ZAKON O OBVEZNIM ODNOSIMA (Uredniki proieni tekst* * Proieni tekst obuhvaa: 1. Zakon o obveznim odnosima, objavljen u NN, br.

35/05 (stupio na snagu 1. sijenja 2006.) 2. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, objavljen u NN, br. 41/08 (stupio na snagu 17. travnja 2008.) Dio prvi OPI DIO Glava I. OSNOVNA NAELA Cilj i sadraj zakona lanak 1. Ovim se Zakonom ureuju osnove obveznih odnosa (opi dio) te ugovorni i izvanugovorni obvezni odnosi (posebni dio). Sloboda ureivanja obveznih odnosa lanak 2. Sudionici u prometu slobodno ureuju obvezne odnose, a ne mogu ih ureivati suprotno Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralu drutva. Ravnopravnost sudionika u obveznom odnosu lanak 3. Sudionici u obveznom odnosu ravnopravni su. Naelo savjesnosti i potenja lanak 4. U zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa sudionici su duni pridravati se naela savjesnosti i potenja. Dunost suradnje lanak 5.

Sudionici obveznih odnosa duni su suraivati radi potpunog i urednog ispunjenja obveza i ostvarivanja prava u tim odnosima. Zabrana zlouporabe prava lanak 6. Zabranjeno je ostvarivanje prava iz obveznog odnosa suprotno svrsi zbog koje je ono propisom ustanovljeno ili priznato. Naelo jednake vrijednosti inidaba lanak 7. (1) Pri sklapanju naplatnih pravnih poslova sudionici polaze od naela jednake vrijednosti uzajamnih inidaba. (2) Zakonom se odreuje u kojim sluajevima naruavanje toga naela povlai pravne posljedice. Zabrana prouzroenja tete lanak 8. Svatko je duan uzdrati se od postupka kojim se moe drugome prouzroiti teta. Dunost ispunjenja obveze lanak 9. Sudionik u obveznom odnosu duan je ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za njezino ispunjenje. Ponaanje u ispunjavanju obveza i ostvarivanju prava lanak 10. (1) Sudionik u obveznom odnosu duan je u ispunjavanju svoje obveze postupati s panjom koja se u pravnom prometu zahtijeva u odgovarajuoj vrsti obveznih odnosa (panja dobrog gospodarstvenika, odnosno panja dobrog domaina). (2) Sudionik u obveznom odnosu duan je u ispunjavanju obveze iz svoje profesionalne djelatnosti postupati s poveanom panjom, prema pravilima struke i obiajima (panja dobrog strunjaka). (3) Sudionik u obveznom odnosu duan je u ostvarivanju svog prava suzdrati se od postupka kojim bi se otealo ispunjenje obveze drugog sudionika. Dispozitivni karakter odredaba Zakona

lanak 11. Sudionici mogu svoj obvezni odnos urediti drukije nego to je ovim Zakonom odreeno, ako iz pojedine odredbe ovoga Zakona ili iz njezina smisla ne proizlazi to drugo. Primjena obiaja i prakse lanak 12. (1) U obveznim odnosima meu trgovcima primjenjuju se trgovaki obiaji iju su primjenu ugovorili i praksa koju su meusobno razvili. (2) U obveznim odnosima iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuju se i trgovaki obiaji koje trgovci redovito primjenjuju u istim takvim odnosima, ako sudionici u njima nisu izrijekom ili preutno iskljuili njihovu primjenu. (3) Trgovaki obiaji i praksa koju su trgovci meusobno razvili, za iju su primjenu ispunjene pretpostavke iz ovoga Zakona, primjenjuju se i ako su suprotni dispozitivnom propisu. (4) U obveznim odnosima meu ostalim sudionicima primjenjuju se obiaji kad je njihova primjena ugovorena ili zakonom propisana. Postupanje u skladu sa statutom, drutvenim ugovorom, odnosno pravilima lanak 13. (1) Pravne osobe u zasnivanju obveznog odnosa postupaju u skladu sa svojim statutom, drutvenim ugovorom, odnosno pravilima. (2) Ali ugovor koji je sklopljen ili druga pravna radnja koja je poduzeta suprotno statutu, drutvenom ugovoru, odnosno pravilima ostaje na snazi, osim ako je za to druga strana znala ili je zakonom drukije odreeno. Primjena pojedinih odredaba na trgovake ugovore i druge pravne poslove lanak 14. (1) Odredbe ovoga Zakona to se odnose na ugovore primjenjuju se na sve vrste ugovora, osim ako za trgovake ugovore nije izrijekom drukije odreeno. (2) Trgovaki ugovori, prema ovom Zakonu, jesu ugovori to ih sklapaju trgovci meu sobom u obavljanju djelatnosti koje ine predmet poslovanja barem jednoga od njih ili su u vezi s obavljanjem tih djelatnosti. (3) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ugovore na odgovarajui se nain primjenjuju i na druge pravne poslove. Zatita prava

lanak 15. (1) Osoba koja smatra da je neko njezino pravo povrijeeno ovlatena ga je tititi i ostvarivati putem suda, ako zakonom odluivanje nije povjereno nekom drugom nadlenom tijelu. (2) Tko bi samovlasno pribavljao ili titio neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada, prekoraivi time granice nune obrane ili druge zakonom doputene samopomoi, odgovoran je za to. Glava II. SUDIONICI OBVEZNIH ODNOSA Pojam lanak 16. Sudionici obveznih odnosa su fizike i pravne osobe. Pravna sposobnost lanak 17. (1) Svaka fizika i pravna osoba sposobna je biti nositeljem prava i obveza. (2) Uzima se da je zaeto dijete roeno, kadgod se radi o njegovim probicima, pod uvjetom da se rodi ivo. (3) Smatra se da je dijete roeno ivo, ne utvrdi li se suprotno. (4) U dvojbi koja je od vie osoba prije umrla, smatra se da su umrle istodobno, ne utvrdi li se da je jedna umrla prije druge. (5) Pravna osoba stjee pravnu sposobnost danom svojega nastanka koji se utvruje posebnim propisima. Poslovna sposobnost lanak 18. (1) Poslovno sposobna osoba moe vlastitim oitovanjima volje stvarati pravne uinke. (2) Poslovnu sposobnost fizika osoba stjee punoljetnou, a pravna danom nastanka, ako zakonom nije drukije odreeno. (3) Osoba koja nije punoljetna moe stvarati samo pravne uinke odreene zakonom. (4) Umjesto osobe koja nema poslovnu sposobnost oitovat e svoju volju njezin zakonski zastupnik ili skrbnik.

(5) Za pravnu osobu volju oituju njezina tijela u pravnim poslovima i postupcima koje poduzimaju u tome svojstvu. (6) U sumnji je li osoba iz stavka 5. ovoga lanka postupala u svojstvu tijela pravne osobe, smatrat e se da jest, ako trei nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da ta osoba postupa u tom svojstvu. Prava osobnosti lanak 19. (1) Svaka fizika i pravna osoba ima pravo na zatitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrenim zakonom. (2) Pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na ivot, tjelesno i duevno zdravlje, ugled, ast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog ivota, slobodu i dr. (3) Pravna osoba ima sva navedena prava osobnosti, osim onih vezanih uz bioloku bit fizike osobe, a osobito pravo na ugled i dobar glas, ast, ime, odnosno tvrtku, poslovnu tajnu, slobodu privreivanja i dr. Glava III. NASTANAK OBVEZA lanak 20. (1) Obveze nastaju na osnovi pravnih poslova, prouzroenjem tete, stjecanjem bez osnove, poslovodstvom bez naloga, javnim obeanjem nagrade i izdavanjem vrijednosnih papira. (2) Obveze mogu nastati i na osnovi odluke suda ili druge javne vlasti. Glava IV. VRSTE OBVEZA Odjeljak 1. NOVANE OBVEZE Odsjek 1. OPE ODREDBE Naelo monetarnog nominalizma lanak 21.

Kad obveza ima za inidbu iznos novca, dunik je duan isplatiti onaj broj novanih jedinica na koji obveza glasi, osim kad zakon odreuje to drugo. Valuta obveze lanak 22. (1) Doputena je odredba ugovora prema kojoj se vrijednost ugovorne obveze u valuti Republike Hrvatske izraunava na temelju cijene zlata ili teaja valute Republike Hrvatske u odnosu prema stranoj valuti. (2) U tom sluaju, ako strane nisu ugovorile drugi teaj, obveza se ispunjava u valuti Republike Hrvatske prema prodajnom teaju koji objavi devizna burza, odnosno Hrvatska narodna banka i koji vrijedi na dan dospjelosti, odnosno, po zahtjevu vjerovnika, na dan plaanja. (3) Ako novana obveza protivno zakonu glasi na plaanje u zlatu ili stranoj valuti, njezino se ispunjenje moe zahtijevati samo u valuti Republike Hrvatske prema prodajnom teaju koji objavi devizna burza, odnosno Hrvatska narodna banka i koji vrijedi na dan dospjelosti, odnosno, po zahtjevu vjerovnika, na dan plaanja. (4) Odredbe ovoga Zakona o kamatama primjenjuju se na novanu obvezu neovisno o valuti u kojoj je izraena. Indeksna klauzula lanak 23. Doputena je odredba ugovora kojom se iznos novane obveze u domaem novcu vee za promjene cijena dobara, robe i usluga izraenih indeksom cijena utvrenim od ovlatene osobe. Klizna skala lanak 24. U ugovorima u kojima se jedna strana obvezuje izraditi i isporuiti odreene predmete doputeno je ugovoriti da e cijena ovisiti o cijeni materijala, rada i drugih imbenika koji utjeu na visinu trokova proizvodnje, u odreeno vrijeme na odreenom tritu. Plaanje prije roka lanak 25. (1) Dunik novane obveze moe je ispuniti prije roka. (2) Nitetna je odredba ugovora kojom se dunik odrie toga prava.

(3) U sluaju ispunjenja novane obveze prije roka dunik ima pravo od iznosa duga odbiti iznos kamata za vrijeme od dana isplate do dospjelosti obveze samo ako je na to ovlaten ugovorom. Odsjek 2. UGOVORNE KAMATE Stopa ugovornih kamata lanak 26. (1) Stopa ugovornih kamata izmeu osoba od kojih barem jedna nije trgovac ne moe biti via od stope zakonskih zateznih kamata koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora, odnosno na dan promjene ugovorne kamatne stope, ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa. (2) Stopa ugovornih kamata izmeu trgovaca, odnosno trgovca i osobe javnog prava ne moe biti via od stope zakonskih zateznih kamata odreene sukladno stavku 1. ovoga lanka, uveane za polovinu te stope. (3) Ako su kamate ugovorene, ali nije odreena njihova stopa, izmeu osoba od kojih barem jedna nije trgovac, vrijedi kamatna stopa u visini etvrtine stope zakonskih zateznih kamata, a izmeu trgovaca polovina stope zakonskih zateznih kamata odreene sukladno stavku 1. ovoga lanka. (4) Ako su ugovorene vie kamate od doputenih, primijenit e se najvia doputena kamatna stopa. (5) Stopa ugovornih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine.
1

(6) U smislu ovoga Zakona osobe javnog prava su osobe koje su obvezne postupati po propisima o javnoj nabavi, osim trgovakih drutava. ------------------------1

lanak 1. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.):

U lanku 26. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi: ... Kamate na kamate lanak 27. (1) Nitetna je odredba ugovora kojom se predvia da e na kamate, kad dospiju za isplatu, poeti tei kamate ako ne budu isplaene. (2) Ali se moe, uz ogranienja iz lanka 26. ovoga Zakona, unaprijed ugovoriti poveana godinja kamatna stopa, ako dunik ne isplati dospjele kamate na vrijeme.

(3) Odredba iz stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na pologe kod banaka i drugih financijskih institucija. Kamate u nenovanim obvezama lanak 28. Odredbe ovoga Zakona o ugovornim kamatama na odgovarajui nain vrijede i za ostale obveze kojima su objekt inidbe stvari odreene po rodu. Odsjek 3. ZATEZNE KAMATE Kad se duguju lanak 29. (1) Dunik koji zakasni s ispunjenjem novane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. (2) Stopa zateznih kamata na odnose iz trgovakih ugovora i ugovora izmeu trgovca i osobe javnog prava odreuje se, za svako polugodite, uveanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodita koje je prethodilo tekuem polugoditu za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za pet postotnih poena. (3) Uz ogranienje iz stavka 2. lanka 26. ovoga Zakona, kod trgovakih ugovora i ugovora izmeu trgovca i osobe javnog prava strane mogu ugovoriti drukiju stopu zateznih kamata. (4) Ali nitetna je odredba ugovora iz stavka 3. ovoga lanka ako na temelju okolnosti sluaja, a poglavito trgovakih obiaja i naravi predmeta obveze, proizlazi da je tako ugovorenom stopom zateznih kamata, suprotno naelu savjesnosti i potenja, prouzroena oigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana. (5) Prilikom ocjene je li odredba ugovora o stopi zateznih kamata nitetna uzet e se, izmeu ostalog, u obzir jesu li postojali opravdani razlozi za odstupanje od zakonom predviene stope zateznih kamata. (6) Ako je, u sluaju iz stavka 2. lanka 26. ovoga Zakona, stopa ugovornih kamata via od stope zateznih kamata, one teku i poslije dunikova zakanjenja. (7) Stopa zateznih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine. (8) Hrvatska narodna banka duna je svakog 1. sijenja i 1. srpnja objaviti eskontnu stopu u "Narodnim novinama". Pravo na potpunu naknadu lanak 30.

(1) Vjerovnik ima pravo na zatezne kamate bez obzira na to je li pretrpio kakvu tetu zbog dunikova zakanjenja. (2) Ako je teta koju je vjerovnik pretrpio zbog dunikova zakanjenja vea od iznosa koji bi dobio na ime zateznih kamata, on ima pravo zahtijevati razliku do potpune naknade tete. Kamate na kamate lanak 31. (1) Na dospjele a neisplaene zatezne kamate ne teku zatezne kamate, osim kad je to zakonom odreeno. (2) Na iznos neisplaenih kamata mogu se zahtijevati zatezne kamate samo od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu. Odjeljak 2. OBVEZE S VIE INIDABA Odsjek 1. ALTERNATIVNE OBVEZE Pravo izbora lanak 32. Ako neka obveza ima dvije ili vie inidaba, ali je dunik duan ispuniti samo jednu da bi se oslobodio obveze, pravo izbora, ako nije to drugo ugovoreno, pripada duniku, i obveza prestaje kad on ispuni inidbu koju je izabrao. Neopozivost i uinak izbora lanak 33. (1) Izbor je uinjen kad strana kojoj pripada pravo izbora obavijesti drugu stranu o tome to je izabrala, i od toga trenutka izbor se vie ne moe mijenjati. (2) Uinjenim izborom uzima se da je obveza od poetka bila jednostavna i da je njezin objekt od poetka bila izabrana inidba. Trajanje prava izbora lanak 34. (1) Dunik ima pravo izbora sve dok u ovrnom postupku jedna od dugovanih stvari ne bude potpuno ili djelomino predana vjerovniku po njegovu izboru.

(2) Ako pravo izbora pripada vjerovniku, a on se ne oituje o izboru u roku odreenom za ispunjenje, dunik ga moe pozvati da uini izbor i za to mu odrediti primjeren rok poslije ijeg isteka pravo izbora prelazi na dunika. Izbor povjeren treoj osobi lanak 35. Ako izbor treba uiniti neka trea osoba, a ona to ne uini, svaka strana moe zahtijevati da izbor obavi sud. Ogranienje na preostalu inidbu lanak 36. Ako je jedna inidba postala nemogua zbog nekog dogaaja za koji ne odgovara nijedna strana, obveza se ograniuje na preostalu inidbu. Ogranienje u sluaju odgovornosti jedne strane lanak 37. (1) Kad je jedna inidba postala nemogua zbog dogaaja za koji je odgovoran dunik, obveza se ograniuje na preostalu inidbu u sluaju da pravo izbora pripada njemu, a ako pravo izbora pripada vjerovniku, on moe po svojem izboru zahtijevati preostalu inidbu ili naknadu tete. (2) Kad je jedna inidba postala nemogua zbog dogaaja za koji je odgovoran vjerovnik, dunikova obveza prestaje, ali u sluaju da duniku pripada pravo izbora, on moe zahtijevati naknadu tete i ispuniti svoju obvezu preostalom inidbom, a ako pravo izbora ima vjerovnik, on moe dati naknadu tete i zahtijevati preostalu inidbu. Odsjek 2. FAKULTATIVNE OBVEZE I FAKULTATIVNE TRABINE I. FAKULTATIVNE OBVEZE Ovlatenje dunika lanak 38. Dunik ija obveza ima jednu inidbu, ali mu je doputeno da se oslobodi svoje obveze ispunjenjem neke druge odreene inidbe, moe se koristiti tom mogunou sve dok vjerovnik u ovrnom postupku ne primi potpuno ili djelomino ispunjenje inidbe. Ovlatenja vjerovnika lanak 39.

(1) Vjerovnik u fakultativnoj obvezi moe zahtijevati od dunika samo dugovanu inidbu, ali ne i drugu inidbu kojom dunik, ako hoe, moe takoer ispuniti svoju obvezu. (2) Kad dugovana inidba postane nemogua zbog dogaaja za koji dunik odgovara, vjerovnik moe zahtijevati samo naknadu tete, ali se dunik moe osloboditi obveze ispunjenjem onoga na to je ovlaten umjesto dugovane inidbe. II. FAKULTATIVNE TRABINE lanak 40. (1) Kad je ugovorom ili zakonom predvieno da vjerovnik moe umjesto dugovane inidbe zahtijevati od dunika neku drugu odreenu inidbu, dunik je duan ispuniti mu tu inidbu, ako vjerovnik to zahtijeva. (2) U ostalom, za fakultativne trabine vrijede, prema namjeri ugovaratelja i prema prilikama posla, odgovarajua pravila o fakultativnim i alternativnim obvezama. Odjeljak 3. OBVEZE S VIE DUNIKA I VJEROVNIKA Odsjek 1. DJELJIVE OBVEZE Dijeljenje duga i trabine lanak 41. (1) Obveza je djeljiva ako se ono to se duguje moe podijeliti i ispuniti u dijelovima koji imaju ista svojstva kao i cijela inidba, i ako ono tom podjelom ne gubi nita od svoje vrijednosti, inae obveza je nedjeljiva. (2) Kad u nekoj djeljivoj obvezi ima vie dunika, dug se dijeli meu njima na jednake dijelove, ako nije odreena drukija podjela, i svaki od njih odgovara za svoj dio duga. (3) Kad u nekoj djeljivoj obvezi ima vie vjerovnika, trabina se dijeli meu njima na jednake dijelove, ako nije to drugo odreeno i svaki vjerovnik moe zahtijevati samo svoj dio trabine. Predmnjeva solidarnosti lanak 42. Kad ima vie dunika u nekoj djeljivoj obvezi nastaloj trgovakim ugovorom, oni odgovaraju vjerovniku solidarno, osim ako su ugovaratelji izrijekom otklonili solidarnu odgovornost. Odsjek 2.

SOLIDARNE OBVEZE I. SOLIDARNOST DUNIKA Sadraj solidarnosti dunika lanak 43. (1) Svaki dunik solidarne obveze odgovara vjerovniku za cijeli dug i vjerovnik moe zahtijevati njegovo ispunjenje od koga hoe sve dok ne bude potpuno ispunjen, ali kad jedan dunik ispuni dug, obveza prestaje i svi se dunici oslobaaju. (2) Od vie solidarnih dunika svaki moe dugovati s drugim rokom ispunjenja, pod drugim uvjetima i uope s razliitim odstupanjima. Prijeboj lanak 44. (1) Svaki se solidarni dunik moe pozvati na prijeboj koji je uinio njegov sudunik. (2) Trabinu koja pripada solidarnom duniku ne mogu prebijati ostali sudunici. Otpust duga lanak 45. (1) Otpust duga uinjen sporazumno s jednim solidarnim dunikom oslobaa obveze i ostale dunike. (2) Ali ako je otpust imao za svrhu osloboditi obveze samo dunika s kojim je uinjen, solidarna obveza smanjuje se za dio duga koji prema meusobnim odnosima dunika pada na njega, a ostali dunici odgovaraju solidarno za ostatak duga. Obnova lanak 46. (1) Obnovom koju je vjerovnik uinio s jednim solidarnim dunikom oslobaaju se i ostali dunici. (2) Ako su vjerovnik i dunik obnovu ograniili na dio obveze koji dolazi na ovoga, obveza ostalih ne prestaje nego se samo smanjuje za taj dio. Nagodba lanak 47.

Nagodba to ju je sklopio jedan od solidarnih dunika s vjerovnikom nema uinak prema ostalim dunicima, ali oni imaju pravo prihvatiti tu nagodbu, ako ona nije ograniena na dunika s kojim je sklopljena. Sjedinjenje lanak 48. Kad se u jednoj osobi sjedini svojstvo vjerovnika i svojstvo dunika iste solidarne obveze, obveza ostalih dunika smanjuje se za iznos dijela koji na njega pada. Zakanjenje vjerovnika lanak 49. Kad vjerovnik doe u zakanjenje prema jednom solidarnom duniku, on je u zakanjenju i prema ostalim solidarnim dunicima. Zakanjenje jednog dunika i priznanje duga lanak 50. (1) Zakanjenje jednoga solidarnog dunika nema uinak prema ostalim dunicima. (2) Isto vrijedi i kad jedan od solidarnih dunika prizna dug. Zastoj i prekid zastare; odricanje od zastare lanak 51. (1) Ako zastara ne tee ili je prekinuta prema jednom duniku, ona tee za ostale solidarne dunike i moe se navriti, ali dunik prema kojem obveza nije zastarjela i koji ju je morao ispuniti ima pravo zahtijevati od ostalih dunika prema kojima je obveza zastarjela da mu naknade svaki svoj dio duga. (2) Odricanje od navrene zastare nema uinak prema ostalim dunicima. Pravo ispunitelja na naknadu lanak 52. (1) Dunik koji je ispunio obvezu ima pravo zahtijevati od svakog sudunika da mu naknadi dio duga koji pada na njega. (2) Pri tome nije od utjecaja okolnost to je vjerovnik nekog od sudunika oslobodio duga ili mu je dug smanjio. (3) Dio koji pada na dunika od kojega se ne moe dobiti naknada dijeli se razmjerno na sve dunike.

Podjela na jednake dijelove i iznimka lanak 53. (1) Ako nije to drugo ugovoreno ili inae ne proizlazi iz pravnih odnosa sudionika u poslu, na svakog dunika dolazi jednak dio duga. (2) Ali ako je solidarna obveza osnovana u iskljuivom interesu jednoga solidarnog dunika, on je duan naknaditi cijeli iznos duga suduniku koji je namirio vjerovnika. II. SOLIDARNOST VJEROVNIKA Solidarnost se ne predmnijeva lanak 54. Kad na vjerovnikovoj strani ima vie osoba, one su solidarne samo kad je solidarnost ugovorena ili zakonom odreena. Sadraj solidarnosti lanak 55. (1) Svaki solidarni vjerovnik ima pravo zahtijevati od dunika ispunjenje cijele obveze, ali kad jedan od njih bude namiren, obveza prestaje i prema ostalim vjerovnicima. (2) Dunik moe ispuniti obvezu vjerovniku kojega sam izabere, sve dok neki vjerovnik ne zatrai ispunjenje. Prijeboj lanak 56. Dunik moe svoj dug prebiti s trabinom koju ima prema vjerovniku koji mu zahtijeva ispunjenje. Otpust duga i obnova lanak 57. Otpustom duga i obnovom izmeu dunika i jednog vjerovnika smanjuje se solidarna obveza za onoliko koliko iznosi dio te trabine vjerovnika. Nagodba lanak 58. Nagodba to ju je sklopio jedan od solidarnih vjerovnika s dunikom nema uinak prema ostalim vjerovnicima, ali oni imaju pravo prihvatiti tu nagodbu, osim kad se ona odnosi samo na dio vjerovnika s kojim je sklopljena.

Sjedinjenje lanak 59. Kad se u osobi jednoga solidarnog vjerovnika sjedini i svojstvo dunika, svaki od ostalih solidarnih vjerovnika moe od njega zahtijevati ispunjenje samo svog dijela trabine. Zakanjenje lanak 60. (1) Kad dunik doe u zakanjenje prema jednom solidarnom vjerovniku, on je u zakanjenju i prema ostalim vjerovnicima. (2) Zakanjenje jednoga solidarnog vjerovnika djeluje i prema ostalim vjerovnicima. Priznanje duga lanak 61. Priznanje duga uinjeno jednom vjerovniku koristi svim vjerovnicima. Zastara lanak 62. (1) Ako jedan vjerovnik prekine zastaru ili ako prema njemu ne tee zastara, to ne koristi ostalim vjerovnicima i prema njima zastara tee i dalje. (2) Odricanje od zastare uinjeno prema jednom vjerovniku koristi i ostalim vjerovnicima. Odnosi izmeu vjerovnika nakon ispunjenja lanak 63. (1) Svaki solidarni vjerovnik ima pravo zahtijevati od vjerovnika koji je primio ispunjenje od dunika da mu preda dio koji mu pripada. (2) Ako iz odnosa meu vjerovnicima ne proistjee to drugo, svakom solidarnom vjerovniku pripada jednak dio. Odsjek 3. NEDJELJIVE OBVEZE lanak 64. (1) Na nedjeljive obveze u kojima ima vie dunika na odgovarajui se nain primjenjuju propisi o solidarnim obvezama.

(2) Kad u nedjeljivoj obvezi ima vie vjerovnika meu kojima nije ni ugovorena ni zakonom odreena solidarnost, jedan vjerovnik moe zahtijevati da dunik ispuni obvezu njemu samo ako je ovlaten od ostalih vjerovnika da primi ispunjenje, a inae svaki vjerovnik moe zahtijevati od dunika da obvezu ispuni svim vjerovnicima zajedno, ili da je poloi sudu ili javnom biljeniku. Glava V. UINCI OBVEZA Odjeljak 1. OPE PRAVILO lanak 65. (1) Na temelju obveze vjerovnik je ovlaten zahtijevati od dunika njezino ispunjenje, a dunik je duan u cijelosti ispuniti je. (2) Za ispunjenje obveze dunik odgovara cjelokupnom svojom imovinom. Odjeljak 2. POBIJANJE DUNIKOVIH PRAVNIH RADNJI Ope pravilo lanak 66. (1) Svaki vjerovnik ija je trabina dospjela za isplatu, i bez obzira kad je nastala moe pobijati pravnu radnju svog dunika koja je poduzeta na tetu vjerovnika. (2) Smatra se da je pravna radnja poduzeta na tetu vjerovnika ako zbog nje dunik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove trabine. (3) Pod pravnom radnjom razumijeva se i proputanje zbog kojega je dunik izgubio kakvo materijalno pravo ili kojim je za njega nastala kakva materijalna obveza. Pretpostavke pobijanja lanak 67. (1) Naplatno raspolaganje moe se pobijati ako je u vrijeme raspolaganja dunik znao ili mogao znati da poduzetim raspolaganjem nanosi tetu svojim vjerovnicima i ako je treoj osobi s kojom je ili u iju je korist pravna radnja poduzeta to bilo poznato ili moglo biti poznato. (2) Ako je trea osoba dunikov brani drug, ili krvni srodnik u ravnoj liniji, ili u pobonoj liniji do etvrtog stupnja, ili po tazbini do istog stupnja, smatra se da joj je bilo poznato da dunik poduzetim raspolaganjem nanosi tetu vjerovniku, osim ako dokae suprotno.

(3) Kod besplatnih raspolaganja i s njima izjednaenih pravnih radnji smatra se da je dunik znao da poduzetim raspolaganjem nanosi tetu vjerovniku, i za pobijanje tih radnji ne zahtijeva se da je treoj osobi to bilo poznato ili moglo biti poznato. (4) Odricanje od nasljedstva smatra se besplatnim raspolaganjem. Iskljuenje pobijanja lanak 68. Ne mogu se pobijati zbog oteenja vjerovnika uobiajeni prigodni darovi, nagradni darovi, a ni darovi uinjeni iz zahvalnosti, razmjerni materijalnim mogunostima dunika. Sredstva pobijanja lanak 69. (1) Pravna radnja dunika pobija se tubom ili prigovorom. (2) Tuba za pobijanje podnosi se protiv dunika i tree osobe s kojom je ili u iju je korist poduzeta pravna radnja koja se pobija, odnosno protiv njezinih sveopih pravnih sljednika. (3) Ako je trei otuio nekim naplatnim poslom korist pribavljenu raspolaganjem koje se pobija, tuba se moe podnijeti protiv pribavitelja samo ako je ovaj znao da se pribavljanje njegovih prednika moglo pobijati, a ako je tu korist otuio besplatnim poslom, tuba se moe podnijeti protiv pribavitelja i ako on to nije znao. (4) Tuenik moe izbjei pobijanje ako ispuni dunikovu obvezu. Uinak pobijanja lanak 70. Ako sud usvoji tubeni zahtjev, pravna radnja gubi uinak samo prema tuitelju i samo koliko je potrebno za namirenje njegovih trabina. Rok za podnoenje tube lanak 71. (1) Tuba za pobijanje moe se podnijeti u roku od jedne godine za raspolaganje iz lanka 67. stavka 1. ovoga Zakona, a za ostale sluajeve u roku od tri godine. (2) Rok se rauna od dana kad je poduzeta pravna radnja koja se pobija, odnosno od dana kad je trebalo poduzeti proputenu radnju. Odjeljak 3. PRAVO ZADRANJA

Pojam i sadraj lanak 72. (1) Vjerovnik dospjele trabine u ijim se rukama nalazi neka dunikova stvar ima pravo zadrati je dok mu ne bude ispunjena trabina. (2) Ako je dunik postao nesposoban za plaanje, vjerovnik ima pravo zadranja iako njegova trabina nije dospjela. Iznimke lanak 73. (1) Vjerovnik nema pravo zadranja kad dunik zahtijeva da mu se vrati stvar koja je izala iz njegova posjeda protiv njegove volje. (2) On ne moe zadrati ni punomo dobivenu od dunika, a ni druge dunikove isprave, iskaznice, dopise i ostale sline stvari, kao ni druge stvari koje se ne mogu izloiti prodaji. Obveza povrata stvari prije namirenja trabine lanak 74. Vjerovnik je duan vratiti stvar duniku ako mu ovaj dade odgovarajue osiguranje njegove trabine. Uinak prava zadranja lanak 75. Vjerovnik koji dri dunikovu stvar na temelju prava zadranja ima pravo naplatiti se iz njezine vrijednosti na isti nain kao zaloni vjerovnik, ali je duan prije nego to pristupi ostvarenju naplate o svojoj namjeri pravodobno obavijestiti dunika. Odjeljak 4. VJEROVNIKOVA PRAVA U POSEBNIM SLUAJEVIMA Kad se inidba sastoji u davanju stvari odreenih po rodu lanak 76. Kad se inidba sastoji u davanju stvari odreenih po rodu, a dunik doe u zakanjenje, vjerovnik, poto je prethodno o tome obavijestio dunika, moe po svom izboru pribaviti stvar istoga roda i zahtijevati od dunika naknadu cijene i naknadu tete ili zahtijevati vrijednost dugovanih stvari i naknadu tete. Kad se inidba sastoji u injenju

lanak 77. Kad se inidba sastoji u injenju, a dunik tu inidbu nije na vrijeme ispunio, vjerovnik moe, obavijestivi o tome prethodno dunika, sam o troku dunika uraditi ono to je dunik bio duan uraditi, a od dunika zahtijevati naknadu tete zbog zakanjenja, a i naknadu druge tete koju trpi zbog takva naina ispunjenja. Kad se inidba sastoji u proputanju lanak 78. (1) Kad se inidba sastoji u proputanju, vjerovnik ima pravo na naknadu tete samim tim to je dunik postupio protivno svojoj obvezi. (2) Ako je neto sagraeno protivno obvezi, vjerovnik moe zahtijevati da se to ukloni o troku dunika i da mu dunik naknadi tetu koju je pretrpio u vezi s graenjem i uklanjanjem. (3) Sud moe, kad misli da je to oito korisnije, uzimajui u obzir javni interes i opravdani interes vjerovnika, odluiti da se ne rui ono to je sagraeno ve da se vjerovniku naknadi teta u novcu. Pravo zahtijevati naknadu umjesto dosuenog lanak 79. (1) Ako dunik ne ispuni svoju obvezu u roku koji mu je odreen pravomonom odlukom, vjerovnik ga moe pozvati da je ispuni u naknadnom primjerenom roku i izjaviti da nakon isteka toga roka nee primiti ispunjenje nego e zahtijevati naknadu tete zbog neispunjenja. (2) Nakon isteka naknadnog roka vjerovnik moe zahtijevati samo naknadu tete zbog neispunjenja. Glava VI. PROMJENE U OBVEZNOM ODNOSU Odjeljak 1. PROMJENE NA STRANI SUBJEKATA Odsjek 1. USTUP TRABINE (CESIJA) I. OPE ODREDBE Koje se trabine mogu prenijeti ugovorom lanak 80.

(1) Vjerovnik moe ugovorom sklopljenim s treim prenijeti na ovoga svoju trabinu, osim one iji je prijenos zabranjen zakonom ili koja je strogo osobne naravi, ili koja se po svojoj naravi protivi prenoenju na drugoga. (2) Ugovor o ustupanju nema uinak prema duniku ako su on i vjerovnik ugovorili da ovaj nee moi prenijeti trabinu na drugoga ili da je nee moi prenijeti bez dunikova pristanka. Sporedna prava lanak 81. (1) S trabinom prelaze na primatelja sporedna prava, kao to su pravo prvenstvene naplate, hipoteka, zalono pravo, prava iz ugovora s jamcem, prava na kamate, ugovornu kaznu i sl. (2) Ipak, ustupitelj moe predati zaloenu stvar primatelju samo ako zalogodavac pristane na to, inae ona ostaje kod ustupitelja da je uva za raun primatelja. (3) Smatra se da su dospjele a neisplaene kamate ustupljene s glavnom trabinom. Obavjeivanje dunika lanak 82. (1) Za ustup trabine nije potreban pristanak dunika, ali je ustupitelj duan obavijestiti dunika o ustupanju. (2) Ispunjenje ustupitelju prije obavijesti o ustupanju pravovaljano je i oslobaa dunika obveze, ali samo ako nije znao za ustupanje, inae obveza ostaje i on ju je duan ispuniti. Viestruko ustupanje lanak 83. Ako je vjerovnik ustupio istu trabinu raznim osobama, trabina pripada primatelju o kome je ustupitelj prvo obavijestio dunika, odnosno koji se prvi javio duniku. II. ODNOS PRIMATELJA I DUNIKA lanak 84. (1) Primatelj ima prema duniku ista prava koja je ustupitelj imao prema duniku do ustupanja. (2) Dunik moe isticati primatelju, pored prigovora koje ima prema njemu, i one prigovore koje je mogao istaknuti ustupitelju do asa kad je saznao za ustupanje. III. ODNOS USTUPITELJA I PRIMATELJA Predaja isprava o dugu

lanak 85. (1) Ustupitelj je duan predati primatelju obveznicu ili drugu ispravu o dugu, ako ih ima, te druge dokaze o ustupljenoj trabini i sporednim pravima. (2) Ako je ustupitelj prenio na primatelja samo jedan dio trabine, duan je predati mu ovjerovljeni prijepis obveznice ili koje druge isprave kojom se dokazuje postojanje ustupljene trabine. (3) Ustupitelj je duan primatelju, na njegov zahtjev, izdati ovjerovljenu potvrdu o ustupanju. Odgovornost za postojanje trabine lanak 86. Kad je trabina ustupljena naplatnim ugovorom, ustupitelj odgovara za postojanje trabine u vrijeme ustupanja. Odgovornost za naplativost lanak 87. (1) Ustupitelj odgovara za naplativost ustupljene trabine ako je to bilo ugovoreno, ali samo do visine onoga to je primio od primatelja, te za naplativost kamata, trokova oko ustupanja i trokova postupka protiv dunika. (2) Vea odgovornost savjesnog ustupitelja ne moe se ugovoriti. IV. POSEBNI SLUAJEVI USTUPANJA TRABINE Ustupanje umjesto ispunjenja ili radi ispunjenja lanak 88. (1) Kad dunik umjesto ispunjenja svoje obveze ustupi vjerovniku svoju trabinu ili jedan njezin dio, sklapanjem ugovora o ustupanju dunikova obveza se gasi do iznosa ustupljene trabine. (2) Ali kad dunik ustupi svome vjerovniku svoju trabinu samo radi ispunjenja, njegova se obveza gasi, odnosno smanjuje tek kad vjerovnik naplati ustupljenu trabinu. (3) U oba sluaja primatelj je duan predati ustupitelju sve to je primio preko iznosa svoje trabine prema ustupitelju. (4) U sluaju ustupanja radi ispunjenja dunik ustupljene trabine moe ispuniti svoju obvezu i prema ustupitelju, ak i kad je obavijeten o ustupanju. Ustupanje radi osiguranja lanak 89.

Kad je ustupanje uinjeno radi osiguranja primateljeve trabine prema ustupitelju, primatelj je duan brinuti se s panjom dobrog gospodarstvenika, odnosno dobrog domaina o naplati ustupljene trabine te nakon naplate, poto zadri koliko je potrebno za namirenje vlastite trabine prema ustupitelju, ovome predati viak. Odsjek 2. SUBROGACIJA Pojam i sadraj lanak 90. (1) U sluaju ispunjenja tue obveze svaki ispunitelj moe ugovoriti s vjerovnikom prije ispunjenja ili pri ispunjenju, da ispunjena trabina prijee na njega sa svima ili samo s nekim sporednim pravima. (2) Vjerovnikova prava mogu prijei na ispunitelja i na temelju ugovora izmeu dunika i ispunitelja, sklopljenog prije ispunjenja. (3) U ovim sluajevima subrogacija ispunitelja u prava vjerovnika nastaje ispunjenjem. Zakonska subrogacija lanak 91. Kad obvezu ispuni osoba koja ima neki pravni interes u tome, samim ispunjenjem obveze na nju prelazi vjerovnikova trabina sa svim sporednim pravima. Subrogacija u sluaju djelominog ispunjenja lanak 92. (1) U sluaju djelominog ispunjenja vjerovnikove trabine na ispunitelja prelaze sporedna prava kojima je osigurano ispunjenje te trabine samo ako nisu potrebna za ispunjenje ostatka vjerovnikove trabine. (2) Ali vjerovnik i ispunitelj mogu ugovoriti da e se koristiti jamstvima razmjerno svojim trabinama, a mogu ugovoriti i da e ispunitelj imati pravo prvenstvene naplate. Dokazi i sredstva osiguranja lanak 93. (1) Vjerovnik je duan predati ispunitelju sredstva kojima se trabina dokazuje ili osigurava. (2) Iznimno, vjerovnik moe predati ispunitelju stvar koju je primio u zalog od dunika ili nekoga drugog samo ako zalogodavac pristane na to, inae ona ostaje kod vjerovnika da je dri i uva za raun ispunitelja.

Koliko se moe zahtijevati od dunika lanak 94. Ispunitelj na kojega je prela trabina ne moe zahtijevati od dunika vie nego to je isplatio vjerovniku. Iskljuenje odgovornosti vjerovnika lanak 95. (1) Vjerovnik koji je primio ispunjenje od tree osobe ne odgovara za postojanje i naplativost trabine u vrijeme ispunjenja. (2) Ovim se ne iskljuuje primjena pravila o stjecanju bez osnove. Odsjek 3. PREUZIMANJE DUGA Ugovor o preuzimanju duga lanak 96. (1) Dug se preuzima ugovorom izmeu dunika i preuzimatelja, na koji je pristao vjerovnik. (2) O sklopljenom ugovoru moe vjerovnika izvijestiti svaki od njih, i svakome od njih moe vjerovnik priopiti svoj pristanak na preuzimanje duga. (3) Smatra se da je vjerovnik dao svoj pristanak ako je bez ograde primio neko ispunjenje od preuzimatelja, koje je ovaj uinio u svoje ime. (4) Ugovaratelji, a i svaki od njih napose, mogu pozvati vjerovnika da se u odreenom roku oituje, pristaje li na preuzimanje duga, pa ako se vjerovnik u odreenom roku ne oituje, smatra se da nije dao svoj pristanak. (5) Ugovor o preuzimanju duga ima uinak ugovora o preuzimanju ispunjenja sve dok vjerovnik ne bude dao svoj pristanak na ugovor o preuzimanju duga, ili odbije dati pristanak. Kad je dug osiguran hipotekom lanak 97. (1) Kad je prilikom otuenja neke nekretnine na kojoj postoji hipoteka ugovoreno izmeu pribavitelja i otuitelja da e pribavitelj preuzeti dug prema hipotekarnom vjerovniku, smatra se da je hipotekarni vjerovnik dao pristanak na ugovor o preuzimanju duga, ako ga, na pisani poziv otuitelja, nije odbio u roku od tri mjeseca od primitka poziva. (2) U pisanom pozivu vjerovniku se mora skrenuti pozornost na ovu posljedicu, inae e se smatrati kao da poziv nije upuen.

Promjena dunika lanak 98. (1) Preuzimanjem duga preuzimatelj stupa na mjesto prijanjeg dunika, a ovaj se oslobaa obveze. (2) Ali ako je u vrijeme vjerovnikova pristanka na ugovor o preuzimanju duga preuzimatelj bio prezaduen, a vjerovnik to nije znao niti je morao znati, prijanji dunik ne oslobaa se obveze, a ugovor o preuzimanju duga ima uinak ugovora o pristupanju dugu. (3) Izmeu preuzimatelja i vjerovnika postoji ista obveza koja je dotle postojala izmeu prijanjeg dunika i vjerovnika. Sporedna prava lanak 99. (1) Sporedna prava koja su dotle postojala uz trabinu ostaju i nadalje, ali jamstva te zalozi koje su dale tree osobe prestaju ako jamci i zalogodavci ne pristaju da odgovaraju i za novog dunika. (2) Ako nije to drugo ugovoreno, preuzimatelj ne odgovara za nenaplaene kamate koje su dospjele do preuzimanja. Prigovori lanak 100. (1) Preuzimatelj moe isticati vjerovniku sve prigovore koji proistjeu iz pravnog odnosa izmeu prijanjeg dunika i vjerovnika iz kojega potjee preuzeti dug, a i prigovore koje preuzimatelj ima prema vjerovniku. (2) Preuzimatelj ne moe isticati vjerovniku prigovore koji potjeu iz njegova pravnog odnosa s prijanjim dunikom, a koji odnos je bio temelj preuzimanja. Odsjek 4. PRISTUPANJE DUGU Ugovor o pristupanju dugu lanak 101. Ugovorom izmeu vjerovnika i treega, kojim se ovaj obvezuje vjerovniku da e ispuniti njegovu trabinu prema duniku, trei stupa u obvezu pored dunika. Pristupanje dugu u sluaju preuzimanja neke imovinske cjeline lanak 102.

(1) Osoba na koju prijee na temelju ugovora neka imovinska cjelina (poduzee i sl.) pojedinca ili pravne osobe, ili dio te cjeline, odgovara za dugove koji se odnose na tu cjelinu, odnosno na njezin dio, pored dotadanjeg imatelja i solidarno s njim, ali samo do vrijednosti njezine aktive. (2) Nema pravni uinak prema vjerovnicima odredba ugovora kojom bi se iskljuivala ili ograniavala odgovornost utvrena u stavku 1. ovoga lanka. Odsjek 5. PREUZIMANJE ISPUNJENJA lanak 103. (1) Ispunjenje se preuzima ugovorom izmeu dunika i nekog treega kojim se ovaj obvezuje ispuniti njegovu obvezu prema njegovu vjerovniku. (2) On odgovara duniku ako pravodobno ne ispuni obvezu vjerovniku te ovaj zatrai ispunjenje od dunika. (3) Ali on ne preuzima dug, niti pristupa dugu i vjerovnik nema nikakvo pravo prema njemu. Odsjek 6. JAMSTVO I. OPE ODREDBE Pojam lanak 104. Ugovorom o jamstvu jamac se obvezuje prema vjerovniku da e ispuniti valjanu i dospjelu obvezu dunika, ako to ovaj ne uini. Oblik lanak 105. Ugovor o jamstvu obvezuje jamca samo ako je izjavu o jamenju uinio u pisanu obliku. Sposobnost jamenja lanak 106. Ugovorom o jamstvu moe se obvezati samo tko ima potpunu poslovnu sposobnost. Jamenje za poslovno nesposobnog lanak 107.

Tko se obvee kao jamac za obvezu neke poslovno nesposobne osobe, odgovara vjerovniku isto kao jamac poslovno sposobne osobe. Za koje se obveze moe dati lanak 108. (1) Jamstvo se moe dati za svaku pravovaljanu obvezu, bez obzira na njezin sadraj. (2) Jamiti se moe i za uvjetnu obvezu, a i za odreenu buduu obvezu. (3) Jamstvo za buduu obvezu moe se opozvati prije nego to obveza nastane, ako nije predvien rok u kojem ona treba nastati. (4) Jamstvo se moe dati i za obvezu nekoga drugog jamca (jamev jamac). Opseg jameve odgovornosti lanak 109. (1) Jameva obveza ne moe biti vea od obveze glavnog dunika, a ako je ugovoreno da bude vea, ona se svodi na mjeru dunikove obveze. (2) Jamac odgovara za ispunjenje cijele obveze za koju je jamio, ako njegova odgovornost nije ograniena na neki njezin dio ili na drugi nain podvrgnuta lakim uvjetima. (3) On je duan naknaditi potrebne trokove koje je vjerovnik uinio radi naplate duga od glavnog dunika. (4) Jamac odgovara i za svako poveanje obveze koje bi nastalo dunikovim zakanjenjem ili dunikovom krivnjom, ako nije drukije ugovoreno. (5) On odgovara samo za one ugovorene kamate koje su dospjele nakon sklapanja ugovora o jamstvu. Prijelaz vjerovnikovih prava na jamca (subrogacija) lanak 110. Na jamca koji je namirio vjerovnikovu trabinu prelazi ta trabina sa svim sporednim pravima i osiguranjima njezina ispunjenja. II. ODNOS VJEROVNIKA I JAMCA Oblici jamstva lanak 111. (1) Od jamca se moe zahtijevati ispunjenje obveze ako je glavni dunik ne ispuni u roku odreenom u pisanom pozivu.

(2) Vjerovnik moe zahtijevati ispunjenje od jamca iako nije prije toga pozvao glavnog dunika na ispunjenje obveze, ako je oito da se iz sredstava glavnog dunika ne moe ostvariti njezino ispunjenje ili ako je glavni dunik pao pod steaj. (3) Ako se jamac obvezao kao jamac platac, odgovara vjerovniku kao glavni dunik za cijelu obvezu i vjerovnik moe zahtijevati njezino ispunjenje bilo od glavnog dunika bilo od jamca ili od obojice u isto vrijeme. (4) Jamac za obvezu nastalu iz trgovakog ugovora odgovara kao jamac platac, ako nije to drugo ugovoreno. Solidarnost jamaca lanak 112. Vie jamaca nekog duga odgovaraju solidarno, bez obzira na to jesu li jamili zajedno ili se svaki od njih obvezao prema vjerovniku odvojeno, osim kad je ugovorom njihova odgovornost ureena drukije. Gubitak prava na rok lanak 113. Ako je dunik izgubio pravo na rok odreen za ispunjenje njegove obveze, vjerovnik ipak ne moe zahtijevati ispunjenje od jamca prije isteka toga roka, ako nije drukije ugovoreno. Steaj glavnog dunika lanak 114. (1) U sluaju steaja glavnog dunika vjerovnik je duan prijaviti svoju trabinu u steaj i o tome obavijestiti jamca, inae odgovara jamcu za tetu koju bi ovaj imao zbog toga. (2) Smanjenje obveze glavnog dunika u steajnom postupku ne povlai za sobom i odgovarajue smanjenje jameve obveze, te jamac odgovara vjerovniku za cijeli iznos svoje obveze. Smanjena odgovornost dunikova nasljednika lanak 115. Jamac odgovara za cijeli iznos obveze za koji je jamio i u sluaju kad bi se od dunikova nasljednika mogla zahtijevati isplata samo onoga njezina dijela koji odgovara vrijednosti naslijeene imovine. Jamevi prigovori lanak 116.

(1) Jamac moe isticati protiv vjerovnikova zahtjeva sve prigovore glavnog dunika, ukljuujui i prigovor prijeboja, ali ne i osobne dunikove prigovore. (2) Dunikovo odricanje od prigovora te njegovo priznanje vjerovnikove trabine nema uinak prema jamcu. (3) Jamac moe isticati protiv vjerovnika i svoje osobne prigovore, na primjer, nitetnost ugovora o jamstvu, zastaru vjerovnikove trabine prema njemu, prigovor prijeboja uzajamnih trabina. Dunost obavjeivanja jamca o dunikovu proputanju lanak 117. Ako dunik ne ispuni svoju obvezu na vrijeme, vjerovnik je duan obavijestiti o tome jamca, inae e mu odgovarati za tetu koju bi jamac pretrpio zbog toga. Osloboenje jamca zbog vjerovnikova odugovlaenja lanak 118. (1) Jamac se oslobaa odgovornosti ako vjerovnik, na njegov poziv poslije dospjelosti trabine, ne zahtijeva ispunjenje od glavnog dunika u roku od mjesec dana od toga poziva. (2) Kad rok za ispunjenje nije odreen, jamac se oslobaa odgovornosti ako vjerovnik, na njegov poziv poslije isteka jedne godine od sklapanja ugovora o jamstvu, ne dade u roku od mjesec dana od toga poziva potrebnu izjavu za odreivanje nadnevka ispunjenja. Osloboenje jamca zbog gubitka osiguranja lanak 119. (1) Ako vjerovnik napusti zalog ili koje drugo pravo kojim je bilo osigurano ispunjenje njegove trabine ili ga izgubi svojom krivnjom i tako onemogui prijelaz toga prava na jamca, ovaj se oslobaa svoje obveze prema vjerovniku za onoliko za koliko bi mogao dobiti ostvarenjem toga prava. (2) Pravilo stavka 1. ovoga lanka vrijedi kako u sluaju kad je pravo nastalo prije sklapanja ugovora o jamstvu, tako i u sluaju kad je nastalo nakon toga. III. ODNOS JAMCA I DUNIKA Pravo zahtijevati naknadu od dunika lanak 120. (1) Jamac koji je isplatio vjerovniku njegovu trabinu moe zahtijevati od dunika da mu naknadi sve to je isplatio za njegov raun, a i kamate od dana isplate.

(2) On ima pravo na naknadu trokova nastalih u sporu s vjerovnikom od asa kad je obavijestio dunika o tom sporu, a i na naknadu tete ako bi je bilo. Pravo jamca solidarnog dunika lanak 121. Jamac jednog od vie solidarnih dunika moe zahtijevati od bilo koga od njih da mu naknadi ono to je isplatio vjerovniku, a i trokove. Pravo jamca na prethodno osiguranje lanak 122. I prije nego to namiri vjerovnika, jamac koji se obvezao sa znanjem ili odobrenjem dunika ima pravo zahtijevati od dunika da mu dade potrebno osiguranje za njegove eventualne zahtjeve u sljedeim sluajevima: ako dunik nije ispunio svoju obvezu o njezinoj dospjelosti, ako je vjerovnik zatraio sudskim putem naplatu od jamca i ako se dunikovo imovinsko stanje znatno pogoralo nakon sklapanja ugovora o jamstvu. Gubitak prava na naknadu lanak 123. (1) Dunik moe koristiti protiv jamca koji je bez njegova znanja podmirio vjerovnikovu trabinu sva pravna sredstva kojima je u asu podmirenja mogao odbiti vjerovnikov zahtjev. (2) Jamac koji je podmirio vjerovnikovu trabinu, a o tome nije obavijestio dunika, te je i ovaj u neznanju da je trabina podmirena ovu ponovno podmirio, ne moe zahtijevati naknadu od dunika, ali ima pravo zahtijevati od vjerovnika da mu podmireno vrati. Pravo na povrat podmirenog lanak 124. Jamac koji je bez dunikova znanja podmirio vjerovnikovu trabinu koja je kasnije na dunikov zahtjev ponitena, ili ugaena prijebojem, moe samo zahtijevati od vjerovnika povrat podmirenog. IV. PRAVO REGRESA lanak 125. Kad ima vie jamaca, pa jedan od njih podmiri dospjelu trabinu, on ima pravo zahtijevati od ostalih jamaca da mu svaki naknadi dio koji pada na njega. V. ZASTARA lanak 126.

(1) Zastarom obveze glavnog dunika zastarijeva i obveza jamca. (2) Kad je rok za zastaru obveze glavnog dunika dulji od dvije godine, obveza jamca zastarijeva nakon isteka dvije godine od dospjelosti obveze glavnog dunika, osim kad jamac odgovara solidarno s dunikom. (3) Prekid zastare trabine prema glavnom duniku djeluje i prema jamcu samo ako je do prekida dolo nekim postupkom vjerovnika pred sudom protiv glavnog dunika. (4) Zastoj zastare obveze glavnog dunika nema uinka prema jamcu. Odsjek 7. PRIJENOS UGOVORA Pretpostavke prijenosa lanak 127. (1) Svaka ugovorna strana moe, ako na to pristane druga strana, prenijeti ugovor na neku treu osobu koja time postaje nositelj svih njezinih prava i obveza iz toga ugovora. (2) Prijenosom ugovora ugovorni odnos izmeu prenositelja i druge strane prelazi na primatelja i drugu stranu u asu kad je druga strana pristala na prijenos, a ako je druga strana dala svoj pristanak unaprijed, u asu kad je obavijetena o prijenosu. (3) Pristanak na prijenos ugovora valjan je samo ako je dan u propisanom ili ugovorenom obliku za valjanost prenesenog ugovora. (4) Odredbe o sporednim pravima kod ugovora o preuzimanju duga na odgovarajui se nain primjenjuju i na prijenos ugovora. Odgovornost prenositelja lanak 128. (1) Prenositelj odgovara primatelju za valjanost prenesenog ugovora. (2) On mu ne jami da e druga strana ispuniti svoje obveze iz prenesenog ugovora, osim ako se na to posebno obvezao. (3) On ne jami drugoj strani da e primatelj ispuniti obveze iz ugovora, osim ako se na to posebno obvezao. Prigovori lanak 129. Druga strana moe isticati primatelju sve prigovore iz prenesenog ugovora, a i one koje ima iz drugih odnosa s njim, ali ne i prigovore koje ima prema prenositelju.

Odsjek 8. UPUTA (ASIGNACIJA) I. POJAM UGOVORA lanak 130. Uputom jedna osoba, uputitelj (asignant), ovlauje drugu osobu, upuenika (asignata), da za njezin raun ispuni neto odreenoj treoj osobi, primatelju upute (asignataru), a ovoga ovlauje da to ispunjenje primi u svoje ime. II. ODNOS PRIMATELJA UPUTE I UPUENIKA Prihvat od strane upuenika lanak 131. (1) Primatelj upute stjee pravo zahtijevati od upuenika ispunjenje tek kad mu ovaj izjavi da prihvaa uputu. (2) Prihvat upute ne moe se opozvati. Prigovori upuenika lanak 132. (1) Prihvatom upute nastaje izmeu primatelja i upuenika obvezni odnos nezavisan od odnosa izmeu uputitelja i upuenika, a i odnosa izmeu uputitelja i primatelja upute. (2) Upuenik koji je prihvatio uputu moe isticati primatelju upute samo prigovore koji se tiu valjanosti prihvata, prigovore koji se temelje na sadraju prihvata ili na sadraju same upute, te prigovore koje ima osobno prema njemu. Prijenos upute lanak 133. (1) Primatelj moe uputu prenijeti na drugog i prije prihvata od upuenika, a ovaj je moe prenijeti dalje, osim kad iz same upute ili posebnih okolnosti proizlazi da ona nije prenosiva. (2) Ako je upuenik izjavio primatelju upute da prihvaa uputu, prihvat ima uinak prema svim osobama na koje bi uputa bila uzastopce prenesena. (3) Ako je upuenik izjavio pribavitelju, na kojeg je primatelj upute prenio uputu, da je prihvaa, on ne moe pribavitelju isticati prigovore koje ima prema primatelju upute osobno. Zastara lanak 134.

(1) Pravo primatelja upute da zahtijeva ispunjenje od upuenika zastarijeva za godinu dana. (2) Ako za ispunjenje nije odreen rok, zastara poinje tei kad upuenik prihvati uputu, a ako ju je on prihvatio prije nego to je dana primatelju upute, onda kad ovome bude dana. III. ODNOS PRIMATELJA UPUTE I UPUTITELJA Ako je primatelj upute vjerovnik uputitelja lanak 135. (1) Vjerovnik nije duan pristati na uputu koju mu je uinio dunik radi ispunjenja svoje obveze, ali je duan o svom odbijanju odmah obavijestiti dunika, inae e mu odgovarati za tetu. (2) Vjerovnik koji je pristao na uputu duan je pozvati upuenika da je ispuni. Uputa nije ispunjenje lanak 136. (1) Kad je vjerovnik pristao na uputu uinjenu od njegova dunika radi ispunjenja obveze, ta obveza ne prestaje, ako nije drukije ugovoreno, ni njegovim pristankom na uputu, ni prihvatom od strane upuenika, nego tek ispunjenjem od strane upuenika. (2) Vjerovnik koji je pristao na uputu uinjenu od njegova dunika moe zahtijevati od uputitelja da mu ispuni ono to mu duguje samo ako nije dobio ispunjenje od upuenika u vrijeme odreeno u uputi. Dunost primatelja upute da obavijesti uputitelja lanak 137. Ako upuenik ne prihvati uputu ili odbije ispunjenje koje mu zahtijeva primatelj upute ili izjavi unaprijed da je nee ispuniti, primatelj upute je duan obavijestiti odmah uputitelja o tome, inae mu odgovara za tetu. Odustanak od prihvaene upute lanak 138. Primatelj upute koji nije vjerovnik uputitelja i koji se ne eli koristiti uputom moe od nje odustati, ak i ako je ve izjavio da je prihvaa, ali je o tome duan bez odgaanja obavijestiti uputitelja. Opoziv ovlatenja danog primatelju upute lanak 139.

Uputitelj moe opozvati ovlatenje koje je uputom dao primatelju upute, osim ako je uputu izdao radi ispunjenja nekoga svog duga prema njemu i uope ako je uputu izdao u njegovu interesu. IV. ODNOS UPUTITELJA I UPUENIKA Ako je upuenik dunik uputitelja lanak 140. (1) Upuenik nije duan prihvatiti uputu, ak i ako je dunik uputitelja, osim ako se na to obvezao. (2) Ali kad je uputa izdana na temelju upuenikova duga uputitelju, upuenik je duan ispuniti je do iznosa toga duga, ako mu to ni po emu nije tee od ispunjenja obveze prema uputitelju. (3) Ispunjenjem upute izdane na temelju upuenikova duga uputitelju, upuenik se u istoj mjeri oslobaa svog duga prema uputitelju. Opoziv ovlatenja danog upueniku lanak 141. (1) Uputitelj moe opozvati ovlatenje koje je uputom dao upueniku, sve dok ovaj ne izjavi primatelju upute da prihvaa uputu ili je ne ispuni. (2) On je moe opozvati i kad je u uputi navedeno da je neopoziva te kad bi se opozivom vrijeala neka njegova obveza prema primatelju upute. (3) Otvaranje steaja nad imovinom uputitelja povlai po samom zakonu opoziv upute, osim sluaja kad je upuenik prihvatio uputu prije otvaranja steaja, a i kad u asu prihvaanja nije znao niti je morao znati za steaj. V. SMRT I LIENJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI lanak 142. Smrt, odnosno prestanak pravne osobe uputitelja, primatelja upute ili upuenika, a i lienje poslovne sposobnosti nekoga od njih, nema utjecaja na uputu. VI. UPUTA U OBLIKU PAPIRA NA DONOSITELJA lanak 143. (1) Pisana uputa moe biti izdana na donositelja. (2) U tom sluaju svaki imatelj papira ima prema upueniku poloaj primatelja upute. (3) Odnosi koji uputom nastaju izmeu primatelja upute i uputitelja nastaju u ovom sluaju samo izmeu svakog pojedinog imatelja papira i osobe koja mu je papir ustupila.

VII. UPUTA U OBLIKU PAPIRA NA IME I PO NAREDBI lanak 144. Pisana uputa koja glasi na novac, na vrijednosne papire ili na zamjenljive stvari moe biti izdana na ime i s odredbom "po naredbi". Odjeljak 2. PROMJENE SADRAJA Odsjek 1. OBNOVA (NOVACIJA) Pretpostavke lanak 145. (1) Obnova nastaje ako se vjerovnik i dunik suglase da postojeu obvezu zamijene novom i ako nova obveza ima razliitu glavnu inidbu ili razliitu pravnu osnovu. (2) Sporazum vjerovnika i dunika kojim se mijenja ili dodaje odredba o roku, o mjestu ili nainu ispunjenja, zatim naknadni sporazum o kamatama, ugovornoj kazni, osiguranju ispunjenja ili o kojoj drugoj sporednoj odredbi, a i sporazum o izdavanju nove isprave o dugu ne smatraju se obnovom. (3) Izdavanje mjenice ili eka zbog neke prijanje obveze ne smatra se obnovom, osim kad je to ugovoreno. Volja za obnovom lanak 146. Obnova se ne predmnijeva, pa ako strane nisu izrazile namjeru da ugase postojeu obvezu kad su stvarale novu, prijanja obveza ne prestaje, ve postoji i dalje pored nove. Uinak obnove lanak 147. (1) Ugovorom o obnovi prijanja obveza prestaje, a nova nastaje. (2) S prijanjom obvezom prestaju i zalog i jamstvo, osim ako je s jamcem ili zalogodavcem drukije ugovoreno. (3) Isto vrijedi i za ostala sporedna prava koja su bila vezana za prijanju obvezu. Nevaljanost i utrnue prijanje obveze

lanak 148. (1) Obnova je bez uinka ako je prijanja obveza bila nitetna ili ve ugaena. (2) Ako je prijanja obveza bila samo pobojna, obnova je valjana ako je to duniku bilo poznato. Uinak ponitaja lanak 149. Kad je ugovor o obnovi poniten, smatra se da nije ni bilo obnove i da prijanja obveza nije ni prestala postojati. Odsjek 2. NAGODBA Pojam lanak 150. (1) Ugovorom o nagodbi osobe izmeu kojih postoji spor ili neizvjesnost o nekom pravnom odnosu, uzajamnim poputanjima, prekidaju spor, odnosno otklanjaju neizvjesnost i odreuju svoja uzajamna prava i obveze. (2) Postoji neizvjesnost i kad je ostvarenje odreenog prava nesigurno. U emu se sastoje uzajamna poputanja lanak 151. (1) Poputanje se moe sastojati, meu ostalim, u djelominom ili potpunom priznavanju nekog od zahtjeva druge strane ili u odricanju od nekoga svog zahtjeva; u uzimanju na sebe neke nove obveze; u smanjenju kamatne stope; u produljenju roka; u pristajanju na djelomine otplate; u davanju prava na odustatninu. (2) Poputanje moe biti uvjetno. (3) Kad samo jedna strana popusti drugoj, na primjer, prizna pravo druge strane, onda to nije nagodba, te ne podlijee pravilima o nagodbi. Sposobnost lanak 152. Za sklapanje ugovora o nagodbi potrebna je sposobnost za raspolaganje pravom koje je sadraj nagodbe. Sadraj

lanak 153. (1) Sadraj nagodbe moe biti svako pravo kojim se moe raspolagati. (2) Valjana je nagodba o imovinskim posljedicama kaznenog djela. (3) Ne mogu biti sadrajem nagodbe sporovi koji se tiu statusnih odnosa. Primjena odredaba o dvostranoobveznim ugovorima lanak 154. (1) Za ugovor o nagodbi vrijede ope odredbe o dvostranoobveznim ugovorima, ako za taj ugovor nije to drugo predvieno. (2) Kad pod nazivom nagodbe ugovaratelji sklope neki drugi pravni posao, na njihove se odnose ne primjenjuju odredbe zakona koje vrijede za nagodbu, ve one koje vrijede za stvarno sklopljeni posao. Prekomjerno oteenje lanak 155. Zbog prekomjernog oteenja ne moe se zahtijevati ponitaj nagodbe. Uinak nagodbe prema jamcima i zalogodavcima lanak 156. (1) Ako je nagodbom uinjena obnova obveze, jamac se oslobaa odgovornosti za njezino ispunjenje, a prestaje i zalog koji je dao netko trei. (2) Jamac i trei koji je dao svoju stvar u zalog ostaju i nadalje u obvezi, a njihova odgovornost moe biti smanjena nagodbom, ali ne i poveana, osim ako su se suglasili s nagodbom. (3) Kad dunik nagodbom prizna spornu trabinu, jamac i zalogodavac zadravaju pravo da istaknu vjerovniku prigovore kojih se dunik nagodbom odrekao. Nagodba o nevaljanom pravnom poslu lanak 157. (1) Valjana je nagodba o pravnom poslu iji je ponitaj mogla traiti jedna strana, ako je ona u asu sklapanja nagodbe znala za tu mogunost. (2) Nitetna je nagodba o nitetnom pravnom poslu i kad su ugovaratelji znali za nitetnost i htjeli je nagodbom otkloniti. Nitetnost nagodbe

lanak 158. (1) Nagodba je nitetna ako je zasnovana na pogrenom vjerovanju obaju ugovaratelja da postoji pravni odnos koji ustvari ne postoji, i ako bez toga pogrenog vjerovanja ne bi meu njima bilo ni spora ni neizvjesnosti. (2) Isto vrijedi i kad se pogreno vjerovanje obaju ugovaratelja odnosi na injenice. (3) Odricanje od ove nitetnosti nema pravnog uinka i ono to je dano na ime ispunjenja obveza iz takve nagodbe moe se traiti natrag. Nitetnost jedne odredbe nagodbe lanak 159. Odredbe nagodbe ine cjelinu, te ako je jedna odredba nitetna, cijela nagodba je nitetna, osim kad se iz same nagodbe vidi da se ona sastoji od neovisnih dijelova. Glava VII. PRESTANAK OBVEZA Odjeljak 1. OPE PRAVILO lanak 160. (1) Obveza prestaje suglasnou volja sudionika u obveznom odnosu, ispunjenjem i u drugim zakonom odreenim sluajevima. (2) Prestankom glavne obveze gase se jamstvo, zalog i druga sporedna prava. Odjeljak 2. ISPUNJENJE Odsjek 1. OPA PRAVILA O ISPUNJENJU I. TKO MOE ISPUNITI I TROKOVI ISPUNJENJA Ispunjenje od strane dunika ili tree osobe lanak 161. (1) Obvezu moe ispuniti ne samo dunik nego i trea osoba.

(2) Vjerovnik je duan primiti ispunjenje od svake osobe koja ima neki pravni interes da obveza bude ispunjena, ak i kad se dunik protivi tom ispunjenju. (3) Vjerovnik je duan primiti ispunjenje od tree osobe ako je dunik s tim suglasan, osim kad prema ugovoru ili naravi obveze ovu treba ispuniti dunik osobno. (4) Vjerovnik moe primiti ispunjenje od tree osobe bez dunikova znanja, pa i u sluaju kad ga je dunik obavijestio da ne pristaje da trei ispuni njegovu obvezu. (5) Ali ako mu je dunik ponudio da sam ispuni odmah svoju obvezu, vjerovnik ne moe primiti ispunjenje od tree osobe. Ispunjenje poslovno nesposobnog lanak 162. (1) I poslovno nesposobni dunik moe pravovaljano ispuniti obvezu, ako je njezino postojanje nesumnjivo i ako je dospjela. (2) Ali se moe osporavati ispunjenje ako je takva osoba isplatila zastarjeli dug ili dug koji potjee iz igre ili oklade. Trokovi ispunjenja lanak 163. Trokove ispunjenja snosi dunik, ako ih nije prouzroio vjerovnik. II. KOME SE MOE ISPUNITI OBVEZA Ovlatena osoba lanak 164. (1) Obveza se mora ispuniti vjerovniku ili osobi odreenoj zakonom, sudskom odlukom, ugovorom izmeu vjerovnika i dunika ili onoj koju odredi vjerovnik. (2) Ispunjenje je pravovaljano i kad je uinjeno treoj osobi, ako ga je vjerovnik naknadno odobrio ili ako se njime koristio. Ispunjenje poslovno nesposobnom vjerovniku lanak 165. (1) Obveza ispunjena poslovno nesposobnom vjerovniku oslobaa dunika samo ako je to bilo korisno za vjerovnika ili se predmet ispunjenja jo nalazi kod njega. (2) Poslovno nesposoban vjerovnik moe odobriti, poto postane poslovno sposoban, ispunjenje koje je primio u vrijeme svoje poslovne nesposobnosti.

III. PREDMET ISPUNJENJA Sadraj obveze lanak 166. (1) Ispunjenje se sastoji u izvrenju onoga to ini sadraj obveze, te niti ga dunik moe ispuniti neim drugim, niti vjerovnik moe zahtijevati neto drugo. (2) Nema pravovaljanog ispunjenja ako ono to je dunik predao kao dugovanu stvar, a vjerovnik kao takvu primio, to uistinu nije, i vjerovnik ima pravo vratiti ono to mu je predano i zahtijevati dugovanu stvar. Zamjena ispunjenja lanak 167. (1) Obveza prestaje ako vjerovnik u sporazumu s dunikom primi neto drugo umjesto onoga to mu se duguje. (2) U tom sluaju dunik odgovara isto kao prodavatelj za materijalne i pravne nedostatke stvari dane umjesto onoga to je dugovao. (3) Ali vjerovnik umjesto zahtjeva po osnovi odgovornosti dunika za materijalne ili pravne nedostatke stvari moe zahtijevati od dunika, ali ne vie od jamca, ispunjenje prvotne trabine i naknadu tete. Predaja radi prodaje lanak 168. Ako je dunik predao vjerovniku stvar ili koje drugo pravo da ih proda i da iz postignutog iznosa naplati svoju trabinu, a ostatak mu preda, obveza prestaje tek kad se vjerovnik naplati iz postignutog iznosa. Djelomino ispunjenje lanak 169. (1) Vjerovnik nije duan primiti djelomino ispunjenje, osim ako narav obveze drukije ne nalae. (2) Ali je vjerovnik duan primiti djelomino ispunjenje novane obveze, osim ako ima poseban interes da ga odbije. Obveza davanja stvari odreenih po rodu lanak 170. (1) Ako su stvari odreene samo po rodu, dunik je duan dati stvari barem srednje kakvoe.

