Naslov:

Zalutale sekte SUFIJA I IIJA

Priredili: Hamid Beharevi Ebu Merjem Asim Lukovi Konsultant: Ebu Ahmed

Korektura, prijelom teksta i dizajn: Islamski Studio ASHAB Ulcinj Izdava: Islamski Studio ASHAB Ulcinj E-mail: studioashab@hotmail.com

Ulcinj, ewal 1426 h.

-2-

SUFIJA I IIJA

Zalutale sekte

-3-

-4-

Predgovor
Odluili smo se na ovo istraivanje na temu sufizma i iizma iz nekoliko razloga. Prvi razlog je to su to vjerovatno najbrojnije novotarske skupine danas. Postupajui (djelimino ili u potpunosti) suprotno putu Allahovog Poslanika s.a.w.s., oni pokuavaju iskriviti i izmijeniti Islam, Allahovu istu vjeru. Na taj nain se razjedinjuje Ummet, slabi njegova snaga, i pomau se Allahovi neprijatelji kojih je danas vie nego ikad. Drugi razlog je taj to su se neke zablude ovih sekti uvukle u nae obiaje i ibadete, pa tako vidimo na alost da se u naim damijama praktikuju mevludi, zajedniki zikr, pjevanje uz muzike instrumente i slino. Obiljeavaju se nepostojee blage (mubarek) noi, Kuran se ui mrtvima, a damije - Allahove kue, su okruene mezarjem i turbetima. Sve ovo ukazuje na veliki uticaj ovih sekti, i ako toga esto nismo svjesni. Trei razlog je nedostatak literature na ovu temu na naem jeziku, u kojoj bi se jasno ukazalo na zablude i gdje bi se one otvoreno osudile. Na drugoj strani, veliki je broj knjiga koje propagiraju uenja i ideje ovih sekti, i knjiga sekularista i modernista u kojima se izjednaavaju pravi put i dalalet. U ovoj knjizi smo pokuali detaljno objasniti vjerovanja sufija (na ovim prostorima poznatijim kao

-5-

dervii) i iija, koristei se djelima poznatih ucenjaka i daija. Molimo Allaha s.w.t. da nas uvrsti na ispravnom putu ehlis-sunneta wel demata, i da primi ovo djelo. Amin.

-6-

uvaj se onih koji su u zabludama

Zahvala pripada Uzvienom Allahu s.w.t., i neka su najljepi salavati i salami na Njegovog posljednjeg i najodabranijeg Poslanika Muhammeda s.a.w.s., na njegovu asnu porodicu i plemenite ashabe. Kada ovjek odlui da se (Allahovom voljom) pokori Allahu s.w.t. i da praktikuje vjeru, mora voditi rauna da taj prvi korak prilikom upoznavanja sa njom bude ispravan. To iz razloga to ivimo u vremenu, kad su vie nego ikad aktivne mnoge sekte, koje sebe predstavljaju kao muslimane, a Islam kao mranu i izopaenu vjeru. Zato moramo paziti koga pitamo o vjerskim propisima i koje knjige itamo. Obavijestio nas je Poslanik s.a.w.s. da e se Ummet podijeliti na sedamdeset i tri skupine, od kojih e sve u vatru osim jedne. Ali nas je takoe obavijestio koja je ta spaena skupina muslimana: A ko je ta skupina, Allahov Poslanie? Odgovorio je: Ona koja se pridrava onoga na emu sam ja i moji ashabi. (Tirmizi - Sunnen) Spaena skupina ehlis-sunneta wel demat-a (sunnije) su oni koji se pridravaju Allahove Knjige i

-7-

Sunneta Muhammeda s.a.w.s., te onoga na emu su bile prve generacije iz redova muhadira i ensarija. Po emu su prepoznatljivi sljedbenici zabluda? Znai, put pravog muslimana je jasan, a to je pridravanje Kurana, i slijeenje Poslanikovog s.a.w.s. Sunneta. Kada ovo znamo, onda moemo prepoznati one koji su u zabludama, i koji u zablude pozivaju. Kuran tumae onako kako to njima odgovara, a ne kako su ga protumaili Poslanik s.a.w.s., ashabi i asna ulema. Podijelili su se na hiljade nekakvih grupa, grupica i tarikata, i svaka za sebe tvrdi da je u pravu. Kuran zabranjuje podjele meu muslimanima. Uzvieni kae: I ne budite od onih koji Mu druge ravnim smatraju, koji su vjeru svoju razbili i u stranke se podijelili, svaka stranka zadovoljna onim to ispovijeda. ( Ar-Rum, 31-32) To su ljudi koji sebi dozvoljavaju ono to je Allah s.w.t. zabranio, i lako prelaze Allahove granice. Tako su neki sebi dozvolili - pijenje alkohola. Priaju o vjeri i Allahu s.w.t., predstavljaju se kao pobonjaci, ali im se ukae prilika, piju bez ikakvog osjeaja krivice. Ima i onih koji govore moe pivo, ali samo jedna aa da ne opije! Svaki musliman zna da je Allah s.w.t. zabranio alkohol, i u Kuranu ga je nazvao odvratnom stvari, ejtanovim djelom. A kaze Poslanik s.a.w.s.: Svako pie koje opija je haram! (Buhari, Muslim, Ebu Davud, Tirmizi, Nesai, Imam Malik, svi od Aise r.a.)

-8-

Allah se obavezao da e onoga koji pije alkohol napojiti znojem dehennemlija!

(Muslim, Nesai)

Allah vam je zabranio sve to opija, bez obzira koristilo se to u velikim ili malim koliinama. (Darekutni - Es-sunnen) Pa treba li rei jo neto, kada su Allahove s.w.t. rijei: A onoga ko se bude protiv Allaha i Poslanika Njegovog dizao, i preko granica Njegovih propisa prelazio, On e u vatru baciti, u kojoj e vjeno ostati, njega eka sramna patnja.
(An-Nisa, 14)

Znak raspoznavanja nekih od ovih grupa, jesu i slike koje oni dre u svojim kuama, i na mjestima gdje se okupljaju. Kau da su na njima Alija ibn Ebi-Talib (od ega je ovaj plemeniti ashab r.a. ist) i nekakvih dvanaest bezgrenih imama. Ovo podsjea na krane koji imaju ikone i freske raznih svetaca u kuama i crkvama. Zar moemo zamisliti asne ashabe kako poziraju dok ih neko slika na platnu neuzubillah? Zar nas nije obavijestio Poslanik s.a.w.s. da meleci ne ulaze u kuu u kojoj su slike? Prenosi Ebu Talha r.a. da je rekao Allahov Poslanik s.a.w.s. Meleci ne ulaze u kuu u kojoj je slika ili tene (pas). (Buharija, Muslim)

