1

I

DOKTRINA OBUKE
ORUANIH SNAGA
BOSNE I HERCEGOVINE









2


SADRAJ

1. UVOD ........................................................................................................... 3

2. - NAMJENA I CILJEVI OBUKE ................................................................ 3

3. NAELA OBUKE ........................................................................................ 4

4. - KONCEPT OBUKE .................................................................................... 6

4.1. Vojna obuka u kontekstu Fiziki, konceptualno i moralno

4.2. Kategorije obuke

4.3. Progresija obuke

4.4. Strategija obuke Kako povezati sve razine i kategorije obuke

5. PRAVAC OBUKE VOJSKE ................................................................... 12

5.1. Strategija obuke

5.2. Planovi i direktive za obuku

5.3. Saetak odgovornosti

6. OCJENJIVANJE OBUKE ....................................................................... 14

6.1. - Ope

6.2. Ocjena obuke i zapovjedna ocjena

6.3. Ocjena obuke

7. OSNOVNI ZADAA MISIJE (OZM) to je to, kako funkcionira? ........ 15

7.1. Uvod

7.2. Lista osnovnih zadaa misije (LOZM)


RJENIK TERMINA ....................................................................................... 17


3


1. UVOD

Doktrina obuka OS BiH je dokument koji ima za svrhu dostizanje kompatibilnih operativnih
standarda za potrebe izvrenja misije OS. Ovaj dokument bit e temelj za potrebite politike
i vojne odluke na polju obuke OS BiH. Polazna osnova za njegovu izradu je Obrambena
politika BiH.


2. NAMJENA I CILJEVI OBUKE

Vojna profesionalna izobrazba i obuka temelj su vojnog uspjeha.Polazna je pretpostavka da
obuka treba biti najvanija aktivnost vojske kada nije ukljuena u operacije. Namjena vojne
obuke je osigurati vojni uspjeh. Unutar datih ogranienja, obuka predstavlja sredstvo za
uvjebavanje, razvoj i ocjenjivanje praktine primjene zajednike doktrine. Jednako je vano
i to to obuka predstavlja temelj za izobrazbu zapovjednika i stoera u vrenju zapovjedanja
odnosno kontrole. Obuka treba biti stimulativna, ispunjavati osobnim zadovoljstvom i
inspirirati podreene na postizanje boljih rezultata.

Obuka mora imati jasno izraen i dostian cilj. Obuka proizilazi iz izjave o zadatku
postrojbe.

Namjena obuke je da se razviju obuene i spremne snage koje su fiziki i psihiki
pripremljene da se bore, pobijede i uspjeno izvre mirnodopske misije.

Svrhu obuke treba biti podrana pomou jednog ili vie ciljeva koji se odnos na postizanje
jednog ili vie odreenih standarda individualnog ili kolektivnog uinka ili na ispunjavanje
odreenog zadatka. Ciljevi bi trebali biti izraeni pomou onoga to e pojedinac, posada ili
postrojba moi demonstrirati na kraju obuke, i dovoljno detaljno izloeni da mogu postati
prepoznatljive norme i standardi za odmjeravanje ili procjenjivanje. Ciljevi u individualnoj
ili timskoj obuci obino su odreeniji a njihovo postizanje je obino lake precizno ocijeniti.
Ciljevi su jednako vani i u obrazovnoj i profesionalnoj razvojnoj obuci, iako se njihove
vrijednosti obino procjenjuju na rayliit nain.

Ciljevi moraju biti realistini i ostavarivi, ali injenica da neki ciljevi ne mogu biti ostvareni
ne umanjuje vrijednost obuke ili ispunjenje obuke. Cilj nije namjena sam po sebi.

Ciljevi obuke vojske su:

Razviti i odravati motivirane, disciplinirane i fiziki jake snage.

Razviti i odravati one individualne i kolektivne vjetine potrebite za brzo
rasporeivanje i uspjeno izvravanje misija postrojbe.

4
Osigurati osnovu institucionalne obuke koja profesionalne asnike, doasnike i
odabrane civile priprema za postupno napredovanje ka pozicijama s veom
odgovornou.

Ouvati resurse za obuku poveanom uporabom sredstava za obuku i simulaciju i
umanjenjem imbenika koji ometaju obuku, posebno na razini bojne i satnije.

Poboljati uspjenost i djelotvornost obuke inteligentnijim upravljanjem i izvrenjem
obuke.

Rezultat vojne obuke trebaju biti vrhunski osposobljeni, samopouzdani i visoko motivirane
starjeine i pojedinci, koherentne postrojbe i formacije nad kojima se ostvaruje djelotvorno
zapovjedanje, koje su taktiki koherentne, tehniki usavrene, proete visokim moralom,
drugarstvom i eljom za pobjedom.

3. NAELA OBUKE

ZA OBUKU SU ODGOVORNI ZAPOVJEDNICI

Iako se odgovornost za dio obuke moe prenijeti, ukupna odgovornost za stanje obuke
pojedinaca, podpostrojbi, postrojbi i formacija uvijek lei na zapovjedniku. Zbog toga je
vano da se zapovjednici ukljue u obuku i da ona bude u okviru njihove nadlenosti.

