1. Kako su usmejrena vlakan ?

Usmjerenost vlakna: -Kontinuirano jednosmjerna -Sluajno usmjerena -ortogonalno usmjerena -Viestruko usmjerena vlakna Jednakousmjerena vlakna imaju optimalnu vrstou kada je optereenje paralelno s vlaknima.Umjesto u jednom smjeriu vlakna moemo polagati ortogonalno ili pod nekim drugim kutom; time emo rtvovat maxmalnu vrstou ali emo postii jednolina svojstva kompozita. 2. to je modul elastinosti, to je gustoa? 3. Keramika svojstva. Keramika je dobar el. I toplinski izolator Ima visoko talite i visoku kemisku postojanost Tvrda i krhka s niskom ilavou 4. Glavni izvori loma keramike Poroznost i ukljuci Povrinske napukline nastale kod zavrne obrade povrina Velika zrna nastala tjekom proizvodnje 5. Na vrstou keramike utjee Kemiski sastav Mikrostruktura Stanje povrine 6. Proizvodnja konstrukciske keramike. Osnovna sirovina je prah koji, mora biti visoke istoe, a dobiva se razliitim postupcima. Proizvodnja praha ovisi o tome je li materijal od kojeg se dobiva prah oblikovljiv ili krhak. Prah sem moe dobiti : a. Automatizacijom b. Mehaniko drobljenej c. Kemiskom reakcijom d. Elektronino taloenje

7. Dobiven Prah se moe preraditit u gotov keramiki dio Priprema sirovine a. Utvrivanje sastava b. Mjeanje i granulacija, Oblikovanje sirovca a. Suho preanje b. Hladno izostatiko preanje c. Injekisko preanje Sinteriranje je naj vanija operaciaj u proizvodnji od konstrukcske keramike., provodi se na povienoj temparaturi uz visok tlak.Najvaniji postupci sinteriranja su : a. Sinteriranje u raliitim atmosferama b. Reakcisko sinteriranje c. Interiranje uz vrue preanje d. Sinteriranje uz vrue izostatiko preanje Zavrna obrada a. Bruenje dijamantnim alatima b. Lepanje c. Honanje d. Poliranje e. Elektroerozija f. Rezanje i obrada laserom 8. Glavne vrste konstrukciske keramike Na osnovni sastav razlikujemo dvije osnovne skupine keramike 1. Oksidna-glavni predstavnici:AL2O3ZrO2 iAl2TiO5 2. Neoksidan Glacni prestavnici SiC,Si3N4,B4C kubini BN 9. Prednosti i nedostaci keramike Prednosti: viu tvrdou, osobito pri povienim temperaturama. viu tlanu i savoinu vrstou, osobito pri povienim temperaturama, veu otpornost na puzanje. vii modul elastinosti - krutost, niu toplinsku i elektrinu vodljivost - bolja izolacijska svojstva. visoku otpornost na troenje. malu gustou. nisku toplinsku rastezljivost kemijsku inertnost, dugoroniju sigurnu opskrbu sirovinama za njezinu proizvodnju. Nedostaci mala ilavost - visoka krhkost, niska otpornost na toplinski umor. niska vlana vrstoa, Veliko rasipavanje zrjednosti za mehanika svosjtva Visoki trokovi sirovina i postupka oblikovanja