-9-

Prenosi se od Aie r.a. da je Ummu Seleme spomenula Allahovom Poslaniku s.a.w.s. crkvu koju je vidjela u Abesiniji i slike koje se u njoj nalaze, pa je on rekao: To su oni koji kad im umre dobar ovjek, ili dobar rob, naprave na njegovom grobu hram i u njemu naslikaju te slike to su najgora stvorenja kod Allaha na Kijametskom danu.
(Buharija, Muslim)

To je upravo slijedea stvar koju praktikuju oni koji slijede zablude. Grade hramove i turbeta na mezarju, koje zatim masovno posjeuju, pa tamo pale svijee kao krani i mole se mrtvim ljudima. To je irk, najvei grijeh koji Allah s.w.t. ne prata, da se Njegova stvorenja mole bilo kome osim Njemu Uzvienom. A ljudi odlaze, pa tamo bacaju novac, i mole za sreu, zdravlje i nafaku. Kae Allah s.w.t. u Kuranu: I pored Allaha ne moli se onome ko ti ne moe koristiti niti nauditi, jer ako bi to uradio, bio bi uistinu nevjernik.! ( Junus, 106 ) Zar moe neko ko je uo ili proitao ove Allahove s.w.t. rijei, da se uputi ka ovim mjestima gdje se ini irk? Nekad u pokuaju da se opravdaju govore: Mi se Allahu molimo, ali ta mjesta potujemo. Isto su govorili murici u vrijeme Poslanika s.a.w.s.: Mi ih pribliimo! oboavamo da se Bogu vie

( Az-Zumar, 3)

- 10 -

Prenosi Ibn Mesud r.a. da je rekao Allahov Poslanik s.a.w.s.: Najgori ljudi su uistinu oni koje Kijametski dan zatekne u ivotu, i oni koji na kaburovima grade hramove. (biljezi imam Ahmed u Musnedu, EbuHatim i ibn Hiban u svome Sahihu)

Jo je rekao Allahov Poslanik s.a.w.s.: Neka je Allahovo prokletstvo na idove i krane. Oni su na mezarima svojih vjerovjesnika napravili hramove.
(Buharija i Muslim)

Od njihovih karakteristika je i upotrebljavanje raznih talismana, znakova i brojeva, koji navodno lijee, a ustvari donose nesreu i zlo ljudima. Kako se nazivaju ovi ljudi u Islamu? - Sihirbazi! A rekao je Poslanik s.a.w.s.: Kazna odreena za sihirbaza jeste njegovo pogubljenje sabljom! (Tirmizi) Vjerovatno su sreni oni na koje se ovo odnosi to ne vlada erijat, ali Dehennemska kazna je tea i ea! A ti brate koji vjeruje u Allaha, znaj da nije hamajlija ta koja titi tebe i tvoje dijete, nego samo Allah s.w.t., Jedan i Svemogui. Osloni se na svoga Gospodara, padni mu na seddu, umjesto to puni depove ejtanima u ljudskom liku. Ko ti moe dati zdravlje i nafaku ako ti je Allah s.w.t. uskrati?

- 11 -

Ako te od Allaha kakva nevolja pogodi, pa niko je osim Njega ne moe otkloniti, a ako ti kakvo dobro podari, pa samo On je Svemoan. A kae Poslanik s.a.w.s.:
( En-Am, 17)

Ko ode sihirbazu (vraaru) i povjeruje mu ono to on kae, on je zanijekao ono to je objavljeno Muhammedu. (Buharija i Muslim) Jedna od najveih zabluda je ta, to govore da je Kuran iskrivljen i izmijenjen. To najbolje poriu ajeti u kojima kae Gospodar svjetova: Rijei Gospodara tvoga su vrhunac istine i pravde, Njegove rijei niko ne moe promijeniti, On sve uje i sve zna. (En-Am, 115) Kazuj iz Knjige Gospodara tvoga ono to ti se objavljuje, niko ne moe da izmijeni rijei Njegove. (El-Kehf, 27) U komentaru ovog ajeta kaze Ibn Kethir: Ne postoji niko ko moe da preinai, promijeni ili falsifikuje rijei Uzvienog Allaha, ija je Knjiga sauvana od bilo kakvih izmjena do Sudnjeg Dana. Dalje, od nekih moemo uti da u naoj vjeri postoje nekakve skrivene stvari, koje znaju samo odabrani meu njima, koji vide budunost i sl. Kuran ih ponovo pobija:

- 12 -

Reci, niko osim Allaha ni na nebu, ni na zemlji ne zna ta e se dogoditi! (An-Naml, 65) to se tie skrivenih stvari, u Islam je sve isto i dostupno za svakoga ko eli da stekne znanje. Tu je Allahova Knjiga, zatim poznate zbirke hadisa u kojima je ouvan Sunnet Poslanika s.a.w.s., i ostala djela velikana ovoga Ummeta. Rekao je Poslanik s.a.w.s. da su uenjaci naslijednici Allahovih poslanika, a hadis koji prenosi Ebu Hurejre r.a. glasi: Ko bude upitan o nekom znanju pa on to sakrije, na Sudnjem Danu e imati uzde od vatre!
(Tefsir Ibn Kethir)

Kod ovih sekti postoji kult ejha, njihovog voe kojeg oni oboavaju i slijede. Takve nazivaju evlijama, iz razloga to uspjevaju u izvoenju udnih stvari kao to su: lebdenje u vazduhu, probadanje sabljama i noevima bez posljedica i sl. Ove stvari tako opine ljude, da njihova ljubav prema ejhu prerasta u oboavanje, pa tako ejhu padaju na seddu, u namazu stavljaju ejhovu sliku ispred sebe, pripisuju mu Allahova svojstva (Sveznajui, Onaj koji oprata, Onaj koji zna skriveno), a neki ak govore da ejh ima pravo da izae iz okvira erijata. Pa recimo, smatraju da ne moraju da klanjaju kao obini ljudi, iako Uzvieni Allah jasno kae: I sve dok si iv, Gospodaru svome se klanjaj! (Al Hidr, 99) I kae Poslanik s.a.w.s.:

- 13 -

Izmeu ovjeka ostavljanje namaza!

nevjerstva

je

samo

(Sahih Muslim) (Buharija, Muslim)

Namaz je doista obaveza.

Najbolje djelo je namaz u svome vremenu

(Sahih Muslim)

to se tie probadanja, to je jasno svakom muslimanu - Poslanik s.a.w.s. i ashabi to nisu radili! To to oni svoja tijela probadaju sabljama i ipkama su dinska posla. Hindusi u Indiji rade te iste stvari ali ne govore da time ine ibadet Allahu kao lane evlije. Njima dini-ejtani pomau da izvedu svoju taku bez posljedica, pa krv ne potee. Ove stvari izgledaju neobino, ali se ustvari radi o sihru i iluzijama.