OBUKA JE POSTUPAN I TRAJAN PROCES

Obuka je proces koji se treba razvijati logiki, od individualne obuke, preko timske obuke,
pa do kolektivne obuke koja je sve sofisticiranija i izazovnija. Obuka zdruenih rodova treba
se zasnivati na rodovskoj obuci, a zajednika obuka na obuci za pojedine vidove. Razvoj
obuke moe svoj vrhunac dosei u specifinoj obuci za neku operaciju, prije ili nakon
upuivanja u operacije. U svakoj od ovih kategorija postojat e poetna obuka tijekom koje
se stiu vjetine, obuka osvjeavanja znanja radi obnove vjetina koje su nauene, ali su
izblijedile, i nastavak obuke tijekom kojeg e se dosei odreena razina osposobljenosti.
Obuka se nikad ne treba zavriti - ako se steene vjetine ne koriste redovito ili se ne
uvjebavaju, vrijednost obuke se gubi ubrzo po njenu okonanju.

OBUKA MORA IMATI SVRHU I CILJEVE I MORA SE OCIJENJIVATI NA OSNOVU
ZADAA, UVJETA I STANDARDA KAKO BI SE UNAPRIJEDILI REZULTATI

Sudionicima u obuci treba biti jasno zato se odvija i to se treba ostvariti procesom obuke.
Svi ciljevi trebaju biti mjerljivi kako bi se moglo provjeriti da li su vjetine steene i da se
polaznicima dozvoli da demonstriraju da su ovladali tim vjetinama. Standardizacija
zajednikih vjebi i zadaa timova/posada poboljava pojedinanu sposobnost ali i
sposobnost jedinice da djeluje, izvede i odri zadatke, bez obzira na tip organizacije vojske.



5
OBUKA MORA BITI RELEVANTNA

Obuka treba biti relevantna u odnosu na potrebe pojedinca ili postrojbe, ali te potrebe ne
trebaju biti preusko definirane. Obuka za posebne uvjete ima ulogu u razvitku karaktera i
liderskih kvaliteta i kohezije skupine, iako se moda ini da razvitak tih kvaliteta nema
izravne veze sa zadaema te obuke. Neke vjebe se izvode i u cilju potpore
vanjskopolitikim ciljevima, iako ta obuka moda nije izravno relevantna za ulogu postrojbe,
ali paljivim izborom ciljeva obuke obino se moe i iz nje izvui neto korisno.

OBUKA MORA BITI IZAZOVNA I ZANIMLJIVA

I pojedinci i skupine najee reagiraju na izazov, a element izazova odrat e njihovu
zainteresiranost za obuku. Svaki naredni sadraj tijekom postupnog odvijanja obuke treba
biti izazovniji od prethodnog, ali u razumnoj mjeri. Obuka treba biti pozitivna aktivnost,
kreirana tako da promakne vjetine i pouzdanje, a ne da ih potkopa.

OBUKA MORA BITI FOKUSIRANA NA PRAKTINU VJEBU

Praktinom vjebom se osigurava bolje usvajanje vjetina. Iako se novim tehnologijama
poboljavaju uvjeti obuke i tedi se novac i resurse, nema bolje obuke od vjebe u
realistinom okruenju.

OBUKA MORA BITI REALISTINA ALI PRIUTIVA

Obuka mora biti realistina koliko to dozvoljavaju sigurnosni zahtjevi. to je obuka
realistinija, ve je vjerojatnoa da e se pojedinac ili postrojba bolje pripremiti za misiju.
Meutim, resursi su oskudni i zapovjednici moraju na najbolji nain iskoristiti sredstva koja
su im data za obuku.

MORA SE VRITI KONSTANTNA REVIZIJA OBUKE I METODA OBUKE PORADI
UTVRIVANJA NJIHOVE UINKOVITOSTI

Mora postojati redovita ocjena sredstava koritenih za obuku, kao i same obuke. Obuka se
treba procijenjivati u odnosu na ranije postavljene standarde, a pojedinci ili skupine trebaju
dobiti povratnu informaciju. Opaanja koja proizau iz revizije trebaju pomoi u izvlaenju
pouka iz date obuke.

OBUKA MORA ODRAAVATI OPERATIVNU DOKTRINU

Doktrina uspostavlja temelje za operacije i osigurava smjernice o tome kako najbolje
upotrijebiti OS.
Veliki dio obuke je vjeba za sluaj operativnih zadaa koji ukljuuju i borbu a postrojbe i
njihovi zapovjednici putem obuke stiu iskustva u jedinstvenoj primjeni doktrine i taktike
ratovanja. Kako bi se stekla ta iskustva i kako bi bila realistina, obuka se mora izvoditi
sukladno doktrini misije.

6

OBUKA MORA DOPUTATI GREKE POLAZNIKA

Obuka polaznicima treba omoguiti da ue na svojim grekama, ali ne radi se o procesu
selekcije. Meutim, treba biti jasno da sve greke nisu dopustive (poput onih kojima se kri
zakon ili sigurnosni propisi), niti je prihvatljivo ponavljanja tih nenauenih greaka.