10. Tvrdi metali -Dio su neoksidne keramike, Svosjstav: Visoko talite Visoku tvrdou Visok modul elastinosti Dobru postojanost na promjenu temparature Otpornost na koroziju Visoku toplinsku i el. Vodljivost -Najvanija primjena tvrdih metala je uporaba reznih lata u obradi odvanjanje estica. Tvrdi metali za rezne alate podjeljeni su u 3 skupine: Tvrdi metali grupe K .- Prikladni za obradu matrijala sa kratkom strugotinom Tvrdi metali grupe M. - Za obradu svih matrijala asadre 80-85%WC i do 10%TiC Tvrdi metali grupe P. -.Imaju do 43% TiC i TaC Prikladni za obradu matrijala sa dugom strugotinom 11. Polimerni Matrijali-Polimeri su graeni od punbo velikih molekula. Polimeri se dobivaju kada se istom polimeru doda neki dodatak.Polimere se moe svrstat u 3 skupine a. PALSTOMERE Pri zagriavanju mekaju, a pri ponovnom dovoenju na niu, primjerice sobnu temperaturu, ponovno postaju vrsti b. ELASTOMER zbog rahle umreenosti strukture posebno im je izraeno svojstvo elastinosti, a oblikovati se mogu (prije dovrenog umreavanja, odnosno vulkanizacije) u omekanom stanju c. DUROMERE - pri zagrijavanju ne mogu omekati (misli se na stanje nakon prerade kada je struktura potpuno umreena, tj. kada u materijalu imamo samo primame veze d. ELASTOPLASTOMERE (ponekad se govori i o termoplastinim elastomerima). Ova skupina odlikuje se mogunou prerade kao u plastomera, a ima izraeno svojstvo elastinosti kao elastomeri 12. Duromeri- u odreenim fazama dobivanja i prerade mekaju ako ih se zagrijava; pri zagrijavanju neumreenog duromera dolazi do ubrzavanja njegovog umreavanja tako da nakon nekog vremena, usprkos poviene temperature, duromer vie nije omekan 13. Elastomeri- - mogu podnijeti velika istezanja, a nakon rastereenja vraaju sa u izvorni oblik; rahlo umreavanje elastomera vodi do izvjesnog smanjenja istezljivosti .ali i do poboljanja nekih svojstava znaajnih za primjenu, a da pritom ostaje sauvana sposobnost elastinog vraanja nakon rastereenja

14. Plastomeri- pri zagrijavanju omekavaju, porastom temperature raste nepravilno gibanje atoma oko njihovih ravnotenih poloaja, te konano dolazi do prekida veza medu atomima; pri zagrijavanju najprije slabe sekundarne veze ime je omogueno lake uzajamno pomicanje lanaca makromolekula - teenje plastomera; pri hlaenju sekundarne veze se ponovno upostavljaju, te se materijal vraa u prvobitno stanje - na ovoj pojavi temelji se prerada plastomera, kao i njihova osjetljivost na povienje temperature 15. Prednosti i Nedostaci Polimera Prednosti: Mala gustoa Dobra kemska postojanost Dobra otpornost na toplinu Dobra otpornot na troenje Mali faktor trenja Dobra toplinska i izolaciska svojstva Nedostaci: Svojstva ovise o raznim faktorima Vea toplinska rastezljivost Nizak modul elastinoti Mala povrinska vrstoa Podlona starenju Mala toplinska provdnost 16. Mehanika svojstva Posebna panja posveuje se utjecaju trajanja optereenja, a osim toga nunu panju valja posvetiti nainu djelovanja optereenja, brzini djelovanja optereenja i vanjskim uvjetima Kratkotrajna svojstva o ilavot o vrstoa modul elastinosti o Tvrdoa Dugotrajna Svojstva o Statika izdrljivost-Puzanje o Dinamika izdrljivost-Umor matrijala

17. Ponaanje polimera pri Dinamikim Optereenjem- vrlo je sloena pojava. Pri dinamikom optereenju naime dolazi do preklapanja mehanikog i drugih utjecaja. Polimemi materijali vie nego drugi konstrukcijski materijali priguuju vibracije, a TO vodi do znatnijeg generiranja topline, to uslijed slabe toplinske vodljivosti polimemih materijala dovodi do povienja temperature materijala. 18. Kritino istezanje-je vrijednost istezanja pri kojem niti nakon vrlo dugog trajanja optereenja ne dolazi do pojave mikroskopskih oteenja

