KATEDRA ZA BETONSKE KONSTRUKCIJE I MOSTOVE STRUNI STUDIJ GRAEVINARSTVA

BETONSKE KONSTRUKCIJE I
(god. 2007/2008.)

Predmetni nastavnik: V.pred. mr.sc. Vladica Herak-Marovi, dipl.ing.gra.

Nastavne jedinice kolegija:

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) (8) (9) (10) Fizikalno mehanika svojstva betona i elika za armiranje; deformacije betona; Uvjeti zajednikog rada betona i armature; prionljivost, sidrenje, nastavljanje, oblikovanje, zatitni slojevi; razmaci ipki; odredbe propisa; Osnove prorauna armiranobetonskih elemenata prema GSN; Dimenzioniranje presjeka na savijanje (pravokutni presjeci, T-presjeci, jednostruki i dvostruko armirani presjeci); Dimenzioniranje presjeka na centrini i ekscentrini tlak i vlak; Dimenzioniranje na poprene sile; dimenzioniranje na torziju; Lokalni tlani naponi; Vitki elementi naprezani centrinom i ekscentrinom tlanom silom; stupovi; Osnove prorauna armiranobetonskih elemenata prema GSU; Konstruiranje armature u razliitim elementima konstrukcija; neki detalji; odredbe propisa.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

Osnove prorauna armiranobetonskih elemenata prema graninom stanju uporabljivosti (GSU)

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

GRANINA STANJA UPORABLJIVOSTI

Da bi se armiranobetonskim elementima i konstrukcijama osim propisane sigurnosti osiguralo i zahtijevano ponaanje tijekom uporabe, mora se dokazati da su zadovoljena granina stanja uporabljivosti. Pod pojmom uporabljivosti podrazumijeva se ograniavanje naprezanja, pukotina, deformiranja, zamora i vibracija. Granino stanje uporabljivosti e biti zadovoljeno ako vrijedi:

Ed Cd
gdje je: Ed = proraunska vrijednost izazvana optereenjem (naprezanje, deformacija, irina pukotine i sl.) Cd = vrijednost adekvatna Ed dana propisom ili normom kao doputena granina vrijednost
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 4

Granino stanje naprezanja

Naprezanja za proraunsko optereenje se ograniavaju kako bi se sprijeilo prekomjerno plastino deformiranje i raspucavanje koje ugroava trajnost i uporabljivost armiranobetonskih i prednapetih konstrukcija. Ograniava se veliina naprezanja u betonu i eliku. Beton: - Za rijetku kombinaciju djelovanja c 0.6 fck - Za kvazistalnu kombinaciju djelovanja c 0.45 fck (za C 25/30 - fck=25 MPa)

Tim uvjetima se ograniava tlano naprezanje betona kako bi se sprijeilo slabljenje tlane zone otvaranjem poprenih mikropukotina nastalih poprenim vlanim naprezanjima zbog sila cijepanja (nastaju zbog nehomogenosti betona) te prekomjerne plastine deformacije betona koje su uzrok poveanog deformiranja.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 5

elik: - Za rijetku kombinaciju djelovanja s 0.8 fyk - Za indirektno djelovanje (prinudne deformacije) s 1.0 fyk - U eliku za prednapinjanje, nakon svih gubitaka, za rijetku kombinaciju djelovanja s 0.75 fpk Tim uvjetima se eli ograniiti pretjerano deformiranje armature, a time i irine pukotina. Kada uvjeti ogranienja naprezanja nisu ispunjeni, potrebno je pojaati presjek i/ili armaturu, ili poduzeti druge mjere.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

Za odreivanje napona u betonu i eliku koriste se pretpostavke linearne teorije elastinosti (linearna raspodjela naprezanja u betonu i eliku), te konstantan odnos modula elastinosti Es/Ec = 15, odnosno metoda doputenih napona.