Dervii

- 14 -

Tajland, Kjafiri koji ne znaju nita o Allahu i Nje govoj vje ri rade potpuno istu stvar, podjednako uspjeno kao de rvii lane e vlije

A ta zapravo znai evlija? Evlije ili Allahovi tienici su ljudi koje Allah s.w.t. voli, zato to ine puno dobrih djela, a malo grijee. Ali oni ne mogu poznavati budunost, jer niko nije bolji od Poslanika s.a.w.s., koji nije znao gajb, osim onoga o emu ga je obavijestio Allah s.w.t.: Ja vam ne kaem, u mene su Allahove riznice, niti meni je poznata budunost, niti ja sam melek. ( Hud, 31) Rekla je Aia r.a.: Ko tvrdi da Muhamed zna ono ta e biti sutra slagao je na Allaha. (Muslim) Znai, ljude ne cijenimo po udima, ve na osnovu njihovog pridravanja Allahove s.w.t. vjere. Istinske evlije su oni koji oboavaju Allaha onako kako je On to propisao. Zikr je spominjanje Allaha s.w.t., injenje dobrih djela u Njegovo ime, i sve ono o emu su nas obavijestili Allah i Njegov Poslanik s.a.w.s. Imamo dove koje se ue pri buenju i prije spavanja, pri ulasku i

- 15 -

izlasku u toalet, zikr poslije namaza i mnogo drugih zikrova potvrenih Kuranom i Sunnetom. Zikr je da kazemo bismillah kada jedemo ili koljemo kurban, estagfirullah kada zgrijeimo, ali nije zikr Allahu da se skupi gomila ljudi, pa da mau glavama izgovarajui nerazumljive rijei, kao to to ine novotarske skupine. Praktikuju ples, upotrebu muzikih instrumenata, skakanje, pla i smijeh u isto vrijeme, nakon ega slijedi kolektivno padanje u trans. Zar je ovo zikr Allahu sauvaj nas Boe? Kae Allah s.w.t. u Kuranu: Molitva njihova pored hrama svodi se samo na zvidanje i pljeskanje rukama, zato kaznu iskusite jer ne vjerujete! (Al-Anfal, 35) Od zikra oni esto izgovaraju samo hu! Kae jedan od naih alima: uli ste kako dervii, kad zikre viu hu! Polazimo od toga da svako ima dobar nijjet, i u to neemo ulaziti. Meutim, svako ko eli dobro, ne znai da ga i postie. Hu na arapskom jeziku znai on, a to nikad i nigdje nije zabiljeeno da je od Allahovih imena. On nije ime nego zamjenica, i to moe da se odnosi na bilo koga. Ovaj nain zikra nije ispravan niti dozvoljen, ve je to najobinija novotarija. Musliman spominje svoga Gospodara ispravnim i razumljivim govorom, kao to su rijei subhanallah (neka je slavljen Allah), elhamdulillah (hvala Allahu), Allahu Ekber (Allah je Najvei) i sl.
(Hafiz magistar Muhammed Pora, predavanje Dova-sr ibadeta)

- 16 -

Kae Allah s.w.t.: Allah ima najljepa imena, i vi Ga zovite njima, a klonite se onih koji iskreu Njegova imena, kako budu radili, onako e biti kanjeni!
(Al-Araf, 180)

Nabrojana djela koja sekte predstavljaju kao dio imana su poznata kao bidati (novotarije). To su stvari koje su ljudi izmislili i pridodali vjeri, a ejtanu su drae od nepokornosti, jer protivrjee vjeri i prenose se sa koljena na koljeno. Bidat sadri priznavanje onoga to su Allah s.w.t. i njegov Poslanik s.a.w.s. zabranili, a odbacivanje onoga to su oni prihvatili. Sekte su ubacile novotarije u svaki segment svoga vjerovanja (u akidi, fikhu, ibadetu). Poznate su tvrdnje sufija kako se Allah se nalazi svuda oko nas, zatim da ne treba gledati u djela ve u srca, damije i demat su zamijenili osamljivanjem u tekijama (poput krana koji odlaze u manastire) iije su izmislili svoj hadd (Kerbela), i izmijenili tekst ezana Kae Uzvieni: Sada sam vam vjeru vau usavrio, blagodat svoju prema vama upotpunio, zadovoljan sam da vam Islam bude vjera! i i

(El-Maide, 3)

Pa ako je Milostivi usavrio ovu vjeru, zar je potrebno da neko dodaje jo neto? Prenosi se od Aie r.a. da je rekao Allahov Poslanik s.a.w.s:

- 17 -

Ko uvede u nau vjeru ono to nije od nje, odbaeno je! (Buharija i Muslim) Islam odbacuje novotarije i svako sujevjerje. Najvei broj ljudi je to prihvatio iz neznanja, ali se tu ne smije stati. Rekao je Alija r.a.: Upoznajte istinu, pa ete upoznati njene sljedbenike! Musliman mora uiti svoju vjeru, traiti istinu i argumente, i mora ih prihvatiti kad doe do njih. I kao to je voda najistija na izvoru, tako je i ispravna vjera u praksi Allahovog Poslanika s.a.w.s. Molimo Allaha s.w.t. da nas podui naoj vjeri, i da nas sauva svake novotarije i zablude, AMIN!

- 18 -

Knjiga 1

Sufizam

- 19 -

ejh Ebu Enes e - ami

SUFIZAM

Ovo djelo ukratko upoznaje Islamski Ummet sa jednom od mnogobrojnih sekti koje sebe pripisuju Islamu. Pravi put je jasan, a to je Kuran, Sunnet i slijeenje ispravnih predhodnika (ashaba i tabiina) i uenjaka ehli-sunneta wel demata. Neprijatelji Islama su od davnina pokuavali da iskrive Islam, da ubace ili izbace iz njega ono to e promjeniti njegov cilj i svrhu. Na cilj mora biti iskljuivo Allahovo s.w.t. zadovoljstvo, a ne ugaanje ljudima i njihovim prohtjevima. Ummet se moe ujediniti i uspjeti samo primjenom izvornog Islama kakvog ga je objavio Uzvieni Allah s.w.t. Naa snaga je u istom Islamu, a slabost u grijeenju i udaljavanju od njega. Razni oblici novotarija i krivog shvatanja, kao i pogrene primjene Islama imaju plodno tlo u neznalicama. Ko ne poznaje jasne principe Islama lako e zalutati i postati igraka u rukama drugih ili e natetiti Islamu, mislei da ini dobro. Najvei stepen snage i ponosa je u potpunoj poniznosti Gospodaru svjetova. Svi emo se na kraju Njemu vratiti i biti pitani da li smo radili po Knjizi koju je objavio i da li smo slijedili Poslanika s.a.w.s. kojeg je poslao.

