Umjetnost renesanse i baroka

Uvod; Kiparstvo rane renesanse

dr. sc. Danko Šourek

• Quattrocento – XV. stoljeće (gotika,
internacionalna gotika, rana i zrela renesansa)
• Cinquecento – XVI. stoljeće (visoka renesansa
– klasično razdoblje, i manirizam)
• Seicento – XVII. stoljeće (rani barok, barokni
manirizam, zreli barok i visoki barok)
• Settecento – XVIII. stoljeće (visoki barok,
različite struje kasnobaroknoga manirizma,
kasnobaroknoga klasicizma, kasni barok,
rokoko, klasicizam).
• Pojam i naziv RENESANSA, za kulturu, povijest
i umjetnost od kraja Trecenta do Cinquecenta
(XIV. do XVI. stoljeće), oblikovan je u XIX.
stoljeću. Švicarski povjesničar njemačke jezične i
kulturne pripadnosti, Jacob Burckhardt (1818.-
1897.), svojim djelom Die Kultur der
Renaissance in Italien. Ein Versuch von Jacob
Burckhart (1860.) nastavio je tradiciju Giorgija
Vasarija (1511.-1574.), Le Vite, 1550.; 1568., i
Johanna Joachima Winckelmanna (1717.-1768.)
Die Geschichte der Altertums, 1764.

• Giovanni Pico della Mirandola – »Stavio sam te u

središte svijeta, rekao je Stvoritelj Adamu, kako
bi se lakše mogao osvrnuti i gledati sve ono što
svijet sadrži. Stvorio sam te da učiš slobodno i da
budeš gospodar sebe sama.« – Burckhard je
prepoznao te riječi kao duh cijele epohe,
humanizam.
• Promjena u pojmu vremena (od XIII. stoljeća pojavljuju se u
samostanima i javnim gradskim tornjevima mehanički satovi):
Vrijeme postaje laičko, trgovačko, opće i jedinstveno za sve.

• Promjena u stavu prema smrti: Posljednji sud 1360tih (od

Pietra Cavallinija u Santa Cecilia u Rimu; Giotta u Padovi)
zamjenjuje Pojedinačni sud, individualna smrt. Posljednji
prikaz Posljednjega suda je izolirana pojava – Michelangelov
Posljednji sud u Sikstinskoj kapeli (dovršen 1541.).

• Promjena u stavu prema bogatstvu i siromaštvu:

Srednjovjekovni pauper Christi (Kristov siromah) gubi oznake
vrline, a bogatstvo i uspjeh postaju vrline.
• Promjena kulture zajedništva u kulturu učenih
pojedinaca: Leon Battista Alberti (Genova 1404. –
Rim 1472.), Della famiglia: »tri stvari koje čovjek
može smatrati vlastitima su: duša, tijelo i vrijeme«.
• Povratak antičkim piscima, antičkoj kulturi,
arheološkom istraživanju djela klasičnih razdoblja i
klasičnoj filologiji (latinski, grčki).
• Proučavanje proporcija.
• Likovni umjetnik od obrtnika postaje humanist i
znanstvenik.
• Mijenja se društveni položaj likovnih umjetnika.
Lijevo: središnja (centralna) perspektiva, O = točka spoja; RENESANSA
Desno : dvoroga, dvokraka perspektiva, A i B = točke spoja; GOTIKA

•Perspektiva shvaćena kao znanstveni postupak koji

omogućuje da se na dvodimenzionalnoj plohi prikaže
trodimenzionalni svijet (Filippo Brunelleschi, Firenca
1377.-1446., arhitekt, kipar).
FIRENCA U XIV. I XV. STOLJEĆU: VELIKE NARUDŽBE GRADSKIH CEHOVA
(ARTI) – BAPTISTERIJ (VRATNICE), KATEDRALA (ZVONIK, PROČELJE),
ORSANMICHELE:

Michael Wolgemut (?), Firenca krajem XV. stoljeća, drvorez iz Hartman[n] Schedel,
Chronicarum Liber (poznata i kao Nürnberška kronika), Nürnberg, Anton Koberger, 1493.
Lorenzo Ghiberti (Firenca 1378. – 1455.)