Dokaz graninog stanja naprezanja moe izostati ako je: - proraun na granino stanje nosivosti zadovoljen; - predviena minimalna armatura u skladu s normom; - armiranje provedeno prema pravilima danim u normi; - proraun reznih sila proveden po teoriji elastinosti s ogranienom preraspodjelom manjom od 30%.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

Granino stanje pukotina

Raspucavanje armiranobetonskih konstrukcija se ograniava kako bi se sprijeile tetne posljedice za trajnost graevine (na pr. propadanje konstrukcije zbog korozije armature ili zbog proputanja tekuina ili plinova), te lo vanjski izgled. Razlikuje se: - granino stanje pojave pukotina - granino stanje irine pukotina Granino stanje pojave pukotina je ono u kojem je, za predvienu kombinaciju optereenja, vlano naprezanje u utvrenom vlakancu poprenog presjeka jednako vlanoj vrstoi betona. Granino stanje irine pukotina je ono u kojem je, za odreenu kombinaciju optereenja, prognozirana karakteristina irina pukotina jednaka graninoj vrijednosti danoj propisima, normama ili drugim zahtjevima.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

U armiranobetonskim konstrukcijama naprezanim savijanjem, poprenom silom, torzijom i vlakom, pukotine u betonu se najee ne mogu izbjei. Uzroci nastanka pukotina u betonu su razliiti: Osim optereenja, uzrok ranom raspucavanju mogu biti naprezanja izazvana nelinearnim temperaturnim promjenama, skupljanjem ili hidratacijskom toplinom u ovrslom betonu. Naprezanja izazvana ovim djelovanjima, odnosno sprijeenou slobodnog deformiranja, imaju nelinearan tijek po visini presjeka, a pojavljuju se u statiki odreenim i statiki neodreenim konstrukcijama. Uzrok raspucavanju moe biti i naprezanje izazvano prisilnim deformiranjem nastalim zbog poputanja leaja, zaokretanja potpora (stupa), deformiranja prikljunih elemenata zbog temperaturnih promjena i/ili skupljanja betona, te zbog neizravnih djelovanja. Pukotine nisu smetnja ako im irina ne premauje graninu vrijednost uvjetovanu korozijom, vanjskim izgledom ili nepropusnou za tekuine i plinove.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 9

Propisane granine irine pukotina (norma HRN ENV 1992-1-1) ako nema posebnih zahtjeva: - za armiranobetonske elemente wg = 0.3 mm - za prednapete elemente wg = 0.2 mm. Posebni zahtjevi postavljaju se za graevine koje se nalaze u vrlo agresivnom okoliu.

Za provjeru graninog stanja trajnosti primjenjuje se kvazistalna i esta kombinacija optereenja. Ogranienje irine pukotina u armiranobetonskim i prednapetim konstrukcijama moe se postii: - ugraivanjem armature jednake ili vee od minimalne u vlano podruje - ogranienjem razmaka i promjera ipki armature.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

10

Minimalna armatura za ogranienje irine pukotina

Kada se eli ograniiti irina pukotina armiranobetonskih i prednapetih konstrukcija, valja predvidjeti minimalnu armaturu, osobito ako postoji mogunost izravnog i neizravnog djelovanja izazvanog sprijeenou slobodnog deformiranja. Razlikuju se dvije vrste naprezanja koje e izazvati raspucavanje: - savijanje elementa (uvijek postoji vlano i tlano podruje) - centrini vlak (cijeli presjek je vlano naprezan). Minimalna armatura (stanje naprezanja II) moe se odrediti prema izrazu: As,min = kc k fct,eff
A ct s
11

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

As,min = kc k fct,eff gdje je:

Act

kc koeficijent kojim se uzima u obzir raspodjela naprezanja po visini presjeka pri pojavi prve pukotine kc = 1.0 za naprezanje izazvano centrinom vlanom silom kc = 0.4 za naprezanje izazvano savijanjem kc = 0 za stalno tlano naprezanje elemente pri rijetkoj kombinaciji djelovanja k koeficijent umanjenja kojim se uzima u obzir nelinearna raspodjela vlanog naprezanja po presjeku izazvanog temperaturnim promjenama i/ili skupljanjem unutar elementa (izravno djelovanje) k = 0.8 openito k = 0.8 pravokutni presjek h 30 cm k = 0.5 pravokutni presjek h 80 cm (izmeu gornjih vrijednosti vrijedi linearna interpolacija) k =1.0 vlano naprezani elementi zbog sprijeenosti slobodnog deformiranja izvana ili zbog deformiranja prikljunih elemenata
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 12

