You are on page 1of 7

Prezimena koja vode porijeklo od nadimaka u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine

Uvod
Dobivši temu naišla sam na mnoge prepreke prilikom sakupljanja materijala, kako onoga koji se tiče konkretno prezimena i imena, tako i onoga koji se tiče same problematike definiranja pojmova kao što su nadimak, prezime motivirano nadimkom te pomodno ime. Uslijed mnogih nedoumica odlučila sam posvetiti uvod upravo ovim pojmovima radi lakšeg razumijevanja samoga rada i radi olakšavanja moga istraživačkog procesa koji bi bio preobiman ukoliko bi se uzele sve pojedinosti koje ću u nastavku ovoga teksta navesti. Prema „Eseju o jezičnom znaku i onomastici, te o antroponimiji u Hrvatskoj“ autora Valentina Putanca prezime je sredstvo druge determinacije (drugog imenovanja). Razlog druge determinacije je u potrebi da znak bude jednoznačan – novo imenovanje sužava opseg značenja. O drugoj determinaciji Putanac kaže slijedeće: „Ako u selu postoji više obitelji, dolazi do potrebe da se svaki član sela označi i kao član uže zajednice (obitelj) i da se obitelji označe kao jedinke. Tako nastaje obiteljsko ime ili prezime. Nadimak može služiti kao prva, druga i treća determinacija.”1 „Prezime je druga determinacija ili determinacija po obitelji. Najosnovnija determinacija po obitelji vrši se po neposrednom pretku (otac, mati). Najvjerovatniji je put postajanja prezimena bio ovaj: osobno ime > deminutiv > ime po ocu > ime više obitelji (naselje) prezime.”2 Navodi se i primjer: „Petar> (mali Petar) Petrić > (njegova obitelj) Petrići > Petrić (za jednu osobu).“3 Prema porijeklu i načinu tvorbe autor je prezimena podijelio na: prezimena (Italic je u originalnom tekstu.) prema osobnom imenu (s metronimicima): Milić, Ivanić, Mandić; prezimena prema nadimku: Bjelobrk, Čutura, Rukavina, Gavaš; prezimena prema zanimanju, službi: Cesarić, Kovač, Tkalčić; prezimena prema vjeri, kraju, plemenu, rodu, narodu: Arapović, Arnautović, Bosanac.

1

Leksik prezimena Socijalističke republike Hrvatske („Eseju o jezičnom znaku i onomastici, te o antroponimiji u Isto, str. 12. Isto, str. 12.

Hrvatskoj“, Valentin Putanac), Institut za jezik, Zagreb, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1976, str. 7.
2 3

2

Osim ove podjele autor navodi i opširniju podjelu Ante Šupuka na 20 kategorija (prezimena od oznaka za fizičke i moralne osobnosti: Bilić, Žeravica, Vrančić; od životinjskih imena: Bakalar, Zec, Zečić, Golub; od riječi za biljke i plodove: Blitva, Cvetko, Cvitan; od riječi za oruđe i različite predmete: Budak, Toljaga, Torbica; prezimena od riječi za dijelove tijela: Batak, Brnjica, Očić; od augmentative i pejorative: Komadina, Mišurina, Šurkalo…). Ukoliko uzmemo u obzir činjenicu da su i prezime i nadimak sredstva druge i treće determinacije možemo pretpostaviti (prema navedenim primjerima iz podjele) da su u nekim slučajevima najprije postojali nadimci koji su svakojako motivirani i da su određena prezimena nastala od tih nadimaka. Također, Putanac navodi i situaciju u kojoj nadimak dolazi poslije prezimena kao treća determinacija i kasnije postaje prezime ( Ivan Penić Ivanov, prezime Ivanko, Penić-Ivanko).U korist ove teze navela bih podjelu prezimena u radu Značajke, odlike prezimena dvorskog kraja Živka Bjelanovića: „Drugoj značenjskoj skupini, također, vrlo brojnoj, pripadaju prezimena nadimačkog porijekla. Po značenjskim vrijednostima različitog su karaktera. Mogu biti: a. prema kakvoj fizičkoj osobini: Bjelac, Bjeljac, Bradara, Crljenica, Crnobrnja; b. prema kakvoj fiziološkoj ili mentalnoj osobini: Cvrkalj, Glušac, Paprica, Puhača, Smijulj, Šundeka; c. prema kakvoj fizičkoj, fiziološkoj ili mentalnoj osobini s metaforičkom zamjenom značenja: Akik, Basrak, Dupalo, Gaćeša, Kemera; d. prema izgledu s nekim predmetom kao metaforom: Batina, Bukarica, Čanak; e. prema nekoj osobini, s biljnim i životinjskim svijetom kao metaforom: Arbutina, Baburak; f. prema svim ovim i nekim drugim osobinama ali tako da im značenjsku strukturu nije moguće jednoznačno odrediti: Devetak, Erceg, Galijaš, Kladar, Koljaja.“ 4.5

4

http://familytreemaker.genealogy.com/users/m/e/n/Nenad-Menicanin-TX/FILE/0004page.html, 20. 05. 2011., 12:

30h (Prepisane stranice 529-539 iz Zbornika naučnih i publicističkih radova Dvor na Uni Izdavač: Skupština općine Dvor na Uni, Štampano u Beogradskom Izdavačko grafičkom Zavodu, 1991 godine. Prepisao za svoje lične potrebe, Nenad Menićanin, Keller 2006 godine.)
5

Podebljavanje teksta je vršeno od strane autora.

3

Možemo odmah primijetiti da prema Putancu prezimena od riječi za dijelove tijela spadaju u zasebnu kategoriju, a kod Bjelanovića u potkategoriju prezimena nadimačkog porijekla. Smatram da su sva prezimena koja su metaforički motivirana isprva bila nadimci.

Prezimena koja vode porijeklo od nadimaka u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine
Nakon pretraživanja po društvenim mrežama popisala sam prezimena koja po semantičkim značajkama ukazuju na određene osobine navedene iz druge podjele u uvodu i ta ista prezimena ukucavala u telefonske imenike fiksnih telefonija M-tela i Bh. telekoma za prostor Distrikta Brčko. Ovaj način pretraživanja mi je omogućio da imam tačne i sigurne podatke (izvore) za ovaj rad. Treba reći kako sam bilježila sva prezimena, dakle, prezimena ljudi koji trenutno žive na prostoru Distrikta Brčko, a ne isključivo prezimena starosjedilaca tog prostora i zato je spisak veoma šarolik. Također, u spisak sam uvrstila i prezimena turskog porijekla čije značenje upućuje na to da su mogla nekada biti nadimak: u slučajevima koje sam ja našla to su bili najčešće pogrdni nadimci koji su upućivali na tuđu vjeru i način ponašanja. Popis prezimena sam odlučila navesti po Bjelanovićevoj podjeli: a) prema kakvoj fizičkoj osobini: Grbić, Bijelović, Bijelić, Zelenjaković, Grdan, Dugonjić, Grdić, Šarenac, Mrkaljević6, Mrkonjić, Plavšić, Gutić, Crnalić, Crnić, Ćosić, Nokto, Kvrgić, Glavinić;

6

Budući da primjećujemo partonimični sufiks –ević moglo bi se reći da ovo prezime ne treba stvrstati u ovu grupu.

međutim, moguće je da je prije nego što je postalo patronimik bilo metaforijski i metonimijski motivirano pridjevom mrk i da je od njega nastalo prezime Mrkalj čiju verziju ne nalazim u Brčkom, ali nalazim u Sarajevu. Naravno, i sva ostala prezimena na –ić, -ević, -ović upućuju na patronimike, ali treba uzeti u obzir momenat prije derivacije.