19. Prerada Polimera/Polimernih matrijala Postupci prerade: 1. Injekcisko preanje 2. Preanje 3. Puhanje 4. Rotacisko ljevanje 5. prerada proitvodnih matrijala 6. toplo oblikovanje 7. extrudiranje 8. prerada ojaanih materijala 9. viekomponentno preanje 10. injekcisko puhanje 11. kalandriranje 12. Zavrna obrada 20. Konpozitni matrijali - Kompozitni materijali ili ukratko kompoziti materijali su dobiveni umjetnim spajanjem dvaju ili vie materijala razliitih svojstava s ciljem dobivanja materijala takvih svojstava kakva ne posjeduje niti jedna komponenta sama za sebe. Tim putem mogu se postii neobine, odnosno kod drugih materijala neuobiajene kombinacije svojstava, kao to su krutost, vrstoa, teina. ponaanje pri visokim temperaturama, kemijska postojanost (antikorozivnost). tvrdoa ili vodljivost. Kompoziti mogu biti: metalno-metalni, metalno-keramiki, metalno-polimentik keramikopolimerni. keramiko-keramiki, polimerno-polimerni, polimerno-metalni. Temeljne podjele kompozita na metalne, keramike i polimerne kompozite Tipovi kompozicija: 1. Kompozicija s esticama 2. Kompozicija vlaknima 3. Slojeviti kompoziti 21. Visker-Vrlo tanka vlakna keramikog podrjekla (keramiki mono kristali

22. Primjena kompozita- Ukoliko su dodaci rasporeeni ravnomjerno, kompoziti imaju izotropna svojstva: kompoziti s vlaknima mogu biti izotropni, ortotropni ili anizotropni; slojeviti kompoziti uviiek su anizotropnih svojstava. Primjer primjene keramikih kompozita su konstrukcijski dijelovi od tzv. konstrukcijske keramike, koje susreemo u konstrukcijama benzinskih i diesel motora, te kod plinskih turbina. 23. Kompoziti sa esticama- Kod kompozita s esticama diskretne jednolino rasporeene estice - tvrd i krhak materijal, obavijene su mekanijom i duktilnijom matricom. Obzirom na veliinu estica i nain na koji estice utjeu na svojstva kompozita. komnozite s esticama moemo podijeliti u dvije velike skupine: kompozite s disperzijom i kompozhe s velikim esticama 24. Kompoziti sa diperzijom- Veliina estica kod disperzijom ojaanih kompozita vrlo je mala (promjeri iznose od 10 do 250 nml. Budui da male estice spreavaju gibanje dislokacija, one vode do spomenutog efekta ojaavanja. Potrebna je samo mala koliina disperziranog materijala - do 15 %.. Glavne varijable u odreivanju uinkovitosti disperzije jesu: 1. veliina estica, D 2. volumni udio, Vp 3. razmak izmeu disperziranih estica Primjeri kompozita s disperzijom Elektrini kontakti Nuklearni reaktori Svemirska tehnika 1 nuklearni reaktori Magnetski materijali postojani puzanju DIJELOVI TURBINA Ploe akumulatora Elektrine komponente Grijai

