FIZIČKI I

MOTORIČKI
RAZVOJ
 o čemu ćemo govoriti…

Fizički razvoj: Motorički razvoj:

• fizički faktori • razvoj fine i
rasta i razvoja grube motorike
• tjelesna težina • refleksi
i visina • kulturalne,
• rast mozga, individualne i
zubiju i kostiju spolne razlike
u motorici
 bitni pojmovi..
Fizički ili biološki rast:
• povećanje tjelesne • Motorika –
mase (težine), učenje o
dužine (visine) i kretanju (koje
obujma glave je bitno za
• odnosi se na pravilan razvoj
različite djelove djeteta)
tijela koji rastu • Motorička
različitim vještina –
brzinama i psihomotorna
rasponima sposobnost
• odvija se tijekom stečena čestim
djetinjstva pa sve ponavljanjem
do odrasle dobi radnje
 UVOD
Za normalan rast i razvoj uvjet je zdravlje koje nam
je potrebno za razvojno razdoblje i daljnji život.
Međutim, neishranjenost, preveliki stresovi, umor, nehigijenski uvjeti te
prekomjerna naprezanja oštećuju razvojne procese i usporavaju tempo razvoja.

Razvoj djeteta označava promjene Motorički razvoj vrlo je bitan u

koje se događaju u djetetu od rođenja djetetovom sazrijevanju, stjecanju
pa do početka puberteta. njegova iskustva te u daljnjem životu.
 NOVOROĐENČE

Dijete u dobi od rođenja do dva tjedan, pa i do mjesec dana.

Najveći napredak u razvoju uočava se u prva četiri tjedna.
Dijete se prilagođava na život izvan majčinog tijela.
Ono promatra sve oko sebe, a ono najljepše,
jest djetetovo socijalno reagiranje.
 Prosječna tjelesna težina iznosi 3.300 g no
tijekom prvih nekoliko dana djetetova života,
težina padne oko 10%, te do desetog dana
života težina se vrati u prvobitno stanje
Muško novorođenče
nešto je veće nego
žensko i u visini i u
težini, te je prvo dijete
Glava malog obično manje od
djeteta u odnosu na kasnije rođene djece.
tijelo vrlo je velika,
trup je okrugao, udovi
su kratki, a srce kuca
brže nego kod Tjelesna visina je
odraslih genetski određena, te
ovisi o djetetovom
zdravlju
Dijete se tijekom prve godine smiješi, i može prepoznati
svoj odraz u ogledalu. Između 1. i 3. mjeseca
započinje funkcionalna igra uvježbavanja motoričkih
shema i igra glasovima, kričanjem i gukanjem.
U toj dobi dijete dovoljno
dobro vidi, čuje, osjeti
okuse (lošije prihvaća
kisele, slane ili gorke
namirnice) i mirise
(oštre i jake).
 STANJE: OBILJEŽJA:

Duboko Pravilno disanje; oči su zatvorene,

spavanje nema pokreta očiju; nema aktivnosti,
osim povremenih trzaja.
Lagano Oči su zatvorene, ali se mogu opaziti
spavanje brzi pokreti očiju; razina aktivnosti je
niska; pokreti su mekši nego u
dubokom spavanju; disanje može biti
nepravilno.
Oči se mogu zatvarati, ali kad su
Drijemanje otvorene, izgledaju pospano; reakcije
na podraživanje su usporene, ali
podraživanje može uzrokovati
promjenu stanja; razina aktivnosti
može biti različita.