(2) Ali ako mu je bila poznata namjena stvari, duan je dati stvari odgovarajue kakvoe. IV. URAUNAVANJE ISPUNJENJA Red uraunavanja lanak 171. (1) Kad izmeu istih osoba postoji vie istorodnih obveza, pa ono to dunik ispuni nije dovoljno da bi se mogle namiriti sve, onda e se, ako o tome ne postoji sporazum vjerovnika i dunika, uraunavanje obaviti onim redom koji odredi dunik najkasnije prilikom ispunjenja. (2) Kad nema dunikove izjave o uraunavanju, obveze se namiruju redom kako je koja dospjela za ispunjenje. (3) Ako je vie obveza istodobno dospjelo, prvo se namiruju one koje su najmanje osigurane, a kad su sve podjednako osigurane, prvo se namiruju one koje su duniku najtegotnije. (4) Ako su u svemu naprijed reenom obveze jednake, namiruju se redom kako su nastale, a ako su istodobno nastale, ono to je dano na ime ispunjenja rasporeuje se na sve obveze razmjerno njihovim iznosima. Uraunavanje kamata i trokova lanak 172. Ako dunik pored glavnice duguje i kamate i trokove, prvo se namiruju trokovi, zatim kamate i napokon glavnica. V. VRIJEME ISPUNJENJA Odreivanje roka lanak 173. (1) Dunik je duan ispuniti obvezu u roku koji je predvien ugovorom. (2) Ako rok ispunjenja nije predvien ugovorom, dunik je duan ispuniti obvezu u roku koji je predvien zakonom. (3) Ako rok nije odreen ni ugovorom niti zakonom, a cilj posla, narav obveze i ostale okolnosti ne zahtijevaju stanovit rok za ispunjenje, vjerovnik moe zahtijevati odmah ispunjenje obveze, a dunik sa svoje strane moe zahtijevati od vjerovnika da odmah primi ispunjenje. Novana obveza kod trgovakih ugovora lanak 174.

(1) Ako trgovakim ugovorom ili ugovorom izmeu trgovca i osobe javnog prava nije predvien rok za ispunjenje novane obveze, dunik je duan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti tu obvezu u roku od 30 dana koji poinje tei: - od dana kad je dunik primio raun ili drugi odgovarajui zahtjev za isplatu, - od dana kad je vjerovnik ispunio svoju obvezu, ako nije mogue sa sigurnou utvrditi dan primitka rauna ili drugog odgovarajueg zahtjeva za isplatu ili ako je dunik primio raun ili drugi odgovarajui zahtjev za isplatu prije negoli je vjerovnik ispunio svoju obvezu, - od dana proteka roka za pregled predmeta obveze, ako je ugovorom ili zakonom predvien odreeni rok za takav pregled, a dunik je primio raun ili drugi odgovarajui zahtjev za isplatu prije proteka toga roka. (2) Nitetna je odredba ugovora iz stavka 1. ovoga lanka kojom je ugovoren dui rok za ispunjenje novane obveze, ako na temelju okolnosti sluaja, a poglavito trgovakih obiaja i naravi predmeta obveze, proizlazi da je tako ugovorenim rokom ispunjenja, suprotno naelu savjesnosti i potenja, prouzroena oigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na tetu vjerovnika. (3) Prilikom ocjene je li odredba ugovora iz stavka 1. ovoga lanka o roku ispunjenja novane obveze nitetna, uzet e se, izmeu ostalog, u obzir jesu li postojali opravdani razlozi za odstupanje od zakonom predvienog roka ispunjenja. Pravo na ispunjenje prije roka lanak 175. (1) Kad je rok ugovoren iskljuivo u interesu dunika, on ima pravo ispuniti obvezu i prije ugovorenog roka, ali je duan obavijestiti vjerovnika o svojoj namjeri i paziti da to ne bude u nevrijeme. (2) U ostalim sluajevima, kad dunik ponudi ispunjenje prije roka, vjerovnik moe odbiti ispunjenje, a moe ga i primiti i zadrati pravo na naknadu tete, ako o tome bez odgaanja obavijesti dunika. (3) Vjerovnik ima pravo zahtijevati ispunjenje prije roka ako mu dunik nije dao obeano osiguranje ili ako na njegov zahtjev nije dopunio osiguranje smanjeno bez njegove krivnje, te kad je rok ugovoren iskljuivo u njegovu interesu. Kad je odreivanje roka ostavljeno jednoj strani lanak 176. Kad je odreivanje vremena ispunjenja ostavljeno na volju vjerovnika ili dunika, druga strana moe, ako ovlatenik ne odredi rok ni poslije opomene, zahtijevati od suda da odredi primjeren rok za ispunjenje. Plaanje putem banke ili potom

lanak 177. (1) Ako se plaa posredovanjem banke ili druge pravne osobe kod koje se vodi raun vjerovnika, smatrat e se, ako ugovorne strane nisu drukije odredile, da je dug namiren kad banci, odnosno spomenutoj pravnoj osobi stigne novana doznaka u korist vjerovnika ili nalog (virman) dunikove banke, odnosno druge pravne osobe da odobri raunu vjerovnika iznos naznaen u nalogu. (2) Ako je ugovoreno plaanje potom, smatra se da su se strane suglasile da je uplatom dugovanog iznosa poti dunik namirio svoju obvezu prema vjerovniku, a ako takav nain plaanja nije ugovoren, dug je namiren kad vjerovnik primi novanu doznaku. (3) Ako je posebnim propisom ili ugovorom predvieno plaanje ekovnom uplatnicom na odreeni raun, smatra se da su se strane suglasile da je isplata obavljena onda kad dunik uplati dugovani iznos ekovnom uplatnicom u korist oznaenog rauna. VI. MJESTO ISPUNJENJA Opa pravila lanak 178. (1) Dunik je duan ispuniti obvezu, a vjerovnik primiti ispunjenje, u mjestu odreenom pravnim poslom ili zakonom. (2) Kad mjesto ispunjenja nije odreeno, a ne moe se odrediti ni po cilju posla, naravi obveze ili ostalim okolnostima, obveza se ispunjava u mjestu u kojem je dunik u vrijeme nastanka obveze imao svoje sjedite, odnosno prebivalite, a u nedostatku prebivalita, svoje boravite. (3) Ali ako dunik ima vie jedinica u raznim mjestima, mjestom ispunjenja smatra se sjedite jedinice koja treba obaviti radnje nune za ispunjenje obveze, ako je vjerovniku ta okolnost pri sklapanju ugovora bila poznata ili morala biti poznata. Mjesto ispunjenja novanih obveza lanak 179. (1) Novane obveze ispunjavaju se u mjestu u kojem vjerovnik ima sjedite, odnosno prebivalite, a u nedostatku prebivalita, boravite. (2) Ako se plaa virmanom, novane obveze ispunjavaju se u sjeditu pravne osobe kod koje se vode vjerovnikova novana sredstva. (3) Ako je vjerovnik promijenio mjesto u kojem je imao svoje sjedite, odnosno prebivalite u vrijeme kad je obveza nastala te su zbog toga poveani trokovi ispunjenja, to poveanje pada na teret vjerovnika. VII. PRIZNANICA

Izdavanje lanak 180. (1) Tko ispuni obvezu potpuno ili djelomino, ima pravo zahtijevati da mu vjerovnik o tome izda priznanicu o svom troku. (2) Dunik koji je novanu obvezu isplatio preko banke ili pote moe zahtijevati da mu vjerovnik izda priznanicu samo ako za to ima opravdan razlog. (3) Ako vjerovnik odbije izdati priznanicu, dunik moe poloiti kod suda objekt svoje obveze. Predmnjeve lanak 181. (1) Ako je izdana priznanica o isplaenoj glavnici, predmnijeva se da su isplaene i kamate i sudski i drugi trokovi, ako ih je bilo. (2) Isto tako, ako dunik povremenih davanja, kao to su zakupnine, i drugih trabina koje se povremeno obraunavaju, kao to su, primjerice, ona koja nastaju utrokom elektrine energije ili vode, ili uporabom telefona, ima priznanicu da je isplatio kasnije dospjelu trabinu, predmnijeva se da je isplatio i ona koja su prije dospjela. VIII. VRAANJE OBVEZNICE lanak 182. (1) Kad potpuno ispuni obvezu, dunik moe, pored priznanice, zahtijevati od vjerovnika da mu vrati obveznicu. (2) Kad vjerovnik ne vrati obveznicu, dunik ima pravo zahtijevati da mu vjerovnik izda ispravu o prestanku obveze s ovjerovljenim potpisom. (3) Dunik koji je ispunio obvezu samo djelomino ima pravo zahtijevati da se to ispunjenje zabiljei na obveznici. Odsjek 2. ZAKANJENJE I. ZAKANJENJE DUNIKA Kad dunik dolazi u zakanjenje lanak 183. (1) Dunik dolazi u zakanjenje kad ne ispuni obvezu u roku odreenom za ispunjenje.

(2) Ako rok za ispunjenje nije odreen, dunik dolazi u zakanjenje kad ga vjerovnik pozove da ispuni obvezu, usmeno ili pisano, izvansudskom opomenom ili zapoinjanjem nekog postupka iji je cilj da se postigne ispunjenje obveze. II. ZAKANJENJE VJEROVNIKA Kad vjerovnik dolazi u zakanjenje lanak 184. (1) Vjerovnik dolazi u zakanjenje ako bez osnovanog razloga odbije primiti ispunjenje ili ga svojim ponaanjem sprijei. (2) Vjerovnik dolazi u zakanjenje i kad je spreman primiti ispunjenje dunikove istodobne obveze, ali ne nudi ispunjenje svoje dospjele obveze. (3) Vjerovnik ne dolazi u zakanjenje ako dokae da u vrijeme ponude ispunjenja, ili u vrijeme odreeno za ispunjenje, dunik nije mogao ispuniti svoju obvezu. Uinci vjerovnikova zakanjenja lanak 185. (1) Dolaskom vjerovnika u zakanjenje prestaje zakanjenje dunika, i na vjerovnika prelazi rizik sluajne propasti ili oteenja stvari. (2) Od dana vjerovnikova zakanjenja prestaju tei kamate. (3) Vjerovnik u zakanjenju duan je naknaditi duniku tetu nastalu zbog zakanjenja za koje odgovara, a i trokove oko daljnjeg uvanja stvari. Odsjek 3. POLAGANJE I PRODAJA DUGOVANE STVARI Polaganje lanak 186. (1) Kad je vjerovnik u zakanjenju ili je nepoznat, ili kad je neizvjesno tko je vjerovnik, ili gdje se nalazi, ili kad je vjerovnik poslovno nesposoban, a nema zastupnika, dunik moe za vjerovnika poloiti dugovanu stvar kod suda ili kod za to zakonom ovlatene osobe. (2) Isto pravo pripada i treim osobama koje imaju pravni interes da obveza bude ispunjena. (3) O polaganju dunik je duan obavijestiti vjerovnika ako zna za njega i za njegovo boravite. Mjesto polaganja

lanak 187. (1) Dugovana stvar se polae kod stvarno nadlenog suda ili kod zakonom ovlatene osobe u mjestu ispunjenja, osim ako razlozi ekonominosti ili narav posla zahtijevaju da se polaganje obavi u mjestu gdje se stvar nalazi. (2) Svaki drugi stvarno nadlean sud, odnosno zakonom ovlatena osoba mora primiti stvar u polog, a dunik je duan dati naknadu vjerovniku, ako je ovaj polaganjem kod drugog suda, odnosno druge zakonom ovlatene osobe pretrpio tetu. Predaja na uvanje drugoj osobi lanak 188. (1) Kad je objekt obveze neka stvar koja se ne moe uvati u sudskom pologu, dunik moe zahtijevati od suda da odredi osobu kojoj e predati stvar da je uva o troku i za raun vjerovnika. (2) U sluaju obveze iz trgovakog ugovora, predaja takve stvari javnom skladitu na uvanje za raun vjerovnika ima uinak polaganja kod suda. (3) O predaji na uvanje dunik je duan obavijestiti vjerovnika. Uzimanje poloene stvari natrag lanak 189. (1) Dunik moe uzeti natrag poloenu stvar. (2) O uzimanju stvari dunik je duan obavijestiti vjerovnika. (3) Pravo dunika da uzme poloenu stvar prestaje kad dunik u pisanom obliku izjavi sudu, odnosno zakonom ovlatenoj osobi da se odrie toga prava, kad vjerovnik izjavi da prima poloenu stvar, a i kad bude utvreno pravomonom odlukom da polaganje udovoljava uvjetima urednog ispunjenja. Uinak polaganja lanak 190. (1) Polaganjem dugovane stvari dunik se oslobaa obveze u trenutku polaganja. (2) Ako je dunik bio u zakanjenju, njegovo zakanjenje prestaje. (3) Od trenutka kad je stvar poloena rizik sluajne propasti ili oteenja stvari prelazi na vjerovnika. (4) Od dana polaganja prestaju tei kamate.

(5) Ako dunik uzme natrag poloenu stvar, smatra se kao da nije bilo polaganja, a njegovi sudunici i jamci ostaju u obvezi. Trokovi polaganja lanak 191. Trokove pravovaljanog i neopozvanog polaganja snosi vjerovnik ako prelaze trokove ispunjenja to ih je duan snositi dunik. Prodaja umjesto polaganja stvari lanak 192. (1) Ako stvar nije prikladna za uvanje ili ako su za njezino uvanje ili odravanje potrebni trokovi nerazmjerni s njezinom vrijednou, dunik je moe prodati na javnoj prodaji u mjestu odreenom za ispunjenje, ili nekom drugom mjestu ako je to u interesu vjerovnika, a postignuti iznos, nakon odbitka trokova prodaje, poloiti kod suda ili za to zakonom ovlatene osobe. (2) Ako stvar ima tekuu cijenu ili ako je male vrijednosti u usporedbi s trokovima javne prodaje, dunik je moe prodati iz slobodne ruke. (3) Ako je stvar takva da moe brzo propasti ili se pokvariti, dunik je duan prodati je bez odgaanja na najpogodniji nain. (4) U svakom sluaju dunik je duan obavijestiti vjerovnika o namjeravanoj prodaji kad god je to mogue, a nakon prodaje o postignutoj cijeni i njezinu polaganju kod suda, odnosno kod zakonom ovlatene osobe. Predaja stvari vjerovniku lanak 193. Sud e predati vjerovniku poloenu stvar pod uvjetima to ih je dunik postavio. Prodaja radi pokria trokova uvanja lanak 194. (1) Ako trokovi uvanja ne budu isplaeni u razumnom roku, sud e u izvanparninom postupku, na zahtjev uvara, narediti da se stvar proda i odrediti nain prodaje. (2) Od iznosa dobivenog prodajom odbit e se trokovi prodaje i trokovi uvanja, a ostatak, za vjerovnika, poloit e se kod suda ili kod zakonom ovlatene osobe. Odjeljak 3. OSTALI NAINI PRESTANKA OBVEZA

Odsjek 1. PRIJEBOJ (KOMPENZACIJA) Ope pretpostavke lanak 195. Dunik moe prebiti trabinu s protutrabinom vjerovnika, ako obje trabine glase na novac ili druge zamjenljive stvari istog roda i iste kakvoe i ako su obje dospjele. Izjava o prijeboju lanak 196. (1) Prijeboj ne nastaje im se ispune pretpostavke za to, nego tek izjavom o prijeboju. (2) Nakon izjave o prijeboju smatra se da je uinak prijeboja nastao onoga trenutka kad su se ispunile pretpostavke za to. Odsutnost uzajamnosti lanak 197. (1) Dunik ne moe prebiti ono to duguje vjerovniku s onim to vjerovnik duguje njegovu jamcu. (2) Ali jamac moe prebiti dunikove obveze prema vjerovniku s dunikovom trabinom prema vjerovniku. (3) Tko je dao svoju stvar u zalog za tuu obvezu, moe zahtijevati od vjerovnika da mu vrati zaloenu stvar kad se udovolji pretpostavkama za prestanak te obveze prijebojem te kad vjerovnik propusti svojom krivnjom obaviti prijeboj. Zastarjela trabina lanak 198. (1) Dug se moe prebiti sa zastarjelom trabinom samo ako ona jo nije bila zastarjela u asu kad su se stekle pretpostavke prijeboja. (2) Ako su pretpostavke prijeboja nastale poto je jedna od trabina zastarjela, prijeboj ne nastaje ako je dunik zastarjele trabine istakao prigovor zastare. Prijeboj s ustupljenom trabinom lanak 199. (1) Dunik ustupljene trabine moe prebiti primatelju one svoje trabine koje je do obavijesti o ustupu mogao prebiti ustupitelju.

(2) On mu moe prebiti i one svoje trabine prema ustupitelju koje je stekao prije obavijesti o ustupu, a iji rok za ispunjenje nije bio dospio u asu kad je obavijeten o ustupu, ali samo ako taj rok pada prije roka za ispunjenje ustupljene trabine ili u isto vrijeme. (3) Dunik koji je bez ograde izjavio primatelju da pristaje na ustup ne moe mu vie prebiti nikakve svoje trabine prema ustupitelju. (4) Ako je ustupljena trabina upisana u javne knjige, dunik moe uiniti prijeboj primatelju samo ako je njegova trabina upisana kod ustupljene trabine ili ako je primatelj obavijeten prilikom ustupanja o postojanju te trabine. Sluajevi kad je prijeboj iskljuen lanak 200. Ne moe prestati prijebojem: 1) trabina koja se ne moe zaplijeniti, 2) trabina stvari ili vrijednosti koje su duniku bile dane na uvanje ili posudbu, ili koje je dunik uzeo bespravno ili ih bespravno zadrao, 3) trabina nastala namjernim prouzroenjem tete, 4) trabina naknade tete nanesene oteenjem zdravlja ili prouzroenjem smrti, 5) trabina koja potjee iz zakonske obveze uzdravanja. Zabrana na trabinu druge strane lanak 201. Dunik ne moe obaviti prijeboj ako je njegova trabina dospjela tek poto je netko trei stavio zabranu na vjerovnikovu trabinu prema njemu. Uraunavanje prijebojem lanak 202. Kad izmeu dviju osoba postoji vie obveza koje mogu prestati prijebojem, prijeboj e se obaviti po pravilima koja vrijede za uraunavanje ispunjenja. Odsjek 2. OTPUST DUGA Sporazum lanak 203.

(1) Obveza prestaje kad vjerovnik izjavi duniku da nee zahtijevati njezino ispunjenje, a dunik se s tim suglasi. (2) Za pravovaljanost toga sporazuma nije potrebno da bude sklopljen u obliku u kojem je sklopljen posao iz kojega je obveza nastala. Odricanje od sredstava osiguranja lanak 204. Vraanje zaloga i odricanje od drugih sredstava kojima je bilo osigurano ispunjenje obveze ne znai vjerovnikovo odricanje od prava zahtijevati njezino ispunjenje. Otpust duga jamcu lanak 205. (1) Otpust duga jamcu ne oslobaa glavnog dunika, a otpust duga glavnom duniku oslobaa jamca. (2) Kad ima vie jamaca, pa vjerovnik oslobodi jednog od njih, ostali ostaju u obvezi, ali se njihova obveza smanjuje za dio koji otpada na osloboenog jamca. Opi otpust dugova lanak 206. Opi otpust dugova gasi sve vjerovnikove trabine prema duniku, osim onih za koje vjerovnik nije znao da postoje u trenutku otpusta. Odsjek 3. SJEDINJENJE lanak 207. (1) Obveza prestaje sjedinjenjem kad jedna te ista osoba postane i vjerovnik i dunik. (2) Kad jamac postane vjerovnik, obveza glavnog dunika ne prestaje. (3) Obveza upisana u javnoj knjizi prestaje sjedinjenjem tek kad se izvri upis brisanja. Odsjek 4. NEMOGUNOST ISPUNJENJA Prestanak obveze lanak 208.

(1) Obveza prestaje kad njezino ispunjenje postane nemogue zbog okolnosti zbog kojih dunik ne odgovara. (2) Dunik mora dokazati okolnosti koje iskljuuju njegovu odgovornost. Kad su objekt obveze stvari odreene po rodu lanak 209. (1) Ako su objekt obveze stvari odreene po rodu, obveza ne prestaje ak i kad sve to dunik ima od takvih stvari propadne zbog okolnosti za koje on ne odgovara. (2) Ali kad su objekt obveze stvari odreene po rodu koje se imaju uzeti iz odreene mase tih stvari, obveza prestaje kad propadne cijela ta masa. Ustupanje prava prema treemu odgovornom za nemogunost ispunjenja lanak 210. Dunik odreene stvari koji je osloboen svoje obveze zbog nemogunosti ispunjenja duan je ustupiti vjerovniku pravo koje bi imao prema treoj osobi zbog nastale nemogunosti. Odsjek 5. PROTEK VREMENA, OTKAZ Rok u trajnom obveznom odnosu lanak 211. Trajni obvezni odnos s odreenim rokom trajanja prestaje kad rok istekne, osim kad je ugovoreno ili zakonom odreeno da se poslije isteka roka obvezni odnos produljuje za neodreeno vrijeme, ako ne bude pravodobno otkazan. Otkaz trajnoga obveznog odnosa lanak 212. (1) Ako trajanje obveznog odnosa nije odreeno, svaka ga strana moe okonati otkazom. (2) Otkaz mora biti dostavljen drugoj strani. (3) Otkaz se moe dati u svako doba, samo ne u nevrijeme. (4) Otkazani obvezni odnos prestaje kad istekne otkazni rok odreen ugovorom, a ako takav rok nije odreen ugovorom, odnos prestaje nakon isteka roka odreenog zakonom ili obiajem, odnosno istekom primjerenog roka. (5) Strane mogu ugovoriti da e njihov obvezni odnos prestati samom dostavom otkaza, ako za odreeni sluaj zakon ne nareuje to drugo.

(6) Vjerovnik ima pravo zahtijevati od dunika ono to je dospjelo prije nego to je obveza prestala protekom roka ili otkazom. Odsjek 6. SMRT lanak 213. Smru dunika ili vjerovnika prestaje obveza samo ako je nastala s obzirom na osobna svojstva koje od ugovornih strana ili osobne sposobnosti dunika. Odjeljak 4. ZASTARA Odsjek 1. OPE ODREDBE Ope pravilo lanak 214. (1) Zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze. (2) Zastara nastupa kad protekne zakonom odreeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze. (3) Sud se nee obazirati na zastaru ako se dunik nije na nju pozvao. Kad zastara poinje tei lanak 215. (1) Zastara poinje tei prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom za pojedine sluajeve nije to drugo propisano. (2) Ako se obveza sastoji u tome da se neto ne uini, da se propusti ili trpi, zastara poinje tei prvog dana poslije dana kad je dunik postupio protivno obvezi. Nastupanje zastare lanak 216. Zastara nastupa kad istekne posljednji dan zakonom odreenog vremena. Uraunavanje prednikova vremena lanak 217.

U vrijeme zastare rauna se i vrijeme koje je proteklo u korist dunikovih prednika. Zabrana promjene roka zastare lanak 218. (1) Pravnim poslom ne smije se odrediti dulje ili krae vrijeme zastare od onoga vremena koje je odreeno zakonom. (2) Pravnim poslom ne smije se odrediti da zastara nee tei za neko vrijeme. Odricanje od zastare lanak 219. Dunik se ne moe odrei zastare prije nego to protekne vrijeme odreeno za zastaru. Pisano priznanje i osiguranje zastarjele obveze lanak 220. (1) Pisano priznanje zastarjele obveze smatra se odricanjem od zastare. (2) Isti uinak ima davanje zaloga ili kojega drugog osiguranja za zastarjelu obvezu. Uinak ispunjenja zastarjele obveze lanak 221. Ako dunik ispuni zastarjelu obvezu, nema pravo zahtijevati da mu se vrati ono to je dao, ak i ako nije znao da je obveza zastarjela. Vjerovnik ija je trabina osigurana lanak 222. (1) Kad protekne vrijeme zastare, vjerovnik ija je trabina osigurana zalogom ili hipotekom moe se namiriti samo iz optereene stvari ako je dri u rukama ili ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi. (2) Meutim, zastarjela trabina kamata i drugih povremenih davanja ne moe se namiriti ni iz optereene stvari. Sporedne trabine lanak 223. Kad zastari glavna trabina, zastarjele su i sporedne trabine, kao to su trabine kamata, plodova, trokova i ugovorne kazne.

Kad se ne primjenjuju pravila o zastari lanak 224. Pravila o zastari ne primjenjuju se u sluajevima kad su u zakonu odreeni rokovi za podnoenje tube ili izvrenje odreene radnje pod prijetnjom gubitka prava. Odsjek 2. VRIJEME POTREBNO ZA ZASTARU Opi rok zastare lanak 225. Trabine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije odreen neki drugi rok zastare. Povremene trabine lanak 226. (1) Trabine povremenih davanja koja dospijevaju godinje ili u kraim razdobljima, pa bilo da se radi o sporednim povremenim trabinama, kao to je trabina kamata, bilo da se radi o takvim povremenim trabinama u kojima se iscrpljuje samo pravo, kao to je trabina uzdravanja, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakoga pojedinog davanja. (2) Isto vrijedi za anuitete kojima se u jednakim unaprijed odreenim povremenim iznosima otplauju glavnica i kamate, ali ne vrijedi za otplate u obrocima i druga djelomina ispunjenja. Zastara prava lanak 227. (1) Pravo iz kojega proistjeu povremene trabine zastarijeva za pet godina, raunajui od dospjelosti najstarije neispunjene trabine. (2) Kad zastari pravo iz kojega proistjeu povremene trabine, vjerovnik gubi pravo ne samo da zahtijeva budua povremena davanja nego i povremena davanja koja su dospjela prije te zastare. (3) Ne moe zastarjeti pravo na uzdravanje odreeno zakonom. Meusobne trabine iz trgovakih1 ugovora o prometu robe i usluga lanak 228. (1) Meusobne trabine iz trgovakih ugovora o prometu robe i usluga, odnosno ugovora koje sklope trgovac i osoba javnog prava o prometu robe i usluga te trabine naknade za izdatke uinjene u vezi s tim ugovorima zastarijevaju za tri godine.

(2) Zastara tee odvojeno za svaku isporuku robe, izvreni rad ili uslugu. ------------------------1

lanak 2. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.):

U naslovu lanka 228. iza rijei: "iz" dodaje se rije: "trgovakih". U lanku 228. stavak 1. mijenja se i glasi: .... Do izmjene glasio je: (1) Meusobne trabine iz ugovora o prometu robe i usluga te trabine naknade za izdatke uinjene u vezi s tim ugovorima zastarijevaju za tri godine. Zakupnina i najamnina lanak 229. Trabina zakupnine i najamnine, bilo da je odreeno da se plaa povremeno, bilo u jednom ukupnom iznosu, zastarijeva za tri godine. Naknada tete lanak 230. (1) Trabina naknade tete zastarijeva za tri godine otkad je oteenik doznao za tetu i za osobu koja je tetu uinila. (2) U svakom sluaju ta trabina zastarijeva za pet godina otkad je teta nastala. (3) Trabina naknade tete nastale povredom ugovorne obveze zastarijeva za vrijeme odreeno za zastaru te obveze. Naknada tete prouzroene kaznenim djelom lanak 231. (1) Kad je teta prouzroena kaznenim djelom, a za kazneni progon je predvien dulji rok zastare, zahtjev za naknadu tete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme odreeno za zastaru kaznenog progona. (2) Prekid zastare kaznenog progona povlai za sobom i prekid zastare zahtjeva za naknadu tete. (3) Isto vrijedi i za zastoj zastare. Jednogodinji rok zastare lanak 232.

(1) Zastarijevaju za jednu godinu: 1) trabina naknade za isporuenu elektrinu i toplinsku energiju, plin, vodu, za dimnjaarske usluge i za odravanje istoe, kad je isporuka, odnosno usluga obavljena za potrebe kuanstva, 2) trabina radiopostaje i radiotelevizijske postaje za uporabu radioprijamnika i televizijskog prijamnika, 3) trabina pote, telegrafa i telefona za uporabu telefona i potanskih pretinaca te druge njihove trabine koje se naplauju u tromjesenim ili kraim rokovima, 4) trabina pretplate na povremene tiskovine, raunajui od isteka vremena za koje je tiskovina naruena. (2) Zastara tee iako su isporuke ili usluge produljene. Trabine utvrene pred sudom ili drugim nadlenim tijelom lanak 233. (1) Sve trabine koje su utvrene pravomonom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadlenog tijela javne vlasti, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadlenim tijelom, odnosno javnobiljenikim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i one za koja zakon inae predvia krai rok zastare. (2) Meutim, sve povremene trabine koje proistjeu iz takvih odluka ili nagodbe, odnosno javnobiljenikog akta i dospijevaju ubudue zastarijevaju u roku predvienom za zastaru povremenih trabina. Rokovi zastare kod ugovora o osiguranju lanak 234. (1) Trabine ugovaratelja osiguranja, odnosno tree osobe iz ugovora o osiguranju ivota zastarijevaju za pet, a iz ostalih ugovora o osiguranju za tri godine, raunajui od prvog dana poslije proteka kalendarske godine u kojoj je trabina nastala. (2) Ako zainteresirana osoba dokae da do dana odreenog u stavku 1. ovoga lanka nije znala da se osigurani sluaj dogodio, zastara poinje od dana kad je za to saznala, s tim da u svakom sluaju trabina zastarijeva kod osiguranja ivota za deset, a kod ostalih za pet godina od dana odreenog u stavku 1. ovoga lanka. (3) Trabine osiguratelja iz ugovora o osiguranju zastarijevaju za tri godine. (4) Kad u sluaju osiguranja od odgovornosti treega, oteena osoba zahtijeva naknadu od osiguranika ili je dobije od njega, zastara osiguranikova zahtjeva prema osiguratelju poinje od dana kad je oteena osoba traila sudskim putem naknadu od osiguranika, odnosno kad joj je osiguranik naknadio tetu.

(5) Neposredni zahtjev tree oteene osobe prema osiguratelju zastarijeva za isto vrijeme za koje zastarijeva njegov zahtjev prema osiguraniku odgovornom za tetu. (6) Zastara trabine koja pripada osiguratelju prema treoj osobi odgovornoj za nastupanje osiguranog sluaja poinje tei kad i zastara trabine osiguranika prema toj osobi i navrava se u istom roku. Odsjek 3. ZASTOJ ZASTARE Trabine izmeu odreenih osoba lanak 235. Zastara ne tee: 1) izmeu branih drugova, 2) izmeu roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo, 3) izmeu tienika i njegova skrbnika te upravnog tijela socijalne skrbi za trajanja skrbnitva i dok ne budu poloeni rauni, 4) izmeu osoba koje ive u izvanbranoj zajednici, dok ta zajednica postoji. Trabine odreenih osoba lanak 236. Zastara ne tee: 1) za vrijeme mobilizacije, u sluaju neposredne ratne opasnosti ili rata za trabine osoba na vojnoj dunosti, 2) za trabine koje imaju osobe zaposlene u tuem kuanstvu prema poslodavcu ili lanovima njegove obitelji koji zajedno s njim ive, sve dok taj odnos traje. Nesavladive prepreke lanak 237. Zastara ne tee za sve vrijeme za koje vjerovniku nije bilo mogue zbog nesavladivih prepreka sudskim putem zahtijevati ispunjenje obveze. Utjecaj uzroka zastoja lanak 238.

(1) Ako zastara nije mogla poeti tei zbog nekoga zakonskog uzroka, ona poinje tei kad taj uzrok prestane. (2) Ako je zastara poela tei prije nego to je nastao uzrok koji je zaustavio njezin daljnji tijek, ona nastavlja tei kad prestane taj uzrok, a vrijeme koje je isteklo prije zastoja rauna se u zakonom odreeni rok za zastaru. Trabine prema poslovno nesposobnim osobama i njihove trabine lanak 239. (1) Zastara tee i prema maloljetniku i drugoj poslovno nesposobnoj osobi, bez obzira na to imaju li zakonskog zastupnika ili nemaju. (2) Meutim, zastara trabine maloljetnika koji nema zastupnika i druge poslovno nesposobne osobe bez zastupnika ne moe nastupiti dok ne proteknu dvije godine otkad su postali potpuno poslovno sposobni ili otkad su dobili zastupnika. (3) Ako je za zastaru neke trabine odreeno vrijeme krae od dvije godine, a vjerovnik je maloljetnik koji nema zastupnika ili neka druga poslovno nesposobna osoba bez zastupnika, zastara te trabine poinje tei otkad je vjerovnik postao poslovno sposoban ili otkad je dobio zastupnika. Odsjek 4. PREKID ZASTARE Priznanje duga lanak 240. (1) Zastara se prekida kad dunik prizna dug. (2) Dug se moe priznati ne samo izjavom vjerovniku nego i na posredan nain, kao to su davanje otplate, plaanje kamata, davanje osiguranja. Podnoenje tube lanak 241. Zastara se prekida podnoenjem tube i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dunika pred sudom ili drugim nadlenim tijelom radi utvrivanja, osiguranja ili ostvarenja trabine. Odustanak, odbacivanje ili odbijanje tube lanak 242. (1) Prekid zastare izvren podnoenjem tube ili kojom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dunika pred sudom ili drugim nadlenim tijelom radi utvrivanja,

osiguranja ili ostvarenja trabine, smatra se da nije nastupio ako vjerovnik odustane od tube ili radnje koju je poduzeo. (2) Isto tako, smatra se da nije bilo prekida ako vjerovnikova tuba ili zahtjev bude odbaen ili odbijen, ili ako odreena mjera osiguranja bude stavljena izvan snage. Odbacivanje tube zbog nenadlenosti lanak 243. (1) Ako je tuba protiv dunika odbaena zbog nenadlenosti suda ili kojega drugog uzroka koji se ne tie biti stvari, pa vjerovnik ponovno podnese tubu u roku od tri mjeseca od dana pravomonosti odluke o odbacivanju tube, smatra se da je zastara prekinuta prvom tubom. (2) Isto vrijedi i za pozivanje u zatitu, i za isticanje prijeboja trabine u sporu te u sluaju kad je sud ili drugo tijelo uputilo dunika da svoju prijavljenu trabinu ostvaruje u parninom postupku. Pozivanje dunika lanak 244. Za prekid zastare nije dovoljno da vjerovnik pozove dunika pisano ili usmeno da obvezu ispuni. Rok zastare u sluaju prekida lanak 245. (1) Nakon prekida zastara poinje tei iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne rauna se u zakonom odreeni rok za zastaru. (2) Zastara prekinuta priznanjem od strane dunika poinje tei iznova od priznanja. (3) Kad je prekid zastare nastao podnoenjem tube ili pozivanjem u zatitu, ili isticanjem prijeboja trabine u sporu, odnosno prijavljivanjem trabine u nekom drugom postupku, zastara poinje tei iznova od dana kad je spor okonan ili zavren na neki drugi nain. (4) Kad je prekid zastare nastao prijavom trabine u steajnom postupku, zastara poinje tei iznova od dana okonanja toga postupka. (5) Isto vrijedi i kad je prekid zastare nastao zahtjevom ovrhe ili osiguranja. (6) Zastara koja poinje tei iznova poslije prekida navrava se kad protekne onoliko vremena koliko je zakonom odreeno za zastaru koja je prekinuta. Zastara u sluaju obnove lanak 246.

Ako je prekid nastao priznanjem duga od strane dunika, a vjerovnik i dunik su se sporazumjeli o obnovi obveze, nova trabina zastarijeva za vrijeme koje je odreeno za njezinu zastaru. Dio drugi POSEBNI DIO Glava VIII. UGOVORNI OBVEZNI ODNOSI Odjeljak 1. OPE ODREDBE Odsjek 1. SKLAPANJE UGOVORA I. SUGLASNOST VOLJA Kad je ugovor sklopljen lanak 247. Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora. Obvezno sklapanje i obvezni sadraj ugovora lanak 248. (1) Ako je netko po zakonu obvezan sklopiti ugovor, zainteresirana osoba moe zahtijevati da se takav ugovor bez odgaanja sklopi. (2) Odredbe propisa kojima se, djelomino ili u cijelosti, odreuje sadraj ugovora sastavni su dijelovi tih ugovora te ih upotpunjuju ili stupaju na mjesto ugovornih odredbi koje nisu u skladu s njima. Izjava volje lanak 249. (1) Volja za sklapanje ugovora moe se izjaviti rijeima, uobiajenim znakovima ili drugim ponaanjem iz kojega se sa sigurnou moe zakljuiti o njezinu postojanju, sadraju i identitetu davatelja izjave. (2) Volja za sklapanje ugovora moe se izjaviti i pomou razliitih komunikacijskih sredstava. (3) Izjava volje mora biti uinjena slobodno i ozbiljno.

Suglasnost i odobrenje lanak 250. (1) Kad je za sklapanje nekog ugovora potrebna privola tree osobe, ta privola moe biti dana prije sklapanja ugovora, kao suglasnost, ili poslije njegova sklapanja, kao odobrenje, ako zakonom nije propisano to drugo. (2) Suglasnost, odnosno odobrenje moraju biti dani u obliku propisanom za ugovore za ije se sklapanje daju. Pregovori lanak 251. (1) Pregovori koji prethode sklapanju ugovora ne obvezuju. (2) Ali strana koja je pregovarala ili prekinula pregovore suprotno naelu savjesnosti i potenja odgovorna je za tetu koja je time prouzroena drugoj strani. (3) Suprotno je naelu savjesnosti i potenja, izmeu ostalog, ako strana ue u pregovore s drugom stranom bez prave namjere da s tom stranom sklopi ugovor. (4) Ako je jedna strana u pregovorima dala drugoj strani povjerljive obavijesti ili joj omoguila da doe do njih, druga ih strana, ako nije drukije ugovoreno, ne smije uiniti dostupnim treima niti ih koristiti za svoje interese, bez obzira je li naknadno ugovor sklopljen ili nije. (5) Odgovornost za povredu obveze iz stavka 4. ovoga lanka moe se sastojati u naknadi time prouzroene tete i predaje oteeniku koristi koju je tetnik tom povredom ostvario. (6) Ako se drukije ne sporazumiju, svaka strana snosi svoje trokove oko priprema za sklapanje ugovora, a zajednike trokove snose na jednake dijelove. Vrijeme i mjesto sklapanja ugovora lanak 252. (1) Ugovor je sklopljen u trenutku kad ponuditelj primi izjavu ponuenika da prihvaa ponudu. (2) Smatra se da je ugovor sklopljen u mjestu u kojem je ponuditelj imao svoje sjedite, odnosno prebivalite u trenutku davanja ponude. Ponuda lanak 253. (1) Ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora uinjen odreenoj osobi koji sadri sve bitne sastojke ugovora.

(2) Ako su ugovorne strane nakon postignute suglasnosti o bitnim sastojcima ugovora ostavile neke sporedne toke za kasnije, ugovor se smatra sklopljenim, a sporedne toke, ako ugovaratelji ne postignu suglasnost o njima, utvrdit e sud vodei rauna o voenim pregovorima, utvrenoj praksi izmeu ugovaratelja i obiajima. Opa ponuda lanak 254. Prijedlog za sklapanje ugovora upuen neodreenom broju osoba koji sadri bitne sastojke ugovora ijem je sklapanju namijenjen vrijedi kao ponuda, ako drukije ne proizlazi iz okolnosti sluaja ili obiaja. Izlaganje robe lanak 255. Izlaganje robe s naznakom cijene smatra se ponudom, ako drukije ne proizlazi iz okolnosti sluaja ili obiaja. Slanje kataloga i oglasa lanak 256. (1) Slanje kataloga, cjenika, tarifa i drugih obavijesti te oglasi dani u tisku, lecima, radiom, televizijom, elektronikim putem ili na koji drugi nain ne smatraju se ponudom za sklapanje ugovora, nego samo pozivom da se uini ponuda pod objavljenim uvjetima, ako drukije ne proizlazi iz takvih izjava volje. (2) Ali e poiljatelj takvih poziva odgovarati za tetu koju bi pretrpio ponuditelj ako bez osnovanog razloga nije prihvatio njegovu ponudu. Uinak ponude lanak 257. (1) Ponuditelj je vezan ponudom osim ako je svoju obvezu da odri ponudu iskljuio ili ako to iskljuenje proizlazi iz okolnosti posla. (2) Ponuda se moe povui samo ako je ponuenik primio izjavu o povlaenju prije primitka ponude ili istodobno s njom. Dokad ponuda obvezuje lanak 258. (1) Ponuda u kojoj je odreen rok za njezin prihvat obvezuje ponuditelja do isteka toga roka. (2) Ako je ponuditelj u pismu ili brzojavu odredio rok za prihvat, smatrat e se da je taj rok poeo tei od nadnevka naznaenog u pismu, odnosno od dana kad je brzojav predan poti.

(3) Ako pismo nije datirano, rok za prihvat ponude tee od dana kad je pismo predano poti. (4) Ponuda uinjena odsutnoj osobi u kojoj nije odreen rok za prihvat obvezuje ponuditelja za vrijeme koje je redovito potrebno da ponuda stigne ponueniku, da je on razmotri, o njoj odlui i da odgovor o prihvaanju stigne ponuditelju. Oblik ponude lanak 259. (1) Ponuda ugovora za ije sklapanje zakon zahtijeva poseban oblik obvezuje ponuditelja samo ako je uinjena u tom obliku. (2) Isto vrijedi i za prihvat ponude. Ponuda neovlatene osobe lanak 260. (1) Pisana ponuda obvezuje ponuditelja iako je nije potpisala ovlatena osoba samo ako je dana na poslovnom papiru s kojim se on slui u svom poslovanju; ako je potpisana na uobiajeni nain; ako se odnosi na posao kojim se ponuditelj redovito bavi i njegov redoviti opseg te ako ponuenik nije znao niti mogao znati da je ponudu potpisala neovlatena osoba. (2) Isto vrijedi za prihvat ponude. Potvrda ponude uinjene telefonom ili brzojavom lanak 261. (1) Ponuditelj mora ponudu danu telefonom ili brzojavom potvrditi ponueniku preporuenim pismom najkasnije sljedeeg radnog dana. (2) Izostanak pisane potvrde ne utjee na valjanost ugovora sklopljenog telefonom ili slanjem brzojava, ali strana koja nije dala potvrdu odgovara drugoj strani za time nanesenu tetu. (3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka vrijede i za prihvat ponude. Prihvat ponude lanak 262. (1) Ponuda je prihvaena kad ponuditelj primi izjavu ponuenika da prihvaa ponudu. (2) Ponuda je prihvaena i kad ponuenik poalje stvar ili plati cijenu te kad uini neku drugu radnju koja se na temelju ponude, prakse utvrene izmeu zainteresiranih strana ili obiaja moe smatrati izjavom o prihvatu. (3) Prihvat se moe povui samo ako ponuditelj primi izjavu o povlaenju prije izjave o prihvatu ili istodobno s njom.

Prihvat neposredne ponude lanak 263. (1) Ponuda uinjena nazonoj osobi smatra se odbijenom ako nije prihvaena bez odgaanja, osim ako iz okolnosti proizlazi da ponueniku pripada stanoviti rok za razmiljanje. (2) Ponuda uinjena telefonom ili neposredno radiovezom smatra se ponudom nazonoj osobi. (3) Ponuda uinjena telefaksom ne smatra se ponudom uinjenom nazonoj osobi. Prihvat ponude s prijedlogom da se izmijeni lanak 264. Ako ponuenik izjavi da prihvaa ponudu i istodobno predloi da se ona u neemu izmijeni ili dopuni, smatra se da je ponudu odbio i da je sa svoje strane stavio novu ponudu svome prijanjem ponuditelju. utnja ponuenika lanak 265. (1) utnja ponuenika ne znai prihvat ponude. (2) Nema uinak odredba u ponudi da e se utnja ponuenika ili neko drugo njegovo proputanje (na primjer, ako ne odbije ponudu u odreenom roku ili ako poslanu stvar o kojoj mu se nudi ugovor ne vrati u odreenom roku i sl.) smatrati prihvatom. (3) Ali kad ponuenik stoji u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem glede odreene robe, smatra se da je prihvatio ponudu koja se odnosi na takvu robu ako je nije odmah ili u ostavljenom roku odbio. (4) Isto tako osoba koja se ponudila drugom da izvrava njegove naloge za obavljanje odreenih poslova, a i osoba u iju poslovnu djelatnost spada obavljanje takvih naloga, koja je u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem1 duna je izvriti dobiveni nalog ako ga nije odmah odbila. (5) Ako u sluaju iz stavka 3. i 4. ovoga lanka ponuda, odnosno nalog nije odbijen, smatra se da je ugovor sklopljen u trenutku kad je ponuda, odnosno nalog stigao ponueniku. ------------------------1

lanak 3. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.):

U lanku 265. stavku 4. iza rijei: "naloga," dodaje se rije: "koja je u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem". Zakanjeli prihvat i zakanjela izjava o prihvatu

lanak 266. (1) Zakanjeli prihvat smatra se novom ponudom. (2) Ali ako je izjava o prihvatu koja je uinjena pravodobno stigla ponuditelju nakon isteka roka za prihvat, a ponuditelj je znao ili je mogao znati da je izjava odaslana pravodobno, ugovor je sklopljen. (3) Ipak ugovor u takvu sluaju nije sklopljen ako ponuditelj odmah, a najkasnije prvog idueg radnog dana poslije primitka izjave ili i prije primitka izjave, a nakon proteka roka za prihvat ponude, poalje obavijest ponueniku da se zbog zakanjenja ne smatra vezanim tom ponudom. Smrt ili nesposobnost jedne strane lanak 267. Ponuda ne gubi uinak ako je smrt ili nesposobnost jedne strane nastupila prije njezina prihvata, osim ako suprotno proizlazi iz namjere strana, obiaja ili pravne naravi posla. Predugovor lanak 268. (1) Predugovor je ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi, glavni ugovor. (2) Propisi o obliku glavnog ugovora vae i za predugovor ako je propisani oblik pretpostavka valjanosti ugovora. (3) Predugovor obvezuje ako sadri bitne sastojke glavnog ugovora. (4) Na zahtjev zainteresirane strane sud e narediti strani koja odbija sklopiti glavni ugovor da to uini u roku koji e joj odrediti. (5) Sklapanje glavnog ugovora moe se zahtijevati u roku od est mjeseci od isteka roka predvienog za njegovo sklapanje, a ako taj rok nije predvien, onda od dana kad je prema naravi posla i okolnostima ugovor trebao biti sklopljen. (6) Predugovor ne obvezuje ako su se okolnosti od njegova sklapanja toliko izmijenile da ne bi bio ni sklopljen da su takve okolnosti postojale u to vrijeme. II. INIDBA Kakva mora biti inidba lanak 269. (1) Objekt ugovorne obveze je inidba koja se moe sastojati u davanju, injenju, proputanju ili trpljenju.

(2) inidba mora biti mogua, doputena i odreena, odnosno odrediva. Nitetnost ugovora zbog inidbe lanak 270. (1) Kad je inidba nemogua, nedoputena, neodreena ili neodrediva, ugovor je nitetan. (2) Ali ugovor sklopljen pod odgodnim uvjetom ili rokom valjan je ako je prije ispunjenja uvjeta, odnosno isteka roka inidba postala mogua, doputena, odreena ili odrediva. Kad je inidba nedoputena lanak 271. inidba je nedoputena ako je protivna Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu drutva. Kad je inidba odrediva lanak 272. (1) inidba je odrediva ako ugovor sadri podatke s pomou kojih se moe odrediti ili su strane ostavile treoj osobi da ju odredi. (2) Ako ta trea osoba nee ili ne moe odrediti inidbu, ugovor je nitetan. III. POBUDE ZA SKLAPANJE UGOVORA lanak 273. (1) Pobude iz kojih je ugovor sklopljen ne utjeu na njegovu valjanost. (2) Ali ako je nedoputena pobuda bitno utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor i ako je to drugi ugovaratelj znao ili morao znati, ugovor e biti bez uinka. (3) Besplatni ugovor nema pravni uinak i kad drugi ugovaratelj nije znao, ni morao znati da je nedoputena pobuda bitno utjecala na odluku njegova suugovaratelja. (4) Odredba o nedoputenosti inidbe primjenjuje se i na pobude za sklapanje ugovora. IV. SPOSOBNOST ZA SKLAPANJE UGOVORA Ugovori pravne osobe lanak 274. (1) Pravna osoba moe sklapati ugovore u pravnom prometu u okviru svoje pravne sposobnosti.

(2) Pravni poslovi koje sklopi pravna osoba s treima izvan djelatnosti koje ine predmet njezina poslovanja, valjani su. Suglasnost za sklapanje ugovora lanak 275. (1) Kad je statutom, drutvenim ugovorom ili pravilima pravne osobe odreeno i u registru u kojemu se pravna osoba vodi upisano da njezin zastupnik moe sklopiti odreeni ugovor samo uz suglasnost nekog njezina tijela, suglasnost se moe dati prethodno, istodobno ili naknadno, ako to drugo nije upisano u registar. (2) Druga strana ima pravo pozvati pravnu osobu da se njezino ovlateno tijelo u primjerenom roku oituje daje li suglasnost, pa ako to ono ne uini, smatrat e se da suglasnost nije dana. (3) Naknadna suglasnost ima povratni uinak ako drukije nije ugovoreno. (4) Ako suglasnost nije dana, smatrat e se da ugovor nije sklopljen. Ugovor poslovno nesposobne osobe lanak 276. (1) Za sklapanje pravovaljanog ugovora potrebno je da ugovaratelj ima poslovnu sposobnost koja se zahtijeva za sklapanje toga ugovora. (2) Ogranieno poslovno sposobna osoba moe bez odobrenja svoga zakonskog zastupnika sklapati samo one ugovore ije joj je sklapanje zakonom doputeno, odnosno sve ugovore ije sklapanje odlukom suda o djelominom lienju poslovne sposobnosti nije zabranjeno. (3) Ostali ugovori tih osoba ako su sklopljeni bez odobrenja zakonskog zastupnika pobojni su, ali mogu biti osnaeni njegovim naknadnim odobrenjem. Pravo suugovaratelja poslovno nesposobne osobe lanak 277. (1) Suugovaratelj poslovno nesposobne osobe koji nije znao za njezinu poslovnu nesposobnost moe raskinuti ugovor to ga je sklopio s njom bez odobrenja njezina zakonskog zastupnika. (2) Isto pravo ima i suugovaratelj poslovno nesposobne osobe koji je znao za njezinu poslovnu nesposobnost, ali ga je ona prevarila da ima odobrenje svoga zakonskog zastupnika. (3) To se pravo gasi nakon isteka trideset dana od saznanja za poslovnu nesposobnost druge strane, odnosno za odsutnost odobrenja zakonskog zastupnika, ali i prije ako zakonski zastupnik odobri ugovor prije nego to taj rok protekne. Pozivanje zakonskog zastupnika da se oituje

lanak 278. (1) Suugovaratelj poslovno nesposobne osobe koji je sklopio ugovor s njom bez odobrenja zakonskog zastupnika moe pozvati zakonskog zastupnika da se oituje odobrava li taj ugovor. (2) Ako se zakonski zastupnik ne oituje u roku od trideset dana od toga poziva da ugovor odobrava, smatrat e se da je odbio dati odobrenje. V. MANE VOLJE Prijetnja i sila lanak 279. (1) Ako je ugovorna strana ili netko trei nedoputenom prijetnjom izazvao opravdani strah kod druge strane tako da je ona zbog toga sklopila ugovor, druga strana moe zahtijevati da se ugovor poniti. (2) Strah se smatra opravdanim ako se iz okolnosti vidi da je ozbiljnom opasnou ugroen ivot, tijelo ili drugo znaajno dobro ugovorne strane ili tree osobe. (3) Ugovor sklopljen uporabom sile prema ugovornoj strani nitetan je. Bitna zabluda lanak 280. (1) Zabluda je bitna ako se odnosi na objekt ugovora, bitna svojstva objekta ugovora, na osobu s kojom se sklapa ugovor ako se sklapa s obzirom na tu osobu, a i na okolnosti koje se po obiajima u prometu ili po namjeri strana smatraju odlunim, a strana koja je u zabludi ne bi inae sklopila takav ugovor. (2) Strana koja je u zabludi moe zahtijevati ponitaj ugovora zbog bitne zablude. (3) U sluaju ponitaja ugovora zbog zablude druga savjesna strana ima pravo zahtijevati naknadu pretrpljene tete bez obzira na to to strana koja je u zabludi nije kriva za svoju zabludu. (4) Strana koja je u zabludi ne moe se na nju pozivati ako je druga strana spremna ispuniti ugovor kao da zablude nije bilo. Zabluda o pobudi kod besplatnog ugovora lanak 281. Kod besplatnog ugovora bitnom zabludom se smatra i zabluda o pobudi koja je bila odluna za preuzimanje obveze. Nesporazum

lanak 282. Kad strane vjeruju da su suglasne, a ustvari meu njima postoji nesporazum o pravnoj naravi ugovora ili o kojem bitnom sastojku ugovora, ugovor ne nastaje. Posredna izjava lanak 283. Zabluda osobe preko koje je strana izjavila svoju volju smatra se zabludom u vlastitom oitovanju volje. Prijevara lanak 284. (1) Ako jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je odrava u zabludi u namjeri da je time navede na sklapanje ugovora, druga strana moe zahtijevati ponitaj ugovora i onda kad zabluda nije bitna. (2) Strana koja je sklopila ugovor pod prijevarom ima pravo zahtijevati naknadu pretrpljene tete. (3) Ako je prijevaru uinila trea osoba, prijevara utjee na sam ugovor ako je druga ugovorna strana u vrijeme sklapanja ugovora znala ili morala znati za prijevaru. (4) Besplatni se ugovor moe ponititi i kad je prijevaru uinila trea osoba, bez obzira na to je li druga ugovorna strana u vrijeme sklapanja ugovora znala ili morala znati za prijevaru. Prividan ugovor lanak 285. (1) Prividan ugovor nema uinka meu ugovornim stranama. (2) Ali ako prividan ugovor prikriva neki drugi ugovor, taj drugi vrijedi ako je udovoljeno pretpostavkama za njegovu pravnu valjanost. (3) Prividnost ugovora ne moe se isticati prema treoj savjesnoj osobi. VI. OBLIK UGOVORA Neobvezatnost oblika lanak 286. (1) Ugovor se moe sklopiti u bilo kojem obliku, osim ako je zakonom drukije odreeno. (2) Zahtjev zakona da ugovor bude sklopljen u odreenom obliku vai i za sve kasnije izmjene i dopune ugovora.

(3) Ali su pravovaljane kasnije usmene dopune o sporednim tokama o kojima u ugovoru nije nita reeno ako to nije protivno cilju radi kojega je oblik propisan. (4) Pravovaljane su i kasnije usmene pogodbe kojima se umanjuju ili olakavaju obveze jedne ili druge strane ako je poseban oblik propisan samo u interesu ugovornih strana. Pisana potvrda usmeno sklopljenog ugovora lanak 287. (1) Svaka strana moe od druge zahtijevati pisanu potvrdu usmeno sklopljenog ugovora sve dok druga strana ne ispuni obvezu iz ugovora. (2) Strana koja zahtijeva pisanu potvrdu ugovora dostavit e drugoj najmanje dva primjerka potpisanog ugovora s pozivom da joj vrati primjerak poto ga potpie. (3) Ako pozvana strana u roku od osam dana od primitka poziva ne preda potvrdu drugoj strani ili poti preporuenim pismom, ova moe zahtijevati da sud utvrdi postojanje ugovora i naknadu tete pretrpljene zbog toga to nije izdana pisana potvrda. (4) Ugovor sklopljen u usmenom obliku valjan je iako pisana potvrda nije dana. Raskid ugovora kojima je oblik propisan lanak 288. Ugovori propisanog oblika mogu se raskinuti sporazumom u bilo kojem obliku, osim ako je za odreeni sluaj zakonom predvieno to drugo, ili ako cilj radi kojega je oblik propisan zahtijeva da se ugovor raskine u istom obliku. Ugovoreni oblik lanak 289. (1) Ugovorne strane mogu se sporazumjeti da poseban oblik bude pretpostavka nastanka i valjanosti njihova ugovora. (2) Ugovor za ije je sklapanje ugovoren poseban oblik moe se raskinuti, dopuniti ili na drugi nain izmijeniti sporazumom u bilo kojem obliku. (3) Ako su ugovorne strane predvidjele odreeni oblik samo da osiguraju dokaz svoga ugovora ili da postignu to drugo, ugovor je sklopljen kad je postignuta suglasnost o njegovu sadraju, a za ugovaratelje je u isto vrijeme nastala obveza da ugovoru dadu predvieni oblik. Posljedice nepotivanja obvezatnosti oblika lanak 290. (1) Ugovor koji nije sklopljen u propisanom obliku nema pravni uinak, osim ako iz cilja propisa kojim je odreen oblik ne proizlazi to drugo.

(2) Ugovor koji nije sklopljen u ugovorenom obliku nema pravni uinak ako su strane valjanost ugovora uvjetovale posebnim oblikom. Predmnjeva potpunosti isprave lanak 291. (1) Ako je ugovor sklopljen u posebnom obliku, bilo na temelju zakona, bilo voljom ugovornih strana, vrijedi samo ono to je u tom obliku izraeno. (2) Ipak bit e valjane istodobne usmene pogodbe o sporednim tokama o kojima u ugovoru propisanog oblika nije nita reeno ako nisu u opreci s njegovim sadrajem ili ako nisu protivne cilju zbog kojega je oblik propisan. (3) Pravovaljane su i istodobne usmene pogodbe kojima se smanjuju ili olakavaju obveze jedne ili obiju strana ako je poseban oblik propisan samo u interesu ugovornih strana. Sastavljanje isprave lanak 292. (1) Kad je za sklapanje ugovora potrebno sastaviti ispravu, ugovor je sklopljen kad ispravu potpiu ugovorne strane. (2) Ugovaratelj koji ne zna ili ne moe pisati stavit e na ispravu rukoznak ovjeren od javnog biljenika. (3) Za sklapanje ugovora dovoljno je da obje strane potpiu istu ispravu ili da svaka od strana potpie primjerak isprave namijenjen drugoj strani. (4) Zahtjev pisanog oblika ispunjen je ako strane razmijene pisma ili se sporazume pomou drugog sredstva koje omoguuje da se sa sigurnou utvrde sadraj i identitet davatelja izjave. Sklapanje ugovora elektronikim putem lanak 293. (1) Ugovor je sklopljen elektronikim putem kad su se strane suglasile o bitnim sastojcima. (2) Ponuda uinjena elektronikim putem smatra se ponudom nazonoj osobi, ako se u konkretnom sluaju moe na izjavu odmah dati protuizjava. (3) Uporaba elektronikog potpisa prilikom sklapanja ugovora ureuje se posebnim propisima. Osnaenje ugovora kojem nedostaje potreban oblik lanak 294.

Ugovor za ije se sklapanje zahtijeva pisani oblik smatra se valjanim iako nije sklopljen u tom obliku ako su ugovorne strane ispunile, u cijelosti ili u preteitom dijelu, obveze koje iz njega nastaju, osim ako iz cilja radi kojega je oblik propisan oito ne proizlazi to drugo. VII. OPI UVJETI UGOVORA Pojam i obvezatnost lanak 295. (1) Opi uvjeti ugovora su ugovorne odredbe sastavljene za vei broj ugovora koje jedna ugovorna strana (sastavlja) prije ili u trenutku sklapanja ugovora predlae drugoj ugovornoj strani, bilo da su sadrani u formularnom (tipskom) ugovoru, bilo da se na njih ugovor poziva. (2) Opi uvjeti ugovora dopunjuju posebne pogodbe utvrene meu ugovarateljima u istom ugovoru, i u pravilu obvezuju kao i ove. (3) U sluaju neslaganja opih uvjeta i posebnih pogodbi, vrijede ove posljednje. (4) Opi uvjeti ugovora moraju se objaviti na uobiajeni nain. (5) Opi uvjeti obvezuju ugovornu stranu ako su joj bili poznati ili morali biti poznati u vrijeme sklapanja ugovora. Nitetnost pojedinih odredaba lanak 296. (1) Nitetne su odredbe opih uvjeta ugovora koje, suprotno naelu savjesnosti i potenja, prouzroe oiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama strana na tetu suugovaratelja sastavljaa ili ugroavaju postizanje svrhe sklopljenog ugovora, ak i ako su opi uvjeti koji ih sadre odobreni od nadlenog tijela. (2) Prilikom ocjene nitetnosti odreene odredbe opih uvjeta ugovora uzimaju se u obzir sve okolnosti prije i u vrijeme sklapanja ugovora, pravna narav ugovora, vrsta robe ili usluge koja je objekt inidbe, ostale odredbe ugovora kao i odredbe drugog ugovora s kojim je ta odredba opih uvjeta ugovora povezana. (3) Odredba stavka 1. ovoga lanka ne primjenjuje se na one odredbe opih uvjeta ugovora iji je sadraj preuzet iz vaeih propisa ili se prije sklapanja ugovora o njima pojedinano pregovaralo, a druga je strana pritom mogla utjecati na njihov sadraj te na odredbe o predmetu i cijeni ugovora ako su jasne, razumljive i lako uoljive. VIII. UVJET Uvjeti i njihov uinak lanak 297.

(1) Ugovor je sklopljen pod uvjetom ako nastanak ili prestanak njegovih uinaka zavisi od budue i neizvjesne injenice. (2) Ako je sklopljen pod odgodnim uvjetom pa se uvjetu udovolji, uinci ugovora nastaju od trenutka njegova sklapanja, osim ako iz zakona, naravi posla ili volje strana ne proistjee to drugo. (3) Ako je sklopljen pod raskidnim uvjetom, uinci ugovora prestaju kad se uvjetu udovolji. (4) Uzima se da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno naelu savjesnosti i potenja, sprijei strana na iji je teret odreen, odnosno da nije ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno naelu savjesnosti i potenja, prouzroi strana u iju je korist odreen. Nedoputen ili nemogu uvjet lanak 298. (1) Nitetan je ugovor u kojem je postavljen odgodni ili raskidni uvjet protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu drutva. (2) Ugovor sklopljen pod nemoguim odgodnim uvjetom nitetan je, a nemogu raskidni uvjet smatra se nepostojeim. Osiguranje uvjetnog prava lanak 299. Ako je ugovor sklopljen pod odgodnim uvjetom, vjerovnik ije je pravo uvjetovano moe zahtijevati odgovarajue osiguranje toga prava ako je njegovo ostvarenje ugroeno. IX. ROK Raunanje vremena lanak 300. (1) Rok odreen u danima poinje tei prvog dana poslije dogaaja od kojega se rok rauna, a zavrava se istekom posljednjeg dana roka. (2) Rok odreen u tjednima, mjesecima ili godinama zavrava se onoga dana koji se po imenu i broju podudara s danom nastanka dogaaja od kojega rok poinje tei, a ako takva dana nema u posljednjem mjesecu, kraj roka pada na posljednji dan toga mjeseca. (3) Ako posljednji dan roka pada u dan kad je zakonom odreeno da se ne radi, kao posljednji dan roka rauna se sljedei radni dan. (4) Poetak mjeseca oznaava prvi dan u mjesecu, sredina - petnaesti, a kraj - posljednji dan u mjesecu, ako to drugo ne proizlazi iz namjere strana ili iz naravi ugovornog odnosa. Primjena pravila o uvjetu

lanak 301. Kad uinak ugovora poinje od odreenog vremena, na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o odgodnom uvjetu, a kad uinci ugovora prestaju vaiti nakon isteka odreenog roka, na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o raskidnom uvjetu. X. NAMET lanak 302. (1) Ako je besplatni ugovor sklopljen uz namet, pa primatelj koristi ne ispuni namet, druga strana moe zahtijevati ispunjenje nameta ili raskid ugovora. (2) Neispunjenje nameta kod pravnog posla za sluaj smrti ima uinak ispunjenja raskidnog uvjeta. XI. KAPARA I ODUSTATNINA 1. Kapara Vraanje i uraunavanje kapare lanak 303. (1) Ako je u trenutku sklapanja ugovora jedna strana dala drugoj stanovit iznos novca ili stanovitu koliinu drugih zamjenljivih stvari kao znak da je ugovor sklopljen (kapara), ugovor se smatra sklopljenim kad je kapara dana, ako nije to drugo ugovoreno. (2) U sluaju ispunjenja ugovora kapara se mora vratiti ili uraunati u ispunjenje obveze. (3) Ako to drugo nije ugovoreno, strana koja je dala kaparu ne moe odustati od ugovora ostavljajui kaparu drugoj strani, niti to moe uiniti druga strana vraanjem dvostruke kapare. Neispunjenje ugovora lanak 304. (1) Ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je dala kaparu, druga strana moe po svojem izboru zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to jo mogue, ili traiti naknadu tete, a kaparu uraunati u naknadu ili vratiti ili se zadovoljiti primljenom kaparom. (2) Ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je primila kaparu, druga strana moe, po svojem izboru zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to jo mogue, ili traiti naknadu tete i vraanje kapare, ili traiti vraanje dvostruke kapare. (3) U svakom sluaju, kad druga strana zahtijeva ispunjenje ugovora, ona ima pravo i na naknadu tete koju trpi zbog zakanjenja.

(4) Sud moe, u sluajevima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, na zahtjev zainteresirane strane smanjiti pretjerano veliku kaparu. Djelomino ispunjenje ugovora lanak 305. (1) U sluaju djelominog ispunjenja obveze vjerovnik ne moe zadrati kaparu, nego moe zahtijevati ispunjenje ostatka obveze i naknadu tete zbog zakanjenja, ili traiti naknadu tete zbog nepotpunog ispunjenja, ali se u oba sluaja kapara uraunava u naknadu. (2) Ako vjerovnik raskine ugovor i vrati ono to je primio kao djelomino ispunjenje, on moe birati izmeu ostalih zahtjeva koji pripadaju jednoj strani kad je za neispunjenje ugovora odgovorna druga strana. 2. Odustatnina Pojam i uinci lanak 306. (1) Sporazumom ugovornih strana moe se ovlastiti jedna ili svaka strana da odustanu od ugovora davanjem odustatnine. (2) Kad strana u iju je korist ugovorena odustatnina izjavi drugoj strani da e dati odustatninu, ona vie ne moe zahtijevati ispunjenje ugovora. (3) Strana ovlatena da odustane duna je dati odustatninu istodobno s izjavom o odustajanju. (4) Ako ugovaratelji nisu odredili rok do kojega ovlatena strana moe odustati od ugovora, ona to moe uiniti sve dok ne protekne rok odreen za ispunjenje njezine obveze. (5) To pravo odustajanja od ugovora prestaje i kad strana u iju je korist ugovoreno pone ispunjavati svoje obveze iz toga ugovora ili primati ispunjenje od druge strane. Kapara kao odustatnina lanak 307. (1) Kad je uz kaparu ugovoreno pravo da se odustane od ugovora, onda se kapara smatra odustatninom i svaka strana moe odustati od ugovora. (2) U tom sluaju, ako odustane strana koja je dala kaparu, gubi je, a ako odustane strana koja je kaparu primila, vraa je u dvostrukom iznosu. Odsjek 2. ZASTUPANJE I. O ZASTUPANJU UOPE

Mogunost zastupanja lanak 308. (1) Ugovor kao i drugi pravni posao moe se sklopiti, odnosno poduzeti i preko zastupnika. (2) Ovlatenje za zastupanje temelji se na zakonu, statutu, drutvenom ugovoru ili pravilima pravne osobe, aktu nadlenog dravnog tijela ili na oitovanju volje zastupanog (punomo). Uinci zastupanja lanak 309. (1) Ugovor to ga sklopi zastupnik u ime zastupane osobe i u granicama svojih ovlatenja obvezuje neposredno zastupanog i drugu ugovornu stranu. (2) Pod istim uvjetima i ostali pravni poslovi zastupnikovi proizvode pravni uinak neposredno prema zastupanoj osobi. (3) Zastupnik je duan obavijestiti drugu stranu da istupa u ime zastupanog, ali i kad on to ne uini, ugovor proizvodi pravni uinak za zastupanog i drugu stranu ako je ona znala ili je iz okolnosti mogla zakljuiti da on istupa kao zastupnik. Prenoenje ovlatenja lanak 310. (1) Zastupnik ne moe prenijeti svoja ovlatenja na drugog, osim kad mu je to doputeno zakonom ili ugovorom. (2) Iznimno, on to moe ako ga okolnosti sprjeavaju da posao obavi osobno, a interesi zastupanog zahtijevaju neodgodivo poduzimanje pravnog posla. Prekoraenje granica ovlatenja lanak 311. (1) Kad zastupnik prekorai granice ovlatenja, zastupani je u obvezi samo ako odobri prekoraenje. (2) Ako zastupani ne odobri ugovor u roku koji je redovito potreban da se ugovor takve vrste razmotri i ocijeni, smatrat e se da je odobrenje odbijeno. (3) Odobrenje ima povratni uinak ako strane ne odrede drukije. (4) Ako druga strana nije znala niti morala znati za prekoraenje ovlatenja, moe odmah nakon saznanja za prekoraenje, ne ekajui da se zastupani o ugovoru oituje, izjaviti da se ne smatra vezana ugovorom.

(5) Ako zastupani odbije odobrenje, zastupnik i zastupani su solidarno odgovorni za tetu koju je druga strana pretrpjela, ako ona nije znala niti je morala znati za prekoraenje ovlatenja. Sklapanje ugovora od strane neovlatene osobe lanak 312. (1) Ugovor to ga neka osoba sklopi kao opunomoenik u ime drugoga bez njegova ovlatenja obvezuje neovlateno zastupanog samo ako on ugovor naknadno odobri. (2) Strana s kojom je ugovor sklopljen moe zahtijevati od neovlateno zastupanog da se u primjerenom roku oituje odobrava li ugovor. (3) Ako neovlateno zastupani ni u ostavljenom roku ugovor ne odobri, smatra se da ugovor nije ni sklopljen. (4) U tom sluaju strana s kojom je ugovor sklopljen moe od osobe koja je kao opunomoenik bez ovlatenja sklopila ugovor traiti naknadu tete, ako u trenutku sklapanja ugovora nije znala niti je morala znati da ta osoba nije imala ovlatenje za sklapanje ugovora. II. PUNOMO Davanje punomoi lanak 313. (1) Punomo je ovlatenje za zastupanje to ga opunomoitelj pravnim poslom daje opunomoeniku. (2) Postojanje i opseg punomoi nezavisni su od pravnog odnosa na temelju kojega je punomo dana. (3) Opunomoenik moe biti i pravna osoba. Obvezatan oblik punomoi lanak 314. Oblik propisan zakonom za neki ugovor ili koji drugi pravni posao odnosi se i na punomo za sklapanje toga ugovora, odnosno za poduzimanje toga posla. Opseg ovlatenja lanak 315. (1) Opunomoenik moe poduzimati samo one pravne poslove za ije je poduzimanje ovlaten.

