Pps Zagreba Sazetak

NARUITELJI:
MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. GRAD ZAGREB HRVATSKE ELJEZNICE d.d. HRVATSKE CESTE d.o.o. ZAGREBAKA UPANIJA
PROSTORNO - PROMETNA STUDIJA CESTOVNO - ELJEZNIKOG SUSTAVA IREG PODRUJA GRADA ZAGREBA SAETAK
IZRAIVAI: INSTITUT GRAEVINARSTVA HRVATSKE d.d. Zavod za studije i projekte, Janka Rakue 1, Zagreb GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU Zavod za prometnice Kaieva 26, Zagreb ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU Zavod za arhitekturu Kaieva 26, Zagreb FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI SVEUILITA U ZAGREBU Vukelieva 4, Zagreb INSTITUT PROMETA I VEZA Kulanova 2, Zagreb ELJEZNIKO PROJEKTNO DRUTVO d.d. Trg kralja Tomislava 11, Zagreb
KOORDINACIJA: INSTITUT GRAEVINARSTVA HRVATSKE d.d. ZAGREB, sijeanj 2009. (dopunjeno svibanj 2009.)
PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA CESTOVNO-ELJEZNIKOG SUSTAVA IREG PODRUJA GRADA ZAGREBA

7.4 Zrana luka ..................................................................................................................................................................15 Rijena luka Rugvica ...................................................................................................................................................16
SADRAJ.................................................................................................................. 1 2 3 4
4.1 4.2 4.3
7.5
UVOD .............................................................................................................. 2 CILJEVI STUDIJE ................................................................................................. 2 METODOLOKI PRISTUP ........................................................................................ 2 PROSTORNA ANALIZA PODRUJA OBUHVATA ............................................................. 3
Dokumenti prostornog ureenja.................................................................................................................................. 4 Statistiki podaci ........................................................................................................................................................... 4 Graevinska podruja .................................................................................................................................................. 4
8 9 10
PRIJEDLOG KATEGORIZACIJE MREE .......................................................................16 VREDNOVANJE PLANIRANIH PROMETNIH MREA.........................................................21 ZAKLJUAK ...................................................................................................23
5 6
6.1 6.2 6.3 6.4 6.5 6.6
PROGNOZA PROMETA .......................................................................................... 5 PROMETNI MODEL ............................................................................................... 7

Prikupljanje podataka za izradu prometnog modela ................................................................................................ 7 Provedena istraivanja ................................................................................................................................................. 7 Prometne zone ............................................................................................................................................................... 7 Model mree .................................................................................................................................................................. 7 Modeliranje putovanja ................................................................................................................................................. 7 Intenzitet prometa......................................................................................................................................................... 7
STRUKTURA BUDUE PROMETNE MREE ................................................................... 8
7.1 Daljinski cestovni promet ............................................................................................................................................. 8 7.1.1 Juni koridor nove obilaznice ..................................................................................................................................... 8 7.1.2 Sjeverni koridor nove obilaznice ................................................................................................................................ 9 7.1.3 Ostala planirana mrea u podruju obuhvata.............................................................................................................. 9 7.2 Daljinski eljezniki promet......................................................................................................................................... 9
7.3 Gradski i prigradski promet ...................................................................................................................................... 10 7.3.1 Javni gradski promet................................................................................................................................................. 10 7.3.1.1 eljezniki gradski i prigradski promet ........................................................................................................... 10 7.3.1.2 Tramvajski sustav ............................................................................................................................................ 13 7.3.1.3 Autobusni sustav.............................................................................................................................................. 14 7.3.1.4 Gradski traniki sustav (metro) ...................................................................................................................... 14 7.3.2 Cestovni gradski i prigradski promet........................................................................................................................ 14 7.3.2.1 Ceste visokog uinka ....................................................................................................................................... 14 7.3.2.2 Gradske avenije................................................................................................................................................ 15 7.3.2.3 Glavne gradske prometnice.............................................................................................................................. 15 7.3.2.4 Ostale gradske ulice ......................................................................................................................................... 15
IGH - GF - AF - FPZ - IPV - PD
SAETAK
lipanj 2008. str. 1.

1 UVOD
Zagreb, kao najvanije i najvee prometno krianje u Republici Hrvatskoj ishodite je i cilj veine cestovnih i eljeznikih prometnih tokova na koje treba odgovoriti redefiniranjem postojee mree i planiranjem meusobnog usklaenja cestovnog i eljeznikog prometa, kako gradskog i prigradskog, tako i daljinskog prometa koji dolazi u grad ili izlazi iz grada. Sloenost prometnog problema rjeava se danas pojedinanim prometno-prostornim studijama, bilo da se radi o eljeznikom prometnom voritu na podruju grada, bilo da se radi o brzim gradskim cestovnim prometnicama kojima se eli rijeiti tranzitni promet generiran postojeim i buduim autocestama nadomak grada. U tom smislu bit e potrebno uskladiti meusobni utjecaj daljinskog prometa na gradski i prigradski promet, odnosno redefinirati glavnu gradsku cestovnu i eljezniku mreu u kontekstu postojeih i buduih prometnih potreba ireg podruja grada Zagreba. Hrvatske autoceste, Grad Zagreb, Zagrebaka upanija, Hrvatske eljeznice, Hrvatske ceste i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, pokrenuli su izradu prostorno-prometne studije cestovno-eljeznikog prometnog sustava ireg podruja grada Zagreba, prepoznavi nunost sveobuhvatnog rjeavanja prometa na irem podruju grada Zagreba. Postojea prometna slika grada ocrtava se u mrei autocesta koje zavravaju na zagrebakoj obilaznici; autocesta iz smjera Karlovca objedinjavajui promet sa autoceste A1 Zageb-Split i A6 Rijeka Zagreb, iz smjera Varadina sa autoceste A4, iz smjera Krapine sa autoceste A 2, iz smjera Bregane sa autoceste A3, te brze ceste Zagreb-Velika Gorica, iz kojeg se smjera uskoro oekuje i nova autocesta A 10 iz smjera Siska. U eljeznikom prometu, okosnicu ine magistralne koridorske pruge Botovo Zagreb Rijeka (Vb) i pruga Savski Marof - Zagreb - Vinkovci - Tovarnik (X). Pruga Botovo - Zagreb - Rijeka vaan je eljezniki pravac u povezivanju sredinje Hrvatske, Gorskog Kotara i sjevernog Primorja, ali i u povezivanju europskih regionalnih integracija: AlpeJadran, MediteranPodunavlje, Srednjoeuropska inicijativa Postojea pruga od Botova, na maarsko-hrvatskoj granici, preko Koprivnice, Krievaca i Vrbovca, dolazi do grada na istonom dijelu u Dugom Selu. Iz Rijeke i Karlovca dolazi do grada na jugozapadnom ulazu u Zagreb. Ova pruga svojim elementima i propusnom moi ve odavno ne udovoljava zahtjevima suvremenog putnikog niti teretnog prometa. eljezniku prometnu mreu na podruju grada na istonom i zapadnom ulazu nadopunjuju smjerovi iz pravca Slovenije i Slavonije (X) i iz pravaca Krapine i Varadina. Za podruje Grada Zagreba do sada su napravljene Prometna studija i studije za pojedine prometne objekte i sustave, kao i mnoga tehnika rjeenja. Neke od studija su se izraivale u skladu s Odlukom o donoenju GUP-a Grada Zagreba i Sesveta, Prostornim planom grada Zagreba i Zagrebake upanije, a kroz neke su obraena rjeenja koja i nisu u skladu s navedenom dokumentacijom. Analizama u ovoj studiji e se uskladiti mogua rjeenja, koja e uz ostale prijedloge iz cestovnoeljeznikog sustava dati prijedloge za izmjene prostorno-planske dokumentacije. Analizama prostorno-planske dokumentacije i pojedinih studija kao to su npr. Prostorno-prometna studija sjeverne tangente, Studija izvodljivosti i opravdanosti izgradnje tunela kroz Medvednicu i pratei objekti, Program istraivanja podzemno-nadzemnog tranikog sustava, Studije izgradnje mostova Bundek i Jarun, Studija redefiniranja eljeznikog vora Zagreb, Projekt aproksimativne procjene trokova izgradnje izdizanja pruge u voru Zagreb, Program za izradu Studije izvodljivosti i isplativosti projekta Glavni kolodvor s izdizanjem pruge u voru Zagreb, Studija meuutjecaja PPZ predvienih sadraja na prostoru zrane luke Zagreb i dr, definirati e se sustavi istraivanja pomou suvremenih simulacijskih i prognostikih modela. Ovom Prostorno-prometnom studijom e se uskladiti meusobni utjecaj daljinskog prometa na gradski i prigradski promet, odnosno redefinirati glavnu gradsku cestovnu i eljezniku mreu u kontekstu postojeih i buduih prometnih potreba ueg i ireg podruja grada Zagreba.
2 CILJEVI STUDIJE
Prostorno prometna studija ima za cilj obraditi strategiju ubrzanog razvoja prometnog sustava grada Zagreba i ire regije; predloiti strateke dugorone cestovne i eljeznike pravce i objekte, te kratkorone potrebne intervencije u dogradnji i rekonstrukciji postojee cestovne i eljeznike mree sa svrhom poveanja propusne moi i razine uslunosti, koja e osigurati primjereno funkcioniranje grada Zagreba kao metropole i kao centra metropolitantske regije, odnosno kreirati sveobuhvatnu prometnu mreu cestovnih prometnica, eljeznikog, odnosno tranikog prometa, s povezivanjem zranog i rijenog prometa, koja bi u sebi ukljuila javni i individualni promet na irem podruju grada Zagreba i Zagrebake upanije. Studija e u okviru cjelovitog rjeenja obraditi probleme: prometnog znaenja Zagreba kao metropole i sjecita europskih prometnih koridora (cestovnih i eljeznikih). Valorizirati e intermodalni prometni centar s njegovim utjecajem na cestovni i eljezniki sustav. Odredit e se trasa nove obilazne autoceste, kao i obilazne teretne eljeznike pruge. Prometno e se povezati opinska i gradska sredita Zagrebake upanije kao Zaprei, Samobor, Jastrebarsko, Velika Gorica u zajedniki prometni infrastrukturni sustav. U okviru javnog prometa cilj ove studije svakako je smanjiti udjel individualnodg prometa na podruju grada (ili barem zadrati dananji odnos) u korist poveanja udjela javnog prometa. Ovaj bi cilj bio ostvariv uz poveanje razine uslunosti ponude postojeih transportnih sustava: gradsko-prigradske eljeznice, tramvaja, autobusa, uz uvoenje novog gradskog tranikog sustava ( metro/laka gradska eljeznica). Predloit e se, temeljem provedenih analiza postojeeg stanja i prognoziranih prometnih rjeenja, potrebne izmjene prostorno-planske dokumentacije. Isto tako e se predloiti novi model kategorizacije cestovnih prometnica. Nadalje, cilj je ove studije na sveobuhvatni prometni sustav, i javni i individualni, cestovni i eljezniki, povezati zranu luku Pleso i planiranu rijenu luku Rugvicu.
3 METODOLOKI PRISTUP
Rjeenja budue prometne mree temelje se na prometnom modelu. U tom smislu se postavio prometni model postojee prometne mree na irem podruju grada, na osnovi postojeih i mjerenih podataka o prometu i stanovnitvu koje generira putovanja na toj i na buduoj prometnoj mrei. Studija se temelji na prikupljanju i analizi relevantne prometno-tehnike dokumentacije koja obrauje prometne sustave na irem podruju grada (cestovni, eljezniki, zrani). Analizom prostorno-planske dokumentacije utvruju se eventualna odstupanja ili neusklaenosti u pojedinim segmentima. Daju se osnovne proceduralne postavke i definiraju sustavi istraivanja. Obuhvat studije ine administrativna podruja Grada Zagreba, Zagrebake upanije i Krapinsko-zagorske upanije. Teritorij upanija je podijeljen na podruja opina/gradova. Povrina obuhvata studije je 493099 ha. Broj stanovnika u obuhvatu studije je 1231273. Obuhvat studije se za potrebe izrade prometnog modela dijelio na manje teritorijalne jedinice. Podjela je mora biti usklaena sa statistikim podacima koji se dobivaju od Dravnog zavoda za statistiku i Odjela za statistiku Zavoda za prostorno ureenje Grada Zagreba. Teritorij Zagrebake upanije i Krapinsko-zagorske upanije se sastoji od podruja 15 gradova i 51 opine koje se zajedno sastoje od 1119 podruja naselja. Za podruje ovih upanija prihvaena je teritorijalna podjela na administrativne povrine naselja (svaka administrativna opina/grad se sastoji od vie naselja). Grada Zagreb se sastoji od 80 naselja, meu kojima se naselje Zagreb izdvaja svojim stanovnitvom i povrinom (u naselju Zagreb stanuje 56,18% stanovnitva obuhvata studije, a povrina naselja Zagreb je 6.23% povrine obuhvata studije), pa je od samog poetka rada na studiji bilo jasno da e za Grad Zagreb (ili barem naselje) biti potrebno usvojiti sitniju teritorijalizaciju. lipanj 2008. str. 2.
SAETAK

Zbog gore navedenog za Grad Zagreb je predloeno prihvaanje teritorijalne podijele na statistike krugove. U Gradu Zagrebu ima 511 statistikih krugova. Dio podataka koji je dobiven od slubi Grada Zagreba, prireen je prema teritorijalnoj podijeli na gradske etvrti. Predmet obrade ove studije je odreivanje uvjeta i zahtjeva za izradu Prostorno prometne studije cestovno-eljeznikog prometnog sustava ireg podruja grada Zagreba, ukljuivi: a) mreu autocesta b) mreu dravnih cesta c) prikljuak glavnih gradskih prometnica na autoceste i dravne ceste d) mreu eljeznice (meunarodne, meugradske) U okviru predmetne studije analizirana je i obraena slijedea problematika: Prikupljena je i analizirana relevantna prometno-tehnika dokumentacija, utvrena su eventualna odstupanja ili neusklaenosti u pojedinim segmentima (detaljnije vidjeti kroz pojedine studijske materijale II-VI). Sistematizirani su raspoloivi podaci o prometnom optereenju, provedena dodatna mjerenja i ankete, te prognoziran promet i prometni tokovi u planskom razdoblju, vezano na cestovni i eljezniki promet, daljinski, lokalni, prigradski i gradski promet. Na temelju prethodnih prometnih i prostornih analiza i prognoza predloena je mrea autocestovnih, glavnih gradskih i prigradskih cestovnih prometnica, te definirana postojea i planirana eljeznika mrea zagrebakog prometnog vora, koja u svojoj koncepciji ukljuuje i brzu gradsku eljeznicu. Koncepcijski je definirana povezanost i meuovisnost na pojedinim razinama predloenih prometnih sustava. Izraeni su grafiki prilozi predloenih rjeenja prometnih sustava na podruju istraivanja, te su Studijom predloene etape realizacije cjelokupnog prometnog sustava tako da se meusobno uklapaju u konano rjeenje. Predloena realizacija planiranog programa integralnog prometnog sustava obuhvaa slijedea vremenska razdoblja: 1. etapa do 2012. god. 2. etapa od 2013. god. do 2018. god. 3. etapa od 2019. god. do 2030. god. Republici Hrvatskoj uestalo se naziva 'lokacijskim urbanizamom' jer primarno skrbi o parcijalnim interesima investitora, te rezultira 'podinvestiranou javnih prostora i sadraja". ... grad mora, prije nego se pristupa izgradnji novih objekata visokogradnje, kompletirati postojeu mreu prometnica i kontinuirano osiguravavati povrine za novu mreu zadovoljavajueg kapaciteta i standarda. Gradski problem, koji uoavaju praktiki svi korisnici gradskog prostora i povrina, je neefikasnost prometnog sustava grada i regije, te rezultirajua prometna zaguenja. Sveobuhvatnost i utjecaj prometnih problema na sve aspekte suvremenog drutva namee 'brza rjeenja', te rezultira parcijalnim pristupom rjeavanju prometa koji u pravilu samo 'odgaa probleme'. Zagrebaki razvoj nuno je sagledati i planirati na vie odvojenih razvojnih razina: Europskoj, Nacionalnoj, Regionalnoj Gradskoj Te razine se preklapaju, te je nemogue napraviti odrivu strategiju (ili plan) fokusirajui se iskljuivo na jednu razinu, bez da se valorizira uvjetovanosti koje proizlaze iz drugih. Zagreb ima razvijene kulturno-identitetske veze sa centrima srednje i jugoistone Europe: Beom, Beogradom, Budimpetom, Ljubljanom, Sarajevom. Uloga glavnog grada i njegov poloaj u prometnom sustavu Republike Hrvatske ine ga poveznicom mree hrvatskih gradova sa mreom evropskih (i svjetskih) gradova. Zagreb je identitetski definiran kao nacionalni centar, no kao evropski centar nije prepoznat, te se za istaknuto mjesto u mrei europskih gradova tek treba izboriti. Vanost grada Zagreba za hrvatski prostor je samorazumljiva iz njegovog udjela u populaciji i gospodarstvu Republike Hrvatske, pa tako 'podaci Dravnog zavoda za statistiku od 2001. do 2003. godine potvruju da je Grad Zagreb u ukupnom hrvatskom BDP-u imao udio vei od 30% te je BDP bio oko 20 puta vei nego u najslabije razvijenim upanijama. Takoer vano je naglasiti da je BDP po stanovniku u Gradu Zagrebu bio gotovo 80% vei od hrvatskog prosjeka'. Zagrebako prometno krianje je kljuno za integraciju hrvatskih regija u europske prometne mree. Zagrebaka regija je za potrebe ove studije definirana teritorijem Grada Zagreba i dvije upanije koje tvore prsten oko teritorija Grada Zagreba: Zagrebakom i Krapinskom-zagorskom upanijom. S obzirom da e razvoj prometnih mrea (pogotovo eljeznike) rezultirati daljnjom integracijom tj. vremenskim saimanjem hrvatskog prostora za oekivati je da e gravitaciono podruje grada Zagreba narasti. Ve danas je jasno da metropolitansko podruje grada Zagreba obuhvaa i druga podruja (dio Karlovake upanije, dio Sisako-moslavake upanije, Bjelovarsko-bilogorske upanije, Koprivniko-krievake upaniju, Varadinske upanije, Meimurske upanije, pa i dijelove Republike Slovenije). Oigledno je da se promiljanju ureenja prostora Zagrebake regije kao fokus nameu tri fenomena: grad Zagreb, te planina Medvednica i rijeka Sava Mrea gradskih prometnica vie kategorije je kljuni aspekt stvaranja slike grada. Zagreb, kao centar svih hrvata i grad koji pretendira da zauzme istaknuto mjesto u mrei evropskih gradova, mora graditi mreu gradskih prometnica vie kategorije koja je jasna i samorazumljiva. Na alost 'dobro je poznato da je cestovna pristupanost enigma za putnike koji nisu stanovnici Zagreba. Iskazati rijeima slijed ulica kojima se putuje iz juga na sjever i obratno pravo je umijee' . Odnos razliitih vidova urbanog prometa treba promatrati kao 'dinamiku ravnoteu' u kojoj je cilj postii ravnopravnost i optimalnu zastupljenost razliitih sredstava javnog i individualog prometa. Jedan od prioriteta je izgradnja sustava 'inteligentne mobilnosti' koji bi omoguio stalno praenje volumena prometa na najkritinijim raskrijima i prometnicama, te omoguio brze reakcije preusmjerivanjem prometa. Ovakav sustav bi u kratkom periodu mogao stvoriti precizne baze podatka o fluktuacijama prometnih tokova, a to je vrlo dobra podloga za kvalitetnije osmiljanje razvoja prometnih podsustava.
4 PROSTORNA ANALIZA PODRUJA OBUHVATA

"Jedinstvo grada i regije u podruju utjecajne zone grada; plan grada je samo jedan element cjeline koju predstavlja regionalni plan"'. 'Atenska povelja', CIAM, 1933. "...urbanu strategiju Zagreba treba osmisliti vodei rauna o meuzavisnosti razvitka Zagreba i ukupnoga hrvatskog prostora, te mjesta Zagreba u europskom sustavu gradova"(3) Veliki projekti za poticaj razvitka Zagreba J. Radi, Zbornik konferencije o razvoju Zagreba, 2008. Dananje stanje u prostornom ureenju grada Zagreba i regije karakterizira mnotvo problema. Meu uzrocima identificiranim od niza razliitih autora, posebno se istiu nedoreenost sustava prostornog ureenja i nedostatak jasne razvojne koncepcije. Prema rjeima osnivaa i biveg proelnika Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Slavka Dakia: "Strategijska promiljanja u nas ... su ... pretjerano obojena dnevnopolitikim potrebama', a sustav prostornog ureenja u
SAETAK

