KOLA ZA MEDICINSKE SESTRE MLINARSKA

ZAGREB, MLINARSKA 34

ZDRAVSTVENA NJEGA
KIRURKIH BOLESNIKA

- nastavnica: Sandra Samoanec, bacc.med.techn.

ZDRAVSTVENA NJEGA KIRURKOG BOLESNIKA - OPA

Previjanje kirurke rane:
Rana je prekid koe ili sluznice izazvan traumom ili kirurkim zahvatom.
Cijeljenje rane:

PER PRIMAM primarno cijeljenje rane (bez infekcije)

PER SECUNDAM sekundarno cijeljenje rane (s infekcijom)

PER PRIMAM INTENCIONEM (P.P.)

= primarno cijeljenje ili sjedinjenje po prvoj intenciji (namjeri) a odnosi se na cijeljenje
neinficirane rane primaknute kirurkim avovima. Tako moe cijeliti i kirurka i traumatska rana.
Tee u tri faze:
prva faza = INFLAMATORNA = FAZA IENJA RANE traje 24 48 sati. To je reakcija
tkiva na traumu. U prva dva sata se stvara krvni ugruak i ispunjava prostor rane, a na povrini
koe ugruak tvori krastu koja pokriva ranu i titi je od oteenja i infekcije.
Zbog popustljivosti stijenke kapilara dolazi do izlaenja tkivne tekuine (sadri eritrocite,
bjelanevine, limfu, leukocite) koja se slijeva u reznu pukotinu. Uloga leukocita je da eliminiraju
tetne tvari (obrambeni mehanizam).
druga faza = KOLAGENA FAZA = FAZA SLJEPLJIVANJA rubova rane traje 5 -6 dana.
To je faza stvaranja vezivnog tkiva tj. kolagena. Prostor rane se ispunjava granulacijskim tkivom
i poinje premotavanje rane kolagenim vlaknima. Za stvaranje kolagena potrebne su
bjelanevine, kisik i c vitamin .
trea faza = FAZA STVARANJA CICATRIXA = OILJKA traje od nekoliko tjedana do
nekoliko mjeseci pa i godinu dana.
Oiljak moe biti
nezreli = crven, tvrd i iznad razine koe (tako ostaje nekoliko tjedana, mjeseci)
zreli
= bijel, mekan i u razini koe (nakon nekoliko mjeseci, godinu dana )
Svrha previjanja rane :
1. Osigurati optimalne uvjete za njezino cijeljenje
2. Zatititi od kontaminacije patogenim mikroorganizmimaiz okoline
3. Sprijeiti prijenos mikroorganizama iz inficirane rane na druge bolesnike
Prvo previjanje rane provodi se 2. ili 3. post operativni dan. Ranije se provodi samo ako je
potrebno (krvarenje, rana nije suha, da sprijeimo razmnoavanje mikroorganizama krv je
dobra podloga). Infekcija?
Zadae sestre pri previjanju rane :
1. Priprema pribora: kolica za previjanje oprati i dezinficirati. Sloiti pribor. Na gornjoj polici
sve sterilno: otopine za previjanje, setovi za previjanje, rukavice. Na srednjoj polici sve isto:
zavoji, leukoplast, PVC rukavice. Na donjoj polici neisto: posuda za odlaganje
upotrijebljenih instrumenata, upotrijebljene bubreaste zdjelice.
Vrea za odlaganje skinutog zavojnog materijala. Prije previjanja prekontrolirati
potreban pribor! KOLICA ZA PREVIJANJE MORAJU UVIJEK BITI SPREMNA SA
SVIM POTREBNIM PRIBOROM.
2. Priprema prostora: Previjanje se vri u posebnoj prostoriji previjalitu ili u bolesnikoj
sobi. Prostor u kojem se vri previjanje mora se oistiti 1 sat prije previjanja (ukoliko se
previjanje vri u bolesnikoj sobi, ono se izvodi 1 sat nakon jutarnje njege i ienja).
Zatvoriti prozore i vrata, osigurati dobro osvjetljenje i privatnost bolesnika - paravan.
3. Priprema osoblja: medicinska sestra i lijenik : povezati kosu , staviti kapu i masku,
zatitnu pregau, oprati ruke !!! , obui rukavice neposredno prije previjanja.
2

4. Priprema bolesnika: uputiti bolesnika u vanost previjanja, ukratko objasniti postupak.

Upozoriti ga da za vrijeme previjanja nita ne dira rukama i ne pria, te da okrene glavu u
suprotnu stranu . Smjestiti ga u odgovarajui poloaj.
5. Postupak: nakon pripreme prostora, pribora, bolesnika, oprati ruke. Otkriti podruje
previjanja. Osloboditi ranu zavoja. Pri skidanju zavoja (flastera) paziti da ne otetimo kou.
Gazu s rane skinuti rukom u PVC rukavici do posljednje gaze (one direktno na rani). Odloiti
zavojni materijal u neisto. Otvoriti sterilan set za previjanje, obui rukavice. Pincetom ili
hvataljkom uzimamo gazu. Sestra koja asistira polije tupfer dezinfekcijskim sredstvom NE
DODIRUJUI GA BOCOM (oko 10 cm iznad tupfera). Dovoljno je toliko dezinficijensa da iz
tupfera kapne nekoliko kapi. Dezinfekcija rane vri se uzdunim pokretom direktno po
samom rezu (prvo medijalno, a lateralno kasnije) od vrha rane prema dolje kod veih rana
(jedan potez i baca se tupfer), a kod manjih kruno od sredine prema van. Ako bolesnik ima
vie rana (rez, dren, vie incizija), svaka se rana dezinficira posebno, koristei se uvijek
novim tupferom. Uvijek dezinficirati od reza ka periferiji! Pokriti ranu sterilnim tupferom (ili
ostaviti otvoreno). Ne staviti vie od 2-3 sloja gaze kako bi mogli pratiti krvarenje i sekreciju
rane, ali i omoguili dotok kisika.
Lijepljenje leukoplasta:Neposredno nakon operacije leukoplast se lijepi sa sve etiri strane
gaze a sredina je bez flastera zbog kisika koji je rani potreban za cijeljenje (stvaranje
kolagena i zaratanje). Nakon prvog previjanja flaster se lijepi samo s gornje i donje strane i
po potrebi po sredini. Dobro zategnuti i uredno zalijepiti leukoplastom jednake veliine.
Redoslijed previjanja :
1. iste rane
2. septine i kontaminirane rane
Kriterij za redoslijed previjanja moe biti i stanje hitnosti krvarenje, otpust iz bolnice.
Kirurki set sastoji se od : 3-4 kockasta tupfera, 3-4 kockasta zarezana tupfera,
3-4 okrugla tupfera, 2-3 tapia namotana vatom
kare, anatomska pinceta, hvatalica po peanu
Vaenje avova: uobiajeno se avi vade:
7 - 8 postoperativni dan (ruke, trbuh, grudni ko)
4 - 5 postoperativni dan (lice, vrat, meki oglavak)
10 12 postoperativni dan (lea, donji ekstremiteti kod starijih osoba)
Potrebno je ranu dezinficirati. Anatomskom pincetom se uhvati brk iznad vora, lagano
uzdigne i preree konac ispod vora tik uz kou. Dio ava koji je bio vani (iz koe) ne
provlaimo kroz kou. avi se vade iz koe a ne kroz kou.
Red. v. Znai reducirati ave svaki drugi ili trei ovisi kako ordinira operater.
v. Ex. Znai da se vade svi avi.
Igle za ivanje: najee su mjeseastog oblika, rijetko se koriste ravne. Razliite su duine i
debljine. Za kou se koriste trobride. Igle mogu biti i atraumatske ako su zajedno s koncem
(tvorniki proizvedene) pa ne traumatiziraju tkivo jer ne izlaze dva traka konca i za jednokratnu
su upotrebu. Igle bez konca; obina igla konac se navodi neposredno prije upotrebe. Konac
slui za spajanje rubova razrezanog tkiva iste strukture. Konac moe biti resorbirajui (resorbira
tj. raspadne se) i neresorbirajui (ne resorbira se ve urata u tkivo).
Postoji i STERISTRIP to je traka za lijepljenje manjih reznih rana. Rubovi rane se priljube
pomou flastera.
Mehaniki av STAPLES

OTOPINE ZA PREVIJANJE KIRURKIH RANA

ALKOHOL /etilni / 70% ne na ranu
3

Denaturira bjelanevine bakterija, ne djeluje na spore. Djeluje na uzronike tuberkuloze i virus

hepatitisa B. U kombinaciji s drugim dezinficijensima djeluje na virus HIV-a. Brzo hlapi,
djelovanje nastupa 15-20 sekundi nakon nanoenja. Kratko djeluje i ne titi dezinficiranu
povrinu od daljnje kontaminacije. (Plivasept tinktura) (Propil-alkohol jo je aktivniji od etil
alkohola).
BENZIN ne na ranu
Za skidanje masnoe i neistoe s koe i skidanje leukoplasta.
PLIVASEPT GLUKONAT (klorheksidin) 0,05%
Za dezinfekciju koe i sluznica. Brzog je produenog baktericidnog djelovanja, gljivice /candida/
HIV, ne djeluje na uzronika tuberkuloze ni na virus hepatitisa B. Baktericidni uinak nastupa za
15 sek, a antimikrobni film koji se stvara na koi titi 6 sati od dalje mikrobne kontaminacije.
Djeluje u prisutnosti krvi, gnoja, seruma, fecesa i drugih organskih tvari. uva se na sobnoj
temperaturi, ne smije se uvati u bocama s plutenim epom jer pluto moe umanjiti djelovanje
klorheksidina na neke gram negativne bakterije, stoga se preporuuje plastini, stakleni ili
gumeni ep.
VODIKOV PEROKSID 3% (oksidativno sredstvo)
Pri ienju neistih gnojnih rana. U dodiru s organskom tvari uz pjenuanje se oslobaa kisik
i djeluje neposredno oksidativno na protoplazmu bakterija. Pjenuanje mjehuria razbija i die
na povrinu odumrlo tkivo, gnoj i svu neistou to olakava njihovo otklanjanje iz rana. Ne
koagulira krv. Nedostatak je to djeluje samo dok traje pjenuanje, iritira tkivo (oteuje
granulacije). Stabilan je ako se propisno uva u tamnoj boci.
BETADIN (povidonum iodinatum )10%
Otopina je smee boje, slui za dezinfekciju koe, kirurkih inficiranih rana. Baktericidnog je,
virucidnog, fungicidnog i prolongiranog djelovanja. Upotrebljava se u kirurkoj profilaksi
(prevencija mikrobioloke kontaminacije).
MERCURICHROM 2%
Blagi antiseptik, pospjeuje epitelizaciju - za plie, povrinske rane.
NATRIJ-CHLORID 10% (hipertonina otopina )
Isuuje rane koje vlae jer na sebe navlai vodu , pospjeuje stvaranje granulacija .
NATRII CHLORIDI INFUNDIBILE 0,9% (fizioloka)
Upotreba za ispiranje rana i tjelesnih upljina.
Cijeljenje kirurke rane:
Rana moe cijeliti
PER PRIMAM - primarno, bez infekcije (stijenke rane su priljubljene, rana ne boli, tjelesna
temperatura nije poviena, nema iscjetka, rana zacijeli izmeu 7-10 dana)
PER SECUNDAM sekundarno, s infekcijom (stijenke rane su razmaknute, iz rane se cijedi
gnojni iscjedak, rana je bolna, tjelesna temperatura je poviena)
Najei uzrok poremeaja cijeljenja rane je infekcija.
IZVORI INFEKCIJE RANE
Egzogeni
- operacijska dvorana - zrak, pokrivai, osoblje (nos, ruke furunkul)
- odjel inficirane rane, kontaminirani zavoji, instrumenti, zrak, pod, pokrivai,
osoblje (nos,ruke, infektivna arita); bolesnik (nos, ruke, infektivna arita)
Endogeni najmanje otporno tkivo je traumatizirano tkivo pa je dobra podloga za
razmnoavanje MO. Dugotrajna operacija, prljava operacija(MO iz pora koe izlaze na
povrinu, a zatim i u ranu ako operacija traje due od 1,5 sat). Sterilna folija se lijepi na
dezinficirano operativno polje prije operacije, preko nje se vri rez i tako smanjuje mogunost
nastanka infekcije.

