Veleučilište u Slavonskom Brodu Menadžment Dr.

Mile Budaka 1 35000 Slavonski Brod _______________________________________

Pristupni rad iz kolegija Ekonomika poduzeća ___________________________________

Vrste poduzeća

Student: Matija Deskar Matični broj indeksa: 920M Vlastoručni potpis: Matija Deskar Mentor: Prof. dr. sc. Marijan Karić Asistent: Sanja Knežević, dipl.oec Lena Sigurnjak, dipl.oec

U Slavonskom Brodu, studeni 2010.

....... 3............................................................................................................ Zadružna poduzeća... 1...................6 4................ Srednja poduzeća.......6 4.........1...........7 5................. 4..................3 2.............................7 5............................5 3................................................................. Vrste poduzeća prema djelatnosti..................................... Kapitalno intenzivna poduzeća.......................7 2 .............................................................5 4........ Vrste poduzeća prema ključnom resursu......... Privatna poduzeća.. Velika poduzeća.................................................................................................7 5....................................................... 2.................................................................................................................. Mala poduzeća.......................................................................................................................... Javna poduzeća.................. Uvod......5 3.... Mješovita poduzeća..............................6 5................ 1..............4 3........................... Vrsta poduzeća prema veličini....................................................... 2..................................... 2................................5 3................... Podjela poduzeća prema vlasništvu...............................................................7 5............................................................................... 3........................................... Radno intenzivna poduzeća................................... 1....

proizvodi materijalna ili nematerijalna dobra ili usluge za potrebe tržišta na kojem će konkurirati sa ostalim poduzećima. tj. Svako poduzeće motivirano predhodno navedenim ciljem. društvena i tehnička cjelina koja se nalazi u vlasništvu određenih subjekata. veličini poduzeća. gospodarska. Raspolaže sredstvima potrebnim za određenu gospodarsku djelatnost i samostalno donosi odluke koje se odnose na tu djelatnost. rukovodi i upravlja cjelokupnim radom i poslovanjem. Zarada poduzetnika je poduzetnička dobit. Cilj poslovanja je naći odgovor na pitanje kako uz što manje troškove i uz što manji rizik poslovanja. i prema pravnom obliku pojedinog poduzeća. ostvariti što veću dobit. vrsti vlasništa u kojem se poduzeće nalazi. Poduzetništvo je ukupnost poduzetnikovih upravljačkih. Uvod Što je to poduzeće? Poduzećem se smatra svaka samostala. koristeći se odgovarajućim obnovljivim ili neobnovljivim resursima. s ciljem kako bi maksisimalizirali svoju potencijalnu dobit. nadzire. Primarni cilj svakog poduzeća je ostvarivanje. koja ostaje nakon što se iz ukupnog prihoda odbiju troškovi. nadzornih. 3 . Poduzetnik je osoba koja posluje na vlastiti rizik. i njegov je zadatak da na najpovoljniji način kombinira i koordinira proizvodne faktore i tako maksimizira čisti profit. snose i odgovarajući poslovni rizik. koordinira njihovo djelovanje. i sukladno tome. U ekonomskoj teoriji poduzetništvo se smatra kao poseban proizvodni faktor. rukovodećih. Postoje mnogi kriteriji za podjelu poduzeća su kriteriji podjele prema: djelatnosti kojima se poduzeće bavi. primarnom resursu koji poduzeće koristi. Svako se pojedino poduzeće po mnogim specifičnim obilježjima razlikuje od ostalih poduzeća.1. Maksimalizacija profita. organizacijskih i nadzornih funkcija. Uz pojam poduzeća mogu se usko vezati i pojmovi poduzetnika i pojam poduzetništva. organizira i kombinira proizvodne činitelje.