U skladu s gospodarskim i demografskim razvitkom, Zagreb bi 2015. godine trebao imati oko 954 tisue stanovnika, zagrebaka aglomeracija ukupno oko 1,2 milijuna, a iri zagrebaki prostor oko 1,3 milijuna stanovnika. PRIELJKIVANI GRAD Zagreb sutranjice je zdrav, kulturan, tolerantan, zelen i koherentan grad integriran s elementima prirode (Sava, Medvednica). Sauvani zeleni koridor rijeke Save s Medvednicom predstavlja glavni ekoloki i prirodni rezervat Grada. Ozelenjena mrea javnih i otvorenih prostora prokrvljuje grad novim pjeako-biciklistikim gridom Urbani kri koji ine urbana proelja uz Savu i na nju okomite fasade osovine grada preostali su kao jedini znaajni urbanistiki potezi. Kjuna je definicija odnosa grada i rijeke Save, te gradske osovine nastavka Zrinjevca, kao svjetski upeatljivog urbanistikog poteza. Zagrebaki identitet treba biti osmiljen s ciljem to boljeg pozicioniranja unutar mree evropskih (i svjetskih) gradova, te treba biti u korelaciji sa identitetom Republike Hrvatske. Republiku Hrvatsku se moemo zvati 'jednodnevnom dravom', budui da je mogue obii (proputovati kroz) sve velike hrvatske gradove u jednom danu. Takva integrianost prostora Republike Hrvatske daje kvalitetnu osnovu za osmiljanje Zagrebakog identiteta: ZAGREB VRATA HRVATSKE. Zagreb budunosti je prepoznat kao evropski centar koji pripada u, zemljopisnom, razvojnom i identitetskom smislu, hrvatskom, srednjoeuropskom, mediteranskom i balkanskom prostoru. Turistiki nastup Zagreba treba iskoristiti unutargradske potencijale, ali i regionalnu integriranost hrvatskog prostora. 4.1 Dokumenti prostornog ureenja GUP-ovi Sesveta, Velike Gorice, Samobora, Zapreia i Krapine. 4.2 Statistiki podaci
U suradnji sa Odjelom za statistiku Zavoda za prostorno ureenje Grada Zagreba pribavljeni su statistiki podatci o stanovnitvu, zaposlenima i dnevnim migracijama u GradU Zagrebu (GZ), Zagrebakoj upaniji (Z) i Krapinsko-zagorskoj upaniji (KZ), te njihov raspored u prostoru razmatranog podruja. Podaci su bazirani na popisu stanovnitva iz 2001. Razluivost podataka varira ovisno o tipu podatka i dijelu obuhvata (GZ, Z ili KZ) na koji se odnosi. Dati su statistiki podatci o stanovnitvu grada Zagreba, Zagrebake upanije i Krapinsko-zagorske upanije prireeni po naseljima. U obuhvatu studije ima 1190 naselja (grad Zagreb se sastoji od 70 naselja, Zagrebake upanije U naselju Zagreb stanuje 56,18% stanovnitva obuhvata studije, a povrina naselja Zagreb je 6.23% povrine obuhvata studije. U obuhvatu studije ima 1231273 stanovnika. Dati su I statistiki podatci o stanovnitvu grada Zagreba prireeni po gradskim etvrtima i statistikim krugovima. U gradu Zagrebu ima 17 gradskih etvrti i 542 statistika kruga. Granice gradskih etvrti i statistikih krugova nisu usklaene, pa neki statistiki krugovi lee dijelom u jednoj gradskoj etvrti, a dijelom u drugoj. Grada Zagreb ima ukupno 779145 stanovnika. Dati su statistiki podatci o zaposlenom stanovnitvu grada Zagreba koje se koluje u naselju stanovanja, te o uenicima i studentima grada Zagreba koji se koluju u naselju stanovanja. Povrina naselja Zagreb je 47.93% povrine grada Zagreba. 96.80% stanovnika grada Zagreba koji su zaposleni u naselju stanovanja su iz naselja Zagreb, 95.23% uenicika i studenta grada Zagreba koji se koluju u naselju stanovanja su iz naselja Zagreb. U ovoj kategoriji ima 242794 zaposlenih i 116695 studenata i uenika. U podacima o zaposlenima se nalazi 31112 poduzea sa sveukupno 316819 zaposlenika. Za potrebe prometne studije izraen je pregled prostorne raspodjele stanovnitva Grada Zagreba, Zagrebake upanije i Krapinsko-zagorske upanije, a prema rezultatima Popisa stanovnitva iz 2001. Projekcija stanovnitva Zagrebake upanije do 2015. godine dana je na temelju prethodnih demografskih istraivanja, prvih rezultata Popisa 2001., prognoza gospodarskog i ostalog razvitka u upaniji, ali i prognoza kretanja stanovnitva u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu, kao neposrednom i vanom susjedstvu. Zamjetan je pad stanovnitva u sredinjem dijelu Zagreba, a rast u rubnim dijelovima naselja Zagreb, u naseljima oko obilaznice i na sesvetskom podruju. 4.3 Graevinska podruja
STRATEGIJA I PROGRAM PROSTORNOG UREENJA REPUBLIKE HRVATSKE Strategija prostornog ureenja RH i Program prostornog ureenja RH su dokumenti prostornog ureenja dravne razine, te su kao takvi jedini dokumenti prostornog ureenja koji obuhvaaju itav teritorij studije. Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske je temeljni dravni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru. Razvojni dokumenti pojedinih podruja i djelatnosti ne mogu biti u suprotnosti sa Strategijom. Izmjene i dopune, odnosno nova Strategija donose se obvezno svakih osam godina na temelju analize uinkovitosti primjenjenih mjera te stanja u prostoru utvrenog u Izvjeu, a prema potrebi i prije, kada to odredi ministar. Vaea strategija donesena je 1997. godine, te se mora pristupiti izradi izmjene i dopune, odnosno nova Strategije. PROSTORNI PLANOVI UREENJA PODRUJA POSEBNIH OBILJEJA Prostorni planovi ureenja podruja posebnih obiljeja (Medvednica, umberak) su dokumenti prostornog ureenja dravne razine PROSTORNI PLANOVI UREENJA UPANIJA Prostorni plan ureenja Zagrebake upanije, Prostorni plan ureenja Krapinsko-zagorske upanije. PROSTORNI PLAN UREENJA GRADA ZAGREBA PROSTORNI PLANOVI UREENJA OPINA/GRADOVA Prostorni planovi ureenja opina/gradova sa podruja Zagrebake upanije i Krapinsko-zagorske upanije GENARALNI URBANISTIKI PLANOVI Genaralni urbanistiki plan grada Zagreba
U studiji su iskazani i podaci o graevinskim podrujima naselja i pokazatelji mogunosti njihova prostornog razvoja, a kartografski prikaz graevinskih podruja sastavni je dio prostornih planova upanija, opina i gradova. Kod definiranja graevinskih podruja potrebno je objektivno sagledavati potrebu naselja uvaavajui demografska kretanja, procjene gospodarskih potencijala i potrebe te procjene posebnosti znaajnih za odreeno naselje. Za potrebe prometnog modela za prikaz postojeeg stanja izgraenosti graevinskih podruja na prostoru Krapinsko-zagorske upanije, Zagrebake upanije i Grada Zagreba (u odnosu na baznu 2007. godinu) uzete su povrine izgraenih dijelova graevinskih podruja opina i gradova, odnosno Grada Zagreba, iz vaee prostorno-planske dokumentacije, uz kontrolu u novijim ortofoto i topografskim kartama. Analize izgraenosti graevinskih podruja vrene prilikom izrade prostornih planova upanija, opina i gradova ukazale su na relativno velike neizgraene povrine unutar utvrenih graevinskih podruja (koje su u prosjeku bile ispod 50% ukupne povrine graevinskih podruja). Moe se rei da je dimenzioniranje graevnih podruja, a posebno prostora namijenjenog poslovnim zonama, provedeno s pozitivnim stavom osiguravanja prostornih mogunosti za razvoj gospodarstva i
SAETAK

osiguravanje povrina za stanovanje, ime se eljelo planerskim mjerama osigurati polazita za budui razvoj. Obzirom na trenutne demografske pokazatelje, kao i na prioritetnu smjernicu iz Strategije prostornog ureenja Republike Hrvatske koja ukazuje na potrebu sprjeavanja irenja graevinskog podruja naselja svim instrumentima politike i stimuliranje optimalnog koritenja postojeih graevinskih podruja (to znai da je novu gradnju potrebno planski usmjeravati ka nedovoljno, neracionalno ili neadekvatno izgraenim dijelovima naselja), za potrebe prometnog modela utvreno je planirano stanje izgraenosti prostora u zavrnoj godini promatranog planskog perioda 2030. na temelju graevinskih podruja iz prostornih planova upanija, opina i gradova. Time se predpostavlja da bi 2030. godine planirana graevinska podruja trebala biti potpuno izgraena. Podatci o negraevinskom podruju preuzeti su iz upanijskih planova prostornog ureenja. Unutar negraevinsko podruja diferencirane su poljoprivredne od umskih povrina. Isto tako su u studiji iskazani podaci o poljoprivrednim, umskim i zatienim povrinama. Razmatraju se vremenski presjeci u kojima se identificiraju bitne izmjene mree 2013., 2018. i 2030. godine. Svaki od navedenih vremenskih presjeka faza izgradnje pretpostavlja kraj planskoga razdoblja nakon 20 godina pa su simulacije napravljene i za presjeke 2032., 2037. te 2049. godinu. Radi ekonomskog vrednovanja u svakom presjeku se radi simulacija na mrei bez investicije i simulacija na mrei s investicijom. Mrea bez investicije predstavlja stanje izgraenosti prethodne faze. Detaljnije o tome u poglavlju o ekonomskom vrednovanju. U tablici T-1 shematski je prikazan plan izvrenih simulacija za individualni i javni promet. T-1 Pregled izvrenih simulacija Osnovna godina Godina 2007. 2013. 2018. 2030. 2032. 2037. Metodoloke osnove prometne analize Prometna analiza obuhvaa postupke procjene postojeih i buduih putovanja na mreama prometnica koje su svojstvene razmatranome prostornom obuhvatu u odgovarajuem vremenskom horizontu. Osnovna svrha analize je ustanovljenje vjerodostojne slike buduih prometnih volumena na elementima planirane mree prometnica te valorizacija uinaka prometovanja na cjelokupni sustav aktivnosti razmatranoga podruja. Do te slike se konzervativno dolazi polazei od slike postojeega stanja mree prometnica i prometa na njoj. Suavanjem ovih opih iskaza na cestovno - eljezniko vorite Zagreba moe se ustanoviti da podruje u kojem se nalaze dionice sadri glavne autoceste (A1, A2, A3 i A4), glavne pravce dravnih cesta (D1, D3, D4, D24, D28-D31, D41 i D225) te glavne eljeznike pravce RH koje sve utjeu na realizaciju prometne potranje. Zbog toga se moraju promatrati sva putovanja kroz podruje i procijeniti udjeli pojedinih naina putovanja ukupno u podruju odnosno na elementima pojedinih podsustava. Glavno usmjerenje u analitikim postupcima prilagoeno je osobinama izabranoga odnosno raspoloivog informatikog sredstava (software) VISUM u kome je gravitacijski model osnova provedbe analize. Prognozni prometni tokovi, bez obzira na jedinicu promatranja, formiraju se iz potranje za putovanjima unutar razmatranoga gravitacijskoga podruja pri emu se ukupan broj eljenih putovanja neke zone raspodjeljuje prema svim ostalim zonama proporcionalno njihovim stopama atraktivnosti. Stope se odreuju prema postojeim zakonitostima distribucije koji obuhvaaju mjerljive atribute produkcije i atrakcije pojedine zone te atribute realizacije svakoga pojedinog putovanja (izbor sredstva putovanja, duljina i vrijeme putovanja, ukupni troak putovanja itd.), a ti su atributi izravno povezani s osobinama prometne mree na kojoj se ostvaruju. Zakonitosti se odreuju uzorkovanjem postojeih putovanja na postojeoj mrei prometnica. Budua prometna mrea obuhvaa e ire podruje grada Zagreba i upanije. Svi elementi su prikazani u graevinskom dijelu studije. 2049. 2032m0 2032m1 2037m1 2037m2 2049m2 2049m3 Plan 2013. Plan 2018. Plan 2030.
5 PROGNOZA PROMETA
Prometni dio studije sustavno obrauje raspoloive podatke o postojeem prometnom optereenju mree, uz provoenje dodatnih mjerenja (brojanja, ankete). Temeljem statistikih pokazatelja daje se prognoza budueg prometnog optereenja i utvruju prometni tokovi u planskom razdoblju, vezano na cestovni i eljezniki promet, daljinski, lokalni prigradski i gradski promet, javni i individualni. Gradi se prometni model kojim se u prvom koraku prezentira postojee stanje na izgraenoj prometnoj mrei, a u drugom koraku provjerava tehniko rjeenje na buduoj mrei sveobuhvatnog prometnog sustava
Bez Bez S Bez S Bez S investicije investicije investicijom investicije investicijom investicije investicijom 2007m0 2013m0 2013m1 2018m1 2018m2 2030m2 2030m3
Prihvaeni etverokorani model simulacije primijenjen je s preddefiniranim stopama rasta prometne potranje. Prosjene godinje stope rasta u naelu prate razvitak sustava aktivnosti na razmatranom podruju. Pregledom rezultata ranijih studija prihvaene su stope rasta prikazane u tablici T-2. T-2 Prosjene godinje stope porasta prometne potranje Urbano podruje Zagreba Prigradski prsten oko Zagreba Ostatak Krapinsko-zagorske upanije i Zagrebake upanije Vanjsko podruje 1% 4% 3% 6%
SAETAK
Primjenjujui prikazane stope rasta na formirane matrice putovanja za 2007. godinu dobivaju se nove prognozne matrice sa sumom putovanja prikazanima u tablici T-3.
T- 3
Porast prometne potranje u odnosu na 2007. godinu Naselje Zagreb 1,00% 1,062 1,116 1,257 1,282 1,348 1,519 Prigradski prsten 4,00% 1,265 1,539 2,465 2,666 3,243 5,193 Ostatak Z i KZ 3,00% 1,194 1,384 1,974 2,094 2,427 3,461 Vanjsko podruje 6,00% 1,419 1,898 3,820 4,292 5,743 11,557 Matrica individualnog 2.295.932 2.790.692 3.320.692 5.251.258 5.698.403 7.033.669 12.049.125 Matrica javnog 1.263.620 1.385.193 1.500.923 1.848.222 1.917.951 2.110690 2.708.853
Godina 2007. 2013. 2018. 2030. 2032. 2037. 2049.
SAETAK

6 PROMETNI MODEL
Prometni model slui za modeliranje postojeeg stanja prometnog sustava i za prognoziranje budueg. Pomou modela se identificiraju prometni problemi u postojeem i planiranom stanju prometnog sustava. Prati se kretanje i razvoj prometnih problema s mogunou ponude varijantnih rjeenja, uz ispitivanje uinaka predloenih rjeenja i odabiranja one varijante koja daje najvee pozitivne uinke. Pod pojmom prometni problemi misli se na nedovoljnu razinu usluge prometnog sustava, nedovoljan kapacitet ili prometnu zaguenost. Prometni model u ovoj studiji ukljuuje vei broj naina ili modova prijevoza kao to su individualni i javni koji se nadalje dijeli na prijevoz putnika osobnim vozilima i autobusima javnog gradskog prijevoza, tramvajima i eljeznicom te prijevoz tereta teretnim vozilima. Cjelokupan prometni model izraen je uz pomo njemakog programskog paketa VISUM. 6.1 Prikupljanje podataka za izradu prometnog modela Prva faza u izradi prometnog modela je prikupljanje podataka. Upotrijebljeni su postojei podaci kao to su stalna i povremena brojenja prometa na cesti te brojenja putnika u javnom gradskom i eljeznikom prijevozu kao i podaci iz postojeih studija i projekata koji su raeni na podruju obuhvata ove prometne studije. Takoer su upotrijebljeni i statistiki podaci koji su nuni za generiranje putovanja. Od postojeih statistikih podataka na podruju Grada Zagreba obraeni su podaci o turistima u hotelima, posjetiteljima turistikih znamenitosti, podaci o uenicima osnovnih i srednjih kola, podaci o djeci u vrtiima, posjetiteljima kazalita, ueniki i studentski domovi te podaci o stanovnitvu razdijeljeni po dobnim skupinama. Obraeni su podaci o zaposlenom stanovnitvu i radnim mjestima te podaci o mjestu obrazovanja, tako da su i ovi podaci ukljueni u prometni model. 6.2 Provedena istraivanja Istraivanja provedena na terenu su: anketa prometa na cesti, brojenje prometa i mjerenje brzine prometnih tokova. Anketa vozaa cestovnih motornih vozila provedena je na cestama irega gradskog podruja. Pitanja su se odnosila na putnike i robu. Pitanja, koja se odnose na putnike, su o izvoru i cilju putovanja, svrsi, uestalosti, broju putnika, broju mjesta, vrsti vozila i uestalosti putovanja, itd. Pitanja koja se odnose na robu su o mjestu utovara i istovara tereta, koliini tereta, nosivosti vozila itd. Anketa prometa je provoena u dva navrata: u ljeto i jesen 2007, po etiri dana u vremenu od 6.00 do 19.00 sati u ljeto i od 7.00 do 19.00 u jesen. Podruje na kojem se provodila anketa je obuhvatilo 17 lokacija u dva smjera na irem podruju grada Zagreba. Istodobno s provoenjem ankete provodilo se i runo brojenje prometa koje je sastavni dio cjelovitog istraivanja prometa na terenu. Brojenje je raeno tako da se razlikovalo 8 vrsta vozila. Provedena anketa unesena je u elektronski oblik i kreirane su dvije baze podataka: anketna i brojaka, nakon ega e uslijediti opsena obrada ovih baza podataka. Provedeno je mjerenje brzina prometnih tokova na svim vanijim prometnicama na irem podruju grada Zagreba kao i u samom gradu. Ovi podaci su neophodni za kalibraciju modela. 6.3 Prometne zone Podruje obuhvata modela je Grad Zagreb i susjedne dvije upanije: Krapinsko-zagorska i Zagrebaka upanija. Unutar ovog podruja formirane su prometne zone koje definiramo granicama i centroidom zone. Centroid zone je toka unutar granica prometne zone koja predstavlja glavni centar prometnih aktivnosti i obino je to najvee naselje. Nadalje se prometne zone sastoje od atributa koji slue za generiranje putovanja. Grad Zagreb je modeliran na razini statistikih krugova koje je definirao gradski Odjel za statistiku i njih ima 511, a susjedne dvije upanije modelirane su na razini opina kojih ima ukupno 66. Postoji jo i est vanjskih zona koje predstavljaju vanije prometne koridore koji omoguavaju prometno povezivanje naeg podruja obuhvata sa okolnim prostorom. 6.4 Model mree
Cestovna i eljeznika mrea u modelu predstavljena je kao sustav vorova i spona u mrei. Atributi spona su kapacitet, brzina ili vrijeme putovanja te duljina spone. Atributi vorova su mogunosti skretanja na raskriju. Obuhvaeno je vie od 5700 km postojee mree i vie od 3600 vorova u mrei. Svi vorovi i spone su u stvarnim geografskim koordinatama i oni su georeferencirani sa svojim atributima.Za javni prijevoz modelirane su linije javnog gradskog prijevoza za tramvaje, autobuse i eljeznicu. Modelirana su i stajalita. Ukupna duljina linija je vie od 3300 km i vie od 1400 stajalita je modelirano. 6.5 Modeliranje putovanja Putovanja su modelirana po standardnom etvero-koranom modelu koji se sastoji od slijedeih faza: generiranje putovanja, distribucija putovanja, nainska podjela i dodjela putovanja. Generiranje ili stvaranje putovanja dijelimo na nastajanje i privlaenje putovanja. Varijable nastajanja putovanja koje su ukljuene u ovu studiju su stanovnitvo koje je podijeljeno na razliite socijalne skupine kao to su: zaposleni, nezaposleni i stanovnitvo koje se odnosi na obrazovanje itd. Varijable privlaenja putovanja su namjena povrina koju dijelimo na stambene, gospodarske i obrazovne i ostale namjene. Distribucija ili razdioba putovanja izmeu prometnih zona napravljena je prema gravitacijskom modelu to znai da je koliina putovanja izmeu dvije zone proporcionalna veliini zona, a obrnuto proporcionalna varijabli otpora putovanja. Za otpor putovanja uzima se vrijeme putovanja ili troak putovanja. Nainska podjela je podjela na naine (modove) putovanja koji su u ovoj studiji razdijeljeni na individualna i javna putovanja. Modove putovanja dijelimo na individualna putovanja ili putovanja osobnim vozilima te na javna putovanja autobusima, tramvajima i eljeznicom. Dodjela putovanja je postupak proputanja putovanja kroz prometnu mreu tako da svako putovanje pronae sebi najkrau rutu po kriteriju vremena putovanja. U funkciju dodjele putovanja ukljuena je i naplata cestarine na autocestama. Dodjela se izvrava simultano za sve naine prijevoza. Nakon prve dodjele postupak nije zavren nego je potrebno jo napraviti kalibraciju inteziteta prometnog optereenja na poznate podatke o brojenju prometa. Rezultat dodjele i kalibracije je prometno optereenje postojee prometne mree u baznoj ili polaznoj 2007. godini. 6.6 Intenzitet prometa Optereenje postojee prometne mree dobiveno je po sponama mree izraeno u broju prijevoznih sredstava tzv. prosjeni godinji dnevni promet (PGDP) ili u prosjenom dnevnom broju putnika u javnom prijevozu. U modelu optereenja su dobivena po svakoj sponi mrei i po smjeru. Na vorovima mree optereenja su dobivena po skretanjima vora a modelirane su i rampe, odnosno kraci na deniveliranim raskrijima u cestovnom prometu. U javnom prijevozu prometni inteziteti su modelirani po spomenutim modovima prijevoza a to su autobusi javnog gradskog prijevoza, tramvaji i Hrvatske eljeznice. Identifikacija i struktura modela Prometni model slui za modeliranje postojeeg i prognoziranog stanja prometnog sustava. U ovoj studiji prometni model ukljuuje vei broj naina i modaliteta prijevoza: individualni i javni, koji se dalje dijeli na prijevoz putnika autobusima, tramvajima i eljeznicom te prijevoz tereta teretnim vozilima. Primijenjeni model odgovara njemakom programskom paketu VISUM, a prati poznati etverokorani postupak: 1. 2. 3. 4. Generiranje putovanja Distribucija putovanja Nainska podjela Dodjela putovanja
U prvome koraku razmatrane su atribucije putovanja (generiranje: nastajanje i privlaenje) Nastajanje putovanja Stanovnitvo Zaposleni
SAETAK

