Professional Documents
Culture Documents
Komunikologija - SKRIPTA
Komunikologija - SKRIPTA
KOMUNIKOLOGIJA
SLUŽBENA SKRIPTA ZA ISPIT
-ukratko-
1. Ova skripta, kako i sami naziv govori – je SKRIPTA za ispit i nije sinonim za knjigu
INTERPERSONALNA KOMUNIKACIJA – GDJE SE MISLI SUSREĆU
8. Sretno na ispitu!
2
PITANJA I ODGOVORI
1. Što je komunikacija?
Komunikacija je sredstvo s pomoću kojeg dvije ili više osoba razmjenjuju informacije i
međusobno utječu na svoja mišljenja i ponašanja. (definicija, ukratko)
3
5. Objasnite treću značajku ljudske komunikacije (Komunikacija je obično
obostrana)
Svaka komunikacija licem u lice je obostrana komunikacija! Pa i onda kada ispred sebe
imate osobu koja nimalo nije zainteresirana za verbalnu komunikaciju s Vama, te Vam i
svojim neverbalnim znakovima to jasno daje do znanja – ona i tada s Vama
KOMUNICIRA. I Vaša komunikacija je i tada – obostrana. No, komunikacija masovnih
medija (pisma, telefonski razgovori, televizija...) nisu tako obostrane kao što je to
komunikacija licem u lice.
4
neće doći do nikakvog krivog razumjevanja. No, ako je suprotno, odnosno ako Vaš prijatelj
pojam “lud” shvaća isključivo i samo kao negativan pojam – mogao bi se jako uvrijediti na
tu Vaš klasifikaciju. No, upravo činjenica da ljudi često pridaju drugačija značenja istim
simbolima jedan je od najvećih izazova ljudskom komuniciranju.
5
16. Značajne poruke (objasni kakve su to poruke i navedi primjer)
Značajnim porukama nazivamo one poruke koje nekome imaju neko značenje. Postoji
teza da svaka poruka u sebi ima neko značenje. Teza nije neistinita, ali nije u potpunosti ni
istinita. Značajna poruka ze nas je „Ispit iz Komunikologije uopće nije težak!”, pogotovo
ako je upućena od strane profesora ili profesorice koja predaje taj kolegij, ali ova poruka
iako smislena i informativnog karaktera jednom studentu novinarstav na Fakultetu
političkih znanosti, nimalo nije značajna...
6
22. Verbalna i neverbalna ponašanja (objasniti i navesti primjer)
Komunikacija uglavnom uključuje verbano i neverbalno ponašanje. Komuniciranje nije
samo funkcija riječi, veliku ulogu u uspješnoj komunikaciji igraju - neverbalni znaci koji ju
prate. Komponenta sadržaja sastoji se od onoga što je rečeno ili učinjeno
Relacijska komponenta ili komponenta odnosa obuhvaća kako je to rečeno ili učinjeno.
Komponenta sadržaja i relacijska komponenta ovisna su jedna o drugoj te u jednakoj mjeri
utječu jedna na drugu. Gotovo je jednako važno ŠTO reći koliko i KAKO nešto reći.
Npr. Da biste nekome iskazali koliko vam je do nekog stalo možete koristiti rečenicu
„VOLIM TE” koja po svojoj formi i sadržaju jasno pokazuje što osjećate, no prilokom
govorenja istog jako je važan i način KAKO ćete to reći.
7
24. Što je to izravna povratna veza ili personalni feedback?
Personalni feedback obuhvaća komunikatorove verbalne ili neverbalne reakcije na
partnerove verbalne ili neverbalne akcije. Da bi se ostvario ovakav oblik veze,
komunikacija mora uključivati najmanje dvije osobe: jednu koja počinje komuniakciju a
drugu koja na poslane informacije šalje svoje akcije. Personalni feedback uvijek je
usmjeren prema nekoj konkretnoj osobi ili prema nekim konkretnim osobama a ne prema
skupini ili agregatu nepoznatih ljudi.