TDR (Tvornica duhana Rovinj) je najveći proizvođač cigareta u regiji Jugoistočne Europe i jedini domaći proizvođač u Hrvatskoj. oranica i drugih obradivih površina. radi ostvarivanja dobiti i drugih ekonomskih i društvenih ciljeva. ribarska. kako bi proizveli poljoprivredne proizvode. Italiji. Turističko poduzeće je. Vrste poduzeća prema djelatnosti Prema gospodarskoj djelatnosti kojima se određeno poduzeće bavi određivat će se ostala temeljna obilježja svakog poduzeća. TDR posluje u Bosni i Hercegovini. Kosovu. jedne od najvećih hrvatskih korporacija. koje se bavi proizvodnjom duhanskih proizvoda. turistička. koja proizvodi proizvode ili usluge za potrebe tržišta. 4 . Španjolskoj i Njemačkoj. građevinska. Prema vrsti djelatnsti ka kojoj je poduzeće orijentirano. industrijska. šumarska. i ono mora kostantno inovirati razvojnu politiku i upravljati promjenama na tržištu kako bi ostvarila konkurentski položaj u odnosu na druga poduzeća. tj.2. koristeći se odgovarajućim resursima i snoseći poslovni rizik. Srbiji. rudarska i komunalna poduzeća.17 milijardi kuna u 2009. Sloveniji. godini. Poljoprivredna poduzeća bave se obradom plodnog tla. Primjer jednog takvog većeg hrvatskog poduzeća je TDR Rovinj. a gradnju tvornice cigareta planira i u Iranu. možemo razlikovati trgovačka. kao što su njegove ekonomsko-tehničke struktre i djelovanja. samostalna društvena i gospodarska cjelina. Uz matično tržište Hrvatske. Makedoniji. prometna. otkupljuju poljoprivredne proizvode od svojih komitenata. tehnička i društvena cjelina u vlasništvu određenih subjekata. Češkoj. TDR je najznačajniji dio Adris grupe. Od predgodno nabrojanih vrsta poduzeća. Crnoj Gori. poljoprivdena poduzeća su poprilično zastupljena u republici Hrvatskoj. poljoprivredna. oko 1000 zaposlenih i 2000 kooperanata. S godišnjim prihodima od 2. i plasirali ih na tržište. Trgovačko poduzeće je samostalna gospodarska. kao i ugostiteljsko poduzeće. ugostiteljska.

3. 3. Visina prihoda malih poduzeća je manja od 8 milijuna kuna. 3. 2. Ukupna vrijednost imovine kojom mala poduzeća raspolažu je manja od 4 milijuna kuna. 5 . Ukupna vrijednost imovine kojom velika poduzeća raspolažu je viša od 16 milijuna kuna. Visina prihoda malih poduzeća je viša od 32 milijuna kuna. Velika poduzeća Velikim poduzećima se smatraju ona poduzeća koja imaju više od 250 zaposlenika. Mala poduzeća Malim(mikro) poduzećima se smatraju ona poduzeća koja imaju do 50 zaposlenika. Visina prihoda srednjih poduzeća je manja od 32 milijuna kuna. Vrsta poduzeća prema veličini 3. Srednja poduzeća Srednjim poduzećima se smatraju ona poduzeća koja imaju od 50 do 250 zaposlenika. 1. 3. Ukupna vrijednost imovine kojom srednja poduzeća raspolažu je od 4 do 16 milijuna kuna.

tj. Vrste poduzeća prema ključnom resursu 4. 6 . Stoga je najveći dio pozornosti tih poduzeća usmjeren ka racionalnom korištenju materijala i energije u proizvodnji. to u prijevodi znači da najveću pozornost treba obratiti na kvalitetan odabir radne snage. Ovakav tip proizvodnje najbolje je koristiti za proizvodnju manjih količina proizvoda. 4. odnosno kod proizvodnje proizvoda niže cijene i slabije kvalitete. Kod ovakvog načina proizvodnje treba se posebno pažljivo upravljati ljudskim potencijalima. U suvremenim i velikim poduzećima strojevi i roboti sve više zamijenjuju ljudsku radnu snagu. i motivirani za ostvarivanje postavljenih ciljeva poduzeća. znanja i vještine. Unatoč visokoj automatiziranosti ove vrste proizvodnje. jer u pravilu bi takvi prizvodi na tržištu rada trebali biti kvalitetniji i imati veću tržišnu vrijednost u odnosu na masovno proizvedene i manje kvalitetne proizvode.4. Radno intenzivna poduzeća U ovoj vrsti poduzeća najveći dio proizvodnje odnosi se na radnu snagu. Jedan od boljih primjera ovakve vrste poduzeća jesu nuklearne elektrane. na koncu je ipak potreban određeni broj zaposlenih ljudi koji će nadzirati cikus proizvodnje. a ne na automatiziranu proizvodnju kao kod kapitalno intenzivnih poduzeća. zaposlenike. 2. i najveći dio cijene koštanja proizvoda tih poduzeća čine vrijednost potrošenog materijala i energije. To su moderna i razvijena poduzeća u kojima se većina poslova obavlja strojno i automatizirano. uz sve manji ljudski rad. nazivaju je kapitalno intenzivnim poduzećima. Neka poduzeća u velikoj mjeri koriste obrtna sredstva. Takva poduzeća većinom ručno proizvode dobra s manjom količinom materijala. Navedeni zaposlenici su obično visoko obrazovani. moraju biti spremni na timski rad. Kapitalno intenzivna poduzeća Poduzeća koja u velikoj mjeri koriste stalna sredstva umjesto radne snage. radnici bi trebali imati kvalitetno obrazovanje. Ovakva vrsta proizvodnje najučinkovitija je kod masovne prozvodnje. koja su modernizirana i automatizirana. 1.