Nezaposleni Obrazovanje Modeliranje putovanja Putovanja su modelirana po opisanom etverokoranom modelu. Dodjela se izvrava simultano za sve naine prijevoza. Za kalibraciju postojee prometne potranje uinjeno je vie iteracija simulacije. Zadovoljavajui rezultat predstavlja iteracija u kojoj je na glavnim kontrolnim tokama pogreka manja od 12%. Rezultat kalibracijske dodjele, koja ukljuuje i faktore dvostrukoga brojenja, jest prometno optereenje postojee prometne mree u 2007. godini. Slika 1 prikazuje intenzitet prometa na postojeoj mrei cestovnoga prometa. Slika 2 prikazuje dnevni broj na postojeoj mrei javnoga prometa.
Privlaenje putovanja Namjena povrina Stambene Gospodarske Obrazovne U drugome koraku se ukupan broj generiranih putovanja distribuira na odgovarajui broje zona obuhvaenih razmatranim podrujem. Rezultat je izvor-cilj matrica reda veliine broja zona. Zapravo se radi o zbroju vie matrica od kojih se svaka odnosi na vrst vozila i svrhu putovanja odnosno vrst robe. U treem se koraku ukupna putovanja dijele na vrste prijevoza: individualni (automobilski, pjeaki , biciklistiki), javni (autobus, tramvaj, eljezniki). U etvrtom koraku se pojedine vrste putovanja dodjeljuju modelom izabranim rutama odnosno pojedinim dionicama (sponama u modelu mree) mree. Prometne zone Ukupno je podruje promatranja podijeljeno u 1762 zone. Budui da se promatra utjecaj daljinskoga prometa na urbano, dapae metropolitansko podruje Grada Zagreba, potrebno je istodobno procijeniti koliine daljinskoga prometa (izvorino-ciljni i tranzitni) i unutranjeg (urbanog) prometa. Iz toga slijedi i podjela razmatranoga podruja: 1 - 511 512-1632 1633-1751 Statistiki krugovi Zagreba naselja u upaniji Krapinsko-zagorskoj i upaniju Zagrebaku opina za upanije 3,4,5,6 i 7 tj 3. Sisako-moslavaka 4. Karlovaka 5. Varadinska 6. Koprivniko-krievaka 7. Bjelovarsko-bilogorska 1752-1759 ostale upanije u Hrvatskoj 1760-1768 sve ostale zone izvan Hrvatske. N Slici 2p. prikazano je podruje generiranja prometa podijeljeno u 1768 zona. U modelu mree zonu simulira centroid zone, toka unutar granica prometne zone koja predstavlja teite prometnih aktivnosti i obino je to najvee naselje. Centroidu u simulacijama pripadaju atributi generiranja putovanja navedeni u prethodnoj toci. Model mree Cestovna i eljeznika mrea u modelu predstavljena je kao sustav vorova i spona u mrei. Atributi spona su kapacitet, brzina ili vrijeme putovanja te duljina spone. Atributi vorova su mogunosti skretanja na raskriju. Svi vorovi i spone su u stvarnim geografskim koordinatama i oni su georeferencirani sa svojim atributima. Za javni prijevoz modelirane su linije javnog gradskog prijevoza za tramvaje, autobuse i eljeznicu sa svojim stajalitima. Na Slici 3p. prikazana je razmatrana mrea cestovnih i eljeznikih prometnica postojee stanje izgraenosti 2007. godine. U daljnjim razmatranjima ova mrea se oznaava m0. Ukupna duljina spona postojee mree sadri 22444 km (ukljuujui mreu prometnica javnog prijevoza) i 9028 vorova (ukljuujui 1762 centroida). Mrea javnoga prijevoza ukljuuje 156 linija s 1423 stajalita.
7 STRUKTURA BUDUE PROMETNE MREE

Budua prometna mrea obuhvaa ire podruje grada Zagreba i okolnih upanije, sadrava mreu daljinskog cestovnog i eljeznikog prometa, te gradskog i prigradskog individualnog i javnog prometa. U koncepciji prometne mree daljinski promet e se izmjestiti izvan grada, tako da ne optereuje gradsku mreu, bilo cestovnu, bilo eljezniku. Tamo gdje su, napr. kod eljeznice, koridori daljinskog putnikog prometa zajedniki s gradsko-prigradskom eljeznicom, predvieni su odvojeni sustavi. 7.1 Daljinski cestovni promet Grad Zagreb izvorite je i cilj mnogim prometnim putovanjima koja se danas ostvaruju preko pet autocestovnih pravaca. Svi oni zavravaju ili zapoinju na obodnoj junoj prometnici; postojeoj zagrebakoj obilaznici. Autocesta A1 ujedno i autocesta A6, preko vorita Luko povezuje Zagreb sa Splitom, a isto tako i drugim smjerom za Rijeku. Autocesta A3, preko vora Jankomir povezuje Zagreb s Breganom i dalje Ljubljanom. Od Jankomira do vorita Ivanja Reka protee se dio A3 kao zagrebaka obilaznica, a od Ivanje Reke nastavlja se autocesta A3 prema Slavoniji, i dalje graninom prijelazu Bajakovo. Autocesta A2 u voritu Jankomir povezuje Zagreb s Krapinom i dalje graninim prijelazom Macelj sa Slovenijom u smjeru Maribora. Autocesta A4, preko vorita Ivanja Reka povezuje Zagreb s Varadinom i dalje preko graninog prijelaza Gorian s Maarskom. Ove su sve autoceste ve izgraene i nalaze se u sustavu postojee prometne mree ireg podruja grada Zagreba. Autocesta A11 trenutno je u izgradnji, i povezivat e grad Zagreb, preko vorita Jakuevec sa Velkom Goricom i u nastavku s gradom Siskom. Sve ove autoceste zavravaju na zagrebakoj obilaznici. Cestovni promet na irem podruju grada Zagreba, Zagrebake i Krapinsko-zagorske upanije bit e u prometnoj mrei predmetne studije zastupljen postojeom zagrebakom obilaznicom, novim autocestovnim obilaznim koridorima, dravnim cestama, brzim cestama, kao i upanijskim i znaajnijim lokalnim cestama. Postojea obilaznica bit e u prometnom modelu tretirana u varijanti postojee irine kolnika i u varijanti poveanog kapaciteta, u smislu dogradnje jo jednog prometnog traka za svaki smjer dananjeg kolnika. Razmotrit e se i dva nova koridora autocestovne obilaznice juno i sjeverno od grada Zagreba. Novim koridorima bi se osigurao kontinuirani tranzitni prolaz daljinskog prometa bez zaustavljanja prometa koja su danas prisutna na naplatnicama Luko, Ivanja Reka, Zaprei ili Popovec. 7.1.1 Juni koridor nove obilaznice Primarni cilj june obilaznice je odvajanje tranzitnog od gradskog prometa i njegovo preusmjeravanje oko Zagreba. Poetak odvajanja, a ujedno i poetak junog koridora zagrebake obilaznice, predvien je u voritu Luka, gdje bi se tranzitni promet odvajao od autoceste A2, a onaj sa ciljem u Zagrebu bi iao postojeom autocestom A2, na naplatu. Nakon toga, koridor prolazi zapadno od Zapreia, te preko predvienih vorita Pua i ibice, prelazei Savu dolazi do interregionalnog vorita Gradna gdje se kria sa autocestom A3. Dalje trasa, nastavlja na jug, te prolazei tunelom Molvice ispod Svete Nedelje, stie do Rakovog Potoka, gdje skree na jugoistok i presijeca se sa autocestama A1 i A6 u interregionalnom voritu Horvati. Preko predvienih novih vorita Dragonoec i Markuevec Turopoljski, nastavlja prema interregionalnom voritu Mraclin u kojem se kria s autocestom A11. Iza vorita Mraclin, trasa skree na sjeveroistok prema Rakitovcu i trima mostovima prelazi kanal Sava-Odra, rijeku Odru i rijeku Savu, da bi dola do interregionalnog vorita u Ivani Gradu kojim se ponovno povezuje sa autocestom A3. Dalje, nastavlja na sjever do Sv. Helene i krianja sa A4. Ukupna duljina ove nove trase autoceste je priblino 100 km.
SAETAK

Juna obilaznica je predviena kao autocesta sa po dva vozna traka, irine 3,75 m, i zaustavnim trakom, irine 2,50 m, u svakom smjeru. Kolnici su meusobno odijeljeni razdjelnim pojasom irine 4,00 m. 7.1.2 Sjeverni koridor nove obilaznice Sjeverni koridor poinje u voritu Komin gdje se odvaja od autoceste A4. Na duljini od deset kilometara, trasa mostom prelazi rijeku Bedenicu i prolazei kroz pet tunela, ukupne duljine oko 2000 m, vijaduktom prelazi eljezniku prugu TE Jertovec, te dolazi do vorita Konjina, gdje se kria sa planiranom cestom prema Breznikom Humu. Slijedeih petnaestak kilometara trasa prolazi dolinom rijeke Krapine, te preko vorita Zlatar Bistrica dolazi do vorita Bedekovina. Na tom potezu, trasa je uglavnom u nasipu, te, osim vorita, nema drugih objekata. U voritu Bedekovina, planiran je odvojak prema Gubaevu (na A2) kao brza cesta. Iza vorita Bedekovina, trasa mostom prelazi rijeku Krapinu, a zatim vijaduktom prelazi eljezniku prugu i obilazi Bedekovinu. Tu ponovo dolazi na zahtjevan teren, te preko pet tunela, ukupne duljine oko 1500 m dolazi do autoceste A2 s kojom se spaja u novoplaniranom voritu Mirkovec. Ukupna duljina trase je oko 32 km. Potrebna detaljnija dalja istraivanja ovog koridora, trebala bi pokazati dali bi se sjeverni koridor trebao graditi kao autocesta ili kao brza cesta. Istraivanja u ovoj studiji pokazuju da juni koridor ima vei potencijal za autocestu, to u tom sluaju znai da u narednom planskom periodu sjeverni koridor zadovoljava prometne potreba i kao brza cesta s dva odvojena kolnika. 7.1.3 Ostala planirana mrea u podruju obuhvata Planirani koridori cesta iz dravnog i upanijskog programa, bazirani su na programima Hrvatskih cesta, upanijskih uprava za ceste, vaee prostorno-planske dokumentacije upanija i gradova, trenutnih izmjena i dopuna iste ili su novo planirani koridori u kontekstu uspostavljanja cjelovite mree i prometnih potreba koje proizlaze kao rezultat prometnog modeliranja ire mree. Program dravnih cesta obuhvaa planirane pravce u Krapinsko-zagorskoj, Zagrebakoj i Sisakomoslavakoj upaniji. Na primjer, planiran je kontinuitet dravne ceste D1 na potezu od Krapine, preko Zaboka (nuna obilaznica) s obilaskom Zagreba i uklapanjem u postojeu trasu D1 kod Rakovog potoka. Takoer su planirani koridori od Zaretja preko Ivanca prema Varadinu, kao i od Ivanca prema Trakoanu i Maclju Ova dva koridora razmatrana su u profilu brze ceste (definirano planskom dokumentacijom). Planirana je i juna obilaznica Zapreia, spoj D. Zdenine (ac Zagreb - Karlovac) prema Jamnici i dalje prema SM, koridori od Vrbovca prema Bjelovaru i Koprivnici, od Komina prema Konjini, od Kaine prema Zlatar Bistrici i dalje prema Ivancu, itd. Dopunjen je i sustav upanijske mree u skladu s planovima i iskazanim interesom upanijskih uprava, te je na taj nain osiguran "vanjski cestovni prsten " meu gradovima u upaniji koji omoguava komunikaciju meu gradovima i sreditima unutar upanije, a da se ne ulazi u grad Zagreb i ne optereuje gradska mrea. Detaljniji prikaz planiranih koridora dat je u grafikim prilozima. 7.2 Daljinski eljezniki promet Kapaciteti za odravanje prijevoznih sredstava Tvornica eljeznikih vozila Gredelj u Trnju i Vukomercu Dizel i elektro depo u Zagreb Gl. kol. i u Zagreb RK Radionica za odravanje putnikih vagona u Zagreb Gl. kol. Radionica za ienje i njegu putnikih vagona u Zagreb Gl. kol. Radionica za odravanje teretnih vagona u Zagreb RK Kapaciteti za odravanje pruga i elektro-tehnikih postrojenja slabe i jake struje smjeteni su uglavnom na podruju Zagreb Gl. kol. i Zagreb RK. Zagrebaki eljezniki vor nalazi se na sjecitu vanih paneuropskih koridora Vb, X i Xa. Na tim se koridorima u budunosti oekuje veliki intenzitet tranzitnog teretnog prometa (prema podacima detaljne studijske dokumenatcije koja je izraivana za te potrebe). eljezniki vor Zagreb sainjavaju pruge: DG - Savski Marof - Zagreb Gk Zagreb Gk Dugo Selo Zagreb Gk Sisak - Novska Zagreb Gk Karlovac - Rijeka Sesvete Sava (rasput.) Sava (rasput.) Zagreb Rk Zagreb Klara Zagreb Rk Zagreb Klara (karlovaka pruga) Zagreb Klara Delta (rasput.) Zagreb Zk Trenjevka (rasput.) ulinec (rasput.) Zagreb Resnik Sava (rasput.) Velika gorica Zagreb Rk Mievac (rasput.) Zagreb Klara (Mlaka rasp.) Zagreb Rk (sisaka pruga) Zagreb Rk (otp. skupina) Zagreb Rk (prijem. skupina)
U sastavu vora Zagreb nalaze se slijedei vei kolodvori: Zagreb Glavni kolodvor sredite putnikog prometa Zagreb Ranirni kolodvor tehnoloko sredite teretnog prometa Zagreb Zapadni kolodvor putniki i teretni terminal, Zagreb Istoni kolodvor - eljezniki kargo terminal Zagreb Borongaj (bivi ranirni kolodvor) mogua lokacija budueg prirunog tehniko-putnikog kolodvora Ostali kolodvori (stajalita) u voru Zagreb su: Savski Marof granini kolodvor sa Slovenijom Podsused Tvornica prikljuni kolodvor za buduu samoborsku prugu i zapadnu obilaznu prugu Vrape - privremeni kontejnerski terminal rnomerec veza na industrijske kolosijeke Dugo Selo rasputnica pruga prema Novskoj i Botovu DG Resnik veza na industrijske kolosijeke itnjak veza na industrijske kolosijeke, Zagreb Klara veza Zagreb RK na rijeku i sisaku prugu Hrvatski Leskovac i Velika Gorica granini kolodvor vora
Stajalita putnikih vlakova u gradskom i prigradskom prometu: Na pruzi Savski Marof Dugo Selo: Sutla, Brdovec, Zaprei Savska, Podsused, Gajnice, Vrape, Kustoija, Maksimir, Trnava, ulinec, Sesvetski Kraljevec Na pruzi Zagreb Karlovac: Remetinec, Horvati, Mavraii, Zdenina, Desinec, Jastrebarsko, Domagovii Na pruzi Zagreb Sisak: Klara, Odra, Mraclin, Turopolje
SAETAK

eljeznike pruge u Hrvatskoj, ovisno o njihovu prometnom znaaju, odnosno tehnolokoj opremljenosti i tehnikoj uinkovitosti, razvrstane su u tri kategorije: M pruge od znaaja za meunarodni promet R pruge od znaaja za regionalni promet L pruge od znaaja za lokalni promet Sve pruge u sustavu zagrebakog eljeznikog vora od meunarodnog su znaaja, jer se nalaze na paneuropskim prometnim koridorima i njihovim ograncima. Od ukupno deset definiranih paneuropskih prometnih koridora i njihovih grana, Hrvatskom prolazi X. koridor i njegov ogranak X.a* i dvije grane V. koridora, a to su V.b i V.c. Navedeni koridori odnose se na kopnenu eljezniku i cestovnu infrastrukturu. Osim njih Hrvatskom prolazi i VII. koridor koji se odnosi na Dunavski plovni sustav. Paneuropski koridori koji prolaze kroz Zagreb: X. koridor: Salzburg Ljubljana Zagreb Beograd Skoplje Solun Ogranak koridora X.a*: Graz Maribor Krapina Zagreb V.b koridor: Budimpeta Zagreb Rijeka Svaki od navedenih paneuropskih prometnih koridora, pored meunarodnog znaaja, ima izuzetno vanu ulogu i u koncepciji globalnog prometnog sustava na irem podruju Zagreba. Osnovni princip kojim se analizirao eljezniki promet u okviru rjeavanja integralnog prometnog sustava u ovoj studiji sastoji se u izmjetanju teretnog prometa to dalje od centra grada kojim danas prolazi. Na taj nain bi se rijeio problem daljinskog teretnog prometa koji danas optereuje zagrebaki prometni vor. Predviena je izgradnja nove obilaznice oko grada u okviru novog koridora zapadne obilazne pruge kao dijela X koridora i junog dijela prstena pruge prema istoku, kao dijela Vb koridor prema Maarskoj (projekt u realizaciji), te jugoistono nastavak X koridora. Koridor je to obilazne pruge za teretni promet, koji bi se u budunosti izmjestio iz samog centra grada, uz dislokaciju postojeeg ranirnog kolodvora na novu lokaciju juno od grada. Nova bi se teretna eljeznika pruga maksimalno vodila u zajednikom junom koridoru s obilaznom autocestom, dok se na zapadu, zbog prostornih i reljefnih ogranienja ne moe zadrati koncepcija zajednikog koridora autoceste i pruge. Daljinski i prigradski putniki eljezniki promet bi zadrao trasu postojee pruge uz njezinu denivelaciju na podruju grada; na dijelu od Borongaja do zapadnog kolodvora. Takva koncepcija e zahtijevati promjenu postojeeg glavnog eljeznikog kolodvora, s manjim dislociranjem sa sadanje lokacije neto istonije te eventualno njegovo funkcionalno objedinjavanje s postojeim autobusnim kolodvorom. 7.3 Gradski i prigradski promet Promet na irem i uem podruju grada se razmatra u sveobuhvatnoj prometnoj mrei preko cestovnog i eljeznikog-tranikog sustava, odnosno preko javnog i individualnog prometa. 7.3.1 Javni gradski promet Javni gradski promet je koncepcijski postavljen u okviru sveobuhvatnog prometnog modela na nain i s ciljem da se povea ponuda i kapacitet javnog prijevoza kako bi se podigla kvaliteta usluge javnog prijevoza, to bi dovelo do smanjenja udjela individualnog prometa u gradu. Javnim gradskim i prigradskim prometom su obuhvaeni prometni sustavi prigradske i gradske eljeznica Hrvatskih eljeznica, tramvaj ZET-a, autobus ZET-a, te gradski traniki sustav (metro). 7.3.1.1 eljezniki gradski i prigradski promet U sastavu eljeznikog vora Zagreb nalazi se 15 postojeih eljeznikih pruga ukljuujui spojne i vezne dionice ukupne duljine 192,6 km. Sve one su svrstane u kategoriju pruga od meunarodnog znaaja zato to se nalaze na paneuropskim prometnim koridorima X., ogranku koridora X.a*, i V.b ili spojnim prugama na te koridore. Glavnu okosnicu eljeznikog vora ine pruge DG - Savski Marof Zagreb Gk i Zagreb Gk Dugo Selo, koje su dvokolosijene, dok su sve preostale pruge jednokolosijene izuzev dionice Sesvete Zagreb Rk, koja je takoer dvokolosijena. Nagibni parametri na glavnim i spojnim prugama zagrebakog vora su povoljni i nalaze se u granicama ispod 7 . Osovinski pritisak na svim prugama je 22,5 t/os to je takoer povoljno. Sve pruge u voru su elektrificirane monofaznim sustavom 25 kV 50 Hz. Na glavnim prugama sustav osiguranja je APB, dok je na veznim prugama sustav relejnog osiguranja s meu-kolodvorskom ovisnou. Najvei problem u sustavu osiguranja je Zagreb Gk, koji je opremljen zastarjelim tehnikim rjeenjem, starim vie od 50 godina i koji se ne moe uklopiti u suvremene sustave upravljanja prometom. Maksimalne brzine na glavnim prugama zagrebakog vora se kreu od 80 do 120 km/h, to uglavnom zadovoljava prometno-tehnoloke potrebe. Brzine na veznim prugama se kreu od 35 do 60 km/h, ovisno od radijusa zavoja, to takoer zadovoljava prometno-tehnoloke potrebe, jer se radi o relativno kratkim relacijama.
SAETAK
Slika 7.1. Postojei "eljezniki vor Zagreb"
SAETAK