- 20 -

Prije itanja ove knjige potrebno je znati jednu veoma vanu injenicu. Tokom izlaganja teme o sufizmu u ovoj knjizi se spominju izreke i miljenja ejha Ebu Hamida El-Gazalija kao dokazi sufijskih tvrdnji i vjerovanja. Meutim, poznato je da se ejh Gazali nakon traganja za istinom, pred kraj ivota odrekao sufizma i filozofije te pristupio Ehli-sunnetskom pravcu. Kao dokaz za ovo naveemo nekoliko citata najpoznatijih islamskih uenjaka. Pisac knjige Ebu Hamid El-Gazali vet-tesavvuf, Abdurahman ibn Muhammed Seid Dimikijje u devetom poglavlju koje se zove Ostavljanje sufizma i posveivanje hadisu navodi vie dokaza. Takoe, osvrt na jedno od Gazalijevih poslijednjih dijela, knjigu Idamul-avam an ilmil-kelam nam potvruje njegov preobraaj sa vie strana: 1. U ovoj knjizi je dao prednost vjerovanju ispravnih predhodnika upozoravajui da je istina u slijedjenju njih i da je onaj ko im se suprostavlja inovator u vjeri.
(Ildamul-avam, str. 62, izdanje El-Dundi- Kairo)

2. Otro je zabranio tumaenje Allahovih s.w.t. svojstava pozivajui njihovoj potvrdi. Kae: Lijeenje problema tesbiha (poistovijeivanja Allahovih s.w.t. uzvienih svojstava sa svojstvima stvorenja) je lake od lijeenja tatila (potpunog negiranja tih svojstava), zato to je u sluaju tesbiha dovoljan argument ajet: Njemu nita nije slino
(A-ura, 11)

- 21 -

3. Otro je kritikovao sljedbenike ilmul-kelama i njihove teze, i analogiju smatrao pokuenom novotarijom. Te teze su imale negativne uticaje na cijeli Ummet kao izvor mrnje i zla meu muslimanima. Kae: Ashabi su se raspravljali sa idovima i kranima da bi potvrdili poslanstvo Muhammeda s.a.w.s. Nisu nita dodavali na Kuranske ajete niti su se uputali u dubine racionalne analogije. Oni su znali da to vodi smutnji i zabuni. Koga Kuran ne moe zadovoljiti, sablja mu je dovoljna. Nema dokaza poslije Allahovih s.w.t. dokaza. 4. Opirno u spomenutoj knjizi govori se o odvraanju od novotarija. Dok u ranijoj fazi (knjiga Ihja-ulumid-din) gotovo ne spominje novotarije i suprostavlja se ispravnim prethodnicima u vjerovanju i ibadetima, u djelu Idamul-avam estoko napada sve koji protivrjee ispravnim prethodnicima (selef), pozivajui na kanjavanje onih koji prelaze Allahove s.w.t. granice. Tako ljude koji pitaju o znaenju nejasnih ajeta ne treba samo kritikovati, ve i izbievati kao to je sa takvima postupao Omer r.a. Tako je i Poslanik s.a.w.s. pokudio ljude koji su raspravljali o sudbini i pitali jedni druge o tome, pa ree: Je li vam to nareeno? Propali su oni prije vas samo zato to su mnogo pitali!
(Ahmed, Ibn Made, Muslim)

5. U poslednjim godinama svoga ivota Gazali se okrenuo izuavanju hadisa. Naao je uenjake koji su ga poduavali i pred njima je napamet nauio SahihulBuhari i Sahihul-Muslim. Sahihul-Buhari je sluao od Ebu-Suhejla Muhammmeda ibn Abdillaha El-Hafsija, a

- 22 -

Sunen Ebu-Davuda od Ebul-Fetha El-Hakimijje EtTusija. ejhul-islam Ibn-Tejjmije spominje ovu poslijednju fazu El-Gazalijevog ivota ponavljajui to u veini svojih knjiga i potvrujui da se Gazali na kraju okrenuo uenjacima hadisa i da je umro dok mu je na prsima bila knjiga Sahihul-Buhari. Ibn-Kethir spominje na kraju kratke biografije o El-Gazaliju: Zatim se vratio u svoj rodni kraj Tus i tamo se nastanio. Napravio je dom za siromane. Uzeo je kuu i zasadio lijep vrt. Posvetio se uenju Kurana i pamenju vjerodostojnih hadisa. (El-Bidaje ven-nihaje). Njegov uenik Ebu-Bekr ibnul-Arabi kae: Najvie su o njemu govorili istraivai zbog njegovog slaganja sa odlutalim filozofima. Poslije toga se usprotivio filozofima i obznanio njihove zablude i nevjerstvo. Objasnio je da njihov put ne vodi ka istini. Odgovorio je i sljedbenicima ilmul-kelama i odabrao put sufizma i kroenja due. Zatim nije naao traeno u tom pravcu da bi se na kraju okrenuo pravcu uenjaka hadisa. Umro je zaokupljen izuavanjem Buharijine i Muslimove zbirke hadisa. El-Gazali je na kraju svog ivota doao u fazu sumnje slinu prvoj fazi. Ali je ovaj put odabrao ono u ta se uvjerio da e ga spasiti zablude. Interesovanje za hadis je siguran dokaz njegovog duevnog preobraenja. Prenosio je od sufija pokuenost traenja hadisa murida. Govorio je o otkrovenjima kao izvorima sufizma, da bi na kraju sve to odbacio i shvatio da je proli period ivota proveo u neistini i iluzijama. Uzvieni Allah mu se smilovao i uveo ga u prostrane Dennete. Amin!