Rana se prvi puta previja 2. do 3. post operativni dan. Previjanje rane se obavi i ranije ako se
pojave neke od komplikacija ili potekoa (krvarenje, bol)
Previjanje rane koja cijeli per secundam: skinuti rukavicama zavoje s rane. Izvaditi ave,
rastvoriti ranu i uzeti bris ? (na aerobne i anaerobe + antibiogram). Rana se tek tada isti tj.
dezinficira i to hidrogenom. Nakon toga se ispire fiziolokom otopinom zbog iritacije. U ranu se
stavlja gaza natopljena Betadinom. Kako je to rana koja curi i mora se svakodnevno previjati
(im gaza promoi), stavlja se vie slojeva gaze ili vatirana da upije sadraj. Kada prestane
izlaziti gnojan sadraj, a rana jo vlai, stavlja se gaza natopljena NaCl 10% . Tako se ubrzava
stvaranje granulacija a time i mogunost stavljanja sekundarnih avova. Prije stavljanja avova
treba uzeti bris rane gdje se oekuje fizioloka flora. Secernirati - znai da rana vlai (moe biti
gnojan ili serozan sadraj). Infekcija se lijei oko 14 dana. Sekrecija se postepeno smanjuje
(najvie prva 4 dana). Rana se povremeno kontrolira mikrobioloki. Kada prestane sekrecija a
mikrobioloki nalaz je zadovoljavajui, stavljaju se sekundarni avovi. Sekundarni avovi se
stavljaju na odjelu u lokalnoj anesteziji. Ukoliko ranu treba obraditi modificirati, radi se obrada
rane u opoj anesteziji u sali. Ovi avovi ostaju due pa se ne vade prije 10. 14. dan od
postavljanja.
Komplikacije operativne rane:
1. Krvarenje
2. Infekcija
3. Hematom
4. Serom
5. Dehiscencija potpuna i nepotpuna
Krvarenje: najee sekundarno. Postupak ovisi o razlogu krvarenja.
Infekcija: Karakteristike inficirane rane
a) bol normalno boli 24-48 sati nakon operacije, a ako boli i dalje to je prvi i glavni znak
infekcije
b) crvenilo znak upale
c) edem svaka operativna rana je edematozna pa to nije siguran znak
d) toplina ne moemo ba pipati ranu, ali okolinu da
Hematom: bolesnik osjea bol, ima lagano povienu temperaturu, ovisno o veliini podlijeva,
rana lagano izboena (plavo), ranu treba otvoriti i istisnuti sadraj (ugruak)
Serom: rana lagano izboena, osjea bol i temperatura je lagano poviena i nakon 48 sati. Ako
se rana otvori, izlazi serozna tekuina.
Dehiscencija: To je razmicanje rubova saivene rane.
nepotpuna rastvaranje do miia ili fascije. Popustili su ili samo vanjski ili samo unutarnji
avovi. Primjer je kada crijevo izlazi do koe oiljna hernija,
potpuna - kada popuste i vanjski i unutarnji avovi = disrupcija.
Dehiscencija sa evisceracijom svi avovi su popustili i unutarnji organi ispadaju van
(crijeva). Pomo je sterilno zaviti i vlaiti fiziolokom otopinom da ne nastupi gangrena. NE
VRAATI ORGANE! Bolesnika treba hitno prevesti u salu.
Uzroci dehiscencije hipoproteinemija, poremeaj koagulacije, karcinomi, reoperacija,
dijabetes, kronini alkoholiari, dugotrajne operacije, infekcije, pretilost
Ako se predvia mogunost nastupanja dehiscencije stavlja se ventrofil sigurnosni av. Taj
av se skida i tjedan dana nakon primarnog ava .
DRENAA je postupak kojim se omoguuje izlaenje tekueg sadraja iz rana, gnojnog
arita, tjelesnih upljina.
5

* pomou drena, sonde ili katetera omoguuje se odstranjivanje krvi, sekreta i raspadnutih
produkata iz kirurke rane i tjelesnih upljina.
* tekui sadraj je krv, sukrvica, gnoj, crijevni sadraj, eluani sadraj, urin, u,
* dren se postavlja na najniem dijelu rane koja se drenira.
* indikacije za drenau: Apsces, flegmona, inficirane rane, inficirane tjelesne upljine, primarno
obraene kirurke rane sa stvaranjem vee koliine seruma, ozljede prsnog koa, drenaa
trbune upljine
* razlikujemo aktivnu i pasivnu drenau
Aktivna drenaa: REDON DREN funkcionira na naelu negativnog tlaka, primjenjuje se kod
operacije dojke, titnjae kotanih operacija, hernije Drenaa se vri pomou boce s niskim
negativnim tlakom. Osim to odstranjuje sekret iz rane, pridonosi sljepljivanju rubova rane i
cijeljenju. Oekuje se 100-200ml sukrvice tijekom 2-3 dana.
ZATVORENA ASPIRACIJSKA DRENAA s pomou aparata sa
subatmosferskim tlakom koji usisava zrak ili tekuinu iz prsita.
Zadae sestre kod aktivne drenae: Promatrati bolesnika. Kontrola boje i koliine sadraja, ima
li negativnog tlaka u boci, je li dren prohodan,
Pasivna drenaa: NAZOGASTRINA SONDA
URINARNI KATETER
ABDOMINALNI DREN
LAVICA
GAZA
Nazogastrina sonda drenira se eludac. Sonda na kirurgiji znai nita na usta. Sadraj je
ute boje, a ako nije u redu moe biti retencija, krv, fekalije..
Urinarni kateter drenaa mjehura. Mjeriti diurezu, gledati boju, uzimati uzorke za analizu..
Abdominalni dren ima vie otvora, fiksiran je konim avom. Normalno se skuplja sukrvav
sadraj (tkivna tekuina) u urinarnu vreicu do 250 ml tijekom cijele drenae. Vadi se 2.-3.
postoperativni dan, ovisno o koliini izdreniranog sadraja. Patoloki sadraj je krv, gnoj, crijevni
sadraj Ukoliko na abdominalni dren ide patoloki sadraj, dren se ne vadi ve ostaje dok se
stanje ne popravi, a ponekad se dren skrauje pa ga tada treba osigurati iglom sigurnosnicom.
Lavica je gumena trakica 1-2 cm irine i do 20 cm duine. Koristi se kod gnojnih rana koje
imaju dno. Postavlja se s ciljem da se rana ne slijepi te da se po njoj gnoj slijeva iz rane a
sadraj se skuplja u gazu.
Drenovi s odreenom namjerom : T dren, Blau
Zadae sestre kod pasivne drenae: promatranje bolesnika, kontrola boje i koliine sadraja,
pratiti ima li drenaa prirodan pad, redovita promjena vreice za skupljanje sadraja i biljeenje
izmjerenog na temperaturnu listu.

KIRURKA OBRADA RANE

OZLJEDE su oteenja organizma, koja zahvaaju sve njegove dijelove od koe i sluznica do
svih unutarnjih organa.
S obzirom na oteenost koe i sluznica dijelimo ih na zatvorene otvorene
ZATVORENE OZLJEDE
Nema oteenja koe i sluznica, zbivanja se odvijaju unutar organizma. Ozljede mogu biti teke
(unutarnja krvarenja, ozljede unutarnjih organa).
Glavni simptomi bolovi, znakovi unutarnjeg krvarenja, ozljede organa, prijelomi
OTVORENE OZLJEDE
Nastaje oteenje koe ili sluznica=RANA je povreda koja zapoinje prekidom kontinuiteta koe
ili sluznice, a dalja destrukcija (razaranje) tkiva ovisi o sili i mehanizmu
povreivanja.
KARAKTERISTIKE RANE: Otvaranje konog omotaa, destrukcija tkiva, otvaranje puta infekciji
LIJEENJE RANE:
Prva medicinska pomo, Ako krvari? Skidanje odjevnih predmeta? ienje rane?Zaviti?
Imobilizirati? Analgezija? Transport

OSNOVNA NAELA KIRURKOG ZAHVATA

Aseptiki postupak:
Osoblje koje sudjeluje kod zahvata mora obaviti kirurko pranje i dezinfekciju ruku, obui sterilni
ogrta, navui sterilne rukavice, na glavu staviti kapu, a preko nosa i usta masku. Priprema
bolesnikove
koe.
Operacijska
dvorana
mora
biti
ista
od
kontaminacije
mikroorganizama.Tijekom zahvata koristi se iskljuivo sterilan pribor i materijal.
KIRURKE TEHNIKE
Incizija = kirurki rez (Radi se u pravilu du normalnih konih linija - izbjegava se nekroza koja
pogoduje infekciji ili usporenom cijeljenju )
Disekcija = prepariranje. Izvodi se u anatomskim slojevima tkiva.
Ekscizija = debridman rubova rane uslijed ozljeda. Najvaniji je postupak pri obradi
kontaminirane rane, odstranjuje se oteeno tkivo i strana tijela (zatita
od infekcije).
Hemostaza = zaustavljanje krvarenja. Sprjeava se nastanak hematoma i seroma, vano je da
podruje u kojem se radi bude isto zbog preciznog rada. Radi se
elektrokoagulacijom ili povezivanjem krvne ile.
PRIMARNA OBRADA RANE (po Friedrichu) je kirurki zahvat koji se uini kod svjee rane
prvih 8 do 12 sati od nastanka ozlijede .
PRIMARNA OBRADA RANE je ekscizija rubova povrijeenog tkiva, odstranjenje ugruaka,
stranih tijela i oteenih dijelova. Radi se temeljita hemostaza. Zatvara se rana primarnim
avom kako bi se sprijeila naknadna kontaminacija. Ranu treba sterilno zaviti, povrijeeni
ekstremitet imobilizirati.
PRIMARNI AV JE ZABRANJEN ako je rana starija od 8-12 sati (namnoile su se bakterije),
ako nije bilo mogue potpuno odstraniti strana tijela, rane s depovima i velikim stupnjem
nagnjeenja, inficirane rane, profesionalne ozljede (kirurg, patolog, veterinar), ugrizne rane
7

(opasnost od mijeanja infekcije i gnjeenja tkiva), ratne i strijelne rane (opseno oteenje i
jako zagaenje, te zakanjela obrada).
Uvijek se provodi zatita protiv tetanusa.
PRIMARNO ODGOENI = ODLOENI AV
Nakon obrade rane po Friedrichu ranu s odloenim avima sterilno zaviti. Poslije 24 48 sati
ranu treba previti prekontrolirati je li se razvila infekcija. Ako se razvila infekcija u toku tih 48
sati avovi se ne steu, ve se vade i postupa se kao sa inficiranom ranom. Ako je rana izmeu
3. i 5. dana suha i bez gnojne sekrecije, moe je se zatvoriti prethodno pripremljenim primarno
odloenim avima.
SEKUNDARNI AV
Postupak zatvaranja rane nakon izlijeene infekcije. Prestanak sekrecije i svjee crveni izgled
granulacija, znak su da je infekcija savladana (bris granulacijske povrine?).
Sekundarni avovi se stavljaju izmeu 1. i 2. tjedna nakon saniranja infekcije.