27. Procvatom religije komunikologija bilježi svoj najveći ili najmanji napredak?
Najmanji.
29. Prvi studij komunikologije pod vodstvom fdavida Berloa počinje na kojem
Sveučilištu?
Michigan State.
8
30. Tko su bili empiristi?
Empiristi su bili znanstvenici koji su sa svojim djelovanjem započeli u doba renesanse.
Empiristi su vjerovali da se pouzdano znanje može steći samo osjetilima i da se takvo
znanje mora provjeravati pokusima.
33. Biheviorizam
Bihevioristi su bili znanstvenici koji su vjerovali da se istraživanje ljudskog ponašanja mora
usredotočiti samo na ono što se može opažati izvana.
34. Kognitivizam
Kognitivisti su bili znanstvenici u čijem se centru učenja nalazila misao a ne vanjski
podražaj. Kognitivnist dakle vjeruju da je misao, a ne vanjski podražaj, uzročnik ljudskog
ponašanja.
9
37. Ograničeni i razrađeni jezični kod kod djece?
Djeca, kao i sva ostala ljudska bića, žive u nejednakim sredinama, što je i potaklo
određene istraživače i znanstvenike u istraživanje jezčnih kodova, kod djece. Tako su došli
do razlikovanja dvaju kodova:
Ograničeni jezični kod – je onaj gdje govornik pretpostavlja da je primatelju poznat
kontekst njegovog iskaza. (kraća forma, nejasnije i nesmislene rečenice)
Razrađeni jezični kod – ne predstavlja da je slušatelju jasan kontekst. (duži oblici, pričanje
“u širinu”, jasnije rečenice, smislenije)
38. Tko ima najveći utjecaj na razvitak komuniciranja kod djece? (nabroji i pojasni)
Najveći utjecaj na razvoj komunikacije kod djece ima svakako OBITELJ. Svoje prve godine
života dijete provodi uglavnom u obiteljskoj sredini. Daljnji značajan utjecaj svakako imaju
ISTODOBNICI, odrastanjem se dijeca sve više počinju družiti s drugom djeom (u vrtićima,
školama...), EMOCIJE također igraju veliku ulogu u razvitku komunikacije, također SPOL...
10
41. Kompetencija : situacijske razlike
Situacijska perspektiva podrazumjeva da nema vještina I sposobnosti kje bi bile
primjerene u svim situacijama. Nemoguće je sastaviti neki univerzalni popis situacija u
kojim abi određena ponašanja bila kompetentna za veći broj ljudi.
11
No ljudi nisu svijesni takovih očekivanja. Postaju ih svjesni tek u tijeku kada ona nisu
ispunjena. Npr: šala u nekoj situaciji je primjerena i izaziva bujicu smjeha kod poznatih
prijatelja, a u drugoj uzrokovat će smješak osobe koju tek poznajete.
12
djetinjstvu u dobi u kojoj se uče pravila uspješne interakcije. Jedan aspekt konverzacije,
koji zahtjeva upravljanje konverzacijom jest uzimanje riječi. Ljudi vrlo rano uče jedva
vidljive znakove koji im govore kada da govore, a kada da slušaju. Npr. kad su ljudi
spremni prepostiti riječ drugome, njihov se govor malo usporava.
13
predavanjima pred većim brojem ljudi, no ako je takav srtah velik i stalan, on svakako u
velikoj mjeri utječe na našu komunikacijsku kompetenciju.
55. Konverzacija
Konverzacija je – vrlo složena aktivnost, oja zahtjeva mnoštvo vještina.
Svaki sudionik unosi u konverzaciju ili u razgovor skup pravila o tome kada će se govoriti,
koliko dugo, koliko će biti kontakta očima, kakva će biti udaljenost među sudionicima, o
jačini njihova glasa i dr. Ako dva čovjeka potiču iz iste kulture, najvjerojatnije će imati ista
pravila konverzacije. Takva zajednička pravila konverzaciju čine uspješnom. Ali je ona,
sama po sebi, jako komplicirana unatoč tim istim pravilima.