Filippo Brunelleschi (Firenca 1377. – 1446.)

Nanni di Banco (Firenca oko 1375. – 1421.)

Donatello (Firenca 1386. – 1466.),

Arte della Calimala raspisuje 1401. godine natječaj za druge vratnice Baptisterija u
Firenci (sjeverna vrata). Tema natječaja je Abrahamovo žrtvovanje Izaka.

Lorenzo Ghiberti (Firenca Filippo Brunelleschi (Firenca

1378.-1455.), Abraham žrtvuje 1377.-1446.), Abraham žrtvuje
Izaka, reljef, bronca, pozlaćeno, Izaka, reljef, bronca, pozlaćeno, 45
45 x 38 cm, Firenca, Bargello. x 38 cm, Firenca, Bargello.
GHIBERTIJEV KASNOGOTIČKI FORMALIZAM NASUPROT BRUNELLESCHIJEVU
RENESANSNOM REALIZMU (GESTE; IZRAZI; DETALJI NARACIJE):

Lorenzo Ghiberti, Abraham žrtvuje Izaka – Filippo Brunelleschi, Abraham žrtvuje Izaka
detalj, 1401., bronca, pozlaćeno, 45 x 38 – detalj, 1401., bronca, pozlaćeno, 45 x 38
cm, Firenca, Museo Nazionale di Bargello. cm, Firenca, Museo Nazionale di Bargello.
CITAT ANTIČKOGA MOTIVA:

Spinario;
Rim, Musei Capitolini (od XII. st. u Lateranskoj palači), I. st. pr. Kr. (?), bronca, v. 73 cm;
Firenca, Uffizi (iz zbirke Medici), II. st., mramor, v. 84,5 cm;
Filippo Brunelleschi, Abraham žrtvuje Izaka – detalj, 1401., bronca, pozlaćeno, 45 x 38 cm,
Firenca, Museo Nazionale di Bargello.
 LORENZO GHIBERTI:
SUPERIORNA TEHNIKA
IZGUBLJENOGA VOSKA
(ZNATNA UŠTEDA U
KOLIČINI BRONCE):

Desno: Lorenzo Ghiberti

(Firenca 1378.-1455.),
Abraham žrtvuje Izaka, reljef,
bronca, pozlaćeno, 45 x 38 cm,
Firenca, Bargello.
Posve desno:Filippo
Brunelleschi (Firenca 1377.-
1446.), Abraham žrtvuje Izaka,
reljef, bronca, pozlaćeno, 45 x
38 cm, Firenca, Bargello.
KOMPOZICIJA CJELINE ODREĐENA OBLIKOVNIM RJEŠENJEM
ANDREE PISANA (1330.-1336.):

Andrea Pisano, Južne vratnice, 1330.- Lorenzo Ghiberti, Sjeverne vratnice,

1336., pozlaćena bronca, 486 x 280 cm, 1401.-1424., pozlaćena bronca, 457 x
Firenca, Baptisterij. 251 cm, Firenca, Baptisterij.
Ikonografski program Sjevernih vratnica:
A – H: Evanđelisti i Crkveni occi.
1 – 20: Prizori iz Kristova života (od
Navještenja do Silaska Duha Svetoga).
ANDREA PIASNO I LORENZO GHIBERTI: RAZLIKE U PRIKAZU PROSTORA:

Andrea Pisano, Krštenje Kristovo, Lorenzo Ghiberti, Krštenje Kristovo, 1401.-

1330.-1336., pozlaćena bronca, 1424., pozlaćena bronca, 39 x 39 cm, Firenca,
Firenca, Baptisterij, Južne vratnice. Baptisterij, Sjeverne vratnice.
Andrea Pisano, Pohod Marije Elizabeti, Lorenzo Ghiberti, Navještenje, 1401.-1424.,
1330.-1336., pozlaćena bronca, Firenca, pozlaćena bronca, 39 x 39 cm, Firenca,
Baptisterij, Južne vratnice. Baptisterij, Sjeverne vratnice.
 Lorenzo Ghiberti, Krist tjera trgovce iz Hrama, 1401.-1424.,
pozlaćena bronca, 39 x 39 cm, Firenca, Baptisterij, Sjeverne vratnice.
 S.
Lorenzo Ghiberti, 1401.-1424.; Prizori
iz Kristova života.

