Kompjuterski miš

___________________________________________________________________________

SADRŽAJ

Uvod 2

1. Nastanak i istorija miša 3

1.1 Tehnologija izrade mehanizma 6

1.2 Interfejsi za povezivanje miševa na računar 8

1.3 Konfiguracija miševa u operativnim sistemima 8

1.4 Vrste miševa 10

1.5 Zaključak 11

1
Kompjuterski miš
___________________________________________________________________________

UVOD

Računar, predstavlja sklop visokotehnoloških komponenti

(hardware) oplemenjenih programima (software) sa zajedničkim ciljem da
se omogući masovna obrada podataka, bavljenje grafičkim dizajnom,
praćenje tehnološkog procesa proizvodnih programa, upravljanje
komunikacionim sistemima. U kompnente spadaju monitor, tastatura, miš,
kučište, matična ploča, napojna jedinica, hard disk, grafička kartica,
modem, CD čitač/pisač. A u programe, operativni sistem (Windows) kao
osnovni program na koji se nadograđuju svi drug programi (MS Office,
Photoshop itd.) potrebni za obavljanje specifičnih zadataka. Tema ovog
seminarsko rada će biti kompjuterski miš. Miš predstavlja ulazni,
takozvani pokazivački uređaj sa kojim se možemo kretati
dvodimenzionalno po našem ispisu na monitoru. Kučište mu je napravljeno
od plastike i sastoji se od malo pokretnih dijelova. Na vrhu kučista je

2
Kompjuterski miš
___________________________________________________________________________
prostor rezervisan za tastere, kojih je obično dva a a danas se prozvode i
miševi sa više tastera. Napravljen je da detektuje pokret i da se kursor
(strelica koja predstavlja miša na monitoru) u zavisnosti od podešene
brzine kretanja kursora na računaru i dužine pokreta pozicionira na

željene koordinate.

1. Nastank i istorija računarskog miša

Prije tačno 41 godinu tačnije 1968 na Stenfordskom institutu Daglas Engelbart

(Douglas C. Engelbart) je napravio prvi računarski miš. Od svog izuma on nije
dobio niti jednu marku jer svoj patent nije na vrijeme autorski zaštitio, a u
medjuvremenu se pojavilo toliko verzija miša da nije video nikakav smisao u
traženju novca za svoj izum koji je uveliko promenio korišćenje računara. Kada
ga je 1968. pokazao svojim kolegama, s tim da prvi miš ni najmanje nije ličio na
današnje miševe, svi su bili iznenađeni što je Engelbart uopšte odlučio da
napravi takav uređaj, jer u to vreme ni kompjuteri nisu bili u nekoj široj
upotrebi.....

Dakle, suprotno mišljenjima današnje omladine, miš nije

došao ni iz Microsoft-a ni iz Apple-a, već s instituta u Stenfordu. Ime je dobio
jer zaista liči na pravog miša, iako je s vremenom napravljeno toliko modela da
je pitanje kako bi ga nazvali da je prvi izgledao kao, na primer, novi Logitech-
ov bežični Air Mouse.

3
Kompjuterski miš
___________________________________________________________________________

Miševi koje danas koristimo prvi su počeli da proizvode dizajneri u Kseroksu i

smatraju se jednim od najvećih izuma u kompjuterskom svetu, s obzirom na to
da je njihova pojava uveliko proširila upotrebu kompjutera. Do tada su, naime,
korisnici bili isključivo okrenuti tastaturi i bezbrojnim "shortcut"
kombinacijama, ne bi li uradili bilo kakav posao na kompjuteru. Engelbart je
miša napravio poslije detaljne analize već postojećih uređaja i njihovih
karakteristika. Kako je jednom objasnio, sve tada postojeće uređaje poredao je
onim redoslijedom kakav je već dugo postojao u periodnom sistemu elemenata,
pa je na isti način napravio tabelu za "gadget" uređaje. Kao što tabela prirodnih
elemenata određenim načinom korišćenja dovodi do saznanja o novim
elementima, tako je i ova tabela dovela Engelbarta do uređaja koji još ne
postoji, a to je bio miš.