KOLEKTIVNA OBUKA TREBA, KAD GOD JE TO MOGUE, UKLJUIVATI I DRUGE
KATEGORIJE OBUKE

Za svaku razinu koja sudjeluje u kolektivnoj obuci trebaju se uspostaviti ciljevi obuke. Za
podjedinice, posade, stoerne elije, pa ak i neke pojedince, trebaju se uspostaviti posebni
ciljevi. Sjedinjavanje razliitih manevarskih postrojba s postrojbama potpore i postrojbama
servisne potpore bi trebala biti uobiajena praksa tokom kolektivnih vjebi (npr. pjeatvo s
potporom oklopnih postrojba, topnitva, ininjerije i logistike).

IZOBRAZBA MORA UVODITI SAMOPOUZDANJE I DISCIPLINU

Cilj treba biti stimulirajua i izazovna obuka, ali u razumnoj mjeri, kako se ne bi unitilo
samopouzdanje. Mora se odoliti porivu da se polaznici obuke stave u nemilosrdno iskuenje
od samog poetka, bez obzira na iskustvo, ozraje i fiziku pripremljenost. Provjera se treba
odrati u odgovarajue vrijeme, kada su polaznici obuke ve stekli ili razvili dovoljno
samopouzdanja i strunosti da ispune uslove provjere i imaju razumne anse da ostvare
uspjeh.

NAKON OBUKE POTREBITO JE RIJEITI PITANJE EKVIVALENCIJE VOJNIH I
CIVILNIH DIPLOMA

4. KONCEPT OBUKE

4.1. Komponente obuke

Mogu se definirati etiri komponente vojne obuke:
- Fizika, odnosi se na ljudstvo i logistiku
- Konceptualna, odnosi se na doktrinu i razvoj.
- Moralna, odnosi se na sposobnost da se ljudi navedu da se bore, odnosno da izvre
postavljenu misiju.
- Sustav upravljanja obukom, odnosi se na sustav upravljanja obukom i razvoj vostva.

Obuka je od temeljne vanosti za etiri meusobno povezane komponente borbene moi -
shema 1. Obuka je element konceptualne komponente, u smislu da se obuka treba izvoditi
sukladno doktrini. Ona treba biti sredstvo pomou kojeg e OS u BiH uiti na steenim
iskustvima, a putem poreenja i razmjene izvuenih pouka. Takoer, obuka, a time i
spremnost, izravno doprinose fizikoj komponenti borbene moi. Iako obuka nije neposredni
element moralne komponente, ona igra vanu ulogu u razvitku pouzdanja, motivacije i
liderskih sposobnosti u OS. Upravljanje obukom predstavlja proces koji koriste asnici kako
7
Doktrina

Razvoj
Motivacija

FIZIKA
KOMPONENTA
KONCEPTUALNA
KOMPONENTA
MORALNA
KOMPONENTA
PROCES
OBUKE
Ljudstvo

Logistika
BORBENA MO
(sposobnost za borbu i izvrenje
postavljenih misija)
SUSTAV
UPRAVLJANJA
OBUKOM
Upravljanje obukom

Razvoj vodstva
bi identificirali: zahtjeve obuke, redoslijed planiranja, resurse, provedbu, kontrolu i ocjenu
obuke (shema 2). Obuka, vie od svega ostalog, pribliava etiri meusobno povezane
komponente kako bi se stvorile vojne sposobnosti i ostvarila borbena mo.

Uz ove etiri komponente, vojna obuka stavlja akcenat na razvitak i poboljanje uinka u
datom ozraju. Moe se raditi o obuci usmjerenoj na uinak pojedinca, tima, postrojbe ili
formacije. Ozraje moe biti ope ili posebno, tj. vojska openito ili poseban rod, vid ili
poloaj. Uinak obuke treba se procjenjivati u odnosu na ranije postavljene zadatke, uvjete i
standarde, a rezultat obuke obino se moe mjeriti kroz osposobljenost i poboljan kolektivni
uinak.





















Shema 1. Komponente obuke iz borbene moi
8






























Lista osnovnih
zadataka misije (METL)
Razvoj
Pripremiti
procjenu
Pripremiti
dugoroni
plan
Pripremiti
predstojei
plan
Izvriti
Ocijeniti
Pripremiti
kratkoroni
plan
Izvesti
procjenu
postrojbe
Organizaciona
misija
Ustanoviti
METL
Povratna
informacija
A) PLANIRANJE
B) IZVRENJE
C) PROCJENA



Shema 2. Sustav upravljanja obukom
9
4.2. Kategorije obuke

Doktrina obuke definira pet kategorija obuke:

- Temeljna obuka Pojedinci se osposobljavaju za obavljanje svog posla.
Individualna obuka bit e temeljna, za svakog vojnika ili specijalizirana,
prema dodijeljenim pozicijama.

- Timska obuka ili obuka posada (funkcionalna) - Izvodi je posada vozila, posada
nekog sustava naoruanja ili druge opreme. Svaki pojedinac izvrava razliit, ali
komplementaran zadaa, a rezultat treba biti skupna osposobljenost.