fct,eff vlana vrstoa betona u vrijeme pojave prve pukotine (kada starost betona nije mogue tono utvrditi, zbog sigurnosti valja uzeti fct,eff 3.0 N/mm2) Act s vlana povrina presjeka neposredno prije pojave prve pukotine naprezanje u armaturi za stanje naprezanja II (s fyk), neposredno nakon pojave pukotine s = (MSds/z + NSd)/As ovdje je: MSd = Mg + 2 Mq NSd je (+) ako je sila vlana Ako nema pukotine tj. ako se presjek nalazi u stanju naprezanja I, tada se ne proraunava minimalna armatura (s je mali, pa bi minimalna armatura bila nepotrebno velika).

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

13

Ogranienje promjera i razmaka ipki armature

Za elemente armirane minimalnom armaturom za ogranienje pukotina, granino stanje irine pukotina nee biti potrebno kontrolirati ako promjeri ipki i razmaci meu njima budu manji od graninih danih u tablicama koje slijede. Tablica 1. Granine vrijednosti za promjer ipke u ovisnosti o naprezanju u armaturi s

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

14

Tablica 2. Granine vrijednosti razmaka ipki u ovisnosti o naprezanju u armaturi s

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

15

Proraun irine pukotina

Kada nisu zadovoljeni uvjeti za minimalnu armaturu, promjer i razmak ipki, te kada se trai tonija provjera irine pukotina, potrebno je proraunati irinu pukotina. Za granino stanje uporabljivosti (trajnosti) potrebno je dokazati da je karakteristina irina pukotine manja od granine vrijednosti:

wk wg

Proraunska (karakteristina) irina pukotine moe se priblino odrediti po izrazu: wk = srm sm (mm)

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

16

wk = srm sm wg
gdje je: omjer proraunske i srednje irine pukotine = 1.7 za naprezanje izazvano optereenjem ili izazvano prisilnim deformacijama (d 80 cm) = 1.3 za naprezanje izazvano prisilnim deformacijama (d 30 cm) srm srednji razmak pukotina sm srednja relativna deformacija armature za mjerodavnu kombinaciju djelovanja

Srednja relativna deformacija armature odreuje se po izrazu:

sm =

s Es

1 sr 1 2 Es s

Ako je s < sr , ili ako je izraz u uglatoj zagradi negativan, to znai da nije dolo do pojave pukotina pa se postupak prekida.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 17

gdje je: koeficijent raspodjele (primjenjuje se i za proraun deformiranja) s naprezanje u vlanoj armaturi na mjestu pukotine, a priblino se moe odrediti po izrazu: s = (MSds/z + NSd) / As1 ovdje je: MSd = Mg + 2 Mq , a pri tom je sila NSd (+) ako je vlana

sr naprezanje u vlanoj armaturi na mjestu i pri pojavi prve pukotine: sr = Mcr /(As1z)
b h2 Mcr = fct,m 6

b h2 = W (za pravokutni presjek) 6

1 koeficijent kojim se uzima u obzir prionljivost armature i betona 1 = 1.0 za rebrastu armaturu 1 = 0.5 za glatku armaturu
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 18

2 koeficijent kojim se uzima u obzir tip djelovanja 2 = 1.0 za kratkotrajno optereenje (t = 0) 2 = 0.5 za dugotrajno optereenje ili promjenljivo s estim djelovanjem (t = ) Srednji razmak pukotina u elementima preteito naprezanim savijanjem ili vlanom silom bit e:

srm = 50 + 0.25 k1 k2 /r

(mm)

gdje je: promjer ipke u mm ili srednji promjer ako presjek ima razliitih profila ipki k1 koeficijent kojim se uzima u obzir prionljivost elika i betona k1 = 0.8 za rebrastu armaturu k1 = 1.6 za glatku armaturu k2 koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj raspodjele deformacija (prema Tablici 3)