"Originalni miš imao je kabl s prednje strane, ali je brzo

prebačen na zadnju, jer je smetao pri radu. Bio je to jednostavan mehanički
uređaj s dva diska na donjoj strani. Tim mišem se moglo klikati i okretati, čime
su se na kompjuteru mogle nacrtati savršeno ravne vodoravne i uspravne linije.
Većina miševa i dalje je mehanička, samo što umjesto diskova imaju kuglice.
Ne zna se ko je tačno dao ime mišu, ali zbog sličnosti sa pravim mišem taj se
naziv počeo koristiti, tako da je to na kraju prihavćeno i kao zvanično ime
uređaja.

4
Kompjuterski miš
___________________________________________________________________________

Od tada je miš doživjeo brojne promjene, a prva veća dogodila se oko 2000,
kada je napravljen prvi optički miš. Uslijedilo je nekoliko varijanti optičkih
miševa, zatim laserski miš, bežični, 3D, s više od dva tastera itd. Broj modela
miševa danas je teško nabrojati, jer ih proizvodi svaka kompanija koja se bavi
tehnologijom, a više nisu samo "pomagalo" za rad na kompjuteru već se koriste
i za igrice, što traži modele s pet ili više tastera. Upravo je broj tastera izazvao
najveće kontroverze oko miša, i to pošto je Apple sve svoje kompjutere opremio
mišem koji ima samo jedan taster. Apple je promovisao takvog miša s
argumentom da je jednostavniji za korišćenje, a za miševe s više tastera je
rečeno da zbunjuju korisnike, naročito nove. I danas se svi Apple-ovi miševi
mogu koristiti samo s jednom tipkom, iako su u međuvremenu, tačnije 2005,
proizveli miša s više tastera i nazvali ga "mighty mouse". S druge strane, oni
koji su podržavali korišćenje miševa s više tastera upozoravali su na to da je miš
s jednim tasterom nezgodan za rad, jer da bi se uradila neka komplikovanija
operacija, uvek se mora pritisnuti jedan taster na tastaturi, najčešće "ctrl" ili
"alt", pa su tako stalno zauzete obe ruke.

Međutim, proizvođači su nastavili da proizvode miševe s pet i više tastera, koji

korisnicima omogućavaju razne funkcije, zavisno od kompjutera na kojima
rade. Takvi miševi su najpopularniji za igrice, jer dozvoljavaju igračima akcije
koje neki drugi mogu izvesti samo na tastaturi, pa su tako igrači s naprednim
miševima u prednosti prilikom igranja. Čak je i "otac" miša, Engelbart, više

5
Kompjuterski miš
___________________________________________________________________________

puta naglašavao da će uvek podržavati ideje koje uključuju što veći broj tastera.
Naime, njegov prototip, koji je kasnije poslužio za dizajniranje današnjih
miševa, bio je napravljen tako da je podržavao tri tastera, ali Engelbart je rekao
da je to bilo samo zato jer nisu znali gdje bi stavili dodatne tastere.

1.1 Tehnologija izrade mehanizma

Miš za računare, donja strana

Najosnovnija tehnologija za izradu mehanizma koji omogućuje mišu da

prepozna pomicanje je zasnovana na elektromehanici.. Elektronski dio je
sastavljen od dva optoizolatora (elektronski sklop koji se sastoji od (diode) koja
pri prolasku struje kroz nju emituje svetlost tj. LED-a . Mehanički dio je
sastavljen od jedne kuglice koja je izrađena (najčešće) od teflona i dva
zupčanika. Princip rada je slijedeći: kada pomjerimo miša po nekoj relativno
hrapavoj površini, kuglica se pokrene i „zavrti“ zupčanike. Optoizolatori

6
Kompjuterski miš
___________________________________________________________________________
registruju pomjeranje zupčanika i šalju signal u elektronski sklop koji ga dalje
pretvara u signal razumljiv računaru i šalje mu ga.

Novija tehnologija za izradu mehanizma koji bi registrovali pomak miša po

nekoj površini se zasniva na optici. Važno je napomenuti da kod ovih novih
miševa ne postoje pokretni dijelovi. Na njegovoj donjoj strani su smještene dvije
komponente. Prva je LED dioda koja emituje svijetlost. Druga komponenta je
CCD (specijalna vrsta optoelektričnog integralnog kola) čip. Ovaj čip radi po
principu kamere, samo što se on pali i gasi u vrlo kratkim vremenskim
razmacima. Naime, kada optičkog miša stavimo na neku površinu koja idealno
ne odbija svijetlost i kada ga pomjeramo, CCD čip registruje te pomjeraje.
Razumljivim jezikom rečeno, CCD čip snima sliku ispod sebe (koju osvetljava
LED dioda) i pri pomjeranju miša CCD čip poredi sliku sa početnog položaja sa
slikom koja se dobila pomjeranjem i šalje to elektronskom sklopu koji
provjerava na koju je stranu pomjeren miš upoređujući dobijene slike. Treba
napomenuti da se ovaj proces odvija veoma brzo i da bi trebalo da se odvija što
brže može, da bi se dobila što bolja preciznost.