- Kolektivna (specijalizirana) obuka - Ukljuuje obuku dvije ili vie posada ili
skupina, podpostrojbi i formacija u izvoenju taktikih operacija.

Postoje tri tipa kolektivne obuke:

a. Rodovska obuka - Rodovska obuka je kolektivna obuka za jedan rod ili
funkciju. Ona prua neposredan kontekst za timsku obuku ili obuku posada.

b. Obuka zdruenih rodova - Obuka zdruenih rodova je kolektivna obuka vie
rodova zajedno, kao to su pjeatvo, oklopne postrojbe, topnitvo i
zrakoplovstvo. Takva se obuka obino odvija od razine podpostrojbi pa
navie, obuhvata vie od jednog roda, a prua i neposredan kontekst za
rodovsku kolektivnu obuku.

c. Dogovoreni sadraji zajednike obuke obino se izvode od razine postrojba
navie i ukljuuje dva ili vie vidova.

Specifina obuka za neku datu operaciju - Slui za razvitak, odravanje ili
promicanje pripremljenosti pojedinaca i postrojbi za izvoenje posebnih
operacija.

Obuka zapovjednitava i institucionalna obuka je obuka oruanih snaga koja
podrazumjeva dva osnovna elementa: a) izobrazbu i profesionalni razvoj vojnog
vostva u vojno obrazovnom sustavu, i b) obuku za borbene zadatke vojske
zapovjednika na svim razinama koja, gdje je to prikladno, ukljuuje stoere i
ostale elemente zapovjednog tima i postrojbee na temelju njihove Liste osnovnih
zadaa misije (METL).

Obrazovni sustav asnika i doasnika zamiljen je tako da osigura visok stupanj
upravljanja kao i tehniku i specijalistiku obuku, a dodatno je proiren i sustavom obuke
profesionalnih narednika i vojnika odnosno sustavom ocjenjivanja civilnih djelatnika.
Poseban naglasak bit e stavljen na upuivanje to vie asnika na obuku u inozemne
kolede, kole, i institucije za obuku (ukljuujui i uenje stranih jezika). NATO-
ovo/PfP-ovo regionalno sredite za obuku iji e domain biti SFOR (ili netko drugi)
10
poduavat e osoblje NATO-ovim procedurama, kako na taktikoj tako i na zdruenoj
razini. Mjesto i uloga doasnika u profesionalnoj strukturi oruanih snaga bit e
preoblikovana. Doasnici e biti zapovjednici vojnih struktura u samom temelju vojne
hijerarhije (posade, desetine i vodovi) zatim instruktori i stoerni, tehniki i
administrativni specijalisti.

Obuka za operativne zadatke oruanih snaga za glavni cilj ima postizanje poboljane
osposobljenosti koja e zapovjednitvima i postrojbama omoguiti neovisno ali i
zdrueno izvoenje vojnih operacija, zatim sudejstvo s ostalim oruanim sustavima
nacionalnog sustava obrane, kao i djelovanje unutar koalicija i alijansi. Obuka elemenata
unutar komponenti obuke imat e neke posebne karakteristike, ovisno o njihovom mjestu
u strukturi oruanih snaga. Operativna obuka takoer mora ukljuivati i osposobljavanje
za one zadatke koji su neophodni za pruanje pomoi u operacijama potpore miru i
pomoi civilnim strukturama.

U praksi postoji, ili bi trebalo postojati, znaajno preklapanje, a u nekim sluajevima i
integracija izmeu kategorija obuke. Pored toga, sve kategorije trebaju se odnositi na sve
etiri komponente obuke. U zavisnosti od razine polaznika, svaka komponenta e imati
veu ili manju vanost, ali uvijek mora biti nazona.

Osposobljenost za vrenje svih zadaa opada, posebice ako se vjetine ne koriste
redovito, a stupanj gubitka steene osposobljensti ovisi o pojedincu i konkretnim
vjetinama o kojima je rije. Ovo se obino moe prevazii ukljuivanjem tih vjetina u
druge kategorije obuke.

4.3. Progresija obuke

Obuka se treba razvijati logiki, od individualne obuke, preko timske obuke, pa do sve
sofisticiranije i izazovnije kolektivne obuke. Poslije nje moe uslijediti specifina obuka
za neku operaciju koja se izvodi prije ili nakon rasporeivanja u zonu operacija i zonu
operacija potpore miru. U svakoj od ovih kategorija izvodi se poetna obuka tijekom koje
se stiu vjetine, obuka osvjeavanja znanja radi odravanja trupa na odreenoj razini
osposobljenosti, kao i nastavak obuke radi daljnjeg usavravanja vjetina u kojima je
odreena razina osposobljenosti ve dostignuta. Za postizanje progresije u standardima
obuke, postrojbe i formacije trebaju biti osposobljene za rodovske vjetine prije izvoenja
obuke zdruenih rodova, odnosno za operacije odreenog oruanog vida prije izvoenja
dogovorenih sadraja obuke.

