronju vode u vaem domainstvu.

57. NA POSLU (U ZBORNICI)

Napravite kalendar roendana svih zaposlenih i zalijepite estitke i poruke onome ko slavi.
Recite mu/joj zato je on/ona vaan lan vae zajednice, ta posebno cijenite kod te osobe...
Istaknite znaajne datume koji se obiljeavaju u razliitim kulturama iz kojih potiu zaposleni
(ali i drugi lanovi zajednice). Saznajte neto o njima i obiljeite ih.
Napravite plou sa zahvalama, pohvalama i porukama podrke koje nastavnici mogu pisati jedni
drugima. Ponite prvi napiite zahvalnicu kolegici/kolegi za ....
Oraganizujte mjeseno zajednike sastanke sa temama na ta smo ponosni, ta smo postigli
ovog mjeseca (tromjeseja/polugodita).
Organizujte zajedniku rekreaciju bavite se sportom, pjeaenjem, planinarenjem, i sl.
Provedite malo anketiranje o sklonostima nastavnika i roditelja pa izaberite aktivnost koja je
bliska svima. Moete ukljuiti i svoju porodicu, roditelje i djecu uenike. To e osnaiti vau
zajednicu i poboljati timski rad u koli. Sline prilike moete organizovati i za roditelje i
nastavnike, lanove kolskog odbora, Vijea roditelja i sl.
Postavite u koli tablu sa fotografijama, imenima ali i nekim drugim karakteristikama svih
nastavnika (sekcije koje vode, moto, omiljeni pisac, u emu mogu pomoi uenicima i sl.).
Pozovite nastavnike/ce razliitih profila da vam pomognu ili vas posavjetuju u izradi nekog
razrednog projekta.
Neka svaki razred pripremi listu pitanja za nastavnike koje ne poznaje, a eli da upozna.
Pozovite nastavnike u goste. Poaljite im pozivnicu i priredite topao doek. Nakon posjete
poaljite nastavniku/ci zahvalnicu sa potpisima.
Napravite akreditacije za nastavnike sa imenom i/ili fotografijom kako bi se svi mogli jedni
drugima obraati imenom, to poveava bliskost i poboljava komunikaciju

JO NEKE IDEJE
1. Posadi drvo/biljku/grm/cvijet, sa nekim djetetom. Odaberite zajedno vrstu, mjesto i posmatrajte
kako raste. Nauite sve to moete o toj biljki.
2. Napravite sa djetetom kasicu i nauite ga/je kako da tedi. Neka postavi sebi neki cilj i planira kako
e ga ostvariti.
3. Doniraj odjeu koju ne koristi. Operi je, opeglaj i odnesi nekome kome treba.
4. Pomozi komiji/nici da izbaci smee.
5. Donirajte knjige djeijoj biblioteci, bolnici, centru za djecu i/ ili koli.
6. Izaberi svoju nadrau knjigu iz djetinjstva i itaj nekom djetetu/djeci u nastavcima.
7. Nahrani/napoji sa nekim djetetom ivotinje bez doma. Razgovarajte o tome zato je vano brinuti o
ivotinjama.
8. Okupite djecu i prijatelje i poistite dvorite oko zgrade/kue. Neka djeca osmisle kako mogu da ga
urade.
9. Napravite sa djecom i prijateljima/cama hranilicu za ptice i postavite je u dvorite.
10. Napravi paket sa linim higijenskim priborom i odnesi ga u Crveni krst/kri.
11. Kontaktirajte bolnicu i organizujte prigodnu zabavu za djecu koja se nalaze na lijeenju.
12. Sakupite kolski pribor i poklonite ga djeci koja trebaju pomo.
13. Pomozite djeci u komiluku da napiu zadau ili neto naue.
14. Pokrenite na Facebook-u peticiju za podrku djeci. Osmislite akcije koje moete pokrenuti.
15. Pomozite jednoj siromanoj porodici da pripremi poklone za djecu za nadolazee praznike.
16. Pripremite sa djecom novogodinje paketie za djecu bez roditeljskog staranja.
17. Staro za staro organizujte razmjenu garderobe meu djecom.
18. Povedite djecu u posjetu nekoj od instituciju kulture u vaem mjestu i razgovarajte o tome.