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

19

Tablica 3. Veliine koeficijenata k2 u odnosu na naprezanja u poprenom presjeku

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

20

r = As1 / Ac,eff
As1 Ac,eff

djelotvorni koeficijent armiranja glavna vlana armatura sudjelujua vlana plotina presjeka

Primjeri odreivanja sudjelujue vlane plotine:

Ac,eff =b 2,5(h-d)
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 21

Karakteristina irina pukotina - za armiranobetonski nosa rauna se prema izrazu: wk = srm sm wg = 0,3 mm - za prednapeti nosa rauna se prema izrazu: wk = srm sm wg = 0,2 mm

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

22

Granino stanje deformiranja

Deformiranje ili izoblienje graevinskog elementa openiti je naziv za progib, zakrivljenost, produljenje ili skraenje, uvrtanje i promjenu nagiba elementa. Deformiranje armiranobetonskih elemenata i konstrukcija dozvoljava se u odreenim granicama i pod uvjetom da ne izazove oteenja nosivog sustava i nenosivih elemenata, te ne smije ugroziti funkcionalnost konstrukcije. Znaajan parametar graninog stanja deformiranja je progib elementa. Vertikalni progibi grede:

Da bi se ublaio nepovoljan uinak progiba, doputeno je izvesti nadvienje elementa, ali ne za vie od graninog progiba.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

23

Veliina progiba ovisi o: mehanikim karakteristikama materijala, geometrijskim veliinama, veliini, vrsti i trajanju optereenja. * Kako utjecati na veliinu progiba:

Odabirom elemenata to manje vitkosti Leff/d moe se postii zadovoljavajue mali progib elemenata konstrukcija. Isto tako umjesto jednorasponskih treba projektirati kontinuirane nosae. Progibi e biti manji ako je upotrijebljen beton visoke vrstoe i malog vodocementnog omjera, njegom betona za vrijeme ovrivanja, te redukcijom raspucavanja ili primjenom prednapinjanja. * Kontrolu progiba nije potrebno provoditi uvijek:

Propisano je da kontrolu progiba nije potrebno provoditi kada granina vitkost elementa leff/d ne prelazi vrijednosti naznaene u Tablici 5.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 24

Tablica 5. Granina vitkost kada proraun progiba nije potreban

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

25

Uporabljivost konstrukcije biti e zadovoljena kada se dokae da je maksimalni progib pojedinih elemenata konstrukcije izazvan optereenjem, puzanjem i skupljanjem, manji od granine vrijednosti: ftot fg
Tablica 4. Granini (maksimalni) vertikalni progibi (norma HRN ENV 1992-1-1):

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

26

Pri proraunu progiba promatraju se dvije krajnje mogunosti: - neraspucano stanje (armatura i beton zajedno sudjeluju u noenju) - potpuno raspucano stanje (zanemaruje se doprinos nosivosti vlanog podruja betona) Openito vrijednost deformiranja moe se odrediti po izrazu:

= (1 - ) I + II
gdje je: openita vrijednost deformiranja, moe biti progib, zakrivljenost, pomak i sl. koeficijent raspodjele (primjenjuje se i za proraun pukotina) I, II odgovarajue vrijednosti deformiranja za neraspucali (I) i potpuno raspucali element (II)

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

27

Za elemente konstantne visine rabi se pojednostavljena metoda, po kojoj se prorauna zakrivljenost na mjestu maksimalnog momenta, a progib se prorauna prema izrazu:

ftot = k L2
gdje je:

1 rtot

k koeficijent ovisan o statikom sustavu i optereenju L2 raspon elementa rtot ukupna zakrivljenost elementa u presjeku u sredini raspona, a sastoji se od: (a) zakrivljenosti zbog optereenja i puzanja 1/rm (b) zakrivljenosti zbog skupljanja 1/rcsm