Obuka treba teiti promicanju osposobljenosti pojedinca ili skupine i na taj nain
izgraivati samopouzdanje. To je pozitivna aktivnost i kao takva treba biti usklaena s
izgradnjom samopouzdanja polaznika. Obuka nikad ne treba podrivati samopouzdanje.

U svakom ozraju u kojem se obuka provodi vano je stvoriti atmosferu koja omoguava
uenje i poboljanje i doputa prihvatljive greke kako se pojedinci ili skupine ne bi
bojali posljedica greke u aktivnostima.
11
Greka u kontroliranom ozraju obuke moe biti znaajan mehanizam za uenje. Tijekom
obuke svi polaznici trebaju biti jednako tretirani.

4.4. Strategija obuke

Obuka treba biti najvanija aktivnost vojske kada nije ukljuena u operacije. Kvalitet
osoblja i resursa koje zapovjednik dodjeljuje za potrebe obuke treba odraavati vanost
koju joj on pridaje. Kada doe vrijeme za operacije, moe biti prekasno za uklanjanje
nedostataka u obuci.

Krajnji rezultat misije - Uinkovite OS koje mogu izvriti Osnovne zadatke misija koje
im je postavilo Predsjednitvo BiH putem ovlatenog zapovjednog lanca preciziranog u
nadlenim zakonima BiH i obrambenom politikom, i to:

- Zatiti suverenitet i teritorijalni integritet BiH sukladno meunarodnom pravu
i Ustavu BiH.

- Doprinijeti meunarodnim operacijama potpore miru (PSO).

- Pruiti vojnu pomo civilnim vlastima u izvanrednim situacijama, kao to su
prirodne katastrofe i drutvene potrebe poput razminiranja i razvitka
infrastrukture.

Da bi se izvrile ove misije, potrebno je povezati sve kategorije obuke u jedinstvenu
strategiju kako bi ta strategija bila prihvatljiva i odgovarala putanji obuke za svo vojno
osoblje, bez obzira na in ili poloaj unutar Oruanih snaga u BiH.

Strategija zahtjeva da obuka uspostavi standarde i uinkovito koristi sve raspoloive
resurse. Zapovjednici na svim razinama moraju se upoznati sa strategijom obuke i
prihvatiti odgovornost za njenu provedbu.

Schema 3. pokazuje kako su sva podruja obuke povezana sa inovima osoblja i
kategorijama obuke. Prema tome, mogue je uskladiti razinu obuke za svo osoblje u
datom kontekstu i ak odluiti da li je neophodno obuavati sve vojne kategorije u datom
podruju ili ne.

















12


Mjera Konani rezultat
osposobljenosti

Obuka zapovjednitava
i institucionalna obuka

Kolektivna



Timska


Obuka iz MACA MACA osposobljenost
Timska obuka
Specijalizirana
Osnovna


Obuka koja se financira svake godine Specifina obuka za operacije

Shema 3. Predloena struktura obuke


Strelica pokazuje putanju obuke hipotetikog vojnika, od najnie razine kada je pristupio
vojsci do najvie razine kada je operativni zapovjednik, u operativnom kontekstu.
Sukladno razini odgovornosti koju snosi tijekom operacija, njegova profesionalna putanja
postaje sve zahtjevnija. to je via njegova razina obuke, to je on osposobljeniji za
izvoenje kompleksnih operacija.

U BiH postoji malo resursa koji omoguavaju neogranienu obuku. Zbog toga ravnotea
mora biti uspostavljena, prioriteti utvreni, a zahtjevi obuke paljivo razmotreni. Ovo
zahtijeva neposredno sudjelovanje i smjernice lanca zapovijedanja u svezi poduzete
obuke i standarda koje svaka formacija, postrojba i pod-postrojba treba postii. Takoer,
vie se pozornost mora posvetiti postavljanju, mjerenju i nadzoru standarda obuke, a
kolektivni rezultat mora se jasno definirati u odnosu na razinu spremnosti. Prema tome,
potrebno je uinkovito planiranje i organizacija obuke.


5. PRAVAC OBUKE VOJSKE

5.1. STRATEGIJA OBUKE

Primarni zadaa Oruanih snaga u BiH jeste organizirati, obuiti i opremiti postojee
snage za izvoenje brzih i odrivih kopnenih operacija kako bi se sprovela politika
zajednike zatite. Te snage takoer moraju biti osposobljene i za izvravanje razliitih
operativnih zadaa u procesu potpore obrambenoj politici BiH, (npr. zadae potpore miru
i zadae pomoi civilnim strukturama).
Obuka iz
PSO
Obuka
kombiniranih
rodova
Individualna obuka
Osposobljenost
za PSO
Osposobljenost
za ratovanje
PSO: Operacije
potpore miru
MACA: Vojna
pomo civilnim
organima vlasti
Osnovna
borbena osposobljenost Osnovna
13
Zadaa strategije je da se osigura dugoroni pravac u kojem e se obuka odvijati.
Strategija uspostavlja kljune ciljeve, definira odgovornosti, daje smjernice, dodijeljuje
resurse i postavlja prioritete.