19. Napite sa djecom pismo nani/baki ili nekom drugom lanu obitelji i poaljite ga.
20. Objasnite djeci kako se osjeaju osobe koje ne vide (ne uju, ne mogu da se kreu) i ta vi moete
uraditi da im pomognete.
21. Upoznajte dijete sa nekom osobom u kolicima i pitajte ga/je ta vas zanima i kako moete pomoi
22. Ispriajte djeci neko dobro djelo koje ste vi uradili i kako ste se osjeali
23. Volontirajte itajui prie za djecu koja imaju oteenje vida (snimite CD sa priama)
24. Pronaite neke drutvene igre i provedite dan sa djecom u igri.
25. Odaberite zajedno emisiju koju ete pogledati na TV i razgovarajte o tome uz oljicu aja ili soka
26. Zamolite djecu da vas naue neto to ona znaju a vi ne. Budite paljiv uenik/ca.
27. Zahvalite svom djetetu za neto to je uradilo a vama je bilo vano.
28. Napiite poruku svom djetetu i recite mu ime se ponosite.
29. Poaljite pismo i zahvalite uiteljici svog djeteta (ili svojoj uiteljici/ulju) na neemu to vam je bilo
vano.
30. Ispriajte svom djetetu kako je dobilo ime ili neku drugu priu iz ivota svoje porodice.
31. Sa djecom napravite kolae, i odnesite ih u susjedstvo ili neku insituciju, javnu kuhinju i sl.
32. Prikljuite se djeci ispred vae zgrade i nauite ih neku igru iz vaeg djetinjstva.
33. Pronaite kilogram farbe i obojite sa djecom klupu, ogradu, ljuljaku...
34. Usvojite sa djecom drvo ili klupu u oblinjem parku ili vaem dvoritu i brinite se o njemu/njoj.
35. Dajte djetetu da izrauna vae mjesene reijske trokove. Pitajte dijete da smisli naine kako biste
ih mogli smanjiti.
36. Sa djetetom posjetite dom za stare i druite se sa njima.
37. Napravite male olimpijske igre sa djecom u komiluku
38. Napravite kokica/puding/sutlija party sa djecom u susjedstvu/ulici.
39. Razvucite trik u haustoru i pokaite tipaljkama djeije radove i lijepe poruke za komije
40. Napravite kolicu ispred haustora (kreda)
41. Sa djecom napravite ram za porodinu fotografiju ili stare fotografije i okaite ioh na zid ili
poklonite nekome iz porodice.
42. Napravite porodino drvo i objasnite djeci ko su lanovi vae ire porodice. Poaljite ga lanovima
porodice.
43. Zamjenite sa djecom uloge na jedan dan (ili suprunici meusobno)
44. Pogledajte film alji dalje i razgovarajte sa djecom o njemu (starija djeca)
45. Uramite svoju porodicnu sliku i posaljite nekom lanu porodice
46. Napravite sa djecom zahvalnicu istaici u koli ili u hasutoru i zalijepite je na zid
47. Upoznajte se sa prodavaicom/em u vaoj lokalnoj prodavnici. Uinite neto lijepo za nju/njega.
48. Pripremite runo raene estitke za komije i rodbinu.
49. Sa djecom saznajte neto o razliitim praznicima i vanim datumima koji se slave u BiH. estitajte
nekome koga poznajete.
50. Kupite mandarine, bombone, okoladice i dijelite ih sa djetetom sluajnim prolaznicima/djeci u
parku ili na ulici. Izbrojte osmjehe koje ste dobili.
51. Iznenadi ukuane specijalno postavljenim stolom i palainkama ili drugim specijalitetom
52. Pozovite djecu iz komiluka na nenadanu zabavu sa kolaiima i sokom
53. Napravite sa djecom srca od papira sa lijepim porukama i podijelite ih na ulici ili u parku sluajnim
prolaznicima/drugoj djeci/djeci u bolnici.
54. Svako jutro kada kupujete kiflu, kupite nekoliko vika i dajte ih djeci na ulici.
55. Nosite sa sobom platneni ceker i ne uzimajte najlonske kese u samoposluzi. Oslikajte platneni ceker
sa djecom ili napiite neke poruke

56. Napravite sa djecom i dijelite letke sa porukama za platnene cekere a protiv najlonskih smislite
sami svoj naziv.
57. Sjetite se prijatelja iz djetinjstva i napiite mu/joj poruku ili pismo. Ispriajte djetetu o tome.
58. Skupite djecu iz kvarta i obiljeite Meunarodni dan djeijih prava objasnite im ta to znai.
59. Kupite kilo voa i poklonite ga neopoznatom djetetu ili djetetu koje radi na ulici
60. Povedite dijete iz susjedstva na sportski dogadjaj
61. Naiite djecu kako se koristi kompas i povedite ih u planinu.
62. Povedite djecu u etnju i igru sa psom
63. Dozvolite djetetu da napravi kolae poklonite ih nekome.
64. Potrazite dijete koje e vas nauiti neto novo na kompjuteru
65. Naucite sa djecom da se pozdravite na 5 stranih jezika i vjebajte
66. Nauite sa djecom da se pozdravite i kaete nekoliko rijei na znakovnom jeziku
67. Procitajte Harija Poteraili neku drugu omiljnu knjigu vaeg djeteta i priajte o tome
68. Pozovite prijatelje svoje djece na ruak
69. Nasmjesite se 20 puta nepoznatim ljudima.
70. Povedite djecu iz susjedstva u kino
71. Donirajte sa djecom hranu za javnu kuhinju
72. Poklonite slobodno popodne roditeljima u komsiluku, tako sto ete im priuvati djecu
73. Odvezite dijete u neko selo da saznaju nesto o ivotinjama
74. Odnesite djeci u selu slikovnice i igracke
75. Napravite ulicni festival utipaka/lokuma/halve i drugih tradicionalnih jela
76. Sa djecom napravite veliku estitku za praznike i okaite je u haustoru
77. Potavite kutiju za sakupljanje starih papira i drugih otpadnih materijala u vaoj kancelariji, odnosno
na radnom mjestu i donirajte ih djeci u vrtiu, koli, centru...
78. Uradite nesto lijepo za djecu vaih zaposlenika
79. Poveite se sa nekom institucijom koja brine o djeci, u blizini vaseg radnog mjesta i saznajte ta im
treba
80. Pozovite djecu iz skole da posjete vae radno mjesto i nauite ih neto novo.
81. Dajte priliku djeci da urade neto za vau firmu/vas i zarade deparac
82. Ubjedite kolege/ice u vaoj firmi da osmisle i urade nesto ya djecu u vasoj zajednici
83. Organizujte razmjenu i prikupljanje djeijih knjiga i igraaka u vasoj firmi/radnom mjestu i donirajte
ih
84. Posjetite obliznji vonjak i naberite sa djecom jabuke i drugo lokalno voce ili povrce. Pripremite
zajedno voe za zimu.
85. Ukjuite djecu u pravljenje zimnice. Pozovite i njihove prijatelje/ice i poklonite im teglu
86. Napravite va porodini kuhar sa tradicionalnim jelima i poklonite ga vaoj djeci.
87. Pomozite djetetu da smisli neko dobro djelo i uradi ga, barem jednom sedmino
88. Kupite paket bojica ili flomastera i poklonite ih nekom djetetu koje si to ne moze priutiti
89. Dozvolite djeci da oboje i urede na svoj nacin haustor zgrade. Pomozite im sa materijalima
90. Volontirajte sa djecom u lokalnoj organizaciji za zatitu ivotinja.