- 23 -

Hvala pripada samo Allahu s.w.t.a, neka je salavat i selam na Vjerovjesnika Muhammeda, na njegovu asnu porodicu, drugove i svakog ko slijedi njegov put. Potovani brate, ovo je kratki izvod o sufizmu koji otkriva zastore i skida vela sa sufijske sekte, gledajui na nastanak, razvitak, te sufijsko vjerovanje i ibadete, eleci time da budemo istim kod Allaha . donoenjem dokaza, opomenom svakom koji ne zna, te pojanjavanjem nepobitnih injenica uestvujui u pruanju savjeta Ummetu i uvanju Allahove s.w.t.a, vjere. Zato, shvati ove injenice srcem i pazi da ne bude od onih koji kau: Oni ak govore :Mi smo zatekli pretke nae kako ispovjedaju vjeru i pratei ih u stopu mi smo na njihovom putu (Zuhruf, 22) Allah s.w.t.a odgovara: Zar i onda govorio bi on - kada vam ja donesem bolju od onih koju ste od predaka vaih upamtili? ( Zuhruf, 24) Dvije napomene: Prvo: Na razgovor o sufizmu je razgovor o pravcu koji ima svoja djela i poznata imena, i nije pria o pojedincima pa da bi neko mogao biti prevaren. Znaj brate da je sufizam veliko duboko more., pa ima ljudi koji ga zagaze do lanka, neki do koljena, neki do prsa, a neki se gue u njegovim dubinama. Drugo: Ti e nai u ovome to ti se predstavlja injenice koje pri samoj pomeni kod zdrave pameti izazivaju odvratnost koje prirodan instikt ne moe

- 24 -

prihvatiti i ta odvratnost nije od nas - mi samo prenosimo iz njihovih knjiga. U sufizam se ne uputa niko do onaj ko ugasi svjetlo svoje pameti te se pokori matanju i bajkama. Zatim, zasnivaju na uivanju, strastima i snovima. Tako se raaju pravci (tarikati), i nee se nikada ujediniti u jedan pravac. Oni, meutim, poriu istinu koja im dolazi i smeteni su. (Kaf, 5)

1. Nastanak sufizma i faktori uticaja

Uenjaci imaju razliito miljenje u pogledu porjekla rijeci sufizam. Istina je to kae El-Kusari, a on je jedan od njihovih predvodnika :to se tie arapskog jezika, ovoj imenici ne svjedoe ni analogija ni etimologija (nauka koja prouava porijeklo rijei). Najblie je da je ova imenica nadimak. (Er-risale, str. 126) Ova rije je ubaena u jezik Ummeta i njenu akidu. Uvukla se u Ummet u doba prijevoda djela filozofa sa grkog jezika. Rije sofia na grkom znai mudrost. Postala je poznata i proirila se tek u drugom stoljeu po hidri u doba velikog pokreta prevoenja filozofskih djela. Kae Biruni: I od njih (tj. filozofa) je bilo onih koji su smatrali da stvarno i jedino postoji prauzrok, radi njegove neovisnosti zbog toga to sve o njemu ovisi. Sve to je ovisno po svome postojanju od neega, njegovo postojanje je samo privienje Istina je samo Jedan i iskonski Prvi. Ovo je miljenje sufija. Rije sofia znai mudrost, i njome je filozof nazvan

- 25 -

filozofom tj. ljubiteljem mudrosti. Kad su ljudi u Islamu prihvatili njihova miljenja, dobili su i njihova imena. Stvar nam je jo jasnija ako znamo da su ugledne linosti mistike hvalili grke filozofe i smatrali ih svojim uiteljima i prvacima na tom putu. Kae sufijski ejh Suhraverdi koga je ubio Salahudin Ejjubi s optubom otpadnitva od vjere: to se tie sufijskog pravca u blioj epohi, vostvo pitagorejaca je pripadalo mom bliskom prijatelju Zun-Nunu El-Misriju, a zatim se spustilo ka Tusturu i osvjetlilo ga. On spominje da je u snu video svoga uitelja Aristotela i pitao ga za miljenje o voama sufizma, te ih on (Aristotel) pohvali. Ovaj sedamdesetogodinjak potvruje vostvo grkih filozofa u sufizmu, te navodi u Svijetloj poslanici Aristotelove, Platonove i Sokratove izreke o utapanju u Boga jedinstvo postojanja, slast njegove spoznaje i realiteta. (El-Kef an hakikatis-sufije, 842) Kae bivi ejhul-Azhar Abdulhamid Mahmud: Sve sufije i filozofi jo od Pitagore i Platona do danas proklamuju jedan te isti pravac, zajedno ga potvruju i potpuno su u njega uvjereni. (El-Kef, str. 75) uteri u svojoj pjesmi smatra filozofe uiteljima sufizma. . (El-Kef, str. 754) Sufije uzee od Platona filozofiju o svjetlosti u spoznaji. Po njima, spoznaja se ulijeva u duu ako se ona oisti od dunjaluka i njegovih privlanosti putem uticaja savrenog razuma.
(El-Kesf an hakikatis-sufije, 842)

- 26 -

Gazalijeva knjiga Miskatul-Envar govori o putu spoznaje i dolasku do jedinstva s Bogom (vahdetulvudud). (Revdatut-tarif, 12\614) Evidentno je da sufizam predstavlja rijeku u koju se ulivaju mnoge pritoke, a od njih je i stara indijska filozofija. Nakon to spominje filozofiju indijca Bitindela, kae El-Biruni: i na slino ovome aludiraju sufije kada govore o arifu koji doe do stupnja spoznaje (marife). Pomou njega je upuen u skriveno (gajb), ini natprirodna uda (mudize). Druga njegova priroda je ljudska i podlona je promjeni i stvaranju. Ovo vjerovanje nije daleko od vjerovanja krana.
(Ebu Hamid El-Gazali vet-tesavvuf, 150)

Izmeu sufijskih miljenja i tekstova Vede - jedne od svetih knjiga brahmana, postoje mnoge slinosti, ak i u terminima. (Et-tesavvuf fil-Islam, str 38) Sufije su od indijske filozofije preuzeli i ideje kroenja i kanjavanja due. Kae Gazali: Indijski pobonjaci lijee lijenost u ibadetu stajanjem na jednoj nozi cijelu no, ne pomjerajui se. Jedan od njihovih ejhova se razlijenio i nije stajao na jednoj nozi, pa se kasnije obavezao da stoji na glavi cijelu no da bi tako drage volje mogao podnijeti stajanja na jednoj nozi. Jedan od njih je lijeio ljubav za imetkom tako to je prodao itav imetak, a sav novac bacio u more iz

(Tahkik ma lil-Hindi min mekule, str. 25)

Ako se osvrnemo na pravac brahmana uvidjeemo da oni tee duhovnoj potpunosti putem meditacije. Tvrde da je Bog, osobno, u njihovim srcima i osjeajima i zato due ude za spajanjem sa Bogom.