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

28

Ukupna zakrivljenost zbog optereenja, puzanja i skupljanja betona proraunava se prema izrazu:

rtot
- vlana vrstoa betona: fct,m = 0.3 (fck)2/3

1 1 + rm rcsm

Za proraun progiba potrebno je proraunati slijedee karakteristike materijala:

(N/mm2) (N/mm2)

- modul elastinosti betona Ecm = 9500 (fck + 8)1/3

- proraunski modul elastinosti betona (za zadanu starost betona u trenutku nanoenja optereenja): Ec,eff = Ecm / (1+ (t , t0)) (t, t0) - trajni koeficijent puzanja - omjer modula elastinosti elika i betona: e = Es / Ecm (za t=0) e = Es / Ec,eff (za t=)
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 29

Srednja zakrivljenost zbog optereenja i puzanja (1/rm) sastoji se od zakrivljenosti u stanju naprezanja I, i stanju naprezanja II:

1 1 1 = (1 ) + rm rI rII
Zakrivljenost za stanje naprezanja I proraunava se prema izrazu:

1 MSd = rI Ec.eff I1
I1 moment tromosti poprenog presjeka u stanju I Zakrivljenost za stanje naprezanja II proraunava se prema izrazu:

s1 1 = rII d x II
xIIudaljenost neutralne osi od gornjeg ruba poprenog presjeka u stanju II
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 30

Relativna deformacija armature proraunava se prema izrazu:

s1 =

s Es

Naprezanje u armaturi proraunava se prema izrazu:

M Sd s = f yk A s1z
gdje je: MSd = g Mg + q Mq proraunski moment savijanja As1 plotina vlane armature z krak unutarnjih sila g = q = 1.0 parcijalni koeficijenti sigurnosti za stalno i uporabno optereenje
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 31

Moment nastanka prve pukotine odreuje se prema izrazu:

b h2 M cr = f ct , m ; 6
fct,m 0.3 (fck)2/3

Naprezanje u armaturi na mjestu i pri nastanku prve pukotine proraunava se prema izrazu:

M cr sr = A s1z

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

32

Ako je MSd < Mcr tj. s < sr presjek ostaje u stanju naprezanja I (bez pukotina), a koeficijent raspodjele zakrivljenosti = 0 bez obzira na proraunatu vrijednost. Ako je MSd > Mcr tj. s > sr koeficijent raspodjele zakrivljenosti proraunava se prema izrazu:
2 sr = 1 1 2 s

gdje je: 1 koeficijent kojim se uzima u obzir prionljivost armature i betona 1 = 1.0 za rebrastu armaturu 1 = 0.5 za glatku armaturu 2 koeficijent kojim se uzima u obzir tip djelovanja 2 = 1.0 za kratkotrajno optereenje 2 = 0.5 za dugotrajno optereenje ili promjenljivo s estim djelovanjem
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 33

Srednja zakrivljenost zbog skupljanja betona (1/rcsm) sastoji se od zakrivljenosti u stanju naprezanja I, i stanju naprezanja II:

1 rcsm

= (1 )

1 rcsI

1 rcsII

Zakrivljenost zbog skupljanja za stanje naprezanja I i II proraunava se prema izrazima:

1 rcsI

cs e SI = II

1 rcsII

cs e SII = I II
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 34

gdje je: csrelativna deformacija zbog skupljanja u beskonanosti (proraunava se za starost betona od 70 godina) e omjer modula elastinosti elika i betona SI statiki moment plotine armature za stanje naprezanja I
S I = As1 (d x I ) As 2 ( x I d 2 )

II

moment tromosti poprenog presjeka za stanje naprezanja I b h3 2 2 II = + ( e 1) As1 (d x I ) + As 2 ( x I d 2 ) 3 SII statiki moment plotine armature za stanje naprezanja II

S II = As1 (d x II ) As 2 ( x II d 2 )
III moment tromosti poprenog presjeka za stanje naprezanja II
b x II 2 2 I II = + e As1 (d x II ) + ( e 1) As 2 (x II d 2 ) 3
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 35
3

Ukupni progib armiranobetonskog nosaa koji se prorauna prema izrazu: ftot = k L2

1 rtot

fg

fg = maksimalni granini progib dan u Tablici 4.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