Strategije i politike obuke bit e izraene i proglaene od strane odgovarajue institucije
obrane na razini BiH (zapovjednitava vojski entiteta). Oni e ureivati razliite ope
aspekte obuke:

- Strategija obuke oruanih snaga opi temelj obuke za period od 5 do 15 godina
- Strategija kolektivne obuke oruanih snaga - veza izmeu uloga, spremnosti i
resursa potrebna za postizanje kolektivnih rezultata, a na osnovu zahtjeva iz Plana
vojske odgovarajue razine
- Strategija individualne obuke vojske - razvoj individualne obuke u smislu
podravanja potreba oruanih snaga i odnos izmeu individualne obuke i drugih
elemenata Strategije obuke vojske

S druge strane, dokumenta, kao to su razliite politike, daju smjernice o tome kako se
strategija treba implementirati, kao i smjernice za ispunjavanje kljunih ciljeva

5.2. planovi i direktive - smjernice obuke

Vojno tajnitvo Stalnog povjerenstva za vojna pitanja priprema planove dogovorenih
sadraja obuke OS u BiH za raspodjelu zadaa i resursa tijekom datog vremenskog
perioda, a kako bi se njima mogle rukovoditi osobe koje u ime naelnika zapovjednitava
upravljaju proraunom, a onda i svi zapovjednici glavnih podreenih zapovjednitava.

Naredbe - smjernice o dogovorenim sadrajima obuke trebaju se pripremati periodino,
na osnovu Liste osnovnih zadaa misije, sa razine zapovjednitva do razine postrojbe.
Direktive - smjernice o obuci daju podreenim zapovjednitvima osnovne smjernice, a za
samoga zapovjednika su vano sredstvo koje moe rabiti da utjee na nain na koji se
obuka sprovodi u njegovom zapovjednitvu i direktivu potpisuje zapovjednik osobno.
Obuka je direktna nadlenost zapovjednika i u principu se ne moe prenijeti na drugoga.
Formacije, postrojbe i pod-postrojbe trebaju primiti samo jednu direktivu - smjernicu o
obuci, od prve nadreene razine operativnog zapovjednitva.

Najbolje je da kontrola i koordinacija dogovorenih sadraja obuke ostanu na razini
glavnih zapovjednitava vojski entiteta koja odgovara raspodjeli resursa i kontroli
kratkoronih ili lokalnih obveza. Obino je to razina formacije, zdruga ili brigade,
sukladno okolnostima.







14
5.3. Kratki pregled nadlenosti

Donja tabela prikazuje raspodjelu nadlenosti za usmjeravanje obuke.

RAZINA NADLENOST
Vojno tajnitvo SPVP-a Doktrina
Plan dogovorenih sadraja zdruene obuke OS u
BiH
Smjernice za obuku
Glavna zapovjednitva vojski
entiteta *
Strategije:
Strategija kolektivne obuke vojske METL
Strategija individualne obuke
Glavna podreena zapovjednitva Politika individualne obuke
Politika kolektivne obuke
Planovi obuke
Godinje direktive - smjernice o obuci METL
* Po uspostavi vojnog zapovjednitva na dravnoj razini nadlenost e biti naknadno
regulirana.

Shema 4. Nadlenosti za usmjeravanje obuke vojske


6. OCJENA OBUKE

6.1. OPE

Sutinske vrijednosti obuke proizlaze iz ocjene koja slijedi nakon bilo koje aktivnosti
obuke. Da se ta vrijednost ne bi izgubila, vano je da oni koji sudjeluju u ocjenjivanju
objektivno daju svoje ocjene obuke.

Postoje dva razloga zbog kojih se obuka ocjenjuje:
- Da bi se izmjerila postignuta razina osposobljenosti onih koji su proli obuku,
- Da bi se ocjenila vrijednost i uinkovitost realizirane obuke.

6.2. Ocjena obuke i procjena zapovjednitva

Ocjena obuke treba lancu zapovijedanja osigurati objektivne informacije o rezultatima
postrojbi, a zapovjednicima treba osigurati informacije koje e im pomoi u njihovoj
procjeni postrojbi i formacija.

Ocjenjivanje obuke vri se prema Standardima za obuku koje za svaki rod i vid daje
nadleni starjeina, a koji preciziraju svaku zadau obuke, uvjete pod kojima taj zadaa
treba biti izvren i standarde koje treba postii. Tijekom aktivnosti obuke, ocjenjivai e
ocijeniti razinu osposobljenosti u odnosu na svaki standard obuke i za svaki dodijeliti
ocjenu.

15
Na osnovu ocjene obuke i drugih faktora, ukljuujui i svoje vlastito poznavanje
postrojbe i ljudstva, prvi nadreeni zapovjednik procjenit e ukupne kolektivne rezultate
postrojbe i podnijeti izvjee putem lanca zapovijedanja, rabei svoja izvjea o mjerenju
borbene moi.