- 27 -

bojazni da bi bio licemjer ako bi ga moda neiskreno podijelio ljudima. Ovo su primjeri lijeenja srca.
(El-Kesf an hakikatis-sufije, str. 764)

U Islam su ubacili i shvatanje asketizma od budista, pa je ak jedan rekao: ovjek ne moe dostii stepen iskrenih sve dok ne ostavi svoju enu kao da je udovica i povue se u psea smetlita.
(El-ihja, 3\62)

Kranski uticaj kod sufija se jasno pokazuje u oblaenju vunene odjee kao poseban obred. Tako kada kranin prihvata monatvo, oblai vunenu odjeu.
(Es-Sufijje, str. 17)

Ibn Devzi prenosi da je neki ovjek doao Ebu Aliju, a na sebi je imao vunenu odjeu pa mu on ree: Ovo je odjea monaha! Takoe, doao je neki ovjek tako obuen Hammadu ibn Ebi Sulejmanu pa mu on ree: Skini sa sebe kransku odjeu!
(Ebu Hamid El-Gazali vet-tesavvuf, str. 39)

Ovo potvruje i esto prenoenje miljenja monaha od strane sufija, pohvale njima i njihovog puta ienja i odgajanja dua. (Telbisu Iblis, 195, 196) Dovoljno je znati da je prvu sufijsku tekiju izgradio kranski namjesnik u Remli (Palestina). Poslije su se tekije proirile irom Islamskog svijeta liei na samostane krana, i utrkujui se sa gradnjom damija Allahovih s.w.t. kua.
(El-Ihja, 334\3)

- 28 -

to se tie uticaja iija jasno se pokazuje u velianju Alije ibn Ebi Taliba nad ostalim ashabima, i izmiljanju lanih predaja koje pripisuju Aliji r.a. Jedna od izmiljenih predaja jeste i ona da je rekao Alija r.a. : Ja sam taka na bismillah, ja sam kraj Allaha Kojeg zanemariste, ja sam lehvi Mahfuz, ja sam pero, ja sam Ar, ja sam Kursijj, ja sam sedam nebesa i zemlja. Sve ovo se nalazi u knjizi Biharul Envar od Medlisija. Meutim, oni su zaboravili da su take u arapsko pismo uvedene tek kasnije u doba Umevija. Maloj taki daju veliki znaaj , pa tvrde da su tajne Kurana u Fatihi, tajne Fatihe u Bismilli, tajne Bismille u slovu ba, a tajna slova ba u taki na njemu. Muhamed Vefa tvrdi da je Allah s.w.t. uzdigao Aliju ibn Ebi Taliba kao to je uzdigao Isaa sina Merjemina. Od iija su uzeli i govor o kutbu koji upravlja kosmosom . O ovome kae ibn Haldun: Sufije govore o redoslijedu kutba kao to iije govore o nukaba, ak su izmislili i sufijsku odjeu da bi je uinili prepoznatljivom za svoj pravac i pripisali je Aliji r.a. a on se nije isticao posebnom odjeom meu ostalim ashabima. Naprotiv, svi su bili primjer u vjeri, skromnosti i borbi na Allahovom putu. Dalje kae: Davanje prednosti Aliji u odnosu na druge ashabe ukazuje na jak uticaj iizma. Iz ovoga se shvata privrenost nekih od njih iizmu, te postepena asimilacija u taj pravac. (El-Mukaddime, str. 298)
(Damiul-keramat, 1\189)

- 29 -

Poznato je i njihovo vrsto nastojanje u dokazivanju krvne povezanosti sa Ehli Bejtom, pa makar tako i ne bilo. Er-Rifai je pripisan EhliBejtu u rodoslovnom stablu, iako je potvreno da je on iz plemena Er-Rifaa kao to kau imam Zehebi, Es-Subki drugi. (El-Mukaddime, str. 298) Takoe pripisuju Ehli-Bejtu Abdulkadira ElDilanija, a on je porijeklom iz perzijskog plemena Habeki Dust. (Es-Sijer, 22\77) Oito je da se ova frakcija krije iza ljubavi prema Ehli-Bejtu, te na taj nain pokuava pridobiti srca ljudi u cilju zavoenja i irenja zablude. Potrebno je upozoriti da je veina prvih sufija bila perzijskog porijekla. Istorija svjedoi da su Perzijanci stajali iza veine smutnji i nitavnih vjerovanja koja su se pojavila u istoriji Islama. (Er-Rifaijje, str. 33)

2. Nain uzimanja vjerskih propisa kod sufija

Musliman prima uputu i pravila iz Allahove s.w.t. Knjige, Sunneta i onoga to proizilazi iz ova dva izvora, kao to je idma (konsenzus uenjaka), kijas (analogija) itd., sve u okviru onoga kako to shvatie ashabi Allahovog Poslanika s.a.w.s., kao osobe najistijih srca i najiskrenijih dua. To je generacija koju je Allah s.w.t. odabrao da budu drutvo i pomo Njegovom Poslaniku s.a.w.s. Bili su svjedoci Objave, odgojili su se uz Poslanika s.a.w.s, shvatili su i radili ono to Allah s.w.t. trai. Poslanik s.a.w.s. ih je nazvao pobjednikom skupinom i najboljom generacijom ljudi, i da e svako ko ne slijedi njihov put biti kanjen vatrom. - 30 -

Onoga ko se suprostavi Poslaniku, a poznat mu je pravi put, i koji poe putem koji nije put vjernika, pustiemo da ini sta hoe, i baciemo ga u Dehennem, a uasno je on boravite!
(En-Nisaa, 115)

Nema sumnje da su ashabi predvodnici vjernika. U sufizmu meutim, istinu prestavlja ono to potvrdi otkrovenje (kesf). Tako govore: prenosi mi srce od mog Gospodara. Gazali prenosi od Ebu Jezida El-Bistamija da je rekao: Nije uenik onaj ko pamti iz knjige, pa kada zaboravi ono to je pamtio postane neznalica. Uenik je onaj ko uzima znanje od svoga Gospodara u koje god vrijeme hoe, bez pamenja i predavanja. U ivotopisu Muhameda El-Magribija da je esto govorio: Iao sam pred Allahom ispod Ara i rekao mi je to i to, a ja Njemu to i to. (El-Ihja, 3\24) Kae Kueri: uo sam Mensura El-Magrabija da kae: Vidio je neko od njih El Hidra, pa ga upita: Da li zna da ima iko iznad tebe? Da odgovori, pa ree: Abdur-Rezak je prenosio hadise u Medini i ljudi oko njega pomno sluae. A podalje od njih vidjeh mladia kako dri glavu meu koljenima pa mu rekoh: Ono je Abdur-Rezak koji prenosi hadise Allahova Poslanika , pa zato ne slua od njega? Tada mladi ree: On prenosi od mrtvog, a ja nisam odsutan od Allaha. Ja mu rekoh: Ako si takav kao to kae, pa

- 31 -

ko sam onda ja? Zatim podie glavu i ree: Ti si moj brat Ebu Abbas El-Hidr. Te saznadoh da Allah ima robova koje ja ne znam. Gazali dodaje: da onaj koji uzme stvari gajba samo iz Kurana i Suneta on je nesiguran i ne zna mu se pozicija. (Er-Risale, str. 166) Ovaj govor podrazumijeva da nema koristi iz znanja od govora Poslanika s.a.w.s, jer je ono shvatljivo svakom ovjeku putem promatranja i izlaganja.
(El-Ihja, 1\104) (Damiul-keramat, 1\163)