Tablica 7.1. Struktura eljeznike mree vora Zagreb Duljina km DG - Savski Marof - Zagreb Gk Zagreb Gk Dugo Selo Zagreb Gk Sisak Zagreb Gk Karlovac Sesvete - Velika Gorica Zagreb Klara (RK) Sava (sjev) Zagreb Klara (RK) Sava (ju) Zagreb Rk Zagreb Klara (Ka) Zagreb Rk Zagreb Klara (Si) Zagreb Klara Delta (rasput.) Zagreb Zk Trenjevka (rasput.) ulinec Resnik (rasput.) Zagreb 26,7 20,8 49,9 52,6 16,4 5,7 5,7 1,3 1,1 2,4 1,6 1,7 1,3 2,7 2,7 Nagib pruge 5 5 5 7 5 4 4 3 3 2 3 3 3 5 5 Osovin. pritisak t/os 22,5 22,5 22,5 22,5 22,5 22,5 22,5 22,5 22,5 22,5 22,5 22,5 22,5 22,5 22,5 Tablica 7.2. Prijevozna sposobnost pruga zagrebakog vora Dnevni broj vlakova po voznom redu put. APB APB APB APB APB Relej. Relej. Relej. Relej. MO MO MO Relej. Relej. Mehan. 80/120 100 70/120 100 60/80 35 36 35 35 60 60 50 35 35 20 3. 3.1. 3.2. Sesvete - Velika Gorica Sesvete Sava (rasp) - RK RK Sava (rasp) - Sesvete 2 2 66 67 68 69 142 142 48 48 2. 2.1. 2.2. Zagreb GK. - Dugo Selo Zagreb GK (RK) - Dugo Selo Dugo Selo - Zagreb GK (RK) 89 91 32 26 121 117 180 192 67 61 1. 1.1. 1.2. Savski Marof - Zagreb GK Savski Marof - Zagreb GK (ZK) Zagreb GK (ZK) - Savski Marof 79 75 21 22 100 97 149 129 67 75 ter. ukupno Propusna mo pruge vl./dan Iskorit. propusne moi %
Red. broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.
Pruga
Sustav elektrif. 25 kV 50Hz 25 kV 50Hz 25 kV 50Hz 25 kV 50Hz 25 kV 50Hz 25 kV 50Hz 25 kV 50Hz 25 kV 50Hz 25 kV 50Hz 25 kV 50Hz 25 kV 50Hz 25 kV 50Hz 25 kV 50Hz 25 kV 50Hz ne
Nain osigur.
Dozvolj. brzina
Red. br.
Pruga
4. 5.
Zagreb GK (ZK, RK) - Karlovac Zagreb GK (ZK, RK) - Sisak
41 30
17 30
58 60
99 87
59 69
Zagreb Rk Mievac (rasput.) Zagreb Rk (OS) Zagreb Rk (PS) Zagreb Borongaj Zagreb Ist. kol.
Najvei koeficijent iskoritenja ima pruga Zagreb Savski Marof 75%. Tako visoki koeficijent iskoritenja pokazuje da na ovoj dionici razina usluge nije zadovoljavajua i da je potrebno poduzeti odgovarajue mjere za poveanje njene prometne uinkovitosti. eljezniki vor Zagreb nalazi se unutar podruja omeenog kolodvorima Dugo Selo, Velika Gorica, Hrvatski Leskovac i Zaprei. Naelno se moe rei da je eljeznika infrastruktura dobro ukomponirana u urbanu strukturu grada Zagreba. Glavne eljeznike linije prolaze kroz sredinji prostor grada ime je omoguena velikom broju itelja dobra komunikacija s eljeznikim prometom. To se posebno odnosi na prugu Dugo Selo Zagreb Zaprei, koja je gotovo idealno postavljena u odnosu na potrebe gradskog i prigradskog putnikog prometa. Osnovu vora ine eljeznike pruge Zaprei-Zagreb Glavni kolodvor-Dugo Selo, Hrvatski Leskovac-Zagreb Glavni kolodvor, Velika Gorica-Zagreb Glavni kolodvor i istona obilazna pruga Velika Gorica-Sesvete. U voru postoji i odreeni broj kraih spojnih pruga. Transportni rad obavlja se u 14 kolodvora vora Zagreb koji su svi otvoreni za robni rad, dok se prijam i otprema putnika vri u 8 kolodvora. Za putniki promet otvoreno je 10 stajalita. Putniki promet u voru organiziran je tako da svi putniki vlakovi poinju/zavravaju vonju na Zagreb Glavnom kolodvoru ili ga tranzitiraju. Zagreb Glavni kolodvor je sredinji kolodvor vora u putnikom prometu. U njemu otpoinju i zavravaju vonju vlakovi na domaim i meunarodnim linijama, dok dio meunarodnih vlakova, nakon zadravanja zbog izlaska i ulaska putnika, tranzitira kolodvor. Glavni putniki terminal Zagreb GK, povoljno je smjeten u odnosu na prometne potrebe grada Zagreba. Lociran u neposrednoj blizini ueg sredita Zagreba on u potpunosti zadovoljava potrebe putnika, kako u daljinskom, tako i u gradskom i prigradskom prometu. U
Propusna mo pruga i njihova iskoritenost za obim prometa, koji je ostvaren u 2007. godini prikazani su u tablici 7.2., na osnovu koje se moe konstatirati da su pruge u voru Zagreb iskoritene od 48% do 75%.
SAETAK

novoj koncepciji prometa, postoji mogunost izgradnje nove zgrade eljeznikog kolodvora na priblino istoj lokaciji, uz mogunost objedinjavanja s autobusnim kolodvorom. Zagreb Glavni kolodvor je otvoren za prijem i otpremu putnika i vagonskih poiljaka, sa svim prometnim i komercijalnim operacijama, izuzev poiljaka opasnih tvari po odredbama RID-a, osim dizel goriva za Jedinicu vue vlakova Zagreb. Prema zadai u reguliranju prometa Zagreb Glavni kolodvor je rasporedni kolodvor i objavljuje sve promjene u prometu putnikih vlakova na rasporednim odsjecima koji se odreuju PU H-a Zagreb uz vozni red. Prema koncepciji zastupljenoj u ovoj studiji, gradski i prigradski eljezniki promet ostvario bi se uz trasu daljinskog putnikog prometa (etverokolosjena pruga), a bio bi realiziran na dijelu od Savskog Marofa Zapreia na zapadu do Dugog Sela na istoku. U Podsusedu je planiran odvojak nove pruge prema Svetoj Nedelji, Samoboru i Bregani. Prema jugu je planirana etvero-kolosjena obilazna pruga prema Horvatima. Nastavno trasom postojee dvo-kolosjene pruge, prigradska linija nastavlja dalje prema Jastrebarskom i Karlovcu, na jugozapadu. U smjeru jugoistoka, gradska pruga bi povezivala Glavni kolodvor i Veliku Goricu, a dalje prigradska dvokolosjena pruga do Siska. Isto tako, u prometnoj mrei bila bi ukljuena pruga Sesvete-Velika Gorica. Dakle, na podruju grada Zagreba, eljeznika pruga bi bila denivelirana u smjeru istok-zapad od Zapadnog kolodvora (ili dalje Podsuseda ako se to pokae prometno opravdanim) do Borongaja, a prema jugu na podruju Savske ceste do novog-dograenog mosta preko Save, odnosno Delte). Deniveliranjem pruge u cijelosti na uem gradskom podruju, omoguila bi se cestovna i pjeaka protonost, a izmjetanje pojedinih servisnih sadraja H koji su danas smjeteni ili su bili donedavno smjeteni uz postojeu prugu na podruju grada Zagreba, omoguilo bi se i proirenje prometnica na dijelu istok-zapad i prenamjena osloboenog prostora. Isto tako, premjetanje ranirnog kolodvora junije, uz trasu nove june obilazne pruge, podruje dananje lokacije ranirnog kolodvora na Jakuevcu moe se ukinuti ili prenamijeniti za potrebe robno-distribucijskog logistikog centra, koje sainjavaju eljezniki cargo terminal, kontejnerski terminal, RO-LA terminali i sl. U drugoj alternativi, kapaciteti tog kolodvora bili bi znatno reducirani, ime bi se oslobodio odreeni prostor za potrebe grada. Etapnost izgradnje zagrebakog eljeznikog vora Veliki eljezniki vorovi, kao to je zagrebaki, ne mogu u cijelosti biti izvedeni odjednom pa je potrebno iznai rjeenje koje e biti mogue etapno graditi. Prioriteti izvoenja pojedinih etapa takoer su bitni. Zato je potrebno paljivo odrediti prioritete, tako da se prvenstveno sanira postojee loe stanje kapaciteta, a zatim pristupi sustavnom otklanjanju uskih grla u prometnom sustavu. Pri tome treba voditi rauna da se svaka etapa moe staviti u funkciju tj. da bude tehniki i tehnoloki zaokruena cjelina, koja e poluiti odgovarajue uinke u prijelaznom periodu do konane izgradnje. Gotovo je suvino rei da se svaka etapa mora uklapati u konano rjeenje i da prilikom njenog koncepcijskog osmiljavanja treba voditi rauna o maksimalnom koritenju postojeih kapaciteta. Jednako tako, pojedine etape izgradnje eljeznikog vora moraju biti usuglaene s etapama razvoja s drugim kapitalnim objektima eljeznice, kao to su rekonstrukcija i modernizacija pruge, elektrifikacija pruge, izgradnja suvremenih sustava upravljanja prometom, izgradnja nove prometne infrastrukture i drugo. Realizacija izgradnje i modernizacije pruga i kolodvora na irem podruju Zagreba, kojima bi se zadovoljile potrebe kako daljinskog teretnog i putnikog prometa, tako i gradsko-prigradskog prometa moe se podijeliti u tri globalne etape: 1. etapa do 2012. god. Izgradnja pruge Podsused-Samobor-Bregana Izgradnja novog tehnikog putnikog kolodvora na podruju Vukomerca uz TV Gredelj Rekonstrukcija i modernizacija Zagreb Glavnog kolodvora (privremeno rjeenje zbog ugradnje novog sustava osiguranja) Izgradnja novih i modernizacija postojeih stajalita za gradski i prigradski promet ukljuujui i parkiralita za osobne automobile na rubnim podrujima Grada Zagreba Izgradnja novih kapaciteta za odravanje prijevoznih sredstava na podruju Vukomerca (preseljenje Gredelja iz Trnja, TPK sa Borongaja) 2. etapa od 2013. god. do 2018. god Izgradnja nove dvokolosijene pruge Hrvatski Leskovac - Karlovac Izgradnja intermodalnog logistikog centra na podruju juno od prijemne skupine Zagreb Ranirnog kolodvora Izgradnja obilazne pruge Zaprei-Horvati-Turopolje-Dugo Selo Izgradnja Cargo centra uz zranu luku Dogradnja drugog kolosijeka uz postojeu prugu rasputnica Trenjevka - Velika Gorica Dogradnja drugog kolosijeka na dionici Sava rasp.-Velika Gorica Dogradnja kolosijeka Glavni kolodvor - rasputnica Trenjevka Izgradnja nove obilazne pruge oko Velike Gorice (istono) - Zrana luka Zagreb Izgradnja pruge Glavni kolodvor-Autobusni kolodvor-Domovinski most-Zrana luka Izdizanje pruge Heinzelova-Zapadni kolodvor i rasputnica Trenjevka-Savski most Dogradnja dva kolosijeka od rasputnice Trenjevka do Savskog mosta Dogradnja drugog kolosijeka rasputnica Delta-Horvati Izgradnja nove dvokolosijene pruge uz postojeu prugu Savski Marof-Zaprei-Glavni kolodvor-Dugo Selo (prva faza) Rekonstrukcija Zagreb Glavnog i Zagreb Zapadnog kolodvora prema konano usvojenoj varijanti Izgradnja Savskog mosta (dvokolosijeni) Izgradnja novog ranirnog kolodvora uz junu obilaznu prugu na podruju Turopolja 3. etapa od 2019. god do 2030. god: Izgradnja nove dvolokosijene pruge Zaprei-Zagreb gl. kol. - Dugo Selo uz postojeu dvokolosijenu prugu (nastavak na prvu fazu)
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
Svaka od navedenih faza predstavlja zaokruenu tehniko-tehnoloku cjelina, koja se odmah nakon zavretka izgradnje moe staviti u funkciju. 7.3.1.2 Tramvajski sustav Tramvajski transportni sustav analiziran je u studiji na osnovi postojee tramvajske mree ZET-a. Na podruju grada je analizirano 15 tramvajskih linija sa svim stajalitima. Spajanjem tramvajskih stajalita dobivene su rute pojedinih tramvajskih linija, ukupne duljine 294 km. Duljina trasa tramvaja ZET-a iznosi 66 km. Postojea mrea tramvaja se u planiranom sustavu javnog prijevoza nadopunjuje ekstenzijama tramvaja, ija je realizacija planiranau etapama. 1. etapa do 2012. god. a. Ekstenzija Rotor-Jadranska (Blato) b. Remiza Blato c. Ekstenzija Vukovarska-Tratinska 2. etapa od 2013. god. do 2018. god 3. etapa od 2019. god do 2030. god a. Ekstenzija Sarajevska do Av. Dubrovnik b. Ekstenzija produena Vukovarska (od Ul. rnomerec-Vrapanska do Jadranske ( Blato).
SAETAK

7.3.1.3 Autobusni sustav Transportni sustav javnog prometa obuhvaa u predmetnoj studiji sve autobusne linije ZET-a. Prometnim modelom je obuhvaena 131 postojea linija koje sa svim povezanim stajalitima predstavljaju rutu od ukupno 2511 km. Ukupna duljina trase svih analiziranih autobusnih linija je 676 km. Studijom se nije, u planiranoj mrei, poveavao broj autobusnih linija, budui da je ponuda javnog prometa upotpunjena novim transportnim sustavom metroa. Prometna analiza pokazuje da e nakon uvoenja novog javnog transportnog sustava metroa doi do redukcije potrebnih kapaciteta autobusa, tako da je mogue da e se neke linije i ukinuti. 7.3.1.4 Gradski traniki sustav (metro) Jedan od zadataka prometne studije izraen je kroz potrebu dopune ponude javnog prometa uvoenjem metroa, dijela prometnog sustava koji bi deniveliranim tranikim sustavom (podzemnim, podzemno-nadzemnim) poveao kapacitet prometa u segmentu javnog prijevoza, preuzimanjem dijela ostalih transportnih sustava javnog prometa. Novi metro sustav, uslijed svoje atraktivnosti putovanja imao bi odreeni utjecaj i na smanjenje prometnog optereenja u dijelu individualnog gradsko-prigradskog prometa. Buduim tranikim sustavom u planiranim etapnim realizacijama ostvarila bi se veza istok-zapad, sjever jug, s moguim prstenom unutar grada, te povezivanjem zrane luke preko Domovinskog mosta, a isto tako i Velike Gorice. Metro mrea koja je analizirana prometnim modelom, sastoji se od 3 (4) metro linije : M1 linija JUG-SJEVER M1` linija M2 linija ZAPAD-ISTOK M3 linija-KRUNA (M4) prikljuna linija DOLJE-STUBIKE TOPLICE, BUZIN - MLAKA Linija jug-sjever (M1) povezivala bi Buzin, Aveniju Dubrovnik, te preko Save na GK Linija M1` povezivala bi Aveniju Dubrovnik, preko Save na Kruge, Aveniju grada Vukovara-trg Kralja Tomislava na Kaptol-Gupevu Zvijezdu-Mihaljevac i Dolje. Metro-linija zapad-istok, povezivala bi korpikovu - Ivane Brli-Maurani - Zagrebaku - Republike Austrije - Frankopansku - Trg .N. . Zrinskog - Drakovievu ubievu - Maksimir - OporovekuGriansku - Dankoveku (Dubec). Metro-linija prsten povezivala bi Zvijezdu-MirogojBolnicu RebroMaksimir-Radniku-VatikanskuTrnsko-Remetinec-preko Save-Jarun-Horvaansku-Baruna Filipovia-estinski dol-Pantovak-Tukanac. etvrta metro-linija mogla bi se odnositi na Dolje-Stubike Toplice-Hum Zaboki, te na jugu produetak-Buzin-Mlaka. Metro linije zapad-istok i jug-sjever planirane su tako da omoguuju izmjenu sredstava H, s autobusnim terminalima ZET-a, s autobusnim linijama ZET-a, s regionalnim autobusnim linijama (na autobusnom kolodvoru), s tramvajem ZET-a. Metro linije trasirane su s geometrijskim karakteristikama lakog metroa, za Rmin = 100 m i smax = 4%. 1. etapa do 2013. god. Dio linije M1 Dio linije M2 rnomerec (Prilaz baruna Filipovia)-Dubrava (Aleja Gojka uka) 2. etapa od 2013. god. do 2018. god dijelovi linije M2 Prilaz baruna Filipovia-korpikova i Aleja Gojka uka Dankoveka (Dubec) GK-Vukovarska avenija-most Slobode-Av. Dubrovnik-Sv. Klara 3. etapa od 2019. god do 2030. god M1` linija jug-sjever M3 kruna linija (M4) ekstenzije Poetak realizacije metro linije planirana je za razdoblje do 2013. u kojem bi se javnim gradskim tranikim sustavom (metroom) predvidjelo uvoenje linije zapad istok, od rnomerca do Dubrave, i linija prema jugu od glavnog kolodvora Holjevevom na jug do Buzina. 7.3.2 Cestovni gradski i prigradski promet Sustav mree cestovnog prometa na podruju grada Zagreba (a u nekim segmentima i izvan grada, na podruju upanije) sainjavale bi ceste visokog uinka, gradske avenije, glavne gradske ulice, te ostale gradske ulice. Koncepcijski bi budua mrea predstavljala dogradnju postojeih dijelova, te novo-planirane prometnice u skladu s predloenom kategorizacijom. Plan je uspostaviti maksimalno ortogonalnu cestovnu mreu visokog ranga u gradu, to je u skladu s njegovim prostornim poloajem, pruanjem, prostornim ogranienjima itd. Sustav ortogonalne mree u svojim pojedinim uim ili irim segmentima uvijek ini mogue "prstene" i osigurava u svakom trenutku istovremeno nekoliko alternativnim pravaca kretanja. U okviru studije provedene su analize i dat je prijedlog kategorizacije prometne mree grada kao podloge za buduu plansku dokumentaciju. U skladu s navedenim, studija predlae osnovni sustav cestovne mree grada visokog i vieg ranga kako sliejdi: 7.3.2.1 Ceste visokog uinka Ceste visokog uinka, u strukturi cestovne mree, predstavljale bi: Dananja zagrebaka obilaznica od vora Jankomir do vora Ivanja Reka. Planirani zahvat odnosio bi se na proirenje kolnika na 3 prometna traka u svakom smjeru, te uvoenje novih vorita: Donji Jarek, Novaki, Jedovec, ehi, Sveta Klara, Jakuevec, Mlaka, itarjevo i Jelkovec. Sjeverna tangenta: novoplanirana brza cesta koja bi, prolazei obroncima Medvednice sa spojnicama prema jugu (9 kom), spajala vorita Zaprei (A2) i Popovec (A4) i servisirala sjeverni dio grada ("iznad" eljeznike pruge). Ljubljanska - Zagrebaka - Slavonska avenija s prijedlogom proirenja ove prometnice na 3 prometna traka (1. fazi, ako je proemtno-ekonom ski opravdano) u svakom smjeru gdje god je to tehniki mogue izvesti, te planom denivelacije krianja bilo izdizanjem bilo sputanjem postojee nivelete (u konanoj fazi), rekonstrukcija postojee petlje na krianju sa Avenijom Marina Dria i kompletnim urbanistikim ureenjem cijelog koridora ceste (ostala infrastruktura, urbanizam, proelja, ...).
SAETAK