36

PRIMJER PRORAUNA IRINE PUKOTINA

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

37

Postupak prema Gergely-Lutzu

Na temelju velikog broja eksperimenata, Gergely i Lutz su predloili izraz za prognoziranje irine pukotina elemenata armiranih rebrastom armaturom. Maksimalna irina pukotina (koja je analogna kararteristinoj irini pukotina kod EC-2) odreuje se prema izrazima : za centrini vlak za savijanje
gdje je: s - naprezanja u armaturi na mjestu pukotine (N/mm2) A - sudjelujua vlana povrina presjeka A=2bc/ns (mm2) savijanje (vidjeti Crte ) A=2ds (mm2) - isti vlak
d' h

w max = 14 .5 s 3 A d 10 6 (mm)
w max = 11 h2 3 s Ad 10 6 (mm) h1
x N.O. h2

ns s d h1 h2

- broj ipki armature u vlanoj zoni - razmak ipki armature (mm) - udaljenost teita prvog reda ipki od vlanog ruba (mm) - udaljenost neutralne osi do vlanog ruba (mm) - udaljenost neutralne osi do teita vlane armature (mm)

Kada se element armira glatkim elikom, irinu pukotina treba poveati priblino za 20%.
38

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

h1

PRIMJER
Potrebno je proraunati irinu pukotina dvostruko armirane betonske grede pravokutnog poprenog presjeka, optereene momentom savijanja (svi podaci prema crteu).

d2=5

neutralna os

h=55 cm

d=50

As1 d1=5

b=30 cm

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

As2

As1 = 8.04 cm2 4 16 As2 = 4.02 cm2 2 16 Armatura B500B Es = 205000.0 N/mm2 Beton C 25/30 Ec = 30500.0 N/mm2 n = Es/ Ec = 6.7 Optereenje:M= 85.0 kNm

39

(i) Proraun prema TPBK (EUROCODE-2)

Karakteristine vrstoe betona zadane klase iznose: tlana fck = 25 N/mm2 i vlana fct = 2.6 N/mm2. Poloaj neutralne osi: S = 0
ix

Naprezanje vlane armature: Srednja deformacija vlane armature:

x2 b + [nA s 2 (x d 2 )] [nA s1 (d x )] = 0 x = 12.4 cm 2 x 12.4 z = d = 50 = 45.9 cm 3 3 M 8500 s = = = 23.0 kN/cm2 A s1z 8.04 45.9
f ct bh 2 0.26 30 55 2 = = 3932.5 kNcm M sr = 6 6 M 3932.5 sr = sr = = 10.6 kN/cm 2 A s1 z 8.04 45.9 1 = 1.0; sm = s Es 2 = 0.5 1 1 2 sr s
2 2 = 23.0 1 1 0.5 10.6 = 0.001 20500 23.0

Srednji razmak pukotina:

s rm = 50 + 0.25k1 k 2
k1 = 0.8;

A c,eff = 2.5b (h d ) = 2.5 30(55 50) = 375 cm 2 r = A s1 8.04 = = 0.021 A c,eff 375.0
40

k 2 = 0.5

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08

Srednji razmak pukotina: Srednja irina pukotina: Karakteristina irina pukotina:

s rm = 50 + 0.25k1 k 2

16 = 50 + 0.25 0.8 0.5 = 126 mm r 0.021

w m = sm s sm = 0.001 126 = 0.13 mm

wk = 1.7 wm = 1.7 0.13 = 0.21 mm

(ii) Proraun prema Gergely-Lutz

h1=37.6 cm h2=42.6 cm d=5.0 cm c=5.0 cm s=23.0kN/cm2=230N/mm2
x=12,4

neutralna os

55 h2

A=

2bc 2 30 5 = = 75 cm 2 = 7500 mm 2 ns 4

d'

c c

h1 b=30

Maksimalna (karakteristina) irina pukotina:

w max = 11 h2 3 426 s Ad 10 6 = 11 230 3 7500 50 10 6 = 0.21 mm h1 376
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2007/08 41