Gazali je to obznanio, pa kae: Ima evlija iji nur gotovo sve obasja, gotovo da postane neovisan o uputi poslanika. (Derut-teradi, 5\348) Osnova ovakvog miljenja je Platonova teorija emanacije koja znanje stavlja izvan praktinog uma u srcu ovjeka, ako se ono oisti od niskosti. Sufije povjerovae u ovu filozofiju i obukoe joj Islamsku odjeu bez promjena njenoj sutini. Smatraju da je mjesto praktinog uma Levhi Mahfuz. Kae Suhraverdi: jer istinski bogobojaznik i pravi asketa na dunjaluku, njegova nutrina je ista, ogledalo njegova srca je bistro, daje mu se neto jednako Levhi-Mahfuzu ime shvata sutinu nutrine kao majke znanja i osnova. (Mikatul-Envar, str. 170) Pria Gazali o Ebu Turabu En-Nahsebiju: Bio je zauen jednom muridom, pa mu ree jednog dana: Da vidje Ebu-Jezida! Murid ree :Teko tebi, ta da inim sa Ebu Jezidom, kad vidjeh Allaha koji me uini

- 32 -

neovisnim od njega. Pa ree Ebu Turab : Teko ti se, umiljen si Allahom! Da si video Ebu Jezida jedanput bilo bi ti korisnije nego da vidi Allaha sedamdeset puta! (Avariful-mearif, str. 56) Mnogi od njih tvrde da su direktno dobijali vjesti i upute od Poslanika s.a.w.s. na javi i u snu. Pria EsSizili: Tako mi Allaha., da sam bio odsutan od Poslanika koliko treptaj oka ne bih se smatrao muslimanom. (El-Ihja, 4\356) Rekao je Ahmed El-Faruki: Obradovao me Poslanik da u biti jedan od mudtehida i povue mi svojom mubarek-rukom crtu upute, pa ree: Ne napisah nikome prije neto slino.
(Tabekatu-aarani, 2\14)

Et-Tidani spominje da mu je Poslanik s.a.w.s. na javi naredio da ui Salavat-Fatih kada je bio potiten. Pitao sam ga o vrijednosti tog salavata, pa me je prvo obavijestio da je jedan takav salavat vrijedniji od Kurana est puta. Pa me obavijestio drugi put da je jedan takav salavat vei od svake slave u kosmosu, svake dove, velike ili male, i od Kurana est hiljada puta. (Damiul-keramat, 335\1) Mnogi od sufija tvrde da izravno od Poslanika s.a.w.s. dobijaju virdove, pravila i dr. To podrazumjeva da vjera nije upotpunjena i da se erijat stalno dopunjava, a Allah s.w.t. kae:

- 33 -

Danas sam vam vau vjeru usavrio blagodat Svoju prema vama upotpunio zadovoljan sam da vam Islam bude vjera

i i

(El-Maide, 3)

Ibn Arebi spominje da mu je knjigu Fususulhikemdao Poslanik s.a.w.s. u snu, a da na javi primjenjuje ono to mu je Poslanik s.a.w.s. zacrtao. Zbog toga se ne obaziru na islamske uenjake, niti pridaju vanost njihovim erijatskim reenjima. Kae Ibn Arabi: Oni negiraju neke hadise, iako su oni vjerodostojni, a ljudi koji ih prenose povjerljivi. Kau da upitaju Poslanika a on negira dotini hadis. Tako govore da spoznaju slabost hadisa i ne rade po njemu bez obzira to su ga prenosioci prakticirali i to je rivajet ispravan, ali u sutini kod njih nije tako.
(El-Fusus, str. 47) (El-Hedijje el-hadije, str. 104)

Iz ovog proizilazi da se Buhari, Ahmed, El-Hakim i drugi uzalud umorie i utroie silni trud u radu za Islam. Mogli su duga putovanja u traenju hadisa, kao i odsutnost od svojih porodica skratiti, te se zavui u tamne elije i ponavljati u njima Allahovo s.w.t. ime sve dok im se ne otkrije gajb i ne vide istinsku sutinu. Molimo Allaha s.w.t. da nas sauva ovih zabluda. Kae Gazali: To se nee upotpuniti osim osamljivanjem u tamnoj prostoriji, a ako ne tako onda neka pogne glavu prema prsima ili se umota u odjeu. Tada e uti kako ga doziva istina i vidjet e uzvienost Boijeg prisustva. (Et-tesavvuf bejnel-hakki vel-batil iz
knjige El-Futuhatul-mekkije)

- 34 -

Kae: I skrati put, ti si u svetoj dolini Tuva, i sluaj dubinom svoga srca ono to ti se objavljuje, moda e pored vatre nai onoga ko e ti na put ukazati ili e biti dozivan iz unutranjosti srca - onim ime je bio dozivan Musa - Ja sam tvoj Gospodar U svom odvraanju od prave vjere, sufije su se borile protiv pravog znanja, znajui da se ta vrsta ejtanskih spletki ne iri osim meu neznalicama pogrenim tumaenjem Kurana i Sunneta. Kae Gazali: Zatim se povlai u tekiju i sjedi nezaposlen u punoj meditaciji, i ne treba da ometa svoje misli uenjem Kurana, niti razmiljanjem o njemu, niti knjigama hadisa (El-Ihja, 4\251) Kae Gazali da se u doba kad je osjetio elju za sufijskim pravcem, savjetovao sa jednim od njihovih predvodnika oko uenja Kurana, pa mu je to zabranio govorei: Pravi put je u tome da u potpunosti presjee svoju vezu sa dunjalukom. Kuran je smatrao jednom od ovosvjetskih zaokupljenosti koje sprijeava posveivanje Allahu s.w.t . Ibnul-Devzi na ovo kae: Veliko je da ovakav govor potekne od uenog ovjeka. Njegova nitavnost je oita. U stvarnosti, ovo je gaenje erijata koji podstie na uenje Kurana i traenje znanja.
(Mizanul-amel, str. 31) (Telbisu Iblis, str. 323) (El-Ihja, 3\76)

Prenosi Gazali od Ebu Sulejmana Ed-Daranija: Ako ovjek trai hadis, ili se oeni, ili putuje u potrazi za mjestom boravka, znaj da se odao dunjaluku.
(Telbisu Iblis, str. 323)

