Sveuilite u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje

Raunovodstvo i financije za menadere

Seminarski rad
Ak. god. 2011./12.

Mentorica: mr.sc Gordana Bari, dipl.ing.

Student: Pavao Barii 0035173874

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Sadraj
1. POKAZATELJI LIKVIDNOSTI ..................................................................................................................................................... 2

1.1 1.2 1.3 1.4

KOEFICIJENT TRENUTNE LIKVIDNOSTI ......................................................................................................... 2 KOEFICIJENT TEKUE LIKVIDNOSTI............................................................................................................... 2 KOEFICIJENT UBRZANE LIKVIDNOSTI ........................................................................................................... 3 KOEFICIJENT FINANCIJSKE STABILNOSTI..................................................................................................... 3

2. POKAZATELJI ZADUENOSTI ................................................................................................................................................. 4

2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 2.6 2.7 2.8

KOEFICIJENT ZADUENOSTI .......................................................................................................................... 4 KOEFICIJENT VLASTITOG FINANCIRANJA ................................................................................................... 4 KOEFICIJENT FINANCIRANJA .......................................................................................................................... 5 POKRIE TROKOVA KAMATA I .................................................................................................................... 5 POKRIE TROKOVA KAMATA II ................................................................................................................... 5 FAKTOR ZADUENOSTI ................................................................................................................................... 6 STUPANJ POKRIA I.......................................................................................................................................... 6 STUPANJ POKRIA II......................................................................................................................................... 7

3. POKAZATELJI AKTIVNOSTI ...................................................................................................................................................... 8

3.1 3.2 3.3 3.4

KOEFICIJENT OBRTA UKUPNE IMOVINE ...................................................................................................... 8 KOEFICIJENT OBRTA KRATKOTRAJNE IMOVINE ....................................................................................... 8 KOEFICIJENT OBRTA POTRAIVANJA .......................................................................................................... 8 TRAJANJE NAPLATE POTRAIVANJA U DANIMA ...................................................................................... 9

4. POKAZATELJI EKONOMINOSTI ........................................................................................................................................ 10

4.1 4.2 4.3 4.4

EKONOMINOST UKUPNOG POSLOVANJA ............................................................................................ 10 EKONOMINOST POSLOVANJA ................................................................................................................. 10 EKONOMINOST FINANCIRANJA ............................................................................................................... 11 EKONOMINOST IZVANREDNIH AKTIVNOSTI ........................................................................................ 11

5. POKAZATELJI PROFITABILNOSTI ........................................................................................................................................ 12

5.1 5.2 5.3 5.4 5.6

BRUTO MARA PROFITA ............................................................................................................................... 12 NETO MARA PROFITA ................................................................................................................................. 12 BRUTO RENTABILNOST IMOVINE ............................................................................................................... 12 NETO RENTABILNOST IMOVINE .................................................................................................................. 13 RENTABILNOST VLASTITOG KAPITALA (GLAVNICE) ............................................................................... 13

6. POKAZATELJI INVESTIRANJA ............................................................................................................................................... 14

6.1 DOBIT PO DIONICI .......................................................................................................................................... 14

Fakultet strojarstva i brodogradnje

1. POKAZATELJI LIKVIDNOSTI
1.1 KOEFICIJENT TRENUTNE LIKVIDNOSTI
PRETHODNA GODINA (2009) TEKUA GODINA (2010)

Novac Kratkorone obveze Koeficijent

1 713 489 927 947 465 222 1,8085

3 245 292 373 1 616 644 053 2,007

Koeficijent trenutne likvidnosti pokazuje u kolikoj mjeri su kratkorone obveze pokrivene vlastitim novcem. Preporuena vrijednost je 10%, odnosno vrijednost koeficijenta 0,1. U sluaju tvrtke Hrvatski Telekom d.d. u prethodnom razdoblju koeficijent je iznosio 1,8085, to bi znailo da je tvrtka itekako sposobna podmirivati svoje kratkorone obveze. Tekue razdoblje je donijelo 70 postotno poveanje kratkoronih obveza, zbog poveanja obveza prema dobavljaima i porasta broja zaposlenih. Tvrtka je sudei prema porastu broja zaposlenih i obvezama prema dobavljaima proirila posao i prema novcu koji je ostao u blagajni, to ini dobro. Koeficijent trenutne likvidnosti je porastao za 0,2, ali to je donijelo skoro 90% veu sumu novca koji je ostao u blagajni.

