You are on page 1of 12

VISOKA KOLA CEPS CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE

KISELJAK

TEMA:
Ugovori o prevozu stvari eljeznicom

Predmet: Prometno pravo


Ime i prezime studenta:
Profesor: Prof. dr Brana Komljenovi

VISOKA KOLA CEPS CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE KISELJAK

TEMA:
Ugovori o prevozu stvari eljeznicom

Predmet: Prometno pravo


Ime i prezime studenta:
Profesor: Prof. dr Brana Komljenovi

1. UVOD
Transporta osiguranja, kao najstarija osiguranja, predstavljaju osnovno izvorite iz koga su se
razvili svi drugi vidovi osiguranja. Njihov nastanak i znaaj, direktno proizilaze iz neposrednih
potreba trgovine i transporta, pa su zajedno sa njima ostvarila izvanredan razvoj.
"Pod transportnim osiguranjem se podrazumjeva osiguranje stvari koje se prevoze, osiguranje
stvari u skladitu dok pripremljene za prevoz ekaju na utovar/istovar, osiguranje stvari u
skladitu po zavrenom prevozu dok ekaju dalju otpremu (osiguranje karga) , osiguranje
prevoznih sredstava (osim kopnenih) kojima se prevoze stvari i putnici, ili slue kao tehnika
sredstva ili sredstva za obavljanje radova (osiguranje kaska renog, pomorskog i avio) i
osiguranje odgovornosti vozara ili brodara za preuzetu robu na prevoz".1
Istorijski posmatrano, transportno osiguranje je prva vrsta osiguranja, koja se pominje jo pre
nae ere. Rodski zakon sadrao je odredbu da tete koje nastanu izbacivanjem tereta u more, za
spasavanje broda i ostale imovine, imaju snositi svi uesnici u dotinom pomorskom poduhvatu.
Najstariji primitivni oblici snoenja rizika na rijekama potiu iz Kine jo pre 3.000 godina, pre
vie od 2.000 godina. Da bi lake savladali tekoe na putu, kineski trgovci su niz reku Jangce
putovali u grupama. Dogovorno su robu rasporeivali po svim amcima, tako da ni jedan trgovac
u svom amcu nije imao svu svoju robu, nego samo jedan, manji, deo. Na odreditu je svaki
trgovac uzimao svoju robu iz amca koji su stigli. Gubitak mu je bio samo deo robe prevoene u
amcima koji su stradali na putu. To je bio primitivni oblik podele rizika.

UGOVORI O PREVOZU

Ugovorom o prevozu obavezuje se prevozilac da preveze na odredjeno mesto- neko lice ili
neku stvar, a putnik, odnosno poiljalac se obavezuje da za to isplati odredjenu nadoknadu u vidu
vozarine. U privredi postoje vie vrsta ugovora o prevozu, i svi su regulisani posebim zakonskim
propisima.
Opta karakteristika za sve ove ugovore je da za predmet imaju obavljanje transportnih usluga, tj.
Odnose se bilo na prevoz stvari, na prevoz lica i da se kod njih kao ugovorne strane pojavljuju
pored poiljaoca i prevoznika i primalac robe (kada je u pitanju prevoz robe). Poiljalac moe da
bude fiziko ili pravno lice, a kod ugovora u privredi poiljalac je najee pravno lice-privredni
subjekt.
Prevoznik (vozar) je lice koje obavlja transportnu uslugu kao svoju delatnost. U skladu sa
Zakonom o obligacionim odnosima, prevoznik moe biti i svako lice koje se ugovorom obavee
da e izvriti prevoz robe uz odredjenu nadoknadu.
Primalac je lice kojem je upuena roba.
Ugovori o prevozu u privredi imaju poseban ekonomski znaaj jer doprinose boljem
poslovanju privrednih subjekata, a posebno boljem snabdevanju odredjenim robama pravnih lica.
Obaveza prevozioca u linijskom prevozu ZOO obavezuje prevozioca koji obavlja linijski
prevoz da redovno odrava objavljenu liniju, i duan je da primi na prevoz svako lice i svaku
stvar kada ispunjavaju uslove koji su odredjenu u objavljenim optim uslovima.
Odustanak od ugovora Poiljalac (putnik) moe da odustane od ugovora i pre nego to je
zapoeto njegovo izvrenje, ali je duan da vozaru nadoknadi tetu koju bi pretrpeo. Druga
ugovorna strana moe odustati od prevoza i traiti da joj se vrati vozarina kada prevozilac kasni
sa zapoinjanjem prevoza toliko da ona nema vie interes za ugovoreni prevoz ili kad prevozilac
nee ili ne moe da izvri ugovoreni prevoz.
Visina naknade za prevoz U skladu sa lanom 651. ZOO visina naknade ne moe da bude
ugovorena u iznosu veem od iznosa odredjenog tarifom ili kojim drugim objavljenim aktom.
Ukoliko iznos nakanade nije utvrdjen tarifom ili obaveznim aktom, a ni ugovorom, prevozilac
ima pravo na uobiajenu naknadu za takvu vrstu prevoza.