I.
Lorenzo Ghiberti, 1425.-1452.;
Prizori iz Staroga Zavjeta (Vrata
Raja)

J.
Andrea Pisano, 1330.-1336.; Prizori
iz života sv. Ivana Krstitelja.
 Dolje: Lorenzo Ghiberti, Istočna vrata
(Vrata Raja), 1425.-1452.), bronca,
pozlaćeno: prizori iz Staroga zavjeta.

Dolje: Lorenzo Ghiberti, Dolje: Andrea Pisano,

Sjeverna vrata, 1401.-1424., Južna vrata, 1330.-1338.,
bronca, pozlaćeno: prizori iz bronca, pozlaćeno: prizori
Novoga zavjeta, od Navještenja iz života sv. Ivana
do Silaska Duha Svetoga; Četiri Krstitelja, titulara
evanđelista; Četiri crkvena oca: Krstionice, te alegorijske
Ambrozije, Jeronim, Grgur, figure kršćanskih vrlina.
Augustin.
 1-10 prizori iz
Staroga zavjeta.

Lorenzo Ghiberti, Istočne vratnice

(Vrata Raja), 1425.-1452.), bronca,
pozlaćeno: prizori iz Staroga zavjeta.
Lorenzo Ghiberti, Krist tjera trgovce Lorenzo Ghiberti, Solomon i kraljica od Sabe,
iz Hrama, 1401.-1424., pozlaćena 1425.-1452., 79 x 79 cm, pozlaćena bronca,
bronca, 39 x 39 cm, Firenca, Firenca, Baptisterij, Istočne vratnice (Vrata Raja).
Baptisterij, Sjeverne vratnice.
Lorenzo Ghiberti, Krštenje Kristovo, Lorenzo Ghiberti, Kain i Abel, 1425.-1452., 79 x
1401.-1424., pozlaćena bronca, 39 x 79 cm, pozlaćena bronca, Firenca, Baptisterij,
39 cm, Firenca, Baptisterij, Sjeverne Istočne vratnice (Vrata Raja).
vratnice.
RAZVITAK SKULPTURE NA GRADILIŠTU FIRENTISNKE KATEDRALE (PORTA
DELLA MANDORLA; KONTRAFORI; PROČELJE; ZVONIK):

Firenca, katedrala Santa Maria del Fiore,

Porta della Mandorla, 1391.-1423.
Neznani kipar, Heraklo s lavljom
kožom, 1391.-1397., mramor,
Firenca, Santa Maria del Fiore, Porta
della Mandorla – detalj dovratnika.
Donatello (Donatello i Nanni di Banco?), Proroci (Profetini),
1406.-1408., mramor, v. 128 i 131 cm, Firenca, Museo
dell‘Opera del Duomo (izvorno na Porta della Mandorla).
 Nanni di Banco (Firenca oko 1375.-1421.), Uznesenje Bogorodice, 1414.-
1421., mramor, Firenca, Santa Maria del Fiore, Porta della Mandorla – zabat.
NANNI DI BANCO I DONATELLO: SKULPTURE ZA SJEVERNE KONTRAFORE:

Nanni di Banco, Izaija, 1408., mramor,

v. 193 cm, Firenca, Museo dell‘Opera
del Duomo.
Dontallo, David, 1408.-1409. (1416.?),
mramor, v. 191 cm, Firenca, Museo
Nazionale del Bargello.
1408. – 1415.: SKULPTURE EVANĐELSITA U NIŠAMA UZ GLAVNI PORTAL:

Nanni di Banco, Sv. Donatello, Sv. Ivan Niccolò di Pietro Bernardo Ciuffagni,
Luka Evanđelist, Evanđelist, 1410.- Lamberti, Sv. Marko Sv. Matej
1408.-1415., 1411., mramor, v. Evanđelist, 1410.- Evanđelist, 1410.-
mramor, v. 208 cm, 210 cm, Firenca, 1412., mramor, 1415., mramor,
Firenca, Museo del Museo del Opera Firenca, Museo del Firenca, Museo del
Opera del Duomo. del Duomo. Opera del Duomo. Opera del Duomo.
PROPORCIJE FIGURE PRILAGOĐENE POLOŽAJU ZA KOJI JE NAMJENJENA
(MOTRUŠTU PROMATRAČA):
Orsanmichele – izvorno crkva San Michele in Orto. U
XIV. st. skladište s loggiom za prodaju žita; Nakon
Velike kuge 1384. slika Bogorodice s Djetetom
(Bernardo Daddi) koja se nalazila u loggi počinje se
smatratu čudotvornom te se smješta u raskošni
tabernakul (Andrea Orcagna); Lukovi se zazidavaju a
loggia pretvara u kapelu; 1406. Firentinske gradske
vlasti (Signoria) nalaže Artima da stupce loggie
ukrase nišama s kipovima.
Andrea Orcagna (Firenca, oko 1308.-1368.),
Tabernakul, 1359., mramor, lapis lazuli,
Firenca, Orsanmichele.
VIA DEI LAMBERTI:
Setaiuoli e orafi (svilari i zlatari): Baccio da Montelupo, Sv. Ivan Evanđelist
(1515.).
Medici e speziali (Liječnici i trgovci začinma): Pietro di Giovanni Tedesco,
Madonna della Rosa (oko 1399.).
Peliccai (Kožari): Niccolò di Pietro Lamberti, Sv. Jakov.
Linaiuoli (Lanari): Donatello, Sv. Marko (1411.-1412.).
VIA ORSANMICHELE:
1. Armaiuoli (oružari): Donatello, Sv. Juraj (oko 1410.-1417.).
2. Maestri di pietra e legname (graditelji, tesari, kipari): Nanni di
Banco, Quattro santi coronati (oko 1414.-1416.).
3. Conciapelli (štavljači kože): Nanni di Banco, Sv. Filip (oko 1415.).
4. Beccai (mesari): Donatello, Sv. Petar (1408.-1413.; pripisano).
VIA DEI CALZAIUOLI:
1. Giudici e notai (sudci i bilježnici): Sv Luka; Niccolò di Pietro Lamberti
(1403.-1406.); Giambologna (1602.).
2. Parte Guelfa: Donatello, Sv. Ljudevit Toulouški (oko 1423.);
Mercanzia (trgovci): Verrocchio, Nevjera sv. Tome (1466.-1483.).
3. Calimala (trgovci suknom): Lorenzo Ghiberti, Sv. Ivan Krstitelj
(1413.-1417.).
VIA DELL‘ ARTE DELLA LANA:
1. Manischalchi (kovači): Nanni di Banco, Sv. Elizej (1420.).
2. Lanaiuoli (vunari): Lorenzo Ghiberti, Sv. Stjepan (1428.).
3. Cambio (mjenjači): Lorenzo Ghiberti, Sv. Matej (1419.-1422.).
Nanni di Banco (Firenca oko 1375.-
1421.), Quattro Santi Coronati (Četiri
okurnjena sveca), oko 1413., mramor, v.
185 cm, Firenca, Orsanmichele.
Nanni di Banco, Quattro santo
corronati, oko 1413., mramor, v. 185
cm, Firenca, Museo di Orsanmichele.
 Nanni di Banco, Quattro santo Glava Rimljanina, III. st., mramor,
corronati, oko 1413., mramor, v. 185 Berlin, Staatliche Museen.
cm, Firenca, Museo di
Orsanmichele.
Nanni di Banco, Reljef s graditeljima i kiparima za Tabernacolo dei Costruttori,
Fabbri e Legnaiuoli (Mestri di Pietra e Legname) Oltar ceha graditelja, kovača i
stolara; skulptora i drvorezbara, oko 1413.
Donatello (Donato di Niccolò
di Betto Bardi; Firenca 1386. –
1466.)
- između 1404. i 1407. stupa u
Ghibertijevu radionicu;
- oko 1408. putuje s
Brunelleschijem u Rim i
»iskopava antičke kapitele i
stupove, mjereći i računajući
[...]« (Vasari);
- 1430.-33. u Rimu;
- 1443.-53. u Padovi.
Donatello (Donato di Niccolò di Betto
Bardi; Firenca 1386. – 1466.), David,
1408., mramor, v. 192 cm. Firenca,
Bargello. Izvorni smještaj: Santa Maria
del Fiore, ali već 1416. prenesen u
Palazzo Vecchio. SIMBOL FIRENTINSKE
GRAĐANSKE VRLINE – VIRTUS CIVICA.
Lijevo: Lorenzo Ghiberti
(Firenca 1378. – 1455.), Sv.
Ivan Krstitelj, 1412.-16.,
Firenca, Orsanmichele.

Desno: Donatello (Donato

di Niccolò di Betto Bardi;
Firenca 1386. – 1466.), Sv.
Marko, 1411.-13., mramor,
v. 236 cm. Firenca,
Orsanmichele.
»Donatello je ovaj kip izradio
vrlo promišljeno, ali kako je
stajao na tlu, nestručnjaci nisu
mogli prikladno ocijeniti
njegovu ljepotu, te predstavnici
ovoga ceha [Linaiuoli] nisu htjeli
dopustiti da se taj kip postavi.
On je, međutim tražio da ga se
postavi na njegovo mjesto,
tvrdeći da će im pokazati, kako
će, doradivši ga, dobiti sasvim
drugačiju figuru od one koja im
se nije dopala. Držao ju je
zatvorenu petnaest dana i zatim
ju je, i ne dotaknuvši je za to
vrijeme, otkrio na veliko
divljenje sviju.« (Giorgio Vasari,
Le Vite de' più eccellenti pittori,
scultori, ed architettori (1550.;
1568.).

Donatello, Sv. Marko,

1411.-13., mramor, v. 236
cm, Firenca, Museo di
Orsanmichele.
Donatello, Sv. Juraj, s
Orsanmichele, 1417.-20., mramor,
v. 209 cm. Naručitelj: Arte dei
Armaiuoli (Ceh oružara / puškara).
Firenca, Bargello.
Donatello (Donato di Niccolò di Betto
Bardi; Firenca 1386. – 1466.), Sv. Juraj,
detalj, s Orsanmichele, 1417.-20.,
mramor, v. 209 cm. Firenca, Bargello.
Dolje: Michelangelo, David, 1504.; Usp.
podrijetlo terribilità
(tal. terribile – zastrašujuće).
Donatello (Firenca 1386.-1466.), Sv. Juraj i zmaj, s
podnožja niše sv. Jurja u Orsanmichele, 1415.-17., mramor,
rilievo stiacciato, 39 x 120 cm. Firenca, Bargello.
»Treća vrsta se zovu plitki i stiacciati reljefi, koji nemaju na
sebi drugo nego crtež figure s pritisnutim i stiješnjenim
reljefom. Vrlo su zahtjevni i treba veliko umijeće crteža i
invencije, [...]. A u tom načinu Donato je radio s većim
umijećem, crtačkom vještinom i invencijom od bilo koga
umjetnika « (Vasari, Le Vite, uvodni dio Della scultura, glava
X. De’ bassi e de’ mezzi rilievi; la difficultà del fargli, et in
che consista il condurgli a perfezzione. 1550., 1568.)
Donatello, Madonna Pazzi,
1422. (?), mramor, 74,5 x 69,5
cm. Berlin, Staatliche Museen.
Desno: Nadgrobna ploča Ampharete, 430.-
420. pr. K. Atena, Muzej Kerameikos
(Κεραμεικός).
DONATELLOVI PROROCI ZA ZVONIK KATEDRALE (1415.-1436.);
Museo dell‘Opera del Duomo:

Zamišljeni prorok (prorok s Prorok bez brade, Jeremija, 1423.-1426. Habakuk (Lo Zuccone),
bradom), 1415.-1418, 1418.-1420., v. 190 v. 191 cm. 1427.-1436., mramor, v.
mramor, v. 193 cm. cm. 195 cm.
 Donatello (Donato di Niccolò di Betto Bardi; Firenca
1386. – 1466.), prorok Habakuk (Zuccone), 1423.-25.,
mramor, 195 cm. Sa zvonika Duoma (katedrale). Firenca,
Museo dell’Opera del Duomo.
 Donatello (Donato di Niccolò di Betto Bardi; Firenca 1386. – 1466.), prorok
Habakuk (Zuccone), 1423.-25., mramor, 195 cm. Sa zvonika Duoma (katedrale).
Firenca, Museo dell’Opera del Duomo. Na bazi natpis: OPVS DONATELLI.
Gore: Donatello, Herodova gozba, 1423.-1425. (1427.?),
bronca, pozlaćeno, Siena, Baptisterij, krsni zdenac.
Desno: Siena, Baptisterij, Krsni zdenac, zap. 1416.,
pozlaćena bronca, mramor (Lorenzo Ghiberti, Donatello,
Jacopo della Quercia).
Lijevo: Donatello (Donato di Niccolò di Betto Bardi; Firenca 1386.-1466.), Herodova gozba,
1423.-25., (1427. ?), pozlaćena bronca, 60 x 60 cm, Siena, Baptisterij (krsni zdenac).
Donatello (Donato di Niccolò di Betto Bardi; Firenca 1386.-1466.), David, 1430.-40. (?),
bronca, v. 158 cm. Firenca, Bargello.
Donatello (Donato di Niccolò di Betto Bardi; Firenca 1386. – 1466.),
David, detalj glave Golijata, 1430.-40. (?), bronca, v. 158 cm.
Firenca, Bargello.
 Donatello (Donato di Niccolò di Betto Bardi; Firenca 1386. – 1466.), David, 1430.-40. (?),
bronca, v. 158 cm. Firenca, Bargello.
USPJEŠNO RIJEŠEN KIPARSKI ZADATAK SAMOSTOJEĆEGA AKTA NAKON ANTIKE.
 Restauracija
Donatellovog Davida,
2007.-2008.
(Soprintendenza Speciale
per il Patrimonio Storico,
Artistico ed
Etnoantropologico e per il
Polo Museale della Città
di Firenze; Museo
Nazionale del Bargello)

 David prije (lijevo) i

poslije restauracije
(desno)

Donatello (Donato di Niccolò di Betto Bardi; Firenca

1386. – 1466.), David, 1430.-40. (?), bronca, v. 158 cm.
Firenca, Bargello.
Donatello (Donato di Niccolò di Betto Bardi; Firenca 1386. – 1466.),
David, 1430.-40. (?), bronca, v. 158 cm. Firenca, Bargello.

Restauracija Donatellovog Davida, 2007.-2008.

Detalj prije (lijevo) i poslije restauracije (desno).
 Lijevo: Donatello (Firenca, oko 1386. – 1466.), David, 1430.-1440. (?)
bronca, visina 158 cm, Firenca, Museo Nazionale del Bargello.
Sredina: Andrea del Castagno (Castagno, 1419./23.-- Firenca 1457.) Slavne osobe:
Farinata degli Uberti, oko 1450. fresko / platno, 250 x 154 cm. Firenca, Uffizi.
Desno: Rogier van der Weyden (Tournai 1399. ili 1400. – Bruxelles 18. lipanj 1464.),
Tiburtinska sibila naviješta Augustu s Triptiha Bladelin (Oltar Middelburg), oko 1452.,
lijevo krilo, 91 x 40 cm. Berlin, Staatliche Museen.
 DONATELLO U PADOVI 1443.-1453.

Donatello (Donato di Niccolò di Betto Bardi; Firenca 1386. – 1466.), Konjanički spomenik
Erasma da Narni, zvanoga Gattamelata, 1445.-1450., bronca, 340 x 390 cm, Padova, Piazza
del Santo. Spomenik je na zidanom postolju 780 x 410 cm s mramornim reljefima.
 Donatello (Donato di Niccolò di
Betto Bardi; Firenca 1386. –
1466.), Konjanički spomenik
Erasma da Narni zvanoga
Gattamelata, vojni zapovjednik u
službi Venecijanske Republike
do smrti 1443. godine – javni
spomenik u modernom smislu.
CONDOTTIERE U
HUMANISTIČKOJ KULTURI.
Lijevo: Konjanički spomenik Marka Aurelija, 161.-180., pozlaćena bronca, v. 535 cm,
Rim, Campidoglio (original u Musei Capitolini, kopija na trgu).
Desno: Donatello, Konjanički spomenik Erasma da Narni, zvanoga Gattamelata, 1445.-
1450., bronca, 340 x 390 cm, Padova, Piazza del Santo.
ANTIČKI UZORI:

Konjanički spomenik Marka »Konji sv. Marka«, III.