ORGANIZACIJA RADA NA KIRURKOM ODJELU

INDIKACIJE ZA OPERACIJU

Apsolutna indikacija = HITNA OPERACIJA

Relativna indikacija = HLADNA OPERACIJA
OPERACIJA JE MEHANIKI RAD NA TKIVIMA i ORGANIMA koji omoguuje: izljeenje,
olakanje tegoba, postavljanje dijagnoze.
RADIKALNA OPERACIJA = IZLJEENJE uz otklanjanje uzroka, arita, oboljelog organa
PALIJATIVNA OPERACIJA omoguuje: otklanjanje tekog stanja (anus praeter)
EKSPLORATIVNA OPERACIJA slui za postavljanje dijagnoze (laparotomija)
PRIJEM BOLESNIKA = HITAN i REDOVAN
KARAKTERISTIKE RANE otvaranje konog omotaa (sluznice), destrukcija tkiva, otvaranje
puta infekciji
OZLJEDA IZAZIVA:
OPE PROMJENE reakcija organizma na traumu ovisi o veliini i opsegu ozljede. ok je
reakcija organizma na teku traumu,
LOKALNE PROMJENE rana, bol, krvarenje, infekcija
KIRURKA = OPERATIVNA RANA = planirani je operativni zahvat. Izvodi ga struno lice =
kirurg, u operacijskoj sali = aseptiki uvjeti. Izvodi se s namjerom - ukloniti organ-e ili olakati
bol, ispraviti priroene ili steene mane i nedostatke.
TRAUMATSKA RANA JE IZNENADNA POVREDA KOJA NASTAJE bilo gdje, bilo kada, bilo
ime, bilo tko ju napravi.
PRIJEOPERACIJSKA PRIPREMA: OPA, SPECIJALNA
DULJINA i VRSTA PRIPREME OVISI O:
KONDICIJI
DOBRA kraa
LOA dulja
DOBI
MLAA krae, dobro ope stanje STARIJA dulje, kronine
bolesti, gerontoloke promjene
DIJAGNOZI
VRSTI OPERATIVNOG ZAHVATA

RIZINI IMBENICI ZA KIRURKI ZAHVAT

STARIJA DOB sporo zarastanje rana, komplikacije dugotrajnog leanja
DEHIDRACIJA usporena cirkulacija (tromboza)
PUENJE upala plua, atelektaza, usporena cirkulacija tromboembolija
8

PRETILOST tee kretanje, disanje, pneumonija, tromboza, sporo zarastanje rana

STRAH emocionalni stres, miina napetost, hipertenzija, tahikardija
LIJEKOVI antikoagulansi, psihofarmaci, kortikosteroidi
OVISNOST alkohol , droga

OPA PRIJEOPERACIJSKA PRIPREMA BOLESNIKA

Svrha pripreme bolesnika za operaciju je osigurati mu najbolju moguu fiziku, psiholoku,
socijalnu i duhovnu spremnost za kirurki zahvat. Bolesnika treba pripremati psihiki i fiziki.
Opa prijeoperacijska priprema sastoji se od osobne higijene, prehrane bogate bjelanevinama
(1,5-2g/kg TT bjelanevina), sprjeavanja infekcije i preventivnih vjebi u svrhu sprjeavanja
poslijeoperacijskih komplikacija: vjebe disanja, vjebe iskaljavanja, vjebe ekstremiteta.

PSIHOLOKA PRIPREMA BOLESNIKA ZA KIRURKI ZAHVAT

Psiholoka priprema bolesnika provodi se od trenutka kada saznaje za potrebu lijeenja
kirurkim putem sve do odlaska u salu. Moe se zakljuiti da psiholoku pripremu zapoinje
kirurg koji je postavio indikaciju za kirurko lijeenje. On e bolesniku i njegovoj obitelji na
razumljiv nain objasniti potrebu, vanost i korisnost kirurkog zahvata. Dolaskom u bolnicu
sama uspostava pozitivnih odnosa izmeu bolesnika i medicinskog osoblja smanjit e tjeskobu
i potitenost kod bolesnika i poboljat e meusobnu suradnju. Pomo lanova obitelji ili drugih
bliskih osoba vrlo je vana pa i njih treba ukljuiti u rad s bolesnikom.
Potreba za kirurkim zahvatom moe izazvati kod bolesnika nekoliko emocionalnih reakcija
kako normalnih, tako i abnormalnih. Razlozi zabrinutosti bolesnika nakon prijema u bolnicu su
razliiti...
Prisutan je osjeaj bespomonosti i izgubljenosti, strah od smrti, strah od boli, strah od
operativnog zahvata i /ili anestezije, strah od mogue dijagnoze malignog oboljenja. Prisutan je i
strah od vlastitog izgleda nakon op. zahvata, strah kako e obitelj podnijeti izbivanje iz doma
osobito ako skrbi o maloj djeci ili nemonoj starijoj osobi. Mogu je i strah od gubitka
zaposlenja, podrke obitelji i sl. Problemi se mogu javiti i stoga to bolesnici ne mogu zadovoljiti
neke od svojih ljudskih potreba iz Maslovljeve piramide npr. : potrebe za sigurnou, afilijativne
potrebe, potrebe za samopotovanjem i druge.
Pristupi li medicinska sestra bolesniku kod prijema osmjehom i toplom rijei, moe ve tada
zadobiti njegovo povjerenje. Treba mu pokazati bolesniku sobu i prostorije koje bi mu mogle
zatrebati. Mora odvojiti vrijeme za razgovor s bolesnikom, tretirati ga s punim potovanjem,
uvaavati kao osobu i na isti nain tretirati obitelj. Potrebno je ukljuiti bolesnika u planiranje i
provoenje zdravstvene njege, uputiti u vanost i svrhu odreenog postupka, pruiti informacije
o predstojeem zahvatu ali samo onoliko koliko smo ovlateni, te pruiti emocionalnu podrku.
Bilo bi dobro objasniti nain komunikacije s bolnikim osobljem u sali, prostoriji za buenje ili
jedinici intenzivnog lijeenja.
Dokazano je da dobra psihika priprema pridonosi boljem podnoenju operacijskog zahvata,
brem oporavljanju, da treba manje analgetika, a boravak u bolnici skrauje se za 1-2 dana.

FIZIKA PRIPREMA BOLESNIKA ZA KIRURKI ZAHVAT

Fizika priprema obuhvaa rutinske pretrage, tj. one pretrage koje se rade svakom bez obzira
na dijagnozu a propisane su na svakom pojedinom odjelu uz male korekcije. Tu pripadaju one
pretrage koje omoguuju procjenu opeg zdravstvenog stanja neophodnog za anesteziju i
kirurki zahvat.
To su: KKS je kompletna krvna slika gdje se kontroliraju: E eritrociti, L leukociti i
diferencijalna krvna slika, SE sedimentacija, GUK (ok i uzbuenje uvijek povise GUK), obini
urin, sediment urina, urea, kreatinin. Za funkciju jetre treba napraviti jetrene probe AST, ALT,
bilirubin ukupni i direktni. Elektroliti su neophodni a to su Na (organizam ga uva prvih par sati)
K (jako se gubi nakon operacije urinom i drenaom a vaan je za miinu funkciju), Ca, Cl. Ako
bolesnik dehidrira subjektivno je prisutna e a objektivno je prisutna suhoa jezika, smanjen
turgor koe, upale oi, oligurija. Ako nastupi manjak natrija, osjea slabost, apatinost grenje
miia, anoreksiju. Ukoliko ima manjak kalija bit e prisutna miina slabost, apatija, nadutost,
zastoj stolice i vjetrova, pa paralitiki ileus esto nastaje kao posljedica manjka kalija. Albumini
su bitni zbog zarastanja rane. Mali koagulogram (vrijeme zgruavanja i vrijeme krvarenja te
protrombinsko vrijeme) je jako bitna pretraga. Markeri hepatitisa i AIDS-a se vade obavezno.
Bolesnici s poremeenom plunom funkcijom imaju hipoksiju, skloni su atelektazi, nastanku
pneumonie. Zato stariji od 60 godina, puai, gojazni, obavezno moraju provjeriti plunu
funkciju.
Nitko ne smije ii na operaciju bez Krvne grupe i Rh faktora, EKG-a, RTG-a plua i srca (samo
iznimno (mladi) auskultacija rada srca i plua), potpisanog pristanka za anesteziju i operaciju te
anesteziolokog pregleda bez obzira na hitan ili redovan prijem.
U fizike pripreme spadaju i specijalne pretrage, a one su posebne za svaku pojedinu dijagnozu
tj. sluaj. Tako npr. neemo raditi CT mozga ako ima frakturu nadlaktice.
Prehrana bolesnika prije operacije uvjetovana je stanjem bolesnika i indikacijom, vrstom i
mjestom kirurkog zahvata, stanjem uhranjenosti. Hipoalbuminemija je veliki problem kod
neuhranjenih osoba jer rana teko zarasta. Dehidracija
se svakako mora izbjei.
Dok bolesnik jo nije operiran treba ga nauiti vjebe disanja i iskaljavanja, te vjebe nogu i
stopala kao prevenciju komplikacija dugotrajnog leanja. Kada bude imao bolove nakon
operativnog zahvata nee htjeti raditi nita to ga boli i nee sluati naa objanjenja zato je to
potrebno.

OPA PREOPERATIVNA PRIPREMA BOLESNIKA DAN PRIJE OPERACIJE

Poinje provjerom vitalnih funkcija, promatranjem
opeg stanja, razgovorom (pruanje
psiholoke potpore). Svakako treba provjeriti ima li sve laboratorijske pretrage. Treba naruiti
krv ako je potrebno i provjeriti svu bolesnikovu dokumentaciju.
Vana je priprema probavnog trakta pa 12 sati prije operacije ne smije jesti a 6 sati prije
operacije ne smije piti. Zadnji obrok je ruak i to juha. Moe piti negazirana pia kao vodu , aj
sok i sl.do 22-24 sata?
Priprema probavnog trakta se sastoji i od ienje crijeva: klizma (u18 sati) ili coloclens (u14
sati) ili manit 20 % u 14 sati (250ml per os), u dananje vrijeme supozitorij u18 sati ili Dulcolax
tbl oko 12 sati .
Bolesnika treba poduiti vjebama disanja i iskaljavanja i vjebama prevencije tromboze.Treba
ga upoznati da prije operacije mora skinuti sve to bi moglo ometati operaciju ili anesteziju kao
to su nakit, minka, zubna proteza, lee, donje rublje. Vana je i osobna higijena i primjena
propisane terapije.
10

esto se daje Apaurin za mirnu no (5mg) i antikoagulantna terapija kao sastavni dio
premedikacije.

OPA PREOPERATIVNA PRIPREMA BOLESNIKA NA DAN OPERACIJE

sastoji se od provoenja osobne higijene, pripreme operativnog polja, provjere bolesnikove
dokumentacije, pripreme bolesnikog kreveta, kontrole vitalnih funkcija, promatranja bolesnika,
obavljanja laboratorijskih pretraga koje jo nedostaju i davanja premedikacije.
Osobna higijena se provodi uz kontrolu pokretnog bolesnika, pruanja pomoi polupokretnom
bolesniku ili njegu nepokretnog bolesnika. Tuiranje (pranje) bolesnika je uvijek bolje od
kupanja. Posebno treba dezinficijensom oprati podruje operativnog polja i dijelove tijela gdje se
razmnoava vie MO (pazuh, glutealna regija). Vana je higijena usne upljine jer je zbog
uvaanja tubusa mogue izazvati infekciju donjih dinih putova.
Bilo bi dobro obui benkicu za operaciju. Potrebno je poskidati sve dodatke (lee, periku,
umjetno zubalo, nakit, minku ). Provjeru treba iskoristiti za razgovor s pacijentom kao dio
psihike pripreme.
Ukoliko je potrebno uvodi se kateter, sonda, CVK ili bilo to po nalogu kirurga ili anesteziologa.
Priprema operativnog polja se sastoji i od brijanja (noge, trbuh). Izbjegava se brijanje na
odjelu. Ako se dan prije operacije brije zbog moguih mikropovreda razviju se MO, pa se
uglavnom brije u sali. Brije se jednokratnim priborom. Ne smije se depilirati jer bi mogla nastati
reakcija (crvenilo, alergija..)
Na vrijeme treba provjeriti ima li svu potrebnu dokumentaciju. Mora imati sve bez ega nitko ne
moe na operaciju i nalaze rutinskih, ali i specijalnih pretraga ako je to potrebno.
Bolesnikov krevet mora biti presvuen i pripremljen kao za inkontinentnog bolesnika. Uz krevet
moraju biti pripremljena sva pomagala koja bi mogla zatrebati. Izbor pomagala ovisi o vrsti
operativnog zahvata. To mogu biti bubreasta zdjelica, stanievina, tlakomjer, stalak za infuziju,
flaster, drai za vreice, vreica s pjeskom i ostalo.
Nona smjena mora poeti kontrolu vitalnih funkcija. Kontrola tlaka, disanja, pulsa i
temperature je vana i ukoliko neka od funkcija nije u redu odmah treba obavijestiti operatera i
anesteziologa.
Promatranje bolesnika je vrlo vano jer treba primijetiti promjenu raspoloenja (uznemirenost) i
o tome obavijestiti lijenika koji e dati bolesniku neto za smirenje. Treba otkriti respiratorni
infekt ako se razvije pa e se odgoditi operacija, menstruacija u dananje vrijeme uglavnom nije
razlog za odgodu.Treba provjeriti je li natate. to ako nije? Kontrola puenja? Na
premedikacijskom listiu stoji u napomeni ako treba jo neto dodatno izvaditi od pretraga
(GUK, E, L) Ukoliko treba neka RTG pretraga ili konzilijarni pregled mora se obaviti prije
odlaska u salu. Neki bolesnici dobiju antikoagulans kao prevenciju tromboze, netko mora dobiti
antibiotik

PREMEDIKACIJA
je medikamentozna priprema bolesnika za anesteziju i operaciju. Ordinira je anesteziolog za
redovne pacijente nakon anesteziolokog pregleda.
Svrhe davanja premedikacije su da osigurava bolesniku odreeni stupanj sedacije, smanjuje
uzbuenost, smanjuje strah prije operacije, smanjuje sekreciju sline i znoja, smanjuje bol i
potrebu za veim koliinama anestetika tijekom operacije, smanjuje reflekse kolinergikih
ivaca. U postanestetikom i neposrednom postoperacijskom toku, zadrava trajanje analgezije.