UGOVORI O PREVOZU ROBE

Odredbe ZOO, koje na opti nain ureuju pitanja u vezi ugovora o prevozu robe ( i putnika ),
ogranienog su domaaja u pogledu njihove primene. To na-glaava sam ZOO ( lan 652. ),
ukazujui da se njegove odredbe primenjuju na sve vrste prevoza, ako posebnim zakonima za
pojedine vrste nije drugaije odreeno ( u svima je drugaije odreeno ). Ovo je u skladu sa
naelom lex specialis derogat legi generali.
Predaja stvari Prevozilac je obavezan da stvar, koju je primio u cilju prevoza, preda na
odredjenom mestu primaocu. Poiljalac je duan da prevozioca obavesti o:
a) vrsti poiljke, sadrini i koliini, mestu gde se roba isporuuje, adresi primaoca
b) kad se radi o poiljci u kojoj se nalaze dragocenisti, HOV i druge skupocene stvari da
obavesti vozara na vreme kako bi on mogao preduzeti posebne mere
c) u sluaju prevoza opasnih stvari ili stvari kojima su potrebni posebni uslovi prevoza da
obavesti vozara na vreme kako bi on mogao preduzeti posebne mere.
Tovarni list Ugovarai prevoza mogu se sporazumeti da se o poiljci predatoj na prevoz,
saine tovarni list. U njega se unose: ime i adresu poiljaoca, vrsta sadraj i koliina poiljke,
vrednost dragocenosti, mesto opredeljenja, izvor naknade za prevoz. Ovakav tovarni list mora biti
potpisan od obe ugovorne strane i moe sadrati odredbe po naredbi ili na donosioca.
Tovarni list ne predstavlja ugovor jer je on nezavisan od postojanja tovarnog lista.
5.1. Odnos poiljaoca i prevozioca
Pakovanje Poiljalac je duan da stvar upakuje kako ne bi dolo do oteenja. Vozar mora
ukazati na nedostatke pakovanja ukoliko ih primeti, u protivnom on odgovara za bilo kkava
oteenja koja bi se desila usled nedostatak pakovanja. Prevozilac moe odbiti prevoz stvari
ukoliko smatra da e biti ugroena sigurnost lica ili dobara ili prouzrokovana ikakva teta.
Usluaju tete, za vreme dok se roba nalazi kod vozara, odgovara vozar, a on ima pravo regresa
naknade tete od poiljaoca.
Naknada za prevoz i trokovi u vezi sa prevozom Poiljalac je obavezan da isplati naknadu,
kao i trokove. Kad u tovarnom listu nije navedeno da e poiljalac platiti naknadu, podrazumeva
se da e je platiti primalac.
Raspolaganje poiljkom Poiljalac ima pravo da raspolae poiljkom i menja naloge
sadrane u ugovoru, tj. moe naloiti prevoziocu da obustavi prevoz, da mu poiljku vreti, ili
preda drugom vozaru ili da poiljku uputi u drugo mesto. Ovo pravo rasplaganja prestaje posle
prispea poiljke u mesto odredita, kad vozar primaocu preda tovarni list.
Pravac prevoza Vozar ima obavezu da prevoz izvri ugovorenim putem. Ako prevozni put
nije ugovorom definisan, onda vozar treba odabrati put koji odgovara interesima poiljaoca.
Ukoliko postoje smetnje, prevozilac mora obavestiti poiljaoca o tome, i da postupi u skladu sa
dobijenim uputstvima.
Naknada za izvreni prevoz, u sluaju prekida prevoza ako je prevoz prekinut iz razloga za
koji vozar ne odgovara, on ima pravo na srazmeran deo naknade za izvreni prevoz, ali je
obavezan da nadoknadi tetu drugoj strani koja bi nastala usled prekida putovanja. Prevozilac
nema pravo na naknadu ako poiljka propadne ili usled vie sile pri prevozu.
6