7.3.2.2 Gradske avenije Gradske avenije, u strukturi cestovne mree, predstavljale bi: Avenija Dubrovnik koja bi, u skladu s provjerom na modelu, dobila denivelaciju/rekonstrukciju kritinih krianja (npr s Holjevevom ulicom ili Ulicom SR Njemake). Izvela bi se ekstenzija na istok do Sajmine, te rekonstrukcija rotora Remetinec na zapadu. Avenija Vukovar s denivelacijom kritinih krianja, te produetkom na istok do Dugog Sela, odnosno spojne ceste izmeu vora Popovec na A4 i vora Rugvica na autocesti A3. Na zapad bi se ekstendirala preko postojeih ulica (rekonstrukcije) ili novih spojeva, do Obalne ceste uz Savu u Podsusedu, te bi novim mostom prola prema Sv. Nedjelji i Samoboru. Vatikanska ulica: produetak na zapad do Remetinca, gdje zbog izgraenosti naalost gubi kontinuitet (nakon Jadranske mogu je smjer na novu ulicu rnomerec ili prema produenoj Vrapanskoj (novi most Jarun). Na istok bi se produila do Radnike, odnodno na Domovinski most. S tog dijela su osigurani spojevi dalje prema istoku ili sjeveru do Avenije Gojka uka. Holjeveva avenija: koja bi, u skladu s provjerom na modelu, dobila denivelaciju/rekonstrukciju kritinih krianja (npr s Av. Dubrovnik), te bi se ekstendirala na jug do novog vora Klara na obilaznoj autocesti. Ovaj koridor bi predstavljao glavni ulaz u grad, obzirom na vizure koje se otvaraju s nje . Jadranska avenija: s deniveliranim krianjima ili kompletno izdignuta do vora Luko. Branimirova ulica: spoj postojeeg stanja, te produetak na zapad sputanjem nivelete ispred sadanjeg glavnog kolodvora i Botanikog vrta, spoj sa Jukievom ulicom Ulica Ljudevita Posavskog: rekonstrukcija i produetak do novog vora itarjevo na zagrebakoj obilaznici, te dalje spoj sa cestom prema Sisku Obalna cesta: produetak na zapad do produene Petrovaradinske ulice, odnosno, na istok, do ulice Radoslava Cimermana na Kajzerici Ulica Trnsko: produetak do produene Vatikanske ulice Sajmina cesta: produetak na istok do produene ulice Ljudevita Posavskog i spoj na novo vorite Mlaka na Zagrebakoj obilaznici
7.3.2.4 Ostale gradske ulice U okviru studije razmatrane su u opsegu postojeih ulica, sa planiranim proirenjima nekih dijelova mree: korpikova ulica: produetak na jugoistok do Jarunske ulice Spojna cesta koja se izdvaja iz Ilice kod Vrapa i zavrava u Hanuevoj ulici Oporoveka ulica: produetak do Sesveta Spoj Obalne ceste i Ulice roenja Isusova (na Kajzerici) Spoj ulice Radoslava Cimermana i Avenije Veeslava Holjevca
7.3.2.3 Glavne gradske prometnice U planiranoj mrei cestovnog prometa uz postojee prometnice sainjavale bi i nove trase: Spojna cesta izmeu vorita Popovec (A4) i Rugvica (A3) Medveak: Produetak do Dolja, te preko tunela Sljeme do Stubikih Toplica Vrapanska ulica: produetak na jug, do produene Vatikanske ulice i dalje do Jadranske avenije, proirenje, tramvaj u razdjelnom pojasu, denivelacija na krianju sa Zagrebakom Avenijom Nova prometnica koja bi povezivanjem ve postojeih spajala Vatikansku ulicu i Aveniju Gojka uka Spoj Samoborske ceste i Koturake ulice: produetak Samoborske ceste preko KT Vrape koji e se preseliti na drugu lokaciju, te preko Tomislavove, Zagorske, Kranjevieve do Koturake Petrovaradinska ulica: produetak na jugozapad do novog vora Jedovec na Zagrebakoj obilaznici, kao varijanta Vrapanske Ulica rnomerec: spoj rnomerca, preko Ljubljanice, sa produenom Vatikanskom ulicom (s novim mostom na Savi) Batijanova ulica: produetak na istok do Krapinske ulice i Vukovarske, odnosno na zapad do novog vora Novaki na zagrebakoj obilaznici i dalje do Sv. Nedelje Ulica Medpotoki: produetak preko Jankomira i novog mosta na Savi do Priobalne ulice i dalje na jugoistok do deniveliranog vorita sa Vrapanskom ulicom odnosno Jadranskom avenijom Ulica Jankomir: produetak do Priobalne ceste Horvaanska cesta: produetak do produene ulice Medpotoki arengradska ulica: produetak i proirenje na sjever do Britanskog trga Prisavlje: produetak na zapad do Ulice Tina Ujevia i na istok preko Borovja, Koledovine i Kozari Puta do spoja s Branimirovom ulicom u Retkovcu Drakovieva ulica: produetak ispod novo uzdignute pruge i (novog) glavnog kolodvora, te prelaskom Save preko mosta Simbol (Bundek), spoj na Ulicu SR Njemake
U okviru proirenja gradske cestovne mree planirana je izgradnja nekoliko mostova preko Save: most Novaki, most Preko, Jarunski most, most Lanite, most Hipodrom, most Simbol (Bundek), most Savica (Vatikanska), most itarjevo (LJ. Posavski) Dakle, cestovni individualni promet na podruju grada u planiranoj prometnoj mrei oslanjao bi se na novoprojektirane trase sjeverne tangente, kao brze gradske prometnice, koja je u studiji varijantirana u nekim svojim segmentima. Sjeverna tangenta bi u prometnom smislu bila povezana novim vertikalnim prometnicama na istonom i zapadnom dijelu (npr. Vrapanska prema sjevernoj tangenti, i juno prema Lukom, Ljudevita Posavskog na istoku), na postojee gradske prometnice te novoprojektirane ekstenzije postojeih glavnih gradski arterija kao to su Vukovarska, s prikljukom produene stare Samoborske ceste, Vatikanska s mostom preko Save i sl.). U novoj prometnoj mrei predvia se denivelacija i proirenje Ljubljanske/Slavonske avenije, djelomina denivelacija Vukovarske avenije, Avenije Dubrovnik, Veeslava Holjevca, Produetak arengradske uz prugu paralelno sa Savskom, novi most preko Save na lokaciji Bundeka i produetak prema Drakovievoj, Produetak Sarajevske ulice s vezom na autocestu za Sisak, to bi za cilj imalo ostvarenje povoljnijih prometnih efekata u buduem prometnom modelu. Predviena cestovna prometna mrea provjeravala se na prometnom modelu, te eventualno korigirala ili nadopunjavala u onim segmentima gdje ne odgovara planiranom prometnom optereenju. U prvoj fazi koja bi obuhvatila 10 godinje razdoblje, predvia se poboljanje postojeeg stanja denivelacijom i proirenjem postojeih cesta visokog uinka, njihovim produljenjem prema istoku i zapadu, te poboljanjem vertikalnih poveznica postojee mree; produljenjem, proirenjem, denivelacijom gdje je to mogue. U 1. fazi bili bi predvieni i novi mostovi na najkritinijim dijelovima gradske mree. 7.4 Zrana luka Zrana luka Zagreb (u daljnjem tekstu: ZLZ) osnovana je poetkom 60-ih prolog stoljea. ZLZ je formirana kao mjeoviti aerodrom, civilno-vojni s time da jedinu uzletno-sletnu stazu na kompleksu, civilnu, koriste i vojni zrakoplovi. ZLZ je prije osamostaljenja Hrvatske bila glavna tranzitno-transferna zrana luka za podruje bive drave s najveim prometom ostvarenim 1979. veim od 1,9 milijuna putnika godinje od kojih je oko 0,4 milijuna bilo u tranzitu (putnici koji nastavljaju putovanje na istom letu) i oko 0,8 milijuna u transferu (putnici koji mijenjaju let), 37 tisua operacija civilnih zrakoplova, te nekoliko desetaka tisua operacija vojnih zrakoplova godinje.
SAETAK

Promet je nakon osamostaljenja Hrvatske u ratnim uvjetima krenuo sa puno manjim obujmom, da bi u 2007. bilo ostvareno 1.992.455 putnika odnosno 2 milijuna putnika. Prema fizikim karakteristikama postojea manevarska povrina i stajanka ZLZ mogu prihvatiti sve zrakoplove koji se danas koriste u civilnom zrakoplovstvu. No svi elementi aerodromskih povrina ne zadovoljavaju meunarodne i domae propise. irokotrupni zrakoplovi u prihvatu i otpremi repovima probijaju prijelaznu povrinu ogranienja prepreka. Nadalje, prema ICAO-u, zrana luka glavnog grada drave trebala bi imati dvije uzletno-sletne staze nezavisno o broju operacija, kako bi se u sluaju izvanrednog dogaaja, kada zrakoplov ostane nepokretan na ili u blizini uzletno-sletne staze, promet mogao odvijati na drugoj stazi. Ako zrana luka nema dvije staze, u sluaju zrakoplovne nezgode ili nesree na stazi, zrana luka se zatvara za promet na nekoliko sati ili u sluaju velikog zrakoplova 24 ili vie sati. Glavni grad ne bi smio riskirati da ostane iskljuen iz zranog prometa, osobito ne nekoliko desetaka sati. Croatia Airlines ima u Zagrebu logistiku za odravanje svoje flote pa svako zatvaranje ZLZ znai izuzetno velike potekoe u eksploataciji tog prijevoznika. Konano, tu je i deurni dvojac HRZ koji u sluaju povrede zranog prostora RH treba trenutno djelovati. Odravanje uzletno-sletne staze je takoer razlogom potrebe za dvije staze. Zadnja rekonstrukcija izvedena 1973. je potrajala vie od dva mjeseca, kada je zrana luka bila zatvorena a promet preseljen u Ljubljanu. I zimska eksploatacija staze je jednostavnija ako postoje dvije staze, jer dok se jedna staza isti od snijega druga je otvorena za promet. Sada se za vrijeme ienja uzletnosletne staze ona privremeno zatvara za promet. U blizini Zagreba nema alternativne zrane luke pa se za nekoliko izvanrednih dogaaja posljednjih godina kada je uzletno-sletna staza bila po par sati zatvorena za promet koristila kao alternativna Zrana luka Split na veliko nezadovoljstvo putnika i posebno domicilnog prijevoznika Croatia Airlines. Zrana luka Zagreb danas predstavlja rijedak primjer u Europi - da je aerodrom glavnog grada istovremeno i zrakoplovna baza, te da dijeli samo jednu uzletno-sletnu stazu za civilne i vojne potrebe U okviru ove studije predloena je izgradnja druge uzletno sletne staze, a izgradnja nove aerodromske zgrade planirana je raspisom meunarodnog natjeaja. Predloenim konceptom mogue je osigurati povrinu za razvojne potrebe ZLZ u slijedeih nekoliko desetljea, na nain da se potrebni sadraji aerodroma dograuju u skladu s potrebama. Periferni poloaj cargo terminala, zapadno od postojee uzletno-sletne staze, nadovezuje se na postojeu gradsku obilaznicu, ali i eljezniku prugu, te je mogue integrirati cestovni, eljezniki i zrani transport roba. Sredinje postavljena nova putnika zgrada omoguuje jednostavno opsluivanje stajanki i poletno-sletnih staza. U aerodromski kompleks predvieno je i ukljuivanje Tehniko remontnog zavoda ZMAJ koji bi se povezao sa tehnikim prostorima za servisiranje zrakoplova. Na taj nain se oslobaa prostor za razvoj Velike Gorice prema jezeru ie, kao jedinom loginom i moguem pravcu razvoja. Zrana luka bi sustavom javnog prometa bila povezana s gradom Zagrebom, eljeznikom prugom (sustav H) preko preko Domovinskog mosta, do glavnog kolodvora. 7.5 Rijena luka Rugvica
8 PRIJEDLOG KATEGORIZACIJE MREE

UVOD
Prometna mrea jedan je od kljunih elemenata definiranja teritorija i formiranja slike izgraenog okolia. Prometnice su prvenstveno javni prostori, i kao takvi ispunjavaju itav set funkcija, puno kompleksniji od voenja motornog prometa i povezivanja toaka u prostoru, to je uobiajena percepcija njihove funkcije. U svrhu sistematizacije, mogue je izdvojiti nekoliko osnovnih funkcija prometne mree: - kretanje ljudi, vozila, dobara i infrastrukture izvan i unutar naseljenog prostora - definiranje gradskog tkiva i prostora - formiranje pejzaa koji okruuje objekte - omoguavanje pristupa vozilima i pjeacima objektima - boravak ljudi, socijalizacija, okupljanje - smjetaj vozila u mirovanju - promatranje urbanih i ruralnih panorama Kategorizacija prometne mree predstavlja osnovu za definiranje funkcija pojedinih prometnica, te, posredno, za odreivanje kriterija projektiranja i oblikovanja. Stoga, ve u postavljanju sistema kategorizacije, treba uzeti u obzir cijelu paletu funkcija i korisnika javne prometne mree.
POSTOJEE STANJE
Regulativu koja dotie problematiku razvrstavanja cestovnih prometnica u RH ine: - Zakon o javnim cestama, NN 180/04 - Zakon o sigurnosti prometa na cestama, NN 105/04 - Zakon o prostornom ureenju i gradnji, NN 76/07 - Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajalita sigurnosti prometa, NN 110/0 - Odluka o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta, NN 19/97 - Generalni urbanistiki plan grada Zagreba iz 2007. Na teritoriju Republike Hrvatske, javne ceste se, ovisno o njihovom drutvenom, prometnom i gospodarskom znaenju razvrstavaju u etiri skupine: Autoceste, Dravne ceste, upanijske ceste i Lokalne ceste. (prilog: tab.1) Na podruju Grada Zagreba (GUP Grada Zagreba), osnovna ulina mrea se razvrstava na Gradsku Autocestu, Gradske avenije, Glavne gradske ulice i Gradske ulice, prilikom ega nije ostvarena jasna veza sa kategorizacijom po Zakonu o javnim cestama, kako u nomenklaturi, tako ni u zadanim tehnikim parametrima (koridor ceste). (prilog: tab.2)
U prometnu analizu u okviru studije ukljuuje se i luka Rugvica na Savi istono od grada, koja bi eljeznicom i autocestom bila povezana na sustav prometne mree ireg podruja grada Zagreba. Luka je planirana nizvodno od grada Zagreba, poloajno u blizini autoceste A3 na koju e biti povezana preko vora Rugvica. Istim vorom moi e se povezati na mreu upanijskih cesta (i na mreu niih gradsko-prigradskih prometnica). Trasa budue june obilazne teretne (tranzitne) eljeznike pruge prolazi u neposrednoj blizini rijene luke, tako da je planiran odvojak pruge prema luci.
SAETAK

tabela 1: Kategorizacija prometnica RH
Kategorija Karakteristike -Koridor: 130 m (PPGZ) -Zatitni pojas: 40m -javna cesta posebno izgraena i namijenjena iskljuivo za promet motornih vozila, koja ima dvije fiziki odvojene kolnike trake (zeleni pojas, zatitnu ogradu i sl.) za promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne trake irine najmanje 3,5 m, a s obzirom na konfiguraciju terena i po jednu traku za zaustavljanje vozila u nudi irine najmanje 2,5 m, bez raskrija s poprenim cestama i eljeznikim ili tramvajskim prugama u istoj razini, u iji se promet moe ukljuiti, odnosno iskljuiti samo odreenim i posebno izgraenim prikljunim prometnim trakama za ubrzavanje ili usporavanje, odnosno prikljunim rampama, kojom je omoguen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 80 km/h i koja je kao autocesta oznaena propisanim prometnim znakom -Zatitni pojas: 35m -javna cesta s najmanje dvije prometne trake irine od po najmanje 3,25 m, kojom je omoguen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 60 km/h, po kojoj se smiju kretati samo motorna vozila koja mogu razvijati brzinu veu od 60 km/h i koja je kao takva oznaena propisanim prometnim znakom -Koridor: brza cesta 4 i vie traka: 100m (PPGZ) brza cesta 2 (3) trake: 70m (PPGZ) -Zatitni pojas: 35m -javna cesta namijenjena za promet iskljuivo motornih vozila, s jednom ili dvije razdvojene kolnike trake, koja ima sva raskrija u dvije ili vie razina s poprenim cestama i drugim prometnicama (eljeznikim ili tramvajskim prugama), u pravilu nema zaustavnih traka i koja je kao takva oznaena propisanim prometnim znakom -Koridor: 70m (PPGZ) -Naelna irina cestovnih graevina: 25m (min. 14,0m) (PPGZ) -Zatitni pojas: 25m -javna cesta koja povezuje cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuje ga s mreom glavnih europskih cesta -Koridor: 50m (PPGZ) -Naelna irina cestovnih graevina: 20m (min. 10,0m) (PPGZ) -Zatitni pojas: 15m -javna cesta koja povezuje podruje jedne ili vie upanija -Koridor: 30m (PPGZ) -Naelna irina cestovnih graevina: 15m (min. 8,5m) (PPGZ) -Zatitni pojas: 10m -javna cesta koja spada u mreu upanijskih cesta i povezuje podruje grada i/ili opine -povrina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je dostupna veem broju raznih korisnika (seoski, poljski i umski putovi, putovi na nasipima za obranu od poplava, pristupne ceste i prostori parkiralita, benzinskih crpki i sl.)
tabela 2: Kategorizacija prometnica Grad Zagreb

Kategorija Gradska autocesta Gradska Avenija Glavna gradska ulica Gradska ulica Pristupni putevi Nekategorizirane ulice Karakteristike -min. koridor: 80m -denivelirana raskrija -min. koridor: 40m) -irina prometne trake: 3,25m -obavezan drvored -min. koridor: 26m -irina prometne trake: 3,25m -min. koridor: 18m -irina prometne trake: 3,0m -min. irina puta: 5,5m -min. udaljenost regulacijske linije od osi kolnika: 4,5m -irina prometne trake: 2,75m
Autoceste
ceste namijenjene iskljuivo za promet motornih vozila
*izvor: Generalni urbanistiki plan grada Zagreba; izmjene i dopune 2007.
brze ceste
Oigledno je da na razini Republike Hrvatske ne postoji jedinstveni pristup razvrstavanju cestovnih prometnica na podruju gradova i naselja1. tovie, postojea kategorizacija ne razlikuje prometnice prema njihovom smjetaju izvan i unutar naselja (neurbaniziranog i urbaniziranog podruja), to je veliki nedostatak u smislu detaljnijeg definiranja karakteristika pojedinih elemenata prometne mree. ANALIZA KATEGORIZACIJA PROMETNICA DRUGIH DRAVA Kao podrka za prijedlog nove kategorizacije provedeno je istraivanje modela i kriterija razvrstavanja cestovne mree na primjerima nekoliko europskih zemalja: vicarske, Njemake, Austrije, Slovenije, Srbije i panjolske, te nekoliko gradova SAD-a i Kanade. (prilog: tab.3, prilozi AE u integralnoj verziji studije) PRIJEDLOG NOVE KATEGORIZACIJE CESTOVNIH PROMETNICA Iz potrebe jedinstvenog sagledavanja podruja obuhvata Prostorno-prometne studije ireg podruja Grada Zagreba, koje je ire od teritorija naselja Grada Zagreba, te obuhvaa vie gradova, naselja i nenaseljenih prostora na podruju tri upanije, nametnula se potreba za novom, jedinstvenom kategorizacijom cestovnih prometnica RH, koja bi jednim sistemom obuhvatila prometnice izvan i unutar naselja, te sve bitne funkcije i korisnike istih. Prijedlog nove kategorizacije prometne mree, osim prometno-tehnikih, sadrava i prostornoorganizacijske te oblikovne aspekte projektiranja prometnica, imajui na umu da je uspjean spoj tih komponenti osnova svakog funkcionalnog prostornog sustava. Takoer, iako nastao na osobitostima cestovne mree Grada Zagreba, prijedlog je mogue primijeniti i na ostale urbane sredine u Republici Hrvatskoj. PROMETNO-TEHNIKI ASPEKT KATEGORIZACIJE PROMETNE MREE Kao osnovni kriteriji razvrstavanja predlau se: - prometna funkcija (povezivanje, opsluivanje, pristup) - najmanja irina koridora - vrsta prometa (motorni, mjeoviti)
1
Dravne ceste
upanijske ceste
Lokalne ceste
nerazvrstana cesta
*izvori: Zakon o javnim cestama, NN 180/04, Zakon o sigurnosti prometa na cestama, NN 105/04, Prostorni plan Grada Zagreba, 2001; izmjene i dopune 2005.
U Studiji prometnih povrina za grad Rijeku, grad Rijeka i MZT, Rijeka 1993./95, gradske cestovne prometnice se razvrstavaju na: autoceste, gradske magistrale, ulice I. i II. reda, stambene ulice i industrijske ulice.
SAETAK

najvea projektna brzina Vp u km/h reim prometnih tokova (kontinuirani tok, prekinuti tok) vrsta prometa: mjeoviti projektna brzina: Vp80 km/h reim prometnog toka: prekinuti prometni tok (RUR) / sinhronizirana svjetlosna signalizacija (SSS) predvidivi razmak raskrija: 300-600 m elementi poprenog presjeka ceste: (3+3) ili (2+2); JGP;BS;PS, drvored irina prometnog traka: pt=3,25 m Gradska ulica GU Bitna obiljeja: prometna funkcija: povezivanje pojedinih dijelova grada min. irina koridora: 26 m vrsta prometa: mjeoviti projektna brzina: Vp70 km/h reim prometnog toka: prekinuti prometni tok (RUR) / sinhronizirana svjetlosna signalizacija (SSS) predvidivi razmak raskrija: 300-600 m elementi poprenog presjeka ceste: jedan kolnik s 2 i vie prometnih trakova (2); JGP;BS;PS, mogue parkiranje uz rub kolnika P, mogu drvored irina prometnog traka: pt=3,25 m Ulica U Bitna obiljeja: Gradska autocesta- bitna obiljeja prometna funkcija: povezivanje min. irina koridora: 80 m vrsta prometa: promet motornih vozila projektna brzina: Vp120 km/h reim prometnog toka: neprekinuti prometni tok (RIR) elementi poprenog presjeka: (2+2) i zt; (3+3) i zt- dva ili tri prometna traka za svaki smjer prometa+)razdjelni pojas) i zaustavni trak Brza cesta- bitna obiljeja prometna funkcija: povezivanje min. irina koridora: 70 m vrsta prometa: promet motornih vozila / * projektna brzina: Vp100 km/h reim prometnog toka: neprekinuti prometni tok (RIR) / ** elementi poprenog presjeka: (2+2) i (3+3)- bez zaustavnog traka iznimno * brzi JGP, a uz rubni zatitni pojas mogua biciklistika staza BS i pjeaka staza PS ** mogua RUR sa sinhroniziranom svjetlosnom signalizacijom, pri Vp=80km/h i veim udaljenostima raskrija (oko 1200m) GRADSKA AVENIJA GA Bitna obiljeja: prometna funkcija: povezivanje min. irina koridora: 40 m prometna funkcija: opsluivanje urbanistike cjeline min. irina koridora: 18 m vrsta prometa: mjeoviti projektna brzina: Vp50 km/h reim prometnog toka: prekinuti prometni tok (RUR) elementi poprenog presjeka: (2);parkiranje na kolniku P; biciklistiki trak BT; plonik za pjeaki promet pl irina prometnog traka: pt=3,00m PRISTUPNA CESTA, PRISTUPNA ULICA, PRISTUPNI PUT Bitna obiljeja: prometna funkcija: pristup lokaciji minimalna irina: 5,5 m vrsta prometa: mjeoviti projektna brzina : Vp30 km/h P
Ostala obiljeja predloenih kategorija proizlaze iz osnovnih kriterija: - irina prometnog traka pt - elementi poprenoga presjeka kolnika (prometni trak, razdjelni trak, trak za vozila javnoga gradskoga prijevoza JGP,trak za parkiranje, iznimno biciklistiki i pjeaki trakovi) - elementi poprenoga presjeka cestovne prometnice (kolnik, plonik, vanjski zeleni pojas, biciklistika staza, pjeaka staza) - raskrija u razini (RUR), raskrija izvan razine (RIR), predvidivi razmak raskrija Na osnovi iznesenih kriterija razvrstavanja cestovnih prometnica predlau se sljedee kategorije gradskih cestovnih prometnica (povezano s GUPom) : cesta visokoga uinka CVU (gradska autocesta, GUP) gradska avenija GA (gradska avenija, GUP) gradska ulica GU (glavna gradska ulica, GUP) ulica U (gradska ulica, GUP) pristup P (pristupni putovi i nekategorizirane ulice, GUP)
CESTA VISOKOG UINKA CVU U kategoriju cesta visokog uinka ulaze gradske autoceste AC i brze ceste BC.
SAETAK