(2) Opunomoenik kome je dana opa punomo moe poduzimati samo pravne poslove koji ulaze u redovito poslovanje. (3) Posao koji ne ulazi u redovito poslovanje moe opunomoenik poduzeti samo ako je posebno ovlaten za poduzimanje toga posla, odnosno vrste poslova meu koje on spada. (4) Opunomoenik ne moe bez posebnog ovlatenja za svaki pojedini sluaj preuzeti mjeninu obvezu, sklopiti ugovor o jamstvu, o nagodbi, a ni odrei se nekog prava bez naknade. Opoziv i suavanje punomoi lanak 316. (1) Opunomoitelj moe po svojoj volji suziti ili opozvati punomo, iako se ugovorom odrekao toga prava. (2) Opoziv i suavanje svake punomoi moe se uiniti u bilo kojem obliku. (3) Ako je opozivom ili suavanjem punomoi povrijeen ugovor o nalogu ili ugovor o djelu ili neki drugi ugovor, opunomoenik ima pravo na naknadu time nastale tete. Uinak opoziva i suavanja punomoi prema treim osobama lanak 317. (1) Opoziv punomoi te njezino suavanje nema uinak prema treoj osobi koja je sklopila ugovor s opunomoenikom ili obavila drugi pravni posao, a nije znala niti je morala znati da je punomo opozvana, odnosno suena. (2) U tom sluaju opunomoitelj ima pravo zahtijevati od opunomoenika naknadu tete koju bi zbog toga pretrpio, osim kad opunomoenik nije znao ni morao znati za opoziv, odnosno suavanje punomoi. (3) Isto vrijedi i u ostalim sluajevima prestanka punomoi. Drugi sluajevi prestanka punomoi lanak 318. (1) Punomo prestaje prestankom pravne osobe kao opunomoenika ako zakonom nije drukije odreeno. (2) Punomo prestaje smru opunomoenika. (3) Punomo prestaje prestankom pravne osobe, odnosno smru osobe koja ju je dala, osim ako se zapoeti posao ne moe prekinuti bez tete za pravne sljednike ili ako punomo vrijedi i za sluaj smrti davatelja, bilo po njegovoj volji, bilo s obzirom na pravnu narav posla. Odsjek 3.

TUMAENJE UGOVORA Primjena odredaba i tumaenje spornih odredbi lanak 319. (1) Odredbe ugovora primjenjuju se onako kako glase. (2) Pri tumaenju spornih odredbi ne treba se drati doslovnog znaenja pojedinih izriaja, ve treba istraivati zajedniku namjeru ugovaratelja i odredbu tako razumjeti kako to odgovara naelima obveznog prava utvrenim ovim Zakonom. Nejasne odredbe u posebnim sluajevima lanak 320. (1) U sluaju kad je ugovor sklopljen prema unaprijed otisnutom sadraju, ili kad je ugovor na drugi nain pripremila i predloila jedna ugovorna strana, nejasne odredbe tumait e se u korist druge strane. (2) Nejasne odredbe u besplatnom ugovoru treba tumaiti u smislu koji je manje tegotan za dunika, a u naplatnom u smislu kojim se ostvaruje pravian odnos uzajamnih inidaba. Izvansudsko tumaenje ugovora lanak 321. (1) Ugovorne strane mogu predvidjeti da e, u sluaju nesuglasnosti glede smisla i domaaja ugovornih odredaba, netko trei tumaiti ugovor. (2) U tom sluaju, ako ugovorom nije drukije predvieno, strane ne mogu pokrenuti spor pred sudom ili drugim nadlenim tijelom dok prethodno ne pribave tumaenje ugovora, osim ako trea osoba odbije dati tumaenje ugovora. Odsjek 4. NEVALJANOST UGOVORA I. NITETNI UGOVORI Nitetnost lanak 322. (1) Ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu drutva nitetan je, osim ako cilj povrijeenog pravila ne upuuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u odreenom sluaju ne propisuje to drugo.

(2) Ako je sklapanje odreenog ugovora zabranjeno samo jednoj strani, ugovor je valjan ako u zakonu nije to drugo predvieno za odreeni sluaj, a strana koja je povrijedila zakonsku zabranu snosit e odgovarajue posljedice. Posljedice nitetnosti lanak 323. (1) U sluaju nitetnosti ugovora svaka ugovorna strana duna je vratiti drugoj sve ono to je primila na temelju takva ugovora, a ako to nije mogue, ili ako se narav onoga to je ispunjeno protivi vraanju, ima se dati odgovarajua naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke, ako zakon to drugo ne odreuje. (2) Ugovaratelj koji je kriv za sklapanje nitetnog ugovora odgovoran je svome suugovaratelju za tetu koju trpi zbog nitetnosti ugovora ako ovaj nije znao ili prema okolnostima nije morao znati za postojanje uzroka nitetnosti. Djelomina nitetnost lanak 324. (1) Nitetnost neke odredbe ugovora ne povlai nitetnost ugovora ako on moe opstati bez nitetne odredbe i ako ona nije bila ni uvjet ugovora ni odluujua pobuda zbog koje je ugovor sklopljen. (2) Ali e ugovor ostati valjan ak i ako je nitetna odredba bila uvjet ili odluujua pobuda ugovora u sluaju kad je nitetnost ustanovljena upravo da bi ugovor bio osloboen te odredbe i vrijedio bez nje. Konverzija lanak 325. Kad nitetan ugovor udovoljava pretpostavkama za valjanost nekog drugog ugovora, onda e meu ugovarateljima vrijediti taj drugi ugovor, ako bi to bilo u suglasnosti s ciljem koji su ugovaratelji imali na umu kad su ugovor sklopili i ako se moe uzeti da bi oni sklopili taj ugovor da su znali za nitetnost svog ugovora. Naknadni nestanak uzroka nitetnosti lanak 326. (1) Nitetan ugovor ne postaje valjan kad uzrok nitetnosti naknadno nestane. (2) Ali ako je uzrok nitetnosti bila zabrana manjeg znaenja, a ugovor u cijelosti ispunjen, nitetnost se ne moe isticati. Isticanje nitetnosti lanak 327.

(1) Na nitetnost sud pazi po slubenoj dunosti i na nju se moe pozivati svaka zainteresirana osoba. (2) Pravo zahtijevati utvrenje nitetnosti ima i dravni odvjetnik. Neogranieno isticanje nitetnosti lanak 328. Pravo na isticanje nitetnosti ne gasi se. Zelenaki ugovor lanak 329. (1) Nitetan je ugovor kojim netko, koristei se stanjem nude ili tekim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenou ili zavisnou, ugovori za sebe ili za nekog treega korist koja je u oitom nerazmjeru s onim to je on drugom dao ili uinio, ili se obvezao dati ili uiniti. (2) Na zelenaki ugovor na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona o posljedicama nitetnosti i o djelominoj nitetnosti ugovora. (3) Ako oteena strana zahtijeva da se njezina obveza smanji na pravian iznos, sud e udovoljiti takvom zahtjevu ako je to mogue, a u tom sluaju ugovor s odgovarajuom izmjenom ostaje na snazi. (4) Oteena strana moe podnijeti zahtjev za smanjenje obveze na pravian iznos u roku od pet godina od sklapanja ugovora. II. POBOJNI UGOVORI Kad je ugovor pobojan lanak 330. Ugovor je pobojan kad ga je sklopila strana ogranieno poslovno sposobna, kad je pri njegovu sklapanju bilo mana volje te kad je to ovim Zakonom ili posebnim propisom odreeno. Ponitaj ugovora lanak 331. (1) Ugovorna strana u ijem je interesu pobojnost ustanovljena moe zahtijevati da se ugovor poniti. (2) Ali suugovaratelj te strane moe od nje zatraiti da se u odreenom roku, ali ne kraem od trideset dana, oituje ostaje li pri ugovoru ili ne, jer e se u protivnom uzeti da je ugovor poniten.

(3) Ako se pozvana strana u ostavljenom roku ne oituje ili izjavi da ne ostaje pri ugovoru, uzet e se da je ugovor poniten. Posljedice ponitaja lanak 332. (1) Ako je na temelju ugovora koji je poniten neto bilo ispunjeno, ima se vratiti, a ako to nije mogue, ili ako se narav onoga to je ispunjeno protivi vraanju, ima se dati odgovarajua naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke. (2) Ugovaratelj na ijoj je strani uzrok pobojnosti odgovoran je svom suugovaratelju za tetu koju trpi zbog ponitaja ugovora ako ovaj nije znao ni morao znati za postojanje uzroka pobojnosti ugovora. Vraanje i naknada u sluaju ponitaja ugovora ogranieno poslovno sposobne osobe lanak 333. U sluaju ponitaja ugovora zbog ograniene poslovne sposobnosti jednog ugovaratelja suugovaratelj takve osobe moe zahtijevati vraanje samo onoga dijela ispunjenja koji se nalazi u imovini ogranieno poslovno sposobne osobe ili je upotrijebljen u njezinu korist, a i onoga to je namjerno uniteno ili otueno. Odgovornost ogranieno poslovno sposobne osobe lanak 334. Ogranieno poslovno sposobna osoba odgovara za tetu nastalu ponitajem ugovora ako je lukavstvom uvjerila svog suugovaratelja da je poslovno sposobna. Prestanak prava na ponitaj lanak 335. (1) Pravo zahtijevati ponitaj pobojnog ugovora prestaje istekom roka od jedne godine od saznanja za razlog pobojnosti, odnosno od prestanka prisile. (2) To pravo u svakom sluaju prestaje istekom roka od tri godine od dana sklapanja ugovora. Odsjek 5. UINCI UGOVORA I. OPI UINCI UGOVORA 1. Stvaranje obveza za ugovaratelje Uinci ugovora meu ugovarateljima i njihovim pravnim sljednicima

lanak 336. (1) Ugovor stvara prava i obveze za ugovorne strane. (2) Ugovor ima uinak i za univerzalne pravne sljednike ugovornih strana, osim ako je to drugo ugovoreno ili to drugo proizlazi iz naravi samog ugovora. (3) Ugovorom se moe ustanoviti pravo u korist tree osobe. 2. Ugovaranje u korist treega Neposredno pravo treega lanak 337. (1) Kad netko ugovori u svoje ime trabinu u korist treega, trei stjee vlastito i neposredno pravo prema duniku ako nije to drugo ugovoreno ili ne proizlazi iz okolnosti posla. (2) Ugovaratelj ima pravo zahtijevati da dunik ispuni prema treemu ono to je ugovoreno u korist te tree osobe. Opoziv koristi lanak 338. (1) Ugovaratelj koristi za treega moe je opozvati ili izmijeniti sve dok trei ne izjavi da prihvaa ono to je ugovoreno u njegovu korist. (2) Ako je ugovoreno da e dunik ispuniti ono na to se obvezao u korist treega tek nakon smrti ugovaratelja, ovaj moe sve dotle, pa i svojom oporukom, opozvati korist ugovorenu za treega ako iz samog ugovora ili iz okolnosti ne proizlazi to drugo. Prigovori dunika prema treemu lanak 339. Dunik moe isticati treemu sve prigovore koje ima prema ugovaratelju po osnovi ugovora kojim je ugovorena korist za treega. Odbijanje treega lanak 340. Ako trei odbije korist koja je ugovorena za njega ili je ugovaratelj opozove, korist pripada ugovaratelju ako to drugo nije ugovoreno ili ne proizlazi iz naravi posla. 3. Ugovaranje na teret treega Obeanje radnje tree osobe

lanak 341. (1) Obeanje uinjeno drugom da e trei neto uiniti ili propustiti, treega ne obvezuje, a obeavatelj odgovara za tetu koju bi drugi pretrpio zbog toga to trei ne pristaje obvezati se ili ispuniti odreenu radnju. (2) Obeavatelj nee odgovarati ako je drugom obeao da e se samo zauzeti kod treega da se ovaj obvee neto uiniti ili propustiti, a u tome nije uspio i pored svega potrebnog zalaganja. 4. Pravo na popravljanje tete Ispunjenje obveze i posljedice neispunjenja lanak 342. (1) Vjerovnik u obveznom odnosu ovlaten je od dunika zahtijevati ispunjenje obveze, a dunik je duan ispuniti je savjesno u svemu kako ona glasi. (2) Kad dunik ne ispuni obvezu ili zakasni s njezinim ispunjenjem, vjerovnik ima pravo zahtijevati i popravljanje tete koju je zbog toga pretrpio. (3) Za tetu zbog zakanjenja s ispunjenjem odgovara i dunik kojemu je vjerovnik dao primjeren naknadni rok za ispunjenje. (4) Dunik odgovara i za djelominu ili potpunu nemogunost ispunjenja, iako tu nemogunost nije skrivio, ako je nastupila nakon njegova dolaska u zakanjenje, za koje odgovara. (5) Ali se dunik oslobaa odgovornosti za tetu ako dokae da bi stvar koja je objekt inidbe sluajno propala i da je on svoju obvezu na vrijeme ispunio. Osloboenje dunika od odgovornosti lanak 343. Dunik se oslobaa odgovornosti za tetu ako dokae da nije mogao ispuniti svoju obvezu, odnosno da je zakasnio s ispunjenjem obveze zbog vanjskih, izvanrednih i nepredvidivih okolnosti nastalih poslije sklapanja ugovora koje nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei. Ugovorno proirenje odgovornosti lanak 344. (1) Ugovorom se moe proiriti odgovornost dunika i za sluajeve za koje on inae ne odgovara. (2) Ali se ispunjenje takve ugovorne odredbe ne moe zahtijevati ako bi to bilo u suprotnosti s naelom savjesnosti i potenja.

Ogranienje i iskljuenje odgovornosti lanak 345. (1) Odgovornost dunika za namjeru ili krajnju nepanju ne moe se unaprijed ugovorom iskljuiti ni ograniiti. (2) Ali sud moe na zahtjev zainteresirane ugovorne strane ponititi i ugovornu odredbu o iskljuenju i ogranienju odgovornosti za obinu nepanju, ako je takav sporazum proizaao iz monopolskog poloaja dunika ili uope iz neravnopravnog odnosa ugovornih strana. (3) Pravovaljana je odredba ugovora kojom se odreuje najvii iznos naknade, ako tako odreeni iznos nije u oitom nerazmjeru sa tetom i ako za odreeni sluaj nije to drugo zakonom odreeno. (4) U sluaju ogranienja visine naknade vjerovnik ima pravo na potpunu naknadu ako je nemogunost ispunjenja obveze prouzroena namjerno ili krajnjom nepanjom dunika. Obujam naknade lanak 346. (1) Vjerovnik ima pravo na naknadu obine tete i izmakle koristi te pravinu naknadu neimovinske tete, koje je dunik u vrijeme sklapanja ugovora morao predvidjeti kao mogue posljedice povrede ugovora, a s obzirom na injenice koje su mu tada bile poznate ili morale biti poznate. (2) U sluaju prijevare ili namjernog neispunjenja te neispunjenja zbog krajnje nepanje vjerovnik ima pravo zahtijevati od dunika naknadu cjelokupne tete koja je nastala zbog povrede ugovora, bez obzira na to to dunik nije znao za posebne okolnosti zbog kojih su one nastale. (3) Ako je pri povredi obveze pored tete nastao za vjerovnika i neki dobitak, o njemu e se prilikom odreivanja visine naknade voditi rauna u razumnoj mjeri. (4) Strana koja se poziva na povredu ugovora duna je poduzeti sve razumne mjere da bi se smanjila teta izazvana tom povredom, inae druga strana moe zahtijevati smanjenje naknade. (5) Odredbe ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju i na neispunjenje obveza koje nisu nastale iz ugovora, ako za pojedine od njih nije ovim Zakonom neto drugo predvieno. Smanjenje naknade lanak 347. Kad je vjerovnik ili osoba za koju on odgovara pridonio nastanku tete ili njezinoj visini ili oteanju dunikova poloaja, naknada se smanjuje razmjerno. Odgovornost zbog proputanja obavijesti

lanak 348. Ugovorna strana koja je duna obavijestiti drugu stranu o injenicama to su od utjecaja na njihov meusobni odnos odgovara za tetu koju pretrpi druga strana zbog toga to nije bila na vrijeme obavijetena. Primjena odredaba o izvanugovornoj teti lanak 349. Ako odredbama ovoga odsjeka nije drukije propisano, na naknadu ove tete na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona o naknadi izvanugovorne tete. 5. Ugovorna kazna Opa pravila lanak 350. (1) Vjerovnik i dunik mogu ugovoriti da e dunik platiti vjerovniku odreeni novani iznos ili pribaviti neku drugu materijalnu korist ako ne ispuni svoju obvezu ili ako zakasni s njezinim ispunjenjem ili ako je neuredno ispuni. (2) Ako to drugo ne proizlazi iz ugovora, smatra se da je kazna ugovorena za sluaj da dunik kasni s ispunjenjem. (3) Ugovorna kazna ne moe biti ugovorena za novane obveze. Nain odreivanja lanak 351. (1) Ugovorne strane mogu odrediti visinu kazne po svojoj volji, u ukupnom iznosu, u postotku, ili za svaki dan zakanjenja, ili na koji drugi nain. (2) Ona mora biti ugovorena u obliku propisanom za ugovor iz kojega je nastala obveza na ije se ispunjenje odnosi. Pravna sudbina sporazuma lanak 352. (1) Sporazum o ugovornoj kazni dijeli pravnu sudbinu obveze na ije se osiguranje odnosi. (2) Sporazum gubi pravni uinak ako je do neispunjenja, neurednog ispunjenja ili zakanjenja dolo iz uzroka za koji dunik ne odgovara. Vjerovnikova prava lanak 353.

(1) Kad je kazna ugovorena za sluaj neispunjenja obveze, vjerovnik moe zahtijevati ili ispunjenje obveze ili ugovornu kaznu. (2) On gubi pravo zahtijevati ispunjenje obveze ako je zatraio isplatu ugovorne kazne. (3) Kad je kazna ugovorena za sluaj neispunjenja, dunik nema pravo isplatiti ugovornu kaznu i odustati od ugovora, osim ako je to bila namjera ugovaratelja kad su kaznu ugovorili. (4) Kad je kazna ugovorena za sluaj zakanjenja, odnosno neurednog ispunjenja, vjerovnik ima pravo zahtijevati i ispunjenje obveze i ugovornu kaznu. (5) Vjerovnik ne moe zahtijevati ugovornu kaznu zbog zakanjenja, odnosno neurednog ispunjenja ako je primio ispunjenje obveze, a nije bez odgaanja priopio duniku da zadrava svoje pravo na ugovornu kaznu. Smanjenje ugovorne kazne lanak 354. Sud e na zahtjev dunika smanjiti iznos ugovorne kazne ako nae da je ona nerazmjerno visoka s obzirom na vrijednost i znaenje objekta obveze. Ugovorna kazna i naknada tete lanak 355. (1) Vjerovnik ima pravo zahtijevati ugovornu kaznu i kad njezin iznos premauje visinu tete koju je pretrpio, a i kad nije pretrpio nikakvu tetu. (2) Ako je teta koju je vjerovnik pretrpio vea od iznosa ugovorne kazne, on ima pravo zahtijevati razliku do potpune naknade tete. Zakonom odreena naknada i ugovorna kazna lanak 356. Ako je za neispunjenje obveze, neuredno ispunjenje ili za sluaj zakanjenja s ispunjenjem zakonom odreena visina naknade pod nazivom penala, ugovorne kazne, naknade ili pod kojim drugim nazivom, a ugovorne strane su pored toga ugovorile kaznu, vjerovnik nema pravo zahtijevati ujedno ugovornu kaznu i naknadu odreenu zakonom, osim ako je to zakonom doputeno. II. UINCI DVOSTRANOOBVEZNIH UGOVORA 1. Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke ispunjenja lanak 357. (1) Kod naplatnog ugovora svaki ugovaratelj odgovara za materijalne nedostatke svog ispunjenja.

(2) Isto tako, ugovaratelj odgovara i za pravne nedostatke ispunjenja i duan je tititi drugu stranu od prava i zahtjeva treih osoba kojima bi njezino pravo bilo iskljueno ili sueno. (3) Na navedene odgovornosti prenositelja na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgovornosti prodavatelja za materijalne i pravne nedostatke, ako za pojedine ugovore nije to drugo propisano. 2. Prigovor neispunjenja ugovora Pravilo istodobnog ispunjenja lanak 358. (1) U dvostranoobveznim ugovorima nijedna strana nije duna ispuniti svoju obvezu ako druga strana ne ispuni ili nije spremna istodobno ispuniti svoju obvezu, osim ako je to drugo ugovoreno ili zakonom odreeno, ili ako to drugo proistjee iz naravi posla. (2) Ali ako u sudskom postupku jedna strana istakne da nije duna ispuniti svoju obvezu dok i druga strana ne ispuni svoju, sud e joj narediti da ispuni svoju obvezu kad i druga strana ispuni svoju. Kad ispunjenje obveze jedne strane postane neizvjesno lanak 359. (1) Ako je ugovoreno da prvo jedna strana ispuni svoju obvezu, pa se nakon sklapanja ugovora materijalne prilike druge strane pogoraju u toj mjeri da je neizvjesno hoe li ona moi ispuniti svoju obvezu, ili ako ta neizvjesnost proizlazi iz drugih ozbiljnih razloga, strana koja se obvezala da prva ispuni svoju obvezu moe odgoditi njezino ispunjenje dok druga strana ne ispuni svoju obvezu ili dok ne dade dovoljno osiguranje da e je ispuniti. (2) To vrijedi i kad su materijalne prilike druge strane bile u istoj mjeri teke jo prije sklapanja ugovora, ako njezin suugovaratelj to nije znao niti je morao znati. (3) U tim sluajevima strana koja se obvezala prva ispuniti svoju obvezu moe zahtijevati da joj se osiguranje dade u primjerenom roku, a poslije proteka toga roka bez rezultata, moe raskinuti ugovor. 3. Raskid ugovora zbog neispunjenja Prava jedne strane kad druga strana ne ispuni svoju obvezu lanak 360. U dvostranoobveznim ugovorima, kad jedna strana ne ispuni svoju obvezu, druga strana moe, ako nije to drugo odreeno, zahtijevati ispunjenje obveze ili, pod pretpostavkama predvienim u iduim lancima, raskinuti ugovor jednostavnom izjavom, ako raskid ugovora ne nastupa po samom zakonu, a u svakom sluaju ima pravo na naknadu tete. Kad je ispunjenje u roku bitan sastojak ugovora

lanak 361. (1) Kad je ispunjenje obveze u odreenom roku bitan sastojak ugovora, pa dunik ne ispuni obvezu u tom roku, ugovor se raskida po samom zakonu. (2) Ali vjerovnik moe odrati ugovor na snazi ako nakon isteka roka, bez odgaanja obavijesti dunika da zahtijeva ispunjenje ugovora. (3) Kad je vjerovnik zahtijevao ispunjenje, pa ga nije dobio u razumnom roku, moe izjaviti da raskida ugovor. (4) Ova pravila vae kako u sluaju kad su ugovorne strane predvidjele da e se ugovor smatrati raskinutim ako ne bude ispunjen u odreenom roku, tako i onda kad je ispunjenje ugovora u odreenom roku bitan sastojak ugovora po naravi posla. Kad ispunjenje u roku nije bitan sastojak ugovora lanak 362. (1) Kad ispunjenje obveze u odreenom roku nije bitan sastojak ugovora, dunik zadrava pravo da i nakon isteka roka ispuni svoju obvezu, a vjerovnik da zahtijeva njezino ispunjenje. (2) Ali ako vjerovnik eli raskinuti ugovor, mora ostaviti duniku primjeren naknadni rok za ispunjenje. (3) Ako dunik ne ispuni obvezu u naknadnom roku, nastupaju iste posljedice kao i u sluaju kad je rok bitan sastojak ugovora. Raskid ugovora bez ostavljanja naknadnog roka lanak 363. Vjerovnik moe raskinuti ugovor bez ostavljanja duniku naknadnog roka za ispunjenje ako iz dunikova dranja proizlazi da on svoju obvezu nee ispuniti ni u naknadnom roku. Raskid ugovora prije isteka roka lanak 364. Kad je prije isteka roka za ispunjenje obveze oito da jedna strana nee ispuniti svoju obvezu iz ugovora, druga strana moe raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete. Raskid ugovora s uzastopnim obvezama lanak 365. (1) Kad u ugovoru s uzastopnim obvezama jedna strana ne ispuni jednu obvezu, druga strana moe, u razumnom roku, raskinuti ugovor glede svih buduih obveza, ako je iz danih okolnosti oito da ni one nee biti ispunjene.

(2) Ona moe raskinuti ugovor ne samo glede buduih obveza nego i glede ve ispunjenih, ako njihovo ispunjenje bez izostalih ispunjenja nema interesa za nju. (3) Dunik moe odrati ugovor ako dade odgovarajue osiguranje. Dunost obavjeivanja lanak 366. Vjerovnik koji zbog neispunjenja dunikove obveze raskida ugovor duan je to priopiti duniku bez odgaanja. Kad se ugovor ne moe raskinuti lanak 367. Ugovor se ne moe raskinuti zbog neispunjenja neznatnog dijela obveze. Uinak raskida lanak 368. (1) Raskidom ugovora obje su strane osloboene svojih obveza, osim obveze na naknadu tete. (2) Ako je jedna strana ispunila ugovor potpuno ili djelomino, ima pravo na povrat onoga to je dala. (3) Ako obje strane imaju pravo zahtijevati vraanje danog, uzajamna vraanja obavljaju se po pravilima za ispunjenje dvostranoobveznih ugovora. (4) Svaka strana duguje drugoj naknadu za koristi koje je u meuvremenu imala od onoga to je duna vratiti, odnosno nadoknaditi. (5) Strana koja vraa novac duna je platiti zatezne kamate od dana kad je isplatu primila. 4. Izmjena ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti Pretpostavke za raskid lanak 369. (1) Ako bi zbog izvanrednih okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora, a koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano oteano ili bi joj nanijelo pretjerano veliki gubitak, ona moe zahtijevati da se ugovor izmijeni ili ak i raskine. (2) Izmjenu ili raskid ugovora ne moe zahtijevati strana koja se poziva na promijenjene okolnosti ako je bila duna u vrijeme sklapanja ugovora uzeti u obzir te okolnosti ili ih je mogla izbjei ili savladati.

(3) Strana koja zahtijeva izmjenu ili raskid ugovora ne moe se pozivati na promijenjene okolnosti koje su nastupile nakon isteka roka odreenog za ispunjenje njezine obveze. (4) Kad jedna strana zahtijeva raskid ugovora, ugovor se nee raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajue odredbe ugovora pravino izmijene. (5) Ako izrekne raskid ugovora, sud e na zahtjev druge strane obvezati stranu koja ga je zahtijevala da ovoj naknadi pravian dio tete koju trpi zbog toga. Dunost obavjetavanja lanak 370. Strana koja je ovlatena zbog promijenjenih okolnosti zahtijevati izmjenu ili raskid ugovora duna je o svojoj namjeri obavijestiti drugu stranu im sazna da su takve okolnosti nastupile, a ako to ne uini, odgovara za tetu koju je druga strana pretrpjela zbog toga to joj zahtjev nije bio na vrijeme priopen. Okolnosti znaajne za odluku suda lanak 371. Pri odluivanju o izmjeni ugovora, odnosno o njegovu raskidu sud e se rukovoditi naelom savjesnosti i potenja, vodei rauna osobito o svrsi ugovora, o podjeli rizika koja proizlazi iz ugovora ili zakona, o trajanju i djelovanju izvanrednih okolnosti te o interesima obiju strana. Odricanje od pozivanja na promijenjene okolnosti lanak 372. Strane se mogu ugovorom unaprijed odrei pozivanja na odreene promijenjene okolnosti, osim ako je to u opreci s naelom savjesnosti i potenja. 5. Nemogunost ispunjenja Nemogunost ispunjenja za koju ne odgovara nijedna strana lanak 373. (1) Kad je ispunjenje obveze jedne strane u dvostranoobveznom ugovoru postalo nemogue zbog izvanrednih vanjskih dogaaja nastalih nakon sklapanja ugovora a prije dospjelosti obveze, koji se u vrijeme sklapanja ugovora nisu mogli predvidjeti, niti ih je ugovorna strana mogla sprijeiti, izbjei ili otkloniti te za koje nije odgovorna ni jedna ni druga strana, gasi se i obveza druge strane, a ako je ova neto ispunila od svoje obveze, moe zahtijevati vraanje po pravilima o vraanju steenog bez osnove. (2) U sluaju djelomine nemogunosti ispunjenja zbog dogaaja za koji nije odgovorna ni jedna ni druga strana, druga strana moe raskinuti ugovor ako djelomino ispunjenje ne odgovara njezinim potrebama, inae ugovor ostaje na snazi, a druga strana ima pravo zahtijevati razmjerno smanjenje svoje obveze.

Nemogunost ispunjenja za koju odgovara druga strana lanak 374. (1) Kad je ispunjenje obveze jedne strane u dvostranoobveznom ugovoru postalo nemogue zbog dogaaja za koji odgovara druga strana, njezina obveza se gasi, ali ona zadrava svoju trabinu prema drugoj strani, s tim to se smanjuje za onoliko koliko je ona mogla imati koristi od osloboenja od vlastite obveze. (2) Osim toga, ona je duna ustupiti drugoj strani sva prava koja bi imala prema treim osobama u vezi s objektom svoje obveze ije je ispunjenje postalo nemogue. 6. Prekomjerno oteenje Oiti nerazmjer uzajamnih inidaba lanak 375. (1) Ako je izmeu inidaba ugovornih strana u dvostrano obveznom ugovoru postojao u vrijeme sklapanja ugovora oiti nerazmjer, oteena strana moe zahtijevati ponitaj ugovora ako za pravu vrijednost tada nije znala niti je morala znati. (2) Pravo da se zahtijeva ponitaj ugovora prestaje istekom godine dana od njegova sklapanja. (3) Odricanje unaprijed od toga prava nema pravni uinak. (4) Ugovor e ostati na snazi ako druga strana ponudi dopunu do prave vrijednosti. (5) Zbog ovoga nerazmjera ne moe se zahtijevati ponitaj trgovakog ugovora, ugovora na sreu, javne prodaje, a ni onda kad je za stvar dana via cijena iz osobite naklonosti. Odjeljak 2. UGOVORI Odsjek 1. UGOVOR O KUPOPRODAJI I. OPE ODREDBE Pojam lanak 376. (1) Ugovorom o kupoprodaji prodavatelj se obvezuje predati kupcu stvar u vlasnitvo, a kupac se obvezuje platiti mu cijenu. (2) Prodavatelj nekog prava obvezuje se pribaviti to pravo kupcu, a kad ostvarivanje njegova sadraja zahtijeva posjed stvari, predati mu i stvar.

Oblik ugovora o kupoprodaji nekretnine lanak 377. Ugovor o kupoprodaji nekretnina mora biti sklopljen u pisanom obliku. Rizik lanak 378. (1) Do predaje stvari kupcu rizik sluajne propasti ili oteenja stvari snosi prodavatelj, a s predajom stvari rizik prelazi na kupca. (2) Rizik ne prelazi na kupca ako je on zbog nekog nedostatka predane stvari raskinuo ugovor ili zahtijevao zamjenu stvari. Prijelaz rizika u sluaju kupeva zakanjenja lanak 379. (1) Ako predaja stvari nije izvrena zbog kupeva zakanjenja, rizik prelazi na kupca u asu kad je doao u zakanjenje. (2) Kad su objekt ugovora stvari odreene po rodu, rizik prelazi na kupca u zakanjenju ako je prodavatelj izdvojio stvari oito namijenjene predaji i o tome odaslao obavijest kupcu. (3) Ali kad su stvari odreene po rodu takve naravi da prodavatelj ne moe izdvojiti jedan njihov dio, dovoljno je da je prodavatelj izvrio sve radnje koje su potrebne da bi kupac mogao preuzeti stvari i da je o tome odaslao obavijest kupcu. II. SASTOJCI UGOVORA O KUPOPRODAJI 1. Stvar Ope pravilo lanak 380. (1) Stvar mora biti u prometu te je nitetan ugovor o kupoprodaji stvari koja je izvan prometa. (2) Za prodaju stvari iji je promet ogranien vrijede posebni propisi. (3) Kupoprodaja se moe odnositi i na buduu stvar. Kad stvar propadne prije ugovora lanak 381. (1) Ugovor o kupoprodaji nema pravni uinak ako je u trenutku njegova sklapanja stvar o kojoj je ugovor bila propala.

(2) Ako je u asu sklapanja ugovora stvar bila samo djelomino propala, kupac moe raskinuti ugovor ili ostati pri njemu uz razmjerno snienje cijene. (3) Ali e ugovor ostati na snazi i kupac e imati samo pravo na snienje cijene ako djelomina propast stvari ne smeta postizanju svrhe ugovora, ili ako za odreenu stvar postoji takav obiaj u pravnom prometu. Kupoprodaja tue stvari lanak 382. Kupoprodaja tue stvari obvezuje ugovaratelje, ali kupac koji nije znao niti morao znati da je stvar tua moe, ako se zbog toga ne moe ostvariti svrha ugovora, raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete. Kupoprodaja spornog prava lanak 383. (1) Sporno pravo moe biti objekt ugovora o kupoprodaji. (2) Ali je nitetan ugovor kojim bi odvjetnik ili koji drugi nalogoprimac kupio sporno pravo ije mu je ostvarivanje povjereno, ili ugovorio za sebe udio u podjeli iznosa dosuenog njegovu nalogodavcu. 2. Cijena Kad cijena nije odreena lanak 384. (1) Ako ugovorom o kupoprodaji cijena nije odreena, a ni ugovor ne sadri dovoljno podataka s pomou kojih bi se ona mogla odrediti, ugovor nema pravni uinak. (2) Kad trgovakim ugovorom o kupoprodaji cijena nije odreena, niti u njemu ima dovoljno podataka s pomou kojih bi se ona mogla odrediti, kupac je duan platiti cijenu koju je prodavatelj redovito naplaivao u vrijeme sklapanja ugovora, a kad ove nema, razumnu cijenu. (3) Pod razumnom cijenom smatra se tekua cijena u vrijeme sklapanja ugovora, a ako se ona ne moe utvrditi, onda cijenu koju utvruje sud prema okolnostima sluaja. Propisana cijena lanak 385. Kad je ugovorena via cijena od one koju je za odreenu vrstu stvari propisalo nadleno tijelo, kupac duguje samo iznos propisane cijene, a ako je ve isplatio ugovorenu cijenu, ima pravo zahtijevati povrat razlike.

Kad je ugovorena tekua cijena lanak 386. (1) Kad je ugovorena tekua cijena, kupac duguje cijenu utvrenu slubenom evidencijom na tritu mjesta prodavatelja u vrijeme kad je trebalo doi do ispunjenja. (2) Ako takve evidencije nema, tekua se cijena odreuje na temelju elemenata s pomou kojih se prema obiajima trita utvruje cijena. Kad je odreivanje cijene povjereno treemu lanak 387. Ako trea osoba kojoj je povjereno odreivanje cijene nee ili je ne moe odrediti, a ugovaratelji se ne sloe naknadno o odreivanju cijene niti ugovor raskinu, smatrat e se da je ugovorena razumna cijena. Kad je odreivanje cijene ostavljeno jednom ugovaratelju lanak 388. Odredba ugovora kojom se odreivanje cijene ostavlja na volju jednom ugovaratelju smatra se kao da nije ni ugovorena i tada kupac duguje cijenu kao u sluaju kad cijena nije odreena. III. OBVEZE PRODAVATELJA 1. Predaja stvari Vrijeme i mjesto predaje lanak 389. (1) Prodavatelj je duan predati stvar kupcu u vrijeme i na mjestu predvienom ugovorom. (2) Prodavatelj je ispunio obvezu predaje kupcu, u pravilu, kad mu stvar urui ili preda ispravu kojom se stvar moe preuzeti. Sadraj predaje lanak 390. (1) Ako nije to drugo ugovoreno ili ne proizlazi iz naravi posla, prodavatelj je duan predati stvar kupcu u ispravnom stanju, zajedno s njezinim pripadcima. (2) Plodovi i druge koristi od stvari pripadaju kupcu od dana kad je prodavatelj bio duan da mu ih preda. Kad je ugovorena predaja u tijeku stanovitog razdoblja

lanak 391. Kad je ugovoreno da e se predaja stvari izvriti u tijeku stanovitog razdoblja, a nije odreeno koja e strana imati pravo odrediti nadnevak predaje u granicama toga razdoblja, to pravo pripada prodavatelju, osim kad iz okolnosti sluaja proizlazi da je odreivanje nadnevka predaje ostavljeno kupcu. Kad nadnevak predaje nije odreen lanak 392. Kad nadnevak predaje stvari kupcu nije odreen, prodavatelj je duan izvriti predaju u razumnom roku nakon sklapanja ugovora, s obzirom na narav stvari i na ostale okolnosti. Kad mjesto predaje nije odreeno ugovorom lanak 393. (1) Kad mjesto predaje nije odreeno ugovorom, stvar se predaje u mjestu u kojem je prodavatelj u trenutku sklapanja ugovora imao svoje prebivalite ili, u nedostatku ovoga, svoje boravite, a ako je prodavatelj sklopio ugovor u obavljanju svoje redovite gospodarske djelatnosti, onda u mjestu njegova sjedita. (2) Ali ako je u trenutku sklapanja ugovora ugovarateljima bilo poznato gdje se stvar nalazi, odnosno gdje treba biti izraena, predaja se obavlja u tom mjestu. Predaja prijevozniku lanak 394. Kad je prema ugovoru potrebno izvriti prijevoz, a ugovorom nije odreeno mjesto ispunjenja, predaja je izvrena uruenjem stvari prijevozniku ili otpremniku. Obveza prijevoza stvari lanak 395. Ako je prodavatelj duan poslati stvar kupcu, mora sklopiti na uobiajen nain i pod uobiajenim uvjetima ugovore potrebne za izvrenje prijevoza do odreenog mjesta. Trokovi predaje lanak 396. Trokove predaje, a i one koji joj prethode, snosi prodavatelj, a trokove odnoenja stvari i sve ostale trokove poslije predaje snosi kupac, ako nije to drugo ugovoreno. Odgaanje predaje do isplate cijene lanak 397.

Ako nije to drugo ugovoreno ili uobiajeno, prodavatelj nije duan predati stvar ako mu kupac ne isplati cijenu istodobno ili nije spreman to istodobno uiniti, ali kupac nije duan isplatiti cijenu prije nego to je imao mogunost pregledati stvar. Odgaanje predaje u sluaju prijevoza stvari lanak 398. (1) Kad se predaja stvari ostvaruje uruenjem prijevozniku, prodavatelj moe odgoditi odailjanje stvari do isplate cijene, ili poslati stvar tako da zadri pravo raspolaganja njome za vrijeme prijevoza. (2) Ako je zadrao pravo raspolaganja stvarju za vrijeme prijevoza, prodavatelj moe zahtijevati da stvar ne bude predana kupcu u odredinom mjestu dok ne isplati cijenu, a kupac nije duan isplatiti cijenu prije nego to je imao mogunost pregledati stvar. (3) Meutim, kad ugovor predvia plaanje uz predaju odgovarajue isprave, kupac nema pravo odbiti isplatu cijene zbog toga to nije imao mogunost pregledati stvar. Sprjeavanje izruenja odaslane stvari lanak 399. (1) Ako se nakon odailjanja stvari kupcu pokae da su njegove materijalne prilike takve da se osnovano moe posumnjati da e on moi isplatiti cijenu, prodavatelj moe sprijeiti izruenje stvari kupcu ak i kad ovaj ve ima u rukama ispravu koja ga ovlauje da zahtijeva izruenje stvari. (2) Meutim, prodavatelj ne moe sprijeiti izruenje ako ga zahtijeva neka trea osoba koja je uredan imatelj isprave koja je ovlauje da zahtijeva izruenje stvari, osim ako isprava sadri rezerve glede uinka prijenosa, ili ako prodavatelj dokae da je imatelj isprave kad ju je pribavljao postupio svjesno na tetu prodavatelja. 2. Odgovornost za materijalne nedostatke Materijalni nedostaci za koje prodavatelj odgovara lanak 400. (1) Prodavatelj odgovara za materijalne nedostatke stvari koje je ona imala u trenutku prijelaza rizika na kupca, bez obzira je li mu to bilo poznato. (2) Prodavatelj odgovara i za one materijalne nedostatke koji se pojave nakon prijelaza rizika na kupca ako su posljedica uzroka koji je postojao prije toga. (3) Predmnijeva se da je nedostatak koji se pojavio u roku od est mjeseci od prijelaza rizika postojao u vrijeme prijelaza rizika, osim ako prodavatelj ne dokae suprotno ili suprotno proizlazi iz naravi stvari ili naravi nedostatka. -------------------------

lanak 4. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.): U lanku 400. stavak 4. brie se, a do brisanja glasio je: (4) Ne odgovara se za neznatan materijalni nedostatak. Kad postoje materijalni nedostaci lanak 401. (1) Nedostatak postoji: 1) ako stvar nema potrebna svojstva za svoju redovitu uporabu ili za promet, 2) ako stvar nema potrebna svojstva za posebnu uporabu za koju je kupac nabavlja, a koja je bila poznata prodavatelju ili mu je morala biti poznata, 3) ako stvar nema svojstva i odlike koje su izrijekom ili preutno ugovorene, odnosno propisane, 4) kad je prodavatelj predao stvar koja nije jednaka uzorku ili modelu, osim ako su uzorak ili model pokazani samo radi obavijesti, 5) ako stvar nema svojstva koja inae postoje kod drugih stvari iste vrste i koja je kupac mogao opravdano oekivati prema naravi stvari, posebno uzimajui u obzir javne izjave prodavatelja, proizvoaa i njihovih predstavnika o svojstvima stvari (reklame, oznaavanje stvari i dr.), 6) ako je stvar nepravilno montirana pod uvjetom da je usluga montae ukljuena u ispunjenje ugovora o prodaji, 7) ako je nepravilna montaa posljedica nedostataka u uputama za montau. (2) Ako je kupac na temelju izjava proizvoaa ili njegova predstavnika oekivao postojanje odreenih svojstava stvari, nedostatak se ne uzima u obzir ako prodavatelj nije znao niti morao znati za te izjave, ili su te izjave bile opovrgnute do trenutka sklapanja ugovora ili one nisu utjecale na odluku kupca da sklopi ugovor.
1

(3) Proizvoa, u smislu odgovornosti za materijalne nedostatke i jamstva za ispravnost prodane stvari, je proizvoa stvari, uvoznik stvari i svaka druga osoba koja se predstavlja kao proizvoa stavljanjem svojega imena ili naziva, iga ili druge oznake na stvar. ------------------------1

lanak 5. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.):

U lanku 401. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: ... Nedostaci za koje prodavatelj ne odgovara

lanak 402. (1) Prodavatelj ne odgovara za nedostatke ako su u trenutku sklapanja ugovora bili poznati kupcu ili mu nisu mogli ostati nepoznati. (2) Smatra se da nisu mogli ostati nepoznati kupcu oni nedostaci koje bi briljiva osoba s prosjenim znanjem i iskustvom osobe istog zanimanja i struke kao kupac mogla lako opaziti pri uobiajenom pregledu stvari. (3) Odredba stavka 2. ovoga lanka ne primjenjuje se na ugovore koje fizika osoba kao kupac sklapa izvan svoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti s fizikom ili pravnom osobom koja kao prodavatelj djeluje u okviru svoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti (potroaki ugovor). (4) Ali prodavatelj odgovara i za nedostatke koje je kupac mogao lako opaziti ako je izjavio da stvar nema nikakve nedostatke ili da stvar ima odreena svojstva ili odlike. Pregled stvari i vidljivi nedostaci lanak 403. (1) Kupac je duan primljenu stvar na uobiajeni nain pregledati ili je dati na pregled, im je to prema redovitom tijeku stvari mogue, i o vidljivim nedostacima obavijestiti prodavatelja u roku od osam dana, a kod trgovakog ugovora bez odgaanja, inae gubi pravo koje mu po toj osnovi pripada. (2) Kad je pregled izvren u nazonosti obiju strana, kupac je duan svoje primjedbe zbog vidljivih nedostataka priopiti prodavatelju odmah, inae gubi pravo koje mu po toj osnovi pripada. (3) Ako je kupac otpremio stvar dalje bez pretovara, a prodavatelju je pri sklapanju ugovora bila poznata ili morala biti poznata mogunost takve daljnje otpreme, pregled stvari moe biti odgoen do njezina prispijea u novo odredino mjesto, i u tom sluaju kupac je duan prodavatelja obavijestiti o nedostacima im je po redovitom tijeku stvari mogao za njih doznati od svojih klijenata. (4) Kod potroakih ugovora potroa kao kupac nije obvezan pregledati stvar niti je dati na pregled, ali je obvezan obavijestiti prodavatelja o postojanju vidljivih nedostataka u roku od dva mjeseca od dana kad je otkrio nedostatak, a najkasnije u roku od dvije godine od prijelaza rizika na potroaa.1 ------------------------1

lanak 6. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.):

U lanku 403. stavku 4. na kraju teksta dodaju se rijei: "a najkasnije u roku od dvije godine od prijelaza rizika na potroaa". Skriveni nedostaci

lanak 404. (1) Kad se nakon primitka stvari od strane kupca pokae da stvar ima neki nedostatak koji se nije mogao otkriti uobiajenim pregledom prilikom preuzimanja stvari, kupac je duan, pod prijetnjom gubitka prava, o tom nedostatku obavijestiti prodavatelja u roku od dva mjeseca raunajui od dana kad je nedostatak otkrio, a kod trgovakog ugovora - bez odgaanja. (2) Prodavatelj ne odgovara za nedostatke koji se pokau poto proteknu dvije godine od predaje stvari, a kod trgovakog ugovora est mjeseci. (3) Kod prodaje rabljenih stvari ugovorne strane mogu ugovoriti rok od jedne godine, a kod trgovakih ugovora i krai rok. (4) Ugovorom se mogu produljiti rokovi iz stavka 2. i 3. ovoga lanka. Rokovi u sluaju popravka, zamjene i sl. lanak 405. Kad je zbog nekog nedostatka dolo do popravka stvari, isporuke druge stvari, zamjene dijelova i slino, rokovi iz prethodna dva lanka poinju tei od predaje popravljene stvari, izvrene zamjene dijelova i slino. Obavijest o nedostatku lanak 406. (1) U obavijesti o nedostatku stvari kupac nije duan potanje opisati nedostatak i pozvati prodavatelja da pregleda stvar, osim ako se radi o trgovakom ugovoru. (2) Ako obavijest o nedostatku koju je kupac pravodobno poslao prodavatelju preporuenim pismom, brzojavom, telefaksom ili na neki drugi pouzdan nain, zakasni ili uope ne stigne prodavatelju, smatra se da je kupac ispunio svoju obvezu da obavijesti prodavatelja. Znaenje injenice da je prodavatelj znao za nedostatak lanak 407. Kupac ne gubi pravo da se pozove na neki nedostatak i kad nije ispunio svoju obvezu da stvar pregleda bez odgaanja, ili obvezu da u odreenom roku obavijesti prodavatelja o postojanju nedostatka, a i kad se nedostatak pokazao tek nakon proteka dvije godine, odnosno kod trgovakih ugovora est mjeseci1 od predaje stvari, ako je taj nedostatak bio poznat prodavatelju ili mu nije mogao ostati nepoznat. ------------------------1

lanak 7. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.):

U lanku 407. iza rijei: "godine," dodaju se rijei: "odnosno kod trgovakih ugovora est mjeseci".

Ogranienje i iskljuenje odgovornosti za materijalne nedostatke lanak 408. (1) Ugovaratelji mogu ograniiti ili sasvim iskljuiti prodavateljevu odgovornost za materijalne nedostatke stvari. (2) Odredba ugovora o ogranienju ili iskljuenju odgovornosti za nedostatke stvari nitetna je ako je nedostatak bio poznat prodavatelju, a on o njemu nije obavijestio kupca, a i onda kad je prodavatelj nametnuo tu odredbu koristei se svojim monopolskim poloajem te ako se radi o potroakom ugovoru. (3) Kupac koji se odrekao prava na raskid ugovora zbog nedostatka stvari zadrava ostala prava zbog tih nedostataka. Prisilna javna prodaja lanak 409. Odgovornost za materijalne nedostatke iskljuena je kod prisilne javne prodaje. Prava kupca lanak 410. (1) Kupac koji je pravodobno i uredno obavijestio prodavatelja o nedostatku moe po svom izboru: 1) zahtijevati od prodavatelja da nedostatak ukloni, 2) zahtijevati od prodavatelja da mu preda drugu stvar bez nedostatka, 3) zahtijevati snienje cijene, 4) izjaviti da raskida ugovor. (2) U svakom od tih sluajeva kupac ima pravo i na popravljanje tete prema opim pravilima o odgovornosti za tetu, ukljuujui i tetu koju je ovaj zbog nedostatka stvari pretrpio na drugim svojim dobrima.
1

(3) Ako je nedostatak neznatan kupac nema pravo na raskid ugovora, ali mu pripadaju druga prava iz odgovornosti za materijalne nedostatke ukljuujui i pravo na popravljanje tete. (41) Trokove otklanjanja nedostatka i predaje druge stvari bez nedostatka snosi prodavatelj. ------------------------1

lanak 8. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.):

U lanku 410. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: ...

Dosadanji stavak 3. postaje stavak 4. Neispunjenje ugovora u razumnom roku lanak 411. Ako kupac ne dobije zahtijevano ispunjenje ugovora u razumnom roku, zadrava pravo raskinuti ugovor ili sniziti cijenu. Kad kupac moe raskinuti ugovor lanak 412. (1) Kupac moe raskinuti ugovor samo ako je prethodno dao prodavatelju naknadni primjereni rok za ispunjenje ugovora. (2) Kupac moe raskinuti ugovor i bez ostavljanja naknadnog roka ako mu je prodavatelj nakon obavijesti o nedostacima priopio da nee ispuniti ugovor ili ako iz okolnosti konkretnog sluaja oito proizlazi da prodavatelj nee moi ispuniti ugovor ni u naknadnom roku, kao i u sluaju kad kupac zbog zakanjenja prodavatelja ne moe ostvariti svrhu radi koje je sklopio ugovor.
1

(3) Ako bi nain uklanjanja nedostatka, odnosno predaja druge stvari bez nedostatka imao za posljedicu znatne neugodnosti za kupca, on ima pravo raskinuti ugovor ili zahtijevati razmjerno snienje cijene. ------------------------1

lanak 9. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.):

U lanku 412. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: ... Raskid ugovora po samom zakonu lanak 413. (1) Ako prodavatelj u naknadnom roku ne ispuni ugovor, on se raskida po samom zakonu, ali ga kupac moe odrati ako bez odgaanja izjavi prodavatelju da ugovor odrava na snazi. (2) Isto vrijedi i u sluaju ispunjenja s nedostatkom obveze kod koje je ispunjenje u odreenom roku bitan sastojak ugovora. Djelomini nedostaci lanak 414. (1) Kad samo dio predane stvari ima nedostatke ili kad je predan samo dio stvari, odnosno manja koliina od ugovorene, kupac moe raskinuti ugovor u smislu prethodnih lanaka samo u pogledu dijela koji ima nedostatke, ili samo u pogledu dijela ili koliine to nedostaju.

(2) Kupac moe raskinuti cijeli ugovor samo ako ugovorena koliina ili predana stvar ini cjelinu, ili ako kupac inae ima opravdan interes da primi ugovorenu stvar ili koliinu u cjelini. Kad je prodavatelj dao kupcu veu koliinu lanak 415. (1) Trgovakim ugovorom o kupoprodaji, kad je prodavatelj stvari odreenih po rodu dao kupcu veu koliinu nego to je ugovoreno, a kupac u razumnom roku ne izjavi da viak odbija, smatra se da je primio i taj viak te je duan platiti ga po istoj cijeni. (2) Ako kupac odbije primiti viak, prodavatelj je duan naknaditi kupcu tetu. Kad je odreena cijena za vie stvari lanak 416. (1) Kad je jednim ugovorom i za jednu cijenu prodano vie stvari ili jedna skupina stvari, pa samo neke od njih imaju nedostatke, kupac moe raskinuti ugovor samo u pogledu tih stvari, a ne i ostalih. (2) Meutim, ako one ine jednu cjelinu tako da bi njihovo razdvajanje bilo tetno, kupac moe raskinuti cijeli ugovor, ili ako on ipak izjavi da raskida ugovor samo u pogledu stvari s nedostatkom, prodavatelj sa svoje strane moe raskinuti ugovor i u pogledu ostalih stvari. Gubitak prava na raskid ugovora zbog nedostatka lanak 417. (1) Kupac gubi pravo da raskine ugovor zbog nedostatka stvari kad mu je nemogue vratiti stvar ili je vratiti u stanju u kojem ju je primio. (2) Ipak kupac moe raskinuti ugovor zbog nekog nedostatka stvari ako je stvar potpuno ili djelomino propala ili oteena zbog nedostatka koji opravdava raskid ugovora, ili zbog nekog dogaaja koji ne potjee od njega niti od neke osobe za koju on odgovara. (3) Isto vrijedi ako je stvar potpuno ili djelomino propala ili oteena pri ispunjenju obveze kupca da pregleda stvar, ili ako je kupac prije nego to je otkriven nedostatak potroio ili izmijenio jedan dio stvari u tijeku njezine redovite uporabe te ako je oteenje ili izmjena bez znaenja. Ouvanje ostalih prava lanak 418. Kupac koji je zbog nemogunosti da vrati stvar ili da je vrati u stanju u kojem ju je primio izgubio pravo da raskine ugovor, zadrava ostala prava koja mu daje zakon zbog postojanja nekog nedostatka.

Uinci raskida zbog nedostatka lanak 419. (1) Raskid ugovora zbog nedostatka stvari ima isti uinak kao i raskid dvostranoobveznih ugovora zbog neispunjenja. (2) Kupac duguje prodavatelju naknadu za korist od stvari i kad mu je nemogue vratiti je cijelu ili njezin jedan dio, a ugovor je ipak raskinut. Snienje cijene lanak 420. Cijena se sniava prema odnosu izmeu vrijednosti stvari bez nedostatka i vrijednosti stvari s nedostatkom, u vrijeme sklapanja ugovora. Postupno otkrivanje nedostataka lanak 421. Kupac koji je postigao snienje cijene zbog postojanja nekog nedostatka moe raskinuti ugovor ili zahtijevati novo snienje cijene ako se naknadno otkrije neki drugi nedostatak. Rok za ostvarivanje prava lanak 422. (1) Prava kupca koji je pravodobno obavijestio prodavatelja o postojanju nedostatka gase se nakon isteka dvije godine, raunajui od dana odailjanja obavijesti prodavatelju, osim ako je prodavateljevom prijevarom kupac bio sprijeen da ih ostvaruje. (2) Meutim, kupac koji je pravodobno obavijestio prodavatelja o postojanju nedostataka moe nakon proteka ovoga roka, ako jo nije isplatio cijenu, zahtijevati da se cijena snizi ili da mu se naknadi teta, kao prigovor protiv prodavateljeva zahtjeva da mu se isplati cijena. 3. Jamstvo za ispravnost prodane stvari (garancija) Odgovornost prodavatelja i proizvoaa lanak 423. (1) Ako proizvoa jami za ispravnost stvari u tijeku odreenog vremena, raunajui od njezine predaje kupcu, kupac moe, ako stvar nije ispravna, zahtijevati kako od prodavatelja tako i od proizvoaa, da stvar popravi u razumnom roku ili, ako to ne uini, da mu umjesto nje preda ispravnu stvar.1
1

(2) Ako prodavatelj jami za ispravnost stvari u tijeku odreenog vremena, raunajui od njezine predaje kupcu, kupac moe, ako stvar nije ispravna, zahtijevati od prodavatelja da stvar popravi u razumnom roku ili, ako to ne uini, da mu umjesto nje preda ispravnu stvar.

(3) Jamstvo obvezuje pod uvjetima pod kojima je dano bez obzira na oblik u kojem je dano (jamstveni list, usmena izjava, popratno reklamiranje i sl.), ali je kupac ovlaten zahtijevati da mu jamstvo bude izdano u pisanom obliku ili u nekom drugom, njemu dostupnom, trajnom mediju. (41) Ova pravila ne iskljuuju primjenu pravila o odgovornosti prodavatelja za nedostatke stvari. (51) U jamstvu moraju biti navedena prava iz jamstva koja pripadaju kupcu, te jasno navedeno da jamstvo ne utjee na ostala prava koja pripadaju kupcu po drugim pravnim osnovama. (61) Jamstvo mora sadravati pojedinosti koje su potrebne kupcu za ostvarivanje njegovih prava, a posebno trajanje jamstva i teritorijalno podruje vaenja, te ime, odnosno naziv i adresu osobe koja je izdala jamstvo. (71) Neispunjenje obveza iz stavka 5. i 6.1 ovoga lanka ne utjee na valjanost jamstva. ------------------------1

lanak 10. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.):

U lanku 423. stavak 1. mijenja se i glasi: ... Do izmjene glasio je: (1) Kad je prodavatelj predao kupcu jamstveni (garancijski) list kojim proizvoa jami ispravnost stvari u tijeku odreenog vremena, raunajui od njezine predaje kupcu, kupac moe, ako stvar nije ispravna, zahtijevati kako od prodavatelja tako i od proizvoaa da stvar popravi u razumnom roku ili ako to ne uini da mu umjesto nje preda stvar koja je ispravna. Iza stavka 1. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase: ... Dosadanji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 4., 5. i 6. U dosadanjem stavku 5. koji postaje stavak 7. brojke: "3. i 4." zamjenjuju se brojkama: "5. i 6." Traenje popravka ili zamjene lanak 424. (1) Kupac moe zbog neispravnosti stvari zahtijevati od prodavatelja, odnosno od proizvoaa popravak ili zamjenu stvari u tijeku jamstvenog roka, bez obzira na to kad se nedostatak pojavio. (2) On ima pravo na naknadu tete koju je pretrpio zbog toga to je bio lien uporabe stvari od trenutka traenja popravka ili zamjene do njihova izvrenja. Produljenje jamstvenog roka

lanak 425. (1) U sluaju manjeg popravka jamstveni rok se produljuje onoliko koliko je kupac bio lien uporabe stvari. (2) Meutim, kad je zbog neispravnosti stvari izvrena njezina zamjena ili njezin bitni popravak, jamstveni rok poinje tei ponovno od zamjene, odnosno od vraanja popravljene stvari. (3) Ako je zamijenjen ili bitno popravljen samo neki dio stvari, jamstveni rok poinje tei ponovno samo za taj dio. Raskid ugovora i snienje cijene lanak 426. Ako prodavatelj ne izvri u razumnom roku popravak ili zamjenu stvari, kupac ima pravo na raskid ugovora ili snienje cijene, a u svakom sluaju i pravo na popravljanje tete. Trokovi i rizik lanak 427. (1) Prodavatelj, odnosno proizvoa duan je o svom troku prenijeti stvar do mjesta gdje se treba popraviti, odnosno zamijeniti te popravljenu, odnosno zamijenjenu stvar vratiti kupcu. (2) Za to vrijeme prodavatelj, odnosno proizvoa snosi rizik za propast ili oteenje stvari. Odgovornost vie proizvoaa lanak 428. Kad je u izradi stvari sudjelovalo vie samostalnih proizvoaa pojedinih dijelova stvari ili izvoaa pojedinih radova, njihova odgovornost prema proizvoau stvari za njezinu neispravnost, koja potjee od tih dijelova ili od tih radova, prestaje kad prestane odgovornost proizvoaa stvari prema kupcu. Rok za ostvarivanje prava lanak 429. Prava kupca po osnovi jamstva1 gase se nakon isteka jedne godine raunajui od dana kad je od njega zatraio popravak ili zamjenu stvari. ------------------------1

lanak 11. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.):

U lanku 429. rijei: "prema proizvoau po osnovi jamstvenog lista" zamjenjuju se rijeima: "po osnovi jamstva".

4. Odgovornost za pravne nedostatke Pravni nedostaci lanak 430. (1) Prodavatelj odgovara ako na prodanoj stvari postoji neko pravo treega koje iskljuuje, umanjuje ili ograniuje kupevo pravo, a o ijem postojanju kupac nije obavijeten, niti je pristao uzeti stvar optereenu tim pravom. (2) Prodavatelj nekog prava jami da ono postoji i da nema pravnih smetnji za njegovo ostvarenje. Obavjeivanje prodavatelja lanak 431. Kad se pokae da trea osoba polae pravo na neku stvar, kupac je duan obavijestiti prodavatelja o tome, osim kad je to prodavatelju ve poznato, i pozvati ga da u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili zahtjeva treega ili da mu, kad su objekt ugovora stvari odreene po rodu, isporui drugu stvar bez pravnog nedostatka. Prava kupca lanak 432. (1) Ako prodavatelj ne postupi po zahtjevu kupca, u sluaju oduzimanja stvari od kupca, ugovor se raskida po samom zakonu, a u sluaju umanjenja ili ogranienja kupeva prava, kupac moe po svom izboru raskinuti ugovor ili zahtijevati razmjerno snienje cijene. (2) Ako prodavatelj ne udovolji kupevu zahtjevu da u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili zahtjeva treega, kupac moe raskinuti ugovor ako se zbog toga njegova svrha ne moe ostvariti. (3) U svakom sluaju kupac ima pravo na naknadu pretrpljene tete prema opim pravilima o odgovornosti za tetu. (4) Meutim, ako je kupac u asu sklapanja ugovora znao za mogunost da mu stvar bude oduzeta, ili da njegovo pravo bude umanjeno ili ogranieno, nema pravo na naknadu tete ako se ta mogunost ostvari, ali ima pravo na povrat, odnosno snienje cijene. Kad kupac ne obavijesti prodavatelja lanak 433. Kupac koji se, ne obavijestivi prodavatelja, upustio u spor s treim i spor izgubio, moe se ipak pozvati na prodavateljevu odgovornost za pravne nedostatke, osim ako prodavatelj dokae da je on raspolagao sredstvima da se odbije zahtjev tree osobe. Kad je pravo treega oito osnovano

lanak 434. (1) Kupac ima pravo pozvati se na prodavateljevu odgovornost za pravne nedostatke i kad je bez obavijesti prodavatelja i bez spora priznao oito osnovano pravo treega. (2) Ako je kupac isplatio treemu stanoviti iznos novca da bi odustao od svoga oitog prava, prodavatelj se moe osloboditi svoje odgovornosti ako naknadi kupcu isplaeni iznos i pretrpljenu tetu. Ugovorno ogranienje ili iskljuenje prodavateljeve odgovornosti lanak 435. (1) Odgovornost prodavatelja za pravne nedostatke moe se ugovorom ograniiti ili sasvim iskljuiti. (2) Ali ako je u vrijeme sklapanja ugovora prodavatelju bio poznat ili mu nije mogao ostati nepoznat neki nedostatak u njegovu pravu, odredba ugovora o ogranienju ili iskljuenju odgovornosti za pravne nedostatke nitetna je. Ogranienje javnopravne naravi lanak 436. Prodavatelj odgovara, prema ovim pravilima, i u sluaju kad postoje posebna ogranienja javnopravne naravi koja kupcu nisu bila poznata, ako je prodavatelj za njih znao ili je znao da se mogu oekivati, a nije ih kupcu priopio. Rok za ostvarivanje prava lanak 437. (1) Pravo kupca po osnovi pravnih nedostataka gasi se istekom godine dana od saznanja za postojanje prava treega. (2) Ali ako je trea osoba prije isteka toga roka pokrenula spor, a kupac pozvao prodavatelja da se u spor umijea, pravo kupca gasi se istekom est mjeseci nakon pravomono okonanog spora. IV. OBVEZE KUPCA 1. Isplata cijene Vrijeme i mjesto isplate lanak 438. (1) Kupac je duan platiti cijenu u vrijeme i na mjestu odreenom u ugovoru.

(2) U nedostatku ugovorne odredbe ili drukijih obiaja plaanje se obavlja u trenutku i u mjestu u kojem se obavlja predaja stvari. (3) Ako se cijena ne mora platiti u trenutku predaje, plaanje se obavlja u prebivalitu, odnosno sjeditu prodavatelja. Kamate u sluaju prodaje na kredit lanak 439. Ako stvar prodana na kredit daje plodove ili kakve druge koristi, kupac duguje kamate otkad mu je stvar predana bez obzira na to je li dospjela obveza na isplatu cijene. Isplata cijene u sluaju uzastopnih isporuka lanak 440. (1) U sluaju uzastopnih isporuka kupac je duan isplatiti cijenu za svaku isporuku u asu njezina preuzimanja, osim ako je to drugo ugovoreno ili proizlazi iz okolnosti posla. (2) Ako je u ugovoru s uzastopnim isporukama kupac dao prodavatelju predujam, prve isporuke naplauju se iz predujma, ako nije to drugo ugovoreno. 2. Preuzimanje stvari lanak 441. (1) Preuzimanje stvari sastoji se u poduzimanju potrebnih radnji da bi predaja bila mogua te u odnoenju stvari. (2) Ako kupac bez opravdanog razloga odbije preuzeti stvar ija mu je predaja ponuena na ugovoren ili uobiajen nain i na vrijeme, prodavatelj moe, ako ima osnovanog razloga posumnjati da e kupac isplatiti cijenu, izjaviti da raskida ugovor. V. OBVEZA UVANJA STVARI ZA RAUN SUUGOVARATELJA Sluajevi obveze uvanja lanak 442. (1) Kad je zbog kupeva zakanjenja rizik preao na kupca prije predaje stvari, prodavatelj je duan uvati stvar s panjom dobrog gospodarstvenika, odnosno dobrog domaina i u tu svrhu poduzeti potrebne mjere. (2) Isto vrijedi i za kupca kad mu je stvar uruena, a on je hoe vratiti prodavatelju, bilo to je raskinuo ugovor, bilo to je zahtijevao drugu stvar umjesto nje. (3) I u jednom i u drugom sluaju ugovaratelj koji je duan poduzeti mjere za ouvanje stvari ima pravo na naknadu trokova potrebnih radi ouvanja stvari.

Kad kupac odbija primiti stvar to mu je upuena lanak 443. Kupac koji odbija primiti stvar to mu je upuena u odredite i tamo stavljena na raspolaganje duan je preuzeti je za raun prodavatelja ako ovaj nije nazoan u odredinom mjestu niti tamo ima nekoga koji bi je za njega preuzeo, a pod uvjetom da je to mogue bez isplate cijene i bez veih nezgoda ili pretjeranih trokova. Prava ugovaratelja koji je duan uvati stvar lanak 444. Ugovorna strana koja je duna poduzeti mjere za uvanje stvari moe je, pod uvjetima i s posljedicama navedenim u odredbama ovoga Zakona o polaganju kod suda i prodaji dugovane stvari, poloiti kod suda, predati na uvanje nekom drugom ili prodati je za raun druge strane. VI. NAKNADA TETE U SLUAJU RASKIDA KUPOPRODAJE Ope pravilo lanak 445. Kad je kupoprodaja raskinuta zbog povrede ugovora od strane jednog ugovaratelja, druga strana ima pravo na naknadu tete koju zbog toga trpi, prema opim pravilima o naknadi tete nastale povredom ugovora. Kad stvar ima tekuu cijenu lanak 446. (1) Kad je kupoprodaja raskinuta zbog povrede ugovora od strane jednog ugovaratelja, a stvar ima tekuu cijenu, druga strana moe zahtijevati razliku izmeu cijene odreene ugovorom i tekue cijene na dan raskida ugovora na tritu mjesta u kojem je posao obavljen. (2) Ako na tritu mjesta u kojem je posao obavljen nema tekue cijene, za izraunavanje visine naknade uzima se u raun tekua cijena trita koje bi ga moglo zamijeniti u danom sluaju, kojoj treba dodati razliku u trokovima prijevoza. Kad je izvrena prodaja ili kupnja radi pokria lanak 447. (1) Kad je objekt kupoprodaje stanovita koliina stvari odreenih po rodu, pa jedna strana ne ispuni svoju obvezu na vrijeme, druga strana moe izvriti prodaju radi pokria, odnosno kupnju radi pokria, i zahtijevati razliku izmeu cijene odreene ugovorom i cijene prodaje, odnosno kupnje radi pokria.

(2) Prodaja, odnosno kupnja radi pokria mora biti izvrena u razumnom roku i na razuman nain. (3) O namjeravanoj prodaji, odnosno kupnji vjerovnik je duan obavijestiti dunika, inae mu odgovara za time poinjenu tetu. Naknada vee tete lanak 448. Pored prava na naknadu tete prema navedenim pravilima, ugovoru vjerna strana ima pravo i na naknadu vee tete ako ju je pretrpjela. VII. KUPOPRODAJE S POSEBNIM POGODBAMA 1. Kupoprodaja s pravom prvokupa Pojam lanak 449. Ugovornom odredbom o pravu prvokupa obvezuje se kupac izvijestiti prodavatelja o namjeravanoj prodaji stvari odreenoj osobi, a i o uvjetima te prodaje, i ponuditi mu da on stvar kupi za istu cijenu. Rokovi za ostvarenje prava i isplatu cijene lanak 450. (1) Prodavatelj je duan obavijestiti kupca na pouzdan nain o svojoj odluci da se koristi pravom prvokupa u roku od mjesec dana, raunajui od dana kad ga je kupac obavijestio o namjeravanoj prodaji treoj osobi. (2) Istodobno s izjavom da kupuje stvar, prodavatelj je duan isplatiti cijenu dogovorenu s treom osobom, ili je poloiti kod suda, odnosno kod zakonom ovlatene osobe. (3) Ako je u ugovoru s treim predvien rok za isplatu cijene, prodavatelj se moe koristiti tim rokom samo ako dade dovoljno osiguranje. Mogunost nasljeivanja i otuenja lanak 451. Pravo prvokupa pokretnih stvari ne moe se ni otuiti ni naslijediti, ako zakonom nije drukije odreeno. U sluaju prisilne javne prodaje lanak 452.

(1) U sluaju prisilne javne prodaje prodavatelj se ne moe pozivati na svoje pravo prvokupa. (2) Ali prodavatelj ije je pravo prvokupa bilo upisano u javnoj knjizi moe zahtijevati ponitaj javne prodaje, ako nije bio posebno pozvan da joj pristupi. Trajanje prava prvokupa lanak 453. (1) Pravo prvokupa prestaje poslije pet godina od sklapanja ugovora, ako nije ugovoreno da e prestati prije. (2) Ugovoren dulji rok svodi se na rok od pet godina.
1

(3) Ogranienje iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ne primjenjuje se na pravo prvokupa iz trgovakih ugovora i na pravo prvokupa dionica, poslovnih udjela i udjela u drutvu.
1

(4) Ako ugovorom iz stavka 3. ovoga lanka nije ugovoreno vrijeme trajanja prava prvokupa, ono prestaje protekom pet godina od sklapanja ugovora. ------------------------1

lanak 12. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.):

U lanku 453. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase: ... Kad je izvren prijenos vlasnitva bez obavijesti prodavatelju lanak 454. (1) Ako je kupac prodao stvar i prenio vlasnitvo na treega ne obavijestivi prodavatelja, i ako je treemu bilo poznato ili mu nije moglo ostati nepoznato da prodavatelj ima pravo prvokupa, prodavatelj moe u roku od est mjeseci raunajui od dana kad je saznao za taj prijenos zahtijevati da se prijenos poniti i da se stvar njemu proda pod istim uvjetima. (2) Ako je kupac netono obavijestio prodavatelja o uvjetima prodaje treemu, i ako je treemu to bilo poznato ili mu nije moglo ostati nepoznato, ovaj rok od est mjeseci poinje tei od dana kad je prodavatelj saznao za tone uvjete ugovora. (3) Pravo prvokupa prestaje u svakom sluaju nakon proteka pet godina od prijenosa vlasnitva stvari na treega. Zakonsko pravo prvokupa lanak 455. (1) Za odreene osobe pravo prvokupa moe biti ustanovljeno zakonom. (2) Trajanje zakonskog prava prvokupa nije ogranieno.