25. Kompoziti s velikim esticama-Ovi kompoziti sadre vee udjele velikih estica koje izravno ne djeluju na spreavanje gibanja dislokacija. Takvi kompoziti proizvode se u cilju postizanja takvih kombinacija svojstava kojima nije prvenstvena svrha osiguranje vrstoe Primjena kompozita sa esticama o Tvrdi metali- Tvrdi metali sastoje se od keramikih estica rasporeenih u metalnoj mamci. Karakteristian primier predstavlja tvrdi metal na osnovi volframovih karbida te kobalta kao veziva o Abrazivi- Ploe za bruenje i rezanje izrauju se od AI1O3, SiC, BN, te dijamanta. U cilju postizanja ilavosti abrazivne estice povezuju se staklenom ili polimemom matricom o Elektrini kontakti- Materijali koji se primjenjuju za izradu elektrinih kontakala trebaju imati dobru kombinaciju otpornosti na troenje te elektrinu vodljivosti. U protivnome dolazi do erozije elemenata kontakala IO izaziva slabljenje kontakta, te pojavu elektrinog luka. o Polimeri- Brojni polimemi materijali koii sadre punila te druge oblike dodataka kompoziti su s esticama. Klasian je primjer aa u vulkanizjranoi gumi. Kod toga se ada poiavliuie u obliku sitnih sferoida ugljika ada doprinosi vrstou krutosti, tvrdoi, otpornosti troenju, te toplinskoj postojanosti gume. o Ljevaki kalupi i jezgre-Kalupi i jezgre koji se rabe pri lijevanju metala izrauju se od kremenog pijeska ija zrna su povezana organskim ili anorganskim smolama kao vezivom. Pijesak je vatrostalan materijal koji slabo provodi toplinu te ne reagira s rastaljenim metalom o Lijevanje u poluskruenom stanju-Jedan od neobinih postupaka proizvodnje esticama ojaanih odljevaka temelji se na tiksotropnom ponaanju djelomino tekuih, djelomino vrstih talievina. Tekua legura hladi se dok ne nastane oko 40 % krutine; tijekom skruivanja smjesa kratina-kapljevina snano se mijea kako bi se sprijeilo stvaranje dendritne strukture 26. Vlaknima Ojaani Kompoziti.- Kod vlaknima ojaanih kompozita dolazi do izraaja poboljanje vrstoe, ilavosti. krutosti, te poveanja omjera "vrstoa/gustoa" uslijed ugradnje vrstih, krutih i krhkih vlakana u mekanim, duktilniju matricu. Materijal matnee prenosi optereenje na vlakna te osigurava duktilnost i ilavost, budui da vlakna nose vei dio optereenja.

27. Modul elastinosti- Ako optereenje djeluje paralelno s kontinuiranim jednosmjerenim vlaknima, zakonom mijeanja moe se tono predvidjeti modul elastinosti:

isleza nje, c 28. Karakteristike vlaknima ojaanih kompozita Omjer "duljina/promjer-- Diskontinuirana vlakna s velikim omjerom "duljina/promjer" znamo se lake ugrauju u matricu dovodei tako do materijala visoke krutosti i vrstoe Votamni udio vlakana-- Vei volunuri udio vlakana vodi do poveanja vrstoe i krutosti kompozita gornia granica od oko 40 % odreena je sposobnou, odnosno mogunou da se vlakna okrue materijalom matrice Umjerenost vlakana-- UMJESTO U JEDNOM SMJERU vlakna moemo polagati ortogonalno ih pod nekim drugim kutom; time emo rtvovati maksimalnu vrstou, ali emo postii jednolinija svojstva kompozita Svojstva vlakanaVlakana trebaju biti vrsta, kruta, lagana a takoer trebaju imat visoko talite. Svojstva matrice--Matrica takoer treba biti vrsta tako da doprinosi sveukupnoj vrstoi kompozita. U krajnoj liniji prikladnost matrice utjee talite. Polimeri se mogu primjenjivati do maksimalne temperature od 80 C za nezasiene poliesterske smole do 315 C za poliimidc

29.

Matrijali komponenata kompozita 1. Materijali matrice.-- Faza koja se naziva matrica kod vlaknastih kompozita moe biti metal, polimer ili keramika. Openito, metali i polimeri rabe se kao materijali, matrice zbog toga Sto se zahtjieva odgovarajua duktilnost; kod kompozita s keramikom matricom komponenta koja se ojaava (armira) dodaje se u cilju osiguranja lomne ilavosti. Osim toga materijal matrice treba biti duktilan. To znai da modu) elastinosti vlakna treba biti mnogo vei od modula elastinosti matrice Sljedea funkcija matrice je u tome da pojedinana vlakna zatiti od povrinskog oteivania do kojih moe doi mehanikom abrazijom ili kemijskim reakcijama od strane okolnog medija 2. Materijali vlakana-- Znaajna karakteristika veine materijala, osobito onih koji su krhki, lei u tome da su vlakna malog promjera znamo vra od ciielog kompozitaNa osnovi promjera i karaktera vlakna su svrstana u tri skupine; viskeri. vlakna i ice. V'iskeri su siuni monokristali koji imaju ekstremno velik omjer "duljina/promjer", posljedica malih dimenzija ie velik udio praviinostnoriatalne grade, pa gotovo nema mogunosti teenja to vodi do izuzetno visoke vrstoe

