You are on page 1of 1

Centralna i dvoroga perspektiva: Centralna perspektiva je renesansni princip prostornog opisivanja gdje se paralelne plohe smanjuju prema dubini,a

njihovi se bridovi skraduju prema jednom aritu u sredini. Dvoroga p. je gotiki princip prostornog opisa gdje je brid kod graevine usmjeren prema gledatelju, a plohe se skraduju prema dvije toke spoja. Natjeaj A.della Lana 1401.:Druga vrata baptisterija u Firenzi(sjeverna vrata). Tema je Abraham rtvuje Izaka. Citat iz antike koji Brunelleschi preuzima za svoj reljef: Helenistika skulptura Lo Spinario. 4 okrunjena sveca Nannija di Banca: Nalaze se na proelju Via Orsanmichele u Firenzi. Datacija je oko 1413. 3 djela Nikole Firentinca: Oplakivanje Krista,Trogir(1470.), BDM u slavi, crkva sv. Marije(1473), sv.Ivan Krstitelj, Trogir(o.1467). Koje je god.Mantegna naslikao Cameru degli Spozi:U Pallazo Ducale u Mantovi izmeu 1465-1474. Koje je godine El Greco naslikao Pokop grof Orgaze: 1586.g. 3 slikara venecij.ren.16.st: Tizian, Tintoretto, Veronese. kole i slikari: Tintoretto(venecijanska), Giorgione(venec). Dhrer odlazi u Rim:1495.g. Sredinja slika Ghentskog oltara:Klanjanje janjetu. Verocchio za Orsanmichele: bronanu grupnu skulpturu Nevjerni Toma za vanjsku niu crkve. Skulptura je smjetena 1483.g. Skulptura se sastoji od dvije figure,Krisat i sv. Tome. asoslov Farnese: to je molitvena knjiga koju je u Rimu oslikao Julije Klovid. Oslikavao ju je 9 godina(1537-46). Michelangelo datacija: Pieta(1499), David(1504). Stil Tintoretto: venecijanski manrizam. Eleonora od Toleda: Bronzino, 1545. Kapela Brancacci: Massaccio(Porezni novid,1424., Izgon iz Raja, 1420., Sv. Petar dijeli milostinju). Sacra conver.: tip kompozicije u kojoj je prikazana BDM s Djetom na prijestolju okruena svecima i donatorima u povezanoj grupnoj cjelini gdje su njihovi meusobni odnosi takvi da izgleda kao da razgovaraju. Otkud su: Botticelli(Firenza), Perugio (Perugia), Veronese(Venecija),Carrpacio(Venecija), Castagno(Firenza). 3 kipara manirista: Cellini, Bologna, Berruguete. Oluja: Giorgione (1508),venecijanska kola. Triptih Vicka Lovrina: smjeten je u crkvi sv. Mihovila na Cavtatu. Strani slikari u Dubr: Pietro di Giovanni, Simone Ferri, Pier A. Palmerini. Da Vinci: radi u Verrochievoj radionici od 1466. i zajedno s njim je naslikao Krtenje Kristovo(1470-75).Da Vinci je naslikao pozadinski pejsa i kleedeg anela na lijevoj strani slike.

Duknovid: Ivana Duknovida se esto svrtava meu Schiavone. Djelovao je na dvoru ugarskog i hrvatskog kralja Matije Korvina. Duknovid je prvi vedi majstor hrvatskog podrijetla koji povezuje jadranski i srednjoeuropski kulturni krug. Rodio se oko 1440. u Trogiru, gdje je vjerojatno i umro o.1509. Klesarski je zanat izuio u oevoj radionici, a umjetniko obrazovanje je nastavio u Italiji. Uedi od velikih suvremenika i zajedno sa iskustvom domadeg klesarstva, izgradio je vlastiti izraz koji je vrst, elegantan,, inovativan ali suzdran. Njegovo najopsenije djelo je grobnica pape Pavla 2. koja je nastala oko 1472.u suradnji s Minom da Fiesole. Izradio je i grobnicu kardinala B. Roverelle i ztv. Herkulovu fontanu u kraljevoj ljetnoj rezidenciji o.1484. za Dubrovane je izradio kip sv. Vlaha koji je postavljen u niu iznad ulaza u Kneev dvor iz 1508.