(3) Osobe koje na temelju zakona imaju pravo prvokupa moraju biti obavijetene pisano o namjeravanoj prodaji i o njezinim uvjetima, inae imaju pravo zahtijevati ponitaj prodaje. (4) Pravila o kupoprodaji s pravom prvokupa na odgovarajui se nain primjenjuju i na zakonsko pravo prvokupa. 2. Kupnja na pokus Pojam lanak 456. (1) Kad je ugovoreno da kupac uzima stvar pod uvjetom da je isproba da bi utvrdio odgovara li njegovim eljama, duan je o tome ostaje li pri ugovoru obavijestiti prodavatelja u roku utvrenom ugovorom ili obiajem, a ako takva nema, onda u primjerenom roku koji mu odredi prodavatelj, inae se smatra da je odustao od ugovora. (2) Ako je stvar predana kupcu da bi je isprobao do odreenog roka, a on je ne vrati bez odgaanja nakon isteka roka, ili ne izjavi prodavatelju da odustaje od ugovora, smatra se da je ostao pri ugovoru. Objektivan pokus lanak 457. Kad je pokus ugovoren da bi se utvrdilo ima li stvar odreeno svojstvo ili je li prikladna za odreenu uporabu, odranje ugovora ne zavisi od kupeva nahoenja, ve od toga ima li ona zaista ta svojstva, odnosno je li prikladna za odreenu uporabu. Rizik lanak 458. Rizik sluajne propasti ili oteenja stvari predane kupcu radi pokusa snosi prodavatelj do kupeve izjave da ostaje pri ugovoru, odnosno do isteka roka kad je kupac bio duan vratiti stvar prodavatelju. Kupnja po pregledu, odnosno pokusu lanak 459. Odredbe o kupnji na pokus na odgovarajui se nain primjenjuju na kupnju po pregledu i na kupnju s rezervom pokusa. 3. Kupoprodaja po uzorku ili modelu lanak 460. (1) U sluaju kupoprodaje po uzorku ili modelu, ako stvar koju je prodavatelj predao kupcu nije jednaka uzorku ili modelu, prodavatelj odgovara po propisima o odgovornosti

prodavatelja za materijalne nedostatke stvari, a u drugim sluajevima po propisima o odgovornosti za neispunjenje obveze. (2) Prodavatelj ne odgovara za nedostatak jednakosti ako je uzorak, odnosno model podnio kupcu samo radi obavijesti i priblinog odreivanja osobine stvari, bez obeanja jednakosti. 4. Kupoprodaja sa specifikacijom lanak 461. (1) Ako je ugovoreno pravo kupca da kasnije odredi oblik, mjeru ili koje druge pojedinosti stvari, a kupac ne dostavi specifikaciju do ugovorenog nadnevka, ili do proteka razumnog roka raunajui od prodavateljeva traenja da to uini, prodavatelj moe izjaviti da raskida ugovor ili nainiti specifikaciju prema onome to mu je poznato o kupevim potrebama. (2) Ako prodavatelj naini specifikaciju, duan je obavijestiti kupca o njezinim pojedinostima i odrediti mu razuman rok da sam pripremi specifikaciju. (3) Ako kupac ne iskoristi tu mogunost, obvezna je specifikacija koju je nainio prodavatelj. 5. Kupoprodaja s pridrajem prava vlasnitva Pretpostavke lanak 462. (1) Prodavatelj moe posebnom odredbom ugovora pridrati pravo vlasnitva i poslije predaje stvari kupcu dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti. (2) U dvojbi se smatra da je pravo vlasnitva preneseno uz odgodni uvjet potpune isplate cijene i da je prodavatelj ovlaten raskinuti ugovor, ako kupac doe s isplatom u zakanjenje. (3) Pridraj prava vlasnitva pokretne stvari ima uinak prema kupevim vjerovnicima samo ako je uinjen u obliku isprave javno ovjerovljene prije kupeva steaja ili prije pljenidbe stvari. (4) Na pokretnim stvarima o kojima se vode posebne javne knjige moe se pridrati pravo vlasnitva samo ako je to predvieno propisima o ureenju i voenju tih knjiga. Rizik lanak 463. Rizik sluajne propasti ili oteenja stvari snosi kupac od trenutka kad mu je stvar predana. 6. Kupoprodaja s obronom otplatom cijene Pojam lanak 464.

Ugovorom o kupoprodaji pokretne stvari s obronom otplatom cijene obvezuje se prodavatelj predati kupcu pokretnu stvar prije nego to mu cijena bude potpuno isplaena, a kupac se obvezuje isplatiti njezinu cijenu u obrocima, u odreenim vremenskim razmacima. Oblik ugovora lanak 465. Ugovor o kupoprodaji s obronom otplatom cijene mora biti sastavljen u pisanom obliku. Bitni sastojci ugovora lanak 466. (1) Pored stvari i njezine cijene u ispravi o ugovoru moraju, pod prijetnjom nitetnosti, biti navedeni: ukupan iznos svih obronih otplata, raunajui i onu koja je izvrena u asu sklapanja ugovora, iznos pojedinih otplata, njihov broj i njihovi rokovi. (2) Isprava o ugovoru mora, pod prijetnjom nitetnosti, sadravati odredbu da kupac moe raskinuti ugovor ako to pisano priopi prodavatelju u roku od tri dana od potpisivanja isprave te da se ovoga prava kupac ne moe odrei unaprijed. Pravo kupca da isplati cijenu odjednom lanak 467. (1) Kupac moe uvijek isplatiti odjednom ostatak cijene. (2) Taj ostatak se isplauje ist, bez ugovornih kamata i bez trokova. (3) Nitetna je suprotna odredba ugovora. Raskid ugovora i zahtjev potpune isplate cijene lanak 468. (1) Prodavatelj moe raskinuti ugovor ako kupac doe u zakanjenje s poetnom otplatom. (2) Nakon isplate poetne otplate prodavatelj moe raskinuti ugovor ako kupac doe u zakanjenje s najmanje dvije uzastopne otplate, koje ine najmanje osminu cijene. (3) Iznimno, prodavatelj moe raskinuti ugovor kad kupac doe u zakanjenje s isplatom samo jedne otplate, ako za isplatu cijelog ostatka cijene nije predvieno vie od etiri otplate. (4) U sluajevima predvienim u stavku 2. i 3. ovoga lanka, prodavatelj moe, umjesto da raskine ugovor, zahtijevati od kupca isplatu cijelog ostatka cijene, ali je prije toga zahtjeva duan ostaviti kupcu naknadni rok od petnaest dana. Sudsko produljenje rokova otplate

lanak 469. Na traenje kupca sud moe, kad to okolnosti sluaja opravdavaju, produljiti rokove za isplatu zakanjelih otplata, ako kupac dade osiguranje da e ispuniti svoje obveze, i ako zbog toga prodavatelj ne trpi tetu. Nitetnost ugovorne kazne lanak 470. Nitetna je odredba ugovora o ugovornoj kazni za sluaj raskida ugovora te za sluaj da kupac doe u zakanjenje s isplatom nekog obroka cijene. Raskid ugovora lanak 471. (1) U sluaju raskida ugovora prodavatelj je duan vratiti kupcu primljene otplate sa zakonskim kamatama od dana kad ih je primio i naknaditi mu nune trokove to ih je uinio za stvar. (2) Sa svoje strane kupac je duan vratiti prodavatelju stvar u stanju u kojem je bila kad mu je bila predana i dati mu naknadu za njezinu uporabu do raskida ugovora. Primjena pravila o kupoprodaji s obronom otplatom cijene na druge ugovore lanak 472. (1) Pravila o kupoprodaji s obronom otplatom cijene vrijede i u sluaju drugih pogodbi koje imaju istu bit, kao to je, na primjer ugovor o zakupu s odredbom da e stvar koja je dana u zakup prijei u vlasnitvo zakupnika ako bude plaao zakupninu za odreeno vrijeme. (2) Ona e se primjenjivati i na zajam dan kupcu i namijenjen kupnji odreenih stvari, ako su se zajmodavac i prodavatelj sporazumjeli da kupac za stvar koju mu je prodavatelj prodao otplauje zajmodavcu cijenu u obrocima, prema ugovoru sklopljenom izmeu kupca i prodavatelja. Nitetnost odredaba nepovoljnih za kupca lanak 473. Nitetne su odredbe kupoprodaje s obronom otplatom cijene, koje bi bile nepovoljnije za kupca od odredaba ovoga odsjeka, osim odredaba o pridraju prava vlasnitva. Odsjek 2. UGOVOR O ZAMJENI Pojam

lanak 474. (1) Ugovorom o zamjeni svaki se ugovaratelj obvezuje prema svom suugovaratelju predati mu stvar u vlasnitvo. (2) Objekt zamjene mogu biti i prenosiva prava. Prava i obveze ugovornih strana lanak 475. Iz ugovora o zamjeni nastaju za svakog ugovaratelja prava i obveze koja iz ugovora o kupoprodaji nastaju za prodavatelja. Odsjek 3. UGOVOR O PRODAJNOM NALOGU Pojam lanak 476. (1) Ugovorom o prodajnom nalogu obvezuje se nalogoprimac da pokretnu stvar koju mu je predao nalogodavac proda za odreenu cijenu u odreenom roku ili da je u tom roku vrati nalogodavcu. (2) Prodajni nalog ne moe se opozvati. Rizik lanak 477. Stvar predana nalogoprimcu ostaje nalogodaveva i on snosi rizik njezine sluajne propasti ili oteenja, ali ne moe njome raspolagati dok mu ne bude vraena. Kad se smatra da je nalogoprimac kupio stvar lanak 478. (1) Ako nalogoprimac ne proda stvar i ne preda odreenu cijenu nalogodavcu do odreenog roka, niti je vrati u tom roku, smatra se da je on stvar kupio. (2) Ali njegovi vjerovnici ne mogu zaplijeniti stvar dok on ne isplati cijenu nalogodavcu. Odsjek 4. UGOVOR O DAROVANJU I. OPE ODREDBE

Pojam lanak 479. (1) Ugovor o darovanju nastaje kad se darovatelj obvee prepustiti obdareniku bez protuinidbe stvar ili imovinsko pravo, a obdarenik to prihvati. (2) Darovanjem se smatraju takoer oprost i isplata duga uz dunikovu suglasnost. (3) Ne smatraju se darovanjem odricanje od nasljedstva, odricanje od prava prije nego je steeno ili prava koje je sporno, ispunjenje neke moralne obveze i prenoenje na drugoga stvari ili prava s namjerom da ga se obvee na protuinidbu. Dar lanak 480. (1) Darovati se mogu sadanje i budue stvari, prenosiva imovinska prava te sadanja i najvie polovina budue imovine. (2) U dvojbi objektom darovanja smatra se samo sadanja imovina. (3) Ako se eli darovati samo budua imovina, potrebno je to izrijekom navesti u ugovoru. (4) Ugovor o darovanju kojim se darovatelj obvezao na povremena davanja prestaje smru darovatelja, ako iz ugovora ne proizlazi to drugo. Predaja dara prije prihvata lanak 481. (1) Ako je pokretna stvar predana obdareniku prije nego se oitovao da prihvaa dar, smatrat e se da je dar prihvaen, ako ga obdarenik nije otklonio u roku koji mu je ostavio darovatelj. (2) U sluaju neprihvaanja dara darovatelj moe zahtijevati njegov povrat prema pravilima o stjecanju bez osnove. Oblik ugovora lanak 482. (1) Ugovor o darovanju nekretnine sklapa se u pisanom obliku. (2) Ugovor o darovanju bez prave predaje stvari mora biti sklopljen u obliku javnobiljenikog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave. Odgovornost darovatelja za materijalne i pravne nedostatke lanak 483.

(1) Darovatelj ne odgovara za materijalne i pravne nedostatke dara, ali ako je namjerno preutio nedostatak, duan je obdareniku nadoknaditi tetu koja mu je odatle nastala. (2) Odgovornosti za tetu nema ako je darovatelj bio u zabludi glede vlasnitva stvari ili kad je obdarenik, znajui da je stvar tua, prihvatio darovanje. II. DAROVANJE S NAMETOM Sadraj nameta lanak 484. Uglavkom o nametu moe se obvezati obdarenika da u korist darovatelja, tree osobe, u javnom ili vlastitom interesu izvri odreenu radnju ili se od nje uzdri. Ispunjenje nameta lanak 485. (1) Pravo zahtijevati ispunjenje nameta ima darovatelj, njegovi nasljednici i, ako je odreen u javnom interesu, nadleno dravno tijelo. (2) Darovatelj moe zahtijevati ispunjenje nameta samo ako je ispunio svoju inidbu. (3) Darovatelj nema pravo zahtijevati ispunjenje nameta ako je njegovo ispunjenje postalo nemogue poslije sklapanja ugovora o darovanju bez krivnje obdarenika. (4) Ako obdarenik ne ispuni namet ni u naknadno ostavljenom primjerenom roku, darovatelj moe raskinuti ugovor o darovanju i zahtijevati povrat dara, osim kad je netko trei stekao pravo zahtijevati ispunjenje nameta. Pravo odbiti ispunjenje nameta lanak 486. Obdarenik ima pravo odbiti ispunjenje nameta ako vrijednost dara ne pokriva trokove njegova ispunjenja, a razlika mu se ne naknauje te ako se namet odnosi na protupravnu radnju. Osloboenje od obveze ispunjenja nameta lanak 487. (1) Obdarenik se moe osloboditi obveze ispunjenja nameta povratom dara u stanju u kojem se nalazi u trenutku kad se od njega zahtijeva ispunjenje nameta. (2) Obdarenik se ne moe vraanjem dara osloboditi obveze ispunjenja nameta ako je ispunjenje nameta u javnom interesu. III. NAGRADNO DAROVANJE

lanak 488. (1) Darovanjem se smatra i ono koje je uinjeno na ime nagrade, priznanja ili neke zasluge, osim ako je obdarenik otprije imao pravo zahtijevati nagradu. (2) Ako je obdarenik imao pravo na nagradu po osnovi ugovora ili zakona, ne radi se o darovanju, nego naplatnom pravnom poslu. IV. UZAJAMNO DAROVANJE lanak 489. Ako je ugovoreno da e obdarenik uzvratiti darom, darovanje postoji samo glede vee vrijednosti dara. V. MJEOVITO DAROVANJE lanak 490. (1) Ako u naplatnom pravnom poslu vrijednost uzajamnih davanja nije jednaka, razlika u vrijednosti smatrat e se darom samo ako je postojala namjera darovanja. (2) Darovanje iz stavka 1. ovoga lanka ne moe se pobijati zbog prekomjernog oteenja. VI. DAROVANJE ZA SLUAJ SMRTI lanak 491. Ugovor o darovanju koji se ima ispuniti tek poslije smrti darovatelja mora biti sastavljen u obliku javnobiljenikog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) isprave. VII. ODUSTANAK OD DAROVANJA lanak 492. Darovatelj moe, sve dok njegova obveza na ispunjenje ne dospije, odustati od ugovora o darovanju, ako se poslije sklapanja ugovora njegovo imovinsko stanje toliko pogora da bi ispunjenje ugovora ugrozilo njegovo uzdravanje, odnosno onemoguilo ispunjavanje njegove obveze davanja uzdravanja. VIII. OPOZIV DAROVANJA Opoziv zbog osiromaenja darovatelja lanak 493. (1) Darovatelj koji nakon ispunjenja ugovora o darovanju toliko osiromai da vie nema sredstava za svoje nuno uzdravanje, a nema ni osobe koja ga je po zakonu duna uzdravati, moe opozvati darovanje i od obdarenika zahtijevati povrat dara.

(2) Darovanje se moe opozvati samo ako se dar ili njegova vrijednost jo nalazi u imovini obdarenika, te ako se i obdarenik ne nalazi u oskudici glede svog uzdravanja i uzdravanja osoba koje je po zakonu duan uzdravati. (3) Obdarenik nije duan vratiti dar ako darovatelju osigura sredstva koja mu nedostaju za uzdravanje u granicama opravdanih potreba. (4) Darovatelj ne moe opozvati darovanje i zahtijevati povrat dara ako se namjerno ili grubom nemarnou doveo u oskudicu ili ako je od predaje dara proteklo deset godina za nekretnine, odnosno pet godina za pokretnine. Opoziv zbog nezahvalnosti lanak 494. (1) Darovatelj moe opozvati darovanje zbog grube nezahvalnosti obdarenika. (2) Gruba nezahvalnost podrazumijeva da je obdarenik uinio prema darovatelju ili nekom od lanova njegove ue obitelji djelo kanjivo po kaznenim propisima ili se tee ogrijeio o zakonom utvrene dunosti prema darovatelju ili lanu njegove ue obitelji. (3) Nasljednik darovatelja moe opozvati darovanje samo ako je obdarenik namjerno usmrtio darovatelja ili ga je sprijeio da opozove darovanje. (4) Darovanje se ne moe opozvati zbog grube nezahvalnosti koju je darovatelj oprostio obdareniku. (5) Odricanje od prava na opoziv zbog grube nezahvalnosti obdarenika nema pravni uinak. Nadopuna zbog povrede dunog uzdravanja lanak 495. (1) Ako onaj koji je duan uzdravati drugoga darovanjem treemu povrijedi to pravo, uzdravani ima pravo zahtijevati od obdarenika nadopunu onoga to mu darovatelj, zbog uinjenog darovanja, nije vie u stanju davati. (2) Ako je vie obdarenika, raniji obdarenik bit e u obvezi samo ako prilozi kasnijih obdarenika nisu dovoljni za nadopunu uzdravanja. (3) Nadopuna se moe zahtijevati i od obdarenikovih nasljednika, ako se dar ili njegova vrijednost nalaze u ostavini. Oblik opoziva lanak 496. (1) Darovanje se opoziva pisanom izjavom upuenom obdareniku. (2) Potpis na izjavi mora biti ovjerovljen od strane javnog biljenika.

Prestanak prava na opoziv darovanja lanak 497. Pravo na opoziv darovanja prestaje istekom godine dana od dana kad je osoba koja ima pravo na opoziv saznala za razlog opoziva, ako ovim ili posebnim zakonom nije drukije odreeno. Uinak opoziva lanak 498. (1) U sluaju opoziva darovanja obdarenik je duan vratiti dar, odnosno njegovu vrijednost. (2) Na vraanje dara primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o stjecanju bez osnove. Odsjek 5. UGOVOR O ZAJMU I. OPE ODREDBE Pojam lanak 499. (1) Ugovorom o zajmu obvezuje se zajmodavac predati zajmoprimcu odreeni iznos novca ili odreenu koliinu drugih zamjenljivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje vratiti mu poslije stanovitog vremena isti iznos novca, odnosno istu koliinu stvari iste vrste i kakvoe. (2) Na primljenim stvarima zajmoprimac stjee pravo vlasnitva. Kamate lanak 500. (1) Zajmoprimac se moe obvezati da uz glavnicu duguje i kamate. (2) U trgovakim ugovorima zajmoprimac duguje kamate iako nisu ugovorene. II. OBVEZE I PRAVA ZAJMODAVCA Predaja stvari lanak 501. (1) Zajmodavac je duan predati stvari u ugovoreno vrijeme, a ako rok za predaju nije odreen, onda kad to zajmoprimac zatrai. (2) Pravo zajmoprimca da zahtijeva predaju ugovorenih stvari zastarijeva za tri mjeseca od dolaska zajmodavca u zakanjenje, a u svakom sluaju za godinu dana od sklapanja ugovora.

Loe materijalne prilike zajmoprimca lanak 502. (1) Ako se pokae da su materijalne prilike zajmoprimca takve da je neizvjesno hoe li biti u stanju vratiti zajam, zajmodavac moe odbiti predaju ugovorenih stvari, ako u vrijeme sklapanja ugovora nije to znao te ako se pogoranje zajmoprimevih materijalnih prilika dogodilo nakon sklapanja ugovora. (2) Ali on je duan ispuniti svoju obvezu ako mu zajmoprimac ili tko drugi za njega dade dovoljno osiguranje. teta zbog nedostatka pozajmljenih stvari lanak 503. (1) Zajmodavac je duan naknaditi zajmoprimcu tetu zbog materijalnih nedostataka pozajmljenih stvari. (2) Ali ako je zajam beskamatan, duan je naknaditi tetu samo ako su mu nedostaci stvari bili poznati ili mu nisu mogli ostati nepoznati, a on o njima nije obavijestio zajmoprimca. III. OBVEZE I PRAVA ZAJMOPRIMCA Rok vraanja zajma lanak 504. Ako ugovaratelji nisu odredili rok za vraanje zajma, niti se on moe odrediti iz okolnosti zajma, zajmoprimac je duan vratiti zajam nakon isteka primjerenog roka koji ne moe biti krai od dva mjeseca raunajui od zajmodaveva zahtjeva. Izbor prilikom vraanja zajma lanak 505. (1) Ako u zajam nije dan novac, a ugovoreno je da e zajmoprimac vratiti zajam u novcu, zajmoprimac je ipak ovlaten da po svom izboru vrati pozajmljene stvari ili iznos novca koji odgovara vrijednosti tih stvari u vrijeme i u mjestu koji su ugovorom odreeni za vraanje. (2) Isto vrijedi i u sluaju kad nije mogue vratiti istu koliinu stvari, iste vrste i iste kakvoe. Odustajanje od ugovora lanak 506. Zajmoprimac moe odustati od ugovora prije nego to mu zajmodavac preda ugovorene stvari, ali ako bi zbog toga bilo kakve tete za zajmodavca, duan je naknaditi je. Vraanje zajma prije roka

lanak 507. Ako nije drukije ugovoreno, zajmoprimac moe vratiti zajam i prije roka odreenog za vraanje, ali je duan obavijestiti zajmodavca unaprijed o svojoj namjeri i naknaditi mu tetu. IV. NAMJENSKI ZAJAM lanak 508. Ako je ugovorom odreena svrha zajma, zajmodavac moe izjaviti da raskida ugovor ako ga zajmoprimac koristi u neku drugu svrhu. Odsjek 6. UGOVOR O POSUDBI I. OPE ODREDBE Pojam lanak 509. Ugovor o posudbi nastaje kad posuditelj preda posudovniku odreenu stvar na besplatnu uporabu, a ovaj se obvee vratiti je nakon uporabe. Objekt posudbe lanak 510. (1) Objekt posudbe su nepotrone stvari. (2) Potrona stvar moe biti objektom posudbe samo ako se ugovori povrat iste stvari. II. PRAVA I OBVEZE POSUDOVNIKA Nain uporabe lanak 511. Posudovnik ima pravo rabiti stvar na ugovorom utvreni nain, a ako nain uporabe nije ugovorom odreen, onako kako to odgovara svojstvima i namjeni stvari. Trokovi odravanja lanak 512. (1) Posudovnik snosi redovite trokove odravanja posuene stvari, a kod posudbe ivotinje i trokove hranidbe.

(2) Izvanredni trokovi naknauju se posudovniku prema odredbama poslovodstva bez naloga. Potposudba lanak 513. Posudovnik ne smije posuenu stvar prepustiti treemu na uporabu bez pristanka posuditelja. Odgovornost za oteenje i propast stvari lanak 514. (1) Posudovnik odgovara za oteenje i propast stvari ako su nastali njegovom krivnjom, a ako je stvar dao u potposudbu bez pristanka posuditelja, i kad su nastali sluajem. (2) Posudovnik ne odgovara za promjene i pogoranja koja na posuenoj stvari nastanu ugovorenom, odnosno uobiajenom uporabom. (3) Ako se stvar kod posudovnika izgubila i posudovnik naknadio posuditelju njezinu vrijednost, posudovnik nema pravo, ako se stvar opet nae, zadrati je ako mu je posuditelj spreman vratiti ono to je za stvar primio. Obveza vraanja stvari lanak 515. (1) Posudovnik je duan vratiti stvar posuditelju po isteku ugovorenog vremena. (2) Ako vrijeme uporabe nije ugovoreno, ali je odreena svrha uporabe, posudovnik je duan vratiti stvar odmah nakon to ostvari ugovorenu svrhu ili kad protekne vrijeme u kojem je tu svrhu mogao ostvariti. (3) Ako nije ugovoreno niti trajanje niti svrha uporabe (izmoljena posudba), posudovnik je duan vratiti posuenu stvar im to posuditelj zatrai. (4) Posudovnik nije duan vratiti posuenu stvar prije isteka utvrenog vremena, osim ako bi stvar, zbog nepredvienih okolnosti, bila hitno potrebna posuditelju. III. OBVEZE I PRAVA POSUDITELJA Odgovornost za nedostatke lanak 516. (1) Ako posuditelj preuti materijalne ili pravne nedostatke posuene stvari, odgovara posudovniku za odatle nastalu tetu. (2) Odgovornosti za tetu nema ako je posudovnik mogao lako uoiti nedostatak.

Pravo na raskid ugovora lanak 517. Posuditelj ima pravo raskinuti ugovor i zatraiti povrat stvari ako posudovnik rabi stvar protivno ugovoru, odnosno protivno njezinim svojstvima i namjeni ili je, bez pristanka posuditelja, preputa treemu na uporabu. IV. ZASTARA UZAJAMNIH ZAHTJEVA lanak 518. Zahtjevi posuditelja na naknadu tete zbog promjene ili pogoranja stvari, kao i zahtjevi posudovnika na naknadu trokova i naknadu tete zbog nedostataka stvari, zastarijevaju za est mjeseci od dana povrata stvari. Odsjek 7. UGOVOR O ZAKUPU I. OPE ODREDBE Pojam lanak 519. Ugovorom o zakupu obvezuje se zakupodavac predati zakupniku odreenu stvar na koritenje, a ovaj se obvezuje plaati mu za to odreenu zakupninu. Primjena posebnih propisa lanak 520. Odredbe ovoga odsjeka nee se primjenjivati na zakupe ureene posebnim zakonom, osim podredno. II. OBVEZE ZAKUPODAVCA Predaja stvari lanak 521. (1) Zakupodavac je duan predati zakupniku zakupljenu stvar u ispravnom stanju, zajedno s pripadcima. (2) Stvar je u ispravnom stanju ako je u stanju odreenom ugovorom, a u nedostatku ugovora, u stanju da moe posluiti svrsi radi koje je ugovor sklopljen. Odravanje stvari

lanak 522. (1) Zakupodavac je duan odravati stvar u ispravnom stanju za trajanja zakupa i radi toga obavljati potrebne popravke na njoj. (2) On je duan naknaditi zakupniku trokove to ih je ovaj uinio za odravanje stvari, a koje bi on sam bio duan uiniti. (3) Trokovi sitnih popravaka izazvanih redovitim koritenjem stvari, kao i trokovi samog koritenja, padaju na teret zakupnika. (4) O potrebi popravka zakupnik je duan obavijestiti zakupodavca. Raskid ugovora i snienje zakupnine zbog popravka lanak 523. (1) Ako potrebni popravci zakupljene stvari ometaju njezino koritenje u znatnoj mjeri i za dulje vrijeme, zakupnik moe raskinuti ugovor. (2) On ima pravo na snienje zakupnine razmjerno ogranienju koritenja stvari zbog tih popravaka. Izmjene na zakupljenoj stvari lanak 524. (1) Zakupodavac ne moe bez pristanka zakupnika initi izmjene na zakupljenoj stvari za trajanja zakupa, ako bi to ometalo njezino koritenje. (2) Ako bi izmjenama stvari bilo smanjeno u stanovitoj mjeri koritenje stvari, smanjit e se i zakupnina u odgovarajuem razmjeru. Odgovornost za materijalne nedostatke lanak 525. (1) Zakupodavac odgovara zakupniku za sve nedostatke zakupljene stvari koji smetaju njezinu ugovorenom ili redovitom koritenju, bez obzira na to je li znao za njih ili ne te za nedostatke svojstava ili odlika predvienih ugovorom ili preutno. (2) Ne uzimaju se u obzir nedostaci koji su manjeg znaenja. Nedostaci za koje zakupodavac ne odgovara lanak 526. (1) Zakupodavac ne odgovara za nedostatke zakupljene stvari koji su u asu sklapanja ugovora bili poznati zakupniku ili mu nisu mogli ostati nepoznati.

(2) Ali zakupodavac odgovara za nedostatak zakupljene stvari koji je zakupniku zbog krajnje nepanje ostao nepoznat, ako je on znao za taj nedostatak i namjerno propustio o njemu obavijestiti zakupnika. Proirenje odgovornosti za materijalne nedostatke lanak 527. Zakupodavac odgovara za sve nedostatke zakupljene stvari ako je tvrdio da ona nema nikakvih nedostataka. Ugovorno iskljuenje ili ogranienje odgovornosti lanak 528. (1) Odgovornost za materijalne nedostatke zakupljene stvari moe biti ugovorom iskljuena ili ograniena. (2) Odredba ugovora kojom se ova odgovornost iskljuuje ili ograniuje nitetna je ako je zakupodavac znao za nedostatke i namjerno propustio o njima obavijestiti zakupnika ili ako je nedostatak takav da onemoguuje koritenje zakupljene stvari te onda kad je zakupodavac nametnuo tu odredbu koristei se svojim monopolskim poloajem. Obavjeivanje zakupodavca o nedostacima i opasnostima lanak 529. (1) Zakupnik je duan obavijestiti zakupodavca bez nepotrebnog odgaanja o svakom nedostatku zakupljene stvari koji bi se pokazao u tijeku zakupa, osim ako zakupodavac zna za nedostatak. (2) On je isto tako duan obavijestiti zakupodavca o svakoj nepredvienoj opasnosti koja bi u tijeku zakupa prijetila za-kupljenoj stvari, da bi mogao poduzeti potrebne mjere. (3) Zakupnik koji ne obavijesti zakupodavca o pojavljenom nedostatku ili o nastaloj opasnosti, za koje ovaj nije znao, gubi pravo na naknadu tete koju bi pretrpio zbog postojanja nedostatka ili nastale opasnosti za zakupljenu stvar, a duan je naknaditi tetu koju bi zakupodavac pretrpio zbog toga. Prava zakupnika kad stvar ima neki nedostatak lanak 530. (1) Ako u asu predaje zakupljena stvar ima neki nedostatak koji se ne moe otkloniti, zakupnik moe, po svom izboru, raskinuti ugovor ili zahtijevati snienje zakupnine. (2) Kad stvar ima neki nedostatak koji se moe otkloniti bez veih nezgoda za zakupnika, a predaja stvari u odreenom roku nije bila bitni sastojak ugovora, zakupnik moe zahtijevati od zakupodavca ili otklanjanje nedostataka u primjerenom roku ili snienje zakupnine.

(3) Ako zakupodavac ne otkloni nedostatak u naknadnom primjerenom roku koji mu je zakupnik odredio, zakupnik moe raskinuti ugovor ili zahtijevati snienje zakupnine. (4) U svakom sluaju zakupnik ima pravo na naknadu tete. (5) Odredbe ovoga lanka primijenit e se i kad nedostatak nastane za vrijeme zakupa kao i u sluaju da stvar nema neko svojstvo koje po ugovoru ili obiaju treba imati ili ga izgubi tijekom zakupa. Odgovornost zakupodavca za pravne nedostatke lanak 531. (1) Kad netko trei na zakupljenoj stvari ili na nekom njezinu dijelu polae neko pravo, i obrati se svojim zahtjevom zakupniku, te ako samovlasno oduzme stvar od zakupnika, ovaj je duan obavijestiti o tome zakupodavca, osim kad to ovaj ve zna, inae e odgovarati za tetu. (2) Ako se utvrdi da treemu pripada neko pravo koje sasvim iskljuuje pravo zakupnika na koritenje stvari, ugovor o zakupu se raskida po samom zakonu, a zakupodavac je duan naknaditi zakupniku tetu. (3) Kad pravo treega samo ograniuje zakupnikovo pravo, ovaj moe, po svojem izboru, raskinuti ugovor ili zahtijevati snienje zakupnine i u svakom sluaju naknadu tete. III. OBVEZE ZAKUPNIKA Koritenje stvari prema ugovoru lanak 532. (1) Zakupnik je duan koristiti stvar kao dobar gospodarstvenik, odnosno dobar domain. (2) On je moe koristiti samo onako kako je odreeno ugovorom ili namjenom stvari. (3) On odgovara za tetu koja nastane koritenjem za-kupljene stvari protivno ugovoru ili njezinoj namjeni, bez obzira na to je li stvar koristio on, ili neka osoba koja radi po njegovu nalogu, podzakupnik ili koja druga osoba kojoj je omoguio da koristi stvar. Otkaz zbog koritenja protivno ugovoru lanak 533. Ako zakupnik i nakon opomene zakupodavca koristi stvar protivno ugovoru ili njezinoj namjeni ili zanemaruje njezino odravanje, te postoji opasnost znatne tete za zakupodavca, ovaj moe otkazati ugovor bez davanja otkaznog roka. Plaanje zakupnine lanak 534.

(1) Zakupnik je duan plaati zakupninu u rokovima odreenim ugovorom ili zakonom, a u nedostatku ugovora i zakona, kako je uobiajeno u mjestu gdje je stvar predana zakupniku. (2) Ako nije drukije ugovoreno ili u mjestu predaje stvari uobiajeno, zakupnina se plaa polugodinje kad je stvar dana u zakup za jednu ili vie godina, a ako je dana za krae vrijeme, onda nakon isteka toga vremena. Otkaz zbog neplaanja zakupnine lanak 535. (1) Zakupodavac moe otkazati ugovor o zakupu ako zakupnik ne plati zakupninu ni u roku 15 dana poto ga je zakupodavac pozvao na plaanje. (2) Ali e ugovor ostati na snazi ako zakupnik isplati zakupninu prije nego to mu otkaz bude priopen. Vraanje zakupljene stvari lanak 536. (1) Zakupnik je duan uvati zakupljenu stvar i nakon prestanka zakupa vratiti je neoteenu. (2) Ako nije drukije ugovoreno, stvar se vraa u mjestu u kojem je bila predana. (3) Zakupnik ne odgovara za istroenost stvari koja nastaje njezinim redovitim koritenjem, a ni za oteenja koja potjeu od njezine dotrajalosti. (4) Ako je za vrijeme zakupa izvrio kakve promjene na stvari, duan je vratiti je u stanje u kojem je bila kad mu je predana u zakup, osim ako je to drugo ugovoreno. (5) On moe odnijeti dodatke koje je uinio na stvari ako se mogu odvojiti bez njezina oteenja, ali ih zakupodavac moe zadrati ako mu naknadi njihovu vrijednost u vrijeme vraanja. IV. PODZAKUP Kad se stvar moe dati u podzakup lanak 537. (1) Ako nije drukije ugovoreno, zakupnik moe zakupljenu stvar dati u podzakup, ali samo ako se time ne nanosi teta zakupodavcu. (2) Zakupnik jami zakupodavcu da e podzakupnik koristiti stvar prema ugovoru o zakupu. Otkaz zbog nedoputenog podzakupa lanak 538.

Zakupodavac moe otkazati ugovor o zakupu ako je zakupljena stvar dana u podzakup bez njegova doputenja, kad je to prema zakonu ili prema ugovoru potrebno. Neposredan zahtjev zakupodavca lanak 539. Zakupodavac moe, radi naplate svojih trabina od zakupnika nastalih iz zakupa, zahtijevati neposredno od podzakupnika isplatu iznosa koje ovaj duguje zakupniku po osnovi podzakupa. Prestanak podzakupa po samom zakonu lanak 540. Podzakup prestaje u svakom sluaju kad prestane zakup. V. OTUENJE ZAKUPLJENE STVARI Otuenje nakon predaje u zakup lanak 541. (1) U sluaju otuenja stvari koja je prije toga predana u zakup, pribavitelj stvari stupa na mjesto zakupodavca te nakon toga prava i obveze iz zakupa nastaju izmeu njega i zakupnika. (2) Pribavitelj ne moe zahtijevati od zakupnika da mu preda stvar prije proteka vremena za koje je zakup ugovoren, a ako trajanje zakupa nije odreeno ni ugovorom ni zakonom, onda prije isteka otkaznog roka. (3) Za pribaviteljeve obveze iz zakupa prema zakupniku odgovara prenositelj kao solidarni jamac. Pravo na zakupninu lanak 542. (1) Ako nije to drugo ugovoreno, pribavitelj stvari predane u zakup ima pravo na zakupninu poev od prvoga idueg roka nakon pribavljanja stvari, a ako je prenositelj primio tu zakupninu unaprijed, mora mu je predati. (2) Od trenutka kad je obavijeten o otuenju zakupljene stvari zakupnik moe isplatiti zakupninu samo pribavitelju. Otuenje zakupljene stvari prije predaje zakupniku lanak 543. (1) Kad je stvar o kojoj je sklopljen ugovor o zakupu predana pribavitelju, a ne zakupniku, pribavitelj stupa na mjesto zakupodavca i preuzima njegove obveze prema zakupniku, ako je u trenutku sklapanja ugovora o otuenju znao za postojanje ugovora o zakupu.

(2) Pribavitelj koji u trenutku sklapanja ugovora o otuenju nije znao za postojanje ugovora o zakupu nije duan predati stvar zakupniku, a zakupnik moe samo zahtijevati naknadu tete od zakupodavca. (3) Za pribaviteljeve obveze iz zakupa prema zakupniku odgovara prenositelj kao solidarni jamac. Otkaz ugovora zbog otuenja stvari lanak 544. Kad zbog otuenja zakupljene stvari prava i obveze zakupodavca prijeu na pribavitelja, zakupnik moe otkazati ugovor, potujui zakonske otkazne rokove. VI. PRESTANAK ZAKUPA Protek odreenog vremena lanak 545. (1) Ugovor o zakupu sklopljen na odreeno vrijeme prestaje protekom vremena na koje je sklopljen. (2) Isto vrijedi i u sluajevima kad je u nedostatku volje ugovaratelja, trajanje zakupa odreeno zakonom. Preutno obnavljanje zakupa lanak 546. (1) Kad nakon proteka vremena za koje je ugovor o zakupu sklopljen zakupnik nastavi koristiti stvar, a zakupodavac se tomu ne usprotivi, smatra se da je sklopljen nov ugovor o zakupu neodreenog trajanja, pod istim uvjetima kao i prethodni. (2) Osiguranja koja su tree osobe dale za prvi zakup prestaju protekom vremena na koje je bio sklopljen. Otkaz lanak 547. (1) Ugovor o zakupu ije trajanje nije odreeno niti se moe odrediti iz okolnosti ili mjesnih obiaja prestaje otkazom koji svaka strana moe dati drugoj, potujui odreeni otkazni rok. (2) Ako duljina otkaznog roka nije odreena ugovorom ili zakonom ili mjesnim obiajima, ona iznosi osam dana, s tim da otkaz ne moe biti dan u nevrijeme. (3) Ako su zakupljene stvari opasne za zdravlje, zakupnik moe otkazati ugovor bez davanja otkaznog roka, ak i ako je u trenutku sklapanja ugovora to znao.

(4) Zakupnik se ne moe odrei prava iz stavka 3. ovoga lanka. Propast stvari zbog vie sile lanak 548. (1) Zakup prestaje ako zakupljena stvar bude unitena dogaajem vie sile. (2) Ako zakupljena stvar bude djelomino unitena ili samo oteena, zakupnik moe raskinuti ugovor ili ostati i dalje u zakupu i zahtijevati odgovarajue snienje zakupnine. Smrt lanak 549. U sluaju smrti zakupnika ili zakupodavca zakup se nastavlja s njegovim nasljednicima ako nije drukije ugovoreno. Odsjek 8. UGOVOR O NAJMU I. OPE ODREDBE Pojam lanak 550. Ugovorom o najmu obvezuje se najmodavac predati odreenu stvar najmoprimcu na uporabu, a ovaj mu se obvezuje za to plaati odreenu najamninu. Najam ureen posebnim propisima lanak 551. Odredbe ovoga odsjeka podredno se primjenjuju na najam ureen posebnim zakonom. Oblik lanak 552. Ugovor o najmu nekretnine sklapa se u pisanom obliku. II. OBVEZE NAJMODAVCA Predaja stvari lanak 553.

(1) Najmodavac je duan najmoprimcu predati i odravati stvar u stanju podobnom za ugovorenu uporabu. (2) Ako je stvar predana u stanju neprikladnom za ugovorenu uporabu ili u stanju koje bi uporabu znatno ograniavalo, najmoprimac moe raskinuti ugovor ili zahtijevati snienje najamnine. (3) U sluaju raskida ugovora najmoprimac ima pravo na naknadu tete zbog neispunjenja obveze. Odravanje stvari i javni tereti lanak 554. (1) Radi odravanja stvari u stanju podobnom za ugovorenu uporabu najmodavac je duan o svom troku pravodobno izvriti potrebne popravke, a najmoprimac je to duan dopustiti. (2) Najmodavac je duan naknaditi najmoprimcu trokove popravaka koje je ovaj izvrio, bilo stoga to nisu trpjeli odgaanje ili ih najmodavac, obavijeten o njima, nije izvrio u primjerenom roku. (3) Trokovi sitnih popravaka i trokovi redovite uporabe stvari padaju na teret najmoprimca. (4) O potrebi popravka najmoprimac je duan bez odgaanja obavijestiti najmodavca, u protivnom odgovara za odatle nastalu tetu. (5) Najmodavac snosi poreze i druge javne terete iznajmljene stvari. Raskid ugovora i snienje najamnine zbog neodravanja lanak 555. Ako za vrijeme trajanja najma stvar dospije u takvo stanje da ne moe sluiti ugovorenoj uporabi ili ako je zbog potrebnih popravaka njezina uporaba u znatnoj mjeri i za dulje vrijeme smanjena, a najmoprimac za to nije kriv, najmoprimac ima pravo na snienje najamnine, pa i na raskid ugovora ako se stvar ne osposobi za uporabu u primjerenom roku. Zabrana izmjena na iznajmljenoj stvari lanak 556. (1) Najmodavac ne moe bez pristanka najmoprimca initi izmjene na iznajmljenoj stvari koje bi ometale njezinu uporabu. (2) Ako bi izmjene na stvari dovele do smanjenja ili pogoranja njezine ugovorene uporabe, najmoprimac ima pravo na razmjerno snienje najamnine. Odgovornost za materijalne nedostatke lanak 557.

(1) Najmodavac odgovara za nedostatke stvari koji smetaju njezinoj ugovorenoj ili redovitoj uporabi bez obzira je li za njih znao ili ne, te za nepostojanje svojstava i odlika predvienih ugovorom, osim onih manjeg znaenja. (2) Najmodavac ne odgovara za nedostatke koji su u trenutku sklapanja ugovora bili poznati najmoprimcu ili mu nisu mogli ostati nepoznati, ali odgovara za nedostatke koji su najmoprimcu, zbog njegove krajnje nepanje, ostali nepoznati, ako je za njih znao i namjerno ih preutio. (3) Najmodavac odgovara za sve nedostatke stvari ako je tvrdio da ona nema nikakvih nedostataka. (4) Najmoprimac je duan bez odgaanja obavijestiti najmodavca o nedostatku koji bi se pokazao u tijeku najma, osim ako najmodavac zna za nedostatak, u protivnom gubi pravo na naknadu tete zbog nedostatka, a duan je najmodavcu naknaditi tetu koju je pretrpio zbog toga. (5) Odredbe o odgovornosti primjenjuju se i na nedostatke stvari koji nastanu u tijeku najma. Iskljuenje i ogranienje odgovornosti lanak 558. (1) Odgovornost za materijalne nedostatke iznajmljene stvari moe se ugovorom iskljuiti ili ograniiti. (2) Uglava o iskljuenju ili ogranienju odgovornosti je nitetna ako je najmodavac znao za nedostatke i namjerno ih preutio, ako nedostatak onemoguuje uporabu stvari ili je tu uglavu najmodavac nametnuo koristei se svojim monopolskim ili povlatenim gospodarskim poloajem. Prava najmoprimca u sluaju nedostataka lanak 559. Ako najmodavac ne otkloni nedostatak u primjerenom roku koji mu je najmoprimac odredio, najmoprimac moe raskinuti ugovor ili zahtijevati snienje najamnine, a u oba sluaja ima i pravo na naknadu tete. Odgovornost za pravne nedostatke lanak 560. (1) Kad trei polae neko pravo na iznajmljenoj stvari ili njezinu dijelu i obrati se zahtjevom najmoprimcu ili samovlasno oduzme stvar najmoprimcu, ovaj je duan obavijestiti o tome najmodavca, osim kad to ovaj ve zna, inae mu odgovara za tetu. (2) Utvrdi li se da treemu pripada pravo koje sasvim iskljuuje pravo najmoprimca na uporabu stvari, ugovor se raskida po samom zakonu, a najmodavac je duan najmoprimcu naknaditi tetu.

(3) Kad se pravom treega samo ograniuje najmoprimevo pravo, ovaj moe, po svojem izboru, raskinuti ugovor ili zahtijevati snienje najamnine i u svakom sluaju naknadu tete. III. OBVEZE NAJMOPRIMCA Uporaba stvari prema ugovoru lanak 561. (1) Najmoprimac je duan rabiti stvar u skladu s ugovorom i namjenom stvari kao dobar gospodarstvenik, odnosno dobar domain. (2) On odgovara za tetu koja moe nastati zbog protuugovorne uporabe i uporabe kojoj stvar nije namijenjena, neovisno o tome je li stvar rabio on ili neka osoba po njegovu nalogu, podnajmoprimac ili koja druga osoba kojoj je on prepustio stvar na uporabu. Otkaz zbog protuugovorne uporabe lanak 562. Ako najmoprimac i nakon opomene najmodavca rabi stvar protivno ugovoru ili njezinoj namjeni, zanemaruje njezino odravanje, oteuje stvar, osobito ako neovlateno preputa treemu uporabu stvari, najmodavac moe otkazati ugovor bez pridravanja otkaznog roka. Plaanje najamnine lanak 563. (1) Najmoprimac je duan plaati najamninu u rokovima odreenim ugovorom ili zakonom, a u nedostatku ugovorne ili zakonske odredbe, kako je uobiajeno u mjestu predaje stvari najmoprimcu. (2) Ako nije drukije ugovoreno ili propisano, najamnina se plaa nakon isteka vremena najma, odnosno polugodinje ako je najam sklopljen na jednu ili vie godina. (3) Ako je ugovor sklopljen na neodreeno vrijeme, a drukije nije ugovoreno, najamnina se plaa mjeseno. Otkaz zbog neplaanja najamnine lanak 564. (1) Najmodavac moe otkazati ugovor o najmu bez pridravanja otkaznog roka ako je najmoprimac dva uzastopna roka u zakanjenju s plaanjem najamnine ili znatnog dijela najamnine. (2) Ali ugovor ostaje na snazi ako najmoprimac plati iznos dune najamnine prije nego mu je otkaz priopen. Zalono pravo i pravo zadranja

lanak 565. Najmodavac nekretnine ima za dunu najamninu i ostale trabine iz ugovora o najmu zalono pravo na unesenim stvarima najmoprimca, koje mogu biti predmet ovrhe, te ih moe zadrati do namirenja tih trabina. Povrat stvari lanak 566. (1) Najmoprimac je duan nakon prestanka najma vratiti iznajmljenu stvar. (2) On ne odgovara za istroenost stvari nastalu njezinom redovitom uporabom, niti za oteenja kao posljedicu dotrajalosti. (3) Ako nije drukije ugovoreno, najmoprimac je duan, ukoliko je izvrio kakve promjene na stvari, ovu vratiti u stanje u kojem je bila u vrijeme predaje u najam. (4) Najmoprimac ima pravo odnijeti dodatke to ih je uinio na stvari ako je odvajanje mogue bez oteenja stvari, ali pravo je najmodavca da ih zadri ako mu isplati njihovu protuvrijednost u vrijeme vraanja. IV. PODNAJAM lanak 567. (1) Najmoprimac moe samo uz suglasnost najmodavca iznajmljenu stvar dati u podnajam ili je po nekoj drugoj osnovi prepustiti drugome na uporabu. (2) Najmoprimac jami najmodavcu da e podnajmoprimac rabiti stvar prema ugovoru o najmu. Odnos najmodavca prema podnajmoprimcu lanak 568. Najmodavac moe, radi naplate svojih trabina koje ima prema najmoprimcu, zahtijevati neposredno od podnajmoprimca isplatu iznosa koje ovaj duguje najmoprimcu na temelju ugovora o podnajmu. Prestanak podnajma po samom zakonu lanak 569. Podnajam prestaje u svakom sluaju kad prestane najam. V. OTUENJE IZNAJMLJENE STVARI Otuenje nakon predaje najmoprimcu

lanak 570. (1) Ako najmodavac iznajmljenu stvar, nakon predaje najmoprimcu, otui, stjecatelj stupa umjesto najmodavca u prava i obveze iz ugovora o najmu. (2) Stjecatelj ne moe zahtijevati od najmoprimca povrat stvari prije isteka vremena na koji je najam ugovoren, a ako trajanje najma nije odreeno ni ugovorom ni zakonom, onda prije isteka otkaznog roka. (3) Za stjecateljeve obveze iz ugovora o najmu prema najmoprimcu odgovara otuitelj kao solidarni jamac, osim ako je drukije ugovoreno. Pravo na najamninu lanak 571. (1) Ako nije drukije ugovoreno, stjecatelj ima pravo na najamninu od prvoga roka nakon stjecanja stvari, ali ako je najmodavac primio najamninu unaprijed, duan mu je ustupiti je. (2) Od trenutka primljene obavijesti o otuenju iznajmljene stvari najmoprimac moe pravovaljano platiti najamninu samo stjecatelju. Otuenje iznajmljene stvari prije predaje najmoprimcu lanak 572. (1) Kad je stvar o kojoj je sklopljen ugovor o najmu otuena i predana stjecatelju, a ne najmoprimcu, stjecatelj stupa u prava i obveze najmodavca ako je u trenutku sklapanja ugovora o otuenju znao ili iz okolnosti morao znati za postojanje ugovora o najmu. (2) Stjecatelj koji u trenutku sklapanja nije znao ni morao znati za postojanje ugovora o najmu nije duan predati stvar najmoprimcu, a najmoprimac u tom sluaju moe samo zahtijevati naknadu tete od najmodavca. (3) Za stjecateljeve obveze iz najma prema najmoprimcu odgovara otuitelj kao solidarni jamac, osim ako je drukije ugovoreno. Otkaz ugovora zbog otuenja stvari lanak 573. Kad zbog otuenja iznajmljene stvari prava i obveze najmodavca prijeu na stjecatelja, najmoprimac moe otkazati ugovor o najmu, potujui zakonske otkazne rokove. VI. PRESTANAK NAJMA Protek vremena lanak 574.

(1) Ugovor o najmu sklopljen na odreeno vrijeme ili mu je trajanje odreeno zakonom prestaje istekom toga vremena. (2) Ako nakon proteka ugovorom odreenog vremena najmoprimac nastavi rabiti stvar, a najmodavac se tomu ne protivi, smatra se da je trajanje ugovora produljeno na neodreeno vrijeme pod istim uvjetima. Preutna obnova ugovora o najmu nekretnine lanak 575. (1) Ugovor o najmu nekretnine sklopljen na odreeno vrijeme smatra se preutno obnovljenim na isto vrijeme trajanja ako ni jedna ugovorna strana, najmanje trideset dana prije isteka ugovorenog vremena, ne obavijesti u pisanom obliku drugu stranu da ne namjerava sklopiti ugovor na odreeno vrijeme za daljnje razdoblje. (2) Ako jedna strana eli sklopiti ugovor o najmu za daljnje razdoblje, ali uz odreene izmjene njegova sadraja, duna je o tome obavijestiti drugu stranu u roku i na nain iz stavka 1. ovoga lanka, a ako druga strana ne prihvati ponudu u roku od petnaest dana od primitka obavijesti, smatrat e se da ne eli sklopiti ugovor za daljnje razdoblje. Otkaz lanak 576. (1) Ugovor o najmu ije trajanje nije odreeno niti se moe odrediti iz okolnosti ili mjesnih obiaja prestaje otkazom koji svaka strana moe dati drugoj potujui odreeni otkazni rok. (2) Ako duljina otkaznog roka nije odreena ugovorom ili zakonom ili mjesnim obiajima, ona iznosi osam dana za najam pokretne stvari, a za najam nekretnine trideset dana. (3) Otkaz ugovora o najmu nekretnine daje se u pisanom obliku. (4) Ako je iznajmljena stvar u takvu stanju da je njezina uporaba opasna za zdravlje, najmoprimac moe otkazati ugovor bez davanja otkaznog roka, iako mu je to stanje u vrijeme sklapanja ugovora bilo poznato. (5) Odreknue najmoprimca od prava iz stavka 4. ovoga lanka nema pravni uinak. Smrt i prestanak ugovorne strane lanak 577. (1) U sluaju smrti najmodavca, odnosno prestanka najmodavca kao pravne osobe, prava i obveze iz ugovora o najmu prelaze na njegova nasljednika, odnosno pravnog sljednika. (2) Isto vrijedi u sluaju smrti najmoprimca, odnosno prestanka najmoprimca kao pravne osobe. Propast stvari

lanak 578. (1) Najam prestaje ako iznajmljena stvar propadne viom silom ili dogaajem za koji nije odgovorna ni jedna ugovorna strana. (2) U sluaju djelomine propasti ili oteenja stvari, najmoprimac moe raskinuti ugovor ili zahtijevati snienje najamnine. Odsjek 9. UGOVOR O DOIVOTNOM UZDRAVANJU Pojam lanak 579. (1) Ugovorom o doivotnom uzdravanju obvezuje se jedna strana (davatelj uzdravanja) da e drugu stranu ili treega (primatelja uzdravanja) uzdravati do njegove smrti, a druga strana izjavljuje da mu daje svu ili dio svoje imovine, s time da je stjecanje stvari i prava odgoeno do trenutka smrti primatelja uzdravanja. (2) Ako nije drukije ugovoreno, ugovorom o doivotnom uzdravanju obuhvaene su i sve pripadnosti stvari ili prava koji su predmet toga ugovora. Oblik lanak 580. (1) Ugovor o doivotnom uzdravanju mora biti sastavljen u pisanom obliku te ovjeren od suca nadlenog suda ili potvren (solemniziran) po javnom biljeniku ili sastavljen u obliku javnobiljenikog akta. (2) Prilikom ovjere ili sastavljanja ovlatena e osoba ugovarateljima proitati ugovor i upozoriti ih na njegove posljedice. Upis u javnu knjigu lanak 581. (1) Ako je predmet ugovora o doivotnom uzdravanju nekretnina, davatelj uzdravanja ovlaten je zatraiti zabiljebu toga ugovora u zemljinu knjigu. (2) Ako je predmet ugovora o doivotnom uzdravanju pokretnina ili neko pravo za koje se vodi kakav javni upisnik, davatelj uzdravanja ovlaten je zatraiti zabiljebu ili drugi odgovarajui upis toga ugovora u taj javni upisnik. Odgovornost za dugove lanak 582.

Davatelj uzdravanja ne odgovara poslije smrti primatelja uzdravanja za njegove dugove, ali moe se ugovoriti da e on odgovarati za one njegove dugove koji postoje u trenutku sklapanja ugovora prema odreenim vjerovnicima. Raskid ugovora o doivotnom uzdravanju lanak 583. (1) Ugovorne strane mogu sporazumno raskinuti ugovor o doivotnom uzdravanju i nakon to je poelo njegovo ispunjavanje. (2) Ako prema ugovoru o doivotnom uzdravanju strane ive zajedno, pa se njihovi odnosi toliko poremete da zajedniki ivot postane nepodnoljiv, svaka strana moe zahtijevati od suda da raskine ugovor. (3) Svaka strana moe zahtijevati raskid ugovora ako druga strana ne ispunjava svoje obveze. Utjecaj izmijenjenih okolnosti lanak 584. (1) Na ugovor o doivotnom uzdravanju primjenjuju se ope odredbe ovoga Zakona o izmijenjenim okolnostima. (2) Sud moe pravo primatelja uzdravanja preinaiti u doivotnu rentu ako to odgovara objema ugovornim stranama. Utjecaj smrti davatelja uzdravanja na ugovor lanak 585. (1) Umre li davatelj uzdravanja prije primatelja uzdravanja, njegova prava i obveze iz ugovora prelaze na njegova branog druga i njegove potomke koji su pozvani na nasljedstvo, ako oni na to pristanu. (2) Ne pristanu li na produenje ugovora o doivotnom uzdravanju, ugovor se raskida, a oni nemaju pravo zahtijevati naknadu za prije dano uzdravanje. (3) Ako brani drug i potomci davatelja uzdravanja nisu u stanju preuzeti ugovorne obveze, imaju pravo zahtijevati od primatelja uzdravanja naknadu za uzdravanje koje je primatelj uzdravanja dobio od davatelja uzdravanja. (4) Sud e ovu naknadu odrediti po slobodnoj ocjeni, uzimajui pri tome u obzir imovinske prilike primatelja uzdravanja i osoba koje su bile ovlatene na produenje ugovora o doivotnom uzdravanju. Odsjek 10. UGOVOR O DOSMRTNOM UZDRAVANJU

Pojam lanak 586. (1) Ugovorom o dosmrtnom uzdravanju obvezuje se jedna strana (davatelj uzdravanja) da e drugu stranu ili treega (primatelja uzdravanja) uzdravati do njegove smrti, a druga se strana obvezuje da e mu za ivota prenijeti svu ili dio svoje imovine. (2) Davatelj uzdravanja stjee stvari ili prava koji su predmet ugovora o dosmrtnom uzdravanju kad mu, na temelju toga ugovora, te stvari ili ta prava budu preneseni na zakonom predvieni nain stjecanja. Pridraj prava stvarnog tereta lanak 587. Ako primatelj uzdravanja daje nekretninu, moe odrediti da se u njegovu korist na njoj osnuje stvarni teret uzdravanja. Utjecaj smrti davatelja uzdravanja na ugovor lanak 588. (1) Umre li davatelj uzdravanja prije primatelja uzdravanja, njegova prava i obveze iz ugovora prelaze na njegove nasljednike, ako oni na to pristanu. (2) Ne pristanu li na produenje ugovora o dosmrtnom uzdravanju, ugovor se raskida, a oni nemaju pravo zahtijevati naknadu za prije dano uzdravanje, te su duni vratiti primatelju uzdravanja ono to je na temelju toga ugovora stekao davatelj uzdravanja. (3) Ako nasljednici davatelja uzdravanja nisu u stanju vratiti ono to je na temelju ugovora o dosmrtnom uzdravanju stekao davatelj uzdravanja, dune su primatelju uzdravanja naknaditi vrijednost steenog. (4) Ako nasljednici davatelja uzdravanja nisu u stanju preuzeti ugovorne obveze, oni imaju pravo zahtijevati naknadu za uzdravanje koje je primatelj uzdravanja dobio od davatelja uzdravanja, no duni su primatelju uzdravanja vratiti ono to je davatelj uzdravanja stekao na temelju ugovora o dosmrtnom uzdravanju. (5) Sud e naknadu iz stavka 3. i 4. ovoga lanka odrediti po slobodnoj ocjeni, uzimajui pri tome u obzir imovinske prilike primatelja uzdravanja i osoba koje su bile ovlatene na produenje ugovora o dosmrtnom1 uzdravanju, te prava koja primatelj uzdravanja ostvaruje na temelju stvarnog tereta. ------------------------1

lanak 13. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.):

U lanku 588. stavku 5. rije: "doivotnom" zamjenjuje se rijeju: "dosmrtnom".

Odgovarajua primjena odredaba ugovora o doivotnom uzdravanju lanak 589. Na ugovor o dosmrtnom uzdravanju na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona o ugovoru o doivotnom uzdravanju. Odsjek 11. UGOVOR O DJELU I. OPE ODREDBE Pojam lanak 590. Ugovorom o djelu izvoa se obvezuje obaviti odreeni posao, kao to je izrada ili popravak neke stvari, izvrenje kakva fizikog ili umnog rada i sl., a naruitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. Odnos prema kupoprodaji lanak 591. (1) Ugovor kojim se jedna strana obvezuje izraditi odreenu pokretnu stvar od svog materijala smatra se u sumnji kupoprodajom. (2) Ali ugovor ostaje ugovor o djelu ako se naruitelj obvezao dati bitan dio materijala potreban za izradu stvari. (3) U svakom sluaju ugovor se smatra ugovorom o djelu ako su ugovaratelji imali na umu osobitu vrijednost izvoaeva rada. Kakvoa izvoaeva materijala lanak 592. (1) Kad je ugovoreno da izvoa izradi stvar od svog materijala, a nije odreena kakvoa, izvoa je duan dati materijal najmanje srednje kakvoe. (2) On odgovara naruitelju za kakvou upotrijebljenog materijala isto kao prodavatelj. II. NADZOR lanak 593. Naruitelj ima pravo nadzora nad obavljanjem posla i davati upute kad to odgovara naravi posla, a izvoa mu je to duan omoguiti.

III. SKLAPANJE UGOVORA NADMETANJEM Poziv na nadmetanje o cijeni radova lanak 594. (1) Poziv upuen odreenom ili neodreenom broju osoba na nadmetanje za izvrenje odreenih radova, pod odreenim uvjetima i uz odreena jamstva, obvezuje pozivatelja da sklopi ugovor o tim radovima s onim koji ponudi najniu cijenu, osim ako je tu obvezu iskljuio u pozivu na nadmetanje. (2) U sluaju iskljuenja obveze da se sklopi ugovor, poziv na nadmetanje smatra se pozivom zainteresiranima da dostave ponude ugovora pod objavljenim uvjetima. Poziv na nadmetanje za umjetniko ili tehniko rjeenje lanak 595. Poziv upuen odreenom ili neodreenom broju osoba na nadmetanje za umjetniko ili tehniko rjeenje namjeravanih radova obvezuje pozivatelja da pod uvjetima sadranim u pozivu na nadmetanje sklopi ugovor sa sudionikom u nadmetanju ije rjeenje prihvati povjerenstvo sastav kojega je unaprijed objavljen, osim ako je tu obvezu iskljuio u pozivu na nadmetanje. IV. OBVEZE IZVOAA Nedostaci materijala i naloga lanak 596. (1) Izvoa je duan upozoriti naruitelja na nedostatke materijala koji mu je naruitelj predao, a koje je primijetio ili je morao primijetiti, inae e odgovarati za tetu. (2) Ako je naruitelj zahtijevao da se stvar izradi od materijala na ije mu je nedostatke izvoa ukazao, izvoa je duan postupiti po njegovu zahtjevu, osim ako je oito da materijal nije podoban za narueno djelo ili ako bi izrada od zahtijevanog materijala mogla nanijeti tetu ugledu izvoaa, u kojem sluaju izvoa moe raskinuti ugovor. (3) Izvoa je duan upozoriti naruitelja na nedostatke u njegovu nalogu te na druge okolnosti za koje je znao ili je morao znati, koje mogu biti znaajne za narueno djelo ili za njegovo izvrenje na vrijeme, inae e odgovarati za tetu. Obveza izvrenja djela lanak 597. (1) Izvoa je duan izvriti djelo kako je ugovoreno i po pravilima struke. (2) On je duan izvriti ga za odreeno vrijeme, a ako ono nije odreeno, onda za vrijeme koje je razumno potrebno za takve poslove.

(3) On ne odgovara za zakanjenje nastalo zbog toga to mu naruitelj nije predao materijal na vrijeme, ili zbog toga to je traio izmjene, ili to mu nije isplatio duni predujam i uope za zakanjenje nastalo ponaanjem naruitelja. Raskid ugovora zbog odstupanja od ugovorenih uvjeta lanak 598. (1) Ako se u tijeku izvrenja djela pokae da se izvoa ne dri uvjeta ugovora i uope da ne radi kako bi trebalo, te da e izvreno djelo imati nedostatke, naruitelj moe upozoriti izvoaa na to i odrediti mu primjeren rok da svoj rad uskladi sa svojim obvezama. (2) Ako do isteka toga roka izvoa ne postupi po zahtjevu naruitelja, ovaj moe raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete. Raskid ugovora prije roka lanak 599. (1) Ako je izvrenje djela u odreenom roku bitan sastojak ugovora, a izvoa je u tolikom zakanjenju sa zapoinjanjem ili zavravanjem posla da je oito da ga nee zavriti u roku, naruitelj moe raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete. (2) On to pravo ima i onda kad rok nije bitan sastojak ugovora, ako zbog takva zakanjenja naruitelj oito ne bi imao interes za ispunjenje ugovora. Povjeravanje izvrenja posla treemu lanak 600. (1) Ako iz ugovora ili naravi posla ne proizlazi to drugo, izvoa nije duan posao obaviti osobno. (2) Izvoa i nadalje odgovara naruitelju za izvrenje posla i kad posao ne obavi osobno. Odgovornost za suradnike lanak 601. Izvoa odgovara za osobe koje su po njegovu nalogu radile na poslu koji je preuzeo kao da ga je sam izvrio. Neposredan zahtjev izvoaevih suradnika prema naruitelju lanak 602. Za naplatu svojih trabina prema izvoau njegovi se suradnici mogu obratiti neposredno naruitelju i zahtijevati od njega da im isplati te trabine na teret iznosa koji u tom asu duguje izvoau.

Predaja izraene stvari naruitelju lanak 603. (1) Izvoa je duan naruitelju predati izraenu ili popravljenu stvar. (2) Izvoa se oslobaa te obveze ako stvar koju je izradio ili popravio propadne iz uzroka za koji on ne odgovara. V. ODGOVORNOST ZA NEDOSTATKE Pregled izvrenog djela i obavijest lanak 604. (1) Naruitelj je duan pregledati izvreno djelo im je to po redovitom tijeku stvari mogue i o naenim nedostacima bez odgaanja obavijestiti izvoaa. (2) Ako naruitelj na poziv izvoaa da pregleda i primi izvreni rad to ne uini bez opravdanog razloga, smatra se da je rad primljen. (3) Nakon pregleda i primanja izvrenog djela izvoa vie ne odgovara za nedostatke koji su se mogli opaziti uobiajenim pregledom, osim ako je znao za njih, a nije ih pokazao naruitelju. Skriveni nedostaci lanak 605. (1) Ako se kasnije pokae neki nedostatak koji se nije mogao otkriti uobiajenim pregledom, naruitelj se ipak moe pozvati na njega, pod uvjetom da o njemu obavijesti izvoaa to prije, a najkasnije u roku od mjesec dana od njegova otkrivanja. (2) Istekom dviju godina od primitka obavljenog posla, naruitelj se vie ne moe pozvati na nedostatke. Gubitak prava lanak 606. (1) Naruitelj koji je izvoaa na vrijeme obavijestio o nedostacima izvrenog djela gubi svoja prava nakon isteka dvije godine od uinjene obavijesti, osim ako je izvoaevom prijevarom bio sprijeen da ih ostvaruje. (2) Ali i nakon isteka toga roka naruitelj ima pravo, ako je o nedostacima pravodobno obavijestio izvoaa, prigovorom protiv izvoaeva zahtjeva za isplatu naknade istaknuti svoj zahtjev na snienje naknade i naknadu tete. Kad izvoa gubi prava

lanak 607. Izvoa se ne moe pozvati na neku odredbu o odgovornosti za nedostatke kad se nedostatak odnosi na injenice koje su mu bile poznate, ili mu nisu mogle ostati nepoznate, a nije ih priopio naruitelju. Pravo zahtijevati uklanjanje nedostataka lanak 608. (1) Naruitelj koji je uredno obavijestio izvoaa da obavljeno djelo ima neki nedostatak moe zahtijevati od njega da nedostatak otkloni, i za to mu odrediti primjeren rok. (2) On ima pravo i na naknadu tete koju trpi zbog toga. (3) Ako uklanjanje nedostatka zahtijeva pretjerane trokove, izvoa moe odbiti da ga izvri, ali u tom sluaju naruitelju pripada, po njegovu izboru, pravo na snienje naknade ili raskid ugovora te pravo na naknadu tete. Raskid ugovora zbog veeg nedostatka lanak 609. Kad obavljeni posao ima takav nedostatak koji djelo ini neuporabljivim ili je obavljen u suprotnosti s izriitim uvjetima ugovora, naruitelj moe, ne traei prethodno otklanjanje nedostatka, raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete. Prava naruitelja u sluaju manjih nedostataka lanak 610. (1) Kad obavljeni posao ima nedostatak zbog kojega djelo nije neuporabljivo, odnosno kad posao nije obavljen u suprotnosti s izriitim uvjetima ugovora, naruitelj je duan dopustiti izvoau da nedostatak otkloni. (2) Naruitelj moe odrediti izvoau primjeren rok za otklanjanje nedostataka. (3) Ako izvoa ne otkloni nedostatak do isteka toga roka, naruitelj moe, po svom izboru, otkloniti nedostatak na raun izvoaa ili sniziti naknadu, ili raskinuti ugovor. (4) Kad je rije o neznatnom nedostatku, naruitelj se ne moe koristiti pravom na raskid ugovora. (5) U svakom sluaju on ima pravo i na naknadu tete. Snienje naknade lanak 611.

Naknada se sniava u razmjeru izmeu vrijednosti djela bez nedostatka u vrijeme sklapanja ugovora i vrijednosti koju bi imalo u to vrijeme djelo s nedostatkom. VI. OBVEZE NARUITELJA Primanje djela lanak 612. Naruitelj je duan primiti djelo obavljeno prema odredbama ugovora i pravilima struke. Odreivanje i isplata naknade lanak 613. (1) Naknada se odreuje ugovorom, ako nije odreena obvezatnom tarifom ili kojim drugim obvezatnim aktom. (2) Ako naknada nije odreena, utvrdit e je sud prema vrijednosti djela, prema normalno potrebnom vremenu za takav posao te prema uobiajenoj naknadi za tu vrstu posla. (3) Naruitelj nije duan isplatiti naknadu prije nego to je pregledao djelo i odobrio ga, osim ako je drukije odreeno. (4) Isto vrijedi ako je ugovoreno obavljanje i predaja djela u dijelovima. Proraun s izriitim jamstvom lanak 614. (1) Ako je naknada ugovorena na temelju prorauna s izriitim jamstvom izvoaa za njegovu tonost, on ne moe zahtijevati poveanje naknade ak i ako je u posao uloio vie rada i ako je obavljanje posla zahtijevalo vee trokove nego to je bilo predvieno. (2) Ovim se ne iskljuuje primjena pravila o raskidu i izmjeni ugovora zbog promijenjenih okolnosti. (3) Ako je naknada ugovorena na temelju prorauna bez izriitog jamstva izvoaa za njegovu tonost, pa se u tijeku rada prekoraenje prorauna pokae neizbjenim, izvoa mora o tome bez odgaanja obavijestiti naruitelja, inae gubi pravo na poveane trokove. VII. RIZIK Kad je izvoa dao materijal lanak 615. (1) Kad je izvoa dao materijal za izradu stvari, a stvar bude oteena ili propadne iz bilo kojega uzroka prije predaje naruitelju, rizik snosi izvoa, te nema pravo na naknadu za dani materijal, a ni na naknadu za svoj rad.