Zadružna poduzeća Zadružna poduzeća osnivaju zadruge radi obavljanja gospodarske djelatnosti koje su u interesu zadrugara. Društvena mogu biti u vlasništvu crkve. sindikada i ostalih raznih udruga. Mješovita poduzeća Mješovita poduzeća su ona poduzeća koje se nalaze u mješovitom vlasništvu. već je njihov cilj unaprijediti poslovanje i djelatnos svojih članova. elektroprivreda.5. Cilj im nije ostarivanje dobiti. Javna poduzeća su poduzeća u monopolskom položaju koja nude bitna dobra i usluge. Javnim poduzećima se obično smatraju ona koja pružaju usluge posredstvom žica. javni prijevoz. sitna industrija. Državna poduzeća se većinom bave proizvodnjom i uslugama koje su od posebnog društvenog interesa. koja su npr. ili u nekoj od drugih mogućih kombinacija vlasništva. Glavne djelatnosti takvih poduzeća jesu uslužne djelatnosti. cijevi i tračnica. Privatna poduzeća Privatna poduzeća su ona poduzeća koja su u privatnom vlasništvu pojedinih ili individualnih vlasnika ili većeg broja vlasnika. 1. Tim poduzećima upravljaju radnici i zadrugari koji su međusobno osnovali radni odnos. 5. Podjela poduzeća prema vlasništvu 5. 5. a podložna su javnoj upravi koja treba osigurati da posluju u javnom interesu. Javna poduzeća Javna poduzeća se još dijele na društvena i državna. 2. kao što je npr. 5. željeznički promet. itd. i u vlasništvu države i u vlasništvu privatnih osoba. 7 . neke grane ugostiteljstva ili trgovina na malo. mirovinskih fondova. 4. 3. U ovaj oblik vlasništva ubrajaju se i sva trgovačka društva koja se razlikuju po svom pravnom obliku. tj.: gradska čistoća. Ovakav tip vlasništva najzastupljeniji je u zemljama koje su u tranziciji. Državna poduzeća su pak u vlasništvu države i pod njezinom kontrolom. U takvim poduzećima vlasnik najčešće zapošljava manji broj ljudi. kabela. to su često i članovi njegove obitelji.

tj. međunarodnog iskustva.u razvoju. prilagodbu djelovanja tog kapitala prema interesima zemlje u kojoj djeluje. 8 . Usto omogućuje i zapošljavanje domaće radne snage i korištenje stranog. Ovakav način vlasništva omogućuje vlasnicima dobar pregled djelatnosti starnog kapitala.

a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva osobno i neograničeno solidarno cijelom svojom imovinom. javnih trgovačkih društava i komanditnih društava ima više od 200. Javno trgovačko društvo Javno trgovačko društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije fizičke ili pravne osobe ili više njih zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom. a komplementari. za razliku od tajnog društva u kojemu ime tajnog člana nije poznato preva van nego samo članovima tajnog društva. Na primjer.a najmanje jedna odgovara za obveze društva samo do iznosa određenog imovinskog uloga u društvo i naziva se komanditor. rada i sigurnosti za ispunjenje obveza prema trećima zbog neograničene odgovornosti članova. 2. 6. pa javno trgovačko društvo nema statut. društvenim 9 . uređuju se društvenim ugovorom. vlasnici kapitala. koje je društvo građanskog prava. u Njemačkoj to pokazuje brojnost društava osoba. Kako zakon o trgovačkim društvima ne propisuje izričito formalnosti za sklapanje društvenog ugovora. Javno trgovačko društvo tipičan je pravni oblik za mala i srednja društva koja su idealna kombinacija uloga kapitala. Komanditori. Dodatak "trgovačko" označuje razliku od ortaštva. osiguravaju kapital. od kojih najmanje jedna odgovara za obveze društva solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom koji se naziva komplementar. temeljnim aktom pri osnivanju javnog trgovačkog društva. Komanditno društvo je najpovoljniji oblik trgovačkih društava koja omogućuju da u poslovnim pothvatima sudjeluju i vlasnici kapitala koji nisu i menadžeri. teorijski bi mogao biti i usmen. 1. To se društvo može ocijeniti kao društvo osobne inicijative i svijesti o vlastitoj odgovornosti i vrlo je poželjan oblik narodnoga gospodarstva. tj. menadžeri. Na društvenom ugovoru temelje se odnosi među članovima.000. Vrste poduzeća prema pravnom obliku 6. Pravni odnosi među članovima.Naziv "javno" označuje društvo u kojemu su prema vani poznati svi članovi. komplementara. odnosno zastupanje društva. čime je neizravno utvrđen njegov pisani oblik. simboličan ulog u kapital i vođenje poslova. Komanditno društvo Komanditno društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom. Naše pravo u odredbama o prijavi za upis u sudski registar propisuje da se prijavi prilaže društveni ugovor.6.