• Peter Wolff promatrao je Neaktivna Oči su otvorene i bistre; pažnja je

budnost
nekoliko novorođenih
beba. Primijetio je da se
Aktivna
razine njihove budnosti budnost
jako mijenjaju, i da su
osim toga, te razine
slične kod svake djece.
Plakanje
usredotočena na podražaje; razina
aktivnosti je razmjerno niska.
Oči su otvorene; razina aktivnosti je
visoka; dijete može pokazivati kratku
uznemirenost; na podraživanje reagira
pojačanim trzanjem i motoričkom
aktivnošću.
Intenzivno plakanje koje se teško
zaustavi; visoka razina motoričke
aktivnosti.
 REFLEKSI
naslijeđene, automatske reakcije na određeni podražaj

Tonički vratni Refleks

refleks hvatanja
kada položivši prst na
novorođenčetu dlan
okrenemo glavu novorođenčeta
ono će ispružiti ono će ga
onu ruku na spontano
kojoj strani mu uhvatiti. Refleks
je glavica nestaje nakon
okrenuta dok će četiri do šest
suprotnu saviti. mjeseca
Refleks se
zadržava do
četvrtog
mjeseca.

Puzanje
kada dijete stavimo na trbuh ono
Refleks koračanja pokušava puzati. Refleks traje
dok dijete držimo ispod pahuha,a ono nogicama dodiruje od rođenja do prva 3 mjeseca
ravnu površinu počet će izvoditi pokrete koračanja. djetetova života.
Kod lakše djece refleks se zadržava,dok kod teže gubi
nakon dva mjeseca
 Refleks sisanja
Novorođenče ima urođeni
refleks sisanja pa osim
što reagira na majčinu
bradavicu refleks se
javlja i ako mu stavimo
prst u usta. Nakon 4.
mjeseca zamjenjuje ga
voljno sisanje.

Moro refleks
javlja se kada dijete položimo na leđa i pustimo da glava
lagano pada prema natrag, ili proizvedemo iznenadni
glasni zvuk na površini gdje dijete leži. Tada
novorođenče čini pokret grljenja odnosno savija leđa i
ispružuje noge, te najprije širi svoje ruke, a potom ih
privija u svoje tijelo

Refleks plivanja
je moguće
očuvati i razviti
ako se dijete
Refleks Babinskoga: češće stavlja u
Dijete se na podražaj trgne, a prsti na vodu, ono će
nogama mu se rašire. Suprotan je izvoditi pokrete
plantarnom refleksu (kada dijete slične plivanju.
pokušava uhvatiti predmet nogom)
 DOJENČE

• dojenče je dijete od
rođenja do navršene
prve godine života
• nagli tjelesni, psihički i
motorički razvoj

• dolazi do promjene
veličine tijela te također i
do promjene količine
mišićnog i masnog tkiva
 Promjene u tjelesnim
proporcijama

• cefalokaudalni trend (od glave

prema repu), glava se razvija brže
od ostatka tijela

Težina i visina • proksimodistalni trend (od bližeg

prema daljem), najprije se
razvijaju glava, trup i noge a
• dojenčad u prosjeku dobiva otprilike zatim šake i stopala.
oko 600 grama na mjesec

• što se tiče visine dojenčadi, dječaci

narastu 2 do 3 centimetra mjesečno,
dok djevojčice 2 centimetra
 Razvoj mozga
• dolazi do velikog rasta broja
sinapsi u slušnim i vidnim
područjima kore velikog
mozga,ali i u područjima
zadužena za jezik.

• u područjima koja su odgovorna

za kontrolu tjelesnih pokreta,
živčane stanice koje kontroliraju
pokrete glave, ruku i prsnog koša
stvaraju sinapse živčanih stanica
koje kontroliraju trup i noge.
• povećanje aktivnosti čeonog režnja,
širi se i u druga područja kore velikog
mozga: primjerice kada djeca počinju
dohvaćati pojedine predmete, kada
počnu puzati, kada prohodaju te
kada počnu razvijati govor.
 ostale karakteristike…
• počinju izlaziti i prvi zubići, kosti
postaju malo čvršće i veće
• dijete postaje bucmasto (radi
povećanja masnog tkiva)

• brz razvoj mozga također uzrokuje

promjene u organizaciji spavanja i
budnosti (prosječnom djetetu i dalje je
potrebno 12-13 sati spavanja)

• dvije bolesti vezane za neishranjenost:

marazam –nedostatak temeljnih
hranjivih tvari i kvašiorkor - bolest
uzrokovana nedovoljnim unosom
bjelančevina
Motorički razvoj dojenčeta
• Dijete sa svakim usavršavanjem
određene motoričke vještine na novi
način vlada svojim tijelom i okolinom.