(2) Ako je naruitelj pregledao obavljeno djelo i odobrio ga, smatra se da mu je stvar predana, a da je kod izvoaa ostala na uvanju. (3) Ako je naruitelj pao u zakanjenje zbog neprimanja ponuene stvari, rizik sluajne propasti ili oteenja stvari prelazi na njega. Kad je naruitelj dao materijal lanak 616. (1) Rizik sluajne propasti ili oteenja stvari snosi naruitelj ako je on dao materijal za njezinu izradu. (2) U tom sluaju izvoa ima pravo na naknadu samo ako je stvar propala ili bila oteena nakon dolaska naruitelja u zakanjenje, ili ako se naruitelj nije odazvao njegovu urednu pozivu da stvar pregleda. Rizik u sluaju predaje po dijelovima lanak 617. Ako je ugovoreno da e naruitelj obavljati pregled i primanje pojedinih dijelova kako budu izraeni, izvoa ima pravo na naknadu za izradu dijelova to ih je naruitelj pregledao i odobrio, ak i ako bi oni nakon toga propali kod njega bez njegove krivnje. VIII. PRAVO ZADRANJA lanak 618. Radi osiguranja naplate naknade za rad i naknade za utroeni materijal te ostalih trabina po osnovi ugovora o djelu, izvoa ima pravo zadranja na stvarima to ih je napravio ili popravio te na ostalim predmetima koje mu je predao naruitelj u vezi s njegovim radom. IX. PRESTANAK UGOVORA Raskid ugovora voljom naruitelja lanak 619. Sve dok narueno djelo nije dovreno naruitelj moe raskinuti ugovor kad god hoe, ali je u tom sluaju duan isplatiti izvoau ugovorenu naknadu, umanjenu za iznos trokova koje ovaj nije imao, a koje bi inae imao da ugovor nije raskinut, a i za iznos zarade to ju je ostvario na drugoj strani ili to ju je namjerno propustio ostvariti. Odsjek 12. UGOVOR O GRAENJU I. OPE ODREDBE

Pojam lanak 620. (1) Ugovorom o graenju izvoa se obvezuje prema odreenom projektu izgraditi u ugovorenom roku odreenu graevinu na odreenom zemljitu, ili na takvom zemljitu, odnosno na postojeoj graevini izvesti kakve druge graevinske radove, a naruitelj se obvezuje isplatiti mu za to odreenu cijenu. (2) Ugovor o graenju mora biti sklopljen u pisanom obliku. Graevina lanak 621. Pod "graevinom" razumijevaju se zgrade, brane, mostovi, tuneli, vodovodi, kanalizacije, ceste, eljeznike pruge, bunari i ostale graevine ija izrada zahtijeva vee i sloenije radove. Nadzor lanak 622. Izvoa je duan omoguiti naruitelju stalan nadzor nad radovima i kontrolu koliine, kakvoe i sukladnosti ugraenih proizvoda. Odstupanje od projekta lanak 623. (1) Za svako odstupanje od projekta, odnosno ugovorenih radova izvoa mora imati pisanu suglasnost naruitelja. (2) On ne moe zahtijevati poveanje ugovorene cijene za radove to ih je izveo bez takve suglasnosti. Hitni nepredvieni radovi lanak 624. (1) Nepredviene radove izvoa moe izvesti i bez prethodne suglasnosti naruitelja ako zbog njihove hitnosti nije mogao pribaviti tu suglasnost. (2) Nepredvieni radovi iz stavka 1. ovoga lanka su radovi koje je nuno izvesti: - radi osiguranja stabilnosti graevine, sprjeavanja opasnosti za ivot i zdravlje ljudi, okoli, prirodu, druge graevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljitu a izazvana je izvanrednim i neoekivanim dogaajima, - radi sprjeavanja nastanka tete uslijed tih dogaaja, te

- po naredbi mjerodavnog tijela javne vlasti. (3) Izvoa je duan o tim pojavama i poduzetim mjerama bez odgaanja izvijestiti naruitelja. (4) Izvoa ima pravo na pravinu naknadu za nepredviene radove koji su morali biti izvedeni. (5) Naruitelj moe raskinuti ugovor ako bi zbog tih radova ugovorena cijena morala biti znatno poveana, o emu je duan bez odgaanja obavijestiti izvoaa. (6) U sluaju raskida ugovora naruitelj je duan isplatiti izvoau odgovarajui dio cijene za ve izvedene radove, a i pravinu naknadu za uinjene nune trokove. Cijena radova lanak 625. Cijena radova moe se odrediti po jedinici mjere ugovorenih radova (jedinina cijena) ili u ukupnom iznosu za cijelu graevinu (ukupno ugovorena cijena). Izmjena cijene lanak 626. (1) Ako ugovorom glede izmjene cijene nije predvieno to drugo, izvoa koji je svoju obvezu ispunio u predvienom roku moe zahtijevati poveanje cijene radova ako su se u vremenu izmeu sklapanja ugovora i njegova ispunjenja, a bez njegova utjecaja, poveale cijene elemenata na temelju kojih je odreena cijena radova, tako da bi ta cijena trebala biti vea za vie od dva postotka. (2) U sluaju da izvoa svojom krivnjom nije izveo radove u roku predvienom ugovorom, on moe zahtijevati poveanje cijene radova ako su se u vremenu izmeu sklapanja ugovora i dana kad su radovi prema ugovoru trebali biti zavreni, a bez njegova utjecaja, poveale cijene elemenata na temelju kojih je odreena cijena radova, tako da bi ona, prema novim cijenama tih elemenata, trebala biti vea za vie od pet postotaka. (3) U oba sluaja izvoa moe zahtijevati samo razliku u cijeni radova koja prelazi dva, odnosno pet postotaka. (4) Izvoa se ne moe pozivati na poveanje cijena elemenata na temelju kojih je odreena cijena radova ako je do poveanja cijene dolo nakon njegova dolaska u zakanjenje. Odredba o nepromjenljivosti cijena lanak 627. (1) Ako je ugovoreno da se cijena radova nee mijenjati u sluaju da se nakon sklapanja ugovora poveaju cijene elemenata na temelju kojih je ona odreena, izvoa moe, usprkos takvoj odredbi ugovora, zahtijevati izmjenu cijene radova ako su se cijene elemenata, a bez

njegova utjecaja, poveale u tolikoj mjeri da bi cijena radova trebala biti vea za vie od deset postotaka. (2) Ali i u tom sluaju izvoa moe zahtijevati samo razliku u cijeni koja prelazi deset postotaka, osim ako je do poveanja cijene elemenata dolo poslije njegova dolaska u zakanjenje. Raskid ugovora zbog poveane cijene lanak 628. (1) Ako bi ugovorena cijena morala biti znatno poveana, naruitelj moe raskinuti ugovor. (2) U sluaju raskida ugovora naruitelj je duan isplatiti izvoau odgovarajui dio ugovorene cijene za do tada izvedene radove te pravinu naknadu za uinjene nune trokove. Pravo naruitelja na snienje ugovorene cijene lanak 629. (1) Ako su se u vremenu izmeu sklapanja ugovora i ispunjenja obveze izvoaa cijene elemenata na temelju kojih je odreena cijena radova snizile za vie od dva postotka, a radovi su izvedeni u ugovorenom roku, naruitelj ima pravo traiti odgovarajue snienje ugovorene cijene radova iznad toga postotka. (2) Ako je ugovorena nepromjenljivost cijene radova, a oni su izvedeni u ugovorenom roku, naruitelj ima pravo na snienje ugovorene cijene u sluaju da su se cijene elemenata na temelju kojih je odreena cijena smanjile za toliko da bi cijena bila nia za vie od deset postotaka, i to za razliku u cijeni preko deset postotaka. (3) U sluaju zakanjenja izvoaa radova naruitelj ima pravo na razmjerno snienje cijene radova za svako snienje cijene elemenata na temelju kojih je cijena radova odreena. II. UGOVOR O GRAENJU S ODREDBOM "KLJU U RUKE" lanak 630. (1) Ako ugovor o graenju sadri odredbu "klju u ruke" ili neku drugu slinu odredbu, izvoa se samostalno obvezuje izvesti sve radove potrebne za izgradnju i uporabu graevine.
1

(2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga lanka mogu biti obuhvaeni i poslovi projektiranja.

(31) Ugovorena cijena obuhvaa i vrijednost svih nepredvienih radova i vikova radova, a iskljuuje utjecaj manjkova radova na ugovorenu cijenu, pod pretpostavkom da nije dolo do izmjene opsega ugovorenih radova na temelju sporazuma ugovornih strana ili iz razloga za koje odgovara naruitelj.1 (41) Ako u ugovoru "klju u ruke" sudjeluje kao ugovorna strana vie izvoaa, njihova odgovornost prema naruitelju je solidarna.

------------------------1

lanak 14. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.):

U lanku 630. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: ... Dosadanji stavak 2., koji postaje stavak 3., mijenja se i glasi: ... Dosadanji stavak 2. glasio je: (2) U tom sluaju ugovorena cijena obuhvaa i vrijednost svih nepredvienih radova i vikova radova, a iskljuuje utjecaj manjkova radova na ugovorenu cijenu. Dosadanji stavak 3. postaje stavak 4. III. ODGOVORNOST ZA NEDOSTATKE Primjena pravila ugovora o djelu lanak 631. Ako u sljedeim odredbama nije drukije odreeno, na odgovornost za nedostatke graevine primjenjuju se odgovarajue odredbe ugovora o djelu. Prijelaz prava iz odgovornosti za nedostatke lanak 632. Prava naruitelja prema izvoau zbog nedostatka graevine prelaze i na sve kasnije stjecatelje graevine ili njezina dijela, ali s tim da kasnijim stjecateljima ne tee novi rok za obavijest i tubu, ve im se uraunava rok prednika. IV. ODGOVORNOST ZA BITNE ZAHTJEVE ZA GRAEVINU U emu se sastoji lanak 633. (1) Izvoa odgovara za nedostatke graevine koji se tiu ispunjavanja zakonom odreenih bitnih zahtjeva za graevinu ako se ti nedostaci pokau za vrijeme od deset godina od predaje i primitka radova. (2) Izvoa odgovara i za nedostatke zemljita na kojem je podignuta graevina, koji bi se pokazali za vrijeme od deset godina od predaje i primitka radova, osim ako elaboratom o geotehnikim istranim radovima ili drugom odgovarajuom ispravom nije utvreno da je zemljite podobno za graenje, a tijekom graenja se nisu pojavile okolnosti koje dovode u sumnju osnovanost navedenih isprava. (3) Isto vrijedi i za projektanta ako nedostatak graevine ili zemljita potjee od nekog nedostatka u projektu.

(4) Isto vrijedi i za osobu koja obavlja nadzor ako nedostatak graevine ili zemljita potjee od nekog nedostatka u provedbi nadzora. (5) Oni su odgovorni ne samo prema naruitelju nego i svakom drugom stjecatelju graevine. (6) Ova njihova odgovornost ne moe se ugovorom iskljuiti ni ograniiti. Dunost obavjeivanja i gubitak prava lanak 634. (1) Naruitelj ili drugi stjecatelj duan je o nedostacima obavijestiti izvoaa, projektanta ili osobu koja obavlja nadzor u roku od est mjeseci otkad je nedostatak utvrdio, inae gubi pravo da se na nj pozove. (2) Pravo naruitelja ili drugog stjecatelja prema izvoau, odnosno projektantu po osnovi njihove odgovornosti za nedostatke prestaje za godinu dana raunajui od dana kad je naruitelj, odnosno stjecatelj obavijestio projektanta, odnosno izvoaa o nedostatku. Smanjenje i iskljuenje odgovornosti lanak 635. (1) Izvoa se ne oslobaa odgovornosti ako je pri izvoenju odreenih radova postupao po zahtjevima naruitelja. (2) Ali ako je prije izvrenja odreenog rada po zahtjevu naruitelja upozorio ovoga na opasnost od tete, njegova odgovornost se smanjuje, a prema okolnostima konkretnog sluaja moe se i iskljuiti. Regresi lanak 636. (1) Kad su za tetu odgovorni izvoa, projektant i osoba koja obavlja nadzor, odgovornost svakog od njih odreuje se razmjerno njihovoj krivnji. (2) Projektant kojem je povjeren i nadzor nad izvoenjem planiranih radova odgovara i za nedostatke u izvedenim radovima nastale krivnjom izvoaa, ako ih je mogao opaziti savjesnim nadgledanjem radova, ali ima pravo zahtijevati od izvoaa odgovarajuu naknadu. (3) Osoba koja obavlja nadzor odgovara i za nedostatke u izvedenim radovima nastale krivnjom izvoaa, ako ih je mogla opaziti savjesnim nadziranjem radova, ali ima pravo zahtijevati od izvoaa odgovarajuu naknadu. (4) Izvoa koji je naknadio tetu nastalu zbog nedostatka u izvedenim radovima ima pravo zahtijevati naknadu od projektanta u mjeri u kojoj nedostaci u izvedenim radovima potjeu od nedostataka u projektu.

(5) Izvoa koji je naknadio tetu nastalu zbog nedostatka u izvedenim radovima ima pravo zahtijevati naknadu od osobe koja je nadzirala izvoenje radova u mjeri u kojoj nedostaci u izvedenim radovima potjeu od nedostataka u provedbi nadzora. (6) Kad je za nedostatak odgovorna osoba kojoj je izvoa bio povjerio obavljanje jednog dijela posla, izvoa je, ako namjerava od nje zahtijevati naknadu, mora obavijestiti o postojanju nedostatka u roku od dva mjeseca raunajui od dana kad je on sam obavijeten od naruitelja o istom nedostatku. Odsjek 13. UGOVOR O ORTATVU I. OPE ODREDBE Pojam lanak 637. (1) Ugovorom o ortatvu uzajamno se obvezuju dvije ili vie osoba uloiti svoj rad i/ili imovinu radi postizanja zajednikog cilja. (2) Ortatvo je zajednica osoba i dobara bez pravne osobnosti. II. IMOVINA ORTATVA Sastav imovine lanak 638. (1) Imovinu ortatva ine ulozi ortaka (glavnica) te imovina steena poslovanjem ortatva. (2) U imovinu ortatva ulaze i naknade za unitene, oteene ili oduzete stvari koje pripadaju imovini ortatva. (3) Imovina ortatva zajednika je imovina ortaka. (4) Imovina ortaka koja kao ulog nije unesena u zajedniku imovinu ostaje njegova posebna, od zajednike odvojena imovina. Ulog lanak 639. (1) Ulog se moe sastojati u stvarima, pravima, novcu, radu i drugim dobrima. (2) Ako se ulae cijela imovina, pod njom se razumijeva samo sadanja imovina, ali ako ugovor obuhvaa i buduu imovinu, pod njom se razumijeva samo steena, a ne i naslijeena imovina, osim ako su obje izrijekom ugovorene.

(3) Ugovor koji se odnosi na ulaganje samo sadanje ili samo budue imovine nije valjan bez popisa i opisa dijelova koji u nju ulaze. (4) Ortak koji se obvezao uloiti samo svoj rad ima pravo na udio u dobiti, ali ne i na udio u glavnici ortatva, osim ako je vrijednost njegova rada, procijenjena u novcu, ukljuena u glavnicu. Veliina uloga lanak 640. (1) Ako nije drukije ugovoreno, ortaci su obvezni na jednake uloge. (2) Ortak nije obvezan na naknadno poveanje ugovorenog uloga, ali ako se zbog promijenjenih okolnosti zajedniki cilj ne bi mogao postii bez poveanja uloga, ortak koji ne pristaje na poveanje moe istupiti iz ortatva, a moe ga se iz njega i iskljuiti. (3) Svi su ortaci, u pravilu, duni jednako sudjelovati u ostvarivanju zajednikog cilja, bez obzira na vrstu i veliinu njihovih uloga. Unoenje uloga u imovinu ortatva lanak 641. (1) Stvari i prava koji ine ulog postaju imovinom ortatva na temelju ugovora o ortatvu na nain propisan za stjecanje pojedinih imovinskih prava. (2) Ortak odgovara za materijalne i pravne nedostatke svog uloga. (3) Glede snoenja rizika za sluajnu propast ili oteenje stvari i glede odgovornosti za nedostatke stvari na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe o zakupu, ako se stvar daje na koritenje, a odredbe o kupoprodaji, ako se ulae vlasnitvo stvari. (4) Kad se ulau novac i stvari procijenjene u novcu, u dvojbi se smatra da se daju u vlasnitvo. (5) Ortak ne moe raspolagati svojim udjelom niti pojedinim stvarima i pravima iz zajednike imovine, niti moe zahtijevati njezinu diobu. (6) Ali ortak moe raspolagati s pravom na naknadu izdataka koje je imao u obavljanju poslova ortatva, ako dospijevaju prije prestanka ortatva, na kamate koje mu pripadaju za predujmljeni novac i na isplatu onoga to e mu pripasti po prestanku ortatva. III. POSLOVODSTVO I ZASTUPANJE Zajedniko poslovodstvo lanak 642. (1) Pravo na voenje poslova ortatva pripada zajedniki svim ortacima.

(2) Odluke u voenju poslova ortatva donose se primjenom propisa o upravljanju stvarju u suvlasnitvu. (3) Ortak koji ulae samo svoj rad, a koji nije ukljuen u glavnicu, sudjeluje kod donoenja odluka, ali bez prava glasa. Prijenos poslovodstva, zastupanje, zabrana konkurencije lanak 643. (1) Kad je ugovorom o ortatvu ovlatenje na voenje poslova preneseno na jednog ili vie ortaka, tada se oni smatraju opunomoenicima. (2) Ako je ovlatenje na voenje poslova preneseno na vie ortaka, na odgovarajui se nain primjenjuje odredba lanka 642. stavka 2. ovoga Zakona, ali ako je ugovorom o ortatvu odreeno da svaki od njih moe sam poduzimati poslove, svaki se od ostalih ortaka ovlatenih na voenje poslova moe usprotiviti poduzimanju posla u kojem se sluaju namjeravani posao ne moe poduzeti. (3) Na prava i obveze ortaka kojima je povjereno voenje poslova ortatva na odgovarajui se nain primjenjuju i odredbe ovoga Zakona o nalogu, ako ugovorom o ortatvu nije drukije odreeno. (4) Nijedan ortak nema pravo povjeriti voenje poslova ortatva treoj osobi, niti koga primiti u ortatvo, a ni poduzeti posao kojim bi se, radi svoje posebne koristi, ugrozilo postizanje zajednikog cilja ili nanijela teta ortatvu. Polaganje rauna lanak 644. (1) Ortaci kojima je povjereno poslovodstvo duni su uredno voditi poslovne knjige i polagati raun o stanju zajednike imovine te svim prihodima i rashodima. (2) Prije nego se dovri posao, ne moe se zahtijevati zakljuni obraun i podjela dobiti i gubitka, ali ako se radi o dugoronim poslovima koji donose godinji prihod, ortaci mogu zahtijevati polaganje rauna i podjelu dobiti po proteku svake poslovne godine. (3) Ortak koji je pristao na podnoenje samo zakljunog obrauna ili se odrekao prava zahtijevati polaganje rauna moe, ako dokae nepoteno voenje poslova, zahtijevati polaganje rauna za dovrene i zapoete poslove. (4) Ostali ortaci duni su ortaku koji vodi poslove nadoknaditi izdatke koje je pri tome uinio kao i tetu koju pretrpi zbog rizika koji su s time neposredno u vezi. (5) Za predujmljeni novac ortak ima pravo na kamate od dana kad ga je predujmio pa do isplate. (6) Ortak koji vodi poslove ortatva nema pravo na posebnu nagradu za osobno uloeni trud u voenju tih poslova.

Pravo nadzora lanak 645. (1) Ortaci koji su povjerili poslovodstvo jednom ili nekolicini ortaka, zadravaju pravo osobnog nadzora nad poslovanjem ortatva koje ukljuuje pravo zahtijevati izvjee o poslovima ortatva i pravo uvida u poslovne knjige i druge isprave. (2) Iskljuenje ili ogranienje prava ortaka iz stavka 1. ovoga lanka je bez uinka ako se moe osnovano posumnjati da poslovi ortatva nisu uredno voeni. Oduzimanje ovlatenja i otkaz poslovodstva lanak 646. (1) Ovlatenje na voenje poslova preneseno na jednog ili vie ortaka, ako ugovorom o ortatvu nije drukije odreeno, moe se jednoglasnom odlukom ostalih ortaka oduzeti zbog grube povrede povjerene dunosti, nesposobnosti za uspjeno voenje poslova ili drugih vanih razloga. (2) Ortak moe otkazati povjereno mu poslovodstvo ako za to ima opravdan razlog. (3) U sluaju otkaza odgovarajue se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o nalogu koje se odnose na otkaz nalogoprimca. IV. ODNOS PREMA TREIMA Sklapanje pravnih poslova lanak 647. (1) Ortak ne moe pravnim poslom s treom osobom pravovaljano obvezati ortatvo bez izriitog ili preutnog pristanka ostalih ortaka ili njihovih opunomoenika. (2) Poloaj treega moe imati i ortak koji je u ortatvu samo s dijelom svoje imovine, a s preostalim dijelom samostalno sudjeluje u pravnom prometu. Trabine i dugovanja ortatva lanak 648. (1) Ako ugovorom o ortatvu nije drukije odreeno, trabine ortatva pripadaju svim ortacima zajedno. (2) Ortak moe zahtijevati od dunika da obvezu ispuni svim ortacima zajedno, a samo njemu ako je od svih ostalih ortaka ovlaten primiti ispunjenje. (3) Dunik moe ispuniti obvezu prema ortatvu ortaku kojega sam izabere, sve dok svi ortaci ili neki od njih ne zahtijevaju ispunjenje.

(4) Ako s vjerovnikom nije drukije ugovoreno, za obveze ortatva solidarno odgovaraju svi ortaci. (5) Trei kao dunik ortatva ne moe staviti u prijeboj trabinu koju ima prema nekome od ortaka s trabinama koje pripadaju ortatvu. (6) Prigovor da trabina pripada imovini ortatva ne moe se istaknuti prema duniku koji to nije znao, niti mu je moralo biti poznato. V. ODGOVORNOST ZA TETU Odgovornost za tetu i nedoputenost prijeboja lanak 649. (1) Ortak odgovara za tetu koju nanese ortatvu, osim ako dokae da je teta nastala bez njegove krivnje. (2) Nije doputen prijeboj tete s koriu koju je ortak inae pribavio ortatvu, osim kad su teta i korist nastale istim samovlasno poduzetim poslom. VI. DOBIT I GUBITAK Pojam lanak 650. (1) Dobit je onaj dio imovine ortatva koji preostane nakon odbitka vrijednosti uloga, zajednikih dugova i trokova. (2) Gubitak nastaje kad imovina ortatva padne ispod vrijednosti uloga. Udjeli u dobiti i gubitku lanak 651. (1) Ako udjeli ortaka u dobiti i gubitku nisu utvreni ugovorom o ortatvu, svaki ortak ima, neovisno o vrsti i veliini uloga, jednak udio u dobiti i gubitku. (2) Ako je odreen samo udio u dobiti, ili samo u gubitku, u dvojbi to utanaenje vrijedi za dobit i za gubitak. VII. ISTUP I ISKLJUENJE ORTAKA Istup iz ortatva lanak 652. (1) Ugovor o ortatvu sklopljen na neodreeno vrijeme ortak moe otkazati u svako doba, osim u nevrijeme ili na tetu ostalih ortaka.

(2) Isto vrijedi za ortatvo koje je nakon isteka odreenog vremena preutno nastavljeno, kao i za ortatvo osnovano za trajanja ivota ortaka. (3) Ugovor o ortatvu sklopljen na odreeno vrijeme moe se otkazati prije isteka toga vremena samo iz vanih razloga, a osobito zbog povrede bitne obveze iz ugovora o ortatvu koju, namjerno ili iz krajnje nepanje, uini drugi ortak, zbog nemogunosti ispunjenja takve obveze ili smrti, odnosno istupa ortaka od kojega je poglavito zavisilo obavljanje poslova ortatva. (4) Ortak koji otkae suprotno odredbama iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, odgovara ostalim ortacima za tetu koja zbog toga nastane. (5) Vjerovnik koji je postigao pljenidbu udjela u imovini ortaka, moe otkazati ortatvo i bez pridravanja otkaznog roka. (6) Za vrijeme trajanja ortatva vjerovnik ne moe ostvarivati prava ortaka iz ugovora o ortatvu, osim prava na udio u dobiti. (7) Nitetna je odredba ugovora kojom se iskljuuje ili ograniuje pravo ortaka na otkaz ugovora o ortatvu. Iskljuenje ortaka lanak 653. (1) Ortak se moe iskljuiti iz ortatva ako za to postoje vani razlozi, a osobito zbog povrede bitne obveze iz ugovora o ortatvu, pada pod steaj, potpunog ili djelominog oduzimanja poslovne sposobnosti ili gubitka povjerenja zbog uinjenog kanjiva djela. (2) Odluku o iskljuenju, ako nije drukije ugovoreno, donose ostali ortaci jednoglasno. Uinak istupa i iskljuenja lanak 654. (1) Uinak istupa i iskljuenja nastupa danom izjave o otkazu, odnosno danom priopenja odluke o iskljuenju, pa i onda kad su bili osporeni, a zatim potvreni kao pravovaljani. (2) Ortak koji je otkazao ugovor o ortatvu ili je iz ortatva iskljuen sudjeluje u dobiti i gubitku nastalima do dana otkaza, odnosno iskljuenja. (3) Ortak sudjeluje u dobiti i u gubitku i iz onih poslova koji u vrijeme njegova izlaska iz ortatva jo nisu bili okonani i koje su ostali ortaci ovlateni privesti kraju onako kako je to za njih najpovoljnije. (4) Ortak koji je izaao iz njega ima pravo po proteku svake poslovne godine zahtijevati obraun o poslovima koji su u meuvremenu privedeni kraju, o isplatama koje mu na temelju toga pripadaju i o stanju poslova koji jo nisu okonani.

(5) Udio ortaka iz stavka 1. ovoga lanka u imovini ortatva prirasta ostalim ortacima, a ovi su duni vratiti mu stvari koje je dao ortatvu na koritenje, osloboditi ga zajednikih obveza, odnosno dati mu primjereno osiguranje ako te obveze jo nisu dospjele i isplatiti mu ono to bi dobio od zajednike imovine kad bi u vrijeme njegova istupa, odnosno iskljuenja ortatvo prestalo. (6) Ako zajednika imovina nije dovoljna da se njome pokriju zajednike obveze i ulozi, ortak koji je izaao iz njega duan je razmjerno njegovu udjelu u ortatvu ostalim ortacima nadoknaditi taj gubitak. (7) Ostala prava i obveze ortaka iz stavka 1. ovoga lanka utvruju se prema odredbama o diobi zajednike imovine ortatva u sluaju njegova prestanka. VIII. PRESTANAK ORTATVA Razlozi prestanka lanak 655. Ortatvo prestaje: 1. ostvarenjem cilja ortatva ili ako njegovo ostvarenje postane nemoguim, 2. protekom vremena na koje je sklopljen ugovor o ortatvu, 3. propau zajednike imovine, 4. sporazumom ortaka, 5. smru, odnosno prestankom postojanja te istupom i iskljuenjem ortaka, ako ortatvo ine dva ortaka, 6. odlukom suda u sluaju prestanka ortatva iz vanog razloga. Nasljeivanje prava i obveza ortaka lanak 656. (1) Prava i obveze ortaka u pravilu ne prelaze na njegove nasljednike. (2) Nasljednici ortaka duni su o njegovoj smrti bez odgaanja obavijestiti ostale ortake i poduzeti mjere za zatitu njihovih interesa, a ostali ortaci su duni bez odgaanja preuzeti poslove koji su bili povjereni umrlome ortaku. (3) Nasljednici ortaka, ako se ortatvo ne bi s njima nastavilo, ovlateni su zahtijevati polaganje rauna i njihovo podmirenje do dana ostaviteljeve smrti, ali i obvezni podmiriti ono to je ostavitelj dugovao ortatvu.

(4) Ako su ugovorom o ortatvu izrijekom obuhvaeni nasljednici ortaka, obvezni su, ako prihvate nasljedstvo, nastaviti ortatvo, ali ta se obveza ne moe odnositi na nasljednike nasljednika. (5) Ako nasljednik nije u stanju ispuniti ostaviteljeve obveze prema ortatvu, odbit e mu se od naslijeenog udjela razmjeran dio. IX. DIOBA ZAJEDNIKE IMOVINE Povrat stvari lanak 657. (1) Nakon prestanka ortatva slijedi dioba zajednike imovine. (2) Stvari koje je ortak dao na koritenje, odnosno uporabu ortatvu, vraaju mu se s time da nema pravo na naknadu za sluajnu propast ili oteenje stvari, niti za njezino pogoranje zbog redovite uporabe. Redoslijed u diobi zajednike imovine lanak 658. (1) Iz zajednike imovine najprije se podmiruju dugovanja ortatva, a ako su nedospjela i sporna ostavlja se onoliko koliko je potrebno za njihovo podmirenje. (2) Nakon podmirenja zajednikih dugova vraaju se ulozi s time da se za nenovane uloge, osim onih koji su se sastojali u radu ili preputanju stvari na uporabu, naknauje vrijednost koju su imali u vrijeme ulaganja. (3) Radi namirenja dugova i vraanja uloga unovit e se zajednika imovina, ako je to potrebno. (4) Ostatak zajednike imovine, nakon podmirenja dugova ortatva i vraanja uloga, dijeli se na ortake prema njihovim udjelima u dobiti. (5) Ako je to potrebno radi diobe imovine, smatra se da se ortatvo nastavlja glede okonanja poslova u tijeku, sklapanja novih poslova potrebnih za okonanje tih poslova kao i za odravanje i upravljanje zajednikom imovinom. (6) Ako iz ugovora o ortatvu ne proizlazi to drugo, s prestankom ortatva prestaje i ovlatenje ortaka da vodi poslove ortatva, a poslove iz stavka 5. ovoga lanka nastavljaju voditi svi ortaci zajedno. Doplata manjka lanak 659.

Ako zajednika imovina nije dovoljna za podmirenje zajednikih dugova i vraanje uloga, ortaci doplauju manjak prema razmjeru snaanja gubitka, ali ako se od nekog ortaka ne bi mogao naplatiti dio koji na njega otpada, ostali ortaci ga snose na jednake dijelove. Primjena odredaba o razvrgnuu suvlasnike zajednice lanak 660. Na pitanja u vezi s diobom zajednike imovine koja nisu ureena u prethodnim odredbama, na odgovarajui se nain primjenjuju propisi o razvrgnuu suvlasnike zajednice. Odsjek 14. UGOVOR O PRIJEVOZU I. OPE ODREDBE Pojam lanak 661. (1) Ugovorom o prijevozu obvezuje se prijevoznik prevesti na odreeno mjesto neku osobu ili stvar, a putnik, odnosno poiljatelj se obvezuje da mu za to plati odreenu naknadu. (2) Prijevoznikom, prema ovom Zakonu, smatra se kako osoba koja se bavi prijevozom kao svojim redovitim poslovanjem, tako i svaka druga osoba koja se ugovorom obvee izvriti prijevoz uz naknadu. Obveze prijevoznika u linijskom prijevozu lanak 662. (1) Prijevoznik koji obavlja prijevoz na odreenoj liniji (linijski prijevoz) duan je redovito i uredno odravati objavljenu liniju. (2) On je duan primiti na prijevoz svaku osobu i svaku stvar koji udovoljavaju uvjetima odreenim u objavljenim opim uvjetima. (3) Ako redovita prijevozna sredstva prijevoznika nisu dovoljna za izvrenje svih zahtijevanih prijevoza, prvenstvo imaju osobe ili stvari za koje je to posebnim propisima predvieno, a daljnje se prvenstvo odreuje prema redu zahtjeva, s tim da se izmeu istodobnih zahtjeva prvenstvo odreuje prema veoj duljini prijevoza. Odustanak od ugovora lanak 663. (1) Poiljatelj, odnosno putnik moe odustati od ugovora prije nego to pone njegovo ispunjenje, ali je duan naknaditi tetu koju bi prijevoznik pretrpio zbog toga.

(2) Kad prijevoznik s poinjanjem prijevoza kasni toliko da druga strana vie nema interesa za ugovoreni prijevoz, ili kad prijevoznik nee ili ne moe izvriti ugovoreni prijevoz, druga strana moe odustati od ugovora i zahtijevati povrat plaene naknade. Visina naknade za prijevoz lanak 664. (1) Ako je visina naknade za prijevoz odreena tarifom ili kojim drugim objavljenim obvezatnim aktom, ne moe se ugovoriti vea naknada. (2) Ako iznos naknade za prijevoz nije odreen tarifom ili kojim drugim objavljenim obvezatnim aktom, a ni ugovorom, prijevoznik ima pravo na uobiajenu naknadu za tu vrstu prijevoza. (3) U ostalom na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe o naknadi kod ugovora o djelu. Ogranienje primjene odredaba ovoga odsjeka lanak 665. Odredbe ovoga odsjeka primjenjuju se na sve vrste prijevoza ako zakonom za pojedine vrste nije drukije odreeno. II. UGOVOR O PRIJEVOZU STVARI 1. Ope odredbe Predaja stvari lanak 666. Prijevoznik je duan stvar koju je primio radi prijevoza predati na odreenom mjestu poiljatelju ili primatelju. O emu poiljatelj treba obavijestiti prijevoznika lanak 667. (1) Poiljatelj je duan obavijestiti prijevoznika o vrsti poiljke, njezinu sadraju i koliini, i priopiti mu kamo poiljka treba biti prevezena, ime i adresu primatelja poiljke, svoje ime i svoju adresu te sve drugo to je potrebno da bi prijevoznik mogao ispuniti svoje obveze bez odgaanja i smetnji. (2) Kad se u poiljci nalaze dragocjenosti, vrijednosni papiri ili druge skupocjene stvari, poiljatelj je duan obavijestiti o tome prijevoznika u vrijeme njihove predaje na prijevoz i priopiti mu njihovu vrijednost.

(3) Kad je rije o prijevozu opasne stvari ili stvari za koju su potrebni posebni uvjeti prijevoza, poiljatelj je duan o tome obavijestiti prijevoznika na vrijeme tako da bi on mogao poduzeti odgovarajue posebne mjere. (4) Ako poiljatelj ne dade prijevozniku podatke iz stavka 1. i 3. ovoga lanka ili mu ih dade pogreno, odgovara za tetu koja bi zbog toga nastala. Teretni list lanak 668. (1) Ugovaratelji su duni o poiljci predanoj na prijevoz nainiti teretni list. (2) Teretni list mora sadravati: nadnevak i mjesto nainjenja, ime (tvrtku, naziv) i adresu poiljatelja i prijevoznika, registarski broj vozila, podatke o vrsti, koliini i pakiranju poiljke, popis isprava koje se prilau uz teretni list, nadnevak i mjesto utovara, ime (tvrtku, naziv) i adresu primatelja, odredite i mjesto istovara, iznos naknade za prijevoz, odnosno zabiljeku da je naknada plaena unaprijed, trokove prijevoza, odredbu o iznosu kojim je poiljka optereena, potpise obiju strana. (3) Teretni list moe sadravati i druge podatke o kojima se strane sporazume. (4) Teretni list se popunjava u tri primjerka, jedan za primatelja, drugi za prijevoznika koji prati poiljku, trei za poiljatelja. (5) Teretni list moe sadravati odredbu po naredbi ili glasiti na donositelja, u kojem sluaju se na primjerku poiljatelja mora naznaiti da se radi o prenosivom teretnom listu, a na ostalim primjercima da je izdan prenosivi teretni list. Ugovor o prijevozu i teretni list lanak 669. Postojanje i valjanost ugovora o prijevozu neovisni su o postojanju teretnog lista i njegovoj tonosti. 2. Odnos poiljatelja i prijevoznika Pakiranje lanak 670. (1) Poiljatelj je duan zapakirati stvari na propisani ili uobiajeni nain da ne bi dolo do nastanka kakve tete ili ugroavanja sigurnosti ljudi ili dobara. (2) Prijevoznik je duan upozoriti poiljatelja na nedostatke pakiranja koji se mogu opaziti, inae odgovara za oteenje poiljke koje bi se dogodilo zbog tih nedostataka.

(3) Ali prijevoznik ne odgovara za oteenje poiljke ako je poiljatelj, iako mu je skrenuta pozornost na nedostatke pakiranja, zahtijevao da prijevoznik primi poiljku na prijevoz s tim nedostacima. (4) Prijevoznik je duan odbiti poiljku ako su nedostaci u njezinu pakiranju takvi da moe biti ugroena sigurnost osoba ili dobara ili prouzroena kakva teta. (5) Za tetu koju zbog nedostatka u pakiranju pretrpe tree osobe dok se stvar nalazi kod prijevoznika odgovara prijevoznik, a on ima pravo zahtijevati naknadu od poiljatelja. Naknada za prijevoz i trokovi u vezi s prijevozom lanak 671. (1) Poiljatelj je duan isplatiti prijevozniku naknadu za prijevoz i trokove u vezi s prijevozom. (2) Ako u teretnom listu nije navedeno da poiljatelj plaa naknadu za prijevoz i ostale trokove u vezi s prijevozom, smatra se da je poiljatelj uputio prijevoznika da ih naplati od primatelja. Raspolaganje poiljkom lanak 672. (1) Poiljatelj moe raspolagati poiljkom i mijenjati naloge sadrane u ugovoru te moe dati nalog prijevozniku da obustavi daljnji prijevoz poiljke, da mu poiljku vrati, da je preda drugom primatelju ili da je uputi u neko drugo mjesto. (2) Pravo poiljatelja da mijenja naloge prestaje nakon prispijea poiljke u odredino mjesto, kad prijevoznik preda primatelju teretni list, ili kad prijevoznik pozove primatelja da preuzme poiljku, ili kad primatelj sam zatrai njezinu predaju. (3) Ako je izdan teretni list po naredbi, odnosno na donositelja, prava poiljatelja iz stavka 2. ovoga lanka pripadaju iskljuivo zakonitom imatelju teretnog lista. (4) Ovlatena osoba koja se poslui pravom davanja novih naloga prijevozniku duna je naknaditi mu trokove i tetu to ih je imao zbog toga te mu na njegov zahtjev dati jamstvo da e mu trokovi i teta biti naknaeni. Pravac prijevoza lanak 673. (1) Prijevoznik je duan izvriti prijevoz ugovorenim putem. (2) Ako nije ugovoreno kojim putem treba izvriti prijevoz, prijevoznik je duan izvriti ga onim putem koji najvie odgovara interesima poiljatelja. Smetnje pri izvrenju prijevoza

lanak 674. (1) Prijevoznik je duan obavjetavati poiljatelja o svim okolnostima koje bi bile od utjecaja na izvrenje prijevoza i postupiti po uputama to ih od njega dobije. (2) Prijevoznik nije duan postupiti po uputama poiljatelja ije bi izvrenje moglo ugroziti sigurnost osoba ili dobara. (3) Ako bi sluaj bio takav da se ne bi mogle ekati poiljateljeve upute, prijevoznik je duan postupiti kako bi postupio dobar gospodarstvenik, odnosno dobar domain u istoj situaciji i o tome obavijestiti poiljatelja i traiti njegove daljnje upute. (4) Prijevoznik ima pravo na naknadu trokova to ih je imao zbog smetnji nastalih bez njegove krivnje. Naknada u sluaju prekida prijevoza lanak 675. (1) Ako je prijevoz prekinut iz nekog uzroka za koji odgovara prijevoznik, on ima pravo na razmjeran dio naknade za izvreni prijevoz, ali je drugoj ugovornoj strani duan naknaditi tetu nastalu prekidom prijevoza. (2) Ako je prijevoz prekinut iz nekog uzroka za koji ne odgovara nijedna od zainteresiranih osoba, prijevoznik ima pravo na razliku izmeu ugovorene naknade za prijevoz i trokove prijevoza od mjesta gdje je prijevoz prekinut do odredinog mjesta. (3) Prijevoznik nema pravo ni na dio naknade ako u tijeku prijevoza poiljka propadne zbog vie sile. Kad poiljka ne moe biti predana lanak 676. (1) Ako primatelj ne moe biti obavijeten o prispijeu poiljke ili je odbije primiti, i uope ako poiljka ne moe biti predana, ili ako primatelj ne isplati prijevozniku dunu naknadu i ostale iznose koji terete poiljku, prijevoznik je duan obavijestiti o tome poiljatelja, traiti od njega upute i poduzeti za njegov raun potrebne mjere za uvanje stvari. (2) Ako u primjerenom roku ovlatena osoba ne poduzme nita s poiljkom, prijevoznik je ima pravo prodati prema pravilima o prodaji dugovane stvari u sluaju zakanjenja vjerovnika i naplatiti svoje trabine iz postignute cijene, a ostatak je duan poloiti kod suda za ovlatenu osobu. Odgovornost prijevoznika prema poiljatelju lanak 677. Ako je prijevoznik predao poiljku primatelju, a nije naplatio iznos kojim je bila optereena, duan je isplatiti taj iznos poiljatelju, ali ima pravo traiti naknadu od primatelja.

3. Odnos prijevoznika i primatelja Obavjeivanje primatelja o prispijeu poiljke lanak 678. (1) Prijevoznik je duan obavijestiti primatelja bez odgaanja da je poiljka prispjela, staviti mu je na raspolaganje kako je ugovoreno i podnijeti mu teretni list. (2) Ako je teretni list izdan po naredbi ili na donositelja, prijevoznik je duan postupiti po odredbi iz stavka 1. ovoga lanka samo ako je u teretnom listu oznaena osoba u odredinom mjestu koju treba obavijestiti da je poiljka prispjela. Predaja poiljke lanak 679. Prijevoznik moe odbiti predaju poiljke ako mu se istodobno ne preda primjerak teretnog lista na kojem je primatelj potvrdio da mu je poiljka predana. Pravo primatelja da zahtijeva predaju poiljke lanak 680. (1) Primatelj moe ostvariti prava iz ugovora o prijevozu prema prijevozniku i od njega zahtijevati predaju teretnog lista i poiljke tek poto ona prispije u odredino mjesto. (2) Prijevoznik je duan na zahtjev primatelja predati mu poiljku prije nego to ona prispije u odredite samo ako ga je na to ovlastio poiljatelj. (3) Primatelj moe ostvariti prava iz ugovora o prijevozu i zahtijevati od prijevoznika predaju poiljke samo ako udovolji uvjetima predvienim u ugovoru o prijevozu. Utvrivanje istovjetnosti i stanja poiljke lanak 681. (1) Ovlatena osoba ima pravo zahtijevati da se zapisniki utvrdi istovjetnost poiljke i, ako je poiljka oteena, u emu se sastoji oteenje. (2) Ako se utvrdi da poiljka nije ona koja je bila predana prijevozniku, ili da je oteenje vee nego to je prijevoznik tvrdio, trokove utvrivanja snosi prijevoznik. Isplata naknade za prijevoz lanak 682. (1) Preuzimanjem poiljke i teretnog lista primatelj se obvezuje isplatiti prijevozniku naknadu za prijevoz, ako nije to drugo odreeno u ugovoru o prijevozu ili u teretnom listu, te mu isplatiti iznose kojima je poiljka optereena.

(2) Ako primatelj smatra da nije duan isplatiti prijevozniku onoliko koliko ovaj zahtijeva, on moe ostvariti prava iz ugovora samo ako kod suda poloi sporni iznos. 4. Odgovornost za gubitak, oteenje i zakanjenje Gubitak i oteenje poiljke lanak 683. (1) Prijevoznik odgovara za potpun ili djelomian gubitak i oteenje poiljke od trenutka preuzimanja do njezine predaje, osim ako ne dokae da je teta nastala bez njegove krivnje. (2) Prijevoznik za tetu odgovara do iznosa odreenog zakonom ili meunarodnim ugovorom. (3) Ako nije drukije ugovoreno, vrijednost robe odreuje se prema trinoj cijeni poiljke u vrijeme i mjestu predaje na prijevoz. (4) Nitetne su odredbe ugovora o prijevozu, opih uvjeta prijevoza, tarifa ili kojega drugoga opeg akta kojima se prijevoznik potpuno ili djelomice oslobaa odgovornosti predviene ovim Zakonom, prebacuje teret dokazivanja s prijevoznika ili kojima se predviaju povoljnija ogranienja odgovornosti i visine naknade od onih predvienih zakonom ili meunarodnim ugovorom. Gubitak ili oteenje poiljke skupocjenih stvari lanak 684. (1) U sluaju gubitka ili oteenja poiljke u kojoj su se nalazile dragocjenosti, vrijednosni papiri ili druge skupocjene stvari, prijevoznik je duan naknaditi tako nastalu tetu preko iznosa navedenih u lanku 683. stavku 2. ovoga Zakona samo ako je pri predaji stvari na prijevoz bio obavijeten o naravi tih stvari i njihovoj vrijednosti, ili ako je tetu prouzroio namjerno ili krajnjom nepanjom. (2) Ako su se s navedenim stvarima u poiljci nalazile i druge stvari, za njihov gubitak ili oteenje prijevoznik odgovara po opim pravilima o odgovornosti prijevoznika. Vraanje plaene naknade za prijevoz lanak 685. U sluaju potpunog gubitka poiljke prijevoznik je, pored naknade tete, duan poiljatelju vratiti naknadu za prijevoz ako je ona plaena. Kad primatelj preuzme poiljku bez prigovora lanak 686. (1) Kad primatelj preuzme poiljku bez prigovora i isplati prijevozniku njegove trabine, prestaje odgovornost prijevoznika, osim ako je oteenje zapisniki utvreno prije preuzimanja poiljke.

(2) Prijevoznik ostaje odgovoran za oteenja poiljke koja se uobiajenim pregledom nisu mogla opaziti u asu predaje primatelju, ako ga je primatelj obavijestio o tim oteenjima odmah po njihovu otkrivanju, ali ne kasnije od osam dana od predaje. (3) Prijevoznik se ne moe pozivati na odredbe iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ako je oteenje prouzroio namjerno ili krajnjom nepanjom. Odgovornost prijevoznika za zakanjenje lanak 687. (1) Prijevoznik je duan ovlateniku naknaditi tetu zbog zakanjenja u visini odreenoj zakonom ili meunarodnim ugovorom, osim ako dokae da je do zakanjenja dolo bez njegove krivnje. (2) Zakanjenje postoji ako poiljka nije isporuena u ugovorenom roku, a ako rok nije ugovoren, kad trajanje prelazi vrijeme koje se moe razumno priznati urednom prijevozniku, uzimajui u obzir konkretne okolnosti i osobito, kod komadnih poiljaka, vrijeme slaganja poiljke na uobiajeni nain. Odgovornost za pomonike lanak 688. Prijevoznik odgovara za osobe koje su po njegovu nalogu radile na izvrenju prijevoza. Kad osloboenje i ogranienje odgovornosti ne vrijedi lanak 689. Osloboenje od odgovornosti i ogranienje iznosa naknade ne vrijede ako ovlatena osoba dokae da je teta prouzroena namjerom ili krajnjom nepanjom prijevoznika ili njegovih pomonika. 5. Sudjelovanje vie prijevoznika u prijevozu Kad odgovaraju solidarno lanak 690. (1) Prijevoznik koji povjeri nekom drugom prijevozniku potpuno ili djelomino izvrenje prijevoza poiljke to ju je primio na prijevoz, odgovoran je za njezin prijevoz od njezina primitka do predaje, ali ima pravo na naknadu od prijevoznika kojem je poiljku povjerio. (2) Ako drugi prijevoznik preuzme od prvog prijevoznika s poiljkom i teretni list, on postaje ugovorna strana u ugovoru o prijevozu, s pravima i dunostima solidarnog dunika i solidarnog vjerovnika, iji su udjeli razmjerni njegovu udjelu u prijevozu. (3) Isto vrijedi i kad se za izvrenje prijevoza neke poiljke obvee jednim istim ugovorom vie prijevoznika koji e sudjelovati u prijevozu jedan za drugim.

(4) Svaki od vie prijevoznika ima pravo zahtijevati da se utvrdi stanje poiljke u vrijeme kad mu se predaje radi izvrenja njegova dijela prijevoza. (5) Solidarno odgovorni prijevoznici sudjeluju u snoenju tete razmjerno svojim udjelima u prijevozu, osim onoga koji dokae da teta nije nastala dok je on prevozio poiljku. (6) Prigovori uinjeni kasnijem prijevozniku djeluju i prema svim prijanjima. Podijeljena odgovornost prijevoznika lanak 691. Kad u izvrenju prijevoza iste poiljke sudjeluje jedan za drugim nekoliko prijevoznika to ih je odredio poiljatelj, svaki od njih odgovara samo za svoj dio prijevoza. 6. Zalono pravo Kad prijevoznik ima zalono pravo lanak 692. (1) Radi osiguranja naplate naknade za prijevoz i nunih trokova to ih je uinio u vezi s prijevozom, prijevoznik ima zalono pravo na stvarima koje su mu predane radi prijevoza i u vezi s prijevozom, dok ih dri ili dok ima ispravu pomou koje moe raspolagati njima. (2) Kad je u izvrenju prijevoza sudjelovalo vie prijevoznika jedan za drugim, njihove trabine u vezi s izvrenjem prijevoza osigurane su takoer tim zalogom, i posljednji prijevoznik je duan, ako teretni list ne sadri to drugo, naplatiti sve trabine po teretnom listu. (3) Trabine prijanjeg prijevoznika i njegovo zalono pravo prelaze na kasnijeg prijevoznika koji mu je isplatio te trabine. (4) To isto vrijedi i ako prijevoznik isplati otpremnikove trabine. Sukob zalonih prava lanak 693. (1) Kad pored zalonog prava prijevoznika postoje na istoj stvari istodobno zalono pravo komisionara, otpremnika i skladitara, prvenstvo naplate imaju trabine bilo kojega od tih vjerovnika nastale otpremom ili prijevozom, i to obratno redu kojim su nastale. (2) Ostale trabine komisionara i skladitara, a i trabine otpremnika i prijevoznika nastale davanjem predujmova, naplauju se tek nakon isplate trabina navedenih u stavku 1. ovoga lanka, i to po redu kojim su nastale. III. UGOVOR O PRIJEVOZU OSOBA Opa odredba

lanak 694. Prijevoznik je duan prijevoz osoba izvriti sigurno onim prijevoznim sredstvom koje je odreeno ugovorom o prijevozu i uz uvjete udobnosti i higijene koji se prema vrsti prijevoznog sredstva i udaljenosti puta smatraju nunim. Pravo putnika na odreeno mjesto lanak 695. Prijevoznik je duan dati putniku ono mjesto i u onom prijevoznom sredstvu kako je ugovoreno. Odgovornost prijevoznika za zakanjenje lanak 696. (1) Prijevoznik je duan prevesti putnike do odreenog mjesta na vrijeme. (2) On odgovara za tetu koju putnik pretrpi zbog zakanjenja, osim ako je do zakanjenja dolo iz uzroka koje nije mogao otkloniti ni panjom dobrog strunjaka. (3) Visina naknade tete ne moe biti via od one utvrene zakonom ili meunarodnim ugovorom. Odgovornost prijevoznika za sigurnost putnika lanak 697. (1) Prijevoznik odgovara za sigurnost putnika od poetka do zavretka prijevoza, ukljuujui vrijeme ulaenja i izlaenja iz vozila, kako u sluaju naplatnog, tako i u sluaju besplatnog prijevoza, te je duan naknaditi imovinsku i neimovinsku tetu koja nastane oteenjem zdravlja, ozljedom ili smru putnika, osim ako je prouzroena radnjom putnika ili stranim uzrokom koji se nije mogao predvidjeti, ni izbjei ili otkloniti. (2) Ako tetu nije prouzroio namjerno ili krajnjom nepanjom, prijevoznik je duan naknaditi tetu do iznosa predvienog zakonom ili meunarodnim ugovorom. (3) Nitetne su odredbe ugovora te opih uvjeta prijevoza, tarifa ili kojega drugog opeg akta kojima se ta odgovornost smanjuje. Odgovornost za prtljagu predanu na prijevoz i za ostale stvari lanak 698. (1) Prtljagu koju mu je putnik predao prijevoznik je duan prevesti u isto vrijeme kad i putnika i predati mu je nakon zavretka prijevoza. (2) Za gubitak i oteenje prtljage koju mu je putnik predao prijevoznik odgovara prema odredbama za prijevoz stvari.

(3) Za oteenje stvari koje putnik dri uza se prijevoznik odgovara samo ako mu se dokae krivnja. Odsjek 15. UGOVOR O LICENCIJI I. OPE ODREDBE Pojam lanak 699. Ugovorom o licenciji obvezuje se davatelj licencije ustupiti stjecatelju licencije u cjelini ili djelomino pravo iskoritavanja izuma, znanja i iskustva, iga, uzorka ili modela, a stjecatelj licencije obvezuje se platiti mu za to odreenu naknadu. Oblik lanak 700. Ugovor o licenciji mora biti sklopljen u pisanom obliku. Trajanje licencije lanak 701. Licencija za iskoritavanje patentiranog izuma, uzorka ili modela ne moe biti sklopljena za vrijeme dulje od trajanja zakonske zatite tih prava. Iskljuiva licencija lanak 702. (1) Ugovorom o licenciji stjecatelj licencije stjee iskljuivo pravo iskoritavanja predmeta licencije samo ako je to izrijekom ugovoreno (iskljuiva licencija). (2) Ostale mogunosti iskoritavanja predmeta licencije zadrava davatelj licencije. (3) Ako u ugovoru o licenciji nije naznaeno o kakvoj je licenciji rije, smatra se da je dana neiskljuiva licencija. Prostorno ogranienje prava iskoritavanja lanak 703. (1) Pravo iskoritavanja predmeta licencije moe biti prostorno ogranieno samo ako to nije protivno hrvatskom Ustavu i zakonima.

(2) Ako ugovorom o licenciji nije prostorno ogranieno pravo iskoritavanja predmeta licencije, smatra se da je licencija prostorno neograniena. II. OBVEZE DAVATELJA LICENCIJE Predaja predmeta licencije lanak 704. (1) Davatelj licencije duan je stjecatelju licencije u odreenom roku predati predmet licencije. (2) Davatelj licencije duan je stjecatelju licencije predati i dokumentaciju potrebnu za praktinu primjenu predmeta licencije. Davanje uputa i obavijesti lanak 705. Davatelj licencije je duan stjecatelju licencije dati sve upute i obavijesti koje su potrebne za uspjeno iskoritavanje predmeta licencije. Jamstvo za izvodljivost i uporabljivost lanak 706. Davatelj licencije jami stjecatelju licencije izvodljivost i uporabljivost predmeta licencije. Jamstvo da je davatelj nositelj prava lanak 707. (1) Davatelj licencije jami da pravo iskoritavanja koje je predmet ugovora pripada njemu, da na njemu nema tereta i da nije ogranieno u korist nekoga treega. (2) Ako je predmet ugovora iskljuiva licencija, davatelj licencije jami da pravo iskoritavanja nije ustupio drugome ni potpuno ni djelomino. (3) Davatelj licencije duan je uvati i braniti pravo ustupljeno stjecatelju licencije od svih zahtjeva treih osoba. Obveza davatelja iskljuive licencije lanak 708. Ako je ugovorena iskljuiva licencija, davatelj licencije ne moe ni u kojem obliku sam iskoritavati predmet licencije, niti njegove pojedine dijelove, niti to povjeriti nekome drugom u granicama prostornog vaenja licencije. III. OBVEZE STJECATELJA LICENCIJE

Iskoritavanje predmeta licencije lanak 709. Stjecatelj licencije duan je iskoritavati predmet licencije na ugovoreni nain, u ugovorenom opsegu i u ugovorenim granicama. Koritenje naknadnih usavravanja lanak 710. Ako zakonom ili ugovorom nije drukije odreeno, stjecatelj licencije nije ovlaten iskoritavati naknadna usavravanja predmeta licencije. uvanje predmeta licencije u tajnosti lanak 711. Ako predmet licencije ine nepatentirani izum ili tajno znanje i iskustvo, stjecatelj licencije je duan uvati ga u tajnosti. Kakvoa robe lanak 712. (1) Ako je uz licenciju za proizvodnju ustupljena i licencija za uporabu iga, stjecatelj licencije moe stavljati u promet robu s tim igom samo ako je njezina kakvoa ista kao to je kakvoa robe koju proizvodi davatelj licencije. (2) Suprotan sporazum nema pravni uinak. Obiljeavanje robe lanak 713. Stjecatelj licencije duan je robu obiljeiti oznakom o proizvodnji po licenciji. Naknada lanak 714. Stjecatelj licencije duan je isplatiti davatelju licencije ugovorenu naknadu u vrijeme i na nain kako je to odreeno ugovorom. Podnoenje izvjea lanak 715.

Ako se naknada odreuje u zavisnosti od opsega iskoritavanja predmeta licencije, stjecatelj licencije duan je podnijeti davatelju licencije izvjee o opsegu iskoritavanja i obraunati naknadu svake godine, ako ugovorom nije za to odreen krai rok. Izmjena ugovorene naknade lanak 716. Ako je ugovorena naknada postala oito nerazmjerna u odnosu prema prihodu koji stjecatelj licencije ima od iskoritavanja predmeta licencije, zainteresirana strana moe zahtijevati izmjenu ugovorene naknade. IV. PODLICENCIJA Kad se moe dati lanak 717. (1) Stjecatelj iskljuive licencije moe pravo iskoritavanja predmeta licencije ustupiti drugome (podlicencija), ako ugovorom nije drukije odreeno. (2) Stjecatelj licencije ne moe dati drugome podlicenciju bez doputenja davatelja licencije. Kad davatelj moe odbiti doputenje lanak 718. Kad je za davanje podlicencije potrebno doputenje davatelja licencije, ovaj ga moe odbiti stjecatelju iskljuive licencije samo iz ozbiljnih razloga. Otkaz zbog nedoputene podlicencije lanak 719. Davatelj licencije moe otkazati ugovor o licenciji bez otkaznog roka ako je podlicencija dana bez njegova doputenja, kad je to prema zakonu ili prema ugovoru potrebno. Neposredan zahtjev davatelja licencije lanak 720. (1) Ugovorom o podlicenciji ne stvara se poseban pravni odnos izmeu stjecatelja podlicencije i davatelja licencije, ak ni kad je davatelj licencije dao potrebno doputenje. (2) Ali davatelj licencije moe, radi naplate svojih trabina od stjecatelja licencije nastalih iz licencije, zahtijevati neposredno od stjecatelja podlicencije isplatu iznosa koje ovaj duguje davatelju podlicencije po osnovi podlicencije. V. PRESTANAK UGOVORA

Protek vremena lanak 721. Ugovor o licenciji sklopljen na odreeno vrijeme prestaje protekom vremena za koje je sklopljen te nije potrebno da bude otkazan. Preutno obnavljanje licencije lanak 722. (1) Kad nakon proteka vremena za koje je ugovor o licenciji bio sklopljen stjecatelj licencije nastavi iskoritavati predmet licencije, a davatelj licencije se tome ne usprotivi, smatra se da je sklopljen nov ugovor o licenciji neodreenog trajanja, pod istim uvjetima kao i prijanji. (2) Osiguranja to su ih tree osobe dale za prvu licenciju prestaju protekom vremena za koje je bila sklopljena. Otkaz lanak 723. (1) Ugovor o licenciji ije trajanje nije odreeno prestaje otkazom koji svaka strana moe dati drugoj, potujui ugovorom odreeni otkazni rok. (2) Ako ugovorom nije odreen, otkazni rok iznosi est mjeseci. Smrt i steaj lanak 724. (1) U sluaju smrti davatelja licencije, licencija se nastavlja s njegovim nasljednicima, ako drukije nije ugovoreno. (2) U sluaju smrti stjecatelja licencije, licencija se nastavlja s njegovim nasljednicima koji nastavljaju njegovu djelatnost. (3) U sluaju smrti, prestanka pravne osobe i otvaranja steaja stjecatelja licencije, davatelj licencije moe raskinuti ugovor. Odsjek 16. UGOVOR O OSTAVI I. O OSTAVI UOPE 1. Ope odredbe Pojam

lanak 725. (1) Ugovorom o ostavi obvezuje se ostavoprimac da primi stvar od ostavodavca, da je uva i da je vrati kad je ovaj bude zatraio. (2) Objekt ostave mogu biti samo pokretne stvari. Ostava tue stvari lanak 726. (1) Ugovor o ostavi moe valjano sklopiti u svoje ime i osoba koja nije vlasnik stvari, i ostavoprimac je duan vratiti joj stvar, osim ako bi doznao da je stvar ukradena. (2) Ako trea osoba tubom zahtijeva stvar od ostavoprimca kao vlasnik, ostavoprimac je duan priopiti sudu od koje osobe je stvar primio, a istodobno obavijestiti ostavodavca o podignutoj tubi. 2. Obveze ostavoprimca uvanje stvari lanak 727. (1) Ostavoprimac je duan uvati stvar kao svoju vlastitu, a ako je ostava uz naknadu, kao dobar gospodarstvenik, odnosno dobar domain. (2) Ako su ugovoreni mjesto i nain uvanja stvari, ostavoprimac ih moe promijeniti smo ako to zahtijevaju promijenjene okolnosti, inae odgovara i za sluajnu propast ili sluajno oteenje stvari. (3) O svim promjenama koje bi primijetio na stvari i o opasnostima da bude oteena, ostavoprimac je duan obavijestiti ostavodavca. Predaja stvari drugom na uvanje lanak 728. Ostavoprimac ne moe bez pristanka ostavodavca ili bez nude predati povjerenu mu stvar drugome na uvanje, inae odgovara i za njezinu sluajnu propast i oteenje. Uporaba stvari lanak 729. (1) Ostavoprimac nema pravo uporabe stvari povjerene mu na uvanje. (2) U sluaju nedoputene uporabe stvari ostavoprimac duguje ostavodavcu odgovarajuu naknadu i odgovara za sluajnu propast ili oteenje stvari koje bi se dogodilo tom prilikom.

(3) Kad je u ostavu dana neka nepotrona stvar i ostavoprimcu doputeno da je rabi, na odnose ugovaratelja primjenjuju se pravila o posudbi, a samo o pitanjima vremena i mjesta vraanja stvari sudi se po pravilima o ostavi, ako ugovaratelji nisu to drugo o tome odredili. Iskljuenje odgovornosti lanak 730. Kad ostavoprimac bez pristanka ostavodavca i bez nude suprotno ugovoru rabi stvar, mijenja mjesto ili nain njezina uvanja, ili kad stvar preda na uvanje drugoj osobi, ne odgovara za sluajnu propast ili oteenje stvari do kojih bi dolo i da je postupao u skladu s ugovorom. Vraanje stvari lanak 731. (1) Ostavoprimac je duan vratiti stvar im je ostavodavac zatrai, i to sa svim plodovima i drugim koristima od stvari. (2) Ako je odreen rok za vraanje stvari, ostavodavac moe traiti da mu se stvar vrati i prije isteka roka, osim kad rok nije ugovoren iskljuivo u interesu ostavodavca. (3) Vraanje se obavlja u mjestu predaje stvari ostavoprimcu, ako ugovorom nije odreeno neko drugo mjesto, u kojem sluaju ostavoprimac ima pravo na naknadu trokova prijenosa stvari. 3. Prava ostavoprimca Naknada trokova i tete lanak 732. Ostavoprimac ima pravo zahtijevati od ostavodavca naknadu trokova opravdano uinjenih radi ouvanja stvari te naknadu tete koju je imao zbog ostave. Naknada lanak 733. Ostavoprimac nema pravo na naknadu za svoj trud, osim ako je naknada ugovorena, ako se ostavoprimac bavi primanjem stvari na uvanje ili ako se naknada mogla oekivati s obzirom na okolnosti posla. Vraanje stvari u sluaju besplatne ostave lanak 734. (1) Ostavoprimac koji se obvezao besplatno uvati stvar odreeno vrijeme moe je vratiti ostavodavcu prije isteka ugovorenog roka ako bi stvari prijetila opasnost propasti ili oteenja, ili ako bi mu njezino daljnje uvanje moglo prouzroiti tetu.

(2) Ako rok nije ugovoren, ostavoprimac moe u svako doba odustati od ugovora, ali je duan ostavodavcu odrediti primjeren rok za preuzimanje stvari. 4. Posebni sluajevi ostave Neprava ostava lanak 735. Kad su u ostavu dane zamjenljive stvari s pravom ostavoprimca da ih potroi i obvezom da vrati istu koliinu stvari iste vrste, na njegove se odnose s ostavodavcem primjenjuju pravila ugovora o zajmu, samo e glede vremena i mjesta vraanja vaiti pravila ugovora o ostavi, ako ugovaratelji nisu to drugo o tome odredili. Ostava u nudi lanak 736. Komu je stvar povjerena u sluaju kakve nevolje, na primjer u sluaju poara, potresa, poplave, duan ju je uvati s poveanom panjom. II. UGOSTITELJSKA OSTAVA Ugostitelj kao ostavoprimac lanak 737. (1) Ugostitelji se smatraju ostavoprimcima glede stvari koje su gosti donijeli i odgovaraju za njihov nestanak, unitenje ili oteenje najvie do deset tisua kuna. (2) Odgovornost je iskljuena ako su stvari nestale, unitene ili oteene okolnostima koje se nisu mogle izbjei ili otkloniti, uzrokom u stvari, ponaanjem samog gosta, ili ponaanjem osoba koje je on doveo ili koje su mu dole u posjet. (3) Ugostitelj duguje potpunu naknadu ako mu je gost predao stvar na uvanje te ako je teta nastala njegovom krivnjom ili krivnjom osobe za koju on odgovara. Stvari koje je gost donio lanak 738. (1) Stvarima koje je gost donio u ugostiteljski objekt smatraju se: 1) stvari koje se nalaze u ugostiteljskom objektu za sve vrijeme dok gost ima smjetaj u njemu, 2) stvari koje se nalaze izvan ugostiteljskog objekta na mjestu koje je ugostitelj odredio ili uzeo pod svoj nadzor, odnosno nadzor osoba za koje on odgovara za sve vrijeme smjetaja,

3) stvari nad kojima ugostitelj ili osoba za koju odgovara preuzima nadzor u ugostiteljskom objektu ili izvan njega u razumnom vremenu prije ili poslije vremena smjetaja. (2) Odredbe o odgovornosti za donesene stvari gosta nee se primjenjivati na vozila, stvari u njima i ive ivotinje, osim ako je drukije ugovoreno. Obveze ugostitelja da primi stvari na uvanje lanak 739. (1) Ugostitelj je duan primiti na uvanje novac, dragocjenosti, vrijednosne papire i druge vrijedne stvari koje gost donese i hoe mu ih predati na uvanje, osim ako ne raspolae prikladnim prostorijama za njihov smjetaj, ako su u odnosu na vrstu i kategoriju ugostiteljskog objekta od prekomjerne vrijednosti, ako su opasne, glomazne ili ako njihovo uvanje prelazi njegove mogunosti iz kakva drugoga opravdanog razloga. (2) Ako ugostitelj neopravdano odbije primiti stvar na uvanje, duguje potpunu naknadu tete koju gost zbog toga pretrpi. Dunost gosta da prijavi tetu lanak 740. Gost je duan prijaviti nestanak, unitenje ili oteenje stvari im dozna za njih, inae ima pravo na naknadu samo ako dokae da je teta nastala krivnjom ugostitelja ili osobe za koju on odgovara. Objave i uglavci o iskljuenju odgovornosti lanak 741. Nemaju nikakav pravni uinak ugovorni uglavci i objave istaknute u prostorijama ugostitelja kojima se iskljuuje, ograniuje ili uvjetuje njegova odgovornost za stvari koje su gosti donijeli. Pravo zadranja lanak 742. Ugostitelji koji primaju goste na noenje imaju pravo zadrati stvari koje su gosti donijeli, do potpune naplate trabine za smjetaj i ostale usluge. Proirenje primjene odredaba o ugostiteljskoj ostavi lanak 743. Odredbe o ugostiteljskoj ostavi na odgovarajui se nain primjenjuju i na bolnice, kazalita, kina, kola za spavanje, garae, organizirana kupalita, kampove, prodajne prostore i sl. Odsjek 17.

UGOVOR O USKLADITENJU I. OPE ODREDBE Pojam lanak 744. (1) Ugovorom o uskladitenju obvezuje se skladitar da primi i uva odreenu robu i da poduzima potrebne ili ugovorene mjere radi njezina ouvanja u odreenom stanju te da je preda na zahtjev ostavodavca ili druge ovlatene osobe, a ostavodavac se obvezuje da mu za to plati odreenu naknadu. (2) Pri predaji robe ostavodavac je duan dati sve potrebne obavijesti o njoj i izjaviti kolika je njezina vrijednost. Odgovornost skladitara lanak 745. (1) Skladitar odgovara za tetu na robi osim ako dokae da je teta prouzroena viom silom, krivnjom ostavodavca, manama ili prirodnim svojstvima robe te neispravnom ambalaom. (2) Skladitar je duan upozoriti ostavodavca na mane ili prirodna svojstva robe, odnosno na neispravnu ambalau zbog kojih moe doi do tete na robi, im je navedene nedostatke opazio ili morao opaziti. (3) Ako bi se na robi dogaale takve neotklonjive promjene zbog kojih postoji opasnost da se roba pokvari ili propadne, skladitar je duan, ako to na njegov poziv ne bi mogao na vrijeme uiniti ostavodavac, prodati robu bez odgaanja na najpovoljniji nain. (4) Skladitar je obvezan poduzimati radnje radi ouvanja prava ostavodavca prema prijevozniku koji mu je, za raun ostavodavca, predao robu oteenu ili s nedostatkom. Dunost osiguranja robe lanak 746. (1) Skladitar je duan osigurati robu primljenu na uvanje samo ako je to ugovoreno. (2) Ako ugovorom nije odreeno koje rizike treba osigurati, skladitar je duan osigurati robu od uobiajenih rizika. Ogranienje naknade tete lanak 747. Naknada tete koju je skladitar duan platiti zbog propasti, umanjenja ili oteenja robe od njezina primitka do predaje ne moe prijei stvarnu vrijednost robe, osim ako je tetu prouzroio namjerno ili krajnjom nepanjom.

Mijeanje zamjenljivih stvari lanak 748. (1) Skladitar ne smije pomijeati zamjenljive stvari sa stvarima iste vrste i iste kakvoe, osim ako je ostavodavac na to pristao, ili ako je oito da je rije o stvarima koje se mogu mijeati bez opasnosti od nastanka tete za ostavodavca. (2) Ako su stvari pomijeane, skladitar moe na zahtjev ovlatene osobe bez sudjelovanja ostalih ovlatenih osoba iz smjese zamjenljivih stvari izdvojiti dio koji joj pripada. Pregled robe i uzimanje uzoraka lanak 749. Skladitar je duan dopustiti ovlatenoj osobi da pregleda robu i da uzima uzorke od nje. Naknada trokova i zalono pravo skladitara lanak 750. (1) Pored naknade za uvanje skladitar ima pravo na naknadu trokova koji su bili potrebni za ouvanje robe. (2) Za svoje trabine iz ugovora o uskladitenju i ostale trabine nastale u vezi s uvanjem robe on ima zalono pravo na toj robi. Podizanje robe i prodaja nepodignute robe lanak 751. (1) Ostavodavac moe robu podii i prije ugovorenog roka. (2) Ako ostavodavac ne podigne robu nakon isteka ugovorenog roka ili nakon isteka godine dana ako nije ugovoren rok za uvanje, skladitar moe za njegov raun prodati robu na javnoj prodaji, ali je duan obavijestiti ga o svojoj namjeri i ostaviti mu naknadni rok najmanje od osam dana da robu podigne. Nedostaci pri podizanju robe lanak 752. (1) Primatelj robe duan je robu pregledati u trenutku njezina preuzimanja. (2) Ako prilikom preuzimanja robe primijeti nedostatke, primatelj je duan na to odmah upozoriti skladitara, inae se smatra da je roba uredno primljena. (3) O nedostacima robe koji se, uobiajenim pregledom, nisu mogli utvrditi u trenutku preuzimanja primatelj je duan na pouzdan nain obavijestiti skladitara u roku od osam dana, raunajui od dana preuzimanja robe, inae se smatra da je roba uredno primljena.