11

Naini primjene premedikacije su razliiti a maksimum djelovanja ovisi o nainu davanja Kod
s.c. primjene maksimum djelovanja je za 75 min. Kod i.m. i per os primjene maksimum
djelovanja je za 30-45 min, a kod i.v. primjene za 15 min.
Prije primjene premedikacije treba provjeriti je li natate. Ako nije treba obavijestiti anesteziologa
ili uvesti sondu.Treba vidjeti je li skinuo sve dodatke i ako nije treba mu dodatno objasniti
vanost skidanja istih i opasnosti ako ostanu. Treba saznati je li se pomokrio jer nakon
premedikacije moe imati vrtoglavicu, hipotenziju, u sali nema WC-a. Prije davanja
premedikacije treba provjeriti: KOME, TO, KAKO i KOLIKO treba dati. Bolesnika se vozi u salu
na leeim kolicima. Ne ostavlja se bolesnika samog, ve se predaje osobi iz sale s potrebnim
dokumentima.

ANESTEZIJA
je gubitak samo osjeta BOLI ili gubitak SVIJESTI. Svijest i bol su u funkciji CNS-a
anestetik deprimira oboje. Anestezija moe biti opa ili lokalna.

Opa anestezija je reverzibilna depresija CNS-a koja prvo uzrokuje gubitak svijesti pa nakon
toga analgeziju, a zatim amneziju pa miinu relaksaciju. U opu anesteziju se moe uvesti
pacijenta intravenozno, inhalacijom i rijetko rektalno. Lijekovi se kod uvoenja primjenjuju
pojedinano ili meusobnim kombiniranjem. Kontraindikacije za opu anesteziju su
preosjetljivost, oteen kardiovaskularni sistem, neprohodni dini putovi, nemogunost
umjetnog disanja.
Lokalna anestezija je gubitak osjeta i privremeni nestanak boli. Svijest je ouvana. Nain
izvoenja: povrinska anestezija, infiltracijska anestezija, provodna anestezija.
Povrinska anestezija je primjena anestetika samo na sluznice organa. Izaziva blokadu osjetnih
zavretaka ivanih vlakana u sluznicama. Primjenjuje se premazivanjem, rasprivanjem. Mora
li pacijent biti natate?
Infiltracijska anestezija slii povrinskoj, ali kako anestetik ne moe djelovati kroz neoteenu
kou, anestetik se injektira pod kou ili tkivo u okolinu mjesta operativnog zahvata. Anestetik ne
djeluje u kiselom mediju (upala), mijenja anatomski izgled tkiva u koje se utrca iri ga pa se
daje u okolinu mjesta obrade.
Provodna anestezija je primjena anestetika u predio ivca ili snopa ivaca koji inerviraju jednu
cijelu regiju. U regionalne (provodne ) anestezije pripadaju spinalna i paravertebralna. Vrste
spinalne anestezije su: subduralna i epiduralna a postoji i paravertebralna tzv. pleksus
anestezija.
Kontraindikacije za lokalnu anesteziju su psihiko stanje bolesnika, preosjetljivost na lokalni
anestetik i upala tkiva.
Nakon ope ali i lokalne anestezije je obavezna kontrola vitalnih funkcija (disanje, puls, tlak) , jer
je svaki anestetik vazodilatator. Nakon operacije svaki bolesnik ide u sobu za buenje, a ako je
potreban intenzivan nadzor dulje vrijeme (teak ili dugotrajan operativni zahvat) , onda ide u JIL.

12

ABDOMINALNE OPERACIJE
1. Hernija bruh kila
S obzirom na vidljivost, postoje
UNUTARNJE:hijatus hernija i diskus hernija i
VANJSKE: umbilikalna, ingvinalna, femoralna, skrotalna.
Hernija vanjska = Abdominalna hernija je izboenje potrbunice (peritoneum ) kroz
kongenitalni ili steeni otvor koje trajno ili prolazno sadrava dijelove trbunih organa
Ventralna hernija = Postoperativna hernija = hernija ventralis postoperativa (recidivans) Nastaje
na mjestu operativnog oiljka (nepotpuna dehiscencija)
Hernija se sastoji od:
Kilnog prstena: Otvor na trbunoj stjenci gdje kila izlazi iz trbune upljine
Kilne vree: Izboenje peritoneuma
Kilniog sadraja: crijevo, omentum
Uzroci nastanka su: slabost trbune stijenke, naprezanje (kaalj, opstipacija), debljina
mravljenje, teki fiziki rad.
Reponibilna kila je relativna indikacija za operaciju. To je izboenje vidljivo pri napinjanju.
Pritiskom ruke moe se potisnuti unutra. Bolesnik se ali na osjeaj pritiska i/ili bol u podruju
hernije.
Ireponibilna kila se prepoznaje po tome to je kilni sadraj zadran u kilnoj vreici. Ne moe se
vratiti u trbunu upljinu.
Mogua komplikacija INKARCERACIJA = ukljetenje akutni abdomen
Prijeoperacijska priprema za obinu herniju su rutinske pretrage, anestezioloki pregled, opa
psiholoka i fizika priprema? Ovisno o dobi i kondiciji operacija moe biti izvedena klasino ili
laparoskopski, a moe se napraviti hernioplastika.
Anestezija moe biti opa ili spinalna (kontrola bolesnika 24 sata po operaciji, panja zbog
manjka osjeta).
Poslijeoperacijska njega poinje u sobi za buenje i zatim kad bolesnik postane kontaktibilan
ide na odjel
0. dan
Kontrola vitalnih znakova, nita na usta, davanje propisane terapije-infuzija?
Kontrola operativne rane (reaktivno krvarenje vreica s pjeskom)
Kontrola drenae (redon dren), preventivne vjebe disanja i cirkulacije, prevencija post
operativnih potekoa pa i komplikacija.
Kod mukaraca pri operaciji ingvinalne ili skrotalne hernije suspenzorij tj. kugla od vate ispod
skrotuma za elevaciju, a time prevenciju edema i bolova.
1. dan
Ustaje uz pomo (primiti ranu kao prevenciju recidiva), osobna higijena uz pomo, tekua dijeta,
vjebe prevencije, kontrola operativne rane.
2. Post operativni dan
Pospjeivanje peristaltike, tekue kaasta dijeta. Dren? Previjanje rane?
Laparoskopski operirani idu kui.
7-8. dan avi ex
Upute za kui
Lako probavljiva hrana koja ne nadima. Izbjegavati naprezanje (kaalj, prehlada, konstipacija,
opstipacija, teki fiziki rad 6 mjeseci). Muki normalne gae, ne bokserice.

13

Inkarcerirana hernija - simptomi:

Crveno, tvrdo, bolno. Kilni sadraj je zadran u kilnoj vrei, prestaje prolaznost kroz crijevo.
Slika mehanikog ileusa. To je apsolutna indikacija za operaciju ako se ne izvede taxis.
Simptomi inkarceracije su bol u podruju hernije i itavom trbuhu, munina, povraanje. Nema
stolice ni vjetrova.
Taxis je postupak vraanja kilnog sadraja u trbunu upljinu. Mora se napraviti unutar 2 sata od
inkarceracije. Probati uz klizmu i premedikaciju (Apaurin). Za operativni zahvat treba napraviti
laboratorijske pretrage: biokemijske, KG i Rh faktor, EKG, Rtg plua i srca. Sonda po odredbi
lijenika, infuzija po odredbi lijenika. Potpisan pristanak za operaciju i anesteziju.
Poslijeoperacijska njega ista kao i nakon operacije ostalih hernija.
Ukoliko je bila resekcija crijeva njega kao nakon operacije crijeva i CAVE KLIZMA!

2. Appendicitis acuta
Akutni abdomen
Stanje akutnih zbivanja u abdomenu (upala?)
Znakovi: Bol, rektalna temperatura via od jednog stupnja od one mjerene izmeu dva nabora
koe.
Appendicitis acuta se javlja u svakoj ivotnoj dobi, veinom izmeu 10. i 30. godine ivota, rjee
prije 2. godine ivota. Uzrok je opstrukcija lumena crvuljka.
Simptomi su bol u epigastriju ili oko pupka, munina i povraanje. Poslije 3-4 sata lokalizacija
boli u donji desni dio trbuha (ileocekalno podruje).
Ako crvuljak nije u anatomskom poloaju, javljaju se opstipacija ili proljev, jaki bolovi u itavom
trbuhu, esto mokrenje.
Hitna ambulanta
Bolna palpacija u Mc Burneyevoj i lanzovoj toki. Rowsingov znak (pri pritisku dlana na lijevu
ilijanu jamubol u ileocekalnoj regiji), Blumbergov znak (pri poputanju pritiska u ilocekalnom
dijelu javlja se jaa bol na tom mjestu).
Apsolutna je indikacija za operativni zahvat. Vadi se KKS, L, sediment urina, mjeri se
temperatura: aksilarno i rektalno.
Slijedi hitno primie, vadi se KG i Rh faktor, snima EKG i Rtg plua i srca. Treba potpisati
pristanak za operaciju i anesteziju uz anestezioloki pregled. Obavi se osobna higijena, nakit,
minka, dodaci, brijanje?
Kronini apendicits
-relativna je indikacija za operaciju. Jednaki su simptomi, ali laboratorijski nalazi ne: L
normalnih vrijednosti, urin sediment BO, ginekoloki BO . Jedini dokaz irigografija s dva
kontrasta. Moe se aktivirati (upaliti) bilo kada i bilo gdje.
Zdravstvena njega nakon operacije
Soba za buenje, isti dan premjetaj na odjel0. dan
Kontrola opeg stanja, operativne rane, mokrenja, drenae (peritonitis-abdominalni dren, sonda,
infuzija + antibiotici). Nita na usta - aj 24 sata nakon operacije.
1. postoperativni dan
Ustaje ovisno o opem stanju i dobi (kolaps). Drati se za ranu uz pomo kod osobne higijene.
Kontrola rane, aj.
2. postoperativni dan
Ustaje, obavlja osobnu higijenu. Kontrola op. rane? drenaa (ex). Kontrola peristaltike/
supozitorij, klizma.Tekue kaasta dijeta.
3. postoperativni dan
Previjanje rane (cijeljenje). Lako probavljiva prehrana.
7.-8. postoperativni dan
14

avi ex.
Komplikacije
Rana cijeli per. sec. Peritonitis/antibiotici, abdominalni dren/Duglasov apsces (6-7 post op. dan)
Upute za kui
Lako probavljiva prehrana (mjesec dana). Ne dizati nita teko niti se naprezati.