• Njegova motorička postignuća snažno

utječu na socijalne odnose,
doživljavanje svijeta i mogućnosti
istraživanja okoline

• Razvoj grube motorike

Razvoj ove vrste motorike omogućuje djetetu kontrolu pokreta za
kretanje u okolini (hodanje, stajanje i puzanje)

• Razvoj fine motorike

Fina motorika odnosi se na manje pokrete (hvatanje i dohvaćanje)
 • Prema teoriji
dinamičkih sustava
određene se
sposobnosti
međusobno stapaju i
surađuju

• Fina motorika:
čin dohvaćanja
omogućava novi način
istraživanja predmeta i
same okoline

• Hvatanje i
dohvaćanje započinje
kao dosta gruba i
neusklađena kretnja

• Urođeni refleks
hvatanja zamjenjuje se
ulnarnim hvatanjem
svaka novo naučena (hvatanje iz
motorička sposobnost lakta),neusklađeni
rezultat je: pokret kod kojeg se
prsti zatvaraju
1. razvoja središnjeg djela nasuprot dlanu
živčanog sustava,
2. sposobnosti kretanja • Nakon usavršavanja
koje tijelo može izvesti, ove dvije motoričke
3. cilja koje je dijete vještine pozornost
djeteta nije više
naumilo usmjerena na samu
4. podrške okoline vještinu već na
događaje koje prethode
i slijede nakon njega.
RANO DJETINJSTVO
• Ranim
djetinjstvom se
smatra razdoblje
od kraja prve do
kraja treće godine
života.

• U ovom periodu,
dijete postaje
motorički spretno,
počinje verbalno
komunicirati,
određene osobe
znače mu mnogo
više nego prije
 FIZIČKE PROMJENE
• Tjelesna težina i • Neujednačenosti u
visina tjelesnom rastu
(spolni organi,limfne žlijezda)
dijete godišnje dobiva
na težini oko 2,260
grama, a tjelesnu • Napredak u razvoju
težinu se kaže da je mozga
najbolji pokazatelj (kora velikog mozga,mali
ishrane i rasta. mozak,retikularna
formacija)
• u djetinjstvu noge i
stopala rastu brže • Utjecaji na tjelesni rast i
nego trup,između prve zdravlje:
zdravlje
i devete godine života geni utječu na tjelesni rast
porast dječaka i putem kontrole izlučivanja
djevojčica je uglavnom hormona. Hipofiza ima
isti. važnu ulogu jer izlučuje
dva hormona koji utječu na
• U trećoj godini života, rast (hormon rasta i
dijete je visoko oko 90 tiroksin)
centimetara
 Razvoj grube motorike

• Znatno bolja ravnoteža

omogućuje učenje i
svladavanje novih
motoričkih vještina.
• Hod djeteta u dobi od
dvije godine postaje
usklađeniji, ritmičan i
dovoljno siguran da
uskoro može trčati

Stabilnost na nogama i tjelesni razvoj ruku i tijela

predispozicije su za daljnje vještine poput bacanja,
vožnja tricikla i ljuljanja.