Primjena pravila o ostavi lanak 753. Na ugovore o uskladitenju na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o ostavi, ako pravilima o uskladitenju nije drukije ureeno. II. SKLADINICA Dunost izdavanja skladinice lanak 754. Skladitar koji je na temelju zakona ovlaten za robu primljenu na uskladitenje izdati skladinicu duan ju je izdati ostavodavcu na njegov zahtjev. Sastojci i sadraj skladinice lanak 755. (1) Skladinica se sastoji od priznanice i zalonice. (2) Priznanica i zalonica sadre: tvrtku, naziv, odnosno ime ostavodavca, njegovo sjedite, odnosno prebivalite, tvrtku, naziv i sjedite skladitara, nadnevak i broj skladinice, mjesto gdje se skladite nalazi, vrstu, prirodu i koliinu robe, navod o iznosu do kojega je roba osigurana te ostale podatke potrebne za raspoznavanje robe i odreivanje njezine vrijednosti. (3) Priznanica i zalonica moraju se pozivati jedna na drugu. Skladinica za dijelove robe lanak 756. (1) Ostavodavac moe zahtijevati da skladitar podijeli robu na odreene dijelove i da mu za svaki dio izda posebnu skladinicu. (2) Ako je ve dobio skladinicu za cijelu koliinu robe, on moe zahtijevati da skladitar podijeli robu na odreene dijelove i da mu, u zamjenu za skladinicu koju je dobio, izda posebne skladinice za svaki pojedini dio. (3) Ostavodavac moe zahtijevati da mu skladitar izda skladinice samo za jedan dio zamjenljive robe koji je ostavio kod njega. Prava imatelja skladinice lanak 757. (1) Imatelj skladinice ima pravo zahtijevati da mu se preda roba oznaena u njoj. (2) On moe raspolagati robom oznaenom u skladinici prenoenjem skladinice.

Prenoenje priznanice i zalonice lanak 758. (1) Priznanica i zalonica mogu se prenositi indosamentom, zajedno ili odvojeno. (2) Pri svakom prijenosu na njima mora biti ubiljeen nadnevak. (3) Na zahtjev primatelja priznanice ili zalonice, prijenos na njega prepisat e se u registar skladita, gdje e se ubiljeiti i njegovo sjedite, odnosno prebivalite. Pravo imatelja priznanice lanak 759. (1) Prijenos priznanice bez zalonice daje primatelju pravo zahtijevati predaju robe samo ako isplati zalonicu, ili poloi skladitaru za imatelja zalonice iznos koji mu treba biti isplaen na dan dospjelosti trabine. (2) Imatelj priznanice bez zalonice moe zahtijevati da se roba proda, ako se postignutom cijenom moe isplatiti iznos na koji ima pravo imatelj zalonice, s tim da se ostvareni viak preda njemu. (3) Kad je rije o zamjenljivim stvarima, imatelj priznanice bez zalonice moe zahtijevati da mu skladitar preda jedan dio robe pod uvjetom da poloi skladitaru za raun imatelja zalonice odgovarajui iznos u novcu. Prava imatelja zalonice lanak 760. (1) Prijenos zalonice bez priznanice daje primatelju zalono pravo na robi. (2) Pri prvom prijenosu na zalonici moraju biti ubiljeeni tvrtka, naziv, odnosno ime vjerovnika, njegovo poslovno sjedite, odnosno prebivalite, iznos njegove trabine, raunajui i kamate, i dan dospijevanja. (3) Prvi primatelj zalonice duan je bez odgaanja prijaviti skladitaru da je na njega izvren prijenos zalonice, a skladite je duno prepisati taj prijenos u svoj registar i na samoj zalonici zabiljeiti da je prijepis izvren. (4) Bez obavljanja navedenih radnji zalonica se ne moe dalje prenositi indosamentom. (5) Ako zalonica ne sadri iznos trabine zalonog vjerovnika, smatra se da je trabina osigurana u visini cjelokupne vrijednosti robe navedene u njoj. Protest zbog neisplate i prodaja robe lanak 761.

(1) Imatelj zalonice bez priznanice, kojem ne bude isplaena u roku trabina osigurana zalonicom, duan je, pod prijetnjom gubitka prava na isplatu, podii protest prema Zakonu o mjenici. (2) Imatelj zalonice koji je podigao protest moe nakon proteka osam dana od dospjelosti trabine zahtijevati prodaju zaloene robe, a isto pravo pripada i prenositelju koji je isplatio imatelju zalonice trabinu osiguranu zalonicom. (3) Od iznosa postignutog prodajom izdvaja se iznos potreban za podmirenje trokova prodaje, trabina skladitara iz ugovora o uskladitenju i ostalih njegovih trabina nastalih u vezi s ostavljenom robom, zatim se isplauje osigurana trabina imatelja zalonice, a ostatak pripada imatelju priznanice. Zahtjev isplate od prenositelja zalonice lanak 762. (1) Imatelj zalonice moe zahtijevati isplatu od prenositelja tek ako nije mogao postii potpuno namirenje prodajom zaloene robe. (2) Taj zahtjev mora biti podignut u roku odreenom u Zakonu o mjenici za zahtjev prema indosantima, koji poinje tei od dana prodaje robe. (3) Imatelj zalonice gubi pravo zahtijevati isplatu od prenositelja ako ne bude zahtijevao prodaju robe u roku od trideset dana od protesta. Odsjek 18. UGOVOR O NALOGU I. OPE ODREDBE Pojam lanak 763. (1) Ugovorom o nalogu obvezuje se i ovlauje nalogoprimac poduzimati za raun nalogodavca odreene poslove. (2) Nalogoprimac ima pravo na naknadu za svoj trud, osim ako je drukije ugovoreno ili proizlazi iz naravi meusobnog odnosa. Osobe dune odgovoriti na ponudu naloga lanak 764. Tko se bavi obavljanjem tuih poslova kao zanimanjem ili se javno nudi za obavljanje tih poslova, duan je, ako ne eli prihvatiti ponueni nalog koji se odnosi na te poslove, o tome bez odgaanja obavijestiti drugu stranu, inae odgovara za tetu koju bi ova pretrpjela zbog toga.

II. OBVEZE NALOGOPRIMCA Izvrenje naloga kako glasi lanak 765. (1) Nalogoprimac je duan izvriti nalog prema primljenim uputama, s panjom dobrog gospodarstvenika, odnosno dobrog domaina, ostajui u njegovim granicama i u svemu skrbiti o interesima nalogodavca i njima se rukovoditi. (2) Kad nalogoprimac smatra da bi izvrenje naloga po dobivenim uputama bilo od tete za nalogodavca, duan je skrenuti na to njegovu pozornost i traiti nove upute. (3) Ako nalogodavac nije dao odreene upute o poslu koji treba obaviti, nalogoprimac je duan, rukovodei se interesima nalogodavca, postupiti kao dobar gospodarstvenik, odnosno dobar domain, a ako je nalog bez naknade, kako bi u istim okolnostima postupio u vlastitoj stvari. Odstupanje od naloga i uputa lanak 766. (1) Od dobivenog naloga i uputa nalogoprimac moe odstupiti samo sa suglasnou nalogodavca, a kad mu zbog kratkoe vremena ili iz kakva drugog uzroka nije mogue traiti suglasnost nalogodavca, moe odstupiti od naloga i uputa samo ako je po procjeni svih okolnosti mogao osnovano smatrati da to zahtijevaju interesi nalogodavca. (2) Ako nalogoprimac prekorai granice naloga ili odstupi od dobivenih uputa izvan sluaja predvienog u stavku 1. ovoga lanka, nee se smatrati nalogoprimcem, ve poslovoom bez naloga, osim ako nalogodavac naknadno odobri ono to je uradio. Zamjena lanak 767. (1) Nalogoprimac je duan izvriti nalog osobno. (2) On moe povjeriti izvrenje naloga drugome samo ako mu je nalogodavac to dopustio ili ako je na to primoran okolnostima. (3) U tim sluajevima on odgovara samo za izbor zamjenika i za upute koje mu je dao. (4) U ostalim sluajevima on odgovara za rad zamjenika te za sluajnu propast ili oteenje stvari koji bi se dogodili kod zamjenika. (5) Nalogodavac moe u svakom sluaju zahtijevati neposredno od zamjenika ispunjenje obveze iz naloga. Polaganje rauna

lanak 768. O obavljenom poslu nalogoprimac je duan poloiti raun i predati bez odugovlaenja nalogodavcu sve to je primio na temelju obavljanja povjerenih mu poslova, bez obzira je li ono to je primio za nalogodavca bilo dugovano ovome ili ne. Podnoenje izvjea lanak 769. Nalogoprimac je duan na zahtjev nalogodavca podnijeti izvjee o stanju poslova i poloiti raun i prije odreenog vremena. Odgovornost za koritenje nalogodaveva novca lanak 770. Ako se nalogoprimac sluio za svoje potrebe novcem koji je primio za nalogodavca, duan je, za sve vrijeme, platiti kamate po najvioj doputenoj ugovornoj stopi, a na ostali dugovani novac koji nije predao na vrijeme, zatezne kamate, raunajui od dana kad ga je bio duan predati. Solidarna odgovornost nalogoprimaca lanak 771. Ako je obavljanje nekog posla povjereno nekolicini istim nalogom da ga zajedniki obavljaju, oni odgovaraju solidarno za obveze iz toga naloga, ako to drugo nije ugovoreno. III. OBVEZE NALOGODAVCA Predujmljivanje novca lanak 772. Nalogodavac je duan na zahtjev nalogoprimca predujmiti mu stanoviti iznos novca za predviene izdatke. Naknada trokova i preuzimanje obveza lanak 773. (1) Nalogodavac je duan naknaditi nalogoprimcu, ak i ako njegov trud bez njegove krivnje nije imao uspjeha, sve potrebne trokove to ih je uinio za izvrenje naloga, s kamatama od dana kad su uinjeni. (2) On je duan preuzeti obveze to ih je nalogoprimac uzeo na sebe obavljajui u svoje ime povjerene mu poslove, ili ga na drugi nain osloboditi njih. Naknada tete

lanak 774. Nalogodavac je duan naknaditi nalogoprimcu tetu koju je ovaj pretrpio bez svoje krivnje u obavljanju naloga. Visina naknade lanak 775. Ako nije drukije ugovoreno, nalogodavac duguje naknadu u uobiajenoj visini, a ako o tome nema obiaja, onda pravinu naknadu. Isplata naknade lanak 776. (1) Ako nije drukije ugovoreno, nalogodavac je duan isplatiti nalogoprimcu naknadu nakon obavljenog posla. (2) Ako je nalogoprimac bez svoje krivnje samo djelomino obavio nalog, ima pravo na razmjerni dio naknade. Zalono pravo lanak 777. Radi osiguranja naknade i trokova nalogoprimac ima zalono pravo na pokretnim stvarima nalogodavca to ih je dobio po osnovi naloga, a i na novanim iznosima koje je naplatio za raun nalogodavca. Solidarna odgovornost nalogodavaca lanak 778. Ako je vie njih povjerilo nalogoprimcu izvrenje naloga, oni mu odgovaraju solidarno. IV. PRESTANAK NALOGA Odustanak od ugovora lanak 779. (1) Nalogodavac moe odustati od ugovora. (2) U sluaju odustanka od ugovora u kojem nalogoprimcu pripada naknada za njegov trud, nalogodavac je duan isplatiti nalogoprimcu odgovarajui dio naknade i naknaditi mu tetu koju je pretrpio odustankom od ugovora, ako za odustanak nije bilo osnovanih razloga. Otkaz

lanak 780. (1) Nalogoprimac moe otkazati nalog kad hoe, samo ne u nevrijeme. (2) On je duan naknaditi nalogodavcu tetu koju je ovaj pretrpio zbog otkaza naloga u nevrijeme, osim kad su za otkaz postojali osnovani razlozi. (3) Nalogoprimac je1 duan nastaviti nakon otkaza poslove koji ne trpe odgaanje, dok nalogodavac ne bude mogao preuzeti brigu o njima. ------------------------1

lanak 15. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.):

U lanku 780. stavku 3. rijei: "Nalogodavac je" zamjenjuje se rijeima: "Nalogoprimac je". Smrt, prestanak pravne osobe lanak 781. (1) Nalog prestaje smru nalogoprimca. (2) Nasljednici nalogoprimca duni su o njegovoj smrti to prije obavijestiti nalogodavca i poduzeti to je potrebno za zatitu njegovih interesa, dok ne bude u stanju sam preuzeti brigu o njima. (3) Nalog prestaje smru nalogodavca samo ako je tako ugovoreno ili ako se nalogoprimac primio naloga s obzirom na svoje osobne odnose s nalogodavcem. (4) U tom sluaju je nalogoprimac duan nastaviti povjerene mu poslove, ako bi inae nastupila teta za nasljednike, dok ovi ne budu mogli sami preuzeti brigu o njima. (5) Ako je nalogodavac ili nalogoprimac pravna osoba, nalog prestaje kad ta osoba prestane postojati. Steaj, lienje poslovne sposobnosti lanak 782. Nalog prestaje kad nad nalogodavcem ili nalogoprimcem bude otvoren steaj ili bude potpuno ili djelomino lien poslovne sposobnosti. Trenutak prestanka naloga lanak 783. (1) Kad je nalogodavac odustao od ugovora, kad je umro ili pao pod steaj ili potpuno ili djelomino lien poslovne sposobnosti, nalog prestaje u trenutku kad je nalogoprimac saznao za dogaaj zbog kojega nalog prestaje.

(2) Kad je nalogoprimcu izdana pisana punomo, duan ju je vratiti nakon prestanka naloga. Iznimke lanak 784. Kad je nalog dan da bi nalogoprimac mogao postii ispunjenje neke svoje trabine od nalogodavca, nalogodavac ne moe odustati od ugovora i nalog ne prestaje ni smru, ni steajem nalogodavca ili nalogoprimca, ni kad jedan od njih bude potpuno ili djelomino lien poslovne sposobnosti. Odsjek 19. UGOVOR O KOMISIJI I. OPE ODREDBE Pojam lanak 785. (1) Ugovorom o komisiji obvezuje se komisionar obaviti uz proviziju jedan ili vie poslova u svoje ime i za raun komitenta. (2) Komisionar ima pravo na proviziju i kad nije ugovorena. Primjena pravila ugovora o nalogu lanak 786. Na ugovor o komisiji na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o nalogu, ako pravilima o komisiji nije drukije odreeno. Sklapanje posla pod uvjetima razliitim od naloga lanak 787. (1) Ako je komisionar sklopio neki posao pod nepovoljnijim uvjetima od onih odreenih nalogom kad to nije smio, duan je naknaditi komitentu razliku, a i prouzroenu tetu. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka komitent moe uskratiti prihvat sklopljenog posla, ako o tome odmah obavijesti komisionara. (3) Ali komitent gubi to pravo ako komisionar pokae spremnost da mu odmah isplati razliku i naknadi prouzroenu tetu. (4) Ako je posao sklopljen pod povoljnijim uvjetima od onih odreenih nalogom, sva tako postignuta korist pripada komitentu. Prodaja robe prezaduenoj osobi

lanak 788. Komisionar odgovara komitentu za tetu ako je prodao robu osobi za iju je prezaduenost znao ili je mogao znati. Kad komisionar kupuje robu komitenta ili mu prodaje svoju robu lanak 789. (1) Komisionar kome je povjereno da proda ili kupi neku robu kotiranu na burzi ili na tritu moe, ako mu je komitent to dopustio, zadrati robu za sebe kao kupac, odnosno isporuiti je kao prodavatelj, po cijeni u vrijeme izvrenja povjerenog posla. (2) U tom sluaju izmeu komisionara i komitenta nastaju odnosi iz ugovora o kupoprodaji. (3) Ako se burzovna, odnosno trina cijena i cijena koju je odredio komitent ne podudaraju, komisionar - prodavatelj ima pravo na niu od te dvije cijene, a komisionar - kupac duan je platiti viu. II. OBVEZE KOMISIONARA uvanje i osiguranje lanak 790. (1) Komisionar je duan uvati povjerenu mu robu s panjom dobrog gospodarstvenika. (2) On odgovara i za sluajnu propast ili oteenje robe ako je nije osigurao, a prema nalogu je bio duan to uiniti. Obavijest o stanju primljene robe lanak 791. (1) Prilikom preuzimanja robe od prijevoznika, koju mu je poslao komitent, komisionar je duan utvrditi njezino stanje i bez odgaanja izvijestiti komitenta o danu prispijea robe te o vidljivim oteenjima ili manjku, inae odgovara za tetu koja bi zbog toga propusta nastala za komitenta. (2) On je duan poduzeti sve potrebne mjere radi ouvanja prava komitenta prema odgovornoj osobi. Obavijest o promjenama na robi lanak 792. Komisionar je duan obavijestiti komitenta o svim promjenama na robi zbog kojih bi ona mogla izgubiti od svoje vrijednosti, a ako nema vremena za ekanje njegovih uputa, ili odugovlai s davanjem uputa, u sluaju opasnosti znatnijeg oteenja robe komisionar je duan prodati je na najpovoljniji nain.

Priopavanje komitentu imena suugovaratelja lanak 793. (1) Komisionar je duan priopiti komitentu s kojom je osobom obavio posao to mu ga je komitent povjerio. (2) Ovo pravilo ne vrijedi u sluaju prodaje pokretnih stvari koja se obavlja preko komisionih prodavaonica, osim ako nije drukije ugovoreno. Polaganje rauna lanak 794. (1) Komisionar je duan poloiti raun o obavljenom poslu bez nepotrebnog odgaanja. (2) On je duan predati komitentu sve to je primio po osnovi posla izvrenog za njegov raun. (3) Komisionar je duan prenijeti na komitenta trabine i ostala prava koja je stekao prema treemu s kojim je obavio posao u svoje ime i za njegov raun. Jamstvo za suugovaratelja lanak 795. (1) Komisionar odgovara za ispunjenje obveze svog suugovaratelja samo ako je posebno jamio da e on svoje obveze ispuniti (delkredere komisija), u kojem sluaju on odgovara solidarno s njim. (2) Komisionar koji je jamio za ispunjenje obveza svog suugovaratelja ima pravo i na poveanu proviziju (delkredere provizija). III. OBVEZE KOMITENTA Provizija lanak 796. (1) Komitent je duan isplatiti komisionaru proviziju kad bude ispunjen posao to ga je komisionar poduzeo ili ako ispunjenje posla bude sprijeeno nekim uzrokom za koji odgovara komitent. (2) U sluaju postupnog ispunjavanja posla komisionar moe zahtijevati razmjeran dio provizije poslije svakoga djelominog ispunjenja. (3) Ako ne doe do ispunjenja sklopljenog posla iz uzroka za koji ne odgovaraju ni komisionar ni komitent, komisionar ima pravo na odgovarajuu naknadu za svoj trud. (4) Komisionar koji je nevjerno postupio prema komitentu nema pravo na proviziju.

Visina provizije lanak 797. Ako iznos provizije nije odreen ugovorom ili tarifom, komisionaru pripada provizija prema obavljenom poslu i postignutom rezultatu. Naknada trokova lanak 798. (1) Komitent je duan naknaditi komisionaru trokove koji su bili potrebni za izvrenje naloga, s kamatama od dana kad su uinjeni. (2) Komitent je duan dati komisionaru posebnu naknadu za uporabu njegovih skladita i transportnih sredstava, ako ona nije obuhvaena provizijom. Predujam komisionaru lanak 799. Ako ugovorom o komisiji nije to drugo odreeno, komitent nije duan komisionaru dati predujam potreban za obavljanje posla. IV. ZALONO PRAVO lanak 800. (1) Komisionar ima zalono pravo na stvarima koje su objekt ugovora o komisiji dok se te stvari nalaze kod njega ili kod nekog koji ih dri za njega ili dok on ima u rukama ispravu s pomou koje moe raspolagati njima. (2) Iz vrijednosti tih stvari komisionar moe naplatiti prije ostalih komitentovih vjerovnika svoje trabine po osnovi svih komisijskih poslova s komitentom te po osnovi zajmova i predujmova danih komitentu, bez obzira jesu li nastale u vezi s tim stvarima ili nekim drugim. (3) Pravo prvenstvene naplate ima komisionar iz trabina koje je izvravajui nalog stekao za raun komitenta. V. ODNOSI S TREIM OSOBAMA Komitentova prava na trabine iz posla s treim lanak 801. (1) Komitent moe zahtijevati ispunjenje trabine iz posla to ga je komisionar sklopio s treim i za njegov raun tek poto mu ih komisionar ustupi. (2) Ali glede odnosa komitenta s komisionarom i njegovim vjerovnicima, te se trabine od svog nastanka smatraju komitentovim trabinama.

Ogranienje prava komisionarovih vjerovnika lanak 802. Vjerovnici komisionara ne mogu radi naplate svojih trabina, ni u sluaju njegova steaja, poduzeti mjere ovrhe na pravima i stvarima to ih je komisionar izvravajui nalog stekao u svoje ime ali za raun komitenta, osim ako je rije o trabinama nastalim u vezi sa stjecanjem tih prava i stvari. Steaj komisionara lanak 803. (1) U sluaju steaja komisionara komitent moe zahtijevati izluenje iz steajne mase stvari to ih je predao komisionaru radi prodaje za njegov raun, a i stvari to ih je komisionar nabavio za njegov raun. (2) U istom sluaju komitent moe zahtijevati od treega kome je komisionar prodao stvari da mu isplati njihovu cijenu, odnosno njezin jo neisplaeni dio. Odsjek 20. UGOVOR O TRGOVINSKOM ZASTUPANJU I. OPE ODREDBE Pojam lanak 804. (1) Ugovorom o trgovinskom zastupanju obvezuje se zastupnik da e za vrijeme trajanja ugovora pregovarati s treim osobama o sklapanju ugovora u ime i za raun nalogodavca te da e, ako je tako ugovoreno, i sklapati ugovore s treim osobama u ime i za raun nalogodavca, a nalogodavac se obvezuje da e zastupniku za svaki ugovor kojega je on sklopio ili koji je sklopljen njegovim djelovanjem platiti odreenu proviziju. (2) Zastupnikom iz stavka 1. ovoga lanka nee se smatrati osoba koja je po ovom ili posebnom zakonu ovlatena na zastupanje druge osobe. (3) Nalogodavac moe imati na istom podruju za istu vrstu poslova vie zastupnika. Zastupanje drugog nalogodavca lanak 805. Zastupnik ne moe bez pristanka nalogodavca preuzeti obvezu da na istom podruju i za istu vrstu poslova radi za drugog nalogodavca. Oblik

lanak 806. Ugovor o trgovinskom zastupanju mora biti sklopljen u pisanom obliku. Punomo lanak 807. Zastupnik moe zahtijevati od nalogodavca da mu izda punomo. Primanje ispunjenja lanak 808. Zastupnik ne moe zahtijevati ni primati ispunjenje trabine svog nalogodavca ako za to nije posebno ovlaten. Izjave u ime nalogodavca lanak 809. Zastupnik je ovlaten radi ouvanja prava svog nalogodavca davati potrebne izjave njegovu suugovaratelju. Mjere osiguranja lanak 810. Radi zatite interesa nalogodavca zastupnik moe poduzimati potrebne mjere osiguranja. II. OBVEZE ZASTUPNIKA Skrb o interesima nalogodavca lanak 811. (1) Zastupnik je duan skrbiti o interesima nalogodavca te u svim poslovima koje poduzima postupati u skladu s naelom savjesnosti i potenja i panjom dobrog gospodarstvenika. (2) Zastupnik je poglavito duan poduzimati sve to je potrebno kako bi posredovao i sklapao poslove za koje je ovlaten, drei se pritom razumnih uputa nalogodavca. (3) Odredbe ugovora o trgovinskom zastupanju suprotne odredbama stavka 1. i 2. ovoga lanka nitetne su. Dunost obavjeivanja lanak 812.

(1) Zastupnik je duan davati nalogodavcu sve potrebne obavijesti o stanju na tritu, poglavito one koje su znaajne za svaki pojedini posao. (2) Zastupnik je duan nalogodavca redovito obavjeivati o ispunjenju svojih ugovornih obveza, o treim osobama koje su spremne pregovarati s nalogodavcem ili s njime sklopiti ugovor te o ugovorima koje je sklopio u ime i za raun nalogodavca. (3) Odredbe ugovora o trgovinskom zastupanju suprotne odredbama stavka 1. i 2. ovoga lanka nitetne su. Postupanje po uputama lanak 813. U voenju pregovora i pri sklapanju ugovora zastupnik je duan postupati po uputama nalogodavca. uvanje tajni lanak 814. (1) Zastupnik je duan uvati poslovnu, profesionalnu i slubenu tajnu svog nalogodavca koju je doznao u vezi s povjerenim poslom. (2) On odgovara ako ih iskoristi ili drugome otkrije i poslije prestanka ugovora o trgovinskom zastupanju. Vraanje stvari danih na uporabu lanak 815. Nakon prestanka ugovora o trgovinskom zastupanju zastupnik je duan vratiti nalogodavcu sve stvari koje mu je ovaj predao na uporabu za trajanja ugovora, osim ako je to drugo ugovoreno. Poseban sluaj odgovornosti lanak 816. (1) Zastupnik odgovara nalogodavcu za ispunjenje obveze iz ugovora u ijem je sklapanju posredovao ili koje je po ovlatenju on sklopio u ime nalogodavca, samo ako je za to posebno pisano jamio. (2) U tom sluaju on ima pravo i na posebnu proviziju (delkredere provizija). III. OBVEZE NALOGODAVCA Ope pravilo lanak 817.

(1) Nalogodavac je duan u svom odnosu sa zastupnikom postupati u skladu s naelom savjesnosti i potenja i s panjom dobrog gospodarstvenika. (2) Kad je to za obavljanje njegovih poslova potrebno, nalogodavac je duan o svom troku staviti zastupniku na raspolaganje uzorke, nacrte, cjenike, promidbene materijale, ope uvjete poslovanja i ostalu dokumentaciju. (3) Odredbe ugovora o trgovinskom zastupanju suprotne odredbama stavka 1. i 2. ovoga lanka nitetne su. Dunost obavjetavanja lanak 818. (1) Nalogodavac je duan dati zastupniku sve obavijesti potrebne za ispunjenje njegovih obveza iz ugovora. (2) Nalogodavac je duan u razumnom roku obavijestiti zastupnika o prihvatu ili odbijanju ponude te neispunjenju ugovora u ijem je sklapanju zastupnik sudjelovao. (3) Nalogodavac je duan bez odgaanja obavijestiti zastupnika o potrebi da se opseg njegovih poslova svede na manju mjeru nego to je zastupnik mogao osnovano oekivati, kako bi ovaj pravodobno smanjio svoju poduzetnost u odgovarajuoj mjeri, inae mu odgovara za pretrpljenu tetu. (4) Odredbe ugovora o trgovinskom zastupanju suprotne odredbama prethodnih stavaka ovoga lanka nitetne su. Provizija lanak 819. (1) Nalogodavac je duan isplatiti zastupniku proviziju za ugovore koji su za vrijeme trajanja ugovora o trgovinskom zastupanju sklopljeni njegovim posredovanjem te za ugovore to ih je zastupnik sklopio u ime i za raun nalogodavca, ako je bio na to ovlaten. (2) Zastupnik ima pravo na proviziju i za ugovore to ih je nalogodavac sklopio neposredno s klijentima koje je zastupnik naao. (3) Zastupnik kojemu je na temelju ugovora o trgovinskom zastupanju povjereno iskljuivo pravo posredovanja na odreenom podruju ili s odreenom skupinom klijenata ima pravo na proviziju i za one ugovore koje je nalogodavac sklopio na tom podruju ili s tim klijentima bez posredovanja zastupnika. (4) Svaka naknada iji iznos ovisi o broju ili vrijednosti ostvarenih poslova smatrat e se provizijom. (5) Zastupnik ima pravo na proviziju za ugovor koji je nalogodavac sklopio nakon prestanka ugovora o trgovinskom zastupanju, ako je sklopljeni ugovor preteito posljedica zastupnikova djelovanja prije prestanka ugovora o trgovinskom zastupanju te ako je ugovor sklopljen u

razumnom roku od prestanka ugovora o trgovinskom zastupanju ili ako je ponuda tree osobe za sklapanje ugovora stigla zastupniku ili nalogodavcu prije prestanka ugovora o trgovinskom zastupanju. (6) Zastupnik nema pravo na proviziju utvrenu stavcima 1.-3. ovoga lanka ako pravo na proviziju, u skladu sa stavkom 5. ovoga lanka, pripada prijanjem zastupniku, osim ako bi na temelju okolnosti sluaja bilo pravino da se provizija podijeli izmeu oba zastupnika. Iznos provizije lanak 820. (1) Ako iznos provizije nije odreen ugovorom ili tarifom, zastupnik ima pravo na proviziju u iznosu koji je uobiajen za tu vrstu posla u mjestu u kojem je zastupnik obavljao poslove za nalogodavca. (2) Ako je zastupnik posredovao za nalogodavca u razliitim mjestima, ima pravo na proviziju u iznosu koji je uobiajen u mjestu gdje se nalazi njegovo prebivalite, odnosno sjedite. (3) Ako nije mogue utvrditi iznos provizije koji je uobiajen, zastupnik ima pravo na proviziju u iznosu koji bi prema svim okolnostima sluaja, a poglavito broju i vrijednosti poslova koje je zastupnik obavio za nalogodavca te zahtjevnosti i opsegu zastupnikova posredovanja, bio pravian. Posebna provizija lanak 821. Zastupnik koji je po ovlatenju nalogodavca naplatio neku njegovu trabinu ima pravo na posebnu proviziju od naplaenog iznosa. Stjecanje prava na proviziju lanak 822. (1) Zastupnik stjee pravo na proviziju u trenutku kad je nalogodavac ispunio, odnosno trebao ispuniti svoju inidbu iz ugovora izmeu njega i tree osobe ili, ako je trea osoba na temelju ugovora s nalogodavcem duna prva ispuniti svoju inidbu, u trenutku kad je trea osoba ispunila, odnosno trebala ispuniti svoju inidbu, pa i kad to nije uinila iz razloga za koji je odgovoran nalogodavac. (2) Ako je izmeu nalogodavca i tree osobe sklopljen ugovor s uzastopnim inidbama koje se trebaju ispunjavati kroz odreeno vrijeme, zastupnik stjee pravo na razmjerni dio provizije u skladu s pravilima iz prethodnog stavka ovoga lanka. (3) Odredbe ugovora o trgovinskom zastupanju suprotne stavku 1. i 2. ovoga lanka nitetne su, ako se njima pogorava poloaj zastupnika utvren tim stavcima. Obraunavanje provizije

lanak 823. (1) Nalogodavac je duan svaka tri mjeseca podnijeti zastupniku obraun provizije na koju zastupnik ima pravo, izraunatu za svaki mjesec posebno. (2) Obraun provizije mora sadravati sve bitne elemente na temelju kojih je izraen. (3) Nalogodavac je duan obraunati i platiti zastupniku tromjesenu proviziju najkasnije do kraja mjeseca koji slijedi nakon zadnjeg mjeseca obraunskog tromjeseja. (4) Strane mogu ugovoriti obraunsko razdoblje krae od tri mjeseca. (5) Nalogodavac je duan, na zahtjev zastupnika, o svom troku predati mu izvadak iz svojih poslovnih knjiga koji se odnosi na poslove koji zastupniku daju pravo na proviziju te ga obavijestiti o svim okolnostima koje utjeu na proviziju. (6) Ako nalogodavac odbije zastupnikov zahtjev iz prethodnog stavka ili ako zastupnik posumnja u tonost izvatka iz nalogodavevih poslovnih knjiga ili posumnja u obavijesti koje mu je nalogodavac dao, ovlaten je zahtijevati da ovlateni revizor pregleda nalogodaveve poslovne knjige glede podataka o kojima ovisi provizija te da mu te podatke dostavi. (7) Odredbe ugovora o trgovinskom zastupanju suprotne prethodnim stavcima ovoga lanka nitetne su, ako se njima pogorava poloaj zastupnika utvren tim stavcima. Gubitak prava na proviziju lanak 824. (1) Zastupnik gubi pravo na proviziju ako ugovor izmeu nalogodavca i tree osobe ostane neispunjen iz uzroka koji nisu na strani nalogodavca. (2) Ako je u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka zastupnik primio proviziju, duan ju je vratiti. (3) Odredbe ugovora o trgovinskom zastupanju suprotne prethodnim stavcima ovoga lanka nitetne su ako se njima pogorava poloaj zastupnika utvren tim stavcima. Trokovi lanak 825. (1) Zastupnik nema pravo na naknadu trokova koji proizlaze iz redovitog obavljanja poslova, osim ako je drukije ugovoreno. (2) Ali on ima pravo na naknadu posebnih trokova koje je uinio u korist nalogodavca ili po njegovu nalogu. IV. PRAVO ZADRANJA lanak 826.

Radi osiguranja svojih dospjelih trabina nastalih u vezi s ugovorom, zastupnik ima pravo zadranja na iznosima to ih je naplatio za nalogodavca po njegovu ovlatenju te na svim nalogodavevim stvarima koje je u vezi s ugovorom primio od nalogodavca ili od nekog drugog, dok se nalaze kod njega ili kod nekog tko ih dri za njega, ili dok ima u rukama ispravu pomou koje moe raspolagati njima. V. PRESTANAK UGOVORA Trajanje ugovora lanak 827. (1) Ako se ne ugovori drukije, ugovor o trgovinskom zastupanju sklapa se na neodreeno vrijeme. (2) Ugovor sklopljen na odreeno vrijeme prestaje protekom vremena na koje je sklopljen. (3) Ako strane nastave ispunjavati ugovor sklopljen na odreeno vrijeme i nakon proteka vremena na koje je ugovor sklopljen, smatrat e se da su sklopile novi ugovor istog sadraja na neodreeno vrijeme. Otkaz ugovora lanak 828. (1) Ako je ugovor o trgovinskom zastupanju sklopljen na neodreeno vrijeme, svaka ga strana moe otkazati pisanom obavijeu upuenoj drugoj strani, potujui otkazne rokove odreene ovim lankom. (2) Duina otkaznog roka ovisna je o trajanju ugovora i iznosi po mjesec dana za svaku zapoetu godinu trajanja ugovora. (3) Ako je ugovor trajao due od pet godina, otkazni rok iznosi est mjeseci. (4) Strane ne mogu ugovoriti krai otkazni rok, a ako ugovore dui, taj rok mora biti jednak za obje strane. (5) Ako nije drukije ugovoreno, otkazni rok zapoinje tei prvi dan mjeseca koji slijedi mjesec u kojem je drugoj strani upuena pisana obavijest o otkazu te zavrava zadnjim danom zadnjeg mjeseca roka. (6) Odredbe ovoga lanka primjenjuju se i na ugovor sklopljen na odreeno vrijeme koji se zbog ispunjavanja i nakon proteka roka na koji je sklopljen smatra ugovorom na neodreeno vrijeme, s time da se vrijeme trajanja ugovora na odreeno vrijeme uzima u obzir pri izraunavanju duine otkaznog roka. Raskid ugovora lanak 829.

(1) Iz vanih razloga koje mora navesti, a poglavito zbog neispunjenja ugovorne obveze druge strane ili zbog promijenjenih okolnosti, svaka strana moe raskinuti ugovor na neodreeno vrijeme bez otkaznog roka, odnosno raskinuti ugovor na odreeno vrijeme prije isteka vremena na koje je sklopljen. (2) Ovo pravo strane ne mogu ugovorom iskljuiti ili ograniiti. (3) Ako je izjava o raskidu ugovora na neodreeno vrijeme dana bez vanih razloga, smatra se otkazom s redovitim otkaznim rokom. (4) Ugovorna strana ima pravo na naknadu tete ako druga strana nije imala vaan razlog za raskid ugovora. (5) Neosnovani raskid daje pravo drugoj strani da raskine ugovor na neodreeno vrijeme bez otkaznog roka, odnosno da raskine ugovor na odreeno vrijeme prije proteka vremena na koje je sklopljen. VI. POSEBNA NAKNADA lanak 830. (1) Po prestanku ugovora zastupnik stjee pravo na posebnu naknadu ako je nalogodavcu naao nove stranke ili mu je znaajno poveao opseg poslovanja s postojeim strankama, a nalogodavac je i po prestanku ugovora imao znatne koristi od tih stranaka, te ako plaanje te naknade opravdavaju okolnosti sluaja, poglavito gubitak provizije u poslovanju s tim strankama. (2) Pravo na posebnu naknadu nastaje i u sluaju da je ugovor prestao zbog smrti zastupnika. (3) Prilikom odreivanja posebne naknade treba voditi rauna i o proviziji koju je zastupnik dobio za ugovore sklopljene po prestanku ugovornog odnosa s nalogodavcem kao i moebitnu zabranu ili ogranienje obavljanja djelatnosti po prestanku odnosa s nalogodavcem. (4) Iznos posebne naknade ne moe premaiti iznos prosjene godinje provizije u zadnjih pet godina, a ako je ugovorni odnos trajao krae od pet godina iznos prosjene godinje provizije u razdoblju trajanja ugovora. (5) Glede izvadaka iz poslovnih knjiga nalogodavca i obavijesti o okolnostima koje utjeu na visinu posebne naknade, na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona o pravima zastupnika prilikom obraunavanja provizije. (6) Plaanje posebne naknade ne iskljuuje pravo zastupnika da trai naknadu tete koja prelazi visinu posebne naknade. Razlozi koji iskljuuju pravo na posebnu naknadu lanak 831. Nalogodavac nije duan platiti posebnu naknadu:

- ako je zastupnik otkazao ili raskinuo ugovor, s time da i tada zastupnik moe zahtijevati posebnu naknadu ako je uzrok za raskid ili otkaz ugovora bio na strani nalogodavca ili je raskinuo, odnosno otkazao ugovor zbog svoje starosti ili bolesti koja ga sprjeava da nastavi ugovorni odnos, - ako je nalogodavac raskinuo ugovor zbog zastupnikova skrivljenog ponaanja, - ako je na temelju sporazuma s nalogodavcem zastupnik prenio ugovor na nekoga drugog. Gubitak prava na posebnu naknadu lanak 832. Zastupnik gubi pravo na posebnu naknadu te na naknadu tete, ako u roku od godine dana od dana prestanka ugovora ne obavijesti nalogodavca da e ih zahtijevati. Zabrana ogranienja ili iskljuenja zastupnikovih prava lanak 833. Ugovorne strane ne mogu prije prestanka ugovora ograniiti ili iskljuiti prava koja zastupnik ima po ovom odjeljku zakona. VII. UGOVORNA ODREDBA O ZABRANI ILI OGRANIENJU OBAVLJANJA DJELATNOSTI lanak 834. (1) Ugovorne strane mogu ugovoriti da zastupnik nakon prestanka ugovora nee smjeti obavljati, u potpunosti ili djelomino, djelatnost trgovinskog zastupanja. (2) Takva e ugovorna odredba biti valjana ako je u pisanom obliku te ako se odnosi na isto podruje, iste osobe ili istu robu na koje se odnosi i ugovor o trgovinskom zastupanju. (3) Kad ugovor prestane zbog razloga koji su na strani nalogodavca, takva ugovorna odredba obvezuje zastupnika samo ako mu nalogodavac po prestanku ugovora plati posebnu naknadu i ako mu u razdoblju trajanja zabrane ili ogranienja obavljanja djelatnosti plaa dodatnu mjesenu naknadu u iznosu koji je jednak prosjenom mjesenom iznosu provizije na koju je imao pravo u zadnjih pet godina, a ako je ugovor trajao krae od pet godina, u iznosu koji je jednak prosjenom mjesenom iznosu provizije na koju je imao pravo za vrijeme trajanja ugovora. (4) Ugovorna odredba o zabrani ili ogranienju obavljanja djelatnosti obvezuje zastupnika najdue dvije godine po prestanku ugovora. (5) Ako zastupnik raskine ugovor zbog nalogodaveva skrivljenog ponaanja, ovlaten je u roku od mjesec dana od dana raskida ugovora pisanom izjavom priopiti nalogodavcu da nee potovati odredbu o zabrani ili ogranienju obavljanja djelatnosti.

(6) Odredba ugovora o zabrani ili ogranienju obavljanja djelatnosti suprotna odredbama ovoga lanka nitetna je ako se njome pogorava poloaj zastupnika utvren tim odredbama. Odsjek 21. UGOVOR O POSREDOVANJU I. OPE ODREDBE Pojam lanak 835. Ugovorom o posredovanju obvezuje se posrednik dovesti u vezu s nalogodavcem osobu koja bi s njim pregovarala o sklapanju ugovora, a nalogodavac se obvezuje isplatiti mu odreenu proviziju, ako ugovor bude sklopljen. Primjena odredbi ugovora o djelu lanak 836. Kad je ugovoreno da e posrednik imati pravo na odreenu proviziju i ako njegovo nastojanje ostane bez rezultata, o takvom ugovoru sudit e se prema odredbama to vrijede za ugovor o djelu. Primanje ispunjenja lanak 837. (1) Nalog za posredovanje ne ovlauje posrednika da za nalogodavca primi ispunjenje obveze iz ugovora sklopljenog njegovim posredovanjem. (2) Za to je potrebna posebna pisana punomo. Opoziv naloga za posredovanje lanak 838. Nalogodavac moe opozvati nalog za posredovanje kad god hoe, ako se toga nije odrekao i ako to nije protivno savjesnosti. Nepostojanje obveze da se sklopi ugovor lanak 839. Nalogodavac nije duan pristupiti pregovorima za sklapanje ugovora s osobom koju je posrednik naao, ni sklopiti s njom ugovor pod uvjetima koje je priopio posredniku, ali e odgovarati za tetu ako je postupio protivno savjesnosti. II. OBVEZE POSREDNIKA

Obveza traiti priliku lanak 840. (1) Posrednik je duan traiti s panjom dobrog gospodarstvenika priliku za sklapanje odreenog ugovora i upoznati s njome nalogodavca. (2) Posrednik je duan posredovati u pregovorima i nastojati da doe do sklapanja ugovora, ako se na to posebno obvezao. (3) On ne odgovara ako i pored potrebne briljivosti ne uspije u svom nastojanju. Obveza obavjeivanja lanak 841. Posrednik je duan obavijestiti nalogodavca o svim okolnostima znaajnim za namjeravani posao koje su mu poznate ili su mu morale biti poznate. Odgovornost posrednika lanak 842. (1) Posrednik odgovara za tetu koju bi pretrpjela jedna ili druga strana izmeu kojih je posredovao, a koja bi se dogodila zbog toga to je posredovao za poslovno nesposobnu osobu za iju je nesposobnost znao ili mogao znati, ili za osobu za koju je znao ili morao znati da nee moi ispuniti obveze iz toga ugovora, i uope za svaku tetu nastalu njegovom1 krivnjom. (2) Posrednik odgovara za tetu koju prouzroi nalogodavcu zbog toga to je bez doputenja nalogodavca obavijestio nekog treega o sadraju naloga, o pregovorima ili o uvjetima sklopljenog ugovora. ------------------------1

lanak 16. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.):

U lanku 842. stavku 1. rije: "njegovu" zamjenjuje se rijeju: "njegovom". Posredniki dnevnik i list lanak 843. Posrednik je duan u posebnu knjigu (posredniki dnevnik) ubiljeiti bitne podatke o ugovoru koji je sklopljen njegovim posredovanjem i izdati izvadak iz te knjige potpisan od njegove strane (posredniki list). III. OBVEZE NALOGODAVCA Provizija

lanak 844. (1) Posrednik ima pravo na proviziju i kad nije ugovorena. (2) Ako visina provizije nije odreena ni tarifom ili kojim drugim opim aktom, ni ugovorom, a ni obiajem, odredit e je sud prema posrednikovu trudu i uinjenoj usluzi. Kad posrednik stjee pravo na proviziju lanak 845. (1) Posrednik stjee pravo na proviziju u trenutku sklapanja ugovora za koji je posredovao, ako to drugo nije ugovoreno. (2) Ali ako je ugovor sklopljen pod odgodnim uvjetom, posrednik stjee pravo na proviziju tek kad se uvjet ostvari. (3) Kad je ugovor sklopljen pod raskidnim uvjetom, ostvarenje uvjeta nema utjecaja na posrednikovo pravo na proviziju. (4) U sluaju nevaljanosti ugovora posrednik ima pravo na proviziju ako mu uzrok nevaljanosti nije bio poznat. Naknada trokova lanak 846. (1) Posrednik nema pravo na naknadu trokova uinjenih u izvrenju naloga, osim kad je to ugovoreno. (2) Ali ako mu je ugovorom priznato pravo na naknadu trokova, on ima pravo na tu naknadu i u sluaju kad ugovor nije sklopljen. Posredovanje za obje strane lanak 847. (1) Ako drukije nije ugovoreno, posrednik koji je dobio nalog za posredovanje od obiju strana moe zahtijevati od svake strane samo polovicu provizije i naknadu polovice trokova ako je naknada trokova ugovorena. (2) Posrednik je duan da se s panjom dobrog gospodarstvenika skrbi o interesima obiju strana izmeu kojih posreduje. Gubitak prava na proviziju lanak 848. Posrednik koji protivno ugovoru ili protivno interesima svog nalogodavca radi za drugu stranu, gubi pravo na proviziju i na naknadu trokova.

Odsjek 22. UGOVOR O OTPREMI (PEDICIJA) I. OPE ODREDBE Pojam lanak 849. (1) Ugovorom o otpremi obvezuje se otpremnik radi prijevoza stvari sklopiti, u svoje ime a za raun nalogodavca, ugovor o prijevozu i druge ugovore potrebne za izvrenje prijevoza te obaviti ostale uobiajene poslove i radnje, a nalogodavac se obvezuje isplatiti mu odreenu naknadu. (2) Ako je ugovorom predvieno, otpremnik moe sklopiti ugovor o prijevozu i poduzimati druge pravne radnje u ime i za raun nalogodavca. Odustanak od ugovora lanak 850. Nalogodavac moe po svojoj volji odustati od ugovora, ali je u tom sluaju duan naknaditi otpremniku sve trokove to ih je do tada imao i isplatiti mu razmjeran dio naknade za dotadanji rad. Primjena pravila o ugovorima o komisiji i trgovinskom zastupanju lanak 851. Na odnose nalogodavca i otpremnika koji nisu ureeni u ovom odsjeku na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o ugovoru o komisiji i ugovoru o trgovinskom zastupanju. II. OBVEZE OTPREMNIKA Upozorenje na nedostatke naloga lanak 852. Otpremnik je duan upozoriti nalogodavca na nedostatke u njegovu nalogu, posebice na one koji ga izlau veim trokovima ili teti. Upozorenje na nedostatke pakiranja lanak 853. Ako stvar nije zapakirana ili inae nije pripremljena za prijevoz kako treba, otpremnik je duan upozoriti nalogodavca na te nedostatke, a kad bi ekanje da ih nalogodavac otkloni bilo od tete za njega, otpremnik ih je duan otkloniti na raun nalogodavca.

uvanje interesa nalogodavca lanak 854. (1) Otpremnik je duan u svakoj prilici postupiti kako to zahtijevaju interesi nalogodavca i s panjom dobrog gospodarstvenika. (2) On je duan bez odgaanja obavijestiti nalogodavca o oteenju stvari i o svim okolnostima znaajnim za njega i poduzeti sve potrebne mjere radi ouvanja njegovih prava prema odgovornoj osobi. Postupanje po uputama nalogodavca lanak 855. (1) Otpremnik je duan drati se uputa o pravcu puta, sredstvima i nainu prijevoza te ostalih uputa dobivenih od nalogodavca. (2) Ako nije mogue postupiti po uputama sadranim u nalogu, otpremnik je duan zatraiti nove upute, a ako za to nema vremena ili je to nemogue, otpremnik je duan postupiti kako to zahtijevaju interesi nalogodavca. (3) O svakom odstupanju od naloga otpremnik je duan bez odgaanja obavijestiti nalogodavca. (4) Ako nalogodavac nije odredio ni pravac puta ni sredstvo, odnosno nain prijevoza, otpremnik e ih odrediti kako zahtijevaju interesi nalogodavca u danim okolnostima. (5) Ako je otpremnik odstupio od dobivenih uputa, odgovara i za tetu nastalu viom silom, osim ako dokae da bi se teta dogodila i da se drao uputa. Odgovornost otpremnika za druge osobe lanak 856. (1) Otpremnik odgovara za izbor prijevoznika te za izbor drugih osoba s kojima je u izvrenju naloga sklopio ugovor (uskladitenje robe i sl.), ali ne odgovara i za njihov rad, osim ako je tu odgovornost preuzeo ugovorom. (2) Otpremnik koji je izvrenje naloga povjerio drugom otpremniku umjesto da ga sam izvri, odgovara za njegov rad. (3) Ako nalog sadri izriito ili preutno ovlatenje otpremniku da povjeri izvrenje naloga drugom otpremniku ili ako je to oito u interesu nalogodavca, on odgovara samo za njegov izbor, osim ako je preuzeo odgovornost za njegov rad. (4) Odgovornosti iz ovoga lanka ne mogu se ugovorom iskljuiti ni ograniiti. Carinske radnje i plaanje carine

lanak 857. Ako ugovorom nije drukije odreeno, nalog za otpremu stvari preko granice sadri obvezu za otpremnika da provede potrebne carinske radnje i plati carinske pristojbe i trokove za raun nalogodavca. Kad je otpremnik i prijevoznik lanak 858. (1) Otpremnik moe obaviti potpuno ili djelomino i prijevoz stvari ija mu je otprema povjerena, ako nije to drugo ugovoreno. (2) Ako je otpremnik obavio i prijevoz ili dio prijevoza, ima prava i obveze prijevoznika i u tom sluaju pripada mu i odgovarajua naknada za prijevoz pored naknade po osnovi otpreme i naknade trokova u svezi s otpremom. (3) Isto vrijedi za druge poslove obuhvaene nalogom, obiajima ili opim uvjetima. Osiguranje poiljke lanak 859. (1) Otpremnik je duan osigurati poiljku samo ako je to ugovoreno. (2) Ako ugovorom nije odreeno koje rizike treba osigurati, otpremnik je duan osigurati stvari od uobiajenih rizika. Polaganje rauna lanak 860. (1) Otpremnik je duan nakon zavrenog posla poloiti raun nalogodavcu. (2) Prema zahtjevu nalogodavca otpremnik je duan poloiti raun i u tijeku izvravanja naloga. III. OBVEZE NALOGODAVCA Isplata naknade lanak 861. Nalogodavac je duan isplatiti otpremniku naknadu prema ugovoru, a ako naknada nije ugovorena, naknadu odreenu tarifom ili drugim opim aktom, a ako ovoga nema, naknadu odreuje sud. Kad otpremnik moe zahtijevati naknadu lanak 862.

Otpremnik moe zahtijevati naknadu kad ispuni svoje obveze iz ugovora o otpremi. Trokovi i predujam lanak 863. (1) Nalogodavac je duan naknaditi otpremniku potrebne trokove uinjene radi izvrenja naloga o otpremanju stvari. (2) Otpremnik moe zahtijevati naknadu trokova odmah poto ih je uinio. (3) Nalogodavac je duan na zahtjev otpremnika predujmiti mu iznos potreban za trokove koje zahtijeva izvrenje naloga. Kad je ugovoreno da naknadu isplati primatelj stvari lanak 864. Ako je ugovoreno da e otpremnik naplatiti svoje trabine od primatelja stvari, otpremnik zadrava pravo zahtijevati isplatu naknade od nalogodavca, ako mu je primatelj ne isplati. Opasne stvari i dragocjenosti lanak 865. (1) Nalogodavac je duan obavijestiti otpremnika o svojstvima stvari kojima moe biti ugroena sigurnost osoba ili dobara ili nanesena teta. (2) Kad se u poiljci nalaze dragocjenosti, vrijednosni papiri ili druge skupocjene stvari, nalogodavac je duan obavijestiti o tome otpremnika i priopiti mu njihovu vrijednost u trenutku predaje radi otpreme. IV. POSEBNI SLUAJEVI OTPREMANJA Otprema s ukupnom (fiksnom) naknadom lanak 866. (1) Kad je ugovorom o otpremi odreen ukupan iznos za izvrenje naloga o otpremi stvari, on obuhvaa naknade za otpremu, prijevoz i sve ostale trokove, ako nije to drugo ugovoreno. (2) U tom sluaju otpremnik odgovara i za rad prijevoznika i drugih osoba kojima se na temelju ovlatenja iz ugovora posluio. Zbirna otprema lanak 867. (1) Otpremnik moe u izvrenju dobivenih naloga organizirati zbirnu otpremu, osim ako je ugovorom to iskljueno.

(2) Ako zbirnom otpremom postigne razliku u vozarini u korist nalogodavca, otpremnik ima pravo na posebnu dodatnu naknadu. (3) U sluaju zbirne otpreme otpremnik odgovara za gubitak ili oteenje stvari nastale za vrijeme prijevoza do kojih ne bi dolo da nije bilo zbirne otpreme. V. ZALONO PRAVO OTPREMNIKA lanak 868. (1) Radi osiguranja naplate svih trabina nastalih u svezi s ugovorom o otpremi, otpremnik ima zalono pravo na stvarima predanim radi otpremanja i u vezi s otpremanjem sve dok ih dri ili dok ima u rukama ispravu s pomou koje moe njima raspolagati. (2) Kad je u izvrenju otpreme sudjelovao i drugi otpremnik, on je duan brinuti se o naplati trabina i ostvarenju zalonog prava prethodnih otpremnika. (3) Ako drugi otpremnik isplati otpremnikove trabine prema nalogodavcu, te trabine i otpremnikovo zalono pravo prelaze na njega po samom zakonu. (4) To isto biva ako drugi otpremnik isplati prijevoznikove trabine. Odsjek 23. UGOVOR O ISPITIVANJU ROBE I USLUGE Pojam lanak 869. (1) Ugovorom o ispitivanju robe jedna ugovorna strana (izvritelj ispitivanja) obvezuje se struno i nepristrano obaviti ispitivanje (kontrolu) robe i izdati ispravu o tome (certifikat), a druga strana (naruitelj ispitivanja) obvezuje se za izvreno ispitivanje platiti naknadu. (2) Ispitivanje robe moe se sastojati u utvrivanju identiteta, kakvoe, koliine i drugih svojstava robe. Opseg ispitivanja lanak 870. Izvritelj ispitivanja duan je izvriti kontrolu u opsegu i na nain koji su odreeni u ugovoru, a ako u ugovoru nije nita odreeno, u opsegu i na nain koji odgovaraju naravi stvari. Nitetnost pojedinih odredaba ugovora lanak 871.

(1) Nitetne su odredbe ugovora koje izvritelju ispitivanja nameu dunosti koje bi mogle utjecati na nepristranost u obavljanju ispitivanja ili na ispravnost isprave o izvrenom ispitivanju. (2) Ispitivanje se smatra izvrenim tek izdavanjem certifikata. uvanje robe, odnosno uzorka lanak 872. (1) Robu koju je naruitelj ispitivanja predao izvritelju ispitivanja radi obavljanja ugovorenog ispitivanja ovaj je duan uvati i osigurati od zamjene. (2) Izvritelj ispitivanja duan je uvati predane mu uzorke najmanje est mjeseci, ako nije drukije ugovoreno. Obveza obavjeivanja naruitelja lanak 873. Izvritelj ispitivanja duan je o svim znaajnim okolnostima u tijeku ispitivanja i uvanja robe pravodobno obavjeivati naruitelja ispitivanja, a osobito o nunim i korisnim trokovima uinjenim za njegov raun. Naknada lanak 874. (1) Za obavljeno ispitivanje i uvanje robe izvritelj ispitivanja ima pravo na ugovorenu, odnosno uobiajenu naknadu. (2) Izvritelj ispitivanja ima pravo i na naknadu svih nunih i korisnih trokova koji su uinjeni za raun naruitelja ispitivanja. Zalono pravo lanak 875. Radi osiguranja ugovorene ili uobiajene naknade i naknade nunih i korisnih trokova izvritelj ispitivanja ima zalono pravo na robi koja mu je predana na ispitivanje. Povjeravanje ispitivanja robe drugome lanak 876. (1) Izvritelj ispitivanja moe obavljanje ugovorenog ispitivanja povjeriti drugome, osim ako mu je naruitelj ispitivanja to izriito zabranio. (2) Izvritelj ispitivanja odgovara naruitelju ispitivanja za rad drugog izvritelja ispitivanja.

Ispitivanje robe s obavljanjem pojedinih pravnih radnji lanak 877. (1) Na temelju izriitog naloga naruitelja ispitivanja, izvritelj ispitivanja je ovlaten, pored izvrenja ugovorenih ispitivanja robe, poduzeti i pojedine pravne radnje u ime i za raun naruitelja ispitivanja. (2) Izvritelj ispitivanja ima pravo na posebnu uobiajenu ili ugovorenu naknadu za obavljene pravne radnje. Ispitivanje robe s jamstvom lanak 878. (1) Izvritelj ispitivanja moe jamiti za nepromjenljivost svojstava ispitivane robe u ugovorenom roku. (2) Za preuzeto jamstvo izvritelj ispitivanja ima pravo na dodatnu ugovorenu ili uobiajenu naknadu. Ispitivanje usluga i stvari koje nisu namijenjene prometu lanak 879. Ako se obavljanje ispitivanja odnosi na usluge ili stvari koje nisu namijenjene prometu, izvritelj ispitivanja i naruitelj ispitivanja imaju ista prava i obveze kao i kod ispitivanja robe. Raskid ugovora lanak 880. Naruitelj ispitivanja moe izjaviti da raskida ugovor sve dok narueno ispitivanje nije izvreno ali je u tom sluaju duan izvritelju ispitivanja platiti razmjerni dio naknade i uinjene nune i korisne trokove, a i naknaditi mu tetu. Odsjek 24. UGOVOR O ORGANIZIRANJU PUTOVANJA I. OPE ODREDBE Pojam lanak 881. (1) Ugovorom o organiziranju putovanja obvezuje se organizator putovanja pribaviti putniku najmanje dvije usluge koje se sastoje od prijevoza, smjetaja ili drugih turistikih usluga to ine cjelinu i koje se pruaju u vremenu duem od 24 sata ili ukljuuju barem jedno noenje (paket-aranman), a putnik se obvezuje platiti mu za to jednu ukupnu (paualnu) cijenu.

(2) Odredbe ovoga odsjeka primjenjuju se i kad su pojedine usluge iz stavka 1. ovoga lanka odvojeno naplaene. (3) Organizatorom putovanja smatra se i osoba koja prodaje paket-aranman koji je pripremila neka druga osoba. Promidbeni materijali lanak 882. (1) Promidbeni materijali, poput programa putovanja ili broura, koji se odnose na paketaranman, a koje je organizator putovanja stavio putniku na raspolaganje ne smiju sadravati zavaravajue obavijesti u pogledu cijene ili bilo koje druge odredbe ugovora o organiziranju putovanja. (2) Promidbeni materijali koji su putniku stavljeni na raspolaganje moraju sadravati jasne, potpune i tone obavijesti o: cijeni paket-aranmana; odreditu (destinaciji); sredstvu, karakteristikama i kategoriji prijevoza; vrsti smjetajnog objekta, njegovoj lokaciji i kategoriji, njegovim osnovnim karakteristikama te turistikoj klasifikaciji prema pravu drave u kojoj se objekt nalazi; broju dnevnih obroka; planu putovanja; iznosu ili postotku predujma te o broju i iznosu obroka otplate ostatka cijene, graninim, viznim i zdravstvenim formalnostima u pogledu putovanja i boravka u odreditu; najmanjem broju putnika koji je potreban za organiziranje putovanja te roku u kojem e putnik biti obavijeten o otkazivanju putovanja ako za putovanje nije prijavljen dovoljan broj putnika. (3) Podaci sadrani u promidbenim materijalima obvezuju organizatora putovanja i mogu biti izmijenjeni jedino na temelju sporazuma s putnikom ili ako je putnik o tim izmjenama obavijeten prije sklapanja ugovora, u kojem sluaju ta mogunost mora biti izriito navedena u promidbenim materijalima. Prethodna obavijest lanak 883. (1) Prije sklapanja ugovora organizator putovanja duan je obavijestiti putnika, u pisanom obliku ili drugom trajnom, putniku dostupnom, mediju o osnovnim graninim, viznim i zdravstvenim formalnostima u pogledu putovanja i boravka u mjestu odredita kao i o vremenu potrebnom za ispunjavanje tih formalnosti. (2) Ako je prije izdavanja prethodne obavijesti putniku uruen program putovanja ili neki drugi promidbeni materijal koji sadri podatke iz stavka 1. ovoga lanka, prethodna obavijest moe sadravati samo uputu na taj program ili promidbeni materijal. Oblik i sadraj ugovora lanak 884. (1) Ugovor o organiziranju putovanja sklapa se u pisanom obliku ili putem drugog trajnog, putniku dostupnog i razumljivog oblika, s tim da barem jedan primjerak ugovora mora biti dostavljen putniku.

(2) Organizator putovanja duan je prije sklapanja ugovora putnika upoznati sa sadrajem ugovora. (3) Odredba stavka 1. i 2. ovoga lanka ne odnosi se na zakanjele rezervacije ili ugovore "u posljednjem trenutku". (4) Ovisno o uslugama koje su njime obuhvaene, ugovor o organiziranju putovanja mora osobito sadravati odredbe o: tvrtki ili nazivu, odnosno imenu i prezimenu te sjeditu i adresi organizatora putovanja te njegova osiguravatelja, ako je osiguranje obuhvaeno paketaranmanom; odreditu te vremenu i nadnevku boravka u odreditu; sredstvu, karakteristikama i kategoriji prijevoza, nadnevku, vremenu i mjestu polaska i povratka;1 vrsti smjetajnog objekta, njegovoj lokaciji i kategoriji, njegovim osnovnim karakteristikama te turistikoj klasifikaciji prema pravu drave u kojoj se objekt nalazi; broju dnevnih obroka; planu putovanja; izletima, obilascima i drugim uslugama koje su obuhvaene paketaranmanom i koje su ukljuene u cijenu; cijeni i mogunosti izmjene cijene sukladno ovom Zakonu te pristojbama za odreene usluge koje nisu ukljuene u cijenu (primjerice, turistikim pristojbama, pristojbama za ukrcaj i iskrcaj u zranim i ostalim lukama); nainu i vremenu plaanja cijene; posebnim zahtjevima putnika o kojima je obavijestio organizatora putovanja prilikom rezerviranja putovanja, a koje je ovaj prihvatio; najmanjem broju putnika koji je potreban za organiziranje putovanja te roku u kojem e putnik biti obavijeten o otkazivanju putovanja ako za putovanje nije prijavljen dovoljan broj putnika; roku u kojem putnik mora iznijeti svoje prigovore u pogledu neispunjenja ili neurednog ispunjenja ugovora. ------------------------1

lanak 17. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.):

U lanku 884. stavku 4. iza rijei: "u odreditu;" dodaju se rijei: "sredstvu, karakteristikama i kategoriji prijevoza, nadnevku, vremenu i mjestu polaska i povratka;". II. OBVEZE ORGANIZATORA PUTOVANJA Zatita prava i interesa putnika lanak 885. (1) Organizator putovanja duan je putniku pruiti usluge koje imaju sadraj i svojstva predviene ugovorom i skrbiti se o pravima i interesima putnika, u skladu s poslovnim obiajima u ovoj djelatnosti. (2) Ako putnik za vrijeme putovanja istakne prigovor zbog neispunjenja ili neurednog ispunjenja neke od ugovorenih usluga, organizator putovanja ili njegov mjesni zastupnik duni su na prikladan nain rijeiti taj prigovor. Obveza obavjetavanja lanak 886. Organizator putovanja duan je u razumnom roku prije zapoinjanja putovanja, u pisanom obliku ili drugom trajnom, putniku dostupnom, obliku obavijestiti putnika o: mjestu

meuodredita ili izmjene prijevoznog sredstva te vremenu dolaska u to mjesto; njegovu mjestu u prijevoznom sredstvu (broju odjeljka u spavaim kolima, kabine na brodu i sl.); imenu i prezimenu, adresi i broju telefona mjesnog zastupnika organizatora putovanja ili, ako ga nema, osobi kojoj se putnik moe obratiti u sluaju potekoa ili, ako nema niti takve osobe, broju telefona ili drugom sredstvu koje mu omoguuje kontakt s organizatorom putovanja; u sluaju putovanja maloljetnika, nainu uspostave neposredne veze s njim ili za njega odgovornom osobom; mogunosti sklapanja ugovora o osiguranju kojim se osiguravaju trokovi raskida ugovora od strane putnika ili trokovi pomoi i povratka putnika u mjesto polazita u sluaju nesree ili bolesti. Obveza uvanja tajne lanak 887. Obavijesti koje dobije o putniku, njegovoj prtljazi, njegovim kretanjima i imenima njegovih suputnika organizator smije priopiti treim osobama samo s odobrenjem putnika ili na zahtjev nadlenog tijela javne vlasti. Odgovornost za tetu lanak 888. (1) Organizator putovanja odgovara za svu tetu koju prouzroi putniku neispunjenjem, djelominim ispunjenjem ili neurednim ispunjenjem obveza koje se odnose na organiziranje putovanja predvienih ugovorom i ovim Zakonom. (2) Ako sam obavlja usluge prijevoza, smjetaja ili druge usluge vezane za izvrenje organiziranog putovanja, organizator odgovara za tetu nanesenu putniku prema propisima koji se odnose na te usluge. Odgovornost za tetu kad je pruanje pojedinih usluga organizator povjerio treim osobama lanak 889. (1) Organizator putovanja koji je povjerio treim osobama izvrenje usluga prijevoza, smjetaja ili drugih usluga vezanih za izvrenje putovanja, odgovara putniku za tetu koja je nastala zbog potpunog ili djelominog neizvrenja tih usluga, u skladu s propisima koji se na njih odnose. (2) Ali i kad su usluge izvrene u skladu s ugovorom i propisima koji se na njih odnose, organizator odgovara za tetu koju je putnik pretrpio u povodu njihova izvrenja, osim ako dokae da se ponaao kao paljiv organizator putovanja pri izboru osoba koje su ih izvrile. (3) Putnik ima pravo neposredno od tree osobe odgovorne za tetu zahtijevati potpunu ili dopunsku naknadu za pretrpljenu tetu. (4) U mjeri u kojoj je naknadio tetu putniku organizator putovanja stjee sva prava koja bi putnik imao prema treoj osobi odgovornoj za ovu tetu (pravo na regres).

(5) Putnik je duan ustupiti organizatoru putovanja isprave i sve to je potrebno za ostvarivanje prava regresa. Snienje cijene lanak 890. (1) Ako su usluge iz ugovora o organiziranju putovanja nepotpuno ili neuredno izvrene, putnik ima pravo na razmjerno snienje cijene pod uvjetom da je stavio prigovor organizatoru putovanja u roku od osam dana od dana zavretka putovanja. (2) Zahtjev za snienje cijene ne utjee na pravo putnika da zahtijeva naknadu tete. Iskljuenje i ogranienje odgovornosti za tetu lanak 891. (1) Nitetne su odredbe ugovora o organiziranju putovanja kojima se iskljuuje ili ograniuje odgovornost organizatora putovanja za tetu. (2) Ali valjana je odredba ugovora kojom se unaprijed odreuje najvii iznos naknade tete, osim ako je u oitom nerazmjeru sa tetom. (3) Ovo ogranienje iznosa naknade tete ne vrijedi ako je organizator tetu prouzroio namjerno ili krajnjom nepanjom ili ako je teta posljedica tjelesne ozljede. Osiguranje lanak 892. (1) Organizator putovanja je duan sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za tetu predvienu ovim Zakonom. (2) U sporazumu s putnikom organizator putovanja moe ga osigurati i od drugih rizika putovanja. Jamevina za organizirana putovanja lanak 893. (1) Organizator putovanja duan je za svako organizirano putovanje osigurati jamevinu kod banke ili osiguravajueg drutva za povrat cijene putniku, ako zbog njegova steaja ili nesposobnosti plaanja putovanje ne bude poduzeto, odnosno naknade trokova povratka putnika u mjesto polaska, ako bi iz istih razloga putovanje bilo prekinuto. (2) Jamevina moe biti u obliku police osiguranja, gotovinskog pologa ili bankarskog jamstva (garancije). (3) Organizator putovanja duan je izdati putniku potvrdu o osiguranju jamevine koja mu omoguuje neposredno ostvarenje prava prema banci, odnosno osiguravajuem drutvu.

III. OBVEZE PUTNIKA Plaanje cijene lanak 894. Putnik je duan organizatoru putovanja platiti ugovorenu cijenu za putovanje u vrijeme kako je ugovoreno, odnosno uobiajeno. Obveza davanja podataka lanak 895. Putnik je duan na zahtjev organizatora pravodobno dostaviti sve podatke potrebne za organiziranje putovanja, a posebno za pribavljanje prijevoznih karata, rezervaciju smjetaja te isprave potrebne za prelazak preko granice. Ispunjavanje uvjeta predvienih propisima lanak 896. Putnik je duan brinuti se da on osobno, njegove osobne isprave i njegova prtljaga ispunjavaju uvjete predviene graninim, carinskim, sanitarnim, monetarnim i drugim propisima. Odgovornost putnika za tetu lanak 897. Putnik odgovara za tetu to je prouzroi organizatoru putovanja neispunjenjem obveza koje za njega proizlaze iz ugovora i odredaba ovoga Zakona. Obavjetavanje o nedostacima ispunjenja lanak 898. (1) Putnik je duan, u pisanom ili drugom odgovarajuem obliku, obavijestiti o neispunjenju ili neurednom ispunjenju bilo koje usluge iz ugovora osobu koja je tu uslugu pruila, to je prije mogue, a organizatora putovanja u roku od 8 dana od dana zavretka putovanja. (2) Dunost putnika iz stavka 1. ovoga lanka mora biti jasno i izriito navedena u ugovoru o organiziranju putovanja. IV. POSEBNA PRAVA I OBVEZE UGOVORNIH STRANA Zamjena putnika lanak 899. (1) Ako je sprijeen zapoeti ugovoreno putovanje, putnik moe odrediti drugu osobu da se umjesto njega koristi ugovorenim uslugama ako ta osoba udovoljava posebnim zahtjevima

predvienim za ugovoreno putovanje i ako o tome pravodobno obavijesti organizatora putovanja. (2) Zamijenjeni i novi putnik solidarno su odgovorni za plaanje cijene i trokova izazvanih zamjenom. Promjena ugovorene cijene lanak 900. (1) Organizator putovanja moe zahtijevati poveanje ugovorene cijene ako je nakon sklapanja ugovora dolo do promjena u teaju ugovorene valute, do poveanja trokova prijevoza, ukljuujui i trokove goriva ili do poveanja pristojbi za odreene usluge (u zranim i ostalim lukama i sl.) koje utjeu na cijenu putovanja, a za koje nije znao ni mogao znati. (2) Pravo na poveanje ugovorene cijene organizator putovanja moe ostvariti samo ako je ono predvieno u ugovoru te ako je u ugovoru izriito naveden nain izrauna izmjene cijene. (3) Ako bi poveanje cijene iznosilo vie od 10 posto od ugovorene cijene, putnik ima pravo raskinuti ugovor bez obveze na naknadu tete i pravo na povrat uplaene cijene. (4) Dvadeset dana prije poetka putovanja ugovorena cijena ne moe se poveati. (5) Ako su promjene iz stavka 1. ovoga lanka prouzroile snienje cijene putovanja, organizator putovanja duan je putniku vratiti razliku u cijeni. Pravo putnika na raskid ugovora lanak 901. (1) Putnik moe u svakom trenutku potpuno ili djelomino raskinuti ugovor. (2) Ako putnik prije poetka putovanja raskine ugovor u razumnom roku koji se odreuje s obzirom na vrstu aranmana (pravodobni raskid), organizator putovanja ima pravo samo na naknadu administrativnih trokova. (3) U sluaju nepravodobnog raskida ugovora organizator putovanja moe od putnika zahtijevati naknadu u odreenom postotku ugovorene cijene koji se utvruje razmjerno vremenu preostalom do poetka putovanja i koja mora biti ekonomski opravdana. (4) Organizator putovanja ima pravo samo na naknadu trokova ako je putnik raskinuo ugovor zbog okolnosti koje nije mogao izbjei ili otkloniti i koje bi, da su postojale u vrijeme sklapanja ugovora, bile opravdan razlog da ne sklopi ugovor, a i u sluaju ako je putnik osigurao odgovarajuu zamjenu ili je zamjenu naao sam organizator. (5) Ako putnik raskine ugovor nakon poetka putovanja, a razlog za to nisu okolnosti iz stavka 4. ovoga lanka, organizator ima pravo na puni iznos ugovorene cijene putovanja. Pravo organizatora na raskid ugovora

lanak 902. (1) Organizator putovanja moe raskinuti ugovor, potpuno ili djelomino, bez obveze naknade tete putniku, ako prije ili za vrijeme ispunjavanja ugovora nastupe vanjske izvanredne i nepredvidive okolnosti koje se nisu mogle sprijeiti, izbjei ili otkloniti, a koje bi, da su postojale u vrijeme sklapanja ugovora, bile za njega opravdan razlog da ugovor ne sklopi. (2) Organizator putovanja moe raskinuti ugovor bez obveze naknade tete i u sluaju da se za putovanje nije prijavio broj putnika koji je potreban za organiziranje putovanja, ako je o toj okolnosti putnika obavijestio u primjerenom roku koji ne moe biti krai od pet dana prije dana kad je putovanje trebalo zapoeti. (3) Ako organizator putovanja raskine ugovor zbog razloga koji je na strani putnika, putnik nema pravo zahtijevati naknadu tete koju je pretrpio tim raskidom. (4) U sluaju raskida ugovora prije zapoinjanja s njegovim ispunjenjem organizator mora u cijelosti vratiti ono to je primio od putnika. (5) Ako je organizator raskinuo ugovor zbog izvanrednih okolnosti koje su nastupile za vrijeme njegova ispunjavanja, duan je vratiti putniku razliku u cijeni izmeu ugovorenih i pruenih usluga i poduzeti sve mjere nune za zatitu interesa putnika. Izmjena sadraja ugovora lanak 903. (1) Ako organizator prije poetka putovanja uini znaajnije izmjene u bitnim sastojcima ugovora (program, smjetaj, cijena), duan je bez odgaanja o tome obavijestiti putnika u pisanom obliku. (2) Ako organizator putovanja ponudi putniku izmijenjeni ugovor ponuda mora sadravati izmjene koje su izvrene te utjecaj tih izmjena na cijenu putovanja. (3) Ako ne prihvati izmjene ugovora, putnik moe po svome izboru raskinuti ugovor bez obveze naknade tete i trokova, ili koristiti drugo odgovarajue putovanje koje mu organizator putovanja moe ponuditi, bez doplate cijene ako mu je cijena via, odnosno uz povrat razlike u cijeni ako mu je cijena nia. (4) Putnik je duan priopiti svoj izbor organizatoru putovanja u roku od dva radna dana od dana primitka prijedloga izmjene ugovora. (5) Ako putnik, sukladno stavku 3.1 ovoga lanka, raskine ugovor, organizator putovanja duan je bez odgaanja vratiti mu ono to je putnik platio za putovanje te mu naknaditi tetu. (6) Putnik nema pravo na naknadu tete iz stavka 5.1 ovoga lanka ako je do izmjena u bitnim sastojcima ugovora dolo zbog izvanrednih vanjskih okolnosti koje organizator putovanja nije mogao predvidjeti, izbjei ni otkloniti. (7) Ako nakon zapoinjanja putovanja nije pruio vei dio ugovorenih usluga, ili ako ocijeni da nee biti u stanju osigurati ispunjenje veeg dijela ugovorenih usluga, organizator

putovanja duan je, o svom troku, izvriti odgovarajue izmjene programa za nastavak putovanja te, ako je to potrebno, obetetiti putnika za razliku u cijeni izmeu ugovorenih i stvarno pruenih usluga. (8) Ako nije mogue na odgovarajui nain izmijeniti program putovanja ili ako putnik ne prihvati te izmjene iz opravdanih razloga, organizator putovanja duan je, o svom troku, omoguiti putniku povratak, odgovarajuim prijevoznim sredstvom, u mjesto polaska ili neko drugo mjesto, ako je putnik s time suglasan, te naknaditi putniku tetu koju je time pretrpio. ------------------------1

lanak 18. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.):

U lanku 903. stavku 5. brojka: "2." zamjenjuje se brojkom: "3." U stavku 6. brojka: "4." zamjenjuje se brojkom: "5." Odsjek 25. POSREDNIKI UGOVOR O PUTOVANJU Pojam lanak 904. Posrednikim ugovorom o putovanju posrednik se obvezuje sklopiti, u ime i za raun putnika, bilo ugovor o organiziranju putovanja, bilo ugovor o izvrenju jedne ili vie posebnih usluga koje omoguuju da se ostvari neko putovanje ili boravak, a putnik se obvezuje za to platiti naknadu. Obveza izdavanja potvrde lanak 905. (1) Kad posrednikim ugovorom o putovanju preuzima obvezu sklapanja ugovora o organiziranju putovanja, posrednik je duan prilikom sklapanja izdati potvrdu o putovanju koja, pored podataka propisanih ovim Zakonom za potvrdu o organiziranju putovanja i oznake i adrese organizatora putovanja, mora sadravati ime, odnosno tvrtku i adresu posrednika te podatak da on istupa u tom svojstvu. (2) Ako u potvrdi o putovanju ne naznai svojstvo posrednika, posrednik u organiziranju putovanja smatra se organizatorom putovanja. (3) Ako se posredniki ugovor o putovanju odnosi na sklapanje ugovora o pojedinanoj usluzi, posrednik je duan izdati potvrdu koja sadri opis usluge s naznakom njezine cijene. Postupanje po uputama putnika lanak 906.

(1) Posrednik je duan postupati po uputama koje mu je putnik pravodobno dao, ako su one u skladu s ugovorom, uobiajenim poslovanjem posrednika i interesima drugih putnika. (2) Ako putnik ne dade potrebne upute, posrednik je duan raditi onako kako je u danim prilikama najpovoljnije za putnika. Izbor treih osoba lanak 907. Posrednik je duan savjesno izabrati treu osobu koja treba obaviti usluge predviene ugovorom i odgovara putniku za njihov izbor. Odgovarajua primjena odredaba ugovora o organiziranju putovanja lanak 908. Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ugovor o organiziranju putovanja na odgovarajui se nain primjenjuju na posredniki ugovor o putovanju, ako odredbama ovoga odsjeka nije drukije odreeno. Odsjek 26. UGOVOR O RASPOLAGANJU UGOSTITELJSKIM SMJETAJEM (UGOVOR O ALOTMANU) I. OPE ODREDBE Pojam lanak 909. (1) Ugovorom o raspolaganju ugostiteljskim smjetajem ugostitelj se obvezuje u odreenom razdoblju staviti na raspolaganje turistikoj agenciji odreeni broj leaja, odnosno smjetajnih jedinica u odreenom objektu, pruiti ugostiteljske usluge osobama koje uputi agencija i platiti joj odreenu proviziju, a ova se obvezuje popunjavati ih, odnosno obavijestiti u ugovorenim rokovima da to ne moe uiniti te platiti cijenu usluga, ako se koristila ugovorenim smjetajem. (2) Ako ugovorom nije drukije odreeno, smatra se da su ugostiteljski smjetaji stavljeni na raspolaganje za jednu godinu. Oblik ugovora lanak 910. Ugovor o raspolaganju ugostiteljskim smjetajem mora biti sklopljen u pisanom obliku. II. OBVEZE TURISTIKE AGENCIJE

Obveze obavjeivanja lanak 911. (1) Turistika agencija duna je obavjeivati ugostitelja o tijeku popune ugovorenih smjetaja. (2) Ako ne moe popuniti ugovoreni smjetaj, turistika agencija duna je u ugovorenim ili uobiajenim rokovima obavijestiti ugostitelja o tome i dostaviti mu listu gostiju te u obavijesti odrediti rok do kojega ugostitelj moe slobodno njime raspolagati. (3) Ugostiteljski smjetaj koji u listi gostiju nije oznaen kao popunjen smatra se slobodnim od dana primitka te liste od strane ugostitelja za razdoblje na koje se lista odnosi. (4) Nakon proteka toga razdoblja turistika agencija ponovno stjee pravo popunjavanja ugovorenog smjetaja. Obveza pridravanja ugovorenih cijena lanak 912. Turistika agencija ne smije osobama koje alje u ugostiteljski objekt zaraunavati vie cijene za ugostiteljske usluge od onih koje su predviene ugovorom o raspolaganju ugostiteljskim smjetajem ili ugostiteljskim cjenikom. Obveza plaanja ugostiteljskih usluga lanak 913. (1) Ako ugovorom nije drukije odreeno, cijenu ugostiteljskih usluga plaa ugostitelju turistika agencija poslije njihova izvrenja. (2) Ugostitelj ima pravo zahtijevati plaanje odgovarajueg predujma. Obveza izdavanja posebne isprave lanak 914. (1) Turistika agencija duna je osobama koje alje na temelju ugovora o raspolaganju ugostiteljskim smjetajem izdati posebnu pisanu ispravu. (2) Posebna isprava glasi na ime ili na odreenu grupu, neprenosiva je i sadri nalog ugostitelju da prui usluge koje su u njoj navedene. (3) Na temelju posebne isprave obraunavaju se uzajamne trabine izmeu turistike agencije i ugostitelja. III. OBVEZE UGOSTITELJA Obveza stavljanja na raspolaganje ugovorenog smjetaja

lanak 915. (1) Ugostitelj preuzima konanu i neopozivu obvezu da u odreenom razdoblju stavi na raspolaganje ugovoreni broj leaja, odnosno drugih smjetajnih jedinica i prui osobama koje upuuje turistika agencija usluge navedene u posebnoj pisanoj ispravi. (2) Ugostitelj ne moe ugovoriti s drugom turistikom agencijom raspolaganje smjetajem koji je objekt ve sklopljenog ugovora o raspolaganju ugostiteljskim smjetajem. Obveza jednakog postupanja lanak 916. Ugostitelj je duan osobama koje uputi turistika agencija pruiti usluge pod istim uvjetima kao i osobama s kojima je neposredno sklopio ugovor o ugostiteljskim uslugama. Obveza ugostitelja da ne mijenja cijene usluga lanak 917. (1) Ugostitelj ne moe mijenjati ugovorene cijene ako o tome ne obavijesti turistiku agenciju najmanje est mjeseci unaprijed, osim u sluaju promjene u teaju razmjene valuta koje utjeu na ugovorenu cijenu. (2) Nove cijene mogu se primjenjivati nakon isteka jednoga mjeseca od njihove dostave turistikoj agenciji. (3) Nove cijene nee se primjenjivati na usluge za koje je ve dostavljena lista gostiju. (4) U svakom sluaju izmjene cijene nemaju uinak na rezervacije koje je ugostitelj potvrdio. Obveza plaanja provizije lanak 918. (1) Ugostitelj je duan turistikoj agenciji isplatiti proviziju na promet ostvaren na temelju ugovora o raspolaganju ugostiteljskim smjetajem. (2) Provizija se odreuje u postotku od cijene izvrenih ugostiteljskih usluga. (3) Ako postotak provizije nije odreen ugovorom, turistikoj agenciji pripada provizija odreena njezinim opim uvjetima poslovanja ili, ako ovih nema, poslovnim obiajima. IV. PRAVO TURISTIKE AGENCIJE NA ODUSTANAK OD UGOVORA Pretpostavke lanak 919.

(1) Turistika agencija moe privremeno odustati od koritenja ugovorenog smjetaja a da time ne raskine ugovor o raspolaganju ugostiteljskim smjetajem, niti da odgovara ugostitelju za tetu, ako u ugovorenom roku poalje ugostitelju obavijest o odustanku od koritenja. (2) Ako rok obavijesti o odustanku nije odreen ugovorom, utvruje se na temelju poslovnih obiaja u ugostiteljstvu. (3) U sluaju da obavijest o odustanku ne bude poslana u predvienom roku, ugostitelj ima pravo na naknadu tete. (4) Turistika agencija moe odustati od ugovora u cijelosti bez obveze da naknadi tetu, ako obavijest o odustanku poalje u ugovorenom roku. Obveza turistike agencije da popuni ugovoreni smjetaj lanak 920. (1) Ugovorom o raspolaganju ugostiteljskim smjetajem moe se predvidjeti posebna obveza turistike agencije da popuni ugovoreni ugostiteljski smjetaj (puno za prazno). (2) Ako u tom sluaju ne popuni ugovoreni smjetaj, turistika agencija duna je platiti ugostitelju naknadu po neiskoritenom leaju, odnosno drugoj smjetajnoj jedinici i danu. (3) Turistika agencija nema tada pravo pravodobnom obavijeu otkazati ugovor, ni djelomino ni u cijelosti. Odsjek 27. UGOVOR O OSIGURANJU I. ZAJEDNIKE ODREDBE ZA OSIGURANJE IMOVINE I OSIGURANJE OSOBA 1. Ope odredbe Pojam lanak 921. Ugovorom o osiguranju osiguratelj se obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani sluaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja. Osigurani sluaj lanak 922. (1) Osigurani sluaj je dogaaj prouzroen osiguranim rizikom. (2) Rizik koji je obuhvaen osiguranjem (osigurani rizik) mora biti budui, neizvjestan i nezavisan od iskljuive volje ugovaratelja osiguranja ili osiguranika.

(3) Ugovor o osiguranju je nitetan ako je u trenutku njegova sklapanja ve nastao osigurani sluaj, ili je taj bio u nastupanju, ili je bilo izvjesno da e nastupiti, ili je ve tada bila prestala mogunost da on nastane. (4) Ali ako je ugovoreno da e osiguranjem biti obuhvaeno odreeno razdoblje koje prethodi sklapanju ugovora, ugovor e biti nitetan samo ako je u trenutku njegova sklapanja zainteresiranoj strani bilo poznato da se osigurani sluaj ve dogodio, odnosno da je ve tada bila otpala mogunost da se on dogodi. Iskljuenje nekih osiguranja lanak 923. (1) Odredbe ovoga odsjeka nee se primjenjivati na pomorska osiguranja, a ni na druga osiguranja na koja se primjenjuju pravila o pomorskom osiguranju, kao ni na osiguranja u zranom prometu, osiguranja trabina te na odnose iz reosiguranja. (2) Na ugovore o osiguranju stvari u kopnenom prijevozu na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o pomorskom osiguranju. (3) Odredbe ovoga odsjeka nee se primjenjivati niti na ona osiguranja koja su ureena posebnim zakonom. Odstupanje od odredaba ovoga odsjeka lanak 924. (1) Ugovorom se moe odstupiti samo od onih odredaba ovoga odsjeka u kojima je to odstupanje izriito doputeno te od onih koje daju ugovarateljima mogunost da postupe kako hoe. (2) Odstupanje od ostalih odredaba, ako nije zabranjeno ovim ili kojim drugim zakonom, doputeno je samo ako je u nedvojbenom interesu osiguranika. 2. Sklapanje ugovora Kad je ugovor sklopljen lanak 925. (1) Ugovor o osiguranju sklopljen je kad je ponuda o osiguranju prihvaena. (2) O sklopljenom ugovoru o osiguranju osiguratelj je obvezan bez odgaanja ugovaratelju osiguranja predati uredno sastavljenu i potpisanu policu osiguranja ili neku drugu ispravu o osiguranju (list pokria i sl.). (3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, ugovor o osiguranju osoba sklopljen je kad strane potpiu policu osiguranja.

(4) Pisana ponuda uinjena osiguratelju za sklapanje ugovora o osiguranju vee ponuditelja, ako on nije odredio krai rok, za vrijeme od osam dana otkad je ponuda prispjela osiguratelju, a ako je potreban lijeniki pregled, onda za vrijeme od trideset dana. (5) Ako osiguratelj u tom roku ne odbije ponudu koja ne odstupa od njegovih uvjeta za predloeno osiguranje, smatrat e se da je prihvatio ponudu i da je ugovor sklopljen. (6) U tom sluaju ugovor se smatra sklopljenim kad je ponuda prispjela osiguratelju. Polica i druge isprave o osiguranju lanak 926. (1) U polici moraju biti navedeni: ugovorne strane, osigurana osoba, odnosno osigurana stvar ili drugi predmet osiguranja, rizik obuhvaen osiguranjem, trajanje osiguranja i vrijeme pokria, iznos osiguranja ili da je osiguranje neogranieno, premija ili doprinos (ulog), nadnevak izdavanja police i potpisi ugovornih strana. (2) Polica osiguranja moe biti privremeno zamijenjena listom pokria ili drugom ispravom o osiguranju u koju se unose bitni sastojci ugovora. (3) Osiguratelj je duan upozoriti ugovaratelja osiguranja da su opi i/ili posebni uvjeti osiguranja sastavni dio ugovora i predati mu njihov tekst, ako ti uvjeti nisu ve otisnuti na polici. (4) Ispunjenje obveze iz stavka 3. ovoga lanka mora biti navedeno na polici. (5) U sluaju neslaganja neke odredbe opih ili posebnih uvjeta i neke odredbe police primijenit e se odredba police; u sluaju neslaganja neke tiskane i strojem pisane odredbe primijenit e se pisana odredba, a u sluaju neslaganja ovih s rukopisnom odredbom, primijenit e se rukopisna odredba. (6) Prema sporazumu ugovornih strana polica moe glasiti na ime odreene osobe, po naredbi, na donositelja ili za raun koga se to tie. Sklapanje ugovora plaanjem premije lanak 927. Uvjetima osiguranja mogu biti predvieni sluajevi u kojima ugovorni odnos iz osiguranja nastaje samim plaanjem premije. Sklapanje ugovora u ime drugog bez ovlatenja lanak 928. (1) Tko sklopi ugovor o osiguranju u ime drugog bez njegova ovlatenja, odgovara osiguratelju za obveze sve dok ga onaj u ije je ime ugovor sklopljen ne odobri. (2) Zainteresirani moe odobriti ugovor i nakon to se dogodio osigurani sluaj.

(3) Ako je odobrenje odbijeno, ugovaratelj osiguranja duguje premiju za razdoblje do dana obavijesti o odbijanju odobrenja. (4) Ali ne odgovara za obveze iz osiguranja poslovoa bez naloga koji je obavijestio osiguratelja da istupa bez ovlatenja u ime i za raun drugoga. Osiguranje za tui raun ili za raun koga se tie lanak 929. (1) U sluaju osiguranja za tui raun ili za raun koga se tie, obvezu plaanja premije i ostale obveze iz ugovora duan je ispuniti ugovaratelj osiguranja, ali on ne moe ostvariti prava iz osiguranja, ak i kad dri policu, bez pristanka osobe iji je interes osiguran i kojoj ona pripadaju. (2) Ugovaratelj osiguranja nije duan predati policu zainteresiranoj osobi dok mu ne budu naknaene premije to ih je isplatio osiguratelju, a i trokovi ugovora. (3) Ugovaratelj osiguranja ima pravo prvenstvene naplate ovih trabina iz dugovane naknade, a i pravo zahtijevati njihovu isplatu neposredno od osiguratelja. (4) Osiguratelj moe isticati svakom korisniku osiguranja za tui raun sve prigovore koje na temelju ugovora ima pravo prema ugovaratelju osiguranja. Zastupnici osiguranja lanak 930. (1) Kad osiguratelj ovlasti nekoga da ga zastupa, a ne odredi opseg njegovih ovlatenja, zastupnik je ovlaten u ime i za raun osiguratelja sklapati ugovore o osiguranju, ugovarati izmjene ugovora ili produljenje njihova vaenja, izdati police osiguranja, naplaivati premije i primati izjave upuene osiguratelju. (2) Ako je osiguratelj ograniio ovlatenja svog zastupnika, a to ugovaratelju osiguranja nije bilo poznato, smatra se kao da ta ogranienja nisu ni postojala. 3. Obveza osiguranika, odnosno ugovaratelja osiguranja Dunost prijavljivanja lanak 931. Ugovaratelj osiguranja duan je prijaviti osiguratelju prilikom sklapanja ugovora sve okolnosti koje su znaajne za ocjenu rizika, a koje su mu poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate. Namjerna netona prijava ili preuivanje lanak 932.

(1) Ako je ugovaratelj osiguranja namjerno uinio netonu prijavu ili namjerno preutio neku okolnost takve naravi da osiguratelj ne bi sklopio ugovor da je znao za pravo stanje stvari, osiguratelj moe zahtijevati ponitaj ugovora. (2) U sluaju ponitaja ugovora iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga lanka osiguratelj ima pravo zadrati i naplatiti premije za razdoblje do dana podnoenja zahtjeva za ponitaj ugovora, ali je u obvezi plaanja osigurnine ako do toga dana nastupi osigurani sluaj. (3) Osigurateljevo pravo da zahtijeva ponitaj ugovora o osiguranju prestaje ako on u roku od tri mjeseca od dana saznanja za netonost prijave ili za preuivanje ne izjavi ugovaratelju osiguranja da se namjerava koristiti tim pravom. (4) Ako je osiguranjem obuhvaeno vie predmeta osiguranja, ugovor ostaje na snazi za one predmete osiguranja na koje se ne odnosi namjerno dana netona prijava ili preuena okolnost ugovaratelja osiguranja. Nenamjerna netonost ili nepotpunost prijave lanak 933. (1) Ako je ugovaratelj osiguranja uinio netonu prijavu ili je propustio dati dunu obavijest, a to nije uinio namjerno, osiguratelj moe, po svom izboru, u roku od mjesec dana od saznanja za netonost ili nepotpunost prijave izjaviti da raskida ugovor ili predloiti poveanje premije razmjerno poveanom riziku. (2) Ugovor u tom sluaju prestaje nakon isteka etrnaest dana otkad je osiguratelj svoju izjavu o raskidu priopio ugovaratelju osiguranja, a u sluaju osigurateljeva prijedloga da se premija povea, raskid nastupa po samom zakonu ako ugovaratelj osiguranja ne prihvati prijedlog u roku od etrnaest dana otkad ga je primio. (3) U sluaju raskida osiguratelj je duan vratiti dio premije koji otpada na vrijeme do kraja razdoblja osiguranja. (4) Ako se osigurani sluaj dogodio prije nego to je utvrena netonost ili nepotpunost prijave ili nakon toga, ali prije raskida ugovora, odnosno prije postizanja sporazuma o poveanju premije, naknada se smanjuje u razmjeru izmeu stope plaenih premija i stope premija koje bi trebalo platiti prema stvarnom riziku. Proirenje primjene prethodnih odredaba lanak 934. Odredbe o posljedicama namjerno i nenamjerno netone prijave ili preuivanja okolnosti znaajnih za ocjenu rizika primjenjuju se i u sluajevima osiguranja sklopljenih u ime i za raun drugoga, ili u korist treega, ili za tui raun, ili za raun koga se tie, ako su te osobe znale za netonost prijave ili preuivanje okolnosti znaajnih za ocjenu rizika. Sluajevi u kojima se osiguratelj ne moe pozivati na netonost ili nepotpunost prijave lanak 935.

(1) Osiguratelj kome su u trenutku sklapanja ugovora bile poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate okolnosti koje su znaajne za ocjenu rizika, a koje je ugovaratelj osiguranja netono prijavio ili preutio, ne moe se pozivati na netonost prijave ili preuivanje. (2) Isto vrijedi i u sluaju kad je osiguratelj saznao za te okolnosti za trajanja osiguranja, a nije se koristio zakonskim ovlatenjima. Dunost plaanja i primanja premije lanak 936. (1) Ugovaratelj osiguranja duan je platiti premiju osiguranja, ali je osiguratelj duan primiti isplatu premije od svake osobe koja ima pravni interes da ona bude plaena. (2) Premija se plaa u ugovorenim rokovima, a ako je treba platiti odjednom, onda se plaa prilikom sklapanja ugovora. (3) Mjesto plaanja premije je mjesto u kojem ugovaratelj osiguranja ima svoje sjedite, odnosno prebivalite, ako ugovorom nije odreeno neko drugo mjesto. Posljedice neplaanja premije lanak 937. (1) Ako je ugovoreno da se premija plaa prilikom sklapanja ugovora, obveza osiguratelja da isplati osigurninu odreenu ugovorom poinje idueg dana od dana uplate premije. (2) Ako je ugovoreno da se premija plaa nakon sklapanja ugovora, obveza osiguratelja da isplati osigurninu odreenu ugovorom poinje od dana odreenog u ugovoru kao dana poetka osiguranja. (3) Ali ako ugovaratelj osiguranja premiju koja je dospjela nakon sklapanja ugovora ne plati do dospjelosti, niti to uini koja druga zainteresirana osoba, ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu nakon isteka roka od trideset dana otkad je ugovaratelju osiguranja urueno preporueno pismo osiguratelja s obavijeu o dospjelosti premije, ali s tim da taj rok ne moe istei prije nego to protekne trideset dana od dospjelosti premije. (4) U svakom sluaju ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu ako premija ne bude plaena u roku od godine dana od dospjelosti. (5) Odredbe ovoga lanka ne primjenjuju se na osiguranje ivota i osiguranje od nesretnog sluaja. Poveanje rizika lanak 938. (1) Ugovaratelj osiguranja duan je, kad je u pitanju osiguranje imovine, obavijestiti osiguratelja o svakoj promjeni okolnosti koja moe biti znaajna za ocjenu rizika, a kad je u

pitanju osiguranje osoba, onda samo ako je rizik povean zbog toga to je osigurana osoba promijenila zanimanje. (2) On je duan bez odgaanja obavijestiti osiguratelja o poveanju rizika, ako je rizik povean nekim njegovim postupkom, a ako se poveanje rizika dogodilo bez njegova sudjelovanja, duan je obavijestiti ga u roku od etrnaest dana otkad je za to saznao ili mogao saznati. (3) Ako je poveanje rizika toliko da osiguratelj ne bi sklopio ugovor da je takvo stanje postojalo u trenutku njegova sklapanja, on moe raskinuti ugovor. (4) Ali ako je poveanje rizika toliko da bi osiguratelj sklopio ugovor samo uz veu premiju da je takvo stanje postojalo u trenutku sklapanja ugovora, on moe ugovaratelju osiguranja predloiti novu stopu premije. (5) Ako ugovaratelj osiguranja ne pristane na novu stopu premije u roku od etrnaest dana od primitka prijedloga nove stope, ugovor prestaje po samom zakonu. (6) Ali ugovor ostaje na snazi i osiguratelj se vie ne moe koristiti ovlatenjima da predloi ugovaratelju osiguranja novu stopu premije ili da raskine ugovor, ako ne iskoristi ta ovlatenja u roku od mjesec dana otkad je na bilo koji nain doznao za poveanje rizika, ili ako jo prije isteka toga roka na neki nain pokae da pristaje na produljenje ugovora (ako primi premiju, isplati osigurninu za osigurani sluaj koji se dogodio nakon toga poveanja i sl.). Kad se osigurani sluaj dogodi u meuvremenu lanak 939. Ako se osigurani sluaj dogodi prije nego to je osiguratelj obavijeten o poveanju rizika ili nakon to je obavijeten o poveanju rizika, ali prije nego to je ugovor raskinuo ili postigao sporazum s ugovarateljem osiguranja o poveanju premije, osigurnina se smanjuje u razmjeru izmeu plaenih premija i premija koje bi trebalo platiti prema poveanom riziku. Smanjenje rizika lanak 940. (1) U sluaju kad se nakon sklapanja ugovora o osiguranju dogodilo smanjenje rizika, ugovaratelj osiguranja ima pravo zahtijevati odgovarajue smanjenje premije, raunajui od dana kad je o smanjenju obavijestio osiguratelja. (2) Ako osiguratelj ne pristane na smanjenje premije, ugovaratelj osiguranja moe raskinuti ugovor. Obveza obavjeivanja o nastupanju osiguranog sluaja lanak 941. (1) Osiguranik je duan, osim u sluaju osiguranja ivota, obavijestiti osiguratelja o nastupanju osiguranog sluaja najdalje u roku od tri dana otkad je to saznao.

(2) Ako ne ispuni ovu svoju obvezu u odreeno vrijeme, duan je naknaditi osiguratelju tetu koju bi ovaj zbog toga imao. Nitetnost odredaba o gubitku prava lanak 942. Nitetne su odredbe ugovora koje predviaju gubitak prava na osigurninu, ako osiguranik nakon nastupanja osiguranog sluaja ne ispuni neku od propisanih ili ugovorenih obveza. 4. Obveze osiguratelja Isplata osigurnine lanak 943. (1) Kad se dogodi osigurani sluaj, osiguratelj je duan isplatiti osigurninu odreenu ugovorom u ugovorenom roku koji ne moe biti dulji od etrnaest dana, raunajui otkad je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani sluaj dogodio. (2) Ali ako je za utvrivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezina iznosa potrebno stanovito vrijeme, osiguratelj je duan isplatiti osigurninu odreenu ugovorom u roku od trideset dana od dana primitka odtetnog zahtjeva ili ga u istom roku obavijestiti da njegov zahtjev nije osnovan. (3) Ako iznos osigurateljeve obveze ne bude utvren u rokovima odreenim u stavku 1. i 2. ovoga lanka, osiguratelj je duan bez odgaanja isplatiti iznos nespornog dijela svoje obveze na ime predujma. (4) Ne ispuni li osiguratelj svoju obvezu u rokovima iz ovoga lanka, duguje osiguraniku zatezne kamate od dana primitka obavijesti o osiguranom sluaju, kao i naknadu tete koja mu je uslijed toga nastala. Iskljuenje odgovornosti osiguratelja u sluaju namjere i prijevare lanak 944. Ako je ugovaratelj osiguranja, osiguranik ili korisnik izazvao osigurani sluaj namjerno ili prijevarom, osiguratelj nije obvezan ni na kakva davanja, a suprotna ugovorna odredba nema pravnog uinka. Prigovori osiguratelja lanak 945. (1) Protiv odtetnog zahtjeva osiguranika iz ugovora o osiguranju, kao i zahtjeva koje druge osobe to se na nj poziva, osiguratelj moe istaknuti prigovore koje ima u vezi s ugovorom prema osobi s kojom je sklopio ugovor o osiguranju.

(2) Ali u obveznom osiguranju od odgovornosti osiguratelj ne moe protiv odtetnog zahtjeva tree osobe istaknuti prigovore koje bi mogao isticati prema osiguraniku. (3) Iznimno, protiv zahtjeva tree osobe u sluaju dobrovoljnog osiguranja od odgovornosti i zahtjeva nositelja odreenih prava na osiguranoj stvari, ije je pravo prelo po samom zakonu s unitene ili oteene osigurane stvari na osigurninu, osiguratelj moe istaknuti jedino prigovore koji su nastali prije nego se dogodio osigurani sluaj. 5. Trajanje osiguranja Poetak i prestanak uinaka osiguranja lanak 946. (1) Ako drukije nije ugovoreno, ugovor o osiguranju proizvodi svoje uinke istekom dana koji je njime oznaen kao dan poetka trajanja osiguranja, pa sve do svretka posljednjeg dana roka za koji je osiguranje ugovoreno. (2) Ako rok trajanja osiguranja nije odreen ugovorom, svaka strana moe raskinuti ugovor s danom dospjelosti premije, obavjeujui pisanim putem drugu stranu najkasnije tri mjeseca prije dospjelosti premije. (3) Ako je osiguranje sklopljeno na rok dulji od pet godina, svaka strana moe nakon proteka toga roka, uz otkazni rok od est mjeseci, pisano izjaviti drugoj strani da otkazuje ugovor. (4) Ugovorom se ne moe iskljuiti pravo svake strane da raskine, odnosno otkae ugovor kako je u stavku 2. i 3. ovoga lanka predvieno. (5) Odredbe ovoga lanka ne vrijede za osiguranje ivota i za osiguranje od nesretnog sluaja. Utjecaj steaja na osiguranje lanak 947. (1) U sluaju steaja ugovaratelja osiguranja osiguranje se nastavlja, ali svaka strana ima pravo raskinuti ugovor o osiguranju u roku od tri mjeseca od otvaranja steaja, u kojem sluaju steajnoj masi ugovaratelja pripada dio plaene premije koji odgovara preostalom vremenu osiguranja. (2) U sluaju steaja osiguratelja ugovor o osiguranju prestaje nakon isteka trideset dana od otvaranja steaja. (3) Steaj osiguranika ne utjee na valjanost ugovora o osiguranju. II. OSIGURANJE IMOVINE 1. Ope odredbe Interes osiguranja

lanak 948. (1) Ugovor o osiguranju imovine moe sklopiti svaka osoba ili se moe sklopiti u korist svake osobe koja ima opravdani interes na predmetu osiguranja. (2) Osiguranik moe biti samo osoba koja ima ili oekuje da e imati opravdani interes da ne nastane osigurani sluaj, jer bi inae pretrpjela neki materijalni gubitak. (3) Osiguranik moe zahtijevati naknadu nastale tete pokrivene osiguranjem samo ako je imao pravno doputen materijalni interes na osiguranom predmetu u trenutku nastupanja osiguranog sluaja. Svrha osiguranja imovine lanak 949. (1) Osiguranjem imovine osigurava se naknada za tetu koja bi se dogodila u imovini osiguranika zbog nastupanja osiguranog sluaja. (2) Iznos osigurnine ne moe biti vei od tete koju je osiguranik pretrpio nastupanjem osiguranog sluaja. (3) Kod osiguranja usjeva i plodova i ostalih proizvoda zemlje iznos tete utvruje se s obzirom na vrijednost koju bi imali u vrijeme ubiranja, ako nije drukije ugovoreno. (4) Pravovaljane su odredbe ugovora kojima se naknada ograniuje na manji iznos od iznosa tete. (5) Pri utvrivanju visine tete uzima se u obzir izmakli dobitak samo ako je to ugovoreno. (6) Ako se u tijeku istog razdoblja osiguranja ostvari vie osiguranih sluajeva jedan za drugim (uzastopne tete), osigurnina za svaki od njih odreuje se i isplauje u potpunosti s obzirom na cijeli iznos osiguranja, bez njegova umanjenja za iznos prije isplaenih naknada u tom razdoblju. (7) Ako je ugovorom o osiguranju vrijednost osigurane stvari sporazumno utvrena (ugovorena vrijednost), osigurnina se odreuje prema toj vrijednosti. Sprjeavanje osiguranog sluaja i spaavanje lanak 950. (1) Osiguranik je duan poduzeti propisane, ugovorene i sve ostale razborite mjere potrebne da se sprijei nastanak osiguranog sluaja, a ako osigurani sluaj nastupi, duan je poduzeti sve to je razborito i u njegovoj moi da se ogranie njegove tetne posljedice. (2) Osiguratelj je duan naknaditi trokove, gubitke, a i druge tete prouzroene pokuajem da se otkloni neposredna opasnost nastupanja osiguranog sluaja, te pokuajem da se ogranie njegove tetne posljedice, pa i onda ako su ti pokuaji ostali bez uspjeha, pod pretpostavkom

da je postupljeno u skladu s odredbom stavka 1. ovoga lanka ili po nalogu, odnosno uz suglasnost osiguratelja. (3) Osiguratelj je duan dati tu naknadu ak i ako ona zajedno s naknadom tete od osiguranog sluaja prelazi iznos osiguranja. (4) Ako osiguranik ne ispuni svoju obvezu sprjeavanja osiguranog sluaja ili obvezu spaavanja, a za to nema opravdanja, obveza osiguratelja smanjuje se za onoliko za koliko je nastala teta vea zbog toga neispunjenja. Preputanje oteene osigurane stvari lanak 951. Ako nije drukije ugovoreno, osiguranik nema pravo da nakon nastanka osiguranog sluaja prepusti osiguratelju oteenu stvar i da od njega zahtijeva isplatu punog iznosa osiguranja. Propast stvari zbog dogaaja koji nije predvien u polici lanak 952. (1) Ako osigurana stvar ili stvar u vezi s ijom je uporabom sklopljeno osiguranje od odgovornosti propadne za razdoblja osiguranja zbog nekog dogaaja koji nije predvien u ugovoru o osiguranju, ugovor prestaje vrijediti danom njezine propasti, a osiguratelj je duan vratiti ugovaratelju osiguranja dio premije razmjerno preostalom vremenu trajanja osiguranja. (2) Kad jedna od vie stvari obuhvaenih jednim ugovorom propadne zbog nekog dogaaja koji nije predvien u ugovoru, osiguranje ostaje na snazi i dalje glede ostalih stvari uz potrebne izmjene zbog smanjenja predmeta osiguranja. 2. Ogranienje osiguranih rizika tete pokrivene osiguranjem lanak 953. (1) Osiguratelj je duan naknaditi tete nastale sluajno ili krivnjom ugovaratelja osiguranja, osiguranika ili korisnika osiguranja, osim ako je za odreenu tetu ta njegova obveza izrijekom iskljuena ugovorom o osiguranju. (2) On ne odgovara za tetu koju su te osobe uzrokovale namjerno te je nitetna odredba u ugovoru koja bi predviala njegovu odgovornost i u tom sluaju. (3) Ali ako se ostvario osigurani sluaj, osiguratelj je duan naknaditi svaku tetu prouzroenu od neke osobe za ije postupke osiguranik odgovara po bilo kojoj osnovi, bez obzira na to je li teta prouzroena namjerno ili nepanjom. teta prouzroena nedostacima osigurane stvari lanak 954.

Osiguratelj ne odgovara za tetu na osiguranoj stvari koja potjee od njezinih nedostataka, osim ako je drukije ugovoreno. tete prouzroene ratnim operacijama i pobunama lanak 955. (1) Osiguratelj nije duan naknaditi tete prouzroene ratnim operacijama ili pobunama, osim ako je drukije ugovoreno. (2) Osiguratelj je duan dokazati da je teta prouzroena nekim od tih dogaaja. 3. Nadosiguranje i ugovor s vie osiguratelja Nadosiguranje lanak 956. (1) Ako se pri sklapanju ugovora jedna strana poslui prijevarom i tako ugovori iznos osiguranja vei od stvarne vrijednosti osigurane stvari, druga strana moe zahtijevati ponitaj ugovora. (2) U sluaju ponitaja ugovora osiguratelj ima pravo zadrati i naplatiti premije za razdoblje do dana podnoenja zahtjeva za ponitaj ugovora, ali je u obvezi plaanja osigurnine do stvarne vrijednosti osigurane stvari, ako do toga dana nastupi osigurani sluaj. (3) Ako je ugovoreni iznos osiguranja vei od vrijednosti osigurane stvari, a pri tome nijedna strana nije postupila nesavjesno, ugovor ostaje na snazi, iznos osiguranja se snizuje do iznosa stvarne vrijednosti osigurane stvari, a premije se razmjerno smanjuju. Naknadno smanjenje vrijednosti lanak 957. Ako se osigurana vrijednost smanji za trajanja osiguranja, svaka ugovorna strana ima pravo na odgovarajue snienje osiguranog iznosa i premije, poev od dana kad je svoj zahtjev za snienje priopila drugoj strani. Viestruko i dvostruko osiguranje lanak 958. (1) Ako je neka stvar osigurana kod dva ili vie osiguratelja od istog rizika, za isti interes, za isto vrijeme i za istog osiguranika, tako da zbroj osiguranih iznosa ne prelazi vrijednost te stvari (viestruko osiguranje), svaki osiguratelj odgovara za ispunjenje u potpunosti obveza nastalih iz ugovora koji je on sklopio. (2) Ako, pak, zbroj osiguranih iznosa prelazi vrijednost osigurane stvari (dvostruko osiguranje), a pri tome ugovaratelj osiguranja nije postupio nesavjesno, sva ta osiguranja pravovaljana su, i svaki osiguratelj ima pravo na ugovorenu premiju za razdoblje osiguranja u

tijeku, a osiguranik ima pravo zahtijevati od svakoga pojedinog osiguratelja naknadu prema ugovoru sklopljenom s njim, ali ukupno ne vie od iznosa tete. (3) Kad se dogodi osigurani sluaj, ugovaratelj osiguranja duan je obavijestiti o tome svakog osiguratelja istog rizika i priopiti mu imena i adrese ostalih osiguratelja te iznose osiguranja pojedinih ugovora sklopljenih s njima. (4) Nakon isplate naknade osiguraniku svaki osiguratelj snosi dio naknade u razmjeru u kojem stoji iznos osiguranja na koji se on obvezao prema ukupnom zbroju iznosa osiguranja, te osiguratelj koji je platio vie ima pravo zahtijevati od ostalih osiguratelja naknadu vie plaenog. (5) Ako je neki ugovor sklopljen bez naznake iznosa osiguranja ili uz neogranieno pokrie, smatra se ugovorom sklopljenim uz najvii iznos osiguranja. (6) Za dio osiguratelja koji ne moe platiti odgovaraju ostali osiguratelji razmjerno svojim dijelovima. (7) Ako je ugovaratelj osiguranja sklopio ugovor o osiguranju kojim je nastalo dvostruko osiguranje ne znajui za ranije sklopljeno osiguranje, on moe, bez obzira je li prijanje osiguranje sklopio on ili netko drugi, u roku od mjesec dana otkad je saznao za to osiguranje, zahtijevati odgovarajue snienje iznosa osiguranja i premija kasnijeg osiguranja, ali osiguratelj zadrava primljene premije i ima pravo na premiju za tekue razdoblje. (8) Ako je do dvostrukog osiguranja dolo zbog smanjenja vrijednosti osigurane stvari za trajanja osiguranja, ugovaratelj ima pravo na odgovarajua snienja iznosa osiguranja i premija, poev od dana kad je svoj zahtjev za snienja priopio osiguratelju. (9) Ako je pri nastanku dvostrukog osiguranja ugovaratelj osiguranja postupio nesavjesno, svaki osiguratelj moe zahtijevati ponitaj ugovora. Suosiguranje lanak 959. Kad je ugovor o osiguranju sklopljen s vie osiguratelja koji su se sporazumjeli o zajednikom snoenju i raspodjeli rizika, svaki osiguratelj naznaen u polici osiguranja odgovara osiguraniku za potpunu naknadu. 4. Podosiguranje lanak 960. (1) Kad se utvrdi da je vrijednost osigurane stvari u trenutku ostvarenja osiguranog sluaja vea od svote osiguranja, osigurnina se smanjuje razmjerno vrijednosti osigurane stvari u trenutku osiguranog sluaja. (2) Osiguratelj je duan isplatiti potpunu osigurninu sve do svote osiguranja, ako je ugovoreno da odnos izmeu vrijednosti stvari i visine osiguranog iznosa nema znaenja za odreivanje iznosa osigurnine.

5. Prijenos ugovora i isplata naknade drugome Prijenos ugovora na stjecatelja osigurane stvari lanak 961. (1) U sluaju otuenja osigurane stvari, a i stvari u vezi s ijom je uporabom sklopljeno osiguranje od odgovornosti, prava i obveze ugovaratelja osiguranja prelaze po samom zakonu na pribavitelja, osim ako drukije nije ugovoreno. (2) Ali ako je otuen samo jedan dio osiguranih stvari koji glede osiguranja ne ine zasebnu cjelinu, ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu glede otuenih stvari. (3) Kad se zbog otuenja stvari povea ili smanji vjerojatnost nastupanja osiguranog sluaja, primjenjuju se ope odredbe o poveanju ili smanjenju rizika. (4) Ugovaratelj osiguranja koji ne obavijesti osiguratelja da je osigurana stvar otuena ostaje u obvezi na plaanje premija koje dospijevaju i poslije dana otuenja. (5) Osiguratelj i pribavitelj osigurane stvari mogu odustati od osiguranja uz otkazni rok od petnaest dana, s tim to su otkaz duni podnijeti najdulje u roku od trideset dana od saznanja za otuenje. (6) Ugovor o osiguranju ne moe se raskinuti ako je polica osiguranja izdana na donositelja ili po naredbi. Naknada nositeljima zalonog i drugih prava lanak 962. (1) Nakon nastupanja osiguranog sluaja zalona prava i ostala prava koja su ranije postojala na osiguranoj stvari prelaze na dugovanu naknadu, kako u sluaju osiguranja vlastite stvari, tako i u sluaju osiguranja tuih stvari zbog obveze njihova uvanja i vraanja, te osiguratelj ne moe isplatiti naknadu osiguraniku bez suglasnosti nositelja tih prava. (2) Te osobe mogu zahtijevati neposredno od osiguratelja da im u granicama iznosa osiguranja i prema zakonskom redu isplati njihove trabine. (3) Meutim, ako u trenutku isplate osiguratelj nije znao niti je mogao znati za ta prava, izvrena isplata naknade osiguraniku ostaje pravovaljana. 6. Prijelaz osiguranikovih prava prema odgovornoj osobi na osiguratelja (subrogacija) lanak 963. (1) Isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za tetu.

(2) Ako je krivnjom osiguranika onemoguen ovaj prijelaz prava na osiguratelja, u potpunosti ili djelomino, osiguratelj se oslobaa u odgovarajuoj mjeri svoje obveze prema osiguraniku. (3) Prijelaz prava s osiguranika na osiguratelja ne moe biti na tetu osiguranika, pa ako je naknada koju je osiguranik dobio od osiguratelja iz bilo kog uzroka nia od tete koju je pretrpio, osiguranik ima pravo da mu se iz sredstava odgovorne osobe isplati ostatak naknade prije isplate osigurateljeve trabine po osnovi prava koja su prela na njega. (4) Iznimno od pravila o prijelazu osiguranikovih prava na osiguratelja, ta prava ne prelaze na osiguratelja ako je tetu prouzroila osoba u srodstvu u pravoj liniji s osiguranikom ili osoba za ije postupke osiguranik odgovara, ili koja ivi s njim u istom kuanstvu, ili osoba koja je radnik osiguranika, osim ako su te osobe tetu uzrokovale namjerno. (5) Ali ako je neka od osoba spomenutih u stavku 4. ovoga lanka bila osigurana, osiguratelj moe zahtijevati od njezina osiguratelja naknadu iznosa koji je isplatio osiguraniku. 7. Osiguranje od odgovornosti Odgovornost osiguratelja lanak 964. (1) U sluaju osiguranja od odgovornosti osiguratelj odgovara za tetu nastalu osiguranim sluajem samo ako trea oteena osoba zahtijeva njezinu naknadu. (2) Osiguratelj snosi, u granicama iznosa osiguranja, trokove spora i druge opravdane trokove radi utvrivanja osiguranikove odgovornosti. (3) Iz osiguranja se naknauju i trokovi mjera poduzetih na zahtjev osiguratelja ili u sporazumu s njim, radi zatite od neopravdanih i pretjeranih zahtjeva treih osoba. Vlastito pravo oteenika i neposredna tuba lanak 965. (1) U sluaju osiguranja od odgovornosti oteena osoba moe zahtijevati neposredno od osiguratelja naknadu tete koju je pretrpjela dogaajem za koji odgovara osiguranik, ali najvie do iznosa osigurateljeve obveze. (2) Oteena osoba ima, od dana kad se dogodio osigurani sluaj, vlastito pravo na naknadu iz osiguranja te je svaka kasnija promjena u pravima osiguranika prema osiguratelju bez utjecaja na pravo oteene osobe na naknadu. III. OSIGURANJE OSOBA 1. Ope odredbe Utvrivanje osiguranog iznosa lanak 966.

U ugovorima o osiguranju osoba (osiguranje ivota i osiguranje od nesretnog sluaja), visina osiguranog iznosa koji je osiguratelj duan isplatiti kad nastupi osigurani sluaj utvruje se u polici prema sporazumu ugovornih strana. Polica osiguranja ivota lanak 967. (1) Pored sastojaka koje mora imati svaka polica, u polici osiguranja ivota moraju biti naznaeni: ime i prezime osobe na iji se ivot odnosi osiguranje, nadnevak njezina roenja ili rok o kojem ovisi nastanak prava na isplatu osiguranog iznosa. (2) Polica osiguranja ivota moe glasiti na odreenu osobu ili po naredbi, ali ne moe glasiti na donositelja. (3) Za pravovaljanost indosamenta police po naredbi potrebno je da sadri ime korisnika, nadnevak indosiranja i potpis indosanta. Netona prijava starosti osiguranika lanak 968. Iznimno od opih odredaba o posljedicama netonih prijava i preuivanja okolnosti znaajnih za ocjenu rizika, za netone prijave godina ivota u ugovorima o osiguranju ivota vrijede sljedea pravila: 1) ugovor o osiguranju ivota je nitetan i osiguratelj je duan vratiti sve primljene premije ako su pri njegovu sklapanju netono prijavljene godine ivota osiguranika, a njegove stvarne godine ivota prelaze granicu predvienu u uvjetima i tarifama osiguratelja, 2) ako je netono prijavljeno da osiguranik ima manje godina, a njegove stvarne godine ivota ne prelaze granicu predvienu za osiguranje ivota, ugovor je pravovaljan, a osigurani iznos se smanjuje u razmjeru ugovorene premije i premije predviene za osiguranje ivota osobe osiguranikovih godina, 3) kad osiguranik ima manje godina nego to je prijavljeno pri sklapanju ugovora, premija se smanjuje na odgovarajui iznos, a osiguratelj je duan vratiti razliku izmeu primljenih premija i premija na koje ima pravo. Posljedice neplaanja premije i smanjenje osiguranog iznosa lanak 969. (1) Ako ugovaratelj osiguranja ivota, odnosno osiguranja od nesretnog sluaja ne plati neku premiju o dospjelosti, osiguratelj nema pravo njezinu naplatu zahtijevati sudskim putem. (2) Ako ugovaratelj osiguranja na poziv osiguratelja, koji mu mora biti dostavljen preporuenim pismom, ne plati dospjelu premiju u roku odreenom u tom pismu, a koji ne moe biti krai od mjesec dana, raunajui otkad mu je pismo urueno, niti to uini koja druga zainteresirana osoba, osiguratelj moe samo, ako su do tada plaene barem tri godinje

premije, izjaviti ugovaratelju osiguranja da smanjuje osigurani iznos na iznos otkupne vrijednosti osiguranja, a u suprotnom sluaju da raskida ugovor. (3) Ako se osigurani sluaj dogodio prije raskida ugovora ili smanjenja osiguranog iznosa, smatra se kao da je osigurani iznos smanjen, odnosno da je ugovor raskinut, prema tome jesu li premije bile plaene barem za tri godine ili nisu. Osiguranje tree osobe lanak 970. (1) Osiguranje ivota moe se odnositi na ivot ugovaratelja osiguranja, a moe se odnositi i na ivot nekog treega. (2) Isto vrijedi i za osiguranje od nesretnog sluaja. (3) Ako se osiguranje odnosi na sluaj smrti nekoga treega, za pravovaljanost ugovora potrebna je njegova pisana suglasnost dana u polici ili u odvojenom pismenu prilikom potpisivanja police, s naznakom osiguranog iznosa. Osiguranje za sluaj smrti maloljetnika i osoba lienih poslovne sposobnosti lanak 971. (1) Nitetan je ugovor o osiguranju za sluaj smrti tree osobe mlae od etrnaest godina, a i osobe potpuno liene poslovne sposobnosti, te je osiguratelj duan vratiti ugovaratelju osiguranja sve premije primljene po osnovi takva ugovora. (2) Za pravovaljanost osiguranja za sluaj smrti tree osobe starije od etrnaest godina potrebna je pisana suglasnost njezina zakonskog zastupnika te pisana suglasnost svake osigurane osobe. Pravo na naknadu i osigurani iznos lanak 972. (1) U osiguranju osoba osiguratelj koji je isplatio osigurani iznos ne moe imati ni po kojoj osnovi pravo na naknadu od tree osobe odgovorne za nastupanje osiguranog sluaja. (2) Pravo na naknadu od tree osobe odgovorne za nastupanje osiguranog sluaja pripada osiguraniku, odnosno korisniku nezavisno od njegova prava na osigurani iznos. (3) Odredbe iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ne odnose se na sluaj kad je osiguranje od posljedica nesretnog sluaja ugovoreno kao osiguranje od odgovornosti. 2. Iskljueni rizici Samoubojstvo osiguranika lanak 973.

(1) Ugovorom o osiguranju za sluaj smrti nije obuhvaen rizik samoubojstva ako se dogodio u prvoj godini osiguranja. (2) U sluaju da se samoubojstvo dogodilo u roku od tri godine od dana sklapanja ugovora, osiguratelj nije duan isplatiti korisniku osigurani iznos, nego samo matematiku priuvu ugovora, osim ako je ugovoreno to povoljnije za osiguranika. Namjerno ubojstvo osiguranika lanak 974. Osiguratelj se oslobaa obveze da korisniku isplati osigurani iznos ako je ovaj namjerno izazvao smrt osiguranika, ali je duan, ako su do tada bile uplaene barem tri godinje premije, isplatiti matematiku priuvu ugovora ugovaratelju osiguranja, a ako je on osiguranik - njegovim nasljednicima. Namjerno prouzroenje nesretnog sluaja lanak 975. Osiguratelj se oslobaa obveze iz ugovora o osiguranju od nesretnog sluaja ako je osiguranik namjerno prouzroio nesretni sluaj. Ratne operacije lanak 976. (1) Ako je smrt osiguranika prouzroena ratnim operacijama, osiguratelj, ako to drugo nije ugovoreno, nije duan isplatiti korisniku osigurani iznos, ali je duan isplatiti mu matematiku priuvu iz ugovora. (2) Ako nije to drugo ugovoreno, osiguratelj se oslobaa obveze iz ugovora o osiguranju od nesretnog sluaja, ako je nesretni sluaj prouzroen ratnim operacijama. Ugovorno iskljuenje rizika lanak 977. Ugovorom o osiguranju za sluaj smrti ili od nesretnog sluaja mogu biti iskljueni iz osiguranja i drugi rizici. 3. Prava ugovaratelja osiguranja prije nastupa osiguranog sluaja Otkup lanak 978. (1) Na zahtjev ugovaratelja osiguranja ivota sklopljenog za cijeli ivot osiguranika, osiguratelj je duan isplatiti mu otkupnu vrijednost police, ako su do tada plaene barem tri godinje premije.

(2) U ugovoru o osiguranju moraju biti navedeni uvjeti pod kojima ugovaratelj moe zahtijevati isplatu njezine otkupne vrijednosti, a i nain kako se ta vrijednost izraunava, u skladu s uvjetima osiguranja. (3) Pravo zahtijevati otkup ne mogu ostvarivati vjerovnici ugovaratelja osiguranja, a ni korisnik osiguranja, ali e otkupna vrijednost biti isplaena korisniku na njegov zahtjev, ako je odreivanje korisnika neopozivo. (4) Iznimno, otkup police moe zahtijevati vjerovnik kome je polica predana u zalog, ako trabina radi ijeg je osiguranja dan zalog ne bude namirena o dospjelosti. Predujam lanak 979. (1) Na traenje ugovaratelja osiguranja ivota sklopljenog za cijeli ivot osiguranika, moe mu osiguratelj isplatiti unaprijed dio osiguranog iznosa do visine otkupne vrijednosti police, koji ugovaratelj osiguranja moe vratiti kasnije. (2) Na primljeni predujam ugovaratelj osiguranja duan je plaati odreene kamate. (3) Ako ugovaratelj osiguranja zakasni s plaanjem dospjelih kamata, postupit e se kao da je zahtijevao otkup. (4) U polici osiguranja moraju biti navedeni uvjeti davanja predujma, mogunost da se iznos primljen na ime predujma vrati osiguratelju, visina kamatne stope, posljedice neplaanja dospjelih kamata, kako je odreeno uvjetima osiguranja. Zalaganje police lanak 980. (1) Polica osiguranja ivota moe biti dana u zalog. (2) Zalaganje police ima uinak prema osiguratelju samo ako je pisano obavijeten o zalaganju police odreenom vjerovniku. (3) Kad polica glasi po naredbi, zalaganje se obavlja indosamentom. 4. Osiguranje ivota u korist tree osobe Odreivanje korisnika lanak 981. (1) Ugovaratelj osiguranja ivota moe u ugovoru, a i nekim kasnijim pravnim poslom, pa i oporukom, odrediti osobu kojoj e pripasti prava iz ugovora. (2) Ako se osiguranje odnosi na ivot neke druge osobe, za odreivanje korisnika potrebna je i njezina pisana suglasnost.

(3) Korisnik ne mora biti odreen po imenu, dovoljno je ako akt sadri nune podatke za njegovo odreivanje. (4) Kad su za korisnike odreena djeca ili potomci, korist pripada i onima koji su roeni kasnije, a korist namijenjena suprugu pripada osobi koja je bila u braku s osiguranikom u trenutku njegove smrti. Podjela koristi izmeu vie korisnika lanak 982. Kad su za korisnike odreena djeca, potomci i uope nasljednici, ako ugovaratelj osiguranja nije odredio kako e se izvriti podjela izmeu njih, podjela e se izvriti razmjerno njihovim nasljednikim dijelovima, a ako korisnici nisu nasljednici, osigurani iznos bit e podijeljen na jednake dijelove. Opoziv odredbe o odreivanju korisnika lanak 983. (1) Odredbu kojom se korist iz osiguranja namjenjuje odreenoj osobi moe opozvati samo ugovaratelj osiguranja, a ne njegovi vjerovnici ili njegovi nasljednici. (2) Ugovaratelj osiguranja moe opozvati odredbu o koristi sve dok korisnik na bilo koji nain ne izjavi da je prima, kad ona postaje neopoziva. (3) Ipak ugovaratelj moe opozvati odredbu o koristi i poslije izjave korisnika da je prima, ako je korisnik pokuao ubojstvo osiguranika, a ako se korist daje bez naknade, za opoziv vrijede i odredbe o opozivu dara. (4) Smatra se da je korisnik odbio namijenjenu mu korist ako se poslije smrti ugovaratelja osiguranja na poziv njegovih nasljednika ne oituje u roku od mjesec dana da je prima. (5) Nitetna je izjava kojom se odreuje da je odreivanje korisnika osiguranja neopozivo. Vlastito i neposredno pravo korisnika lanak 984. (1) Osigurani iznos koji treba biti isplaen korisniku ne ulazi u ostavinu ugovaratelja osiguranja, pa ni kad su korisnicima odreeni njegovi nasljednici. (2) Pravo na osigurani iznos ima samo korisnik, i to od samog sklapanja ugovora o osiguranju, i bez obzira na to kako je i kad odreen za korisnika, i bez obzira je li izjavio svoj prihvat prije ili poslije smrti osiguranika, pa se moe obratiti neposredno osiguratelju sa zahtjevom da mu se isplati osigurani iznos. (3) Ako je ugovaratelj osiguranja odredio za korisnike svoju djecu, svoje potomke, ili nasljednike uope, svakom tako odreenom korisniku pripada pravo na odgovarajui dio osiguranog iznosa i ako se odrekne nasljedstva.

Vjerovnici ugovaratelja osiguranja i osiguranika lanak 985. (1) Vjerovnici ugovaratelja osiguranja i osiguranika nemaju nikakvo pravo na osigurani iznos ugovoren za korisnika. (2) Ali ako su premije koje je uplatio ugovaratelj osiguranja bile nerazumno visoke prema njegovim mogunostima u trenutku uplate, njegovi vjerovnici mogu zahtijevati da im se preda dio premija koji premauje njegove mogunosti, ako su ispunjene pretpostavke pod kojima vjerovnici imaju pravo na pobijanje dunikovih pravnih radnji. Ustupanje osiguranog iznosa lanak 986. Pravo na osigurani iznos moe korisnik prenijeti na drugoga i prije osiguranog sluaja, ali mu je zato potreban pisani pristanak ugovaratelja osiguranja, u kojem mora biti navedeno ime osobe na koju se pravo prenosi, a ako se osiguranje odnosi na ivot neke druge osobe, potreban je isti takav pristanak i te osobe. Kad odreeni korisnik umre prije dospjelosti lanak 987. Kad osoba koja je bez naknade odreena za korisnika umre prije dospjelosti osigurane glavnice ili rente, korist iz osiguranja ne pripada njezinim nasljednicima, nego narednom korisniku, ako ovaj nije odreen, ugovaratelju osiguranja. Osiguranje za sluaj smrti bez odreenog korisnika lanak 988. Ako ugovaratelj osiguranja za sluaj smrti ne odredi korisnika ili ako odredba o odreivanju korisnika ostane bez uinka zbog opoziva, ili zbog odbijanja odreene osobe, ili iz kojega drugog uzroka, a ugovaratelj osiguranja ne odredi drugog korisnika, osigurani iznos pripada ugovaratelju osiguranja. Savjesna isplata osiguranog iznosa neovlatenoj osobi lanak 989. (1) Kad osiguratelj isplati osigurani iznos osobi koja bi na nju imala pravo da ugovaratelj osiguranja nije odredio korisnika, on se oslobaa obveze iz ugovora o osiguranju ako u trenutku isplate nije znao niti je mogao znati da je korisnik odreen oporukom ili nekim drugim aktom koji mu nije dostavljen, a korisnik ima pravo zahtijevati vraanje od osobe koja je primila osigurani iznos. (2) Isto vrijedi i u sluaju promjene korisnika.

Odsjek 28. BANKARSKI NOVANI POLOG I. NOVANI POLOG Pojam lanak 990. (1) Ugovor o novanom pologu je sklopljen kad se banka obvee primiti, a poloitelj poloiti kod banke odreeni novani iznos. (2) Ovim ugovorom banka stjee pravo raspolagati poloenim novcem i duna je vratiti ga prema uvjetima predvienim u ugovoru. Otvaranje rauna lanak 991. (1) Na temelju ugovora o novanom pologu banka otvara raun u korist i na teret kojega upisuje sve trabine i dugovanja koja proizau iz poslova s poloiteljem ili za njegov raun s treim. (2) Ne upisuju se u raun one trabine, odnosno dugovanja koja ugovorne strane sporazumno iskljue. Otklanjanje dugovanog salda lanak 992. (1) Banka je obvezna obavljati isplate s rauna u granicama raspoloivih sredstava. (2) Ako je banka obavila jednu ili vie uplata i isplata u okviru ugovora o pologu, koje ine raun pasivnim, o tome mora bez odgaanja obavijestiti poloitelja, koji je duan odmah poduzeti mjere radi otklanjanja dugovnog salda. Vrste novanih pologa lanak 993. (1) Novani polog moe biti po vienju ili oroen, s otkaznim rokom i bez otkaznog roka, s posebnom namjenom i bez namjene. (2) Ako nije suprotno ugovoreno, smatra se da je raun novanog pologa po vienju te poloitelj rauna ima pravo raspolagati dijelom ili cijelim saldom u svakom trenutku. Stanje rauna lanak 994.

(1) Banka je duna obavjeivati poloitelja o svakoj promjeni stanja na njegovu raunu. (2) Banka je duna koncem svake godine, a ako je to ugovoreno ili uobiajeno i ee, obavijestiti poloitelja o stanju rauna (saldo). Mjesto uplata i isplata lanak 995. Ako meu ugovornim stranama nije drukije dogovoreno, nalozi za uplatu i isplatu s rauna poloitelja upuuju se u sjedite banke kod koje je raun otvoren. Postojanje vie rauna lanak 996. U sluaju da ista osoba ima kod jedne banke ili kod vie njezinih poslovnih jedinica vie rauna, svaki od tih rauna je samostalan. Plaanje kamata lanak 997. (1) Banka plaa kamate na novac koji je kod nje poloen, ako zakonom nije drukije odreeno. (2) Visina kamata utvruje se ugovorom o poloenju sredstava, a ako ugovorom nita nije predvieno, plaaju se zakonske kamate. II. ULOG NA TEDNJU tedna knjiica lanak 998. (1) Ako je novani polog primljen kao ulog na tednju, banka, odnosno tedionica izdaje poloitelju tednu knjiicu. (2) tedna knjiica moe biti izdana samo na ime odreene osobe. Upis u knjiicu lanak 999. (1) U tednu knjiicu se unose sve uplate i isplate novca. (2) Upisi u knjiicu potvreni peatom banke i potpisom ovlatene osobe dokaz su o izvrenim uplatama, odnosno isplatama. (3) Suprotan sporazum je nitetan.

Plaanje kamata lanak 1000. (1) Na tedne uloge plaaju se kamate. (2) Visina kamata utvruje se ugovorom o ulaganju, a ako ugovorom nita nije predvieno, plaaju se zakonske kamate. Vrste uloga na tednju lanak 1001. Ulozi na tednju mogu biti po vienju ili oroeni s otkaznim rokom i bez otkaznog roka. Odsjek 29. POLAGANJE VRIJEDNOSNIH PAPIRA Pojam lanak 1002. Ugovorom o poloenju vrijednosnih papira banka se obvezuje da e, uz naknadu, preuzeti vrijednosne papire radi uvanja i ostvarivanja prava i obveza koje se u vezi s tim zahtijevaju. Ostvarivanje prava lanak 1003. Ako nije drukije ugovoreno, banka moe ostvarivati prava iz poloenih vrijednosnih papira iskljuivo za raun poloitelja. Dunosti banke lanak 1004. (1) Banka je duna osigurati uvanje vrijednosnih papira s briljivou koja se zahtijeva od ostavoprimca uz naknadu i za raun poloitelja poduzimati i sve radnje radi ouvanja i ostvarivanja njegovih prava iz vrijednosnih papira. (2) Ako izmeu strana nije to drugo ugovoreno, banka je duna naplaivati dospjele kamate te glavnicu i uope sve iznose na koje poloeni papiri daju pravo, im oni dospiju za naplatu. (3) Banka je duna staviti na raspolaganje poloitelju naplaene iznose, a ako ovaj ima kod banke raun s novanim pologom, upisati ih u korist toga rauna. Vraanje vrijednosnih papira lanak 1005.

(1) Banka je duna na zahtjev poloitelja vratiti vrijednosne papire u svako doba. (2) Vraanje se, u pravilu, obavlja u mjestu gdje je izvreno poloenje. (3) Predmet vraanja su sami vrijednosni papiri, ako izmeu ugovornih strana nije dogovoreno da vraanje moe biti izvreno plaanjem odgovarajueg iznosa. (4) Vraanje se moe izvriti samo poloitelju ili njegovim pravnim sljednicima ili osobama koje oni odrede, ak i kad je iz samih papira vidljivo da oni pripadaju treima. Zahtjevi treih osoba lanak 1006. O svakom zahtjevu koji trea osoba istakne glede poloenih papira banka je duna izvijestiti poloitelja. Odsjek 30. BANKARSKI TEKUI RAUN Pojam lanak 1007. Ugovorom o bankarskom tekuem raunu banka se obvezuje nekoj osobi otvoriti poseban raun i preko njega primati uplate i obavljati isplate u granicama njezinih novanih sredstava i odobrenog kredita. Oblik ugovora lanak 1008. Ugovor o otvaranju tekueg rauna mora biti sklopljen u pisanom obliku. Sredstva na tekuem raunu lanak 1009. (1) Novana sredstva na tekuem raunu ostvaruju se uplatama od strane poloitelja i naplatama novanih iznosa izvrenih za njegov raun. (2) Banka je duna preko tekueg rauna obavljati plaanja za poloitelja i onda kad na raunu nema pokria, i to u opsegu koji je predvien ugovorom o otvaranju tekueg rauna ili posebnim sporazumom. (3) Ova obveza banke moe se iskljuiti ugovorom o otvaranju tekueg rauna. Prijeboj izmeu salda vie rauna

lanak 1010. Ako poloitelj kod iste banke ima vie tekuih rauna, aktivni i pasivni saldo tih rauna uzajamno se prebijaju, ako nije drukije ugovoreno. Raspolaganje saldom lanak 1011. Korisnik tekueg rauna moe u svakom trenutku raspolagati saldom koji se na raunu pojavljuje u njegovu korist, osim ako je ugovoren otkazni rok. Primjena pravila ugovora o nalogu lanak 1012. (1) Banka odgovara za izvrenje naloga poloitelja prema pravilima ugovora o nalogu. (2) Ako nalog treba izvriti u mjestu gdje banka nema poslovnu jedinicu, ona to moe obaviti preko druge banke. Trajanje rauna lanak 1013. Ako u ugovoru o otvaranju tekueg rauna nije utvren rok njegova trajanja, svaka ga strana moe otkazati uz otkazni rok od petnaest dana. Provizija i naknada trokova lanak 1014. (1) Banka ima pravo uraunavati proviziju za izvrene usluge koje su obuhvaene ugovorom o tekuem raunu, a i naknadu za posebne trokove uinjene u svezi s tim ugovorom. (2) Te svoje trabine banka upisuje u svoju korist u tekui raun, ako izmeu strana nije drukije ugovoreno. Dostava izvatka lanak 1015. (1) Pri svakoj promjeni stanja tekueg rauna banka je duna izdati izvadak s naznakom salda i predati ga, odnosno uiniti dostupnim suugovaratelju na sporazumno utvreni nain. (2) Smatra se da je izvadak odobren ako nije osporen u dogovorenom roku ili, ako dogovora nema, u roku od petnaest dana od dana njegova primitka. (3) I nakon njegova odobrenja izvadak rauna moe se osporavati zbog pogreaka u pisanju ili u obraunu, zbog isputanja ili udvostruenja, ali se to osporavanje mora poduzeti najdalje u

roku od godine dana od primitka rauna o likvidaciji salda po zakljuenju tekueg rauna, inae se pravo gasi. Odsjek 31. UGOVOR O SEFU Pojam lanak 1016. (1) Ugovorom o sefu obvezuje se banka dati na uporabu korisniku sef za odreeno razdoblje, a korisnik se obvezuje za to platiti banci odreenu naknadu. (2) Banka mora poduzeti sve potrebne mjere da osigura dobro stanje sefa i nadzor nad njim. Pristup sefu lanak 1017. (1) Pristup sefu moe se dopustiti samo korisniku ili njegovu opunomoeniku. (2) Banka ne smije drati kod sebe umnoak (duplikat) kljua ili kljueva koji se predaju korisniku. Predmeti koji se ne smiju staviti u sef lanak 1018. (1) Korisnik ne smije staviti u svoj sef predmet koji moe ugroziti sigurnost banke ili drugih sefova. (2) U sluaju da se korisnik ne dri te obveze, banka moe izjaviti da raskida ugovor o sefu. Prava banke u sluaju neplaanja lanak 1019. (1) Ako korisnik ne plati banci makar samo jedan obrok naknade po dospjelosti, banka moe raskinuti ugovor nakon proteka mjesec dana nakon to korisnika preporuenim pismom opomene na naplatu. (2) Poto raskine ugovor, banka moe pozvati korisnika da isprazni sef i da joj preda klju, pa ako korisnik to ne uini, banka moe zahtijevati da se sef otvori putem suda, utvrdi njegov sadraj i naene stvari stave u sudski polog ili povjere banci na uvanje. (3) Banka ima pravo prvenstva naplate dune naknade nastale iz ugovora o sefu iz novanog iznosa koji je pronaen u sefu, a i iz cijene dobivene prodajom drugih vrijednosti naenih u sefu.