30. SVOJSTVA I PRIMJENA KOMPOZITA a. Kompozltl s polimernom matricom-- Kompoziti s polimemom matricom sastavljeni SU OD polimeme smole kao matrice s vlaknima kao komponentom za ojaavanje Najrairenije i daleko najjeftinije polimeme smole su poliesteri i vinil esteri. Ovi materijali matrice prvenstveno se primjenjuju kod staklenim vlaknima ojaanih kompozita. Epoksidne smole znatno su skuplje te esto neprikladne za komercijalnu primjenu. Za visokotemperatume primjene primjenjuju se poliimidi b. STAKLENIM VLAKNIMA OJAANI POLIMERNI KOMPOZITI-- Staklenim vlaknima ojaan polimemi kompozit sastoji se od staklenih vlakana, kontinuiranih ili diskontinuiranih,- koja se nalaze u polimemoj matrici; ovaj tip kompozita proizvodi se u najveim koliinama. Sastav stakla koje se moe izvlaiti u vlakna.. Staklo je popularan materijal za ojaavanje iz nekoliko razloga o Lako ga se iz rastaljenog stanja izvlai u obliku visokovrstih vlakana o Lako ga se dobavlja te se koritenjem brojnih tehnika proizvodnje kompozita ekonomino mogu proizvoditi staklenim vlaknima ojaani polimemi materijali o Budui da su vlakna relativno vrsta, kada ih se uloi (ugradi) u polimemu matricu, dobiva se kompozit vrlo visoke specifine vrstoe Kombiniranjem s razliitim polimerima postie se kemijska inertnost to daje kompozite korisne za primjenu u razliitim korozivnim sredinama

c. UGLJINIM VLAKNIMA OJAANI POLIMERNI KOMPOZITI.-- Ugljik je visokouinkovit vlaknasti materijal koji se najee primjenjuje za ojaanje suvremenih kompozita s polimemom matricom. Razlozi za to su sljedei o Ugljina vlakna imaju, od svih vlaknastih materijala za ojaanje, najvei specifini modul i najveu specifinu vrstou o Visoki vlani modul i visoku vrstou zadravaju i pri povienim temperaturama, osim Sto moe biti problema uslijed oksidacije pri visokim temperaturama o Kod sobne temperature, vlaga i niz otapala, kiselina i baza ne razaraju ugljina vlakna: Ova vlakna karakterizira niz posebnih fizikalnih odnosno mehanikih svojstava koia omoguuju da kompoziti s tim vlaknima postiu specifina inenjerska svojstva o Razvijeni su postupci proizvodnje vlakana rkompozita koji su relativno lettini d. ARAMIDNIM VLAKNIMA OJAANI POLIMERNI KOMPOZITI---Tijekom sinteze krute molekule svrstavaju se u smjeru osi vlakna kao podruja "tekuih kristala", kao Sto prikazuje slika 9.14. Mehaniki gledano ova vlakna imaju uzdunu vlanu vrstou i vlani modul elastinosti (tablica 9.5) vii od onih ostalih polimemih vlaknastih materijala: ipak ona su relativno slaba pri pritiskivanju

31. Kompozltl s metalnom matricom--Neke' od prednosti ovih materijala pred kompozitima s polimemom matricom ukljuuju primjenu pri povienim temperaturama, negorivost te veu otpornost prema degradaciji uzrokovanoj djelovanjem organskih kapljevina. Meutim kompoziti s metalnom matricom znatno su skuplji od onih s polimemom matricom pa je njihova uporaba prilino ograniena 32. Kompoziti s keramikom matricom--- Keramiki materijali su, kao to je to ve spomenuto, otporni prema oksidaciji, te openito prema slabljenju svojstava pri povienim temperaturama. Da nisu skloni krhkom lomu ovi materijali bili bi idealni za uporabu pri visokim temperaturama, kao i za primjenu tamo gdje do izraaja dolaze izuzetno-visoka optereenja, kao to su-npr. dijelovi automobilskog motora, plinske turbine zrakoplovnih motora i dr. 33. Ugljik Ugljik kompoziti.-- jedan od najnaprednijih i najperspektivnijih inenjerskih materijala ie ugljik ojaan ugljinim vlaknima ili kako se esto naziva "ugliik-ugliik" kompozit. Ovi materijali su relativno novi I vrlo skupi. 34. Hibridni kompoziti. Relativno novija vrsta vlaknima ojaanih kompozita su tzv. hibridni kompoziti koji se dobivaju uporabom vie vrsta vlakana u jedinstvenoj matrici. Velika prednost ovakvih kompozita je znamo bolja kombinacija svojstava, nego to je to kod kompozita ojaanih samo jednom vrstom vlakana