Dubr.slik.15.i16.st: Najsjajnije poglavlje starijeg hrvatskog slikarstva vezano je za ostvarenje dubrovake slikarske kole. Dubr.slik. u drugoj polovici 15.st. je jako uporite kasnogotike i adriobizantske tradicije. Iako postoje mnoge zabiljeke o velikim narudbama od domadih i stranih naruitelja, tih slika vie nema. Iz 15.st. nema nikakvih ostataka zahtjevnijeg svjetovnog slikarstva u Dubrovniku. U razdoblju 16.st. datira i neto ostataka zidnog slikarstva svjetovne tematike. Iz zlatnog doba dubrovake slikarske kole ostalo je najvie religioznih slika na drvenim ploama, a fresko oslici i slike na platnu bile su slabije zastupljene. Brojni dokumenti svjedoe o svestranosti dubrovakih slikara koji su po potrebi radili rezbarije, oslikavali krinje i titove. M. Radosalid i B.Vlatkovid su 1472. oslikali veliku zastavu bratovtine obudara. Dubrovaki su slikari jedini u jadranskoj Hrvatskoj imali vlastitu udrugu, bratovtinu, utemeljenu oko 1480.g. Dubrovnik se tijekom druge polovice 15. I poetkom 16.st. razvio u snano likovno sredite junog Jadrana.

5. za Tabernacolo dei Costruttori, Fabbri e Legnaiuoli (Mestri di Pietra e Legname) Oltar ceha graditelja, kovaa i stolara; skulptora i drvorezbara, radi Nanni di Banco, godine 1413., reljef ispod se zove (ili ga rijeima opisati) Reljef s graditeljima i kiparima . 6.Donatello radi u podnoju nie sv. Jurja u Orsanmichele reljef Sv. Juraj i zmaj, godine 1415.-17., ta vrsta reljefa se zove rilievo stiacciato. 7.prvi kiparski zadatak samostojedeg kipa nakon antike Donatello, David, 1430.-40. izraen u bronci .8.prvi javni spomenik u modernom smislu radi Donatello, Konjaniki spomenik Erasma da Narni zvanoga Gattamelata, nastao 1445.-1450. u Padovi .9.Oslik kapele Brancacci, Santa Maria del Carmine, Firenca nabroji koja 3 umjetnika rade i to slijedom kojim rade Masolino, Masaccio, Filippino Lippi .11.Piero della Francesca,1452.-1466., fresko. Arezzo, San Francesco - tematika ciklusa: Legende o kriu.12.Andrea del Castagno, Posljednja veera, 1447., Firenca, Refektorij samostana Sant Apollonia. 14.Leonardo da Vinci umire u Chteau de Cloux (kasnije zvan ClosLuc) kraj dvorca Amboise na rijeci Loire koje godine 1519.16.Michelangelo fresku Posljednji sud u Sikstinskoj kapeli zavrava 1541. za naruitelja papu Pavla III. 17.Papa Leo X. s kardinalima Giuliom de' Medici i Luigiem de' Rossiem radi Rafael, 1518.-19. 18.fresku Skidanje s kria, 1521., Volterra, Pinacoteca civica, radi Rosso Fiorentino 21.Ghentski oltar radi 1432. Jan (i Hubert) Van Eyck 31.najpoznatiji Schiavone, autor asoslova Farnese Juraj Julije Klovid. 32.tri dubrovaka slikara i po jedno djelo: Lovro Dobrievid Marinov - Poliptih Krtenja Kristova,Nikola Boidarevid - Sveti razgovor *orideva pala+, Mihajlo Hamzid - Krtenje Kristovo . Vicko Lovrin - Muenitvo sv. Vinka 33.slikar i kipar crkve u Belcu i godine: slikar Ivan Krstitelj Ranger, 1740.-43. (oslik cijele crkve), kipar Schokontik, 1742. (propovjedaonica i 2 pokrajnja oltara) 34.Tko je radio oslik kole San Rocco? Tintoretto, 1473.

You might also like