FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:

ANALIZA BILANSA I MENADŽMENT POSLOVANJA

TEMA: POVRAT NA KORIŠTENI KAPITAL

(RETURN ON CAPITAL EMPLOYED-ROCE)

STUDENT: MENTOR:
Nina Dojčinović II-4798/16 Prof. dr Zoran Babić

Banja Luka, 2017.

 SADRŽAJ
SADRŽAJ.............................................................................................................................................2
1. UVOD.......................................................................................................................................3
2. POVRAT NA KORIŠTENI KAPITAL ( ROCE)..............................................................4-11
3. PRIMJER: Preduzeće „Dobić“ d.d. . ...............................................................................11-15
4. ZAKLJUČAK.........................................................................................................................16
5. LITERATURA.......................................................................................................................17

2
1.UVOD

Pokazatelji profitabilnosti govore o sposobnosti uprave da učinkovito koristi raspoložive

resurse. Koncept profitabilnosti ulaganja može se primijeniti na različite dijelove preduzeća i njene
imovine.
Pokazatelji profitabilnosti, odnosno povrat na investirano ili povrat na korišteni kapital
mjere odnose između dobiti i ulaganja koje je potrebno da bi se ta dobit ostvarila. Osnovni obrazac
za računanje povrata na investirano stavlja u odnos dobit i kapital, a zavisno o tome šta se uzima
kao mjera ulaganja, postoje različiti oblici ovog pokazatelja. Povrat na investirano je mjera koja se
koristi za: mjerenje profitabilnosti, prognoziranje zarade, planiranje i kontrolu. S obzirom na svrhu
za koju se povrat na investirano koristi usavršavaju se kategorije profita i kategorije investiranog
koje mogu biti i prilagođavanje na različite načine. Iz toga proizlaze različiti obrasci za računanje
povrata na investirano od kojih su temeljni:
 Povrat na vlastiti kapital (ROE)
 Povrat na korišteni kapital (ROCE)
 Povrat na investirani kapital (ROA).

3
2. POVRAT NA KORIŠTENI KAPITAL (ROCE)

Povrat na korišteni kapital (ROCE) mjeri se odnosom zarade i korištenog kapitala. Prema
tome, vrijedi sledeći obrazac:

Zarada
ROCE =
Korišteni kapital

Međutim, jedinstvene definicije obrasca za izračunavanje nema, pa tu počinju problemi oko

izračunavanja ROCE-a jer se pojavljuje nekoliko različitih obrazaca. Naime, za zaradu i korišteni
kapital koriste se vrlo različite definicije.
Na primjer, za definisanje zarade u različitim izvorima koriste se sledeće kategorije zarada:
 EBIT
 Operativna dobit
 Neto dobit + Trošak kamata x (1- poreska stopa)
Za definisanje korištenog kapitala koriste se sledeće kategorije:
 Aktiva – Tekuće obaveze ili
 Vlasnički kapital + Dugoročne obaveze
 Vlasnički kapital + Obaveze ( dugovi) na koje se plaća kamata
 Dodirljivi korišteni kapital
 Glavnica + Kratkoročne i dugoročne pozajmice
 Ukupna aktiva.
Kombinacijom različitih kategorija zarade i korištenog kapitala nastaju različiti obrasci koji
se pojavljuju u literaturi.
Nažalost, većina tih obrazaca daje se bez detaljnih objašnjenja i osnove na kojoj se temelje
kao što se to događa kod mnogih finansijskih pokazatelja. To stvara veliku zbrku u računanju
ROCE.
Temeljna odrednica konstruisanju, izračunavanju i ocjeni uspješnosti pomoću pokazatelja
ROCE-a je cilj odnosno svrha koju taj pokazatelj mora zadovoljiti. Prema tome, različiti obrasci za
izračunavanje ROCE-a koji se pojavljuju u literaturi nisu pogrešni nego služe različitim svrhama.
Na primjer, obrazac koji nudi Wikipedia za izračunavanje ROCE-a izgleda ovako:

EBIT
ROCE =
Korišteni kapital

4
 Prema objašnjenjima, za korišteni kapital ( Capital Employed) uzimaju se prosječne obaveze
za dug i prosječna glavnica.
Prosječne obaveze za dug ( Average debt liabilities) obuhvataju kratkoročne obaveze i
dugoročne obaveze. To bi značilo da razvijeni obrazac poprima sledeći oblik:

EBIT
ROCE =
Glavnica + Kratkoročne obaveze i dugoročne obaveze

Međutim, glavnica uvećana za kratkoročne i dugoročne obaveze je jednaka aktivi što znači
da se ovdje radi o povratu na ukupni kapital koji se najčešće predstavlja aktivom. To znači da se
predhodni obrazac može postaviti i ovako:

EBIT
ROCE =
Aktiva
Izračunavanje ROCE-a kao povrata na aktivu nema smisla ako već postoji takav pokazatelj
kod izračunavanja različitih vrsta povrata na aktivu.
Za izračunavanje korištenog kapitala često se u literaturi predlaže i sledeći obrazac:

Operativna dobit
ROCE =
Aktiva − Tekuće obaveze

Kada se malo bolje pogleda definicija operativne dobiti, u takvim prijedlozima može se
uočiti da je zapravo riječ o EBIT-u. Prema tome, obrazac se može prikazati i ovako:

EBIT
ROCE =
Aktiva − Tekuće obaveze

Gornji obrazac polazi od pretpostavke da se kapitalna struktura sastoji od glavnice i svih

dugoročnih obaveza, što je prihvatljivo. Kod tog obrasca kao problem ostaje dio dugoročnih kredita
prebačen u kratkoročne obaveze za plaćanje pa taj dio kapitala neće biti uključen u korišteni kapital.
Ako se zanemari ta nepreciznost, može se reći da gornji obrazac dobro prikazuje prosječni
povrat na korišteni kapital koji obuhvata i dugoročne obaveze na koje se ne plaća kamata.
Taj se pokazatelj povrata na korišteni kapital (ROCE) može upoređivati sa troškom kapitala
i kretanjem kroz godine pa sa tog gledišta može biti koristan.

5
 U računanju ROCE-a primjenjuje se i obrazac u kojem se korišteni kapital izračunava preko
imovine i neto radnog kapitala. Pritom se koristi sledeći obrazac:

EBIT
ROCE =
Dodirljivi korišteni kapital

Dodirljivi korišteni kapital= Prilagođeni neto radni kapital

+ Neto dugotrajna dodirljiva imovina

Prilagođeni neto radni kapital=Potraživanja od kupaca + Zlihe

+ Gotovina – Tekuće obaveze

U gornjem obrazcu korišteni se kapital oslanja na realne neto vrijednosti materijalne

imovine i realne vrijednosti neto radnog kapitala. Problem tog pokazatelja za izračunavanje ROCE-
a je opšta kontrolna mjera koju je teško ili nemoguće izračunati. Zbog toga se i ovako izračunat
ROCE može upoređivati kretanjem kroz vrijeme ili s drugim preduzećima jednake djelatnosti.
Za uporedbu može biti zanimljivo istaknuti da tako izračunati ROCE za 2011. godinu za
kompaniju „Tareget Corporation – TGT“ iznosi 14,8 %, a za „Wal- Mart Stores- WMT“ iznosi 21,5
%. Međutim, budući da se zarada mjeri EBIT-om, riječ je o brutopovratu na korišteni kapital koji
uključuje i porez na dobit.
Za menadžersku procjenu povrata na korišteni kapital ( ROCE) kao zarada umjesto EBIT-a
uzima se moguća netodobit. To znači da se iz zarade isključuje porez na dobit. Kao zarada, odnosno
moguća netodobit, u ovom se slučaju uzima zbir netodobiti i kamate plaćene kreditorima i
investitorima umanjene za porez na dobit.
Naime, rashodi za kamate dovode se na isti nivo vrijednosti s netoprofitom tako da se
umanjuje za poresku stopu. Pri tome se koristi sledeći obrazac:

Netozarada plaćena kreditorima= Trošak kamata x (1 – poreska stopa)

Pri poreskoj stopi od 20% obrazac poprima sledeći oblik:

Netozarada plaćena kreditorima= Trošak kamata x (1- 0,2)
Netozarada plaćena kreditorima= Trošak kamata x 0,8
Drugim riječima, kada bi se kamata pretvorila u dobit ( profit), ostalo bi 80% njezine
vrijednosti jer bi 20% bilo odbijeno za porez na dobit ( profit).

6
 Iako se u okviru korištenog kapitala realno pojavljuju i kratkoročni krediti, oni se najčešće
ne uključuju u korišteni kapital prilikom izračunavanja ROCE-a. Kratkoročni krediti jednostavno se
zanemaruju zbog toga što mogu komplikovati računicu, a najčešće se smatra da nisu previše
uticajni.
Prema tome, obrazac za izračunavanje povrata na korišteni kapital pod tim uslovima izgleda
ovako:

Neto dobit + Trošak kamata x (1 − poreska stopa)

ROCE =
Vlasnički kapital + Dugoročne obaveze

Gornji obrazac u dugoročne obaveze uključuje i obaveze na koje se ne plaća kamata pa

njegova upoređena mjera može biti trošak kapitala, ali trošak kapitala ne može biti njegova
kontrolna mjera.
Naime, kod izračunavanja prosječnog troška kapitala obično se u obračun uzimaju svi
dugovi na koje se plaća kamata. Ostale obaveze na koje se ne plaća kamata najčešće se ne spominju
i ne uzimaju se u obračun. Prema tim pretpostavkama obrazac za izračunavanje ROCE-a kojem je
kontrolna mjera trošak kapitala izgleda ovako:

Neto dobit + Trošak kamata x ( 1 − poreska stopa)

ROCE =
Vlasnički kapital + Obaveze ( dugovi)nakoje se plaća kamata

Smisao gornjeg obrazca za izračunavanje ROCE-a je upravljanje kapitalnom strukturom s

gledišta vlasnika preduzeća.
Za izračunavanje njegove kontrolne mjere potrebno je izračunati prosječni ponderisani
trošak kapitala. Pritom treba odgovoriti na pitanje: „ Šta je prosječni ponderisani trošak kapitala
(Weighted Average Cost of capital- WACC) ? „
Izračunavanje prosječnog ponderisanog troška kapitala boluje od istih problema kao i
izračunavanje ROCE, a to je odgovor na pitanje: „ Koju strukturu kapitala treba uzeti u obračun ?“
Prosječni ponderisani trošak kapitala najčešće se definiše kao stvarni ili oportunitetni trošak
stranki koje finansiraju poslovanje odnosno:
 kreditora (banke ili drugi subjekti)
 imaoca obveznica ako se kompanija finansira i na taj način i
 dioničara ( ili vlasnika kompanije).

7
 Dugoročni izvori finansiranja na koje se ne plaća kamata nigdje se nešto ne spominju.
Kreditorima i imaocima obveznica kompanija plaća kamate za njihovo finansiranje nezavisno o
finansijskom rezultatu.
Dioničarima preduzeće isplaćuje dividende, a vlasnicima dobit. Međutim, osim toga
dioničari i vlasnici očekuju povećanje tržišne vrijednosti preduzeća i u onim slučajevima kada nema
isplate dividendi ili profita odnosno kada se samo jedan dio isplaćuje, a jedan zadržava. Zbog toga
se cijela glavnica smatra finansiranjem poslovanja, a njezin se trošak računa kao oportunitetni
trošak koji je jednak očekivanom povećanju vrijednosti.
Prema tome, povrat na glavnicu koji u normalnim uslovima poslovanja očekuju vlasnici
preduzeća smatra se troškom kapitala, iako, u kratkom roku ili možda nikada, ne mora biti plaćen.
Za izračunavanje ponderisanog prosječnog troška kapitala može se poći od teorema koji su
konstruisali Modigliani i Miller (1958.) u kojem su dokazali da je na savršenim tržištima ukupna
vrijednost preduzeća jednaka tržišnoj vrijednosti ukupnih novčanih tokova koje generiše imovina
toga preduzeća i ne zavisi o strukturi kapitala. Polazi se od pretpostavke da prinos na vlasničke i
dužničke instrumente u slučaju finansiranja pomoću dugova mora biti jednak prinosu na vlasničke
instrumente kada nema dugovanja. Na temelju tih relacija izveden je i model za izračunavanje
ponderisanog prosječnog troška kapitala ( WACC), i to ovako:

E D
WACC = x Ke + x Kd
E+D E+D

Gdje je:
E- Ukupna glavnica ( Equitry)
D- Ukupni dugovi ( Debt)
Ke- Trošak vlasničkog kapitala
Kd- Trošak dugova ((kamatna stopa x (1 – Stopa poreza na dobit))
t- stopa poreza na dobit

Ako se za izračunavanje ponderisanog prosječnog troška kapitala uvrste podaci, i to da je glavnica

E=5.000.000,00 km, dugovi D= 2.500.000,00 km, trošak glavnice Ke= 12 %, a trošak dugova Kd=
(kamatna stopa x ( 1- 0,2))=8 % x 0,8= 0,064, ponderisani prosječni trošak kapitala WACC iznosi:

5.000.000,00 2.500.000,00
WACC = x 0,12 + x 0.064
5.000.000,00 + 2.500.000,00 5.000.000,00 + 2.500.000,00

8
WACC = ( 0,064 x 0,12) + (0,3333 x 0,064) = 0,079999 + 0,02133333 = 0,1013 ili 10,13 %
Kao što se može vidjeti, ponderisani prosječni trošak kapitala WACC, kamatne stope 8% i
troška vlasničkog kapitala od 12 % iznosi 10,13 %. Međutim, dugoročni izvori finansiranja na koje
se ne plaća kamata nisu uzeti u obračun jer se pretpostavlja da ih nema ili da su zanemareni.
Za praktičnu upotrebu kontrolna mjera WACC pod svim istim uslovima jednostavnije se
može i ovako računati:
Kontrolna mjera povrata na glavnicu = 12 %
Udjel glavnice u korištenom kapitalu = 50 %/ 70 % = 66,667 %
Prosjčna kamatna stopa za kredite umanjene za porez = 8 % x (1 – poreska stopa)
Prosječna kamatna stopa za kredite umanjene za porez = 6,4 %
Udjel dugoročnih obaveza po kreditima u korištenom kapotalu = 25 %/ 75 %= 33,33 %
Opšta kontrolna mjera ROCE =Udjel glavnice u korištenom kapitalu x 12 %
+ Udjel kredita u korištenom kapitalu x 6,4 %
Opšta kontrolna mjera ROCE = 0,66667 x 12 % + 0,3333 x 6,4 % = 8,0 % + 2,1333
=10,13 %
Prema tome, kontrolna mjera za ROCE kada se zarada gleda kao:
Netodobit + Trošak kamata x (1 – poreska stopa), iznosi 10,13 %.
Ta kontrolna mjera služi kao opšti orijentir povrata na korišteni kapital, ali individualne
kontrolne mjere treba izračunati na isti način.
Prosječni ponderisani trošak kapitala WACC računa se i pomoću tržišnih pokazatelja.1

Kamatna stopa Tržišna Oportunitetni Tržišna

umanjena za x vrijednost + trošak glavnice x vrijednost
porez nadobit dugova glavnice
Tržišna Tržišna
vrijednost + vrijednost
dugova glavnice

Ako se pretpostavi da je kamatna stopa na kredite i obveznice 8 %, onda ona umanjena za

porez na dobit iznosti ( 8% x ( 1- 0,2)=6,4 %. Oportunitetni trošak glavnice odnosno trošak
vlasničkog kapitala je 12 %. Tržišna vrijednost kredita i obveznica jednaka je knjigovodstvenoj
vrijednosti i iznosi 40,000.000,00 km, dok tržišna vrijednost glavnice ( Broj dionica x Tržišna
cijena dionice= 120.000 x 500,00 km = 60,000.000,00 km) 60,000.000,00 km.
Pod ovim pretpostavkama, prosječni ponderisani trošak kapitala WACC iznosi:

1
Hilton, R.W., McGraw-Hill, Irwin, 2000., p. 549

9
 (0,064)(40.000.000,00) + (0,12)(60.000.000,00)
WACC =
40.000.000,00 + 60.000.000,00

2.560.000,00 + 7.200.000,00
=
100.000.000,00

9.760.000,00
= = 9,76 %
100.000.000,00

Prema tome, prosječni ponderisani trošak kapitala WACC na temelju predhodnih

pretpostavki je 9,76 %.
U teoretskim prikazima i u većini literature model izračunavanja WACC-a najčešće se
prikazuje zanemarujući da u strukturi izvora postoje i obaveze na koje se plaća kamata. Osim toga,
među analitičarima ne postoji saglasnost u odnosu na koje izvore treba računati trošak kapitala iako
to bitno utiče na njegovu visinu.
Zbog toga ima više varijanti za računanje WACC-a. Među njima se najčešće pojavljuju
sljedeća tri modela:
1. Trošak kapitala u odnosu na ukupne dugoročne izvore i kratkoročne izvore na koje
se plaća kamata plus glavnica.
2. Trošak kapitala u odnosu na dugoročne dugove ( obaveze) na koje se plaća kamata
plus glavnica.
3. Trošak kapitala u odnosu na ukupne dugoročne obaveze plus glavnica.
Prema ova tri modela WACC se računa ovako:

WACC1=(Obaveze na koje se plaća kamata x (Kamatna stopa x ( 1- Stopa poreza)) +(Vlasnički

kapital x Stopa troška vlasničkog kapitala)/Kratkoročne i dugoročne obaveze na koje se plaća
kamata + Vlasnički kapital

WACC2=((Dugoročne obaveze na koje se plaća kamata x (Kamatna stopa x (1- stopa poreza)) +
(Vlasnički kapital x Stopa troška vlastitog kapitala)/Dugoroččne obaveze na koje se plaća kamata +
Vlasnički kapital

10
WACC3=((Dugoročne obaveze na koje se plaća kamta x ( Kamatna stopa x ( 1- stopa poreza)) +
(Vlasnički kapital x Stopa troška vlasničkog kapitala)/Dugoročne obaveze + Vlasnički kapital

Način izračunavanja ponderisanog prosječnog troška kapitala opredjeljuje i način

izračunavanja kontrolnih mjera s tom razlikom što se za izračunavanje kontrolnih mjera koriste
očekivane vrijednosti, a kod izračunavanja WACC-a koriste se ostvarene vrijednosti.

3.PRIMJER: Preduzeće „Dobić“d.d.

Izračunavanje kontrolne mjere WACC preduzeća „Dobrić“ d.d. na temelju korištenog

kapitala koji se sastoji od vlasničkog kapitala uvećanog za dugoročne obaveze na koje se plaća
kamata.
Tabela 1. Kontrolna mjera WACC za kapital na koji se plaća kamata plus glavnica kod
preduzeća „Dobrić“ d.d.

OPIS/GODINA 2009 2010 2011 2012

Dio dugoročnih kredita prenesen na 2.117.562 876.940 894.187 2.086.684
kratkoročne kredite
Dugoročni krediti 2.776.199 2.104.655 1.430.699 14.431.204
Vlasnički kapital 34.536.638 40.292.837 44.937.443 49.684.579
Korišteni kapital za WACC 39.430.399 43.274.432 47.262.329 66.202.467
(Krediti + Vlasnički kapital)
Kratkoročni krediti x (8% x 0,8) 135.424 56.124 57.228 133.548
Dugoročni krediti x (8% x 0,8) 177.677 134.698 91.565 923.597
Trošak vlasničkog kapitala 4.144.396 4.835.140 5.392.493 5.962.149
( Vlasnički kapital x 12%)
Obračunski trošak kapitala 4.457.597 5.025.562 5.541.286 7.109.294
Za kontrolnu mjeru
Kontrolna mjera WACC 11,30% 11,61% 11,72% 10,60%
(Obrač. trošak kap.:Korišteni
kapital)

Kao sto se može vidjeti iz Tabele 1., teoretski trošak kapitala služi kao kontrolna mjera za
uporedbu između onog što služi kao plan i stvarnog troška kapitala koji se dobije kad se uvrste
plaćene kamate. Kontrolna mjera WACC kreće se između 8% i 12%, što je logično jer jer je
finansiranje podijeljeno između kredita i vlasničkog kapitala, dok dio kapitala na koji se ne plaća
kamata ( za sada) nije uzet u obračun.
Kontrolna mjera WACC odnosno trošak kapitala smanjio se u 2012. godini zbog toga što se
značajno povećao udjel vanjskog finansiranja iz dugoročnih kredita. To je logično jer se vanjsko
11
finansiranje računa kao jeftinije od vlastitog finansiranja jer se za cijenu vlastitog kapitala uzima
12%, dok tržišne kamatne stope uzimaju 8% u prosjeku.

Izračunavanje ostvarenog ponderisanog troška kapitala WACC preduzeća „Dobić“ d.d. na

temelju korištenog kapitala koji se sastoji od vlasničkog kapitala uvećanog za dugoročne obaveze
na koje se plaća kamata.
Tabela 2. Ostvareni WACC za kapital na koji se plaća kamata plus glavnica kod preduzeća
„Dobić“ d.d.

OPIS/GODINA 2009 2010 2011 2012

Korišteni kapital za WACC 39.430.399 43.274.432 47.262.329 66.202.467
(Krediti + Vlasnički kapital)
Trošak vlasničkog 4.144.396 4.835.140 5.392.493 5.962.149
kapitala(Vlasnički kapizal x
12%)
Plaćeni rashodi kamata 134.698 177.677 104.031 318.049
umanjeni za porez (Rashodi
kamata x 0,8)
Trošak kapitala ( Trošak vl. 4.279.067 5.012.817 5.496.524 6.280.198
Kapitala + Rashodi kamata
umanjeni za porez)
Ostvareni WACC 10,85% 11,58% 11,63% 9,49%
preduzeća (Trošak
kapitala:Korišteni kapital
za WACC)
Kontrolna mjera WACC 11,30% 11,61% 11,72% 10,60%

Ostvareni WACC preduzeća „Dobrić“ d.d. stalno je nešto niži od kontrolne mjere, što
pokazuje da se trošak kapitala kreće u prihvatljivim i planiranim granicama. Budući da se ova
uporedba odnosi samo na dio korištenog kapitala, ta informacija služi da trošak kapitala ne
prekorači planirane veličine te za strateško planiranje u budućnosti. Međutim, za konstruisanje
kontrolne mjere za ROCE ipak je potrebno izračunati WACC u odnosu na na cjelokupan korišteni
kapital u koji je uključen i dio dugoročnih izvora finansiranja na koji se ne plaća kamata, a nije
priključen ni glavnici ( rezervisanja, odgođeni porezi, vremenska razgraničenja i sl.)

12
 Izračunavanje prosječne kontrolne mjere WACC preduzeća „Dobić“ d.d. na temelju ukupno
korištenog kapitala koji se sastoji od vlasničkog kapitala uvećanog za ukupne drugoročne obaveze.
Tabela 3. Prosječni WACC kao kontrolna mjera za ROCE za ukupni korišteni kapital kod
preduzeća „Dobić“ d.d.

OPIS/GODINA 2009 2010 2011 2012

Dio dugoročnih kredita 2.117.562 876.940 894.187 2.086.684
prenesen na kratkoročne kredite
Dugoročni krediti 2.776.199 2.104.655 1.430.699 14.431.204
Vlasnički kapital 34.536.638 40.292.837 44.937.443 49.684.579
Dugoročne obaveze na koje se 23.649.612 29.983.633 33.707.815 35.005.221
ne plaća kamata
Ukupni korišteni kapital 63.080.011 73.258.065 80.970.144 101.207.688
Trošak vlasničkog kapitala 4.144.396 4.835.140 5.392.493 5.962.149
(Vlasnički kapital x 12%)
Plaćeni rashodi kamata 134.698 177.677 104.031 318.049
umanjeni za porez ( Rashodi
kamata x 0,8)
Trošak kapitala ( Trošak vl. 4.279.067 5.012.817 5.496.524 6.280.198
Kapitala + Rashodi kamata
umanjeni za porez)
Prosječni ponderisani trošak 6,78% 6,84% 6,79% 6,20%
ukupnog kapitala (WACC)

Prosječni ponderisani trošak ukupnog kapitala (WACC) je ipak korisna informacija. Tako
izračunat trošak kapitala pokazuje da se preduzeće „Dobić“ d.d. finansira na relativno jeftin način
jer je prosječni ponderisani trošak ukupnog korištenog kapitala skoro upola manji od troška
korištenog kapitala, pod pretpostavkom da se dugoročne obaveze na koje se ne plaća kamata
smatraju besplatnim finansiranjem.

Kretanje ROCE preduzeća „Dobić“ d.d. na temelju zarade mjerene mogućim neto dobitkom
i ukupno korištenog kapitala koji se sastoji od vlasničkog kapitala uvećanog za ukupne dugoročne
obaveze.

13
Tabela 4. Kretanje ROCE kodpreduzeća „Dobić“ d.d. na temelju moguće neto dobiti i ukupno
korištenog kapitala.

OPIS/GODINA 2009 2010 2011 2012

Neto dobit/gubitak razdoblja 8.202.819 9.279.516 8.412.996 8.322.790
Rashodi kamata 168.372 222.096 130.039 397.561
Rashodi kamata x 0,8 134.698 177.677 104.031 318.049
Neto dobit + ( Rshodi 8.337.517 9.457.193 8.517.027 8.640.839
kamata x 0,8)
Ukupni korišteni kapital 63.080.011 73.258.065 80.970.144 101.207.688
ROCE 13,22% 12,91% 10,52% 8,545
Prosječni ponderisani trošak 6,78% 6,84% 6,79% 6,20%
ukupnog kapitala (WACC)

Preduzeće „Dobić“ d.d. pokazuje dobre rezultate upravljanja korištenim kapitalom.

Nažalost, ROCE je u stalnom padu zbog uticaja krize. Dobro je to da je ROCE stalno iznad troška
ukupnog kapitala. Razlog ostvarenja nižeg ROCE-a nego što bi se očekivalo je veliki uticaj
rezervisanja koja čine više od jedne trećine korištenog kapitala. Budući da menadžeri i vlasnici
privatnih preduzeća često ne posmatraju povrat na korišteni kapital kojim plaćaju fiksne kamate
nezavisno o finansijskom rezultatu, oni ne uzimaju u obzir troškove kamata kao zaradu. Zbog toga
za računanje povrata na korišteni kapital često se primjenjuje sledeći obrazac:

Neto dobit
Neto ROCE =
Ukupni korišteni kapital

Kretanje neto ROCE –a daje se u Tabeli 5.

Tabela 5. Kretanje Neto ROCE kod preduzeća „Dobić“ d.d.

OPIS/GODINA 2009 2010 2011 2012

Neto dobit/gubitak razdoblja 8.202.819 9.279.516 8.412.996 8.322.790
Ukupni korišteni kapital 63.080.011 73.258.065 80.970.144 101.207.688
Neto ROCE 13,00% 12,67% 10,39% 8,22%

Za izračunavanje ROCE-a može se primjeniti i sledeći obrazac koji nudi Wikipedia:2

EBIT
ROCE =
Korišteni kapital

2
Wikipedia ROCE

14
Pri tome se misli na operativnu dobit koja je jednaka ponavljajućem EBIT-u. Izračunavanje ROCE-
a pomoču EBIT-a najviše koriste banke i ulagači, a posebno oni koji procjenjuju vrijednost
preduzeća radi preuzimanja.

Tabela 6. Kretanje ROCE-a izračunatog pomoću ponavljajućeg EBIT-a kod preduzeća „Dobić“
d.d.

OPIS/GODINA 2009 2010 2011 2012

EBIT ( ponavljajući) 16.483.346 17.538.427 12.980.059 8.720.573
Ukupni korišteni kapital 63.080.011 73.258.065 80.970.144 101.207.688
ROCE ( na bazi 26,70% 23,94% 16,03% 8,62%
ponavljajućeg EBITA)

Budući da nije potpuno sigurno na koju kategoriju EBIT-a se misli kod izračunavanja ROCE-a, u
Tabeli 7. daje se kretanje ROCE-a izračunatog pomoću stvarnog EBIT-a ( koji se računa kao:
netodobit + porez na dobit + kamata).

Tabela 7. Kretanje ROCE izračunatog pomoću stvarnog EBIT kod preduzeća „Dobić“ d.d.

OPIS/GODINA 2009 2010 2011 2012

EBIT ( stvarni) 9.099.339,00 9.975.202,00 10.947.067,00 9.308.719,00
Ukupni korišteni kapital 63.080.011 73.258.065 80.970.144 101.207.688
ROCE ( na bazi stvarnog 14,42% 13,42% 13,52% 9,20%
EBIT)

15
4.ZAKLJUČAK

Nijedna metoda procijene ne smatra se optimalnom, tj. svaku metodu karakterišu određene
prednosti i nedostaci. Ono što je bitno, procjena nije jedna tačna, odnosno precizna brojka već
raspon vrijednosti. Povrat na korišteni kapital računa se na različite načine, zavisno od namjene. Za
potrebe mjerenja profitabilnosti u odnos se stavlja neto zarada od korištenog dugoročnog vlastitog i
tuđeg kapitala.
Zarada je u tom slučaju jednaka zbiru neto dobiti rashoda za kamate plaćenih kreditorima i
investitorima. Rashodi za kamate dovode se na isti nivo vrijednosti s neto profitom tako da se
umanjuje za poresku stopu. Povrat na investirano ili povrat na korišteni kapital (Return on Capital
Employed - ROCE) govore nam o uspješnosti u korištenju raspoloživih resursa. Pri izračunavanju
povrat na investirano i ROCE pokazatelja pojavljuje se dvojba što se podrazumjeva pod
investiranim kapitalom, odnosno na koju veličinu korištenog kapitala treba računati
povrat. Prilikom računjanja povrata na korišteni kapital treba dovesti u odnos sledeće kategorije:
ukupni kapital – operativni dobitak; dugoročni kapital - operativni dobitak manje kamate na
kratkoročne kredite; vlastiti kapital - dobit nakon oporezivanja
Mislim da je iz ovoga jasno da “investirano” i “korišteni kapital” nisu strogo definisani.
Prema tome, ne može se reći da je pogrešno korištenje bilo koje veličine kapitala ako se ona stavlja
u odnos s odgovarajućom kategorijom dobitka.

16
5.LITERATURA

1. Prof. dr. sc. Vinko Belak, Analiza poslovne uspješnosti, Zagreb, 2014.
2. Wikipedia ROCE
3. Izvor: Internet

17