Postupanje kad poiljka ne moe da bude predata Moe se desiti da primalac ne bude
obaveten o prispeu poiljke, ili odbije da je primi, ili kad primalac odbije da isplati prevoziocu
naknadu, tada je prevozilac duan da obavesti poiljaoca i da zahteva od njeg uputstva. Kad u
primerenom roku ovlaeno lice ne preduzme nita sa poiljkom, vozar ima pravo da je proda po
pravilima o prodaji dugovane stvari i namiri svoja potraivanja iz postignute cene, a ostatak sume
da poloi kod suda za ovlaeno lice.
5.2. Odnos prevozioca i primaoca
Obavetavanje o prispeu poiljke Prevozilac je duan da obavesti primaoca o prispeu i da
mu je stavi na rapolaganje kako je ugovoreno i podnese mu tovarni list.
Pravo primaoca da zahteva predaju poiljke primalac moe da zahteva predaju poiljke i da
zahteva predaju tovarnog lista, kada poiljka stigne u mesto destinacije. Prevozilac moe osbiti
dsapreda poiljku ukolliko mu se ne izda duplikat tovarnog lista na kojem je primalac potvrdio
prispee.
Obaveza isplate naknade za prevoz Preuzimanjem poiljki i tovarnog lista, kada je izdat,
primalac se obavezuje da isplati prevoziocu naknadu za prevoz prevozninu, pod uslovom da
neto drugo nije ugovoreno, kao i da isplati svote kojima je poiljka optereena.
Odgovornost prevozioca za gubitak, oteenje ili zadocnjenje poiljke:
Gubitak ili oteenje - Prevozilac odgovara za oteenje ili gubitak koji bi se dogodili od
trenutka preuzimanja do njene predaje, osim kada su prourokovani radnjom ovlaenog lica,
svojstvima poiljke ili spoljnim uzrocima koji se nisu mogl ipredvideti, niti izbei ili otkloniti.
Visina naknade se odredjuje prema trinoj vrednosti u vreme i mestu predaje poiljke. Usluaju
gubitka HOV ili dragocenosti, vozar je duan da ih nadoknadi samo ako je bio obaveten o njima.
Preuzimanje poiljke bez prigovora Odgovornost vozara prestaje kada primalac preuzme
poiljku bez prigovora i isplati prevoziocu potraivanja, sem ako je zapisniki utvrdjeno
oteenje pre preuzimanja poiljke.
Odgovornost prevozioca za zadocnjenje Prevozilac je odgovoran za tetu koja nastane zbog
zadocnjenja u prevozu, izuzev kad je zadocnjenje pruzrokovano nekom injenicom koja
iskljuuje njegovu odgovornost.
Pravo zaloge Prevozilac ima pravo zaloge na robi koje su mu predate radi prevozai u vezi sa
prevozom dok sa njim raspolae radi isplaenja naknade za prevoz i nunih trokova koje je imao
u vezi sa prevozom. U sluaju da postoji vie prevoznika, poslednji prevozilac ima pravo da
naplati sva potraivanja po tovarnom listu. U sluaju da istovremeno postoje i zalona prava
komisionara, peditera, skladitara prvenstvo naplate imaju potraivanja ma kojeg od ovih
poverilaca nastal prevozom, a po obratnom redu kojim su nastala. Ostala potraivanja nastala
davanjem akontacija, naplauju se tek po isplati potraivanja koja su nastala pravom
komisionara, otpremnika skaditara i to pr redu kojim su nastala.

