Opa formula selekcijskog diferencijala:

Formula za uspijeh selekcije:

Primjer 1: mlijenost krava Vrijednost oca O = 7000 kg Vrijednost majke M = 6000 kg Prosjek populacije = 5500 kg

Ovo oznaava da potomci ovih roditelja imaju potencijal da proizvode 1000 kg mlijeka vie od ostatka populacije. Meutim, zbog heriditabilnosti stvarni porast u proizvodnji e biti manji. Za mlijenost krava heriditabilnost je niska (od 0,2 do 0,3).

Dakle, stvarni uspijeh selekcije je 250 kg. To znai da e potomci ovih roditelja zapravo proizvoditi 250 kg mlijeka vie od prosjeka populacije unutar jednog generacijskog intervala.

Da bi dobili godinji napredak u selekciji, dobiveni goveda je on obino 4,5 godine.

dijelimo sa generacijskim intervalom. Za

Ovaj broj nam govori da dani potomci godinje proizvode 55 kg mlijeka vie od prosjeka populacije. Primjer 2: dnevni prirast svinja

Vrijednost oca (nerasta) O = 900 g Vrijednost majke M = 700 g Prosjek populacije = 600 g

Ovaj selekcijski diferencijal pokazuje da bi potomci ovih roditelja trebali imat dnevni prirast za 200 g vei od prosjeka populacije. Zbog heriditabilnosti, stvarni napredak u prirastu je manji. Heriditabilnost za dnevni prirast svinja je u prosjeku 0,4.

Stvarni napredak ovih potomaka u odnosu na prosjek populacije je 80 g. To znai da je dnevni prirast ovih jedinki unutar jednog generacijskog intervala. Genetski napredak jedinki u jednoj godini dobijemo ako dani intervalom. Za svinje Gi je od 2 do 2,5 godine. podijelimo sa generacijskim