6.3. Ocjena obuke

Vrijednost obuke trebaju ocijeniti sljedee osobe:

- Nadlene starjeine koje planiraju i usmjeravaju obuku
- Izvoai obuke
- Posebno odreena lica za ocjenjivanje obuke
- Polaznici obuke

Ocjenjivanje obuke i vrednovanje metoda obuke trebaju ustanoviti da li:

- je realno gledajui bilo mogue postii ope i posebne ciljeve.
- su opi i posebni ciljevi bili zasnovani na realnoj potrebi i realni u
ispunjavanju te potrebe.
Ovo je posebno vano u programima kao to su programi za obuku prije rasporeivanja
na teren, a koji se trebaju ponoviti i za druge postrojbe.
- da li su u obuci koritene prave metode i sredstva.
- da li je mogue poboljati koncept obuke.
- da li su neke posebne slabosti identificirane.
- da li su administrativna i materijalna podrka bile zadovoljavajue.



7. OSNOVNI ZADAE MISIJE (MET)

7.1. Uvod

Osnovni zadae misije su aktivnosti od kritine vanosti koje treba razmotriti kod
uvjebavanja i planiranja zajednikih operacija.

Osnovni zadae misije se uvezuju sa obrambenim misijama i vojnim zadaema
definiranim u Sigurnosnoj i Obrambenim politikama i strategijama BiH. Oni openito
opisuju osnove obrambene aktivnosti koje OS u BiH trebaju provesti kako bi mogla
izvriti svoja operativna zaduenja i profesionalne obveze. Meutim, MET ne definiraju
kako treba izvriti odreeni zadaa (doktrina daje tu vrstu informacija), niti tko treba
izvriti zadaa, jer je to odgovornost lanca komande. Svaki od MET vezan je za postojeu
doktrinu.




16

MET e se koristiti za fokusiranje na obuku, a kasnije i na sposobnost rasporeivanja.
Takoer, ponudie sredstva za vrenje operativne analize. Promjene u doktrini utjecat e
na izradu liste osnovnih zadaa misije (METL). Osnovni zadae misije aurirat e se, u
naelu, jednom godinje, uzimajui u obzir iskustva steena u operacijama i na obuci.

7.2. Lista osnovnih zadaa misije (METL)

METL se definira kao Lista teinih zadaa misije koji se smatraju bitnim za
obavljanje dodijeljenih ili predvienih vjebi, misija ili u sluaju nepredvienih situacija.
METL ukljuuje povezane uvjete ili standarde, te moe utvrivati zadatke za potinjene.

Uvjeti variraju u ovisnosti od okoline koja utjee na obavljanje zadaa. Neki uvjeti su
osmiljeni za opisivanje zone operacija (npr. podrka zemlje-domaina), drugi za
opisivanje neposrednog podruja operacija (npr. nadmonost), dok ostali, pak, opisuju
uvjete na bojitu (npr. prepreke za kretanje). Kada se poveu sa osnovnim zadaema
misije, uvjeti pomau izraavanju razliitosti ili slinosti izmeu dodijeljenih misija.

Standardi predstavljaju utvreni minimum prihvatljive vjetine potrebne za izvoenje
odreenog zadatka pod odreenim nizom okolnosti.































PR00LS PR00LS PR00LS PR00LS RAv01A MLlL RAv01A MLlL RAv01A MLlL RAv01A MLlL






RJENIK POJMOVA
Ratni planovi
Vanjske
direktive
Borbene
sposobnosti
Operativno
okruenje
Upute viih
zapovjednika
Usmjerene
misije
Zapovjedniko
va analiza
Odobrenje
METL
Analiza
nadreenih
17

Ralamba nakon obuke (AAR After-Action Review)
Interaktivni instruktivni sastanak na kojemu se koriste objektivni dokazi gdje je to
mogue eda bi se sudionicima dala povratna informacija o njihovim individualnim,
timskim ili kolektivnim rezultatima.

Cilj kolektivne obuke vojske (ACTO Army Collective Training Objective)
Cilj kolektivne obuke vojske je: priprema, obuka i vjebanje za poduzimanje odreenih
vojnih zadaa Svaki cilj sadri odreeni broj meusobno povezanih zadataa kolektivne
obuke.

Ocjena (Evaluation)
Uporedba pokazanih rezultata sa standardom.

Procjena (Assesment)
Analitiki proces za odreivanje trenutnih razina uinkovitosti organizacije izvrenja
zadaa znaajnih za misiju.

Bojeve vjebe (Battle Drils)
Standardne metode izvravanja odreenih taktikih operacija.

Kolektivni rezultat (Collective Performance)
Element bojevee moi: sposobnost postrojbi ili formacija da djeluju kao povezane
cijeline i na taj nain izvedu kolektivne zadae na razini odreenih standarda.

Kolektivna obuka (Collective Training)
Kolektivna obuka ukljuuje obuku dviju ili vie posada ili odreda, podjedinica, postrojbi i
formacija u izvoenju taktikih operacija.

Bojeva mo (Combat Power)
Ukupnost sredstava razorne i/ili dezorganizirajue sile koju neka vojna
postrojba/formacija moe primjeniti protiv protivnika u datom trenutku.

Obuka zapovjednitva (Command Training)
Obuka zapovjednika na svim razinama, koja ukljuuje, tamo gdje je potrebno, osoblje i
druge elemente zapovjednog tima.