1.2 KOEFICIJENT TEKUE LIKVIDNOSTI

PRETHODNA GODINA (2009) TEKUA GODINA (2010)

Kratkotrajna imovina Kratkorone obveze Koeficijent

3 012 749 954 947 465 222 3,18

5 300 304 600 1 616 644 053 3,28

Koeficijent tekue likvidnosti je pokazatelj sposobnosti poduzea da podmiri svoje kratkorone obveze. Kao ocjena likvidnosti i solventnosti ovaj koeficijent bi optimalno trebao iznositi 2 za veinu poduzea, ali nikako ne bi smio ii ispod 1 jer bi to znailo da je dio dugotrajne imovine podmiren iz kratkoronih obveza. Takoer ni prevelike vrijednosti koeficijenta nisu poeljne jer to moe signalizirati loa postupanja menadmenta. U prethodnom razdoblju koeficijent je iznosio 3,18, dok je u tekuem razdoblju poveana kratkotrajna imovina, ali istovremeno je poveana i kratkotrajna imovina zbog poveanja potraivanja od korisnika i novca ostalog u blagajni. Poveanje kratkoronih obveza u odnosu na prethodno razdoblje iznosi 70%, a poveanje kratkotrajne imovine 75%. Zbog toga je porastao i koeficijent tekue likvidnosti na 3,28 to je pozitivno i znai da tvrtka nema problema sa podmirivanjem svojih kratkoronih obveza.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

1.3 KOEFICIJENT UBRZANE LIKVIDNOSTI

PRETHODNA GODINA (2009) TEKUA GODINA (2010)

Novac+kratkorona potraivanja Kratkorone obveze Koeficijent

2 672 732 295 947 465 222 2,82

4 652 124 423 1 616 644 053 2,88

Koeficijent ubrzane likvidnosti pokazuje odnos nalikvidnije kratkotrajne imovine (novac + kratkorona potraivanja) i kratkoronih obveza, ovaj koeficijent ne ukljuuje vrijednost zaliha te je stoga precizniji kao mjerilo likvidnosti od koeficijenta tekue likvidnosti. Preporuena vrijednost je 1 ili vie, a minimalna vrijednost ne bi smjela biti ispod 0,9. U odnosu na prethodno razdoblje dolo je do poveanja koeficijenta ubrzane likvidnosti za 2%. Tvrtka je i u prethodnom razdoblju imala vie nego dostatno najlikvidnije imovine za podmirivanje svojih kratkoronih obveza, a daljnje poveanje je pozitivna stvar. Jo jedna pozitivna stvar je to je poveanje novca u blagajni vee od poveanja kratkoronih potraivanja.

1.4 KOEFICIJENT FINANCIJSKE STABILNOSTI

PRETHODNA GODINA (2009) TEKUA GODINA (2010)

Dugotrajna imovina Kapital+dugorone obveze Koeficijent

7 987 185 265 9 517 867 780 0,84

8 195 308 051 11 230 313 178 0,73

Koeficijent financijske stabilnosti je omjer dugotrajne imovine i kapitala uveanog za dugorone obveze. Doputena vrijednost je 1, a sve manje od je 1 poeljno, jer se iz dijela dugoronih izvora treba financirati ne samo dugotrajna ve i kratkotrajna imovina. Smanjenje ovoga koeficijenta je pozitivna tendencija, jer ako dugotrajna imovina angaira likvidnu kratkoronu imovinu moe doi do smanjenja mogunosti podmirivanja tekuih obveza. 2,6 postotno poveanje dugotrajne imovine te 18 postotno poveanje kapitala i dugoronih obveza dovelo je do smanjenja koeficijenta sa 0,84 na 0,73. Smanjenje ovog koeficijenta je pokazatelj da se sve vei dio kratkotrajne imovine financira iz dugoronih izvora ime se stvaraju temelji za financijsku stabilnost poduzea.