UGOVOR O ELJEZNIKOM PREVOZU ROBE


U ovom ugovoru se eljeznica kao jedna ugovorna strana obavezuje da preveze robu koja je
predala druga strana iz otpremnne u uputnu stanicu i da je preda odredjenom licu, dok se
poiljalac obavezuje da e za to platiti vozarinu.
Ovo je realan ugovor i do njega dolazi predajom robe od strane poiljaoca eljeznici. Prijem
stvari se potvrdjuje stavljanjem iga i datuma otpremne stanice na tovarni list.
Po pravili, ugovori o prevozu robe eljeznicom spadaju u red ugovora po pristupu, adhezionih
ugovora, sa unapred utvrdjenim uslovima.
Vrste ugovora:
a) u zavisnosti da li se prevoz obavlja u domaem ili medjunarodnom saobraaju, ugovori se
dele na ugovore u unutranjem i ugovore o spoljanjem prevozu.
b) zavisno od brzine, mogu se zakljuiti ugovori o brzovozu, sporovozu i ubrzanom
brzovozu.
c) po nainu prevoza i to na ugovore o prevozu kolske (vagonske) i denane (komadne)
poiljke u eljeznikom prevozu
Elementi ugovora Bitni element ugovora: ugovorne strane, predmet ugo-vora i cena
prevoza (vozarina). Primalac robe nije ugovorna strana kod ugovora o prevozu robe eljeznicom.
Predmet ugovora je prevoz odredjene robe iz otpremne u uputnu stanicu.
Prevozna cena je novana naknada koja treba da bude plaena za izvreni prevoz eljeznicom.
Odredjuje se tarifom, a u nekim sluajevima se odredjuje ugovorom. Ugovorom se takodje moe
precizirati da li poiljalaca ili primalac plaaju naknadu.
Nebitni elementi ugovora su pojedine odredbe o prevoznom putu, nainu prevoza, pouzeu,
naina tovarenja.
Zakljuenje ugovora Ugovor se zakljuuje kad prevozilac primi stvar na prevoz sa tovarnim
listom. Potvrda prijema na tovarnom listu igom i datumom stanice dokaz je o zakljuenom
ugovoru o prevozu.
Poiljalac i eljeznica mogu da se sporazumeju o izdavanju od strane eljeznice tovarnog lista po
naredbi ili na donosioca, to je na primerku koji se predaje izriito naznaeno.
Robne tarife
1. Opte tarifske odredbe kod eljeznikih tarifa date su u posebnoj svesci i predvidjaju
nain obrauna vozarine i drugih izdataka. Klasifikacija robe je baza itavog sistema u
eljeznikim tarifama, gde se robe svrstavaju u odredjeni tarifski razred. Razvrstavanje
robe u tarifske razrede vri se po osobinama, vrednosti, nainu pakovanja robe i dr.
2. Klasifikacija robe obavlja se na nain po kom tarifa im 3 elementa tarifsku poziciju,
vrsta robe i tarifski razred. Kod nas roba je razvrstana u tri tarifska razreda, gde ja
najskuplji prvi a najjeftinij trei.
3. Tarifske tablice daju vozarinski ili tarifski stav koji se odredjuje naosnovu rastojanja
(zone), i teine robe. Ovaj stav je izraen u tarifskim tablicama u vidu vozarinskotarifskog stava i novcu za razne udaljenosti i za razne teine robe.
4. Daljinar za prevoz robe slui de se utvrdi tarifsko odstojanje od otpremne do uputne
stanice. Ovo tarifsko odstojanje razlikuje se od stvarnog prevoznog puta i njegove duine.
8