Odvraanje (Deterrance)
Namjera odvraanja je da se ouva mir tako da se potencijalni agresor suoi s jasnim
rizikom da e cijena agresije nadmaiti bilo kakvu zamislivu korist, te prema tome,
uporaba sile nije vie razumna opcija.

Naredbe (Directives)
Vojna priopenja kojima se utvruju postupci ili se izdaju naredbe za odreenu akciju.

Doktrina (Doctrine)
18
Vojna doktrina je formalan izraz vojnog znanja i misli, koju vojska smatra relevantnom u
datom trenutku, a koja pokriva prirodu postojeih i buduih sukoba, pripreme vojske za
ovakve sukobe, te metode angairanja u takvim sukobima s ciljem postizanja uspjeha.

Izobrazba (Education)

Izobrazba prua znanj, razumijevanja i odreeni sustav unutar kojeg se razvijaju misaoni
procesi za rjeavanje problema.

Izobrazba se odnosi na oblikovanje stava i razvijanje
intelekta.

Moral (Ethos)
Moral se uglavnom zasniva na motivaciji koja, opet, trai visok stupanj predanosti,
samoportvovnosti i meusobnog povjerenja.

Lista teinih zadaa misije (METL Mission Essential Task List)
Lista teinih zadaa misije je lista zadaa za ije se izvrenje u borbi postrojba mora
pripremati. Ona predstavlja temelj za izradu planova.

Mo ratovanja (Fighting Power)
Sposobnost neke vojske da se bori - kombinacija tri meusobno povezane komponente:
koncepcijske (misaoni proces), fizike (sredstva za borbu) i moralne (sposobnost da se
ljudi motiviraju za borbu).

Induvidualna obuka (Individual Training)
Obuka kojom se pojedinac osposobljava za izvravanje svojih zadaa.

Zajednike/Zdruene (Joint)
Podrazumijeva aktivnosti, operacije, organizacije itd. u kojima sudjeluju elementi vie od
jednog roda oruanih snaga iste drave (kad ne sudjeluju svi rodovi, oni koji sudjeluju bit
e tako oznaeni, npr. zajednika kopnena vojska-mornarica).

Multinacionalne operacije (Multinational Operations)
Operacije koje zajedno vode snage dviju ili vie drava u cilju izvrenja jedne misije.

Operacija (Operation)
Vojna akcija ili izvoenje vojne misije stratekog, taktikog, uslunog, obrazovnog ili
administrativnog karaktera; proces voenja borbe, ukljuujui pokrete, snabdjevanje,
napad, obranu ili manevre nepohodne za postizanje ciljeva neke bitke ili kampanje.

Operativna analiza (Operational Analysis)
Znanstvena i sustavna analiza operacija ija je namjena prouavanje ustroja, opreme,
taktike, operativnih zamisli, obuke i sl. nekih vojnih snaga.




Operativno zapovjednitvo (Operational Command)
19
Ovlast data zapovjedniku da misiju ili zadatke povjeri podreenim zapovjednicima, da
rasporedi postrojbe, da prerasporedi snage i zadri ili prenese operativni i/ili taktiki
nadzor, ako se za to ukae potreba. Sama po sebi, ona ne podrazumijeva odgovornost za
upravu ili logistiku. Takoer se moe koristiti za oznaavanje snaga dodijeljenih nekom
zapovjedniku.

Operativna pripravnost (Operational Readiness)
Sposobnost neke posrojbe/formacije, broda, oruanog sustava ili opreme da izvode misije
ili funkcije za koje su organizirani ili izgraeni. Moe se koristiti u opem smislu ili da bi
se izrazila razina ili stupanj pripravnosti.

Operativna obuka (Operational Training)
Obuka koja razvija, odrava ili unapreuje operativnu pripravnost pojedinca ili postrojbe.

Specifina operativna obuka (Operationally Specific Training)
Obuka koja se vri da bi se njome razvijala, odravala ili poboljavala pripravnost
pojedinaca ili postrojbi u izvoenju specifinih operacija ili rasporeivanje snaga.

Neratne operacije (Operations other than War)
Neratne operacije su one vojne operacije koje se vode u situacijama gdje postoji sukob
koji nije rat. Takve e se operacije, u kojima su vojne aktivnosti najvjerojatnije u
potpunosti jasno podreene politikim aktivnostima, planirati kako bi se izbjegao sukob,
ponovo uspostavio mir, razrjeavajui ili prekidajui sukob prije nego to on preraste u
rat, ili da bi se pomoglo pri ponovnoj uspostavi mira nakon sukoba ili rata.

Specijalna rodovska obuka (Special to Arm Training)
Obuka koja se izvodi za jedan rod ili na temelju funkcije.

Obuka (Training)
Aktivnost koja ima za cilj prenijeti sposobnosti ili znanje i/ili usaditi ispravne stavove. To
se obrazlae na ovaj nain: "Krajnji je cilj svake obuke osigurati vojni uspjeh. Obuka
prua mogunost da se, uz ogranienja, vjeba, razvija i ocjenjuje praktina primjenjivost
neke ope doktrine."

Razine obuke (Training Levels)
Standardi obuavanja koji se koriste za definiranje sveukupne razine kolektivnog
djelovanja.