Ono dijete koje je mišićavije i više vrlo je vjerojatno da će se

početi brže kretati i prije usvajati neke motoričke vještine
od onog djeteta koje je nižeg rasta i zdepastije građe
Razvoj fine • š to se tiče
motorike spolnih razlika koje
uočavamo već u
fina motorika ranom djetinjstvu
djeteta u primjećujemo da su
ipak dječaci malo
ranom napredniji od
djetinjstvu djevojčica u onim
postiže golem vještinama koje
napredak zahtijevaju snagu
zahvaljujući
boljoj kontroli
• međutim,
djevojčice su
prstiju i ruku, naprednije u
te ono može vještinama fine
slagati motorike i grube
gdje se zahtjeva
slagalice, usklađenost dobre
nizati perlice i ravnoteže i pokreta
rezati škarama stopala.

• napredak u finoj motorici vidi se kroz djetetov

crtež koji prolazi kroz nekoliko umjetničkih
stupnjeva:
1. šaranje (otprilike u drugoj godini života)
2. prvi oblici prikazivanja (u dobi od tri godine kada
šaranje poprimi oblik prvih crteža)
3. realističniji crteži (složeniji crteži; realniji likovi i
predmeti, postupno prikazivanje prostorne dubine)
PREDŠKOLSKA DOB
• pod
predškolsku
dob spadaju
djeca od
četvrte do
šeste odnosno
sedme godine
života

• razvoj živčanog tkiva u mozgu

• gotovo potpuno razvijena sintaksa u govoru
• nagle promjene u kognitivnom razvoju
• započinje i stvaranje prvih prijateljstava
 Tjelesni rast i razvoj
• Brzi tjelesni • Važno je
razvoj naglasiti da se
predškolske djetetu, baš u
djece u visinu ovom periodu
i porastu (između pete i
težine, praćen sedme godine),
je i razvojem prvi put mijenja
dječje izgled tijela.
motorike ili
Značajno se pokretljivosti
produžuju
ruke i noge,
odnos glave
prema tijelu
postaje
sličan
razmjerima
odraslih.
 spoznaja o sebi…
• 4 godine:
pojavljuje se spolna stabilnost,
odnosno dijete govori «kad
narastem bit ću
žena/muškarac». Može opisati
sebe, zna svoj grad, bitne
informacije o svojoj obitelji.

• 5 godina:
godina
dijete već počinje shvaćati
da ne može promijeniti svoj
spol, također zna i nešto o
svojim sposobnostima, te
počinje razlikovati emocije.
• 6 godina:
dijete je sposobno pri opisivanju
sebe staviti naglasak na svoje
ponašanje, svoje sposobnosti, na
emocije i slično
 • Razvoj fine
motorike
postupno djeca postaju i
samostalna u hranjenju i
odijevanju. Najzahtjevniji
čin koji djeca teže
usvajaju je vezanje cipela
jer zahtjeva veću pažnju,
pamćenje složenijih
pokreta i spretnost, te se
tu uočava povezanost
• Razvoj grube motorike kognitivnog i motoričkog
razvoja
petogodišnjaci i šestogodišnjaci mogu istodobno
pedalirati i okretati volan, pokretati čitavo tijelo pri
bacanju ili hvatanju lopte. (tablica prikazuje razvoj
grube motorike u ranom djetinjstvu).
 • Spolne razlike u
motorici
Kako djeca postaju starija
tako dolazi do razlike u
aktivnostima djevojčica i
dječaka, oni se radije igraju
lovice dok one više
preferiraju užad za
preskakivanje. No ipak
razlike u tjelesnim
sposobnostima do
adolescencije ostaju male.

• Rano pisanje
djeca u slikovnicama i knjigama za
djecu uočavaju slova i primjećuju ostale
kako pišu te i oni pokušavaju pisati,
najprije slova a kasnije i riječi. Najčešće
je prva napisana riječ vlastito ime, ali i
djetetu prvo slovo može predstavljati
cijelo ime. Uglavnom im je problem
razlikovanje slova koja predstavljaju
zrcalne odraze kao što su b i d. d
ŠKOLSKA DOB
• školska dob traje od
šeste odnosno sedme,
pa do dvanaeste
godine života
 Tjelesna težina i visina
• Kosti djece se tijekom tog
• Prosječno dijete u dobi od šest
godina, teži oko 20 kg i visoko
je oko 105 centimetara
• U dobi od šest do osam godina
djevojčice su malo niže i lakše
od dječaka, dok se od devete
godine, kao što smo već
spomenuli, taj trend obrće.
Razvoj kosti
razdoblja znatno šire i
produljuju, ali ligamenti i dalje
nisu učvršćeni za njih.
Zahvaljujući tome, djeca su
puno elastičnija, i ima veću
mogućnost u izvođenju
određenih pokreta, kao što je
zvijezda i stoj na rukama
 • Razvoj grube
motorike
tijekom školskog razdoblja,
djeca usavršavaju svoje • Razvoj fine motorike
vještine, poput trčanja,
skakanja, poskakivanja i
vještina baratanja loptom
u ovom periodu značajno se
unapređuje i razvoj fine
motorike, što znači da djeca
mogu svirati i glazbene
instrumente, te svladavaju
pisanje i usavršavaju rukopis

• za razliku od predškolske djece,

školska djeca ne samo da
objekte prikazuju vrlo detaljno
nego ih i povezuju jedan s
drugim u organiziranu cjelinu.
 Spolne razlike
• djevojčice ostaju Tjelesni odgoj
naprednije u • tjelesna aktivnost
području fine podržava mnoge
motorike (crtanje aspekte dječjeg
i pisanje), te u razvoja- zdravlje
poskakivanju, njihovih tijela,
njihov osjećaj
skakanju, vlastite vrijednosti
skakanju na kao aktivnih i
jednoj nozi sposobnih bića, te
kognitivne i
socijalne vještine
• međutim dječaci nužne za slaganje s
nadmašuju drugima.
djevojčice u
vještinama grube
motorike • Prevladava mišljenje da bi se
(bacanje i u školama češće trebao
šutiranje) održavati tjelesni odgoj, te
promijeniti nastavne
• djevojčice u programe za taj predmet.
ovom periodu Također bi se trebalo poticati
smatraju da je neformalne igre, u kojima je
prednost većina djece uspješna, te
dječaka u sportu hodanje, trčanje i skakanje.
nepravedna.
 Napredak motoričkih
sposobnosti u školskoj dobi
U usporedbi s predškolcima, školska su djeca fizički
Gipkost savitljiva i gipka, što se može vidjeti dok zamahuju
palicom, skaču preko prepona, šutiraju loptu ili izvode
kolute.
Poboljšana ravnoteža omogućuje napredak u mnogim
Ravnoteža atletskim vještinama kao što su trčanje, bacanje,
poskakivanje, te brze promjene smjera, koje su
potrebne u mnogim sportovima
Brži i točniji pokreti vidljivi su u složenim obrascima
Okretnost rada nogu pri preskakanju užeta ili igri «školice», te u
kretanju starije djece unaprijed, unatrag i postrance.
Starija djeca mnogo jače no što su to mogla u ranijoj
Snaga dobi bacati i šutirati loptu, i odraziti se dalje od tla pri
trčanju i skakanju.
 ZAKLJUČAK
Tjelesni razvoj važno je obilježje u
čovjekovom životu. Da bi razvoj bio
normalan oba roditelja moraju to dijete
željeti. Rođenje je za dijete velika
promjena, neka vrsta šoka, jer se dijete
u jako kratkom vremenu mora prilagoditi
vanjskom svijetu i ovladati funkcijama
koje je do tad činila majka za njega.
• Refleksi su potvrda da je ponašanje
novorođenčeta organizirano. Veća
sposobnost samokontrole potiče dijete
da upravlja dijelovima svog tijela i
razvija motoričke sposobnosti. Kroz
svoj razvitak, dijete stječe osjećaj moći,
znanje o okolini, o prostornim
okolnostima te o udaljenostima i visini
PREZENTACIJU IZRADILE:
ANA MAGAŠ
&
IVA CIMPERMAN