Svi osnivači moraju potpisati društveni ugovor koji se sklapa u obliku javnobilježničke isprave. Pretpostavlja ograničenu odgovornost vlasnika dionica. 6. Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki. 3. Dioničko društvo Dioničko društvo je legalni oblik poduzeća čija je vlasnička glavnica podijeljena na jednake apoene.ugovorom moraju se odrediti član ili članovi društva koji imaju položaj komplementara kao i član ili članovi društva koji imaju položaj komanditora. dok bi se obrtniku zaplijenila i osoba imovina kako bi se namirile obveze obrta u stečaju. Zaključak 10 .dionice. tako da su sve dionice iste vrijednosti. To znači da suvlasnik dioničkog društva u slučaju stečaja gubi samo novac koji je uložio u društvo. Nijedan osnivač ne može kod osnivanja društva preuzeti više temeljnih uloga. Društvo s ograničenom odgovornošću Društvo s ograničenom odgovornošću je trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu. Poslovni udjeli se ne mogu izraziti u vrijednosnim papirima. 6. a najmanji iznos temeljnog uloga je 200 kuna.Društvo se osniva na temelju ugovora kojega sklapaju osnivači. 7. a da dioničari garantiraju za poslovanje društva samo do iznosa vrijednosti vlastitih dionica. drugi su članovi društva dužni u društvo uplatiti iznos koji nedostaje srazmjerno svojim poslovnim udjelima u društvu. U Republici Hrvatskoj minimalni temeljni kapital iznosi 200 000 kuna Jedno od najznačajnijih svojstava ovog načina organiziranja gospodarskog subjekta je da je temeljni kapital društva podijeljen na vrijednosno jednake dijelove. nadzorni odbor i skupštinu.Članovi ne odgovaraju za obveze društva.Ako temeljni ulog u društvo ne unese onaj tko je na to obvezan niti to društvo može nadoknaditi prodajom poslovnoga udjela. Prema Zakonu o trgovačkim društvima minimalan temeljni kapital za osnivanje društva s ograničenom odgovornošću je 20. Dioničko društvo kao sastavni dio unutarnjeg ustrojstva ima: upravu. 4.000 kuna. Članovi društva odgovaraju u visini svojih udjela.

dakle. poduzećem se u Republici Hrvatskoj smatra svaka gospodarstva ili bilo koja druga djelatnost poduzetnika. Svaka poslovna organizacija ili poduzeće djeluje u granicama i okvirima ekonomskog sustava nacionalnog.Poduzeće kao opći pojam obuhvaća sve vrste poslovnih organizacija. djeluje na određenom tržištu. Sva imovina nekog poduzeća pripada pripada određenoj fizičkoj ili pravnoj osobi. prema tome se može utvrditi da je svako poduzeće organizirana pravna i gospodarska cjelina pomoću koje. razmjena materijalnih dobara. proizvodnja nematerijalnih dobara. fizička ili pravana osoba. nositelj poduzeća. radi stjecanja dobiti. tj. proizvodnja materijalnih dobara. kao što je pružanje usluga na tržištu. Literatura 11 . 8. Poslovne ogranizacije obavljaju jednu ili više različitih gospodarskih djelatnosti. državnog gospodarstva u kojem se nalazi. Prema pravnim propisima i normama naše države.

Informator. Zagreb.htm 08. Poduzeće. 68 http://narodne-novine. 2007.2012.2012.01. http://www.Karić.hr/clanci/sluzbeni/260024.01. čl..nn. 12 . 1990. M.tdr.hr/o_tdr/index. Ekonomika poduzeća. Zakon o trgovačkim društvima. Gorupić.html 08. Ekonomski fakultet u Osijeku. Narodne novine. D. Osijek..

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful