Analiza pokazatelja uspješnosti poslovanja na osnovu

podataka iz FI II DIO(solventnosti, horizontalna i vertikalna

analiza) po ‘‘starim obrascima‘‘ i ‘‘novim obrascima‘‘

Mentor: Prof.dr. Meliha Bašić

Članovi grupe:
Borovina Naida
Džanović Vernesa 70442
Feriz Džana 70370
Garanović Sedin
Analiza likvidnosti

Dvije vrste likvidnosti:

1. Mjere utemeljene na odnosu između tekuće aktive i

tekuće pasive,

2. Mjere koje pokazuju mogućnost pretvaranja tekuće

aktive, koja nije novac, u novac.
Glavne mjere likvidnosti utemeljene na odnosu između
tekuće aktive i tekuće pasive su:

1. Tekući odnos (Current Ratio),

2. Radno raspoloživi kapital (Working Capital),
3. Brzi odnos (Quick Ratio).
 1. Tekući odnos (Current Ratio)

Tekuća aktiva
Tekući odnos=
Tekuća pasiva

Current Assets
Current ratio=
Current Liabilities
2009 2010 2011 2012

3,31:1 2,82:1 4.25:1 4,23:1

2. Radno raspoloživi kapital
(Working Capital)

Radno raspoloživi kapital=Tekuća aktiva – Tekuća pasiva

Working Capital=Current Assets – Current Liabilities

 2009 2010 2011 2012

287.727.000 203.563.000 264.654.082 254.116.128

3. Brzi odnos (Quick Ratio)
Brza aktiva Tekuća aktiva - zalihe
Brzi odnos= Brzi odnos =
Tekuće obaveze Tekuće obaveze

Current Assets Current Assets - Stocks

Quick Ratio= Quick Ratio =
Current Liabilities Current Liabilities

Novac + Utrž. vrijednosni papiri + Kupci

Brzi odnos =
Tekuće obaveze

Cash + Marketable securities + Accounts receivable

Quick Ratio =
Current Liabilities
2009 2010 2011 2012
2.86:1 2.31:1
Mjere koje pokazuju mogućnost pretvaranja tekuće
aktive, koja nije novac, u novac su:

1. Broj obrtaja zaliha u vremenu, i

2. Prosječno vrijeme unovčenja potraživanja.
1. Broj obrtaja zaliha u vremenu
(Inventory Turnovers)

Broj obrtaja Troškovi za prodano

=
zaliha Broj obrtaja zaliha

Average Stocke Cost of Goods Sold

=
Turnover Average Stock
2009 2010 2011 2012
 2. Prosječno vrijeme unovčenja potraživanja od kupaca (Average
Collection Period)

Prosječno vrijeme Potraživanja od kupaca

unovčenja =
potraživanja Ukupno naplaćena potraživanja tokom razdoblja
365
 Analiza solventnosti
 Solventnost (Solvency) se može definisati kao
sposobnost preduzeća da u roku udovolji svojim
dugoročnim obavezama.
Mjere solventnosti (Solvency Measures) i
njihovo korištenje

Mjere solventnosti su usmjerene na posmatranje

dugoročne finansijske stabilnosti kroz odnose unutar
kapitalne i finansijske strukture preduzeća te odnose
pojedinih pozicija te strukture sa aktivom.
 Financijska i kapitalna struktura kompanije

BILANCA
AKTIVA PASIV
Kratkotrajna imovina A obaveze
Kratkoročne
(tekuća aktiva) (tekuća pasiva)
Finansijska
Dugoročne obaveze struktura
j

Vlastiti kapital Kapitalna

Dugotrajna (fiksna)
Dionički kapital struktura
aktiva Rezerve
Zadržana dobit

Ukupna aktiva Ukupna pasiva

Pokazatelji solventnosti
 Najvažniji pokazatelji solventnosti jesu:

a) Odnos dugoročnih obaveza i ukupnog

dugoročnog kapitala,
b) Stepen zaduženosti kao odnos ukupnih
obaveza i ukupne aktive (Debt Ratio) ili odnos Pokazatelji upotrebe
dioničke glavnice i ukupne aktive (Equity finansijske poluge
Ratio )
c) Odnos ukupnih obaveza i glavnice
(Debt/Equity Ratio),
d) Odnos pokrića kamata ( Interest Coverage
Ratio)

e) Odnos dugotrajne aktive i dioničke glavnice

(vlastitog kapitala) i kumulativni odnos
između pozicija aktive i pasive
 Ako posuđeni kapital korišten u poslovanju
donosi veću zaradu od kamata koje na njega
treba platiti, neto dobit i povrat na dioničku
glavnicu će porasti.

 Na primjer, ako je kamata na posuđeni kapital 7% a

njegovom upotrebom zarađuje se 14%, u tom slučaju se
finasiranje zaduživanjem isplati.
 Ako je postotak plaćenih kamata na posuđeni kapital
veći od stope povrata na ukupnu aktivu u tom slučaju
posuđeni kapital smanjuje neto dobitak i povrat na
dioničku glavnicu.
a) Odnos dugoročnih obaveza i ukupnog
dugoročnog kapitala
 Odnos dugoročnih obaveza prema ukupnom
dugoročnom kapitalu pokazuje udjel dugoročnih
obaveza u ukupno korištenom dugoročnom kapitalu
(vlastitom i tuđem) pa se može nazvati ‘‘udjel tuđeg
kapitala‘‘.
 Za izračunavanje udjela tuđeg dugoročnog kapitala u
ukupnom dugoročnom kapitalu vrijedi sl. obrazac:

Udjel _______Dugoročne obaveze s fiksnom kamatom_______

tuđeg Dugoročne obaveze s fiksnom kamatom + Vlastiti kapital
kapitala
 Udjel dugoročnih obaveza u ukupnom
dugoročnom kapitalu
Aktiva BILANCA Pasiva

Tekuća pasiva

Ukupni kapital
(tuđi i vlastiti) 100 %

Dugoročne obaveze
Max. 30 – 35 %
Vlastiti kapital
Min. 65 – 70 %
ODNOS DUGOROČNIH OBAVEZA
I UKUPNOG DUGOROČNOG KAPITALA

2009 2010 2011 2012

8,03% 6,28% 1,48% 1,02%
b) Stepen zaduženosti kao odnos
ukupnih obaveza i ukupne aktive

 Pokazuje koliki se dio imovne finansira iz tuđih

izvora (kratkoročnih i dugoročnih).
 Prema tome za izračunavanje stepena zaduženosti
koristi se sljedeća formula:
 Prikaz stepena zaduženosti kao odnos
ukupnih obaveza i ukupne aktive

Aktiva BILANCA Pasiva

Ukupne obaveze (kratkoročne i

Ukupna aktiva = 100 % dugoročne) : maksimalno 50%
u odnosu na aktivu
STEPEN ZADUŽENOSTI

2009 2010 2011 2012

16,97% 14,46% 13,47% 12,89%

Obzirom da zaduženost preduzeća BH Telecom opada iz godine u

godinu zaključujemo da preduzeće nije prekomjerno zaduženo. Iz
toga proizilazi da se preduzeće u 2012 finansira tuđim izvorima u
iznosu od 12,89%, a vlastitim u iznosu od 87,11%.
 Umjesto stepena zaduženosti često se koristi i
pokazatelj odnosa između vlasničke glavnice (vlastitog
kapitala) i aktive
 Razlika je u tome što ukupne obqveze trebaju biti
jednake ili manje od 50% vrijednosti aktive a vlasnička
glavnica treba biti jednaka ili veća od 50% vrijednosti
aktive.

 Formula za izračunavanje odnosa između vlasničke

glavnice i aktive:
 POKAZATELJ ODNOSA IZMEĐU
VLASTITOG KAPITALA I UKUPNE AKTIVE

2009 2010 2011 2012

83,03% 85,54% 86,5% 87,11%

Odnos vlastiog kapitala i aktive preduzeća BH Telecom za 2012 godinu

iznosi 0,8711:1,0 što znači da je vlastiti kapital veći od 50% vrijednosti
aktive. To je odnos koji zadovoljava iskustvenu normu od 50%. Budući da je
odnos vlastitog kapitala i aktive naličje stepena zaduženosti isti se odnos
dobije ako od 100% oduzmemo 12,89% zaduženosti u odnosu na aktivu.

100%-12,89%=87,11%
c) Odnos ukupnih obaveza i glavnice
 Pokazuje zaduženost preduzeća u odnosu na vrijednost
vlastitog kapitala.
 Naziva se još i odnos duga i glavnice. On pokazuje
osnovne odnose unutar finansijske strukture, odnosno
strukture izvora imovine (pasive).
 Daje istu informaciju kao i stepen zaduženosti samo
kroz drugačiji odnos. Prema tome kada se procjenjuje
solventnost preduzeća na osnovu kumulativnog
promatranja pokazatelja solventnosti treba uzimati
jedan od ta dva pokazatelja a ne oba zajedno.
 Ukupne obaveze Vlastiti kapital

Maksimum : 1 : 1

Kompanija se ne bi trebala zaduživati iznad vrijednosti

vlasničke glavnice
ODNOS UKUPNIH OBAVEZA I GLAVNICE

2009 2010 2011 2012

20,44% 16,90% 15,57% 14,80%

Izračunati odnos duga i glavnice za 2012 godinu u iznosu od 14,80 % znači

da se dug i glavnica odnose kao 0,14:1 što je zadovoljavajući odnos koji
pokazuje da preduzeće nije prezaduženo kada se posmatraju obaveze u
ukupnom iznosu.
d) Odnos pokrića kamata
 Predstavlja odnos između operativnog dobitka
(dobitka prije odbitka troškova za kamate i poreza)
i kamata.
 Taj se odnos izračunava prema slijdećoj formuli:
 Da bi se kamate platile odnos pokrića kamata mora
biti veći od 1.
 Ako je odnos pokrića kamata 1 to znači da će
dobitak prije oprezivanja u računu dobiti i gubitka
biti nula.
 Kreditori su sigurniji u naplati svojih kamata što je
veći odnos pokrića kamata.
 ODNOS POKRIĆA KAMATA

2009 2010 2011 2012

44,84 36,67 53,66 99,03

puta puta puta puta

Odnos pokrića kamata od 44,84 puta za BH Telecom pokazuje da je

operativna dobit iz poslovanja 44,84 puta veća od plaćenih kamata.
e) Odnos dugoročne aktive i dioničke vlastitog
kapitala i kumulativni odnsi između pozicija
aktive i pasive
 Osnos između dugoročne imovine i vlastitog kapitala uključivši i
sve ostale odnose definira konočnu kumulativnu – optimalnu
strukturu pozicija aktive i pasive.

 Model određivanja kumulativnih odnosa između pozicija aktive i

pasive može se temeljiti na iskustveno prihvaćenim odnosima
između ukupnih obaveza i ukupne aktive što znači i ukupne pasive
(2:1) te procjeni mogućnosti pokrića kamata. Model za određivanje
– optimalne strukture bilance može izgledati: 
Relativni odnos temeljnih sadržaja bilance ovisno o
ostvarivanju operativnog dobitka
RAČUN D/G
BILANCA Prihod
Troškovi za
AKTIVA PASIVA prodano
TEKUĆE OBAVEZE Troškovi uprave i
prodaje
TEKUĆA IMOVINA
Manja sposobnost
25% pokrića kamata Operativni
Veća sposobnost dobitak
25% kamte =
pokrića kamata

Manja sposobnost
pokrića kamata DUGOROČNE
50%
OBAVEZE
Veća sposobnost
50% 50%
pokrića kamata

VLASTITI KAPITAL
DUGOROČNA IMOVINA
(Najmanje 50% od
vrijednosti aktive
 BH Telecom d.d.
BILANCA
Odnosi između pozicija na dan 31.12.2009

AKTIVA PASIVA
Tekuća imovina: 411.875.000 Tekuće obaveze: 124.148.000

32,26% 9,72%

Dugotrajna imovina: 864.985.000 Dugoročne obaveze: 92.558.000

67,74% 7,25%

Vlastiti kapital: 1.060.154.000

83,03%

UKUPNA AKTIVA UKUPNA PASIVA

1.276.860.000 1.276.860.000
 BH Telecom d.d.
BILANCA
Odnosi između pozicija na dan 31.12.2012

AKTIVA PASIVA
Dugotrajna imovina: 995.182.214 Kapital: 1.104.879.456

78,45% 87,1%

Tekuća imovina: 273.229.040 Dugoročne obaveze:85.063.579

6,70%
21,54 %

Kratkoročne obaveze: 78.468.219

6,20%

UKUPNA AKTIVA UKUPNA PASIVA

1.268.411.254 1.268.411.254
 HORIZONTALNA ANALIZA
FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA

Horizontalna analiza je usporedni prikaz

apsolutnih iznosa najvažnijih pozicija u
bilansu i računa dobiti/gubitka i promjena
tih iznosa tokom vremena.
 Predmet analize su bilansne pozicije i pozicije iz računa dobiti i
gubitka;

 Uvijek je bolje da se uspoređuju pozicije za veći broj godina, kako bi

se mogle uočiti određene tendencije i na temelju njih donositi
kvalitetnije poslovne planove i odluke za buduća razdoblja;

 Za izračunavanje promjena u pozicijama finansijskih izvještaja i

njihovo uspoređivanje može se uzeti neka godina kao bazna, a ostale
se onda uspoređuju s njom. Osim toga mogu se praviti usporedbe
svake godine u odnosu na prethodnu.
 Kao primjer provođenja horizontalne analize korišteni
su podaci za 2009. i 2010. godinu (stari obrasci) i 2011. i
2012. godinu (novi obrasci) koji se odnose na kompaniju
BH Telecom d.d. Sarajevo.
BILANS USPJEHA
2009. – 2010. Godina (stari obrasci)
Bruto dobit (gubitak)

348,000

345,000

342,000

2009
339,000 2010

336,000

333,000

330,000
BILANS USPJEHA
2009. – 2010. Godina (stari obrasci)
Neto dobit (gubitak) perioda

145,000 2009;
144.208 2010;
142,000 138.641

139,000

136,000

133,000
BILANS USPJEHA
2011. – 2012. godina (Novi obrasci)

Poslovni i finansijski prihodi

2011 Poslovni prihodi 2012 Poslovni prihodi
2011 Finansijski prihodi 2012 Finansijski prihodi

582,610,177 578,980,755

11,487,354 10,395,252
BILANS USPJEHA
2011. – 2012. godina (Novi obrasci)

Poslovni i finansijski rashodi

2011 Poslovni rashodi 2012 Poslovni rashodi
2011 Finansijski rashodi 2012 Finansijski rashodi

446,042,200 445,574,176

3,966,682 2,281,723
 BILANS USPJEHA
2011. – 2012. godina (Novi obrasci)
Rashodi iz osnova promjene rač. politika i ispravki neznačajnih
grešaka iz ranijih perioda

4,500,000

4,000,000

3,500,000

3,000,000 2011
2,500,000
2012

2,000,000

1,500,000

1,000,000

500,000

0
1
Ostala seobuhvatna dobit/gubitak prije poreza
2011 Ostala sveobuhvatna dobit prije poreza
2012 Ostali sveobuhvatni gubitak prije poreza

4,907,434

2,980,092

1
BILANS STANJA
2009. – 2010. Godina (stari obrasci)
STALNA SREDSTVA

980,000
960,000
940,000
920,000
900,000
880,000
860,000
840,000
820,000
800,000
1
2010 961,623
2009 864,985
BILANS STANJA
2009. – 2010. Godina (stari obrasci)
DUGOROČNE OBAVEZE

100,000 2009, 92,558

90,000
80,000 2010, 73,217
70,000
60,000
50,000
40,000
30,000
20,000
10,000
-

1
BILANS STANJA
2011. – 2012. godina (Novi obrasci)
KRATKOROČNI FINANSIJSKI PLASMANI

160,000,000
140,000,000
120,000,000
100,000,000
80,000,000
60,000,000
40,000,000
20,000,000
0
1
2011 142,553,967
2012 11,495,967
 BILANS STANJA
2011. – 2012. godina (Novi obrasci)
OBAVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA

45,000,000
40,000,000
35,000,000
30,000,000
25,000,000
20,000,000
15,000,000
10,000,000
5,000,000
0
1
2011 22,884,141
2012 41,038,363
BILANS STANJA
2011. – 2012. godina (Novi obrasci)
OBAVEZE ZA PDV

2011,
5,000,000 4,084,358
4,000,000 2012,
1,433,593
3,000,000
2012
2,000,000

1,000,000
2011
0
1