Najnovija tehnologija je miš sa laserskim zrakom. Radi na principu laserskih

zraka, pošto je kod optičkih bio problem sa jednobojnom podlogom koja nije
imala detalja, a najveći problem je bila podloga crvene boje (jer je led dioda
koja osvetljava podlogu takođe crvena), te probleme je riješio laser. Ovom mišu
nije potrebna spoljašnja svijetlost, pošto posjeduje laser, svjetlost određene
talasne dužine, te nije potrebna posebna podloga, radi čak i na staklu, potrebno
je da je staklo samo malo uprljano. Ovi miševi funkcionišu na principu mjerenja
vremena koje je potrebno da bi se emitovan laserski zrak vratio
primopredajniku. Za odbijanje lasera je dovoljno zrnce prašine ili otisak prsta na
staklu. Ovi miševi su precizniji i brži. Prave se u rezolucijama od 1000 do 2500
tpi (tačaka po inču), dok su optički išli od 800 tpi, a kuglični su maksimalno išli

7
Kompjuterski miš
___________________________________________________________________________
do 520 tpi. Laserski miševi su savršeniji jer troše manje energije, ne svjetle
(makar mi to okom ne vidimo), ne prljaju se, brži su od klasičnih optičkih.

1.2 Interfejsi za povezivanje miševa na računar

U početku je interfejs bio serijski, ali se od 1997. godine zamenjuje za to

specijalnim portom čija oznaka je PS/2. Ovaj interfejs je obično zelene boje tako
da lako možemo prepoznati u koji port treba priključiti kabal od miša. U
današnje vreme se proizvode i miševi koji se priključuju u USB port (uglavnom
su to optički i laserski miševi) jer je on univerzalan i postoji na skoro svim
današnjim računarima. Treba napomenuti i da postoje miševi koji se ne
povezuju kablovima sa računarom. Naime, oni posjeduju „bazu“ (naziv za
uređaj koji prima signale od miša) koja je preko, gore navedenih portova,
povezana sa računarom, a sam miš komunicira sa bazom preko infracrvenih ili
radio talasa. Znači, ipak se baza mora kablom povezati na računar, dok sam miš
mora opet koristiti baterije da bi mogao slati signale ka bazi.

1.3 Konfiguracija miševa u operativnim sistemima

8
Kompjuterski miš
___________________________________________________________________________
Da bismo mogli koristiti miš na našem računaru, moramo imati slobodan
priključak za njega. Pošto ga priključimo potrebno je postaviti odgovarajuće
upravljačke programe da bi ga operativni sistem mogao koristiti. Kako se miš
instalira, konsultujmo uputstvo koje smo dobili sa mišem. Procedura koja je
najčešća je: U DOSu treba izmeniti AUTOEXEC.BAT datoteku tako da se u
njoj poziva upravljački program za miša. U Windowsu obično nije potrebno
ništa podešavati jer on sam podešava sve potrebne upravljačke programe. Kako
se podešava rad miša u Windowsu XP: Start>Settings>Control panel>Printers
and Other hardware> Mouse. U prozoru koji se otvorio videjećemo 5 kartica.
Prva kartica se zove Buttons i na njoj podešavamo: kada uključimo Switch
primary and secondary buttons prvo i i drugo dugme će zamjeniti uloge; Double
click speed klizač podešava vremenski razmak koji je potreban da bi se opcija
duplog klika mogla aktivirati. Što je klizač „desnije“ to znači da moramo brže
kliknuti dva puta da bismo nešto uradili i obrnuto; Treća opcija je Turn on
ClickLock. Ona služi da se poslije određenog vremena (nakon klika lijevog
tastera miša) zaključa dotični klik. Druga kartica je Pointers. Na njoj se mogu
podesiti slijedeće stvari: u padajućem meniju Scheme možemo izabrati neku od
ponuđenih šema za izgled pokazivača (eng:pointer, prim.aut). U polju
Customize možemo sami podesiti kako će pokazivač izgledati u određenom
trenutku. Na lijevoj strani se nalaze imena događaja a na desnoj trenutni izled
pokazivača za taj događaj. Da bismo promijenili izgled pokazivača za taj
događaj, dva puta brzo kliknemo (ili pritisnite dugme Browse) na sličicu
trenutnog izgleda pokazivača. Otvoriće se okvir za dijalog u kome možemo
izabrati datoteku koja sadrži sličicu pokazivača kojeg želimo. Pošto sve to fino
podesimo, tu šemu možemo snimiti tako što ćemo kliknuti na dugme Save As u
polju Scheme. Treća kartica je Pointer Options. U polju Motion podešavamo
brzinu kretanja pokazivača na ekranu. U polje Snap To uključimo opciju Snap
To ako želimo da se vaš pokazivač automatski premesti na Default dugme u
okvirima za dijalog. U polju Display Pointers Trails uključujemo i podešavamo