4

b) prema kakvoj fiziološkoj ili mentalnoj osobini: Gluhić, Bukalo7, Veselić, Gušo, Džomba8, Kaurin9, Helać10, Blagić, Cifrić11, Bunjevac, Štetić, Banda, Radenica, Bijedić, Bjelopoljac, Žderić; c) prema kakvoj fizičkoj, fiziološkoj ili mentalnoj osobini s metaforičkom zamjenom značenja: Stovrag, Pustvuk, Popržen, Smoljić, Grmuša, Kisić; d) prema izgledu s nekim predmetom kao metaforom: Puška, Kusturica12, Đonlić, Šipka, Kukić, Pijuk;

7

Postoji mogućnost da prezime vodi porijeklo osim od riječi buka i od riječi bokal (bokal m. posuda za tekućine,

staklena ili od drugih materijala; tal. caraff a, boccale, d.mlet., tr. bocal, bucal, mlet. bocal. Zingarelli navodi tal. boccale ← lat. baucale(m) ←gr. bauckalis. Križano kslat. baucalis ‘brocca’ s bocca ‘usta’ (DE, 50). Rašireno je na čitavom Balkanu (nalazi se i u rumunjskom bocal, bocală i u velj. boccuala, boccuola) (ERHSJ, I, 184). Riječ je egipatskoga podrijetla (Z, 243). Izvor: Nina Spicijarić, Romanizmi u nazivlju kuhinjskih predmeta u govoru Dubašnice na otoku Krku…, FLUMINENSIA, god. 21 (2009) br. 1, str. 7-24 (hrcak.srce.hr/file/67767 22.05.2011. u 14:00h)
8

Džomba f (ar.? ili pers.?) 1.provalija, ponor, bezdan; nestabilno tlo→“Nestade ga kao da je u džombu propao.“ Kaur, kaurin m (pers.) 1.isto što i đaur ( đaur, đaurin, đavur m (pers.) nemusliman, nevjernik; hrišćanin. –„Basti

(Zembilj III 24.). 2. fig. nezasitljiv čovjek, koji može mnogo pojesti ( „kao da je šupalj do koljena“).
9

đaur. ode carevina“ ( K. H. I 46); „Nesretno ti to veselje bilo!/ Šta će tebe đaur u svatove?“ ( Vuk VII 208.) < tur. gaur, gavur „pristalica Zoroastrove vjere, nevjernik, nemusliman, kršćanin“ < pers. „pristalica Zoroastrove vjere, nevjernik, nemusliman, pogan“. Najvjerovatnije je nastalo u doba vladavine Osmanskog carstva ovim prostorima.
10

Helać –aća m (ar.) 1. propalica: propao, upropašćen. 2. helać biti= propasti, upropastiti se. „Svi dušmani tvoji Možda od nestrandardnog izraza cifrati se – dotjerivati, porijeklo riječi nisam našla. Budući da su se na prostore Distrikta Brčko naseljavali stanovnici iz raznih područja našla sam podatak iz pregleda

helać bili“ ( K. H. I 52.).
11 12

o radu “Onomastika površi trebinjske”, Savo Pujić, Onomatološki prilozi DžVIII, Beograd 2005. gdje se navodi slijedeća predaja: „Po predanju, prezime Kusturica nastalo je, prema kazivanju Nazifa Kusturice, profesora Filozofskog fakulteta u Sarajevu, kad su upitali nekog njihovog pretka, dok se spremao za megdan, kakvu ima sablju, a on odgovorio: "Imam nakvu svoju kusturu". Pored navedenog porijekla Kusturica iz Cuca, prije stotinak godina zabilježena je i priča da potiču od Ciganina koga je rodonačelnik planskih Avdića kupio u Ćustendilu (Dedijer, 180). Nastanak te priče motivisan je tradicionalnim sporenjem komšijskih rodova Kusturica i Avdića oko toga ko su bili čiji gospodari, odnosno čobani, i odgovor na zgodu kad su Avdići, pred sudom u Bileći, misleći da je to podvala Kusturica, odlučno spriječili namjeru planskih Roma Kovača, kako su ih dotad nazivali po njihovom zanimanju, da se prezovu u Avdiće.”