1. POKAZATELJI LIKVIDNOSTI

Fakultet strojarstva i brodogradnje

2. POKAZATELJI ZADUENOSTI
2.1 KOEFICIJENT ZADUENOSTI
PRETHODNA GODINA (2009) TEKUA GODINA (2010)

Ukupne obveze Ukupna imovina Koeficijent

967 133 389 10 999 935 219 0,088

1 646 477 794 13 495 612 651 0,122

Koeficijent zaduenosti pokazuje do koje mjere poduzee koristi zaduivanje kao oblik financiranja, o veliini zaduenja po jednoj kuni vlastitog kapitala. Veliina koeficijenta bi trebala biti jednaka 0,5 ili manja. Odnosno preporueno je da postotak imovine nabavljene zaduivanjem ne prelazi 50 %. Koeficijent zaduenosti pokazuje kako tvrtka vrlo mali dio svoje imovine financira iz tuih izvora. U tekuem razdoblju je zabiljeen porast koeficijenta zaduenosti, ali on je jo uvijek u okviru doputenog.

2.2 KOEFICIJENT VLASTITOG FINANCIRANJA

PRETHODNA GODINA (2009) TEKUA GODINA (2010)

Kapital Ukupna imovina Koeficijent

9 498 199 613 10 999 935 219 0,863

11 200 479 437 13 495 612 651 0,83

Koeficijent vlastitog financiranja pokazuje u kojoj je mjeri imovina financirana iz vlastitog kapitala. Ovaj koeficijent je vezan uz koeficijent zaduenosti, i njihov bi zbroj trebao biti jednak 1, ali ponekad to nije sluaj zbog stavki koje se ne mogu svrstati ni pod obveze ni pod kapital. Vrijednost ovog pokazatelja bi u pravilu trebala biti vea od 50% to znai da je vei dio imovine financiran iz vlastitih izvora. Kao i kod prethodnog koeficijenta, vidljivo je da je udio vlastitog financiranja poduzea u okviru preporuenih vrijednosti. U odnosu na prethodnu godinu zabiljeen je 4 postotni pad koeficijenta.

2. POKAZATELJI ZADUENOSTI

Fakultet strojarstva i brodogradnje

2.3 KOEFICIJENT FINANCIRANJA

PRETHODNA GODINA (2009) TEKUA GODINA (2010)

Ukupne obveze Kapital Koeficijent

967 133 389 9 498 199 613 0,102

1 646 477 794 11 200 479 437 0,147

Koeficijent financiranja se dobiva dijeljenjem ukupnih obveza i kapitala. Jo se naziva i pokazateljem mogueg zaduivanja. Preporuka je da iznosi 1 ili manje. Odnosno da na 1 kn vlastitog kapitala ide najvie 1 kn zaduenja. Kao kriterij za kreditnu sposobnost tvrtke, banke prihvaaju odnos tueg i vlastitog kapitala do 30:70. Tvrtka biljei porast koeficijenta zaduivanja u odnosu na prolo razdoblje, ali to je opravdano porastom ostvarene dobiti. Koeficijent unato porastu se jo uvijek nalazi duboko u podruju preporuenih vrijednosti.

2.4 POKRIE TROKOVA KAMATA I

PRETHODNA GODINA (2009) TEKUA GODINA (2010)

Dobit prije poreza i kamata Kamate Koeficijent

1 135 056 315 27 387 336 41,44

2 304 822 514 39 873 047 57,8

Koeficijent pokria kamata pokazuje kolika je pokrivenost trokova kamata s dobiti prije oporezivanja. Kamate su neoporeziv troak pa se u brojnik uzima dobit prije oporezivanja i plaanja kamata. Preporua se to vea vrijednost koeficijenta, ali mora biti barem 1. Odnosno, dobit mora biti barem jednaka trokovima kamata. to je ovaj pokazatelj vei znai da se vei dio poslovanja financira vlastitim sredstvima. Ovaj pokazatelj je bitan kod donoenja odluka o zaduivanju poduzea jer pokazuje mogunosti podmirivanja zaduenja. Iznos kamata u tekuem razdoblju se poveao za 45%, ali zato se dobit prije oporezivanja poveala za vie od dva puta. Tvrtka je vie nego sposobna pokriti kamate i financirati poslovanje iz vlastitih sredstava.