ZA DJECU
1. Doniraj igrake koje ne koristi ili organizuj razmjenu meu djecom.
2. Pomozi komiji/nici da izbaci smee.
3. Okupi prijatelje i poistite dvorite oko zgrade/kue.
4. Napravi sa prijateljima/cama hranilicu za ptice i postavi je u dvorite.

5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.

Pomozi drugaru/ici da napie domai.

Pokreni peticiju za neto u ta vjeruje.
Spremite sa drugarima/icama iz odjeljenja novogodinje paketie za djecu bez roditeljskog staranja.
Staro za staro organizuj razmjenu stare garderobe sa drugarima/icama iz razreda.
Posjeti sa prijateljima/djecom instituciju kulture u vaem mejstu i podjelite iskustva sa drugima.
Napite pismo baki ili nekom drugom lanu obitelji i poaljite ga
Usvojite drvo ili klupu u oblinjem parku ili vaem dvoritu i brinite se o njemu/njoj.
Napravite zahvalnicu istaici u koli ili u hasutoru i zalijepite je na zid
Pospremi krevet nekom od ukuana
Pripremite runo raene estitke za komije i rodbinu.
Osnuj kifla fond u svojoj koli/razredu. Kad kupuje kifle, kupi viak i ostavi ga u za to namijenjenu
kutiju. Kiflu moe uzeti ko god eli.
Uvijek nosi sa sobom platneni ceker i ne uzimaj najlonske kese u samoposluzi. Oslikajte platneni
ceker i poklonite ga mami ili tati.
Napravite u uionici kutiju za neiskoriteni pribor i sveske, da moe uzeti kome treba treba
Naucite da se pozdravite na 5 stranih jezika i vjebajte
Nauite da se pozdravite i kaete nekoliko rijei na znakovnom jeziku
Napisite na papirice imena djece u razredu i neka svako tajno izvuce jedno ime. Zadatak vam je da
toj osobi budete `tajni prijatelj" i radite za tu osobu male ali lijepe stvar ali tako da vas ne otkrije
Upoznaj se sa nekm mlaim djetetom i vidi da li mu/joj treba neka pomo u koli.
Posjeti stariju kominicu/komiju i pitaj ta joj/mu treba. Ponudi se da ode u prodavnicu ili obavi
neki drugi manji posao.
Pozovi roditelje i svoje prijatelje/ice da zajedno odete u kino ili pozorite.
Kontaktiraj nabliu kolu/instituciju za djecu i raspitaj se kako moe da volontira.
Kontaktiraj nablii dom za stare i raspitaj se kako moe da volontira.
Kontaktiraj nabliu bolnicu i raspitaj se kako moe da volontira.
Kontaktiraj nablii vrti i raspitaj se kako moe da volontira.
Kontaktiraj narodnu kuhinju i raspitaj se kako moe da volontira.
Kontaktiraj dom za djecu bez roditeljskog staranja i raspitaj se kako moe da volontira.
Kontaktiraj centar za slijepu i slabovidu djecu i raspitaj se kako moe da volontira.
Kontaktiraj centar za djecu oteenog sluha i raspitaj se kako moe da volontira.
Kontaktiraj nablii azil za ivotinjei raspitaj se kako moe da volontira.
Kontaktiraj Omladinski centar i raspitaj se kako moe da volontira
Okupite djecu iz komiluka i oslikajte kontejnere.