3. Operacija eluca
Indikacije za operativno lijeenje eluca: krvarei ulkus, perforacije, akutna komplikacija ulkusne
bolesti, stenoze, penetrirajui ulkus, rak eluca.
Pretrage: rutinske pretrage + specijalne pretrage: endoskopske,RTG,PHD,pretrage krvi
Preoperativna njega - priprema
Opa - psihika, fizika + Specijalna
Specijalna priprema - Lako probavljiva prehrana, dodatne pretrage. Nadoknada infuzijom onih
sastojaka koji nedostaju (elektroliti, eritrociti, eljezo) Priprema probavnog trakta, uvoenje
sonde, ispiranje eluca (1-2 dana).
Dan prije operacije - klizma, ruak: juha, tekuina do 22-24 sata, poduka: vjebe prevencije
respiratornih i cirkulatornih komplikacija, provjera dokumentacije.
Na dan operacije - kontrola opeg stanja, dokumentacije, skidanje dodataka, premedikacija
(provjeri napomenu).
Poslijeoperacijska njega - Soba za buenje, JIL, odjel
0. dan - Kontrola vitalnih znakova, operativne rane,drenae, izgled. Infuzija (2- 2,5 litre).
Povieni poloaj. Potekoe - komplikacije su mogue. Kontrola drenae.
1. post op dan - ustajanje, pomo pri osobnoj higijeni (higijena usne upljine) sonda -sadraj,
ispiranje, crpljenje, vjebe prevencije, infuzija , terapija.
2. post op. dan - ustajanje - pomo pri osobnoj higijeni, sonda, peristaltika pospjeivanje,
infuzija, terapija, previjanje op. rane.
3. post op. dan - ustajanje, sonda ex (ovisno o sadraju, peristaltici), abdominalni dren ex,
kontrola operativne rane, aj / 1-2 alice u 24 sata
4. post op. dan - tekua dijeta-aj, kuhano
5. post op. dan - Tekua opa dijeta, uvod u eluanu dijetu-obroci mali ali esti
7.-8. post op. dan - avi ex
Upute za kui zdravstveni odgoj, eluana dijeta, ne dizati teke terete. Alkohol i cigarete?
Lagane etnje; rekonvalescencija.
Postoperativne komplikacije
Rane - Dehiscencija avova na bataljku, retencija eluanog sadraja
Kasne - Sindrom malog eluca, dumping sindrom, anemija, steatoreja, gastrostoma
Rane komplikacije
Dehiscencija -5. postoperativni dan, jaki bolovi u gornjem abdomenu, defans
Dijagnoza rtg eluca (barijev sulfat)
Pomo -Nita na usta, sonda, antibiotici, infuzija
Retencija eluanog sadraja zbog oteanog prolaza kroz anastomozu
Simptomi - Nadutost, podrigivanje, tucavica, povraanje zelenog sadraja (retencija)
Pomo - Sonda (crpljenje eluanog sadraja), nita na usta, infuzija.
Kasne komplikacije
Sindrom malog eluca (B ll) - osjeaj punoe i nakon malog obroka, posljedica je mravljenje
Pomo - esti i mali obroci
Dumping sindrom
15

Rani nastaje 30-40 min nakon obroka zbog prolaza hrane u jejunum. Osjeaj slabosti,
vruina, tahikardija. Pomo - leei poloaj, esti i mali obroci bez tekuine. Mlijeko treba
izbaciti.
Kasni - nastaje 2 sata nakon jela i traje 30-40 min uz tremor, nesvjesticu, povraanje (nagli pad
GUK-a). Pomo - eer i kruh
Anemija - Manjak eljeza i vitamina B12
Steatoreja - Masna stolica. Nema dovoljno pankreatinog soka.
Gastrostoma za prehranu - Njega oko stome. Voditi rauna da kateter ne bude manji od stome
(hrana izlazi pored i macerira kou)
Prehrana: trcaljka (ne ljevak), tekue kaasta hrana, esti obroci (do 500 ml). Nakon obroka
kateter isprati i zatvoriti.

4. Operacija unog mjehura i/ili unih vodova

Simptomi - une-bilijarne kolike
Naprave se rutinske pretrage i specijalne pretrage (ultrazvuk bilijarnog trakta, peroralna
kolecistografija, intravenska biligrafija, CT abdomena, nuklearno medicinske pretrage, ERCP
(endoskopska retrogradna kolangiopankreatografija).
Prijeoperacijska priprema je opa prijeoperacijska priprema: psihika i fizika.
Cholelithiasis = une kolike
Choledocholithiasis = une kolike, ikterus, aholina stolica, taman urin
Poslijeoperacijska njega
Soba za buenje, intenzivna, odjel. Kontrola vitalnih znakova. Adekvatan? poloaj. Provoenje,
prevencija potekoa i komplikacija. Daje se terapija kako ordinira operater. Provodi se kontrola
drenae (Abdominalni dren, sonda, kateter. T-dren/kod choledocholithiasis i choledochotomije)
0. dan -Nita na usta, infuzija
1. dan Infuzija, sonda/aj. Pomo pri osobnoj higijeni i higijeni usne upljine, provoenje
vjebi, kontrola rane i drenae.
2. dan -Pomo pri osobnoj higijeni, infuzija po potrebi, tekue kaasta dijeta. Obavezno
pospjeivanje peristaltike (klizma,supozitorij)
3. dan - utika dijeta, abdominalni dren ex, kontrola operativne rane
7.-8. dan - avi ex. Bolesnik moe kui
Upute za kui
utika dijeta, postupno dodavati namirnice koje nisu u dijeti, ne teko dizati zbog recidiva.
Choledocholithiasis
T-dren kod choledochothomie. Sadraj je u/jetra lui 750-1000ml. Smjeten je u
choledochusu, izlazi iz abdomena pokraj operativne rane i spojen je na vreicu. Prvih dana
nakon operacije protok je smanjen zbog edema papile, pa sadraj ide u vreicu a ne u
duodenum.
1. dan = 500-1000ml
2.-3.dan koliina se smanjuje
4.dan = 200-500ml
Ostale dane sadraj ide u duodenum, a ne u vreicu
Primarna biligrafija se radi za vrijeme operacije. Sekundarna biligrafija se radi 7.-8.post.op.dan,
a prethodi joj postupno zatvaranje/klemanje T-drena/

16

Klemanje T-drena poinje 4.-5. post.op.dan ili 7.-8.post.op. dan. Obavezno je za to vrijeme
promatrati bolesnika i primijetiti ako se pojave simptomi komplikacija (munina, povraanje,
poviena temperatura, bolovi, napetost)
Prvi dan klemanja - 22 sata (doruak-veera)
Drugi dan klemanja - 32 sata (doruak, ruak, veera) /24/
Trei dan klemanja - 24 sata
etvrti dan se radi sekundarna biligrafija/dren je zatvoren/
Vaenje T-drena - ako je nalaz sekundarne biligrafije u redu T-dren se vadi ili skrauje.
Oslobodi se koni av, bolesnik duboko udahne i dren se izvadi.
Opstruktivni ikterus
Razlog je mehanika zapreka oticanju ui. Uzrok moe biti - kamenci u unim vodovima,
bolne une kolike.
Tumor-karcinom: ikterus bez bolova.
Simptomi: ikterus, aholina stolica, tamni urin
Dijagnoza: jetrene probe, ERCP, CT bilijarnog trakta
Prijeoperacijska priprema: veliki koagulogram, K vitamin/konakion jer su skloni krvarenju.
Poslijeoperacijska njega - Infuzija+vitamini, K-vitamin, drenaa
- T-dren(uovod)
- Abdominalni dren
- Sonda
- Kateter
Laparoskopska cholecistektomija - 4 ranice
0. dan: Infuzija, naveer aj, ustaje. Drenaa ako je potrebna, abdominalni dren.
1. dan: Tekua dijeta, abdominalni dren ex
2. dan: utika dijeta, ide kui(7.-8.dan avi ex i kontrola na odjelu ili u ambulanti)

5. Zdravstvena njega bolesnika s operacijom crijeva

Rani znakovi karcinoma debelog crijeva: smetnje u defekaciji, umor, bljedoa, gubitak apetita,
postupni gubitak na teini, neodreeni bolovi u trbuhu, stolica pomijeana sa svjeom krvi.
Preporuka je SISTEMATSKI PREGLED.
DVA glavna znaka karcinoma su izmjena opstipacija i proljeva i svjea krv u stolici.
Dijagnostika
Digitorektalni pregled, stolica na benzedin, endoskopske pretrage + PHD,irigografija, markeri na
karcinom CEA, CT ili UZ abdomena, ginekoloki, uroloki pregled
Priprema bolesnika za operaciju
- Rutinske pretrage, anestezioloki pregled,specijalne pretrage
- Opa prijeoperacijska priprema
- Opa specijalna priprema
- Lokalna priprema
Opa prijeoperacijska priprema sastoji se od psihike i fizike , te prevencija komplikacija
Opa specijalna priprema sastoji se od korekcije poremeenih funkcija, poboljanja opeg
stanja, djelovanja na anemiju, hipoproteinemiju. To se postie infuzijom + vitaminima,
transfuzijom. Radi se korekcija poremeenih funkcija i poboljanje opeg stanja djelovanjem na
anemiju, hipoproteinemiju
Lokalna priprema
ienje debelog crijeva od fekalnih masa koje traje 2 dana. Daju se antibiotici. Dan prije
operacije po odredbi lijenika naruuje se krv, plazma za operaciju.
17

Prvi dan ienja crijeva daje se tekua dijeta, antibiotik ,infuzija (korekcija). ienje debelog
crijeva pomou klizme ?, supozitorija. Oralno sredstvo za ienje (Purisan)
Drugi dan ienja crijeva, tekuina, infuzija, antibiotik. ienje debelog crijeva klizma ili
supozitorij uz oralno sredstvo za ienje.
Opa preoperativna priprema na dan operacije.Tromboprofilaksa ? Napomene (GUK, RR, .)
Poslijeoperacijska njega
JIL, na odjel ide 2. do 3. post operativni dan
Fowlerov poloaj (bolja ventilacija plua). Kontrola vitalnih znakova, opeg stanja, davanje
propisane terapije. Prevencija potekoa i post operativnih komplikacija, kontrola operativne
rane -abdomen ,rektum, kolostoma
Kontrola drenae
Abdominalni dren, rektalni dren, sonda ,urinarni kateter
1. Post operativni dan
Jo uvijek JIL. Kontrola vitalnih funkcija, opeg stanja, osobna higijena uz pomo. Njega usne
upljine jako vana. Ustajanje ovisno o opem stanju. Propisana terapija, kontrola operativne
rane, drenae, provoenje vjebi prevencije (duboko disanje, iskaljavanje, vjebe nogu)
2. Post operativni dan - bolesnik ide na odjel
Kontrola opeg stanja, vitalnih znakova, drenae (vaenje? Sonda?), rane (previjanje). Osobna
higijena i ustajanje uz pomo, propisana terapija, provoenje vjebi prevencije, kontrola
peristaltike??? CAVE KLIZMA
3. Post operativni dan
Osobna higijena uz pomo, ustajanje, vaenje drenova? vjebe prevencije, propisana terapija,
peristaltika (prostigmin), aj?
4-8. Post operativni dan
Tekue kaasta dijeta, kontrola stolice, prilagoavanje prehrane organizmu
Stoma je spoj upljeg organa s okolinom
Poeljno je s kirurgom unaprijed odrediti mjesto stome ako e biti trajna kolostoma
Podjela prema mjestu stome: Ileostoma, cekostoma, transferzostoma, sigmoidostoma
Podjela prema broju otvora
Jednocjevna = unipolarna
Dvocjevna = bipolarna
Jedan je otvor aktivan,drugi je otvor pasivan
Fiziologija debelog crijeva je apsorpcija tekuine, stvaranje formirane stolice
Dijareja = brza peristaltika
Opstipacija = usporena peristaltika
Ileostoma- cekostoma 1-1,5 litara tekue stolice dnevno,stolica je puna enzima pa nagriza kou
Transferzostoma - Stolica nekoliko puta dnevno, kaasta konzistencija
Sigmoidostoma1-2 stolice dnevno. Stolica je formirana
Njega stome
Pranje neutralnim sredstvima, dezinficijensi su tetni jer unitavaju obrambeni sloj koe, benzin
upotrijebiti samo kad je neophodno. Poeljno je tuiranje, ne kupanje. Na kraju treba dobro
osuiti kou prije lijepljenja pomagala kako bi maksimalno dralo (5-6 dana)
Pomagala za stomu
Jednodjelna i dvodjelna
Pomagala lijepiti na istu i dobro oienu kou, prije stavljanja dobro skrojiti. Trbuh prilikom
stavljanja pomagala treba napeti. Koristiti stomaheziv paste ili drugo Smjer postavljanja
vreice ovisi o pokretnosti bolesnika. Lijepi se odozdo prema gore.
Pouavanje bolesnika
1. medicinska sestra-tehniar sam radi, a pacijent gleda
2. bolesnik radi - medicinsko osoblje gleda i ispravlja ako neto radi krivo
3. bolesnik napravi sam i doe pokazati med. sestri-tehniaru postavljeno pomagalo.
18

Skidanje pomagala
Samo odvojiti vreicu od podloge tako da se vreica odvaja od gore pa prema dolje kako
sadraj ne bi iscurio. Podlogu treba ostaviti (od 5 do 6 dana) i crijevo oistiti, te staviti novu
vreicu. Jednodjelno pomagalo odljepljujemo od gore prema dolje. Kou oistimo, osuimo i
nalijepimo novo pomagalo. Pomagalo na ispust ne odvajamo, ve samo ispustimo sadraj u
kanalizaciju.
uvanje okolia - postoje pomagala vreice od morskih algi koje moemo bacati u
kanalizaciju jer su biorazgradive.
Opstipacija ljudi sa stomom
Po dogovoru s lijenikom moe se dati klizma s posebno dizajniranim irigatorom i kateterom.
Stoma nema sfinkter
ivot sa stomom
Prehrana - Namirnice uvoditi postepeno, vidjeti kako reagira na odreene namirnice, piti
dovoljno tekuine. Zadnji obrok oko 18 sati zbog nonih (nekontroliranih) pranjenja
Oblaenje - Komotno, da ne stee
Fizika aktivnost - poeljna, nema ogranienja osim dizanja tekih tereta
Izlasci - Nema ogranienja, uvijek ponijeti rezervna pomagala u sluaju potrebe
Putovanja -Nositi sa sobom dovoljno svega za odreeni broj dana jer vani moda nee biti ba
vaeg broja ili vrste pomagala. Treba se osigurati od neugodnosti.
Posao - Sve poslove moe normalno obavljati ali ne teke fizike poslove i ne rad u
prehrambenoj industriji ili kuhinjama.
More, plivanje - nije nemogue uz neka pomagala i prethodnu klizmu
U nekim sluajevima (dijagnoza ileusa) postoji mogunost zatvaranja stome nakon par
mjeseci kada se crijevo oporavi.
Klubovi su mjesta na kojima se sastaju ljudi s istim problemima i razmjenjuju iskustva, saznanja
o pravima. Lake im je kada vide da ih drugi razumiju.Vana je podrka obitelji .

OPA POSTOPERATIVNA NJEGA

Nakon operativnog zahvata bolesnik ide u sobu za buenje.Tu je pod intenzivnim nadzorom dok
ne postane kontaktibilan i dok vitalne funkcije ne postanu stabilne. U jedinicu intenzivnog
lijeenja idu oni pacijenti koji su imali dugotrajniji i tei operativni zahvat - boravak 1-3 dana.
Po zavretku operativnog zahvata kontrola vitalnih funkcija svakih 5/10/15/30 minuta ovisno o
stanju operiranog, kontrola stanja svijesti, rane/krvarenja i drenae. Neophodna je nadoknada
tekuine i davanje terapije kako ordinira lijenik .

POSTOPERATIVNE POTEKOE
Mogue ih je ublaiti nekim postupcima.
- Drhtavica, bol, grlobolja, munina i povraanje, e. Resorptivna temperatura, tucavica
singultus, potekoe s mokrenjem, stolicom, nadutost- meteorizam, zastoj stolice.
DRHTAVICA
Nastaje zbog pothlaivanja bolesnika. Pomo se sastoji od pokrivanja bolesnika, utopljavanja.
Ne zagrijavati bolesnika ili ga staviti uz izvor topline.
BOL
Normalno se oekuje bol kao potekoa u prvih 48 sati od operacije. Prvi analgetik se moe dati
??? sati nakon operacije, ali paljivo.
Uzroci - Prestanak djelovanja anestezije, stegnut
19

zavoj, udlaga, edem, hematom u op. rani, dren, neudoban poloajSestra treba znati
lokalizaciju boli, karakter boli: tupa, otra, nagla, pulzirajua, vrijeme trajanja boli. Za sve boli
koje traju due treba provjeriti uzrok jer moe biti i infekcija. Bol moe smanjiti dobra psihika
priprema, dobar poloaj, poloaj drena. Treba popustiti zavoj, udlagu, dati analgetik (ako nije
kontraindiciran).
GRLOBOLJA
Oropharingealni tubus za vrijeme operativnog zahvata. Bolesnik se ali da ga boli grlo.Treba mu
objasniti zato boli i kada e bol proi.
MUNINA I POVRAANJE
Posljedica su djelovanja anestetika, nakupljenog eluanog sadraja. Neki ljudi tee podnose
opu anesteziju. Kod debljih ljudi se due resorbira anestetik. Uzrokuje gubitak tekuine i
elektrolita, neugodan osjeaj u ustima i bol, naprezanje trbunih miia, dehiscencija?
Pomo:Uputiti da duboko die, savjetovati da izbjegava pokrete.Tekuina na usta samo u malim
koliinama ako je dozvoljeno zbog zahvata. Obavijestiti lijenika. Ako traje due od 24sata treba
uvesti nazogastrinu sondu.
E
- svjesna elja za pijenjem vode. Uzrok moe biti dehidracija, premedikacija, gubitak tekuine za
vrijeme operacije i zabrana pijenja tekuine nakon operacije. Pomo: Vlaiti usnice mokrom
gazom, njega usne upljine, primjena propisanih infuzijskih otopina.Tekuina per os po odredbi
lijenika.
RESORPTIVNA TEMPERATURA
Umjereno poviena 1. i 2. post op. dan od 37,5-38C. To je reakcija organizma na resorpciju
bjelanevina iz operativne rane. Ako traje dulje INFEKCIJA ? (plua, mokrani mjehur,
operativna rana, tromboflebitis dubokih vena).
TUCAVICA
je kloniki gr dijafragme uzrokovan nadraajem nervusa frenikusa (ponavljano nevoljno
stezanje oita praeno naglim zatvaranjem epiglotisa uz karakteristian zvuk). Uzroci tucavice
mogu biti meteorizam, akutna dilatacija eluca, peritonitis. Sonda je u ovim sluajevima
indicirana. Kod nepoznatog uzroka tucavice 5 min udisati i izdisati u papirnatu vreicu i
zadrati dah. Oni koji smiju piti trebaju zadrati dah dok uzmu veliki gutljaj vode.
Medikamentozna terapija.
POTEKOE S MOKRENJEM
Organizam u oku uva natrij. Prvo mokrenje mora biti u roku 8 sati od operacije, a prisutna je
oligurija. Koliina primljene i izluene tekuine se izregulira tijekom 48 sati. Uzroci potekoa s
mokrenjem mogu biti: abdominalne operacije, spinalna anestezija (nedostatak podraaja),
smanjeno stvaranje urina (dehidracija), psihike i fizike potekoe. Pomo kod potekoa s
mokrenjem je izazvati mokrenje raznim postupcima (topla nona posuda, ruke uroniti u toplu
vodu, um vode, sjedei poloaj, paravan). Treba poticati na mokrenje pri retenciji urina (zbog
jako proirenog mjehura nastaje atonija miia, pa mokri male koliine - 30-60ml svakih 2030min). Slijedi kateterizacija (lijenik ordinira) uz polagano pranjenje mjehura.

20

POTEKOE SA STOLICOM
U roku 48 sati od operacije mora se uspostaviti peristaltika samostalno uz pomo nekih od
naina uspostavljanja peristaltike (mikroklizma, supozitorij, klizma,prostigmin)
Potekoe sa stolicom - nadutost - meteorizam
Nastaje zbog nakupljanja plinova i tekuine u crijevima, a crijevna se peristaltika sporo
uspostavlja ili je nema i nema izlaska plinova (vjetrovi-flatus). Prisutna je abdominalna
distenzija, a uzrok meteorizma je neaktivnost gastrointestinalnog sustava. Djelovanje anestezije
moe usporiti peristaltiku koja se normalno uspostavlja krajem prvog ili poetkom drugog
postoperativnog dana. Simptomi meteorizma su da nema vjetrova pa je meteoristian abdomen
(abdominalna distenzija), prisutna je bol i neugodan osjeaj, oteano disanje/pritisak eluca i
crijeva na oit/, tucavica. Pomo kod meteorizma - uvesti rektalni kateter DARMROR. Pribor se
sastoji od sterilnog darmrora, vazelina, patule, rukavica, vreice, stanievine, zatite za krevet i
bubreaste zdjelice.
Poloaj bolesnika: lijevi bok sa savijenim nogama ili na leima, uvesti darmror 7-10 cm duboko i
spojiti s vreicom. Darmror ostaje u rektumu 20-30min, a moe se ponoviti za 2-3 sata. Po uputi
lijenika daje se prostigmin jer potie peristaltiku, a nakon 30 min dati klizmu.
Potekoe sa stolicom - zastoj stolice
Nastaje zbog smanjenog unosa tekuine, neaktivnosti. Kod onih koji inae imaju opstipaciju
normalno je da prvi dan nakon operacije nema stolice. Peristaltika se normalno uspostavi za
24-48sati. Kod zastoja stolice prema odredbi lijenika 2. postoperativni dan daje se supozitorij ili
klizma za poticanje peristaltike. Pazi! CAVE KLIZMA. Potrebno je znati rezultat. Spontano
stolica doe 4-5. postoperativni dan /moe i prije/. Ako se do tada ne uspostavi peristaltikaparalitiki ileus.

OK
je stanje teko poremeene cirkulacije, a oituje se smanjenom prokrvljenosti tkiva nedostatkom kisika - acidozom.
Glavni patofizioloki mehanizmi hipovolemija (smanjen volumen cirkulirajue krvi) insuficijencija srca (zatajenje pumpe) - promjena tonusa krvnih ila (vazokonstrikcija ili
vazodilatacija).
Vrste oka:
Hipovolemijski:
Egzogeni gubitak: pune krvi-krvarenje, plazme-opekline, tekuine i elektrolita-povraanje,proljev
Endogeni gubitak: eksudativni-peritonitis, traumatski-hematom
Kardijalni:
- oteenje miokarda (akutni infarct srca, poremeaj ritma)
- opstrukcija krvotoka iz srca /pluna embolija
Vazomotorni ili distributivni: smanjenje vazomotornog tonusa (neurogeni ok kod ozljeda
kraljenine modine, ozljeda, straha, jakih bolova)
-zadravanje ogromne koliine krvi u mikrocirkulaciji/septiki ok. Anafilaktiki
ok (imunolokom reakcijom se oslobaaju vazoaktivne tvari/histamini to uzrokuje dilataciju I
poveanu propusnost krvnih ila)
Simptomi oka: subjektivni osjeaj ope slabosti (vrtoglavica, munina, e, osjeaj hladnoe,
strepnje, bliske smrti)
- koa i sluznica: blijeda, vlana , hladna, uke i vidljive sluznice lagano cijanotine
- ponaanje: uplaen, nemiran, ponekad ravnoduan, kasnije apatija
- svijest: pri svijesti, somnolencija, sopor, do gubitka svijesti
Vitalni znakovi: disanje ubrzano i povrno, puls filiforman, tlak nizak ili nemjerljiv
Zjenice proirene, odsutan pogled
Diureza: smanjena/manje od 20ml/sat
Poremeen senzorij
21