2.5 POKRIE TROKOVA KAMATA II

PRETHODNA GODINA (2009) TEKUA GODINA (2010)

Poslovni prihodi-poslovni rashodi Kamate Koeficijent

986 672 478 27 387 336 36,03

2 268 021 284 39 873 047 56,88

Koeficijent pokria kamata II je slian prethodnom koeficijentu samo to u brojniku umjesto dobiti prije poreza i kamata ide razlika poslovnih prihoda i rashoda. Odnosno koeficijent pokazuje pokrivenost trokova kamata sa dobiti iz poslovnih aktivnosti. Preporuljivo je da dobit iz poslovnih aktivnosti barem pokrije trokove kamata, to znai vrijednost koeficijenta 1 ili vie.
2. POKAZATELJI ZADUENOSTI 5

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Poslovni prihodi su se poveali vie nego duplo to se odrazilo i na koeficijent pokria trokova kamata II. Takoer porast kamata u tekuem razdoblju je manji od porasta prihoda to jo vie potvruje zdravo poslovanje tvrtke.

2.6 FAKTOR ZADUENOSTI

PRETHODNA GODINA (2009) TEKUA GODINA (2010)

Ukupne obveze 967 133 389 1 646 477 794 Zadrana 886 804 370 2 041532 384 dobit+amortizacija Koeficijent 1,09 0,8 Faktor zaduenosti razmatra mogunost podmirenja svojih obveza. Pokazuje koliko bi trebalo godina da uz postojee uvjete poslovanja i ostvarivanja dobiti poduzee podmiri svoje obveze. Manji faktor zaduenosti znai veu sigurnost. Kontrolna vrijednost je 5, odnosno ako poduzee moe pokriti svoje obveze unutar 5 godina ne smatra se prezaduenim. Faktor zaduenosti iznosi manje od 1 u tekuem razdoblju to znai da tvrtka moe podmirit sva svoja dugovanja iz zadrane dobiti i amortizacije, dok je u prolom razdoblju taj faktor iznosio 1,09 godina. Poduzee se ne smatra prezaduenim, a na pad faktora u tekuoj godini se gleda pozitivno.

2.7 STUPANJ POKRIA I

PRETHODNA GODINA (2009) TEKUA GODINA (2010)

Kapital Dugotrajna imovina Koeficijent

9 498 199 613 7 987 185 265 1,19

11 200 479 437 8 195 308 051 1,37

Stupanj pokria I je omjer vlastitog kapitala i dugotrajne imovine. Koeficijent pokazuje financiranje dugotrajne imovine iz dugoronih izvora, bilo vlastitih (temeljni kapital, priuve i ostalo) ili tuih (bankarski krediti). Via vrijednost ovog pokazatelja to je pokazatelj bolji jer ukazuje na vlastite izvore financiranja, a preporuka je da mu je vrijednost barem 1. U prethodnom razdoblju koeficijent je 1,19, dok je zbog veeg poveanja dugotrajne imovine na prema kapitalu u tekuem razdoblju dolo do poveanja na vrijednost od 1,37. Tvrtka financira dugotrajnu imovinu iz vlastitih dugoronih izvora, uglavnom kapitala.

2. POKAZATELJI ZADUENOSTI

Fakultet strojarstva i brodogradnje

2.8 STUPANJ POKRIA II

PRETHODNA GODINA (2009) TEKUA GODINA (2010)

Kapital+dugorone obveze Dugotrajna imovina Koeficijent

9 517 867 780 7 987 185 265 1,19

11 230 313 178 8 195 308 051 1,37

Stupanj pokria II pokazuje u kojoj je mjeri dugotrajna imovina financirana iz dugoronih izvora, bilo vlastitih, bilo tuih. Minimalna vrijednost koeficijenta je 1. U protivnom bi se dugotrajna imovina financirala iz kratkoronih izvora to bi moglo dovesti do problema pri podmirivanju tekuih obveza. U odnosu na prethodno razdoblje zbroj kapitala i dugoronih obveza se poveao, a dugotrajna imovina se takoer poveala samo u manjoj mjeri zbog ega se i koeficijent poveao sa 1,71 na 2.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

3. POKAZATELJI AKTIVNOSTI
3.1 KOEFICIJENT OBRTA UKUPNE IMOVINE
PRETHODNA GODINA (2009) TEKUA GODINA (2010)

Ukupni prihodi Ukupna imovina Koeficijent

5 310 119 752 10 999 935 219 0,48

8 325 514 959 13 495 612 651 0,62

Koeficijent obrta ukupne imovine pokazuje koliko uspjeno tvrtka koristi imovinu u svrhu stvaranja profita. Odnosno pokazuje koliko puta se u godini dana imovina pretvori u prihode. to je vei koeficijent to se imovina bre pretvori u profit. U prethodnom razdoblju na 1 kn imovine tvrtka je ostvarila 0,48 kn prihoda, to je relativno nisko, no uz injenicu da veliki dio imovine ini dugotrajna imovina to je prihvatljivo. Zbog znaajnijeg porasta prihoda koeficijent je porastao na 0,62 to je vrlo pozitivno.

3.2 KOEFICIJENT OBRTA KRATKOTRAJNE IMOVINE

PRETHODNA GODINA (2009) TEKUA GODINA (2010)

Ukupni prihodi Kratkotrajna imovina Koeficijent

5 310 119 752 3 012 749 954 1,76

8 325 514 959 5 300 304 600 1,57

Koeficijent obrta kratkotrajne imovine jest omjer ukupnih prihoda i kratkotrajne imovine te pokazuje koliko puta se u jednoj godini kratkotrajna imovina pretvori u prihode, odnosno pokazuje koliko uspjeno poduzee koristi kratkotrajnu imovinu za stvaranje prihoda. Preporueno je da koeficijent bude to vei. Koeficijent se smanjio u odnosu na proteklo razdoblje sa 1,76 na 1,57. Kratkotrajna imovina se poveala zbog rasta potraivanja od kupaca i novca preostalog u blagajni, no prihodi ipak nisu skoili razmjerno kratkotrajnoj imovini pa imamo blagi pad koeficijenta.

3.3 KOEFICIJENT OBRTA POTRAIVANJA

PRETHODNA GODINA (2009) TEKUA GODINA (2010)

Prihod od temeljne djelatnosti Kratkotrajna potraivanja Koeficijent

4 953 122 979 959 242 468 5,16

8 011 467 896 1 406 832 050 5,69

Koeficijent obrta potraivanja kao omjer prihoda od temeljne djelatnosti i kratkotrajnih potraivanja pokazuje koliko puta se godinje potraivanja naplate. Temelj je za raunanje trajanja naplate potraivanja. to je vea vrijednost koeficijenta, to se potraivanja bre naplate.

3. POKAZATELJI AKTIVNOSTI

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Tvrtka nema problema s naplatom potraivanja u tekuem razdoblju, kao ni u prethodnom. Dolo je do porasta kratkotrajnih potraivanja od 45%, ali jo pozitivniji porast biljee prihodi od temeljne djelatnosti u tekuoj godini to je na kraju dovelo do porasta koeficijenta sa 5,16 na 5,69.

3.4 TRAJANJE NAPLATE POTRAIVANJA U DANIMA

PRETHODNA GODINA (2009) TEKUA GODINA (2010)

Broj dana u godini Koeficijent obrta potraivanja Koeficijent

365 5,16 70,73

365 5,69 64,15

Trajanje naplate potraivanja se dobiva omjerom broja dana u godini i prethodno izraunatog koeficijenta obrta potraivanja. to je koeficijent obrta potraivanja vei, to je trajanje naplate potraivanja krae. Zbog izntenzivnijeg porasta prihoda od temeljne djelatnosti trajanje naplate potraivanja je palo na vrlo dobrih 64,15 dana. U proteklom razdoblju vrijeme naplate potraivanja je takoer bilo relativno kratko ( 70,73 ) s obzirom na situaciju na Hrvatskom tritu.

3. POKAZATELJI AKTIVNOSTI

Fakultet strojarstva i brodogradnje

4. POKAZATELJI EKONOMINOSTI
4.1 EKONOMINOST UKUPNOG POSLOVANJA
PRETHODNA GODINA (2009) TEKUA GODINA (2010)

Ukupni prihodi Ukupna rashodi Koeficijent

5 310 119 752 4 175 063 437 1,27

8 325 514 959 6 020 692 445 1,38

Ekonominost ukupnog poslovanja pokazuje koliko se prihoda ostvarilo po jedinici rashoda. Ovi pokazatelji se raunaju iz rauna dobiti i gubitaka. Poeljno je da je vrijednost pokazatelja vea od 1, odnosno da je poslovanje poduzea ekonomino. U tekuem razdoblju zabiljeeno je poveanje prihoda, i neto manje poveanje rashoda pa se sukladno tome i koeficijent ekonominosti poslovanja poveao sa 1,27 na 1,38. Odnosno na 1 kunu rashoda ostvareno je 1,27 kn prihoda u prethodnom, odnosno 1,38 kuna u tekuem razdoblju. Poslovanje je ekonomino, iako moda koeficijenti ne odaju u kolikoj mjeri, no cifre su vrlo velike pa je i razlika izmeu ukupnih prihoda i rashoda znaajna.

4.2 EKONOMINOST POSLOVANJA

PRETHODNA GODINA (2009) TEKUA GODINA (2010)

Prihodi iz osnovnih aktivnosti Rashodi osnovnih aktivnosti Koeficijent

5 128 136 882 4 141 464 404 1,24

8 241 001 177 5 972 979 893 1,38

Mogue je prikazati ekonominost poslovanja po pojedinim aktivnostima: osnovnim, financijskim i izvanrednim. Pokazuje koliko je poduzee utrilo iz osnovnih aktivnosti na 1 kn rashoda iz osnovnih aktivnosti. Iznos pokazatelja je gotovo isti kao ekonominost ukupnog poslovanja to pokazuje da su prihodi i rashodi tvrtke uglavnom nastali iz temeljnog poslovanja. Prihodi, kao i rashodi, iz osnovnih djelatnosti su se poveali u tekuoj godini. U prethodnom razdoblju koeficijent je iznosio 1,24, dok je u tekuoj godini bio neto vei i iznosio 1,38 to je pokazatelj da tvrtka ide u dobro smjeru.

10

Fakultet strojarstva i brodogradnje

4.3 EKONOMINOST FINANCIRANJA

PRETHODNA GODINA (2009) TEKUA GODINA (2010)

Financijski prihodi Financijski rashodi Koeficijent

181 982 870 33 599 033 5,42

84 513 782 47 712 552 1,77

Pokazatelj ekonominosti financiranja je omjer financijskih prihoda i rashoda i jo je jedan u nizu od pokazatelja ekonominosti tvrtke. Preporuena vrijednost mu je 1 i vie. Pokazatelj ekonominosti financiranja za prethodno razdoblje je iznad granine vrijednosti, a zbog smanjenja financijskih prihoda i poveanja financijskih rashoda pokazatelj smanjen u tekuem razdoblju i iznosi 1,77 u odnosu na prethodnih 5,42. Iako jo uvijek u preporuenim vrijednostima koeficijent je opao radi velikog pada financijskih prihoda i to kamata, dividenda, teajnih razlika i slinih prihoda iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama.

4.4 EKONOMINOST IZVANREDNIH AKTIVNOSTI

PRETHODNA GODINA (2009) TEKUA GODINA (2010)

Izvanredni prihodi Izvanredni rashodi Koeficijent

0 0 0

0 0 0

Pokazatelj ekonominosti izvanrednih aktivnosti je omjer izvanrednih prihoda i rashoda. Poduzee nije imalo izvanrednih prihoda i rashoda.

4. POKAZATELJI EKONOMINOSTI

11

Fakultet strojarstva i brodogradnje

5. POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
5.1 BRUTO MARA PROFITA
PRETHODNA GODINA (2009) TEKUA GODINA (2010)

Bruto dobit+kamate Ukupni prihodi Koeficijent

1 312 457 678 5 310 119 752 0,247

2 383 392 505 8 325 514 959 0,286

Bruto mara profita prikazuje odnos dobiti prije oporezivanja uveane za kamate i ukupnih prihoda. to je mara profita vea to je poduzee uspjenije u ostvarivanju profita. Iz ovog pokazatelja vidimo koliko nas kotaju kamate i porez na dobit. Dolo je do poveanja koeficijenta u odnosu na prethodnu godinu sa 0,247 na 0,286, zbog intenzivnijeg poveanja bruto dobiti od ukupnih prihoda. Poveanje bi bilo i neto vee da iznos kamata u tekuem razdoblju nije toliko opao.

5.2 NETO MARA PROFITA

PRETHODNA GODINA (2009) TEKUA GODINA (2010)

Neto dobit+kamate Ukupni prihodi Koeficijent

1 073 480 810 5 310 119 752 0,202

1 942 602 208 8 325 514 959 0,233

Neto mara profita prikazuje odnos dobiti nakon oporezivanja uveane za kamate i ukupnih prihoda. to je mara profita vea to je poduzee uspjenije jer ona pokazuje koliki postotak prihoda ostaje u vidu dobiti. Razlika izmeu bruto i neto mare je porezno optereenje u odnosu na ukupne prihode. I u ovom sluaju je zabiljeeno poveanje koeficijenta sa 0,202 na 0,233. Poveanje bi bilo i neto vee da iznos kamata u tekuem razdoblju nije toliko opao. Poveanje ukupnih prihoda i neto dobiti je pozitivna stvar u tekuoj godini. Prola godina je takoer bila dobra.

5.3 BRUTO RENTABILNOST IMOVINE

PRETHODNA GODINA (2009) TEKUA GODINA (2010)

Bruto dobit+kamate Ukupna imovina Koeficijent

1 312 457 678 10 999 935 219 0,119

2 383 392 505 13 495 612 651 0,177

Bruto rentabilnost imovine pokazuje sposobnost poduzea da koritenjem raspoloive imovine ostvari dobit. Odnosi se na dobit, prije oporezivanja i uveanu za kamate, koju poduzee generira iz jedne novane jedinice. Kod ovog poduzea zbog intenzivnijeg poveanja bruto dobiti od ukupne imovine u tekuem razdoblju koeficijent je porastao sa 0,119 na 0,177.
5. POKAZATELJI PROFITABILNOSTI 12

Fakultet strojarstva i brodogradnje

5.4 NETO RENTABILNOST IMOVINE

PRETHODNA GODINA (2009) TEKUA GODINA (2010)

Neto dobit+kamate Ukupna imovina Koeficijent

1 073 480 810 10 999 935 219 0,098

1 942 602 208 13 495 612 651 0,144

Neto rentabilnost imovine pokazuje sposobnost poduzea da koritenjem raspoloive imovine ostvari dobit. Odnosi se na dobit, nakon oporezivanja uveanu za kamate, koju generira iz jedne novane jedinice. Ovaj pokazatelj dosta ovisi o djelatnosti poduzea, tako poduzea sa proizvodnom djelatnosti zbog potrebne skupe opreme i eventualnog skupog odravanja imaju niu rentabilnost imovine od poduzea sa uslunim djelatnostima gdje su zahtjevi za imovinom mnogo nii. Uslijed 80 postotnog poveanja neto dobiti i 22 postotnog poveanja ukupne imovine tvrtke, koeficijent neto rentabilnosti imovine je porastao sa 0,098 na 0,144 u tekuoj godini.

5.6 RENTABILNOST VLASTITOG KAPITALA (GLAVNICE)

PRETHODNA GODINA (2009) TEKUA GODINA (2010)

Neto dobit Vlastiti kapital Koeficijent

896 079 447 9 498 199 613 0,094

1 864 032 217 11 200 479 437 0,166

Rentabilnost vlastitog kapitala je vjerojatno najznaajniji pokazatelj profitabilnosti. Ovaj pokazatelj pokazuje koliko novanih jedinica poduzee ostvaruje po jednoj novanoj jedinici kapitala. Isto tako pokazuje koliko bi bilo poveanje kapitala kada poduzee ne bi isplaivalo dividende. Neto dobit je u tekuem razdoblju je skoila za vie od duplo, dok se vlastiti kapital poveao 18%. Kao rezultat tih promjena koeficijent rentabilnosti vlastitog kapitala se poveao sa 0,094 na iznos od 0,166. Za tekue razdoblje bi to znailo da e poveanje kapitala iznositi 16,6 % ukoliko se zadri cjelokupna dobit i ne podjele dividende.

5. POKAZATELJI PROFITABILNOSTI

13

Fakultet strojarstva i brodogradnje

6. POKAZATELJI INVESTIRANJA
6.1 DOBIT PO DIONICI
PRETHODNA GODINA (2009) TEKUA GODINA (2010)

Neto dobit Broj dionica Dobit po dionici

896 079 447 81 888 535 10,943

1 864 032 217 81 888 535 22,763

Dobit po dionici pokazuje profitabilnost pa jednoj dionici, sa stajalita dioniara. To je jedan od pokazatelja koji mjere uspjenost ulaganja u dionice poduzea. Broj dionica u prethodnom razdoblju i tekuem razdoblju je jednak i iznosi 81 888 535. Neto dobit je drastino poveana sa 896 na 1 864 milijuna kuna. Iz toga proizlazi da je dobit po dionici vie nego udvostruena pa sad iznosi 22,763 kn (u prethodnom razdoblju 10,943 kn).

6. POKAZATELJI INVESTIRANJA

14