Konverzacijom održavamo, poboljšavamo, slabimo i razaramo naše odnose. Konverzaciju
možemo smatrati kao TVAR od koje se grade odnosi.
14
58. Opravdanja
To su isprike ili izgovori za neprimjerena ponašanja. Pomoću njih nelogično bi ponašanje
trebalo dobiti izgled logičnog.
15
63. Interpersonalna parsuazija
Interpersonalna persuazija je vrsta interpersonalne komunikacije kojoj je specifična odlika
namjera od strane najmanje jednog komunikatora promjeniti mišljenja, osjećaje ili
ponašanje barem jedne osobe.
Dok interpersonalna komunikacija može biti posve spontana – interpersonalna persuazija
u pravilu sadrži uvježbana i planirana ponašanja. Takva ponašanja – odabrana tako da
mogu promjeniti drugu osobu – nazivamo i strategijskim.
Oblik planskih strategija – kada razmišljate o tome kako biste pristupili određenoj osobi
kako bi promjenili neka njena mišljenja , ponašanja ili osjećaje.
16
pušenja ne zato što je to zabranjeno i nije ugodno ostalim oko njega nego zato što shvaća
koliko njemu osobno pušenje smeta, skraćuje život i td...
17
69. Osnovne teorije persuazije – teorije društvenog i osobnog prosuđivanja
Pojas prihvaćanja – tiče se preferirane pozicije uvjeravanog u vezi s nekim pitanjem. Ako
nije posebno dogmatičan, uvjeravani će prihvatiti i takve tvrdnje koje više ili manje
odstupaju od njegova osnovnog stava. Dakle, u tom pogledu postoji neki raspon, definiran
pojasom prihvaćanja.
Pojas odbacivanja – vezan je uz ideje neprihvatljive uvjeravanoj osobi. Npr. ako je netko
protiv pobačaja, on će biti nepristupačan za bilo kakve razloge o prekidu trudnoće.
Pojas neutralnosti – obuhvaća argumente prema kojima je uvjeravani neutralan. Ako je
tema uvjeravanja u tom pojasu, uvjeravatelj mora ponajprije uvjeriti ciljnu osobu da joj je ta
tema važna. Tek se tada javlje mogućnost uvjeravanja radi prihvaćanje nekog gledanja ili
ponašanja.
18
73. Taksonomija strategija
Taksonomija strategija – većina strategija pripada kategoriji „dobivanja pristanka“. No,
nekim od njih je svrha stvaranje prijatelja, izbjegavanje osjećaja nelagode, umirivanje
drugih i riješavanje sukoba.
Najviše proučavane su upravo ove – dobivanja pristanka.
Tako se otkrilo – da trajenje odnosa znatno utječe na izbor strategije. Kad je riječ o
dugotrajnim odnosima ljudi su skloniji obećanjima i altreuističkim poticajima. Upotreba
negativnih poticaja u takvim su odnosima rijetkost.
Mnogim ljudima nije poznato svih 16 raspoloživih strategija. Znaju za njih samo 5 – 6 ili se
pak uvijek koriste samo jednom.
19
6 vrsta odnosa: znanci, prijatelji, intimni odnosi, brak, odnosi između roditelja i djece i
braća i sestre.
20
• strategija kanala
• strategija poruke
85. Bonton je francuska riječ koja znači ukupnost pravila o dobru i prikladnu
ponašanju u društvu / lijepo ponašanje.
87. Halo efekt - je pojava kada na temelju jedne osobine donosimo opći zaključak
o nekoj osobi.
21
PRIMJERI PITANJA NA ISPITU
PITANJA NA ZAOKRUŽIVANJE:
1. Poruke su:
a. nizovi simbola
b. nizovi riječi
c. smišljeni nizovi riječi
PITANJA NA NADOPUNJAVANJE:
1. Komunikacija je_______________________________________________________
____________________________________________________________________
22