Odgovarajua primjena lanak 1020. Odredbe ovoga odsjeka na odgovarajui se nain primjenjuju na ugovore o sefu koje sklapaju drugi pravni subjekti ovlateni za njihovo dranje (pote, zrane luke, eljezniki kolodvori i sl.). Odsjek 32. UGOVOR O KREDITU Pojam lanak 1021. Ugovorom o kreditu banka se obvezuje korisniku kredita staviti na raspolaganje odreeni iznos novanih sredstava, na odreeno ili neodreeno vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrene namjene, a korisnik se obvezuje banci plaati ugovorene kamate i iskoriteni iznos novca vratiti u vrijeme i na nain kako je ugovoreno. Oblik i sadraj lanak 1022. (1) Ugovor o kreditu mora biti sklopljen u pisanom obliku. (2) Ugovorom o kreditu utvruju se iznos te uvjeti davanja, koritenja i vraanja kredita. Otkaz ugovora lanak 1023. (1) Ugovor o kreditu banka moe otkazati prije isteka ugovorenog roka ako je kredit koriten protivno ugovorenoj namjeni. (2) Ugovor o kreditu banka moe otkazati prije isteka ugovorenog roka i u sluaju insolventnosti korisnika ak i kad nije utvrena sudskom odlukom, u sluaju prestanka pravne osobe ili smrti korisnika, ako bi u tim sluajevima davatelj kredita doao u bitno nepovoljniji poloaj. Raskid ugovora i vraanje kredita prije roka lanak 1024. (1) Korisnik kredita moe raskinuti ugovor prije nego to je poeo koristiti kredit. (2) Korisnik kredita moe vratiti kredit i prije roka odreenog za vraanje, ali je duan o tome unaprijed obavijestiti banku.

(3) U oba sluaja korisnik kredita duan je naknaditi tetu ako ju je davatelj kredita pretrpio. (4) U sluaju vraanja kredita prije odreenog roka banka ne moe uraunati kamate za vrijeme od dana vraanja kredita do dana kad ga je po ugovoru trebalo vratiti. Odsjek 33. UGOVOR O KREDITU NA TEMELJU ZALOGA VRIJEDNOSNIH PAPIRA Pojam lanak 1025. Ugovorom o kreditu na temelju zaloga vrijednosnih papira banka odobrava kredit u odreenom novanom iznosu uz osiguranje zalogom vrijednosnih papira koji pripadaju korisniku kredita ili treemu koji na to pristane. Oblik i sadraj lanak 1026. (1) Ugovor o kreditu na temelju zaloga vrijednosnih papira mora biti sklopljen u pisanom obliku. (2) Ugovor mora sadravati naznaku vrijednosnih papira koji se zalau, tvrtku i sjedite, odnosno ime i prebivalite imatelja papira, iznos i uvjete odobrenog kredita te iznos i vrijednost papira koji je uzet u obzir za odobrenje kredita. Kad banka moe prodati zaloene papire lanak 1027. Ako korisnik ne vrati po dospjelosti dobiveni kredit, banka moe, u svrhu namirenja, prodati zaloene vrijednosne papire prema pravilima zalonog prava. Odsjek 34. AKREDITIVI Pojam lanak 1028. (1) Prihvatom zahtjeva nalogodavca za otvaranjem akreditiva, banka preuzima obvezu prema nalogodavcu da e otvoriti akreditiv korisniku uz uvjete sadrane u prihvaenom nalogu za otvaranje akreditiva. (2) Otvoreni akreditiv je neopoziva i konana obveza banke korisniku akreditiva da e mu isplatiti odreeni novani iznos ako ovaj u roku podnese zahtjev za isplatom u skladu s uvjetima sadranim u akreditivu.

------------------------lanak 19. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.): Naslov iznad lanka 1028. i lanak 1028. mijenjaju se i glase: ... Do izmjene glasili su: Obveza banke i oblik akreditiva lanak 1028. (1) Prihvatom zahtjeva nalogodavca za otvaranjem akreditiva banka se obvezuje nalogodavcu da e korisniku akreditiva isplatiti odreeni novani iznos ako do odreenog vremena bude udovoljeno uvjetima navedenim u nalogu za otvaranje akreditiva. (2) Akreditiv mora biti sastavljen u pisanom obliku. Primjena ujednaenih obiaja i prakse lanak 1029. Ako ugovorne strane nisu predvidjele to drugo, na poslovanje s akreditivima primjenjuju se ujednaeni obiaji i praksa koje objavi Meunarodna trgovaka komora u Parizu koji su na snazi na dan otvaranja akreditiva. ------------------------lanak 20. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.): Naslov iznad lanka 1029. i lanak 1029. mijenjaju se i glase: ... Do izmjene glasili su: Kad nastaje obveza prema korisniku lanak 1029. (1) Banka je obvezna prema korisniku od dana kad mu priopi da je akreditiv otvoren. (2) Nalogodavac je vezan izdanim nalogom od trenutka kad je nalog prispio banci. lanci 1030. do 1038. brisani su ------------------------lanak 21. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.): Naslovi iznad lanaka 1030. do 1038. i lanci 1030. do 1038. briu se.

Do brisanja glasili su: Nezavisnost akreditiva od drugoga pravnog posla lanak 1030. Akreditiv je nezavisan od ugovora o kupoprodaji ili drugoga pravnog posla povodom kojega je otvoren. Dokumentarni akreditiv lanak 1031. Dokumentarni akreditiv postoji kad je banka obvezna isplatiti korisniku akreditiva odreeni novani iznos, odnosno akceptirati i isplatiti mjenicu pod uvjetom da joj budu podneseni dokumenti prema uvjetima utvrenim u akreditivu. Dunost banke koja je otvorila akreditiv lanak 1032. Banka koja je otvorila dokumentarni akreditiv duna je izvriti plaanja pod uvjetima predvienim u akreditivu. Vrste dokumentarnog akreditiva lanak 1033. (1) Dokumentarni akreditiv moe biti opoziv ili neopoziv. (2) Ako nije izriito drukije ugovoreno, akreditiv je uvijek neopoziv. Opozivi akreditiv lanak 1034. Opozivi dokumentarni akreditiv ne vee banku prema korisniku, pa ga u svakom trenutku moe izmijeniti ili opozvati na zahtjev nalogodavca ili na vlastitu ruku. Neopozivi akreditiv lanak 1035. (1) Neopozivi dokumentarni akreditiv sadri samostalnu i neposrednu obvezu banke prema korisniku. (2) Ta obveza moe biti ukinuta ili izmijenjena samo sporazumom svih zainteresiranih strana.

(3) Neopozivi dokumentarni akreditiv moe, po ovlatenju i na zahtjev akreditivne banke, biti potvren od neke druge banke, koja time, pored akreditivne banke, preuzima samostalnu i neposrednu obvezu prema korisniku. (4) Notifikacija akreditiva korisniku od neke druge banke nije sama po sebi potvrivanje toga akreditiva. Dunosti banke glede dokumenata lanak 1036. (1) Banka je duna ispitati odgovaraju li dokumenti u svemu zahtjevima nalogodavca utvrenim u akreditivu. (2) Kad dobije dokumente, banka mora u razumnom roku o tome obavijestiti nalogodavca i upozoriti ga na utvrene nepravilnosti i nedostatke. Granice odgovornosti banke lanak 1037. (1) Banka ne preuzima nikakvu odgovornost ako podneseni dokumenti po svom vanjskom izgledu odgovaraju uvjetima akreditiva. (2) Ona ne preuzima nikakvu obvezu glede robe koja je predmet otvorenog akreditiva. Prenosivost i djeljivost akreditiva lanak 1038. (1) Dokumentarni akreditiv je prenosiv ili djeljiv samo ako je banka koja otvara akreditiv ovlatena u uputama prvog korisnika platiti u cjelini ili djelomino jednom ili veem broju treih osoba. (2) Akreditiv moe prenijeti, na temelju izriitih uputa, samo banka koja ga otvara, i to samo jedanput, ako nije suprotno ugovoreno. Odsjek 35. BANKARSKA GARANCIJA NA POZIV Pojam lanak 1039. (1) Bankarska garancija na poziv je svaka pisana obveza na plaanje, bez obzira kako je nazvana, kojom se banka (garant) obvezuje da e na pisani zahtjev korisnika ovome isplatiti odreeni novani iznos ako je udovoljeno uvjetima iz garancije.

(2) Bankarska garancija je samostalna obveza neovisna o osnovnom poslu u vezi s kojim je izdana, pa i u sluaju da se taj posao u njoj spominje. ------------------------lanak 22. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.): Naslov odsjeka 35. BANKARSKO JAMSTVO mijenja se i glasi: ... lanak 23. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.): lanak 39. mijenja se i glasi: ... Do izmjene glasio je: (1) Bankarsko jamstvo je svaka obveza na plaanje odreenoga novanog iznosa, bez obzira na to kako je nazvana, na pisani zahtjev korisnika i uz podnoenje banci dokumenata, ako su navedeni u jamstvu. (2) Bankarsko jamstvo je samostalna obveza banke neovisna o osnovnom poslu. (3) Jamstvo mora biti izdano u pisanom obliku. Potvrda garancije lanak 1040. Ako druga banka potvrdi obvezu iz garancije, korisnik moe svoje zahtjeve iz nje podnijeti bilo garantu bilo banci koja ju je potvrdila. ------------------------lanak 24. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.): Naslov iznad lanka 1040. i lanak 1040. mijenjaju se i glase ... Do izmjene glasili su: Namirenje obveze lanak 1040. Banka namiruje obvezu iz jamstva u novcu i u sluaju da se jamstvom osigurava nenovana obveza. Kontragarancija lanak 1041.

(1) Kontragarancija je pisana obveza na plaanje, bez obzira kako je nazvana, kojom se banka (kontragarant) obvezuje prema garantu da e mu isplatiti novani iznos po predoenju pisanog zahtjeva u skladu s uvjetima iz kontragarancije. (2) Kontragarancija je odvojena od garancije i od osnovnog posla na koje se odnosi, pa i kada ih se spominje u kontragaranciji. ------------------------lanak 25. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.): Naslov iznad lanka 1041. i lanak 1041. mijenjaju se i glase ... Do izmjene glasili su: Potvrda jamstva lanak 1041. Ako druga banka potvrdi obvezu iz jamstva, korisnik moe svoje zahtjeve iz jamstva podnijeti bilo banci koja je izdala jamstvo, bilo onoj koja ga je potvrdila. Prestanak valjanosti garancije lanak 1042. (1) Rok valjanosti garancije moe njome biti odreen do odreenog datuma ili do predoenja isprave kojom se potvruje nastup nekog dogaaja kao mjerodavnog za prestanak njezine valjanosti. (2) Ako su u garanciji navedena oba roka za prestanak valjanosti garancije, njezina valjanost prestaje protekom prvog od tih rokova. ------------------------lanak 26. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.): Naslov iznad lanka 1042. i lanak 1042. mijenjaju se i glase ... Do izmjene glasili su: Ustupanje prava iz jamstva lanak 1042. Svoja prava iz bankarskog jamstva korisnik, ako nije drukije ugovoreno, moe ustupiti treemu samo s ustupom trabine koja je osigurana jamstvom i prijenosom svojih obveza u vezi s osiguranim trabinama. Prijenos prava na plaanje iz garancije

lanak 1043. (1) Pravo pozivanja na plaanje iz garancije ne moe se ustupiti treemu osim ako to nije izriito predvieno u garanciji ili u njezinim dodacima. (2) Time se ne utjee na pravo primiti iznos iz garancije koje bi u garanciji ili u njezinim dodacima bilo prenijeto na nekog drugog. ------------------------lanak 27. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.): Naslov iznad lanka 1043. i lanak 1043. mijenjaju se i glase ... Do izmjene glasili su: Jamstvo "bez prigovora" lanak 1043. (1) Ako bankarsko jamstvo sadri uglavu "bez prigovora", "na prvi poziv" ili sadri rijei koje imaju isto znaenje, banka ne moe isticati prema korisniku prigovore koje nalogodavac kao dunik moe isticati prema korisniku po osiguranoj obvezi. (2) Nalogodavac je duan platiti banci svaki iznos koji je banka platila po osnovi jamstva izdanog s navedenom uglavom. (3) Korisnik jamstva duguje nalogodavcu iznos primljen po osnovi jamstva na koji inae ne bi imao pravo zbog opravdanih prigovora nalogodavca. Odsjek 36. PRIMJENA ODREDABA O BANKARSKOM POSLOVANJU lanak 1044. Odredbe ovoga Zakona o ugovorima iz bankarskog poslovanja na odgovarajui se nain primjenjuju i na druge pravne osobe, ako su zakonom ovlatene za obavljanje odreenih bankarskih poslova. Glava IX. IZVANUGOVORNI OBVEZNI ODNOSI Odjeljak 1. PROUZROENJE TETE Odsjek 1.

OPA NAELA Pretpostavke odgovornosti lanak 1045. (1) Tko drugome prouzroi tetu, duan je naknaditi je ako ne dokae da je teta nastala bez njegove krivnje. (2) Predmnijeva se obina nepanja. (3) Za tetu od stvari ili djelatnosti od kojih potjee poveana opasnost tete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju. (4) Za tetu bez obzira na krivnju odgovara se i u drugim sluajevima predvienim zakonom. teta lanak 1046. teta je umanjenje neije imovine (obina teta), sprjeavanje njezina poveanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska teta). Zahtjev da se ukloni opasnost tete lanak 1047. (1) Svatko moe zahtijevati od drugoga da ukloni izvor opasnosti od kojega prijeti znatnija teta njemu ili drugome, kao i da se suzdri od djelatnosti od koje proizlazi uznemirivanje ili opasnost tete, ako se uznemirivanje ili teta ne mogu sprijeiti odgovarajuim mjerama. (2) Sud e na zahtjev zainteresirane osobe narediti da se poduzmu odgovarajue mjere za sprjeavanje nastanka tete ili uznemirivanja ili da se ukloni izvor opasnosti, na troak posjednika izvora opasnosti, ako ovaj sam to ne uini. (3) Ako teta nastane u obavljanju opekorisne djelatnosti za koju je dobiveno odobrenje nadlenog tijela, moe se zahtijevati samo naknada tete koja prelazi uobiajene granice (prekomjerna teta). (4) Ali se u tom sluaju moe zahtijevati poduzimanje drutveno opravdanih mjera da se sprijei nastupanje tete ili da se ona smanji. Zahtjev da se prestane s povredom prava osobnosti lanak 1048. Svatko ima pravo zahtijevati od suda ili drugoga nadlenog tijela da naredi prestanak radnje kojom se povreuje pravo njegove osobnosti i uklanjanje njome izazvanih posljedica. Odsjek 2.

ODGOVORNOST PO OSNOVI KRIVNJE Postojanje krivnje lanak 1049. Krivnja postoji kad je tetnik prouzroio tetu namjerno ili nepanjom. Osobe koje ne odgovaraju za tetu lanak 1050. (1) Osoba koja zbog duevne bolesti ili zaostalog umnog razvoja ili kojih drugih razloga nije sposobna za rasuivanje ne odgovara za tetu to ju drugome prouzroi. (2) Tko drugom prouzroi tetu u stanju prolazne nesposobnosti za rasuivanje, odgovoran je za nju, osim ako dokae da nije svojom krivnjom dospio u to stanje. (3) Ako je u to stanje dospio tuom krivnjom, za tetu e odgovarati onaj koji ga je u to stanje doveo. Odgovornost maloljetnika lanak 1051. (1) Maloljetnik do navrene sedme godine ivota ne odgovara za tetu. (2) Maloljetnik od navrene sedme godine do navrene etrnaeste godine ivota ne odgovara za tetu, osim ako se dokae da je pri prouzroenju tete bio sposoban za rasuivanje. (3) Maloljetnik s navrenih etrnaest godina ivota odgovara prema opim pravilima o odgovornosti za tetu. Nuna obrana, stanje nude, otklanjanje tete od drugog lanak 1052. (1) Tko u nunoj obrani prouzroi tetu napadau, nije duan naknaditi je, osim u sluaju prekoraenja nune obrane. (2) Ako netko prouzroi tetu u stanju nude, oteenik moe zahtijevati naknadu od osobe koja je kriva za nastanak opasnosti tete ili od osoba od kojih je teta otklonjena, ali od ovih posljednjih ne vie od koristi to su ih imale od toga. (3) Tko pretrpi tetu otklanjajui od drugog opasnost tete, ima pravo zahtijevati od njega naknadu one tete kojoj se razumno izloio. Doputena samopomo lanak 1053.

(1) Tko u sluaju doputene samopomoi prouzroi tetu osobi koja je izazvala potrebu samopomoi, nije duan naknaditi je. (2) Pod doputenom samopomoi razumijeva se pravo svake osobe da otkloni povredu prava kad neposredno prijeti opasnost, ako je takva zatita nuna i ako nain otklanjanja povrede prava odgovara prilikama u kojima nastaje opasnost. Pristanak oteenika lanak 1054. (1) Tko na svoju tetu dopusti drugome poduzimanje neke radnje, nema pravo od njega zahtijevati naknadu tete prouzroene tom radnjom. (2) Nitetna je izjava oteenika kojom je pristao da mu se uini teta radnjom koja je zakonom zabranjena. Odsjek 3. ODGOVORNOST ZA DRUGOG Duevno bolesni i zaostali u umnom razvoju lanak 1055. (1) Za tetu koju prouzroi osoba koja zbog duevne bolesti ili zaostalog umnog razvoja ili kojih drugih razloga nije sposobna za rasuivanje odgovara onaj koji je na temelju zakona ili odluke nadlenog tijela ili ugovora duan voditi nadzor nad njom. (2) On se moe osloboditi odgovornosti ako dokae da je obavljao nadzor na koji je obvezan ili da bi teta nastala i pri briljivom obavljanju nadzora. Odgovornost roditelja lanak 1056. (1) Roditelji odgovaraju za tetu koju prouzroi drugom njihovo dijete do navrene sedme godine ivota, bez obzira na svoju krivnju. (2) Oni se oslobaaju odgovornosti ako postoje razlozi za iskljuenje odgovornosti prema pravilima o odgovornosti bez obzira na krivnju. (3) Oni ne odgovaraju ako je teta nastala dok je dijete bilo povjereno drugoj osobi i ako je ta osoba odgovorna za tetu. (4) Roditelji odgovaraju za tetu to je prouzroi drugom njihovo maloljetno dijete koje je navrilo sedam godina ivota, osim ako dokau da je teta nastala bez njihove krivnje. Solidarna odgovornost

lanak 1057. Ako pored roditelja odgovara za tetu i dijete, njihova je odgovornost solidarna. Odgovornost druge osobe za maloljetnika lanak 1058. (1) Za tetu koju drugome prouzroi maloljetnik dok je pod nadzorom skrbnika, kole ili druge ustanove odgovara skrbnik, kola, odnosno druga ustanova, osim ako dokau da su nadzor obavljali na nain na koji su obvezani ili da bi teta nastala i pri briljivom obavljanju nadzora. (2) Ako za tetu odgovara i maloljetnik, odgovornost je solidarna. Posebna odgovornost roditelja lanak 1059. (1) Ako dunost nadzora nad maloljetnom osobom nije na roditeljima ve na nekoj drugoj osobi, oteenik ima pravo zahtijevati naknadu od roditelja kad je teta nastala zbog loeg odgoja maloljetnika, loih primjera ili poronih navika koje su mu roditelji dali ili se i inae teta moe pripisati krivnji roditelja. (2) Osoba na kojoj je u ovom sluaju dunost nadzora ima pravo zahtijevati od roditelja da joj naknade isplaeni iznos ako je ona isplatila naknadu oteeniku. Zahtjev pravinosti lanak 1060. (1) Kad je tetu prouzroila osoba koja za nju nije bila odgovorna, a naknada se ne moe dobiti od osobe koja je bila duna voditi nadzor nad njom, sud moe, kad to pravinost zahtijeva, a osobito s obzirom na materijalno stanje tetnika i oteenika, osuditi tetnika da naknadi tetu, potpuno ili djelomino. (2) Ako je tetu prouzroio maloljetnik sposoban za rasuivanje koji je ne moe nadoknaditi, sud moe, kad to pravinost zahtijeva, a osobito s obzirom na materijalno stanje roditelja i oteenika, obvezati roditelje da naknade tetu, potpuno ili djelomino, iako za nju nisu krivi. Odgovornost poslodavca lanak 1061. (1) Za tetu koju zaposlenik u radu ili u svezi s radom prouzroi treoj osobi odgovara poslodavac kod kojega je radnik radio u trenutku prouzroenja tete, osim ako dokae da su postojali razlozi koji iskljuuju odgovornost zaposlenika. (2) Oteenik ima pravo zahtijevati popravljanje tete i neposredno od zaposlenika ako je tetu prouzroio namjerno.

(3) Poslodavac koji je oteeniku popravio tetu ima pravo zahtijevati od zaposlenika naknadu trokova popravljanja tete, ako je ovaj tetu prouzroio namjerno ili iz krajnje nepanje. (4) Pravo iz stavka 3. ovoga lanka zastarijeva u roku od est mjeseci od dana kad je teta popravljena. Odgovornost pravne osobe za tetu koju prouzroi njezino tijelo lanak 1062. (1) Pravna osoba odgovara za tetu koju njezino tijelo prouzroi treoj osobi u obavljanju ili u vezi s obavljanjem svojih funkcija. (2) Ako za odreeni sluaj nije to drugo u zakonu odreeno, pravna osoba ima pravo na naknadu od osobe koja je tetu skrivila namjerno ili krajnjom nepanjom. (3) To pravo zastarijeva u roku od est mjeseci od dana kad je teta popravljena. Odsjek 4. ODGOVORNOST ZA TETU OD OPASNE STVARI ILI OPASNE DJELATNOSTI 1. Ope odredbe Predmnjeva uzronosti lanak 1063. teta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnou smatra se da potjee od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokae da one nisu bile uzrok tete. Tko odgovara za tetu lanak 1064. Za tetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za tetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi. Protupravno oduzimanje opasne stvari od vlasnika lanak 1065. Ako je vlasniku oduzeta opasna stvar na protupravan nain, za tetu koja od nje potjee ne odgovara on, nego onaj koji mu je oduzeo opasnu stvar, ako vlasnik nije za to odgovoran. Predaja stvari treoj osobi lanak 1066.

(1) Umjesto vlasnika stvari, i isto kao on, odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome slui ili osoba koja je inae duna da je nadgleda a nije kod njega na radu. (2) Ali e pored nje odgovarati i vlasnik stvari ako je teta proizala iz neke skrivene mane ili skrivenog svojstva stvari na koje joj nije skrenuo pozornost. (3) U tom sluaju odgovorna osoba koja je isplatila naknadu oteeniku ima pravo zahtijevati cijeli njezin iznos od vlasnika. (4) Vlasnik opasne stvari koji ju je povjerio osobi koja nije osposobljena ili nije ovlatena njome rukovati odgovara za tetu koja potekne od te stvari. Osloboenje od odgovornosti lanak 1067. (1) Vlasnik se oslobaa odgovornosti ako dokae da teta potjee od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao sprijeiti, izbjei ili otkloniti. (2) Vlasnik stvari oslobaa se odgovornosti i ako dokae da je teta nastala iskljuivo radnjom oteenika ili tree osobe, koju on nije mogao predvidjeti i ije posljedice nije mogao ni izbjei, ni otkloniti. (3) Vlasnik se oslobaa odgovornosti djelomino ako je oteenik djelomino pridonio nastanku tete. (4) Ako je nastanku tete djelomino pridonijela trea osoba, ona odgovara oteeniku solidarno s vlasnikom stvari, a duna je snositi naknadu razmjerno teini svoje krivnje. (5) Osoba kojom se vlasnik posluio pri uporabi stvari ne smatra se treom osobom. 2. Odgovornost za tete izazvane motornim vozilom u pogonu Motorno vozilo lanak 1068. (1) Motorno vozilo je vozilo koje je namijenjeno da se snagom vlastitog motora kree po povrini zemlje, na tranicama ili bez njih. (2) Sastavnim dijelom motornog vozila smatra se i s njime povezana prikolica. (3) Motorno vozilo je u pogonu kad se koristi u svrhu kojoj je namijenjeno bez obzira radi li pri tome motor koji slui za njegovo kretanje. Odgovornost za tetu treima lanak 1069.

(1) Za tetu koju pretrpe tree osobe u vezi s pogonom motornog vozila odgovara njegov vlasnik. (2) Suvlasnici, odnosno zajedniki vlasnici motornog vozila odgovaraju za tetu solidarno. (3) Za tetu prouzroenu pogonom dvaju ili vie motornih vozila odgovaraju njihovi vlasnici treim osobama solidarno. (4) Treom osobom smatra se oteenik koji nije ujedno vlasnik, ni neovlateni korisnik motornog vozila, niti osoba zaduena u vezi s pogonom motornog vozila. Odgovornost u sluaju neovlatenog koritenja motornog vozila lanak 1070. (1) Neovlateni korisnik motornog vozila odgovara treim osobama umjesto vlasnika i jednako kao vlasnik. (2) Pored neovlatenog korisnika i solidarno s njim odgovara i vlasnik motornog vozila, ako je svojom krivnjom ili krivnjom osoba koje su se trebale brinuti o vozilu, omoguio neovlateno koritenje vozila. (3) Neovlateni korisnik je osoba koja u vrijeme tetnog dogaaja koristi motorno vozilo bez suglasnosti vlasnika, a nije kod njega zaposlena u vezi s pogonom motornog vozila, niti je lan njegova obiteljskog kuanstva, niti joj je vlasnik vozilo predao u posjed. Odgovornost prema treoj osobi koja se prevozi motornim vozilom lanak 1071. (1) Odtetna odgovornost vlasnika odnosi se na tete koje pretrpi trea osoba koja se prevozi motornim vozilom, a glede stvari samo onih koje takva osoba nosi na sebi ili sa sobom. (2) Nitetna je svaka ugovorna odredba kojom bi se unaprijed iskljuila ili ograniila odgovornost iz stavka 1. ovoga lanka. Meusobni odtetni zahtjevi vlasnika motornih vozila lanak 1072. (1) Kad je teta prouzroena pogonom dvaju ili vie vozila, svu tetu snosi vlasnik vozila koji je iskljuivo kriv za tetni dogaaj. (2) Ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu tetu razmjerno stupnju svoje krivnje. (3) Ako nema krivnje nijednog, vlasnici odgovaraju na jednake dijelove ako pravinost ne zahtijeva to drugo.

(4) Krivnjom vlasnika smatra se i krivnja osobe kojom se on posluio prilikom nastanka tetnog dogaaja ili kojoj je vozilo povjerio. Odsjek 5. ODGOVORNOST ZA NEISPRAVAN PROIZVOD Ope pravilo lanak 1073. (1) Proizvoa koji stavi u promet neki proizvod, odgovara za tetu prouzroenu neispravnou toga proizvoda bez obzira na krivnju. (2) Odredbe ovoga odsjeka odnose se na imovinsku tetu prouzroenu smru ili tjelesnom ozljedom te na tetu prouzroenu unitenjem ili oteenjem oteenikove stvari razliite od neispravnog proizvoda, ako se radi o takvoj vrsti stvari koja je uobiajeno namijenjena za osobnu uporabu te ako je oteenik tu stvar uglavnom rabio u tu svrhu. (3) Oteenik ima, po odredbama ovoga odsjeka, pravo na naknadu tete prouzroene unitenjem ili oteenjem stvari samo za dio tete koji prelazi kunsku protuvrijednost iznosa od 500 eura. (4) Naknada neimovinske tete prouzroene neispravnim proizvodom moe se zahtijevati samo prema opim pravilima odgovornosti za tetu. (5) Na obujam naknade imovinske tete prouzroene smru ili tjelesnom ozljedom na odgovarajui se nain primjenjuju posebne odredbe ovoga Zakona o naknadi imovinske tete u sluaju smrti, tjelesne ozljede i oteenja zdravlja. (6) Odredbe ovoga odsjeka ne primjenjuju se na tete prouzroene nuklearnom nesreom. (7) Odredbe ovoga odsjeka ne iskljuuju primjenu pravila o odgovornosti za tetu prouzroenu opasnom stvari ili opasnom djelatnou, pravila o odgovornosti za materijalne nedostatke ispunjenja te pravila o ugovornoj i izvanugovornoj odgovornosti za tetu. (8) Oteenik je duan dokazati neispravnost proizvoda, tetu i uzronu vezu izmeu neispravnosti proizvoda i tete. ------------------------lanak 28. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.): U lanku 1073. stavku 5. rije: "Obujam" zamjenjuje se rijeima: "Na obujam". Proizvod lanak 1074.

(1) Proizvod je bilo koja pokretna stvar, pa i onda kad je ugraena u neku drugu pokretnu ili nepokretnu stvar. (2) Proizvod su elektrina i drugi oblici energije. ------------------------lanak 29. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.): U lanku 1074. stavku 1. rijei: "kao i samostalni dio ugraen u neku" zamjenjuju se rijeima: "pa i onda kad je ugraena u neku drugu". Neispravni proizvod lanak 1075. (1) Proizvod nije ispravan ako, uzimajui u obzir sve okolnosti sluaja, a poglavito nain na koji je proizvod predstavljen, svrhe u koje, prema razumnom oekivanju, proizvod moe biti uporabljen te vrijeme kad je proizvod stavljen u promet, ne prua sigurnost koja se od takva proizvoda opravdano oekuje. (2) Proizvod nije neispravan samo zbog toga to je naknadno bolji proizvod stavljen u promet. Proizvoa lanak 1076. (1) Proizvoa je osoba koja je izradila gotov proizvod, osoba koja je proizvela sirovinu, samostalni ili nesamostalni dio ugraen u gotov proizvod, kao i osoba koja se, obiljeavanjem proizvoda svojim imenom, igom ili kakvim drugim znakom raspoznavanja, predstavlja kao proizvoa. (2) Ako je proizvod uvezen, uzima se da je proizvoa osoba koja je uvezla proizvod radi prodaje, davanja u zakup ili bilo kojega drugog oblika stavljanja proizvoda u promet i odgovara solidarno s osobama navedenim u stavku 1. ovoga lanka. (3) Ako nije mogue utvrditi tko je proizvoa, proizvoaem se smatra svaka osoba koja proizvod stavlja u promet, osim ako ta osoba u razumnom roku ne obavijesti oteenika o osobi od koje je nabavila proizvod. (4) Odredba iz stavka 3. ovoga lanka primjenjuje se i kad se ne moe utvrditi tko je uvezao proizvod, pa i onda ako su ime, tvrtka ili naziv proizvoaa navedeni na proizvodu. Solidarna odgovornost lanak 1077. Ako vie osoba odgovara za tetu prouzroenu neispravnou proizvoda, njihova je odgovornost solidarna.

Osloboenje od odgovornosti lanak 1078. (1) Proizvoa se oslobaa odgovornosti ako dokae: - da nije stavio proizvod u promet, - da je na temelju okolnosti sluaja vjerojatno da neispravnost, a ni njezin uzrok, nisu postojali u vrijeme kad je stavio proizvod u promet, - da proizvod nije proizveden za prodaju, davanje u zakup ili bilo koju drugu poslovnu svrhu, kao niti da je proizveden ili stavljen u promet u okviru njegova poslovanja, - da je neispravnost posljedica pridravanja prisilnih propisa koji su bili na snazi u trenutku kad je stavio proizvod u promet, - da stanje znanosti ili tehnikog znanja u vrijeme stavljanja proizvoda u promet nije omoguavalo otkrivanje neispravnosti, - da je teta prouzroena iskljuivo radnjom oteenika ili osobe za koju on odgovara, odnosno radnjom tree osobe koju proizvoa nije mogao predvidjeti i ije posljedice nije mogao izbjei ili otkloniti. (2) Proizvoa sirovine ili dijela proizvoda oslobaa se odgovornosti i ako dokae da je neispravnost prouzroena konstrukcijom glavnog proizvoda ili uputama dobivenim od proizvoaa glavnog proizvoda. (3) Proizvoa se djelomino oslobaa odgovornosti ako je nastanku tete djelomino pridonio oteenik ili osoba za koju on odgovara. (4) Ako je nastanku tete djelomino pridonijela trea osoba, ona odgovara solidarno s proizvoaem. ------------------------lanak 30. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.): U lanku 1078. stavku 1. podstavku 2. rijei: "iz okolnosti sluaja proizlazi" zamjenjuju se rijeima: "je na temelju okolnosti sluaja vjerojatno" U stavku 2. iza rijei: "Proizvoa" dodaju se rijei: "sirovine ili" Zabrana ugovornog iskljuenja ili ogranienja odgovornosti lanak 1079. (1) Odgovornost proizvoaa nije doputeno ugovorom s oteenikom unaprijed iskljuiti ili ograniiti.

(2) Nitetna je ugovorna odredba suprotna odredbi stavka 1. ovoga lanka. Rokovi ostvarivanja prava lanak 1080. (1) Trabina popravljanja tete prouzroene neispravnim proizvodom zastarijeva u roku od tri godine od dana kad je oteenik saznao ili morao saznati za tetu, neispravnost i osobu proizvoaa. (2) Pravo na popravljanje tete prouzroene neispravnim proizvodom gasi se u roku od deset godina od dana njegova stavljanja u promet, osim ako je u tom roku protiv proizvoaa pokrenut postupak pred sudom ili drugim nadlenim tijelom radi utvrivanja ili ostvarivanja trabine na popravljanje tete iz ovoga odsjeka. Odsjek 6. POSEBNI SLUAJEVI ODGOVORNOSTI Odgovornost organizatora priredbi lanak 1081. Organizator okupljanja veeg broja ljudi u zatvorenom ili na otvorenom prostoru odgovara za tetu nastalu smru ili tjelesnom ozljedom koju netko pretrpi zbog izvanrednih okolnosti koje u takvim prilikama mogu nastati, kao to je neuobiajeno gibanje masa, opi nered i slino. Odgovornost zbog uskrate nune pomoi lanak 1082. (1) Tko bez opasnosti za sebe uskrati pomo osobi iji su ivot i zdravlje oito ugroeni, odgovara za tetu koja je otuda nastala, ako je on tu tetu prema okolnostima sluaja morao predvidjeti. (2) Ako pravinost zahtijeva, sud moe takvu osobu osloboditi obveze da naknadi tetu. Odgovornost zbog nesklapanja ugovora lanak 1083. Osoba koja je po zakonu obvezna sklopiti neki ugovor duna je naknaditi tetu ako na zahtjev zainteresirane osobe bez odgaanja ne sklopi taj ugovor. Odgovornost u vezi s obavljanjem poslova od javnog interesa lanak 1084. Osobe koje obavljaju komunalnu ili drugu slinu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za tetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju tu djelatnost.

Odsjek 7. POPRAVLJANJE TETE 1. Popravljanje imovinske tete Uspostava prijanjeg stanja i naknada u novcu lanak 1085. (1) Odgovorna osoba duna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego to je teta nastala. (2) Ako uspostava prijanjeg stanja ne otklanja tetu potpuno, odgovorna osoba duna je za ostatak tete dati naknadu u novcu. (3) Kad uspostava prijanjeg stanja nije mogua, odgovorna je osoba duna isplatiti oteeniku odgovarajui iznos novca na ime naknade tete. (4) Naknada u novcu dosudit e se oteeniku ako on to zahtijeva, a okolnosti danog sluaja ne opravdavaju uspostavu prijanjeg stanja. Kad dospijeva obveza naknade lanak 1086. Obveza naknade tete smatra se dospjelom od trenutka nastanka tete. Naknada u sluaju propasti stvari oduzete na nedoputen nain lanak 1087. Ako je stvar koja je bila oduzeta vlasniku na nedoputen nain propala zbog vie sile, odgovorna osoba duna je dati naknadu u novcu. Naknada u obliku novane rente lanak 1088. (1) U sluaju smrti, tjelesne ozljede ili oteenja zdravlja naknada se odreuje, u pravilu, u obliku novane rente, doivotno ili za odreeno vrijeme. (2) Novana renta plaa se mjeseno unaprijed. (3) Vjerovnik ima pravo zahtijevati potrebno osiguranje za isplatu rente, osim ako to prema okolnostima sluaja ne bi bilo opravdano. (4) Ako dunik ne dade osiguranje koje sud odredi, vjerovnik ima pravo zahtijevati da mu se umjesto rente isplati jedan ukupan iznos ija se visina odreuje prema visini rente i vjerojatnom trajanju vjerovnikova ivota, uz odbitak odgovarajuih kamata.

(5) Iz ozbiljnih razloga vjerovnik moe i u drugim sluajevima zahtijevati, odmah ili kasnije, da mu se umjesto rente isplati jedan ukupan iznos. 2. Obujam i visina imovinske tete Obina teta i izmakla korist lanak 1089. (1) Oteenik ima pravo kako na naknadu obine tete, tako i na naknadu izmakle koristi. (2) Visina naknade tete odreuje se prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke, osim sluaja kad zakon odreuje to drugo. (3) Pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano oekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a ije je ostvarenje sprijeeno tetnikovom radnjom ili proputanjem. (4) Kad je stvar unitena ili oteena kaznenim djelom uinjenim namjerno, sud moe odrediti visinu naknade prema vrijednosti koju je stvar imala za oteenika. Potpuna naknada lanak 1090. Sud e, uzimajui u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzroenja tete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oteenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo tetne radnje ili proputanja. Snienje naknade lanak 1091. (1) Sud moe, vodei rauna o materijalnom stanju oteenika, osuditi odgovornu osobu na isplatu nie naknade nego to iznosi teta, ako ona nije prouzroena ni namjerno ni krajnjom nepanjom, a odgovorna osoba je slaboga imovnog stanja te bi je isplata potpune naknade dovela u oskudicu. (2) Ako je tetnik prouzroio tetu radei neto korisno za oteenika, sud moe odrediti niu naknadu, vodei rauna o briljivosti koju tetnik pokazuje u vlastitim poslovima. Doprinos oteenika vlastitoj teti lanak 1092. (1) Oteenik koji je pridonio da teta nastane ili da bude vea nego to bi inae bila ima pravo samo na razmjerno snienu naknadu. (2) Kad je nemogue utvrditi koji dio tete potjee od oteenikove radnje ili propusta, sud e dosuditi naknadu vodei rauna o okolnostima sluaja.

3. Posebno o naknadi imovinske tete u sluaju smrti, tjelesne ozljede i oteenja zdravlja Izgubljena zarada, trokovi lijeenja i pogreba lanak 1093. (1) Tko prouzroi neiju smrt, duan je naknaditi uobiajene trokove njegova pogreba. (2) On je duan naknaditi i trokove njegova lijeenja od zadobivenih ozljeda i druge potrebne trokove u vezi s lijeenjem, te zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad. Pravo osobe koju je poginuli uzdravao lanak 1094. (1) Osoba koju je poginuli uzdravao ili redovito pomagao, a i ona koja je po zakonu imala pravo zahtijevati uzdravanje od poginulog, ima pravo na naknadu tete koju trpi gubitkom uzdravanja, odnosno pomaganja. (2) Ta se teta naknauje plaanjem novane rente iji se iznos odmjerava s obzirom na sve okolnosti sluaja, a koji ne moe biti vii od onoga koji bi oteenik dobivao od poginulog da je ostao u ivotu. Naknada tete u sluaju tjelesne ozljede ili naruenja zdravlja lanak 1095. (1) Tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu narui zdravlje, duan je naknaditi mu trokove lijeenja i druge potrebne trokove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme lijeenja. (2) Ako ozlijeeni zbog potpune ili djelomine nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su mu potrebe trajno poveane, ili su mogunosti njegova daljnjeg razvijanja i napredovanja unitene ili umanjene, odgovorna osoba duna je plaati ozlijeenomu odreenu novanu rentu, kao naknadu za tetu. Izmjena dosuene naknade lanak 1096. Sud moe na zahtjev oteenika za ubudue poveati rentu, a moe je na zahtjev tetnika sniziti ili ukinuti ako se znatnije promijene okolnosti koje je sud imao na umu pri donoenju prijanje odluke. Neprenosivost prava lanak 1097. (1) Pravo na naknadu tete u obliku novane rente zbog smrti bliske osobe ili zbog ozljede tijela ili naruenja zdravlja ne moe se prenijeti na drugu osobu.

(2) Dospjeli iznosi naknade mogu se prenijeti na drugoga ako je visina naknade odreena pisanim sporazumom strana ili pravomonom sudskom odlukom. 4. Naknada imovinske tete u sluaju povrede asti i irenja neistinitih navoda lanak 1098. (1) Tko drugom povrijedi ast, iznosi ili prenosi neistinite navode o njegovoj prolosti, znanju, sposobnosti, ili o emu drugome, a zna ili bi morao znati da su neistiniti, i time mu prouzroi imovinsku tetu, duan je naknaditi je. (2) Ali ne odgovara za prouzroenu tetu onaj tko uini neistinito priopenje o drugome ne znajui da je ono neistinito, ako je on ili onaj komu je priopenje uinio imao u tome ozbiljnog interesa. 5. Popravljanje neimovinske tete Objavljivanje presude ili ispravka lanak 1099. U sluaju povrede prava osobnosti oteenik moe zahtijevati, na troak tetnika, objavljivanje presude, odnosno ispravka, povlaenje izjave kojom je povreda uinjena, ili to drugo ime se moe ostvariti svrha koja se postie pravinom novanom naknadom. Pravina novana naknada lanak 1100. (1) U sluaju povrede prava osobnosti sud e, ako nae da to teina povrede i okolnosti sluaja opravdavaju, dosuditi pravinu novanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske tete, a i kad nje nema. (2) Pri odluivanju o visini pravine novane naknade sud e voditi rauna o jaini i trajanju povredom izazvanih fizikih boli, duevnih boli i straha, cilju kojemu slui ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje tenjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i drutvenom svrhom. (3) Za povredu ugleda i drugih prava osobnosti pravne osobe sud e, ako procijeni da to teina povrede i okolnosti sluaja opravdavaju, dosuditi joj pravinu novanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske tete, a i kad nje nema. Osobe koje imaju pravo na pravinu novanu naknadu u sluaju smrti ili osobito tekog invaliditeta lanak 1101. (1) U sluaju smrti ili osobito tekog invaliditeta neke osobe pravo na pravinu novanu naknadu neimovinske tete imaju lanovi njezine ue obitelji (brani drug, djeca i roditelji).

(2) Takva se naknada moe dosuditi i brai i sestrama, djedovima i bakama, unuadi te izvanbranom drugu, ako je izmeu njih i umrlog, odnosno ozlijeenog postojala trajnija zajednica ivota. (3) Pravo na pravinu novanu naknadu imaju i roditelji u sluaju gubitka zaetog, a neroenog djeteta. Zadovoljtina u posebnim sluajevima lanak 1102. Pravo na pravinu novanu naknadu neimovinske tete ima osoba prema kojoj je prijevarom, prisilom ili zlouporabom nekog odnosa podreenosti ili zavisnosti poinjeno neko kazneno djelo protiv spolne slobode i spolnog udorea. Kad dospijeva obveza pravine novane naknade lanak 1103. Obveza pravine novane naknade dospijeva danom podnoenja pisanog zahtjeva ili tube, osim ako je teta nastala nakon toga. Pravina novana naknada budue neimovinske tete lanak 1104. Sud e na zahtjev oteenika dosuditi pravinu novanu naknadu i za buduu neimovinsku tetu, ako je izvjesno da e ona trajati i u budunosti. Nasljeivanje i ustup trabine naknade neimovinske tete lanak 1105. (1) Trabina naknade neimovinske tete prelazi na nasljednika samo ako je oteenik podnio pisani zahtjev ili tubu. (2) Uz iste pretpostavke ta trabina moe biti predmet ustupa, prijeboja i ovrhe. Doprinos oteenika vlastitoj teti i snienje naknade lanak 1106. Odredbe o doprinosu oteenika vlastitoj teti i snienju naknade koje vrijede za imovinsku tetu na odgovarajui se nain primjenjuju i na neimovinsku tetu. Odsjek 8. ODGOVORNOST VIE OSOBA ZA ISTU TETU Solidarna odgovornost

lanak 1107. (1) Za tetu koju je vie osoba prouzroilo zajedno svi sudionici odgovaraju solidarno. (2) Poticatelj i pomagatelj te onaj koji je pomagao da se odgovorne osobe ne otkriju odgovaraju solidarno s njima. (3) Solidarno odgovaraju za prouzroenu tetu i osobe koje su je uzrokovale radei nezavisno jedna od druge, ako se ne mogu utvrditi njihovi udjeli u nastaloj teti. (4) Kad je nedvojbeno da je tetu prouzroila neka od dviju ili vie odreenih osoba koje su na neki nain meusobno povezane, a ne moe se utvrditi koja je od njih tetu prouzroila, te osobe odgovaraju solidarno. Solidarna odgovornost naruitelja i izvoaa radova lanak 1108. Naruitelj i izvoa radova na nekretnini solidarno odgovaraju treoj osobi za tetu koja joj nastane u vezi s izvoenjem tih radova. Regres isplatitelja lanak 1109. (1) Solidarni dunik koji isplati vie nego to iznosi njegov udio u teti moe zahtijevati od svakog od ostalih dunika da mu naknadi ono to je platio za njega. (2) Koliko iznosi udio svakoga pojedinog dunika, sud odreuje s obzirom na teinu njegove krivnje i teinu posljedica koje su proistekle iz njegova djelovanja, odnosno proputanja. (3) Ako se udjeli dunika ne mogu utvrditi, na svakog pada jednak dio, osim ako pravinost zahtijeva da se u konkretnom sluaju drukije odlui. Odsjek 9. PRAVO OTEENIKA NAKON ZASTARE ODTETNOG ZAHTJEVA lanak 1110. Nakon nastupa zastare odtetnog zahtjeva oteenik moe zahtijevati od odgovorne osobe, po pravilima stjecanja bez osnove, da mu ustupi ono to je dobio radnjom kojom je prouzroena teta. Odjeljak 2. STJECANJE BEZ OSNOVE Odsjek 1.

OPE PRAVILO lanak 1111. (1) Kad dio imovine neke osobe na bilo koji nain prijee u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadlene vlasti ili zakonu, stjecatelj je duan vratiti ga, odnosno, ako to nije mogue, naknaditi vrijednost postignute koristi. (2) Pod prijelazom imovine razumijeva se i stjecanje koristi izvrenom radnjom. (3) Obveza vraanja, odnosno nadoknade vrijednosti nastaje i kad se neto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala. Odsjek 2. PRAVILA VRAANJA Kad se ne moe zahtijevati vraanje lanak 1112. (1) Tko izvri isplatu znajui da nije duan platiti, nema pravo zahtijevati vraanje, osim ako je zadrao pravo na povrat, ako je platio da bi izbjegao prisilu ili ako isplata duga zavisi od ispunjenja uvjeta. (2) Ali ako je dug bio bezuvjetan, ne moe se zahtijevati povrat plaenog iznosa stoga to je isplata izvrena prije dospjelosti. Dvostruka isplata duga lanak 1113. Tko je isti dug platio dva puta, pa makar jednom i po osnovi ovrne isprave, ima pravo zahtijevati povrat po pravilima ovoga odjeljka. Ispunjenje naravne ili moralne obveze lanak 1114. Ne moe se zahtijevati povrat onoga to je dano ili uinjeno na ime ispunjenja neke naravne ili moralne obveze. Opseg vraanja lanak 1115. Kad se vraa ono to je steeno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate, i to, ako je stjecatelj nepoten od dana stjecanja, a inae od dana podnoenja zahtjeva.

Naknada trokova lanak 1116. Stjecatelj ima pravo na naknadu nunih i korisnih trokova, ali ako je bio nepoten, pripada mu naknada samo za nune trokove. Kad se moe zadrati primljeno lanak 1117. (1) Ne moe se zahtijevati povrat neosnovano plaenih iznosa na ime naknade tete zbog ozljede tijela, naruenja zdravlja ili smrti, ako je isplata izvrena potenom stjecatelju. (2) Stjecatelj se smatra nepotenim od trenutka dostave odluke o prihvaanju izvanrednog pravnog lijeka i duan je vratiti primljeno na osnovi koja je otpala s kamatama od trenutka kad je postao nepoten. Uporaba stvari u tuu korist lanak 1118. Ako je netko svoju ili tuu stvar uporabio na korist treega, a ne postoje pretpostavke za primjenu pravila o poslovodstvu bez naloga, trei je duan vratiti stvar, odnosno, ako to nije mogue, naknaditi njezinu vrijednost. Izdatak za drugog lanak 1119. Tko za drugog uini kakav izdatak ili to drugo to je ovaj po zakonu bio duan uiniti, ima pravo zahtijevati naknadu od njega. Uporaba tue stvari u svoju korist lanak 1120. Kad je netko tuu stvar uporabio u svoju korist, vlasnik moe zahtijevati, nezavisno od prava na naknadu tete, ili ako nje nema, da mu ovaj naknadi korist koju je imao od uporabe. Odjeljak 3. POSLOVODSTVO BEZ NALOGA Odsjek 1. OPE PRAVILO lanak 1121.

Obavljanju tueg posla bez naloga ili ovlatenja moe se pristupiti samo ako posao ne trpi odgaanje te predstoji teta ili proputanje oite koristi. Odsjek 2. OBVEZE I PRAVA POSLOVOE BEZ NALOGA Obveze poslovoe bez naloga lanak 1122. (1) Poslovoa je duan to je mogue prije obavijestiti gospodara posla i nastaviti zapoeti posao, ako mu je to razumno mogue, dok ovaj ne bude mogao preuzeti brigu o njemu. (2) Nakon zavrenog posla on je duan poloiti raun i ustupiti gospodaru posla sve to je pribavio obavljajui njegov posao. (3) Ako zakonom nije to drugo propisano, poslovoa ima obveze nalogoprimca. Duna panja i odgovornost lanak 1123. (1) Pri obavljanju tueg posla poslovoa je duan rukovoditi se stvarnim ili predmnjevanim namjerama i potrebama gospodara posla. (2) On je duan postupiti s panjom dobrog gospodarstvenika, odnosno dobrog domaina. (3) Sud moe, s obzirom na okolnosti u kojima se netko bez naloga ili ovlatenja prihvatio tueg posla, smanjiti njegovu odgovornost ili ga sasvim osloboditi odgovornosti za nepanju. (4) Za odgovornost poslovno nesposobnog poslovoe vrijede pravila o njegovoj ugovornoj i izvanugovornoj odgovornosti. ------------------------lanak 31. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.): U lanku 1123. stavku 1. rije: "sa" zamjenjuju se rijeju: "se" Prava poslovoe bez naloga lanak 1124. (1) Poslovoa bez naloga koji je postupio u svemu kako treba i radio ono to su okolnosti zahtijevale ima pravo zahtijevati od gospodara posla da ga oslobodi obveza to ih je zbog toga posla uzeo na sebe, da preuzme obveze iz poslova to ih je sklopio u njegovo ime, da mu naknadi sve nune i korisne izdatke te da mu naknadi pretrpljenu tetu, ak i ako oekivani rezultat nije postignut.

(2) Njemu pripada i primjerena naknada za trud ako je otklonio tetu od gospodara posla ili ako mu je pribavio korist koja odgovara u svemu njegovim namjerama i potrebama. Obavljanje tuih poslova u namjeri da se drugom pomogne lanak 1125. Tko obavlja tui posao u namjeri da drugome pomogne, a ne postoje pretpostavke poslovodstva bez naloga, pripada mu pravo na naknadu uinjenih trokova, ali najvie do visine ostvarene koristi za drugoga. Odnoenje dodataka lanak 1126. Poslovoa bez naloga ima pravo odnijeti stvari kojima je poveao tuu imovinu, a za koje mu se uinjeni izdaci ne naknauju, ako se one mogu odvojiti bez oteenja stvari kojoj su dodane, ali gospodar posla moe zadrati te dodatke ako mu naknadi njihovu sadanju vrijednost, no najvie do visine uinjenih izdataka. Odsjek 3. OBAVLJANJE TUIH POSLOVA PROTIV ZABRANE lanak 1127. (1) Tko se prihvati tueg posla usprkos zabrani gospodara posla, a za zabranu je znao ili je morao znati, nema prava koja pripadaju poslovoi bez naloga. (2) On odgovara za tetu koju je prouzroio mijeanjem u tue poslove, ak i ako je do nje dolo bez njegove krivnje. (3) Ali kad je zabrana obavljanja posla protivna zakonu ili moralu, a osobito ako je netko zabranio da drugi ispuni neku njegovu zakonsku obvezu koja ne trpi odgaanje, vrijede opa pravila o poslovodstvu bez naloga. Odsjek 4. NEPRAVO POSLOVODSTVO lanak 1128. (1) Tko obavlja tui posao u namjeri da za sebe zadri postignute koristi iako zna da je posao tui, duan je na zahtjev gospodara posla poloiti raun kao poslovoa bez naloga i predati mu sve postignute koristi. (2) Gospodar posla moe zahtijevati i vraanje stvari u prijanje stanje te naknadu tete. Odsjek 5.

ODOBRENJE lanak 1129. Ako gospodar posla naknadno odobri ono to je izvreno, poslovoa bez naloga smatra se nalogoprimcem od poetka obavljanja posla. Odjeljak 4. JAVNO OBEANJE NAGRADE Kad obvezuje lanak 1130. (1) Javnim oglasom uinjeno obeanje nagrade onome tko izvri odreenu radnju, postigne neki uspjeh, nae se u odreenoj situaciji ili ispuni neki drugi uvjet, obvezuje obeavatelja da ispuni obeanje. (2) Obeavatelj nagrade ili bilo kakvog nagradnog natjecanja duan je odrediti rok za natjecanje, a ako ga ne odredi, svatko tko eli sudjelovati u natjecanju ima pravo zahtijevati od suda da odredi odgovarajui rok. Opoziv obeanja lanak 1131. (1) Obeanje se moe opozvati onako kako je uinjeno, a i osobnim priopenjem, ali onaj koji je izvrio radnju, a nije znao niti je morao znati da je obeanje nagrade opozvano, ima pravo zahtijevati obeanu nagradu, a onaj koji je do opoziva uinio potrebne izdatke radi izvrenja radnje odreene u javnom oglasu ima pravo na njihovu naknadu, osim ako obeavatelj dokae da su oni uinjeni uzalud. (2) Obeanje nagrade ne moe se opozvati ako je oglasom odreen rok za izvrenje radnje, odnosno za obavijest o postignutom rezultatu, ostvarenju odreene situacije ili ispunjenju nekog drugog uvjeta. Tko ima pravo na nagradu lanak 1132. (1) Pravo na nagradu ima onaj tko prvi izvri radnju za koju je nagrada obeana. (2) Ako je vie osoba izvrilo radnju istodobno, svakoj pripada jednak dio nagrade, ako pravinost ne zahtijeva drukiju podjelu. Natjeaj i nagrada lanak 1133.

(1) O dodjeli nagrade u sluaju natjeaja odluuje prireiva natjeaja ili jedna ili vie osoba to ih on odredi. (2) Ako su u uvjetima natjeaja ili nekim opim propisima koji vrijede za odreeni natjeaj postavljena pravila po kojima nagrada treba biti dodijeljena, svaki sudionik u natjeaju ima pravo zahtijevati ponitaj odluke o dodjeli nagrade ako nagrada nije dodijeljena u skladu s tim pravilima. (3) Vlasnitvo ili koje drugo pravo na djelu nagraenom na natjeaju stjee prireiva natjeaja samo ako je to navedeno u oglasu natjeaja. Prestanak obveze lanak 1134. Obveza obeavatelja nagrade prestaje ako mu nitko ne priopi, u roku odreenom u oglasu, da je izvrio radnju ili postigao uspjeh ili uope ispunio uvjete postavljene u javnom oglasu, a ako rok nije odreen, istekom jedne godine od oglasa. Odjeljak 5. VRIJEDNOSNI PAPIRI 1. Ope odredbe Pojam lanak 1135. (1) Vrijednosni papir je isprava kojom se njezin izdavatelj obvezuje ispuniti obvezu upisanu u toj ispravi njezinu zakonitom imatelju. (2) Vrijednosni papir moe imati oblik elektronikog zapisa odreenog zakonom. (3) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na vrijednosne papire izdane u obliku pisane isprave primjenjuju se na odgovarajui nain i na vrijednosne papire u obliku elektronikog zapisa, ako posebnim propisom nije drukije odreeno. Bitni sastojci lanak 1136. (1) Vrijednosni papir mora sadravati sljedee bitne sastojke: 1) naznaku vrste vrijednosnog papira, 2) tvrtku, odnosno naziv i sjedite, odnosno ime i prebivalite izdavatelja vrijednosnog papira, 3) tvrtku, odnosno naziv ili ime osobe na koju, odnosno po ijoj naredbi vrijednosni papir glasi, ili naznaku da papir glasi na donositelja,

4) tono naznaenu obvezu izdavatelja koja proizlazi iz vrijednosnog papira, 5) mjesto i nadnevak izdavanja vrijednosnog papira, a kod onih koji se izdaju u seriji, i njihov serijski broj, 6) potpis izdavatelja vrijednosnog papira, odnosno faksimil potpisa izdavatelja vrijednosnih papira koji se izdaju u seriji. (2) Posebnim zakonom za pojedine vrijednosne papire mogu biti odreeni i drugi bitni sastojci. (3) Isprava, odnosno elektroniki zapis koji ne sadri bilo koji od bitnih sastojaka ne vrijedi kao vrijednosni papir. (4) Vrijednosni papiri izdani u seriji koji ne sadre bilo koji od bitnih sastojaka nemaju pravni uinak. Na koga vrijednosni papir moe glasiti lanak 1137. Ako zakonom nije drukije odreeno, vrijednosni papir moe glasiti na donositelja, na ime ili po naredbi. Nastanak obveze lanak 1138. Obveza iz vrijednosnog papira nastaje u trenutku kad izdavatelj vrijednosni papir preda njegovu korisniku. Posebni uvjeti za izdavanje vrijednosnog papira u seriji lanak 1139. Posebnim se zakonom odreuju i drugi uvjeti za izdavanje vrijednosnih papira u seriji. 2. Ostvarivanje prava Kome pripada pravo iz vrijednosnog papira lanak 1140. (1) Trabina iz vrijednosnog papira vezana je za sam papir i pripada njegovu zakonitom imatelju. (2) Zakonitim imateljem vrijednosnog papira na donositelja smatra se njegov donositelj. (3) Zakonitim imateljem vrijednosnog papira na ime ili po naredbi smatra se osoba na koju vrijednosni papir glasi, odnosno osoba na koju je uredno prenesen.

(4) Poteni pribavitelj vrijednosnog papira na donositelja postaje njegov zakoniti imatelj i stjee pravo na trabinu upisanu na njemu i kad je vrijednosni papir izaao iz ruku njegova izdavatelja, odnosno njegova prijanjeg imatelja i bez njegove volje. Tko moe zahtijevati ispunjenje lanak 1141. Ispunjenje trabine iz vrijednosnog papira moe zahtijevati, uz njegovo podnoenje, samo njegov zakoniti imatelj, odnosno osoba koju on ovlasti. 3. Prijenos vrijednosnog papira Prijenos prava iz papira na donositelja lanak 1142. Pravo iz vrijednosnog papira na donositelja prenosi se njegovom predajom. Prijenos prava iz papira na ime lanak 1143. (1) Pravo iz vrijednosnog papira na ime prenosi se cesijom. (2) Posebnim zakonom moe biti odreeno da se pravo iz vrijednosnog papira na ime moe prenositi i indosamentom. (3) Pravo iz vrijednosnog papira na ime prenosi se ubiljeavanjem na samom papiru tvrtke, odnosno naziva, odnosno imena novog imatelja, potpisivanjem prenositelja i upisom prijenosa u registar vrijednosnih papira, ako se takav registar vodi kod izdavatelja. Prijenos prava iz papira po naredbi lanak 1144. Pravo iz vrijednosnog papira po naredbi prenosi se indosamentom. Vrste indosamenata lanak 1145. (1) Indosament moe biti puni, blanko i na donositelja. (2) Puni indosament sadri izjavu o prijenosu i tvrtku, odnosno naziv ili ime osobe na koju se pravo iz vrijednosnog papira prenosi (indosatar), i potpis prenositelja (indosant), a moe sadravati i druge podatke (mjesto, nadnevak i dr.). (3) Blanko indosament sadri samo potpis indosanta.

(4) U sluaju prijenosa na donositelja umjesto imena indosatara stavlja se rije "donositelju". (5) Indosament na donositelja vrijedi kao blanko indosament. (6) Nitetan je djelomini indosament. Prijenos punomoi i prijenos za zalog lanak 1146. (1) Vrijednosni papir moe se prenijeti kao prijenos punomoi, odnosno kao prijenos za zalog. (2) Kod prijenosa punomoi stavlja se klauzula "vrijednost u punomoi", a kod prijenosa za zalog "vrijednost za zalog" ili slino. Uinak prijenosa prava lanak 1147. (1) Prijenosom prava iz vrijednosnog papira njegov novi imatelj stjee sva prava koja su pripadala njegovu predniku. (2) Prijenos prava iz vrijednosnog papira na ime, bilo da je izvren cesijom ili indosamentom, nema uinak prema izdavatelju dok on o tome ne bude pisanim putem obavijeten, odnosno dok taj prijenos ne bude ubiljeen u registar vrijednosnih papira na ime, ako se takav registar vodi kod izdavatelja. (3) Cedent, odnosno indosant ne odgovara za neispunjenje obveze od strane izdavatelja, osim u sluaju drukije zakonske odredbe ili ako postoji suprotna odredba upisana na samom vrijednosnom papiru. lanak 32. ZIDZOO-a (NN, br. 41/08 - stupio na snagu 17. travnja 2008.): U lanku 1147. stavku 2. rije: "secesijom" zamjenjuju se rijeju: "cesijom" Uinak prijenosa punomoi i prijenosa za zalog lanak 1148. Imatelj vrijednosnog papira koji je na njega prenesen kao "prijenos punomoi" ili "prijenos za zalog" moe ostvarivati sva prava koja iz toga vrijednosnog papira proistjeu, ali papir moe prenijeti na drugog samo kao prijenos punomoi. Dokazivanje zakonitosti prijenosa lanak 1149. (1) Posljednji indosatar dokazuje svoje pravo iz vrijednosnog papira neprekidnim nizom indosamenata.

(2) To se pravilo na odgovarajui nain primjenjuje i na posljednjeg cesionara. Zabrana prijenosa lanak 1150. (1) Prijenos vrijednosnog papira po naredbi indosamentom zabranjuje se rijeima "ne po naredbi" ili stavljanjem sline klauzule koja ima isto znaenje. (2) Pravo iz vrijednosnog papira iji je prijenos indosamentom zabranjen moe se prenijeti samo cesijom. (3) Prijenos indosamentom mogu zabraniti izdavatelj i indosant. (4) Posebnim zakonom ili izjavom izdavatelja upisanoj na vrijednosnom papiru na ime moe se zabraniti svako njegovo prenoenje. 4. Promjene kod vrijednosnih papira Promjene koje moe izvriti izdavatelj lanak 1151. (1) Vrijednosni papir na donositelja ili po naredbi moe izdavatelj, na zahtjev i o troku imatelja papira, promijeniti u papir na ime. (2) Ako promjenu nije izrijekom zabranio, izdavatelj vrijednosnog papira na ime moe ga, na zahtjev i o troku imatelja, promijeniti u papir na donositelja ili po naredbi. Promjene koje moe izvriti imatelj pri prijenosu lanak 1152. (1) Vrijednosni papir po naredbi indosant moe prenijeti indosamentom na donositelja, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. (2) Vrijednosni papir na ime cedent, odnosno indosant moe prenijeti samo na odreenu osobu. (3) Vrijednosni papir na donositelja moe se indosamentom prenijeti na odreenu osobu. Sjedinjavanje i dijeljenje vrijednosnih papira lanak 1153. (1) Vrijednosni papiri izdani u seriji mogu se, na zahtjev i o troku imatelja, sjediniti u jedan ili vie vrijednosnih papira.

(2) Vrijednosni papir moe se, na zahtjev i o troku imatelja, podijeliti na vie vrijednosnih papira manjeg iznosa, ali oni ne mogu biti ispod iznosa najnieg apoena papira izdanog u toj seriji. 5. Ispunjenje obveze iz vrijednosnog papira Prestanak obveze lanak 1154. (1) Obveza iz vrijednosnog papira prestaje ispunjenjem od strane izdavatelja papira zakonitom imatelju. (2) Trabina iz vrijednosnog papira prestaje i kad on pripadne izdavatelju, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. (3) Poteni izdavatelj vrijednosnog papira na donositelja oslobaa se obveze ispunjenjem donositelju i onda kad ovaj nije zakoniti imatelj vrijednosnog papira. Zabrana ispunjenja lanak 1155. (1) Ako je izdavatelj vrijednosnog papira na donositelja znao ili morao znati da donositelj nije zakoniti imatelj papira, niti je ovlaten od zakonitog imatelja, duan je odbiti ispunjenje, inae odgovara za tetu. (2) Izdavatelj vrijednosnog papira ne moe pravovaljano ispuniti svoju obvezu ako mu je to nadleno tijelo zabranilo, ili kad je znao ili morao znati da je pokrenut postupak za amortizaciju ili ponitaj vrijednosnog papira. Isplata kamata ili drugih prinosa nakon isplate glavnice lanak 1156. Dunik koji je isplatio glavnicu imatelju vrijednosnog papira duan je isplatiti kupone kamata, odnosno drugih prinosa s istog papira koji mu budu podneseni na isplatu nakon isplate glavnice, ako te trabine nisu zastarjele. Prigovori na zahtjev za ispunjenje obveze lanak 1157. (1) Protiv zahtjeva imatelja vrijednosnog papira izdavatelj moe istaknuti samo prigovore koji se tiu izdavanja papira, kao to je krivotvorenje; zatim prigovore koji proizlaze iz sadraja papira, kao to su rokovi ili uvjeti; napokon, prigovore koje ima prema samom imatelju papira, kao to su prijeboj, nedostatak zakonom propisanog postupka za stjecanje vrijednosnog papira i odsutnost ovlatenja.

(2) Izdavatelj moe protiv zahtjeva imatelja kojem je on ustupio vrijednosni papir istaknuti nedostatke pravnog posla na temelju kojega je prijenos izvren, ali te nedostatke ne moe istaknuti protiv zahtjeva nekoga potonjeg imatelja. (3) Meutim, ako je imatelj vrijednosnog papira primajui papir od svog prednika, znao ili morao znati da mu ovaj predaje vrijednosni papir, da bi izbjegao prigovor koji izdavatelj ima prema njemu, izdavatelj moe istaknuti taj prigovor i prema imatelju papira. (4) Posebnim zakonom mogu se odrediti i drugi prigovori kod pojedinih vrsta vrijednosnih papira. 6. Legitimacijski papiri i znakovi Legitimacijski papiri lanak 1158. Na eljeznike karte, kazaline i druge ulaznice, bonove i druge sline isprave koje sadre odreenu obvezu za njihova izdavatelja, a u kojima nije oznaen vjerovnik, niti iz njih ili okolnosti u kojima su izdane proizlazi da se mogu ustupiti drugome, na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe o vrijednosnim papirima. Legitimacijski znakovi lanak 1159. (1) Garderobni ili slini znakovi, koji se sastoje od komada papira, metala ili drugog materijala, na kojima je obino utisnut neki broj ili naveden broj predanih predmeta, a koji obino ne sadre neto odreeno o obvezi njihova izdavatelja, slue samo da pokau tko je vjerovnik u obveznom odnosu pri ijem nastanku su izdani. (2) Izdavatelj legitimacijskog znaka oslobaa se obveze kad je u dobroj vjeri ispuni donositelju, ali za donositelja ne vrijedi predmnjeva da je on pravi vjerovnik ili da je ovlaten zahtijevati ispunjenje, te je u sluaju spora duan dokazati to svoje svojstvo. (3) Vjerovnik moe zahtijevati ispunjenje obveze iako je izgubio legitimacijski znak. (4) Glede ostaloga, u svakom pojedinom sluaju treba se drati zajednike volje izdavatelja i primatelja znaka te onoga to je uobiajeno. 7. Ostale odredbe Zamjena oteenog vrijednosnog papira lanak 1160. Imatelj oteenog vrijednosnog papira koji nije prikladan za promet, ali ija se istinitost i sadraj mogu tono utvrditi, ima pravo zahtijevati izdavanje novoga vrijednosnog papira u istom iznosu, s tim da vrati oteeni papir i naknadi trokove.

Amortizacija vrijednosnog papira lanak 1161. Izgubljeni vrijednosni papir moe se amortizirati samo ako glasi na ime ili po naredbi, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. Zastara trabine iz vrijednosnog papira lanak 1162. Za zastaru trabine iz vrijednosnog papira vrijede pravila o zastari, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. Dio trei PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE Primjena ovoga Zakona lanak 1163. (1) Odredbe ovoga Zakona nee se primjenjivati na obvezne odnose koji su nastali prije stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Odredbe ovoga Zakona o odgovornosti za neispravan proizvod nee se primjenjivati na proizvode stavljene u promet prije stupanja na snagu ovoga Zakona. Prestanak vaenja propisa lanak 1164. (1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju vaiti: - Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 7/96., 91/96., 112/99. i 88/01.) i - odredbe lanka 116. - 121. Zakona o nasljeivanju ("Narodne novine", br. 48/03. i 163/03.). (2) Poetkom primjene odredaba lanka 26. stavka 1.-3. i lanka 29. stavka 2.-6. i stavka 8. ovoga Zakona prestaju vaiti odredbe lanka 1., 2., 4., 5., 6., 7., 8., 9. stavka 1. toke 1. i lanka 10. Zakona o kamatama ("Narodne novine", br. 94/04.). Stupanje na snagu lanak 1165. Ovaj Zakon stupa na snagu 1. sijenja 2006., s tim da se odredbe lanka 26. stavka 1.-3. i lanka 29. stavka 2.-6. i stavka 8. poinju primjenjivati nakon isteka dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.