Roba se moe prevoziti putem koji je dui, ali je daljinar izradjen po metodi najkraeg
rastojanja izmedju otpremne u uputne stanice.
5. Imenik eljeznikih stanica sadri sva zvanina mesta, tovarita i stajaliuta, gde je
mogue obavljati prevoz robe. Ovde se navodi i kakvim je uredjajima opremljena svaka
stanica u vezi sa utovarom, pretovarom i istovarom.
6.1 Obaveze eljeznice
Prijem robe Osnovna obaveza je da primi na prevoz svaku robu bez obzira ko je poiljalac i
o kakvoj se robi radi. Ovo je iz razloga to s esmatar da eljeznica obavlja delatnost od javnog
interesa. Medjutim eljeznica nije duna da na prevoz primi robu koja se ne moe vriti bez
odlaganja, ili onu robu koja po obliku ili veliini ili sastavu nije podesna za prevoz eljeznicom.
Ustanovljenje teine i broja komada poiljke Kada sama eljeznica obavlja utovar robe, ona
ima obavezu da utvrdi teinu i broj komada i to samo u sluaju kada poiljalac to zahteva, u vidu
posebne odredbe u tovarnom listu.
Nain prevoza i prevozni put eljeznica je u obavezi daprevoz robe vri u otvorenim ili
zatvorenim kolima, zavisno od toga kako je poiljalac odredio u tovarnom listu. Ona ne mora
udovoljiti zahtevu poiljaoca ako je on u suprotnosti od pravila saobraaja. Poiljalac u
brzovoznoj poiljci odredjuje put a eljeznica je duna datim putem preveze poiljku. Kada se
radi o sporovoznoj poiljci, eljeznica sama odredjuje prevozni put, ali prevozninu obraunava po
prevoznom putu koji najvie odgovara poiljaocu.
Rokovi prevoza Postoje 2 roka: otpravni i prevozni rok. Otpravni rok je rok u kome
eljeznica priprema otpoinjanje prevoza, a prevozni rok je rok za prevoz robe.
Obaveze utvrdjivanja gubitka ili oteenja robe Kada eljeznica ili poiljalac posumnjaju u
delimian gubitak ili oteenje robe, obaveza eljeznice je da odmah saini zapisnik o uvidjaju i
utvrdi stanje, uzrok i visinu tete u prisustvu imaoca prava.
Obavetenje primaoca o prispeu robe eljeznica je obavezna daprimaoca obavesti o
prispeu robe u uputnu stanicu i obavesti ga o roku za preuzimanje robe.
Predaja robe na dalji prevoz - Ako je poiljalac u tovarnom listu naznaio drugo prevozno
sredstvo za dalji prevoz od uputne stanice do uputnog mesta, eljeznica je obavezna da robu
preda takom prevozniku. eljeznica ima pravo da odredi daljeg prevoznika , ako poiljalac nije
naglasio pevozno sredstvo za dalji prevoz.
uvanje robe Za vreme prevoz poiljke eljeznica ima obavezu da postupa sa pojaanom
panjom kao dobar privrednik.
Carinske i druge formalnosti Kada je ugovorom predvidjeno, eljeznica ima obavezu da
izvri carinsku i druge radnje predvidjene propisima. Ona u tom sluaju postupa kao komisionar.
Izdavanje robe primaocu U uputnoj stanici eljeznica je obavezna da robu istovari i prpremi
za odnoenje. Obavezna je da robu sa tovarnim listom preda primaocu koji potvrdjuje prijem.
6.2 Odgovornost eljeznice
eljeznica odgovara za nastalu tetu shodno pravilima medjunarodne konvencije za prevoz robe
COTIF-CIM i to od momenta primanja robe u otpremnoj stanici sve do izdavanja iste u uputnoj
stanici. eljeznica odgovara za prekoraenje rokova, i za tete solidarno odgovaraju sva
transportna preduzea koja su uestvovala u prevozu.

Odgovornost eljeznice zbog gubitka ili oteenja robe eljeznica je duna danaknadi tetu
zbog deliminog ili potpunog gubitka robe koja je primljena na prevoz, kao i zbog oteenja robe.
Smatra se da je roba izgubljena kada ista nije izdata primaocu, niti pripremljena za izdavanje u
roku od 30 dana od dana isteka roka isporuke. Lice koje je navedenao kao primalac, primie
odtetu za izgubljenu robu. Ako se roba u roku od godinu dana pronadje, primaoc je moe
preuzeti ali uz vraanje odtete.
Odgovornost zbog zadocnjenja u prevozu Ako dodje do prekoraenja rokova koji su
utvrdjeni zakonom, ugovorom ili tarifom, eljeznica snosi odgovornost. Kada imalac pravakorisnik dokae da je usled prekoraenja roka pretrpeo tetu, eeznica mu isplauje dokazanu
tetu, najvie u visini etvorostruke prevoznine. U sluaju deliminog gubitka stvari, naknada ne
moe biti vea od trostruke prevoznine za deo poiljke koji nije izgubljen. Zahtev za naknadu
tete mora se podneti u roku od 30 dana, od dana izdavanja stvari jer se u protivnom gubi pravo
na naknadu.
Oslobadjanje eljeznice od odgovornosti eljeznica je u sledeim sluajevima oslobodjena
od odgovornosti:
a) Kada obavlja prevoz u otvorenim kolima na osnovu vaeih propisa ili ugovora
naznaenih u tovarnom listu zakljuenog sa poiljaocem
b) Usled nepakovanja ili nedovoljnog pakovanja stvari koja je usled tih nedostataka
sklona o[te'enju
c) Usled nepravilnog utovara i istovara, ako to ini poiljalac, odnosno primalac
d) Usled postojanja svojstava stvari zbog kojih je stvar naroito podlona potpunom
ili deliminom oteenju (rdjanje, trulenje, lomljenje idr.)
e) Usled predaje na prevoz sa nepotpunim ili netanim oznaenjem stvari koja je
iskljuena od prevoza ili se prima na prevoz pod posebnim uslovima
f) Posebne opasnosti kojim su izloene ivotinje prilikom prevoza
g) Prevoza ivih ivotinja i drugih stvari za koje su potrebni pratioci, a ko zbog
propoutanja pratioca dodje do gubitka ili oteenja

6.3 Prava eljeznice


1. Pravo na prevozninu i druge trabine
2. Pravo na naplatu penala, pravo uskladitenja, prodaju robe i ravo na zalog kada dodje
do prekoraenja roka od strane primaoca za odnoenje stvari, eljeznica ima pravo na
posebnu naknadu odredjenu tarifom. Ima praavo naplate kazni-penala, kao i prava
skladitenja stvari u sluaju da primalac prekorai rok vie od 24 sata. Ima i pravo zaloge
na robi koja je predmet prevoza, a radi obezbedjivanja svojih potraivanja iz ugovora o
prevozu robe.

10

6.4 Obaveze i prava poiljaoca


Obaveze obaveza saradnje sa eljeznicom (u otpremnoj stanici naruuje potreban broj
vagona kada on sam utovara, duan je da robu doveze u stanicu...), predaja tovarnog lista (ako se
riba prevozi pod posebnim uslovima u vozu za prevoz putnika, predaje se poseban ekpresni
tovarni list) i plaanje prevozne cene odredjene prevoznom tarifom.
Prava najznaajnije pravo je da poiljalac raspolae robom tokom prevoza, tj. pravo na
izmenu ugovora u toku prevoza ako nije izdat prenosivi tovarni list. Takodje ima pravo na
povraaj vie uplaene prevoznine (putem raklamacije, ili putem tube).
6.5 Obaveze i prava primaoca robe
Obaveze moe biti obavezan da plati eljeznici iznose naznaene u tovarnom listu na ime
vozarine i druge trokove. Ako ugovorom nije odredjeno, primalac izvrava istovar robe
pridravajui se propisa koji se odnose na bezbednost. Primalac je obavezan da robu u roku
predvidjenim zakonom odveze robu sa uputne stanice.
Prava sa prijemom robe i tovarnog lista primalac stie odredjena prava koja su pre toga
pripadala poiljaocu. Svojim nalozima, primalac moe izmeniti ugovor o prevozu prema
predvidjenim propisima.

11

Zakljuak

Ugovor o eljeznikom saobraaju je pisani akt kojim se definiu uslovi prilikom transport robeili
materijala putem eljeznice.Mora sadrati jasno definisane odredbe po kojima ugovorne
stranemoraju postupiti kako se ne bi prekrili zakonski propisi u zemljama tranzitnog
transporta.Postoje nekoliko vrsta ugovora i one su najee ablonskog karaktera.U
meunarodnim odnosima koriste se tipski ugovori koji se prilagoavaju nastaloj situaciji.Ugovori
o eljeznikom saobraaju mogu biti nacionalni (potpisani od strane domaih prevoznikai firmi) i
meunarodni (potpisani izmeu domaeg i inostranog predstavnika).Kompleksniji su ugovori na
meunarodnom pravu usled toga to je potrebno ispotovati mnogemeunarodne standarde kako
ne bi dolo do bilo kakvih zastoja prilikom eljeznikog saobraaja.Svi ugovori koji se
potpisuju,a vezani su direktnim ili indirektnim putem za eljezniki saobraajmoraju biti u skladu
sa zakonom o eljeznikom saobraaju.

12

You might also like