Aurelija, o. 175., bronca, st.p.n.e.(?), bronca, pozlaćeno,
pozlaćeno, Rim, Musei Venecija, Museo Marciano
Capitolini. (kopije pred velikim prozorom na
pročelju crkve sv. Marka).
Regisole (Septimije
Sever?; Teodorik?), III.-
IV. st.(?), bronca; crtež
skulpture ispred Katedrale u
Paviji, uništene 1796. godine.
SREDNJOVJEKOVNA TRADICIJA:

Verona, Arche Scaligere

(Grobnice obitelji della
Scala), Santa Maria
Antica; Cangrande (oko
1333.), Mastino II.
(1345.), Cansignorio,
1375.
Giovanni da Campione,
Cangrande della Scala,
oko 1333., mramor, Bonino da Campione, Nadgrobni spomenik
Verona, Santa Maria Bernaba Visconti, 1363.-1385., mramor, v.
Antica (original u Museo 600 cm, Milano, Castello Sforzesco
Castelvecchio). (izvorno u crkvi San Giovanni in Conca)
DONATELLO U PADOVI 1443.-1453.
Donatello, Oltar sv. Antuna – Altare del Santo
(rekomponiran), 1446.-50. Padova, Basilica di
Sant’Antonio. Skulpture su bile sjedinjene u
sacra conversazione u jedinstvenom
arhitektonskom okviru po Donatellovu projektu.
Autor sadašnjega smještaja i rasporeda je
Camillo Boito (1895.).
Andrea Mantegna (Isola di Carturo
između Padove i Vicenze, oko 1431. –
Mantova 1506.), Pala di San Zeno,
1456.-60., tempera na drvu, svaka ploča
triptiha 220 x 115 cm, okvir 440 x 450
cm.
 Donatello, Bogorodica s Djetetom, sv. Franjom Asiškim i sv. Antunom
Padovanskim, bronca, v. 160 cm (Bogorodica); Oltar sv. Antuna [Altare del
Santo], 1446.-50., Padova, Basilica di Sant’Antonio.
 Donatello, Čudo s magarcem, 1447.-50., bronca, 57x123 cm,
Oltar sv. Antuna [Altare del Santo], 1446.-50. Padova, Basilica di
Sant’Antonio.
Donatello, Polaganje u
grob, 1447.-50., kamen
139x188 cm, Oltar sv.
Antuna [Altare del Santo],
1446.-50. Padova, Basilica
di Sant’Antonio.

Meleagrova smrt (detalj

rimskoga sarkofaga), II. st.,
kamen, Pariz, Musée du
Louvre.
... PO POVRATKU IZ PADOVE (1453.)

Donatello (Donato di Niccolò di Betto

Bardi; Firenca 1386. – 1466.), Marija
Magdalena, 1453.-55., drvo. Firenca,
Museo dell’Opera del Duomo.
Donatello, Judita i Holoferno, 1455.-1460., bronca, v. 236 cm (bez baze), Firenca,
Palazzo Vecchio.
NAKON POVRATKA IZ
PADOVE: PRVI STARAČKI STIL U
POVIJESTI UMJETNOSTI (John
Pope – Hennessy):

Donatello, Propovjedaonica Muke i

Propovjedaonica Uskrsnuća, 1460.-
1465. († 1466.), bronca, mramor, 137
x 280 cm; 123 x 292 cm, Firenca,
San Lorenzo.
Donatello, Skidanje s križa (detalj Propovjedaonice Muke); Žene na grobu (detalj
Propovjedaonice Uskrsnuća), 1460.-1465., bronca, Firenca, San Lorenzo.