PROSTORNO-ORGANIZACIJSKI I OBLIKOVNI ASPEKT KATEGORIZACIJE PROMETNE MREE Jedna od osnovnih funkcija prometne mree jest formalizacija izgraenog okolia. Unutar naselja, posebice u veim gradskim naseljima, ulina mrea je ravnopravni dio kompleksnog sklopa javnih prostora u kojima se odvija svakodnevni ivot svih graana. Gradske ulice primarno su koridori nesmetanog kretanja ljudi, vozila i dobara, ali i mjesta trgovanja i pruanja usluga, linearni parkovi, ekstenzije ulaznih prostora zgrada, mjesta odravanja tradicionalnih ceremonija ili odravanja utrka, prostori izlaganja i reklamiranja, te potezi zabave i rekreacije. Jednostavnije reeno, ulica je mjesto svih aktivnosti koje gradski ivot ine takvim. Takoer, zajedno sa okolnom izgradnjom, gradske ulice formiraju urbani pejza i doprinose stvaranju jedinstvenog ambijenta. Kvaliteta doivljaja ulice kljuni je element doivljaja etvrti, naselja, grada. U svim svojim osnovnim karakteristikama, Ulica, zapravo, jest Grad, organiziran du linearnog poteza. U doba progresivne ekonomske globalizacije svijeta i kompeticije izmeu gradova, vanost slike grada za njegov sociokulturni i ekonomski razvoj je neosporiva. Imajui tu injenicu na umu, mnogi svjetski gradovi razvili su standarde projektiranja i oblikovanja javnih prostora, s posebnim naglaskom na projektiranje i oblikovanje gradske uline mree. Navedeni standardi bave se svim aspektima projektiranja prometnica; od prometno-tehnikih preko prostorno-oblikovnih do socijalno-filozofskih. U nedostatku slinog dokumenta za podruje obuhvaeno ovom studijom, u sklopu razrade kategorizacije cestovnih prometnica navode se neki od vanijih elemenata promiljanja i oblikovanja cjelokupne prometne mree unutar gradskih naselja. Pojedine elemente mogue je izravno unijeti u predloeni sustav kategorizacije u obliku minimalnog doputenog standarda, dok se ostali navode kao kljune sastavnice zasebne i detaljnije studije kojoj bi konani cilj bio izrada Standarda projektiranja prometne mree za metropolitansko podruje Grada Zagreba. Mnogo je sastavnica koje utjeu na sveukupni doivljaj i kvalitetu ulice, te se one nikako ne mogu svesti iskljuivo na elemente opremanja. Sama geometrija ulice, njena tlocrtna dispozicija, uzduni, te posebice popreni presjek, kljuni su u postizanju kvalitetne artikulacije sa ostatkom gradskog tkiva. Svaki od tih elemenata oblikovanja potrebno je zasebno obraditi za potrebe budueg standarda projektiranja. Meutim, budui da su u sklopu ovog prijedloga kategorizacije prometnica oni navedeni u dijelu prometno-tehnikog aspekta, ovdje se daljnje razrauju slijedei elementi oblikovanja: - zavrna obrada ploha - oprema za zatitu od buke - rasvjeta - zelenilo- visoko i nisko raslinje - urbani mobiljar ZAVRNA OBRADA PLOHE Pod zavrnom obradom plohe podrazumijevaju se zavrni slojevi svih elemenata cjeline gradske prometnice (kolnik, plonici, parkirne plohe, itd.). Pravilni odabir zavrnih obrada prometnice bitan je element postizanja kvalitetnog oblikovanja gradskog prostora. Tipovi zavrne obrade plohe - kontinuirana (izvedba in situ) - diskontinuirana (izvedba od zasebnih; prefabriciranih ili prirodnih elemenata) Opi kriteriji odabira zavrne obrade - zavrna obrada pojedinih dijelova prometnice treba odgovarati specifinim zahtjevima funkcije ili skupa funkcija koje ona obavlja. - dispozicijom zavrnih obrada ploha potrebno je osigurati jasno prepoznavanje funkcionalne distribucije unutar prometne mree. - svaka pojedinana zavrna obrada treba zadovoljiti zahtjeve udobnosti i sigurnosti korisnika tog elementa prometnice. ZATITA OD BUKE Bitna sastavnica ambijentalne kvalitete gradskog prostora je koliina buke, posebice u stambenim zonama. Budui da je promet jedan od veih uzroka buke u gradu, sve gradske prometnice trebaju zadovoljiti kriterije zatite od buke propisane Pravilnikom o najviim doputenim razinama buke (NN 145/2004), ovisno o namjeni zone u kojoj se nalaze. U sluaju da je taj zahtjev nemogue ostvariti dispozicijom prometnice ili njezinih elemenata, u projekt je potrebno ukljuiti i zasebne mjere zatite od buke. Tipovi mjera zatite od buke - smanjivanje koliine proizvedene buke: - regulacija brzine kretanja vozila- ujednaavanje brzina du cijele prometnice - minimizacija uzdunih nagiba prometnice - specijalne zavrne obrade - smanjivanje utjecaja postojee buke: - adekvatno koritenje postojee topografije (prirodne barijere) - zemljani nasipi i usjeci - djelomino ili potpuno natkrivanje prometnice - zatitno zelenilo; drvoredi - paneli za zatitu od buke Opi kriteriji odabira mjere zatite od buke - odabir mjere zatite od buke ovisi o brojnim faktorima; lokaciji prometnice, namjeni zone kroz koju prolazi, topografiji i slobodnom prostoru i sl. - obavezno je predvidjeti koritenje mjera za zatitu od buke ve u konceptu projekta prometnice. - poeljno je zone osjetljive namjene (npr. stanovanje) smjetati na dovoljnim udaljenostima od izvora buke- prometnica. - poeljna je upotreba mjera kontrole brzine, posebno oblikovanjem i lokalizacijom raskrija ili uvoenjem zelenih valova. - poeljna je upotreba mjere smanjenja uzdunih nagiba prometnica, ako lokalna topografija to omoguuje. Preporua se maksimalan nagib od 3%. - poeljna je upotreba posebnih zavrnih obrada ploha za smanjenje buke, pogotovo u glavnim gradskim prometnicama. - poeljno je upotrebljavati postojee prirodne barijere. - upotreba nasipa, usjeka i panela za zatitu od buke preporua se u situacijama u kojima nije mogue upotrijebiti neke od prije navedenih mjera. - prilikom projektiranja prometnice treba imati na umu da neke od mjera zatite od buke nose i negativne posljedice, poput naglaavanja efekta barijere u prostoru (npr. nasipi i paneli), ili nekompatibilnosti sa mjerama umirivanja prometa (npr. ujednaavanje brzine cijelom duinom ulice radi smanjenja koliine proizvedene buke.) RASVJETA Rasvjeta prometne mree ispunjava dvije razliite funkcije unutar gradske cjeline: zamjenjuje sunevo svjetlo, kako bi se gradske aktivnosti nesmetano i sigurno odvijale, te slui za postizanje specijalnih efekata u svrhu naglaavanja pojedinih toaka (krianje, pjeaki prijelaz...) ili stvaranja razliitih ambijenata.
SAETAK

Tipovi rasvjete s obzirom na vrijeme upotrebe: - nona (nadomjestak prirodnog osvjetljenja tijekom noi) - stalna (na mjestima bez prirodnog osvjetljenja) s obzirom na karakteristike rasvjetnih tijela: - vrlo visoka rasvjeta na stupovima (>19m); homogena svjetlost za osvjetljenje irokog podruja. - visoka rasvjeta na stupovima (8-18m); centralna svjetlost usmjerena prema podnoj plohi, za osvjetljenje cesti i autoputeva, te veih dijelova ulica, trgova, parkiralinih ploha i sl. - niska rasvjeta na stupovima (3-7m); svjetlost sa velikom lateralnom komponentom, za osvjetljenje pjeakih zona, parkova i sl. - specijalna rasvjeta (vrlo niska i podna); upotrebljava se u razliite svrhe: stvaranje ambijenata, osvjetljenje pojedinih toaka u prostoru, i sl. Opi kriteriji lokalizacije rasvjete - sve javne prometnice unutar naselja moraju imati adekvatnu nonu rasvjetu. - stalna rasvjeta obavezna je u tunelima i podzemnim prolazima za motorni promet duima od 25m, te u podzemnim prolazima za pjeake bez dnevne rasvjete. - rasvjetom bi trebalo naglasiti specifine toke u prometnoj mrei, poput: krianja, promjene regulacije, opasnih zavoja, tunela i mostova, fizikih barijera i sl. - rasvjetom treba omoguiti svim korisnicima jasno prepoznavanje geometrije ulice i aktivnosti na njenim rubovima. - osvjetliti treba cijeli presjek ulice, ukljuujui i plonike, parkiralina mjesta i dodatne elemente, pazei na adekvatnu rasvjetu svakog tipa prostora: homogena rasvjeta za kolnike, ambijentalna i lateralna rasvjeta za pjeake zone i sl. - potrebno je minimizirati svjetlosno zagaenje privatnih prostora - potrebno je minimizirati utroak energije maksimalnim iskoritenjem osvjetljenja pojedinog rasvjetnog tijela. ZELENILO Visoko i nisko zelenilo u urbanom okoliu ispunjava mnogo vanih funkcija: poboljava ambijentalne uvjete, doprinosi smanjenju zagaenja, djeluje kao zatita od atmosferilija, poveava koliinu kisika i vlage, smanjuje utjecaj ekstremnih temperatura, poveava broj ptica i insekata u naselju, doprinosi estetici javnih povrina, povezuje urbani okoli sa prirodnim, relaksirajue utjee na stanovnitvo, i sl. Opi kriteriji koritenja zelenila - svaka planirana gradska prometnica trebala bi sadravati i plan zelenila u sklopu svog poprenog presjeka. - ozelenjavanje gradskih prometnica treba promisliti kroz plan ozelenjavanja cijele gradske zone, te naglasiti i oplemeniti postojeu i planiranu urbanu strukturu- zelenilo uz prometnice treba planirati kao dio zelene mree itavog grada. - zelenilo uz prometnice ne smije naruavati sigurnost svih korisnika prometne mree, niti ometati pristup interventnim vozilima. - nisko zelenilo je poeljno koristiti na spojevima razliitih funkcija unutar prometnice, radi vee sigurnosti pojedinih korisnika i jasnijeg itanja strukture poprenog presjeka. - koritenjem razliitih biljnih vrsta mogue je dodatno razdvojiti pojedine tipove ulica od drugih, te doprinijeti razlikovanju specifinih ambijenata, te tako poboljati orijentaciju u naselju. - prilikom projektiranja prometnice potrebno je osigurati dovoljan prostor za rast zelenila, kako iznad, tako i ispod povrine zemlje. Treba paziti na razmake izmeu drvea meusobno, te izmeu drvea i okolne izgradnje. URBANI MOBILJAR Urbani mobiljar jest skup elemenata koji se planiraju u sklopu javnih gradskih povrina sa svrhom ispunjavanja odreenih socijalnih potreba ili pruanja usluge graanima. Elementi urbanog mobiljara: - klupe, stolice i drugi elementi za sjedenje - stolovi - koevi za otpatke, kontejneri za otpatke i reciklau - satovi i termometri - telefonske govornice - parkometri - ormarii za regulaciju semafora - stupii i slini elementi zatvaranja pristupa pjeakim zonama - kiosci - elementi za zatitu zelenila - tegle za zelenilo - stalci za bicikle - elementi djejeg igralita - stalci za novine - fontane - reklamni elementi i panoi - stanice javnog prijevoza Opi kriteriji lokalizacije urbanog mobiljara - zbog velikog broja razliitih elemenata, te razliitih nadlenosti nad njihovim postavljenjem (grad, privatna osoba), nije mogue odrediti jedinstvene kriterije njihove upotrebe. Za svaki element posebno treba razraditi set jednostavnih pravila lokalizacije i odabira. - elementi urbanog mobiljara se postavljaju na pjeake povrine i boravine zone gradske prometnice. - urbani mobiljar ne smije naruavati prolazak niti sigurnost svih korisnika prometnice. - urbani mobiljar ne smije naruavati prepoznatljive slike grada. - svi elementi namijenjeni istovremenom informiranju pjeaka i vozila treba postaviti na mjesta vidljiva svim korisnicima. - kod lokalizacije veine elemenata treba uzeti u obzir intenzitete pjeakog i motornog prometa, te dostupnost. - odreene elemente treba rasporediti homogeno kroz cijelu prometnu mreu naselja, proporcinalno namjenama pojedinih zona. - treba teiti potpunoj opskrbljenosti gradskog teritorija elementima koji potiu koritenje javnog prostora. - odreeni elementi, poput stupia, ograda ili stanica javnog prijevoza ovise iskljuivo o konfiguraciji prometnice, te se postavljaju u relaciji s njom. - kod lokalizacije opreme namijenjene boravku ljudi u javnom prostoru, potrebno je voditi rauna o optimalnoj osunanosti, zatiti od atmosferilija i buke, te orijentaciji.
SAETAK
9 VREDNOVANJE PLANIRANIH PROMETNIH MREA

Vrednovanje planiranih prometnih mrea ireg podruja grada Zagreba obuhvaa postojeu prometnu mreu grada Zagreba i planirane infrastrukturne projekte za javni i individualni promet izgraene do 2013. godine, 2018. godine i 2030. godine. Za planirana razdoblja prikazani su samo znaajni infrastrukturni projekti koji su bili sadrani u mreama koje su vrednovane, a za razdoblje do 2013. godine znaajniji infrastrukturni projekti su: 2013. godina Izgradnja novog putnikog terminala u zranoj luci Zagreb, Izgradnja pruge Podsused Samobor Bregana, Metro linija rnomerec Dubrava Metro linija GK Buzin Izgradnja tramvajske pruge Rotor Jadranska avenija Blato, Izgradnja tramvajske pruge Vukovarska Tratinska, HAC nova juna autocestovna obilaznica grada Zagreba, 1. faza Luka - Horvati, Izgradnja zapadne obilaznice pruge (most preko Save, Zaprei), Produljenje Ulice grada Vukovara, arengradska, Slavonska avenija - denivelacija i proirenje (est traka), Produljenje Branimirove, Prelaganje D1 od Zapreia do Sv. Nedjelje, Karanik Avenija izviaa, Spoj vrapanska putina Koturaka, Nova horizontala Kneija Prisavlje, Radnika cesta, Ulica Medpotoki, Spoj Radoslava Cimermana Slavonska avenija, Ulica SR Njemake, Sarajevska ulica, ulineka cesta, Spoj Bistrika ulica Ulica kneza Ljudevita Posavskog, Izgradnja novih vorova na postojeoj zagrebakoj obilaznici, Proirenje pjeakih zona, Izgradnja biciklistikih staza i Izgradnja javnih garaa.
2018. godina Novi ranirni kolodvor, Izgradnja pruge Gl. kolodvor Radnika - Domovinski most Zrana luka, Podizanje eljeznike pruge kroz grad na vijadukt uz izgradnju 2 kolosijeka, H nova eljeznika obilaznica grada Zagreba, Zaprei Horvati Dugo Selo, Metro linija rnomerec korpikova Metro linija Dubrava - Dubec HAC nova juna autocestovna obilaznica grada Zagreba, 2. faza Horvati Ivani Grad - Sv. Helena, Vatikanska ulica (s mostom na Savi) istoni dio, Sjeverna obilaznica (I dio), Brza cesta Gubaevo Zlatar Bistrica Kaina, Prelaganje juna obilaznica Zapreia, Spoj Ilica Branimirova, Nova horizontala( v. Novaki - Kovinska - Antuna oljana Batijanova - Ulica grada Vukovara Dugo Selo), Jarunska ulica, Bliznec Bukovac Avenija Gojka uka, Vrapanska ulica, Avenija Veeslava Holjevca, Heinzelova ulica Radnika cesta, Blizneka ulica, Ulica kneza Ljudevita Posavskog, Prelaganje D29, Proirenje pjeakih zona, Izgradnja biciklistikih staza i Izgradnja javnih garaa.
Na kraju planskog razdoblja do 2030. godine, pored navedenih infrastrukturnih projekata u 2013. i 2018. godine planirana je jo i izgradnja sljedeih znaajnijih projekata: 2030. godina Podizanje eljeznike pruge kroz grad na vijadukt uz dogradnju jo 2 kolosijeka, Metro prsten, Metro linija Avenija Dubrovnik Dolje Metro linija Dolje Stubike toplice Metro linija Buzin - Mlaka Izgradnja tramvajske pruge Sarajevska Avenija Dubrovnik,
U razdoblju do 2018. godine, pored navedenih projekata do 2013. godine sadrani su i sljedei znaajniji projekti: IGH - GF - AF - FPZ - IPV - PD SAETAK

Izgradnja tramvajske pruge Vukovarska - Vrapanska - Jadranska, Izgradnja rijene luke Rugvica, vor komin vor Konjina, Sjeverna obilaznica (II dio), Vatikanska zapadni dio, Tunel kroz Medvednicu, vor Mirkovec vor Komin, Prelaganje D29, vor Konjina vor Brezniki Hum, Spoj D29 sa spojem tunela Medvednica i BC Gubaevo D29, Spoj Radoslava Cimermana Sajmina cesta, Dolje Graani Mihaljevac, Ulica rnomerec, Sveuilina aleja, Potez Dubrava vor Mlaka, Spoj vor Popovec Ulica grada Vukovara, Prelaganje D29, Proirenje pjeakih zona, Izgradnja biciklistikih staza i Izgradnja javnih garaa. Planirana mrea Bazna 2007 T-7.2. Koristi na planiranim mreama u javnom i individualnom prometu Naziv mree 2007M0 2013M0 2013M1 Utede: 2032M0 2032M1 Utede: 2018M1 2018M2 Utede: 2037M1 2037M2 Utede: 2030M2 2030M3 Utede: 2049M2 2049M3 Utede: Javni promet (SP) 819.551,47 913.229,97 686.376,78 226.853,19 1.344.456,69 1.023.411,35 321.045,34 757.200,86 750.813,62 Individualni promet (SV) 753.464,59 1.126.662,63 1.059.981,54 66.681,09 9.078.702,04 8.728.617,75 350.084,29 1.634.297,36 1.615.549,39 Transportni uinci za analizirane infrastrukturne projekte, posebice za javni (sati putnika) i individualni promet (sati vozila) dani su u tablici T-7.2. 2007. 2013. 2018. 2030. 2032. 2037. 2049. 2032M0 2032M1 2037M1 2037M2 2049M2 2049M3 Godina T-7.1. Mree s i bez investicije u razdoblju do 2049. godine. Osnovna godina Bez investicije 2007M0 2013M0 2013M1 2018M1 2018M2 2030M2 2030M3 Plan 2013. Bez investicije S investicijom Plan 2018. Bez investicije S investicijom Plan 2030. Bez investicije S investicijom
Ukupna planirana ulaganja u izgradnju infrastrukture za javni i individualni promet ireg podruja grada Zagreba iznose od: 2013. godine 4352 milijuna kuna, odnosno 596,2 milijuna eura, 2018. godine 21674 milijuna kuna, odnosno 2969 milijuna eura, 2030. godine 17912 milijuna kuna, odnosno 2454 milijuna eura.
Plan 2013
Sveukupna planirana ulaganja u izgradnju infrastrukture do 2030. godine iznose oko 44 milijarde kuna, odnosno oko 6 milijardi eura. Navedena planirana ulaganja temelje se na kalkulacijama trokova infrastrukture za potrebe izrade prostorno prometne studije. Detaljnije procjene trokova investicijskih ulaganja dobivamo temeljem idejnih projekata iju izradu treba urno ugovariti. Osnova vrednovanja infrastrukturnih projekata temelji se na detaljnim proraunima trokova korisnika na mreama: s investicijom i mreama bez investicije. Posebice su vrednovane mree za javni promet, kao i za individualni. Ukupne neposredne koristi izgradnje infrastrukturnih projekata predstavljaju razliku trokova korisnika na infrastrukturnoj mrei bez investicije u odnosu na infrastrukturnu mreu sa investicijom u dvadesetogodinjem razdoblju. U narednoj tablici prikazane su mree s i bez investicije, i to posebice za javni i individualni promet, za razdoblje od 2007. do 2049. godine, koje su prikazane u prometnom modelu.
Plan 2018
Plan 2030
6.387,24 18.747,97 1.150.962,05 18.363.846,36 1.143.113,58 18.308.720,33 7.848,47 55.126,03 970.618,73 6.564.628,58 937.060,08 6.062.901,85 33.558,65 501.726,73 1.550.232,46 128.953.251,43 1.502.147,12 120.798.786,72 48.085,34 8.154.464,71
SP sati putnika SV sati vozila
SAETAK

Iz tablice T-7.2. je razvidno da se izgradnjom planiranih infrastrukturnih projekata, kako u javnom, tako i u individualnom prometu, postiu znaajni uinci koji opravdavaju izgradnju planiranih projekata. U daljnjoj izradi studijske dokumentacije za planirane infrastrukturne projekte, a ija vrijednost iznosi vie od 30 milijuna eura, potrebito je urno pristupiti izradi idejnih projekata i studija opravdanosti kako bi Republika Hrvatska i grad Zagreb mogli dobiti potrebna financijska sredstva od domaih i meunarodnih financijskih institucija, te fondova EU.
10
ZAKLJUAK
Grad Zagreb izvorite je i cilj mnogim prometnim putovanjima koja se danas ostvaruju preko pet auto-cestovnih pravaca. Svi oni zavravaju ili zapoinju na obodnoj junoj prometnici; postojeoj zagrebakoj obilaznici, koja u velikom dijelu svog prometnog optereenja slui i gradskom cestovnom prometu. Nadalje, u okviru eljeznikog prometa u sastavu eljeznikog vora Zagreb nalazi se 15 postojeih eljeznikih pruga ukljuujui spojne i vezne dionice ukupne duljine 192,6 km. Sve one su svrstane u kategoriju pruga od meunarodnog znaaja jer se nalaze na paneuropskim prometnim koridorima X., ogranku koridora X.a*, i V.b ili spojnim prugama na te koridore. Na podruju zagrebakog eljeznikog vora najvei prometno-ekoloki problem predstavlja teretni promet, koji danas prolazi centrom grada. Na razini grada, postojea prometna slika je vrlo sloena. Demografsku ekspanziju i poveanje broja vozila na gradskoj cestovnoj mrei u posljednjih petnaestak godina, ne prate investicije niti u cestovnu i eljezniku infrastrukturu u gradu, niti u segmentu javnog prometa. Stoga je rjeenje nagomilanih prometnih problema trebalo razmatrati sveobuhvatnom prometnom analizom ireg podruja grada Zagreba, Zagrebake upanije, te susjednih upanija, uz utvrivanje okvirnih prometno-prostornih pretpostavki za postavljanje integralnog prometno-tehnikog sustava na kojem bi se temeljio njegov daljnji plan i razvoj. Studija koja se ovdje zakljuno predstavlja, integralno je analizirala ponudu javnog i individualnog prometa; daljinskog, te gradskog i prigradskog. Na temelju prikupljenih statistikih podataka o stanovnitvu i podataka o postojeem prometnom optereenju, formiran je prometni model. Analiza dobivenih prometnih stanja mree rezultirala je planiranjem pojedinih varijantnih rjeenja integralne prometne mree. Slijedila je uspostava prometnog modela, za varijante planirane mree javnog i individualnog prometa, cestovnog i tranikog, s povezivanjem zrane i rijene luke u taj sustav. Kao rezultat ove studije oekuje se poboljanje prometne situacije na irem gravitacijskom podruju grada Zagreba uvoenjem novog autocestovnog koridora oko Zagreba, planiranim novim dravnim, upanijskim i lokalnim prometnicama u irem okruenju, prijelazom postojee zagrebake obilaznice u sustav gradskih prometnica, denivelacijom i proirenjem glavnih gradskih avenija, njihovom ekstenzijama prema istoku i zapadu, uvoenjem sjeverne tangente, te ostvarenjem novih gradskih cestovnih veza prema sjeveru i jugu s novim mostovima na Savi. U segmentu javnog prijevoza ostvaren je cilj poveanja udjela javnog gradskog i prigradskog prijevoza u ukupnom prometnom sustavu uvoenjem novog tranikog transportnog podsustava. Uz dananje podsustave ZET-a (autobuse i tramvaje), prigradsko-gradsku eljeznicu H-a, pokazalo se opravdanim etapno uvoenje lakog metroa (sustav normalne irine kolosijeka s lakim voznim parkom) kao samostalno voenog, deniveliranog koridora. Postupkom vrednovanja u studiji se utvruje prometna i ekonomska opravdanost izgradnje pojedinih segmenata prometne mree, imajui u vidu integralni pristup prometnoj mrei ireg podruja grada Zagreba, uz predloenu etapnost realizacije u razdobljima do 2013. god, do 2018. god i do 2030. godine. Tijekom analiza i istraivanja u ovoj studiji, ponuena su slijedea generalna prometno-tehnika rjeenja u etapnoj realizaciji: A) Prometno-tehniko rjeenje sadri slijedee akcije u etapnoj realizaciji: 1. Uvoenje junog koridora autoceste i sjevernog koridora brze ceste za tranzitni cestovni promet 2. Zagrebaka obilaznica postaje gradska prometnica visokog uinka s uvoenjem novih vorita i preseljenjem naplatnice Luko 3. Izgradnja obilazne eljeznike pruge za teretni promet, novog ranirnog kolodvora i intermodalnog centra, te denivelacija eljeznike pruge na pocruju grada
SAETAK

4. Proirenje, denivelacija i ekstenzije (istok-zapad) postojeih gradskih avenija to ukljuuje i juni dio centralnog prstena 5. Izgradnja sjeverne tangente 6. Izgradnja gradskih prometnica sjever-jug s novim mostovima preko Save 7. Uvoenje lakog metroa u sustav javnog prijevoza uz modernizaciju prigradsko-gradske eljeznice i sustava ZET-a(tramvaj, autobusi) 8. Planiranje parkiralinih, pjeakih i biciklistikih zona u sklopu sustava javnog prijevoza 9. Povezivanje zrane luke Pleso i planirane rijene luke Rugvica u sustav cestovnog i eljeznikog prometa 10.Grad Zagreb mora uspostaviti i imati na optimalnoj razini razvijenu svoju lokalnu prometnu infrastrukturu, razvijene sve oblike javnog gradskog prijevoza i razvijen sustav automatskog upravljanja prometom Planirane faze etapne izgradnje: 2013. godina nova obilazna autocesta od budueg vora Luka, na A2, do budueg vora Horvati na A1 (HAC) spoj postojeeg vora Mlaka na D30, preko novog vora Odra - Mlaka, na A11, sa buduim aerodromskim kargom spoj D30 sa buduim vorom Mlaka, na zagrebakoj obilaznici spoj LC31153 i C3109 produetak LC31157 kroz Veliku Goricu, te njen spoj sa D30 na jugoistoku, odnosno sa spojem LC31153 i C3109, na sjeverozapadu Potez Stupnik - Velika Gorica (ie), preko Brezovice, Odranskog Obrea i Lukavca; predvien je i odvojak za Malu Mlaku, Odru i Hrae spoj budueg vora ehi, na postojeoj zagrebakoj obilaznici, sa prethodno navedenim spojem Stupnik - Velika Gorica spoj C1046 i C3112 spoj C1043 i LC10172 spoj LC10172 i LC10167 spoj vor Zdenina i C3106 spoj D1 i vora Rakov Potok spoj vora Jedovec i D1 uz obilazak Stupnika prelaganje D1, te novi spoj izmeu D225 i C3062; zahvat obuhvaa i poboljanje geometrije na C3062, te njezinu prekategorizaciju u dravnu cestu, tj. D1 brza cesta izmeu budueg vora Novaki, na postojeoj zagrebakoj obilaznici, i C3063 spoj Samobor - Brdovec prelaganje C3035 prelaganje D225 (juna obilaznica Zapreia) spoj C3007 i C3030 preko budueg vora Bistra, na A2 (sjeverna obilaznica Zapreia) spoj novog vora Pua, na novoj obilaznoj autocesti, sa C2195 brza cesta od vora Mokrice (Gubaevo) do vora Hum Zaboki prelaganje D1 od Zaboka do D205 spoj D1 i vora Oroslavje na novoj brzoj cesti Gubaevo - D29 prelaganje D29 od Kaine do Zlatar Bistrice Izgradnja pruge Podsused-Samobor-Bregana Izgradnja novog tehnikog putnikog kolodvora na podruju Vukomerca uz TV Gredelj Rekonstrukcija i modernizacija Zagreb Glavnog kolodvora (privremeno rjeenje zbog ugradnje novog sustava osiguranja) Izgradnja novih i modernizacija postojeih stajalita za gradski i prigradski promet ukljuujui i parkiralita za osobne automobile na rubnim podrujima Grada Zagreba Izgradnja novih kapaciteta za odravanje prijevoznih sredstava na podruju Vukomerca (preseljenje Gredelja iz Trnja, TPK sa Borongaja) Izgradnja novog putnikog terminala u zranoj luci Zagreb Metro linija rnomerec Dubrava Metro linija GK Buzin Izgradnja tramvajske pruge Rotor Jadranska avenija Blato, Izgradnja tramvajske pruge Vukovarska Tratinska,
Gradski program: a) ceste visokog uinka: postojea zagrebaka obilaznica o izgradnja novih vorova (Novaki, ehi, Klara, Jakuevec i Jelkovec) o ukidanje vora Buzin Sjeverna tangenta o trasa od vora Krvari do vora Bukovec o vorovi sa spojnim cestama (vertikalama) vor Krvari - Vrape vor Lukii - rnomerec vor Okrugljak - Britanski trg vor Bukovec - Remete - Avenija Gojka uka Ljubljanska - Zagrebaka - Slavonska avenija deniveliranje svih raskrija i dogradnja na 3+3 traka cijelom duinom b) gradske avenije o o o o o o o o o o o o Nova horizontala na potezu vor Novaki - Ulica grada Vukovara - vor Jelkovec (dobivena spajanjem postojeih prometnica) Zagrebaka obilaznica (ukljuujui novi vor Novaki) - Kovinska ulica novi spoj Kovinske ulice sa Ulicom Antuna oljana novi spoj A. oljana sa Zagrebakom cestom novi spoj Zagrebake ceste sa Ulicom Matka Batijana preko Vivodinske ulice produetak Ulice grada Vukovara preko Vukomerca, Trnave, Resnikog gaja i Jelkovca do autoceste A4 Avenija Dubrovnik produetak na istok do Sajmine ceste denivelacija krianja sa avenijom Veeslava Holjevca rekonstrukcija rotora u Remetincu Avenija Veeslava Holjevca produetak do novog vora Klara na obilaznoj autocesti Ulica SR Njemake produetak na sjever preko novog mosta Bundek do Ulice grada Vukovara Vatikanska ulica novi spoj od Remetinca preko Podbreja i Slobotine sa postojeim dijelom Vatikanske ulice Potez Avenija Marina Dria - Sarajevska cesta Sarajevska cesta: produetak do novog vora Jakuevec na zagrebakoj obilaznici, kao i rekonstrukcija postojeeg dijela, tj. dodatak jo jednog kolnika
c) glavne gradske ulice Produetak Obalne ceste na sjever o denivelacija Obalne kroz Samoborsku cestu do Aleje grada Bologne
SAETAK

o o Potez vor Borec - Ulica Velimira korpika - Ljubljanska avenija Potez vor Krvari - Vrapanska ulica - vor ehi Horvaanska ulica - produena Jarunska ulica - novi most na Savi potez rotor Remetinec - vor ehi rekonstrukcija postojeeg stanja i produetak Ulice dr. Luje Naletilia prema voru ehi Potez vor Zaprei - Aleja Bologne - Ilica - Vlaka ulica - Maksimirska ulica - Avenija Dubrava - vor Kraljeveki Novaki Aleja Bologne: -proirenje podvonjaka na krianju sa Ulicom Velimira korpika -denivelacija krianja sa ulicom Medpotoki -rekonstrukcija deniveliranog raskrija sa Vrapanskom ulicom Avenija Dubrava -denivelacija krianja sa spojem Bistrike ulice i Ulice kneza Ljudevita Posavskog Ulica kneza Branimira spoj izmeu Drieve ulice i Heinzelove ulice Ljudevita Posavskog denivelacija krianja sa Slavonskom avenijom spoj prethodno navedene prometnice i C3070 prelaganje C3119 spoj C3070 i C3073 spoj C1046 sa novim vorom Markuevec turopoljski, na buduoj obilaznoj autocesti spoj budueg vora Sv. Klara, na postojeoj zagrebakoj obilaznici, sa naseljem Donji ehi spoj novoplanirana prometnica koja spaja Stupnik i Veliku Goricu i D36 spoj D36 i C3056, preko Zdenine spoj C2220 i naselja Borec spoj C3036 sa novoplaniranim spojem C3007 i C3030 spoj C3007 i prethodno navedene prometnice spoj C2216 i vora Oroslavje na BC Gubaevo - D29 brza cesta Gubaevo - D29 od vora Oroslavje do vora Zlatar Bistrica brza cesta vor Mirkovec - vor Komin prelaganje D29 od vora Zlatar Bistrica do naselja Radoboj prelaganje D316 (obilazak Svetog Ivana Zeline) brza cesta Sveta Helena-Vrbovec-Bjelovar do Bjelovara, te odvojak do Koprivnice spoj luke Rugvica sa C3070 spoj C3034 i C3074 spoj C3074 i D43 (obilazak Klotar Ivania) spoj C3070 i vora Rugvica Izgradnja nove dvokolosijene pruge Hrvatski Leskovac - Karlovac Izgradnja intermodalnog logistikog centra na podruju juno od prijemne skupine Zagreb Ranirnog kolodvora Izgradnja obilazne pruge Zaprei-Horvati-Turopolje-Dugo Selo Izgradnja Cargo centra uz zranu luku Dogradnja drugog kolosijeka uz postojeu prugu rasputnica Trenjevka - Velika Gorica Dogradnja drugog kolosijeka na dionici Sava rasp.-Velika Gorica Dogradnja kolosijeka Glavni kolodvor - rasputnica Trenjevka Izgradnja nove obilazne pruge oko Velike Gorice (istono) - Zrana luka Zagreb Izgradnja pruge Glavni kolodvor-Autobusni kolodvor-Domovinski most-Zrana luka Izdizanje pruge Heinzelova-Zapadni kolodvor i rasputnica Trenjevka-Savski most Dogradnja dva kolosijeka od rasputnice Trenjevka do Savskog mosta Dogradnja drugog kolosijeka rasputnica Delta-Horvati Izgradnja nove dvokolosijene pruge uz postojeu prugu Savski Marof-Zaprei-Glavni kolodvor-Dugo Selo (prva faza) Rekonstrukcija Zagreb Glavnog i Zagreb Zapadnog kolodvora prema konano usvojenoj varijanti Izgradnja Savskog mosta (dvokolosijeni) Izgradnja novog ranirnog kolodvora uz junu obilaznu prugu na podruju Turopolja Metro linija rnomerec korpikova Metro linija Dubrava - Dubec Proirenje pjeakih zona, Izgradnja biciklistikih staza i Izgradnja javnih garaa.
o o o
d) nekategorizirane ulice Nova horizontala (dobivena spajanjem postojeih prometnica - MINI TGT) o novi spoj sa Vranievom ulicom preko Grmoice, Kustoije, sjevernog dijela rnomerca Vrapanska putina o produetak na istok novi spoj sa Tomislavovom ulicom o novi spoj sa Ulicom Silvija Strahimira Kranjevia Ulica Ivane Brli Maurani o popravljanje tlocrtnih elemenata od krianja sa ulicom Donje Vrape do krianja sa ulicom Oranice Spoj ulice Blato sa Ulicom Radoslava Cimermana ulineka cesta o zahvati na proirenju i poboljanju geometrije o denivelirano krianje sa Slavonskom avenijom Novi juni koridor autoceste o dionica izmeu vorova Luka - ibice - Horvati Poboljanja na postojeoj mrei (prednost na semaforima - automatizirano upravljanje prometom (AUP)).
U razdoblju do 2018. godine, pored navedenih projekata do 2013. godine, sadrani su i sljedei znaajniji projekti: 2018. godina nova juna autocestovna obilaznica grada Zagreba, dionica Horvati Ivani Grad (HAC), Izgradnja novih vorova na postojeoj zagrebakoj obilaznici (Jedovec, Mlaka i itarjevo) spoj D408 i C3113 spoj D408 i C3041 spoj C3068 i C3069 spoj prethodno navedene prometnice (spoj C3068 i C3069) i D30 spoj C3113 i C1036 spoj prethodno navedene prometnice (spoj C3113 i C1036) i C3069 prelaganje C3069 i spoj sa spojem C3113 i C1036 prelaganje C3041 i spoj sa spojem C3113 i C1036
Gradski program: a) ceste visokog uinka Sjeverna tangenta o trasa od vora Borec do vora Krvari i od vora Bukovec do vora Graneina
SAETAK

o vorovi sa spojnim cestama (vertikalama) vor Borec - Gajnice vor Graneina - Dubrava b) gradske avenije Nova horizontala na potezu vor Novaki - Ulica grada Vukovara - vor Jelkovec (dobivena spajanjem postojeih prometnica) o ulica Antuna oljana - rekonstrukcija (dodavanje drugog kolnika) i denivelacija sa ulicom Medpotoki o novi spoj Batijanove sa Brlokom ulicom, Kostelskom, Krapinskom do Ulice grada Vukovara o produetak, na istok, do spojne ceste Dugo Selo - vor Rugvica o denivelacija raskrija Savska-Vukovarska, Vukovarska-ulica SR Njemake, Vukovarska-Avenija Marina Dria, Vukovarska-Heinzelova Avenija Veeslava Holjevca o rekonstrukcija postojee trase juno od Islandske ulice (dodavanje drugog kolnika) o denivelacija sa Vatikanskom ulicom Vatikanska ulica o novi spoj od vora Jedovec do ulice Blato o spoj ulica Blato-dr. L. Naletilia o novi spoj od Sarajevske (novim mostom preko Save), Savice i Stare loze do Radnike ulice o denivelacije krianja sa Ulicom Medpotoki, Vrapanskom ulicom, Jadranskom avenijom, Sajminom cestom i Radnikom cestom Potez Savska - arengradska o spoj Jadranski most - Ulica Florijana Andraeca - Brozova ulica - Ulica fra Andrije Kaia Mioia - Britanski trg o denivelacija krianja sa Slavonskom avenijom c) glavne gradske ulice Ulica Medpotoki o novi spoj sa Jadranskom avenijom preko Savske Opatovine i novog mosta na Savi o izvedba deniveliranih krianja sa produenom Ulicom Antuna oljana, rekonstrukcija postojeeg deniveliranog krianja sa Ljubljanskom avenijom, denivelacija sa produenom Jarunskom ulicom, produenom Vatikanskom ulicom, produenom Vrapanskom ulicom i sa Jadranskom avenijom Potez vor Krvari - Vrapanska ulica - vor ehi o Vrapanska ulica - Ulica Oranice - Zagrebaka cesta - Zagrebaka avenija o novi spoj Vatikanska ulica - produena ulica Medpotoki - Jadranska avenija - Botinec o predviena je rekonstrukcija postojeeg deniveliranog raskrija sa Alejom Bologne (Ilicom), te nova denivelirana krianja sa Zagrebakom avenijom, produenom Vatikanskom ulicom, produenom ulicom Medpotoki i Jadranskom avenijom Potez Zagrebaka cesta - Petrovaradinska ulica o rekonstrukcija Zagrebake ceste o denivelacija krianja Zagrebake ceste sa Zagrebakom avenijom Potez vor Lukii - Ulica rnomerec - Jadranska avenija o novi spoj od vora Lukii (sjeverna tangenta) preko Prevoja sa ulicom sv. Duh i dalje ulicom sv. Duh do Ilice Selska cesta o spoj sa ulicom estinski dol potez vor Okrugljak - Drakovieva ulica o produetak Drakovieve do Slavonske avenije o predviene su denivelacije ispod Glavnog kolodvora i sa Slavonskom avenijom Potez Heinzelova ulica - Radnika cesta - vor Kosnica IGH - GF - AF - FPZ - IPV - PD o Heinzelova ulica: deniveliranje raskrija sa Ulicom grada Vukovara o Radnika cesta: deniveliranje raskrija sa Ulicom grada Vukovara o rekonstrukcija Radnike ceste (dogradnja jo jednog kolnika) spoj vor Markovo polje (sjeverna tangenta) - Ulica kneza Ljudevita Posavskog - vor itarjevo o produetak spoja na jug preko Save (novi most) do novog vora itarjevo Nova vertikala (potez Varadinska cesta - Avenija Dubrava - Slavonska avenija - Radnika cesta vor Mlaka) o spoj Varadinske ceste i avenije Dubrava (obilaznica Brestja) potez Ilica - Jukieva - Branimirova ulica: o spoj Ilice i Branimirove - odvajanje iz Ilice kod Gmajnja - novi spoj sa Gradianskom ulicom preko Jeieve ulice Gradianska ulica - novi spoj sa Fonovom ulicom Fonova ulica Hanueva ulica Jagieva ulica - Jukieva ulica - novi podzemni spoj Jukieve ulice i Branimirove ulice sa stranje strane Botanikog vrta i ispred Glavnog kolodvora o pretvaranje postojeeg podvonjaka na Zagrebakoj cesti u denivelirano raskrije o Ulica kneza Branimira: denivelacija ispod Glavnog kolodvora i spoj sa Savskom cestom Potez Selska - Prisavlje - Koledovina - grada Gospia - Blizneka ulica: o novi spoj ulica Kneija i Prisavlje - postojee Prisavlje - Ulica Dane Duia - Ulica I. gardijske brigade Tigrovi - Koledovina o Blizneka ulica: nova ulica na pravcu Mandlova - Ulica grada Vukovara o denivelacija nove ulice sa Ulicom kneza Branimira o Ulica grada Gospia: zahvati na proirenju koridora o Ulica Koledovina: zahvati na proirenju koridora i izmjetanju trase, produenje do produenog Prisavlja o denivelacija krianja Koledovine sa Radnikom cestom o denivelacija Prisavlja sa avenijom Marina Dria o Jadranska avenija o izgradnja novih deniveliranih raskrija sa ulicom Medpotoki, Vrapanskom ulicom i produenom Vatikanskom ulicom Sajmina cesta o produetak, uz Savu do Domovinskog mosta o denivelacija raskrija sa produenom Vatikanskom ulicom d) nekategorizirane ulice Nova horizontala (dobivena spajanjem postojeih prometnica - MINI tangenta) o rekonstrukcija dijela Karanik Bolnika ulica o spoj rnomerec - Zelengaj i Tukanac Vranieva ulica o novi spoj Vranieve sa Bijenikom ulicom preko Zmajevca Bijenike o novi spoj Poarinje - Gornji Bukovac Svetoimunska ulica - Avenija Gojka uka Oporoveka ulica o produetak do Novog Brestja Vrapanska putina o novi spoj Ulice Silvija Strahimira Kranjevia i Koturake ulice Ulica Ivane Brli Maurani o ekstenzija do produene ulice Medpotoki Ulica Vilima Korajca- ekstenzija do produene Gospodske ulice Ulica Jankomir - ekstenzija do Obalne ceste Ulica Ivana Matetia Ronjgova o ekstenzija na zapad do produene ulice Medpotoki Jarunska ulica o produetak Jarunske do spoja sa ulicom Medpotoki o denivelacija krianja sa ulicom Medpotoki Spoj Jedovec (obilazna autocesta) - Rakov Potok lipanj 2008. str. 26.
SAETAK

o spoj vora Jedovec i Gornjostupnike ulice o prelaganje D1 (obilazak Stupnika) Ulica Radoslava Cimermana o produetak ulice preko novog mosta na Savi - Cvjetna cesta - prikljuak na Slavonsku aveniju Ulica Trnsko o izmijetanje trase i spoj na produenu Vatikansku ulicu ulineka cesta o produetak na jug preko Struge do Radnike ceste o denivelacija krianja sa Branimirovom ulicom i Radnikom cestom spoj vor Popovec (A3) - vor Rugvica (A3) o izgradnja spoja Dugo Selo - vor Rugvica Na kraju planskog razdoblja do 2030. godine, pored navedenih infrastrukturnih projekata u 2013. i 2018. godini, planirana je jo i izgradnja sljedeih znaajnijih projekata: 2030. godina nova juna autocestovna obilaznica grada Zagreba, dionica Ivani Grad - Sveta Helena (HAC), spoj C3074 sa buduim vorom Preec spoj C3076 i C1022 Izgradnja nove dvolokosijene pruge Zaprei-Zagreb gl. kol. - Dugo Selo uz postojeu dvokolosijenu prugu (nastavak na prvu fazu) Gradski program: a) ceste visokog uinka Sjeverna tangenta o trasa od vora Zaprei do vora Borec i od vora Graneina do vora Popovec o vorovi sa spojnim cestama (vertikalama) vor Zaprei vor Novoselec Graneinski vor Markovo polje - Sesvete vor Popovec b) gradske avenije Vatikanska ulica o denivelirana krianja sa: produenom Petrovaradinskom ulicom, Ulicom SR Njemake, i novom vertikalom izmeu Dubrave i novog vora Mlaka na zagrebakoj obilaznici Ulica SR Njemake o produetak od Ulice grada Vukovara do Ulice kneza Branimira o denivelacija krianja Ulice SR Njemake sa Vatikanskom ulicom c) glavne gradske ulice Potez Zagrebaka cesta - Petrovaradinska ulica o Rekonstrukcija postojeeg dijela trase Petrovaradinske i produetak, preko novog mosta na Savi, do produene Vatikanske ulice Potez vor Lukii - Ulica rnomerec - Jadranska avenija o novi spoj preko Kustoije i natkrivenog potoka rnomerec, sa Fallerovim etalitem o Fallerovo etalite - novi spoj istono od Jarunskog jezera, sa Jadranskom avenijom o predviena su denivelirana raskrija sa novim spojem Ilice i Branimirove ulice, Zagrebakom avenijom i Jadranskom avenijom Potez Heinzelova ulica - Radnika cesta - vor Kosnica o denivelacija s novom vertikalom na pravcu Dubrava - novi vor Mlaka na zagrebakoj obilaznici Nova vertikala (potez Varadinska cesta - Avenija Dubrava - Slavonska avenija - Radnika cesta vor Mlaka) o trasa na potezu Avenija Dubrava (Retkovec) - Resniki Gaj - Kozari Bok - Kozari Put - Stara Loza Petruevec - novi most na Savi - novi vor Mlaka na zagrebakoj obilaznici o denivelirana krianja sa Ulicom kneza Branimira, Slavonskom avenijom, Radnikom cestom, produenom Vatikanskom ulicom i produenom Sajminom cestom vor Markovo polje - Ulica kneza Ljudevita Posavskog - vor itarjevo: o spoj Markovo polje -Bistrika ulica - Ulica kneza Ljudevita Posavskog Potez vor Zaprei - Aleja Bologne - Ilica - Vlaka ulica - Maksimirska ulica - Avenija Dubrava - vor Kraljeveki Novaki: o Aleja Bologne: denivelacija krianja sa Gospodskom ulicom, kao varijantom ulice Medpotoki potez Ilica - Jukieva - Branimirova ulica: o spoj Ilice i Branimirove: predviena je denivelacija krianja sa buduom ulicom rnomerec o Ulica kneza Branimira: predviena su denivelirana raskrija sa Vinodolskom ulicom i novom vertikalom na pravcu Dubrava - novi vor Mlaka Sajmina cesta o ekstenzija do produene Ulice kneza Ljudevita Posavskog o denivelacija krianja s novom vertikalom izmeu Dubrave i novog vora Mlaka i s Radnikom cestom Jadranska avenija o izgradnja novog deniveliranog raskrija sa ulicom rnomerec d) nekategorizirane ulice Produetak ulice Struge I o spoj ulica Koledovina - ulica Struge I - produena Ulica kneza Ljudevita Posavskog (radovi na proirenju ulice i poboljanju geometrije) Priobalna cesta o produetak od ul. R. Cimermana do Avenije Veeslava Holjevca (uz savski nasip) o nastavak iza jezera Bundek do spoja sa Sajminom cestom Spojne ceste tunela Medvednica o ureenje spoja Dolje - Graani - Mihaljevac o spoj Bliznec - Bukovac Gospodska ulica o produetak do Ulice hrvatskih branitelja o novi spoj sa deniveliranim raskrijem na Ljubljanskoj aveniji (kod City Centera One) o denivelacija krianja sa Alejom Bologne i Samoborskom cestom Ulica Vilima Korajca- ekstenzija do produene Gospodske ulice Sveuilina aleja o produetak preko novog mosta na Savi (ukljuivo most) do avenije Veeslava Holjevca (potrebno eventualno dislociranje Velesajma) Ulica Klin - produetak na sjeveroistok do produene Oporoveke ulice Vinodolska ulica - produetak do Ulice kneza Branimira Metro prsten, Metro linija Avenija Dubrovnik Dolje Metro linija Dolje Stubike toplice Metro linija Buzin - Mlaka Izgradnja tramvajske pruge Sarajevska Avenija Dubrovnik, Izgradnja tramvajske pruge Vukovarska - Vrapanska - Jadranska, Izgradnja rijene luke Rugvica, Proirenje pjeakih zona,
SAETAK

Izgradnja biciklistikih staza i Izgradnja javnih garaa.
D) Izrada i odravanje GIS registra izvora relevantnih baza podataka o karakteristikama prostora, postojeem stanju, planskom stanju i dogaajima u prostoru. U tom smislu je potrebno razvijati norme za GIS podatke kojima bi se omoguilo brzo kombiniranje podataka iz razliitih izvora. E) Stanje prometne mree metropolitanskog podruja grada Zagreba potrebno je kontinuirano i sustavno pratiti na bazi neophodnih prometnih istraivanja: brojenje prometa, katastra prometne mree, i kvalitetnih statistikih podataka. Brojenje prometa treba obavljati na temelju uspostavljenog sustava stalnog brojenja prometa (pjeaka, putnika i vozila) npr. po uzoru na brojenje prometa na dravnim cestama RH. Ovakvi podaci su neophodni za bilo kakvu prometnu analizu, i ovo istraivanje je prioritetno. Katastar mree (inventarizacija) ili baza cestovnih podataka treba sadravati podatke o prometnicama i drugim prometnim povrinama kao to su garae i parkiralita. Podaci se odnose na duljinu, irinu, broj prometnih trakova, uzduni i popreni nagib, horizontalnu zakrivljenost, semafore i njihov rad, stanje kolnika, broj parkiralinih mjesta itd. Statistiki podaci za prometno planiranje moraju biti dostupni za svaku prometnu zonu odnosno statistiki ili popisni krug. To su podaci o broju stanovnika, broj zaposlenih i nezaposlenih osoba, broj studenata, aka i umirovljenika, broj registriranih vozila. Nadalje potrebno je imati podatke o broju radnih mjesta, akih ili studentskih klupa, povrini trgovakog prostora, te podatke o kulturnim i rekreacijskim povrinama i sl. Sve navedene podatke potrebno je aurirati na godinjoj razini. F) Svako budue poboljanje prometne mree ili razrada mogueg tehnikog rjeenja treba se bazirati na prometnom modelu. G) Planirano poboljanje prometne mree treba poduprijeti ekonomskom ocjenom opravdanosti. H) Obzirom na znaaj Grada Zagreba, poboljanje prometa u samom gradu mogue je ostvariti nekim administrativnim mjerama: Mogue je npr. ograniiti kretanje tekim vozilima na razini gradskih prometnica visokog uinka, uz zabranu ulaska u grad, razmotriti mogunost dislociranja nekih dravnih i gradskih slubi i institucija izvan samog sredita grada budui da one generiraju brojna dnevna putovanja i sl. , planiranje rekreacijskih centara na vie lokacija u gradu.
Ukupna planirana ulaganja u izgradnju infrastrukture za javni i individualni promet ireg podruja grada Zagreba iznose 43938 milijuna kuna (6019 milijuna eura), odnosno po fazama: 2013. godine 4352 milijuna kuna, odnosno 596,2 milijuna eura, 2018. godine 21674 milijuna kuna, odnosno 2969 milijuna eura, 2030. godine 17912 milijuna kuna, odnosno 2454 milijuna eura.
B) U okviru prostorno-planske domene potrebno je teiti ostvarenju slijedeih preporuka: Grad Zagreb treba razvijati kao metropolitansko podruje, koje je, za potrebe ove studije, definirano teritorijem Grada Zagreba i dvije upanije koje tvore prsten oko teritorija Grada Zagreba: Zagrebakom i Krapinsko-Zagorskom upanijom. S obzirom da e razvoj prometnih mrea (pogotovo eljeznike) rezultirati daljnjom integracijom, tj. vremenskim saimanjem hrvatskog prostora, za oekivati je da e gravitacijsko podruje grada Zagreba narasti. Javni gradski prostori su nosioci gradskog identiteta i obiljeja urbanosti grada, te je u tom smislu izrada standarda za projektiranje javnih gradskih prostora temeljni materijal za osiguravanje kvalitetne oblikovno estetske vrijednosti grada. U planerskom procesu je potrebno postaviti jasan odnos i kontinuirano praenje zona razvoja (kao generatora prometa tj. kretanja ljudi i roba), te infrastrukturnih mrea ukljuujui sve vrste prometnih mrea u razmatranom prostoru metropolitanskog podruja grada Zagreba. Da bi se to bolje uklopio u europsku prometnu mreu, na raskriju ijih koridora lei, Grad Zagreb mora imati, na optimalnoj razini, razvijenu svoju lokalnu prometnu infrastrukturu, razvijene sve oblike javnog gradskog prijevoza i razvijen sustav automatskog upravljanja prometom. C) U okviru potrebnih temeljnih podataka svakom prometno-prostornom planiranju treba prihvatiti slijedeu metodologiju: Statistiki podaci trebaju biti temelj prostornog i urbanistikog planiranja. Razvojem informatike tehnologije vanost kvalitetne pripreme statistikih podataka za prostornoprometno i urbanistiko planiranje postaje sve vea, budui da su statistike baze podataka osnova za valorizaciju raznih prostornih zahvata pomou razliitih GIS aplikacija. Statistiki podaci koje prikuplja Dravni zavod za statistiku, prireeni su na teritorijalne jedinice naselja (svaka administrativna opina/grad se sastoji od vie naselja). Takva teritorijalizacija statistikih podataka zadovoljava potrebe prostornog (regionalnog) planiranja, no kod pokuaja primjene na urbanistiko planiranje pojavljuju se problemi. Iskustvo rada na Prostorno-prometnoj studiji cestovno-eljeznikog prometnog sustava ireg podruja grada Zagreba, upuuje na zakljuak da je potrebno ustanoviti sustav baza podataka kojima bi se kontinuirano dokumentiralo stanje u urbanom prostoru. Na primjeru obuhvata prometne studije cestovno-eljeznikog prometnog sustava ireg podruja grada Zagreba koji ine Grad Zagreb, Zagrebaka upanija, te Krapinskozagorska upanija, jasno su uoljivi problemi pri pokuaju primjene statistikih podataka Dravnog zavoda za statistiku na urbanistiko planiranje, jer su statistiki podaci prireeni na teritorijalne jedinice naselja (svaka administrativna opina/grad se sastoji od vie naselja). Zakljuno se moe konstatirati da bi za potrebe prostorno-prometne analize ireg podruja grada Zagreba odgovarajua razluivost podataka bila na razini popisnih ili barem statistikih krugova. To je razmjerno jednostavan posao, koji ne zahtijeva prevelika ulaganja.
SAETAK

Izvori: 1. Poveanje kapaciteta autocestovnog vorita Zagreb, prostorno-tehnika studija podruja, Institut graevinarstva Hrvatske, 2007 2. Poveanje kapaciteta autocestovnog vorita Zagreb, prometna studija podruja, Institut graevinarstva Hrvatske, 2007 3. Prostorno-prometna studija cestovno-eljeznikog prometnog sustava ireg podruja grada Zagreba - javni promet, Graevinski fakultet sveuilita u Zagrebu, 2008 4. Prostorno-prometna studija cestovno-eljeznikog prometnog sustava ireg podruja grada Zagreba - urbanistiko prostorna rjeenja, Arhitektonski fakultet sveuilita u Zagrebu, 2008 5. Prostorno-prometna studija cestovno-eljeznikog prometnog sustava ireg podruja grada Zagreba - podzemno-nadzemni traniki sustav, Fakultet prometnih znanosti sveuilita u Zagrebu, 2008 6. Prostorno-prometna studija cestovno-eljeznikog prometnog sustava ireg podruja grada Zagreba - eljezniki prometni sustav, Institut prometa i veza, 2008 7. Prostorno-prometna studija cestovno-eljeznikog prometnog sustava ireg podruja grada Zagreba - eljezniki prometni sustav, eljezniko projektno drutvo, 2008 8. Studija provedivosti investicijskog projekta pruge visoke uinkovitosti dravna granica Botovo- Zagreb-Rijeka, Institut graevinarstva Hrvatske, eljezniko projektno drutvo, Institut prometa i veza, 2008 9. Urbanistiko-prometna studija sjeverne tangente, Arhitektonski fakultet sveuilita u Zagrebu i Institut graevinarstva Hrvatske, 2006 10. Studija izvodljivosti i opravdanosti cestovnog tunela kroz Medvednicu i prateih objekata, Graevinski fakultet sveuilita u Zagrebu, 2006 11. MVA, Prometna studija grada Zagreba, 1999 12. Program realizacije podzemno-nadzemnog tranikog sustava u Gradu Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti i Neuron, Zagreb, 2006 13. Generalni urbanistiki plan grada Zagreba, 2007 14. Prostorni planovi upanija, opina i gradova u podruju obuhvata
SAETAK

Pps Zagreba Sazetak

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pps Zagreba Sazetak

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NARUITELJI:

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA CESTOVNO-ELJEZNIKOG SUSTAVA IREG PODRUJA GRADA ZAGREBA

PROGNOZA PROMETA .......................................................................................... 5 PROMETNI MODEL ............................................................................................... 7

STRUKTURA BUDUE PROMETNE MREE ................................................................... 8

IGH - GF - AF - FPZ - IPV - PD

lipanj 2008. str. 1.

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA CESTOVNO-ELJEZNIKOG SUSTAVA IREG PODRUJA GRADA ZAGREBA

IGH - GF - AF - FPZ - IPV - PD

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA CESTOVNO-ELJEZNIKOG SUSTAVA IREG PODRUJA GRADA ZAGREBA

4 PROSTORNA ANALIZA PODRUJA OBUHVATA

IGH - GF - AF - FPZ - IPV - PD

lipanj 2008. str. 3.

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA CESTOVNO-ELJEZNIKOG SUSTAVA IREG PODRUJA GRADA ZAGREBA

IGH - GF - AF - FPZ - IPV - PD

lipanj 2008. str. 4.

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA CESTOVNO-ELJEZNIKOG SUSTAVA IREG PODRUJA GRADA ZAGREBA

IGH - GF - AF - FPZ - IPV - PD

lipanj 2008. str. 5.

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA CESTOVNO-ELJEZNIKOG SUSTAVA IREG PODRUJA GRADA ZAGREBA

Godina 2007. 2013. 2018. 2030. 2032. 2037. 2049.

IGH - GF - AF - FPZ - IPV - PD

lipanj 2008. str. 6.

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA CESTOVNO-ELJEZNIKOG SUSTAVA IREG PODRUJA GRADA ZAGREBA

IGH - GF - AF - FPZ - IPV - PD

lipanj 2008. str. 7.

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA CESTOVNO-ELJEZNIKOG SUSTAVA IREG PODRUJA GRADA ZAGREBA

7 STRUKTURA BUDUE PROMETNE MREE

IGH - GF - AF - FPZ - IPV - PD

lipanj 2008. str. 8.

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA CESTOVNO-ELJEZNIKOG SUSTAVA IREG PODRUJA GRADA ZAGREBA

IGH - GF - AF - FPZ - IPV - PD

lipanj 2008. str. 9.

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA CESTOVNO-ELJEZNIKOG SUSTAVA IREG PODRUJA GRADA ZAGREBA

IGH - GF - AF - FPZ - IPV - PD

lipanj 2008. str. 10.

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA CESTOVNO-ELJEZNIKOG SUSTAVA IREG PODRUJA GRADA ZAGREBA

Slika 7.1. Postojei "eljezniki vor Zagreb"

IGH - GF - AF - FPZ - IPV - PD

lipanj 2008. str. 11.

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA CESTOVNO-ELJEZNIKOG SUSTAVA IREG PODRUJA GRADA ZAGREBA

Red. broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

Zagreb GK (ZK, RK) - Karlovac Zagreb GK (ZK, RK) - Sisak

IGH - GF - AF - FPZ - IPV - PD

lipanj 2008. str. 12.

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA CESTOVNO-ELJEZNIKOG SUSTAVA IREG PODRUJA GRADA ZAGREBA

IGH - GF - AF - FPZ - IPV - PD

lipanj 2008. str. 13.

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA CESTOVNO-ELJEZNIKOG SUSTAVA IREG PODRUJA GRADA ZAGREBA

IGH - GF - AF - FPZ - IPV - PD

lipanj 2008. str. 14.

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA CESTOVNO-ELJEZNIKOG SUSTAVA IREG PODRUJA GRADA ZAGREBA

IGH - GF - AF - FPZ - IPV - PD

lipanj 2008. str. 15.

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA CESTOVNO-ELJEZNIKOG SUSTAVA IREG PODRUJA GRADA ZAGREBA

8 PRIJEDLOG KATEGORIZACIJE MREE

IGH - GF - AF - FPZ - IPV - PD

lipanj 2008. str. 16.

PROSTORNO-PROMETNA STUDIJA CESTOVNO-ELJEZNIKOG SUSTAVA IREG PODRUJA GRADA ZAGREBA

tabela 2: Kategorizacija prometnica Grad Zagreb

ceste namijenjene iskljuivo za promet motornih vozila

*izvor: Generalni urbanistiki plan grada Zagreba; izmjene i dopune 2007.

IGH - GF - AF - FPZ - IPV - PD

lipanj 2008. str. 17.