9
Kompjuterski miš
___________________________________________________________________________
nešto poput tragova koji ostaju za pokazivačem miša prilikom pomeranja.
Slijedeća opcija je Hide pointer while typing. Kada je uključena sakriće
pokazivač miša dok kucamo, a on miruje. Čim ponovo pokrenemo miša,
pokazivač će biti prikazan. Zadnja opcija je vrlo korisna i služi za to da nam
pokaže mjesto gde se trenutno nalazi pokazivač miša kada pritisnemo Kontrol
(ctrl) taster. Vrlo je korisna ako imamo povećan kontrast i osvetljenje boja na
monitoru ili nam je pak ekran sastavljen od mnogo različitih detalja (npr, ako
imamo puno ikonica na radnoj površini koja ima pozadinu sa puno boja).
Četvrta kartica je Wheel. Ona je korisna ako imamo miša sa točkićem. U polju
Scroll lines unesemo koliko linija teksta treba da se izlista jednim pomeranjem
točkića miša, a ako želimo da nam se jednim pomjeranjem točkića na mišu
izlista jedan ekran, uključimo opciju Scroll One Screen at Time.

1.4 Vrste miševa

Danas se miševi proizvode za PS/2 i USB priključak, dok je postojala i stara

verzija sa serijskim priključkom. U budućnosti PS/2 se planira potpuno
zamjeniti sa USB standardom.

Također, miševi sa kuglom su zastarjeli, tako da se danas najviše koriste optički

miševi, dok se bežični i laserski miševi još uvijek probijaju na tržište običnih
korisnika zbog još uvijek relativne skupoće. Do danas postoji nekoliko vrsta
miševa:

 Miš sa kuglom
 Optički miš
 Bežični miš
o RF miš
o Bluetooth miš

10
Kompjuterski miš
___________________________________________________________________________
 Laserski miš
 Biometrički miš

Zaključak:
Od izuma miša pa do danas možemo zaključiti da je uveliko olakšana i ubrzana
primjena računara kako običnom korisniku tako i programerima jer se skraćuje
vrijeme potrebno za obavljanje zadataka kojih bi da nije miša morali obavljati
zadavajući komande pute druge ulazne jedinice, tj. tastature.

11
Kompjuterski miš
___________________________________________________________________________

Literatura:
Mihaljisin, Miroslav. ILUSTROVANA ANATOMIJA PC HARDWERA.
Zavod distroficara, Banja Luka, 2004
Dipl. ing Marinković, Tomislav. Dipl. Ing Todorovic, Dejan. RACUNARSKI
PRIRUCNIK, Banja Luka, 2004
Slijepčević, Zvonko. UPOZNAJTE PC, Zavod za udzbenike i nastavna sredstva
Isocno Sarajevo, 2005
Mr. Radivojevic, Mladen. Dr Bosnjak, Krstan. Dipl. Ing. Radivojevic, Radivoje.
UVOD U RACUNARSTVO, Prirodno Matematicki fakultet Banja Luka
Web stranica.......................................................................http://sr.wikipedia.org
Web stranica.......................................................................http://bs.wikipedia.org

12
Kompjuterski miš
___________________________________________________________________________

13