35.

Proizvodnja i prerada vlakan ojaanih komopzita Lijevanje.- Postupci lijevanja prisiljavaju kapljevinu da se rasporeuje oko vlakana Preprezi. Preprezi se proizvode od tkanine tako da se polimernom matricom natopi svaki sloi tkanine Trake-- Pojedinana vlakna rasporeuju se te se natapaju polimernom smolom Predprevlaenje Deformiranje I Dlfuzijsko Povezivanje-- Postupcima deformiranja, kao Sto su vrue preanje i valjanje, soaiaiu se slojevi traka Metalurgija Praha..Matrica u obliku praha nasipa se oko vlakana te se sablje visokim tlakom tako da se postigne vea kompaktnost praha Pultrudiranje-- Pultrudiranje se primjenjuje za proizvodnju proizvoda konstantnog poprenog presjeka /oblika razliitih duljina proizvodnja preprega.-- Prepreg je industrijski termin za kontinuirano vlaknasto ojaalo koje je predimpregnirano s djelomino otvrdnutom polimemom smolom Namotavanje Matrijali u elektrotehnici Elektrotehniki matrijali o Vodljivi matrijali o Izolaciski matrijali o Magnetski matrijali o Poluvodljivi matrijali Konstrukciski matrijali Pomoni matrijali Vodljivi matijali-Djele se prema uincima el struje dok prolaz kroz njih na: Vodie prve klase Vodie druge klase Matrijali za vodie-koriste se matrjalai koji spadaju u prvu klasu a to su: Bakar-Svojstva mu ovise o vrstoi te o hladnoj ili toplinskoj obradi. o Moe bitit tvrdi i meki.Koristi se u namotajima elektrinih .Strojeva, tansformatora i releja o Poluproizvodi bakra su :ice, limovi, profili,cijevi i folije o Slitine bakra:

36.

37.

o -mnjed-manja elektrina vodljivost,mnogo bolja meh. Svojstva, otpornot na koroziju o Bronca-velika tvrdoa i elatinost, Aluminijo Tvrdi aluminij:-manja elektrian vodljivost,poveana vrstoa i tvrdoa o Meki aluminije:-vea elastina vodljivot o Poluproizvdi;icelimovi, ipke,profili,cjevi i folije eljezo o elik i ljevarsko eljezo o Kao konstrukciski matrijal o Relativno slaba el. Vodljivost Ostali metali o Olovo,srebro,zlato,platina,volfram,nikal,kositra 38. Izolaciskii matrijali Anorganski izolaciski matrijali: - Zrak - Tinjac - Azbest - Keramika - Staklo Organski izolaciski matrijali - Izolaciske tekuine - Voskovi - Bitumen i asfalt - Prirodne smole - Duroplasti - Termoplasti - Elatomeri - Ceulota - Silikoni

39. Magnetski matrijali Velika permeabilnost,maili gubici histerezee - Lako se magnetiziraju i razmagnetiziraju - Primjena : gdje se uz minimalne gubitke eli postii velika magnetsak indukcija - Gdje je potrebno nepretano izmenino magnetiziranjerazmagnetiziranje 40. Poluvodljivi matrijali matrijali za poluvodie - Germanij i silicij ako su isti kod apsolutne nule su izolatori a na sobnoj temparaturi vrlo lo vodii 41.