POSTUPAK jedinica intenzivne skrbi

Vodoravni poloaj na leima/moe s lagano podignutim nogama - ne Trendelenburgov zbog
pritiska trbunih organa na oit
Monitoriranje : vitalni znakovi, EKG, saturacija kisika
Venski put: CVT, braunila, pretrage krvi, infuzija kristaloidnim otopinama (0,9% NaCl, ringer, 5%
glukoza) koloidnim otopinama (Soludex40), transfuzija krvi
Primjena propisane terapije
Uvoenje urinarnog katetera; satna diureza (manja od 20ml=stanje tekog oka jer je manje od
5ml/kg/sat to moe uzrokovati akutnu renalnu insuficijenciju)
Endotrahealna intubacija? Respiracija
Defibrilacija?
Primjena kisika/maska, nosni kateter
Njega oiju - vlaenje fiziolokom otopinom zbog suenja ronice
Njega koe - osobna higijena, promjena poloaja, masaa
Njega usne upljine - prebrisavanje fiziolokom otopinom
Prehrana - parenteralna, sonda
Evidentiranje - posebne liste
Opi izgled: zadovoljavajue=miran, dobro surauje, koa ruiasta, topla i suha, pritiskom na
nokat boja se brzo vraa
Vitalni znakovi = disanje mirno, sporije od 28/min, puls dobro punjen 80-100/min, tlak sistoliki
vii od 100-110 mmHg
Kod operiranog bolesnika kontrola rane i drenae.
Procjena bolesnikovog stanja svijesti prema Glasgow koma skali, najnii mogui broj bodova je
1=teko stanjeoteenja, najvei broj bodova16normalne funkcije

POSLIJEOPERACIJSKE KOMPLIKACIJE
Opasne su za sve operirane bolesnike jer produuju boravak u bolnici - respiratorne
komplikacije, komplikacije na srcu i krvnim ilama, komplikacije na probavnom traktu
RESPIRATORNE KOMPLIKACIJE
Nastaju kao posljedica smanjene ventilacije plua, zastoja sekreta i infekcije. ee se javljaju
kod starijih osoba jer ve imaju promjene na pluima. Operacija na toraksu i operacija na
abdomenu su predispozicije. Komplikacijama pogoduju bol, smanjena pokretljivost, sedativi,
meteorizam i puenje. Javljanje simptoma poinje 24 sata nakon operacije. To su bronhitis,
atelektaza, pneumonija ,embolija, postoperacijski parotitis.
Bronhitis: otok sluznice, vlaan kaalj, temperatura
Atelektaza: kolaps alveola, temperatura, tahipnea, dispnea, cijanoza
Pneumonija: Upala koja se odvija u alveolama. Uzronici mogu biti bakterije, virusi. Kaalj,
dispnea
Pluna embolija: Mikroembolija ,masna embolija
Mikroembolijom budu zahvaene manje plune arterije. Javlja se 7.-12. post.op. dan uz jake
bolove, hemoptizu, temperaturu.
Masna embolija se javlja kod operacija na kostima i kod prijeloma - femur, tibija. Simptomi
embolije:iznenadna slabost, blijeda i oznojena koa, tahikardija, tahipnoa, dispnoa, bol u
prsima, hemoptiza, nemir.
Prevencija respiratornih komplikacija: Fowlerov poloaj, promjena poloaja, promatranje
bolesnika, provoenje vjebi disanja i iskaljavanja, mikroklimatski uvjeti, odravanje osobne
higijene. Treba ustrajati na prestanku puenja, provoditi mjere prevencije kapljinih infekcija.
Treba to prije ustati iz kreveta, primijeniti propisanu terapiju. Provesti dobru preoperativnu
pripremu. Obavezan je
fizioterapeut za starije i slabo pokretne, aspiracija sekreta,
odgovarajua analgezija, ne prekomjerna sedacija. Primjena kisika-ABS.
22

Parotitis je upala lijezde slinovnice-glandule parotis. Pogoduje joj premedikacija i atropin. Javlja
se kod teih bolesnika, dehidriranih, starijih osoba, ako osoba die na usta, kod poviene
temperature, kod loe higijene usne upljine. Uzrok nastanka parotitisa je stvaranje naslaga,
razmnoavanje bakterija, opstrukcija izvodnog kanala parotidne lijezde viskoznim sekretom.
Pojavljivanje simptoma parotitisa nastaje nekoliko dana nakon operacije ili kasnije uz simptome:
bol, oteklina, crvenilo u podruju parotidne lijezde. Moe biti jednostrano ili obostrano.
Prevencija parotitisa: Redovita njega usne upljine, pranje zubi, ispiranje fiziolokom otopinom.
Per os tekuina i/ili hrana to prije.
Pomo ako se formira apsces izvede se incizija i drenaa uz antibiotike.
KOMPLIKACIJE NA SRCU I KRVNIM ILAMA
Kolaps
Infarkt
Srani arest
Fibrilacija
Kolaps je kratkotrajni gubitak svijesti zbog deoksigenacije mozga. Nastaje u stojeem ili
sjedeem poloaju. Uzrok kolapsa je naglo ustajanje, ortostatska hipotenzija, gubitak tonusa
krvnih ila. Moe biti vidni, njuni i emocionalni podraaj.
Prekolapsna faza traje nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Obiljeava ju opa slabost, bol u
elucu, munina, salivacija. Crni se pred oima, zvjezdice, dvoslike, mutna slika. Osoba je
nesigurna pri stajanju uz vrtoglavicu, hladan znoj, blijedu kou, tahipnou, filiforman puls
Gubitak svijesti: Kolapsna faza traje nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Znakovi su jae
izraeni: proirene zjenice, pad tlaka. Pomo kod kolapsa: Autotransfuzijski poloaj, osloboditi
sve to stee, glava na stranu, kontrola opeg stanja. Prevencija kolapsa: postupno ustajanje prvo sjedi, duboko die i mie nogama. Ako nema znakova kolapsa ustaje.
Tromboza - Povrinski tromboflebitis To je upala vene sa stvaranjem tromba koja zahvaa
povrinske vene ruku zbog davanja infuzije, braunile. Povrinske vene nogu: zahvaene su
potkoljenice (vena safena i njeni ogranci). Uestalija je kod ena, a podlijeu oni koji su prije
bolovali od tromboze ili starije osobe, gojazni, oni koji boluju od karcinoma. Kod operacija na
abdomenu i ginekolokih operacija obavezna je tromboprofilaksa. Lijeenje
tromboze
ide
lokalno s antikoagulacijskim kremama uz obavezno mirovanje s podignutim ekstremitetom.
Daje se heparin uz svakodnevnu kontrolu koagulacije. Kompresivni zavoj se stavlja prije
ustajanja.
Duboka venska tromboza Manifestira se od 4.-14. postoperativnog dana.Teko se
dijagnosticira. Obino poinje u dubokim venama lista potkoljenice. Moe se proiriti u
poplitealnu venu, femoralnu venu, vene male zdjelice. Simptomi: Noga lagano okrenuta prema
van i savijena u koljenu.Teina i bol u listu kod stezanja miia. Tjelesna temperatura moe biti
poviena. Lijeenje duboke venske tromboze: mirovanje u krevetu,zabrana masiranja i aktivnih
pokreta. Podignuti podnoje kreveta - JASTUK NE. Provodi se mjerenje obujma zdrave i
bolesne noge, daje se antikoagulantna terapija uz kontrolu koagulacije. Vjebe i ustajanje po
odredbi lijenika uz elastini zavoj.
KOMPLIKACIJE NA PROBAVNOM TRAKTU
Akutna dilatacija eluca Povraanje Regurgitacija - Postoperativna paraliza crijeva
Akutna dilatacija eluca je naglo proirenje eluca koji je izgubio tonus (svoju miinu napetost).
Javlja se kod operacije na abdomenu, imobilizacije male zdjelice, a moe i kod drugih
operacija.To je teka komplikacija koja se javlja se 2.-3. postoperativni dan nakupljanjem
nekoliko litara tekueg sadraja tamno smee boje. Simptomi akutne dilatacije eluca: tucanje
i smrad iz usta, loe osjeanje, tahikardija, regurgitacija, dehidracija, oligurija, zastoj vjetrova uz
znakove oka. Hladni cijanotini ekstremiteti, uiljen nos, upale oi. Pomo i lijeenje:
Nazogastrina sonda - nita na usta. Crpljenje sadraja svakih 1-2 sata sa trcaljkom od 2050ml. Potreban pribor je i bubreasta zdjelica i stanievina. Vano je biljeenje koliine.
Ispiranje eluca sa 0,9% NaCl. Infuzija + KCl 7,45%, kontrola opeg stanja, vitalnih znakova.
23

Povraanje je aktivan proces vraanja eluanog sadraja, dobro je vidljiv i lake sprjeiv.
Postoji opasnost od aspiracije krutog ili tekueg sadraja.
Regurgitacija je pasivan akt izlijevanja eluanog sadraja .Tih je i nevidljiv, pa je zato opasan.
MENDELSONOV SINDROM - aspiracija kiselog eluanog sadraja. Izaziva oteenje
sluznice dinog traktaedem dunika i sluznice plua pa bude poremeen transport CO2 i O2.
Primjeti se tek nakon sata pa je zato neminovna teka klinika slika.
Paralitiki ileus To je stanje crijevne atonije, tj. funkcionalna paraliza crijeva. Zbog toga nastaje
zastoj crijevnog sadraja u lumenu crijeva. Nastaje zbog podraaja peritoneuma tijekom
operacije i operativne manipulacije s crijevima. Mogu je razvoj peritonitisa.
Simptomi paralitikog ileusa: distendiran abdomen, ne uje se peristaltika, apsolutni zastoj
vjetrova i stolice. Nema abdominalnih bolova. Povraanje, dehidracija i ope loe stanje. Za
postavljanje dijagnoze RTG nativna snimka abdomena u stojeem poloaju ili na boku.Vide se
proirene vijuge crijeva i tekui sadraj (nivo tekuine pa iznad zrak).
Pomo i lijeenje - nazogastrina sonda, infuzija, darmror, antibiotici. Nazogastrina sonda crpljenje i ispiranje eluca. Odstranjivanje tekueg sadraja i progutanog zraka koji stvara jaku
distenziju. Infuzija elektroliti-kalij. Darmror po odredbi lijenika. Lei na desnom boku tako da
anus predstavlja najviu toku tijela. Dobije Prostigmin, a nakon 30 min klizmu. Za poticanje
peristaltike masaa abdomena. Antibiotici kao prevencija infekcije. Ako nema peristaltike, nema
vjetrova ni stolice. Razvija se paralitiki ileus, pa je indiciran operativni zahvat. Radi se
dekompresija crijeva putem cekostome ili ileostome.