5

e) prema nekoj osobini, s biljnim i životinjskim svijetom kao metaforom: Zečević, Sivčević, Lisica, Šljuka, Horozović13, Ribić, Vrbljanac, Lješičanin, Kujović, Tvica14, Zečić, Mišić, Bukvić, Žabarac, Zekonja; f) prema svim ovim i nekim drugim osobinama ali tako da im značenjsku strukturu nije moguće jednoznačno odrediti: Crnovršanin, Šišić, Kitić, Geljić, Trbić, Žarkić, Žižić, Videkanić, Vidović, Livadić, Lugonjić, Popara, Krndija, Kukuljević, Rovčanin, Klipo, Zobenica, Ćurčić, Rikanović, Žunić, Jurišić, Oparnica, Spremo, Ubiparipović, Žilić. Izdvojila bih grupe prema nekoj osobini, s biljnim i životinjskim svijetom kao metaforom i prema izgledu s nekim predmetom kao metaforom kao najnepotpunije. Već sam napomenula da u prezimenima u kojima stoji ime predmeta, životinje, biljke možemo gotovo uvijek prepoznati metaforijsku motiviranost i smatram da je suvišno razdvajati one sa metaforijskim i nemetaforijskim značenjem. Isti je slučaj i sa metonimijom, jer, nadimak se ogleda u svrhovitosti i eksplicitnosti, a mislim da kada neko nosi prezime Zec, osim ako ga nije dobio po imenu nekoga mjesta, zasigurno nam daje asocijaciju pomoću koje pronalazimo ekvivalente ljudskih i zečijiih osobina i metonimijski ih uklapamo u sustav općeg opisa te iste osobe. To se najbolje može vidjeti u primjeru Šljuka gdje osnovano možemo sumnjati da se iko ikada zvao Šljuka ili imao nadimak, a da je to ime u potpunosti bez konotacije, čak, i da je lovio šljuke, opet nam daje na znanje više podataka o toj osobi što znači da je riječ šljuka ili metonimijski zamijenila lov na Šljuke ili prvenstveno metaforički motivirana (kao šljuka), po principu ljudi su životinje, a zatim metonimijskim procesom postala nečiji nadimak.

13 14

Horoz m (pers.) 1. pijetao, kokot. Metateza od ptica.

6

Literatura:
• „Esej o jezičnom znaku i onomastici, te o antroponimiji u Hrvatskoj“, Valentin Putanac, Leksik prezimena Socijalističke republike Hrvatske, Institut za jezik, Zagreb, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1976. • • • Romanizmi u nazivlju kuhinjskih predmeta u govoru Dubašnice na otoku Krku…, Nina Spicijarić, FLUMINENSIA, god. 21 (2009) br. 1, str. 7-24 “Onomastika površi trebinjske”, Savo Pujić, Onomatološki prilozi DžVIII, Beograd 2005. Značajke odlike prezimena dvorskog kraja Živka Bjelanovića, Zbornik naučnih i publicističkih radova Dvor na Uni, Izdavač: Skupština općine Dvor na Uni, Štampano u Beogradskom Izdavačko grafičkom Zavodu, 1991. godine. • • • Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Abdulah Škaljić, Svjetlost, Sarajevo, 1966. Metafora i metonimija kao poticaj u procesu imenovanja, Milena Žic Fuchs, Dunja Brozović Rončević, FOLIA ONOMASTICA CROATICA 12–13 (2003–2004) Dobranjska prezimena i nadimci, Domagoj Vidović, FOLIA ONOMASTICA CROATICA 15 (2006.)

7