OPERACIJA DOJKE
Dojka je paran ljezdani organ smjeten na prsnom kou izmeu drugog i sedmog rebra i
izmeu prsne kosti i srednje pazune linije. Proeta je mreom limfnih ila.
Bolesti dojke: Mastitis, mastopatija, tumori, CA dojke
Predispozicije: Nasljedna, nerotkinje ili prvi porod nakon 30. godine, kontracepcijska sredstva
(za sada nije dokazano). Rjee kod ena sa troje i vie roene djece.
Simptomi CA dojke: Bezbolni vor, ponekad bolan na dodir ili spontano bolan iscjedak iz mamile
krvav, rjee serozan ili zamuen. Odskora uvuena bradavica, ekcem i kruste na bradavici.
Pagetova boles t- ograniena uvuenost koe iznad tumora, retrakcija koe, ulceracije koe
iznad tumora. Koa dojke slina kori narane, crvenilo, toplina, bolna osjetljivost i edem koe.
Upalni oblik karcinoma - poveani limfni vorovi u aksili, bolovi u leima ili patoloke frakture
Znak metastaza /u nekih ena prvi znak karcinoma.
Dijagnostika - Samopregled dojke, anamnestiki podatci, fizikalni pregled, inspekcija, palpacija,
RTG, mamografija, galaktografija, CT, MR, UZV dojki, markeri karcinoma dojke, citoloka
punkcija dojke - vora, operacijska biopsija +PHD
Preoperativna priprema: Rutinske i specijalne pretrage
Opa prijeoperacijska priprema - Psiholoka priprema je jako vaan dio lijeenja. Neophodno je
ukljuivanje obitelji i partnera. Bitna je potpora u tekom psihikom stanju
Fizika priprema - Dan prije operativnog zahvata lako probavljiv ruak. Tekuina do 22-24 sata,
supozitorij, klizma. Treba poduiti to skinuti, obui, vjebe prevencije, respiratorne, cirkulatorne
Priprema na dan operacije - Osobna higijena, brijanje pazuha ili u operacionoj sali,
premedikacija.
Kirurko lijeenje - Odstranjenje tumora i suspektnog podruja do u zdravo tkivo,
kvadrantektomija, segmentektomija, parcijalna resekcija dojke, radikalna mastektomija. Uz
kirurko lijeenje kemoterapija, zraenje. 10-14 dana nakon operacije (radiodermatitis),
hormonska terapija.
Poslijeoperacijska njega
24

0. dan - Povieni poloaj za bolju ventilaciju plua i iskaljavanje. Kontrola vitalnih funkcija, a
posebno disanje zbog zavoja. Ruku na operiranoj strani staviti na jastuk, a lakat pod pravim
kutom za prevenciju edema: bolje otjecanje krvi i limfe. Drenaa jeredon dren - boni poloaj na
strani drena za bolje oticanje sadraja. Kontrola operativne rane - krvarenje, a zbog elastinog
zavoja oko grudnog koa - disanje. Kod krvarenja krv se slijeva odostraga - na lea. Mogu se
javiti postoperativne potekoe i komplikacije. Bitno je provoenje vjebi prevencije respiratornih
i cirkulatornih komplikacija. Naveer moe ustati i piti aj.
1. postoperativni dan - Ustaje, pomo oko osobne higijene, kontrola vitalnih znakova, kontrola
rane i drenae, provoenje vjebi prevencije. Prvo eljanje,pa hodanje rukom po zidu, pa
staviti ruku na glavu. Prehrana lakoprobavljiva s dosta vitamina i bjelanevina osim ako ima
odreenu dijetu .
2. poslijeoperativni dan ustajanje, kontrola disanja, drenae, rane. Kontrola peristaltike
/supotzitorij/. I dalje provoenje vjebi razgibavanja ruke, ramenog zgloba zbog prevencije
kontrakture, edema i limfadema
3. postoperativni dan - Edukacija bolesnice, vjebe ruke na operiranoj strani.
Psiholoka pomo i podrka za prihvaanje i prilagodbu na promjene nastale operativnim
zahvatom/ukljuivanje u normalan ivot. Postoji udruga ena operiranih na dojci. Za laku
prilagodbu novoj situaciji i izgledu prsne proteze, grudnjaci, rekonstruktivni zahvati. Zdravstveni
odgoj - prije odlaska iz bolnice pacijentici i njezinoj obitelji treba pomoi u psiholokoj, spolnoj i
socijalnoj rahabilitaciji. Treba je uputiti u mehanizme prilagodbe .
Prevencija - Samopregled dojki provoditi jednom mjeseno, neposredno nakon mjesenice kad
su dojke najmeke i nisu osjetljive. Obavlja se promatranjem - inspekcijom, opipavanjem
-palpacijom. Ima li promjena u veliini jedne od dojki, ima li promjena u bradavicama ili
udubljenja ili smeuranosti na dojkama ili bradavicama. Jesu li vene na dojkama ispupenije
nego obino.

OPERACIJA NA PRSNOM KOU

Postavljanje dijagnoze - Ispljuvak na bakterioloku i citoloku analizu. RTG plua, tomografija,
CT plua.
Otkrivanje primarnih tumora, metastaza, scintigrafija plua, embolija, karcinom bronha,
bronhoskopija, bronhografija+PHD. Pleuralna punkcija.
Kirurko lijeenje
Ozljede prsnog koa Pneumotoraks, empiem pleure, pluni apsces, tumor plua i pleure,
ehinokok plua
Vrste kirurkih zahvata: Torakotomija=otvaranje prsnog koa, Resekcija plua=kirurko
odstranjenje
jednog
dijela
plua,
Pulmektomija=odstranjenje
plunog
krila,
Lobektomija=odstranjenje plunog renja, Segmentektomija=odstranjenje jednog dijela renja
Prijeoperacijska priprema : Psiholoka , fizika
Fizika priprema : Osobna higijena - higijena usne upljine,
Priprema respiratornog sustava - Cilj je smanjenje sekreta u dinim putovima.
Vjebe iskaljavanja, vjebe disanja, poloajna drenaa - Bronhiektazije,
pluni apsces - ovisno o segmentu koji treba drenirati. Hidracija -3 l
tekuine/24sata - tako se razvodnjava sekret i pospjeuje iskaljavanje,
mikroklima
Primjena propisane terapije Antibiotici, kemoterapeutici
Dan prije operativnog zahvata - Opa prijeoperacijska priprema
Na dan operacije - Priprema operativnog polja, premedikacija
Poslijeoperacijska zdravstvena njega - Glavni zadaci su odravati prohodnost dinih putova,
postii to bolje proirenje preostalog dijela plua, prepoznati simptome komplikacija, osigurati
temeljitu rehabilitaciju
25

Intenzivna 24-48-72 sata u povienom poloaju za bolju ventilaciju i iskaljavanje. Kontrola

vitalnih znakova, respiracije. Respiratorne rezerve su smanjene zbog resekcije plua, gubitka
krvi i snienog krvnog tlaka. Kontrolira se kisik-ABS arterijske krvi. Dispneja-cijanoza je znak
nedovoljne oksigenacije. Obavezna je kontrola krvarenja. Drenaa je postavljena za
odstranjenje zraka i sukrvice iz prsita. To je BLAU zatvorena drenaa (pasivna)
BLAU usisna ili aspiracijska drenaa/drenani sistem spojen s aparatom na negativni tlak ili na
centralni ureaj za negativni tlak. Bitna je briga o prohodnosti cijevi-ne savijati ih, a obavezno
biljeiti koliinu u 24 sata. Kod promjene boce treba ju klemati s dva peana. Dren ostaje u
prsitu dok koliina/24sata ne bude 100ml . Vaenje drena: 2-3puta bolesnik duboko udahne i
zadri dah, kruni av oko drena stegnuti pri vaenju drena. Gaza+leukoplast (crijep)
Poslijeoperacijska njega - Primjena propisane terapije, infuzija, transfuzija, antibiotici. S
analgeticima oprezno da se izbjegne neeljeno djelovanje na centar za disanje i refleks kalja, a
time i komplikacija - atelaktaza.
Treba paziti na pluni edem - prisutna je i dispneja, cijanoza, pjenuavi ispljuvak, podraajni
kaalj.
Treba provoditi vjebe disanja i iskaljavanja uz fizioterapeuta, plastini respirator, adekvatnu
mikroklimu, aerosol terapiju. Ako je puno sekreta: endotrahealna aspiracija,
bronhoskopija+aspiracija.
Prehrana - 0. dan parenteralna, 1. postoperativni dan tekue kaasta - nema ogranienja
osim zbog druge bolesti, bogata bjelanevinama, vitaminima, mineralima
Postoperativne komplikacije - Poremeaji plune funkcije jer je pluni volumen smanjen 2530% u prva 4 dana. Smanjena je ventilacija, smanjena izmjena plinova, smanjen pluni
obrambeni mehanizam.
Atelektaza tijekom noi 2.post.op.dan zbog analgetika je smanjena ventilacija i iskaljavanje,
nakupljanje sekreta, zaepljenje bronha i bronhiola
Bronhopneumonija
Pneumonija

ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA KOD OPERACIJE PROSTATE

Indikacije za operaciju -Hipertrofija prostate -adenom i karcinom prostate
Simptomi - Oteano mokrenje, napinjanje prije poetka mokrenja, oslabljen mlaz, polakisurija,
esto mokrenje uz osjeaj boli i nedovoljnog pranjenja. Nikturija , hematurija , bol u slabinama i
zavrnom dijelu debelog crijeva.
Pretrage:
digitorektalni pregled-Veliina,konzistencija
UZV mokranih putova
Rezidualni urin - pacijent dolazi na UZV pregled s punim mjehurom da se odredi
funkcionalni kapacitet i koliina urina koji zaostaje nakon mokrenja 100 ml
Transrektalni ultrazvuk prostate -za ispitivanje strukture prostate
Mikciometrija=uroflow - ispituje se brzina i snaga mlaza pri mokrenju
Uretrocistoskopija
Iv.urografija
Biopsija prostate/PHD/
PSA -Prostata specifini antigen - 10ml venske krvi. Poviene vrijednosti vide se
i kod upale, a ne samo kod karcinoma prostate - treba ponavljati nalaz.
Prijeoperacijska priprema - rutinske pretrage, anestezioloki pregled, specifine pretrage
Psiholoka priprema
Fizika priprema
Dan prije operacije - juha za ruak, tekuina do 24 sata, ienje probavnog trakta. Poduka
preventivnih vjebi, uputiti to treba poskidati.
Na dan operacije - osobna higijena, brijanje? Premedikacija+tromboprofilaksa, vidjeti napomenu
na premedikacijskom listiu
26

Vrste operacije:
- Klasina operacija - radikalna prostatektomija uz rez na trbunoj stijenci i mjehuru
- Endoskopski zahvat - operacija preko cistoskopa,laser
-TUR transuretralna resekcija prostate
Poslijepoeracijska zdravstvena njega - Soba za buenje
0. dan - Kontrola vitalnih znakova svakih 15-30 min. U roku 1-3 sata postaju stabilni. Fowlerov
poloaj za bolju ventilaciju plua i iskaljavanje. Nita na usta. Naveer moe aj. Propisana
terapija se daje parenteralno+infuzijske otopine. Kontrola operativne rane
Kod klasine operacije drenaa, ispiranje mokranog mjehura uz moguu pojavu potekoa i
komplikacija. Treba provoditi vjebe prevencije komplikacija dugotrajnog leanja.
1. dan -Osobna higijena uz pomo. Ustaje ako nema ispiranje mokranog mjehura. Provodi
vjebe prevencije i dobiva propisanu terapiju uz infuzije. Tekue-kaasta dijeta, lakoprobavljiva
prehrana. Piti dosta tekuine - uroloki aj. Kontrola opeg stanja, vitalnih znakova, operativne
rane. Kontrola urinarnog katetera i vreica, te ispiranje i urin
2. dan - Osobna higijena, ustajanje, tekuina+lakoprobavljiva prehrana. Ako nema treba poeti
pospjeivanje peristaltike. Kontrola katetera i dalje uz propisanu terapiju.
3.-7. dan - Postupci isti. Kateter ostaje do sedmog dana.
Kod klasine operacije avi ostaju 7.-8.dana
Upute za kui - jesti hranu koja ne napuhava, paziti na redovitost stolice uz redovne lagane
etnje. Obavezne su redovite kontrole kod lijenika. Mogua je pojava potekoa s mokrenjem.
Svrha ispiranja mokranog mjehura je uklanjanje krvi i krvnih ugruaka iz mokranog mjehura,
smanjenje bakterijske flore. Ispiranje se vri putem trocjevnog katetera. Balon se napuni sa 6080 ml.
Endoskopska operacija - Dvocjevnog katetera i cistostome , balon 60-80 ml
Klasina operacija
Ispiranje - Tekuina je fizioloka otopina pakirana u vree od 2000 ml sobne temperature. Daje
se 10-15 litara /24 sata. Protok, tj. brzina curenja ovisi o izgledu sadraja. Brzo kapanje kada
ima ugruaka.
Trajanje ispiranja - Na dan operacije i 1. post.op. dan ovisno o izgledu ispranog sadraja.
Kateter je spojen s urinskom vreicom na ispust na zatvoren sistem. Vano je esto pranjenje
vreice preko ispusta. Treba se pridravati aseptikih uvjeta rada i biljeiti koliinu uneene i
izluene tekuine.
Panja - paziti da se kateter ne zaepi ugrucima. Ako se to i dogodi, treba trcaljkom i
fiziolokom otopinom nastojati odepiti. Obavezno treba koristiti rukavice.

27