- 35 -

El-Dunejd kae: Za murida - poetnika je najbolje da ne zaokuplja svoje srce zaradom, traenjem hadisa i enidbom. Najbolje je za sufiju da nita ne pie i ne ita, jer je tako najbolje za odravanje koncetracije. (El-Ihja, 1\11) Sufije esto navode priu o Hidru sa Musaom kao dokaz da ovjek moe primati znanje od Allaha s.w.t. bez posredstva poslanika, ali su zaboravili na dvije stvari: 1. Hidr je bio poslanik kako potvruje Ibn Abbas i Mukatil, a to su prihvatili gotovo svi mufessiri kao Ibn Kethir, En-Nesefi, El-Begavi, Ibn El-Devzi, Ibn Hader. Kae El-Kurtubi: Prema veini mufessira on je poslanik, i to ajet potvruje, jer poslanik ne ui osim od poslanika, a do spoznaje skrivenog ne moe doi niko osim poslanik, Allahovom s.w.t. voljom. 2. Musa nije bio poslan Hidru nego Izraelanima. Na poslanik Muhammed s.a.w.s. je poslan cijelom ovjeanstvu i nijednom ivom biu nije dozvoljen izlazak iz okvira erijata. Kae Imam El-Bikai: Onaj ko vjeruje da neko ima put ka Allahu s.w.t. bez slijeenja Poslanika s.a.w.s., on je nevjernik i prijatelj ejtanov prema konsenzusu miljenja islamske uleme.
(El-Damiu li ahkami El-Kuran, 11\16)

Kae Uzvieni:

- 36 -

Reci: Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti - a Allah prata i samilostan je. ( Ali-Imran 31) Treba znati da je Hidr umro i da je bio iv doao bi Poslaniku s.a.w.s. i dao mu prisegu. Kae Poslanik s.a.w.s: Tako mi Onoga u ijoj je ruci moja dua, da je Musa iv bio bi duan da me slijedi.
(Nesai)

Imam El-Buhari je upitan o Hidru i Iljasu:Da li su ivi?, a on ree: Kako, kad Poslanik s.a.w.s. kae: Od onih koji su danas na Zemlji poslije sto godina nee niko biti iv. U Muslimovom rivajetu od Dabira stoji: Nijedno dananje novoroene poslije sto godina nee biti ivo. A jedan imam je upitan o ovome pa je prouio: Nijedan ovjek prije tebe nije bio besmrtan, ako ti umre, zar e oni dovjeka ivjeti?
( Al-Enbija, 34)

Ono to se spominje da su se neki susreli sa Hidrom je la i smutnja ejtanska. Kolonizatori su upotrebljavali ove bajke o ivom Hidru kao sredstvo uvrivanja svoje vlasti. Tako su potkupljeni kvislinzi iz sufijskih tarikata govorili svojim muridima da su vidjeli Hidra kako nosi zelenu zastavu i predvodi napredujuu francusku vojsku s ciljem okupiranja Sjeverne Afrike. Zato nema mogunosti za suprostavljanje, niti opiranje Boijoj mudrosti.

- 37 -

Openito mi smo Ummet Muhameda s.a.w.s. i sljedbenici njegove vjere, a on kae: Ostavio sam vam dvije stvari, neete zalutati sve dok ih se budete drali, Allahovu knjigu i Sunnet Njegovog Vjerovjesnika! (Biljee Malik i Hakim) Kae Ebu Kalabe: Ako prias s nekim o Sunnetu pa kae: Kloni nas toga, daj nam Allahovu s.w.t. Knjigu! - znaj da je zalutao. Kae Ez-Zehebi: Ako vidi kakvog novotara, pobornika ilmul-kelama, da govori: Kloni nas Kurana i hadisa i daj razum! - znaj da je to Ebu Dehl, a kada vidi pobonjaka da govori: Kloni nas razuma i onoga to se prenosi i daj slast i zanos! - znaj da je to Iblis u ovjekovom obliku ili je uao u njega. Ako ga se boji, bjei, a ako ne, tresni ga o zemlju, pa sjedi na njega i proui mu Ajetul-Kursijj i onda ga zadavi (da izae ejtan iz njega). (Es-Silsiletus-sahiha, 1761) Allah je sauvao Kuran i Sunnet Poslanika s.a.w.s. preko imama ove vjere, hafiza hadisa koji su obili i Istok i Zapad u cilju prikupljanja hadisa Poslanika s.a.w.s., a nismo uli da je Poslanik s.a.w.s. doao ikome od njih, te mu dao direktno znanje. Poslije smrti Poslanika s.a.w.s. ashabi se raziose i nastae velike smutnje pod vostvom Abdulaha bin Sebe i njegovih pristalica i potee muslimanska krv. Troili su snagu u meusobnoj borbi i nije nam poznato da je doao Poslanik s.a.w.s. da ih izmiri i presudi im. Veoma je udno da je u najteim trenucima ostavio svoj Ummet, a zatim se javio poslije nekim nepoznatim

- 38 -

pojedincima, Slava Ti Gospodaru, ovo to govore je otvorena potvora!

3. Tajna koja se krije

Imaju tajnu i jedni drugima preporuuju njeno sakrivanje od drugih i kau da ko oda ovu tajnu bie proglaen heretikom i sablja e mu presuditi.Tajnu propisuju Zenul-Abidinu, ali, u stvari, ona potie od Kulsum bin Amra El-Ziltabija (umro 220h). Gospodaru , kad bih otkrio sutinu znanja, Bilo bi reeno: Ti kipove oboava! Muslimani bi moju krv dozvoljenom proglasili, Runim bi to smatrali, lijepim ga ne bi vidjeli.

(Es-Sijer, 4\472)

Kae El-Gazali: Kau neki da Boije gospodstvo ima tajnu i ako bi bila otkrivena propalo bi vjerovjesnitvo. I vjerovjesnitvo ima tajnu i ako bi se otkrila propalo bi znanje. I uenjaci o Allahu tajnu imaju i kada bi je pokazali svi bi propisi propali.
(El-Kesf anil-hakikati li evvelil-merreh, str. 18)

Kae: Rekli su neki arifi da otkrivanje tajne Boijeg gospodstva vodi u kufr. (El-Ihja, 1\100) Kae Suhraverdi : Ako tajnu odaju, krv e im dozvoljena biti, jer je krv izdajice dozvoljena.
(El-Ihja, 1\100)

- 39 -

Kae El-Dunejd u razgovoru sa Ebu Bekrom EsSelebijom: Mi mnogo pisasmo o tom znanju, a zatim ga u zemlju sakrismo, pa si ti doao i otkrio ga javnosti. (El-Kesf , str. 53) I jo kae : Zajedno govore i saaptavaju se o stvarima koje su nevjerstvo kod ostalih. (El-Kesf, str. 18) Allah s.w.t.a. nije dozvolio da to to oni taje ostane skriveno, a njihova tajna je:

Jedinstvo s Bogom (Vahdetul-Vuddud) Kae Gazali: Arifi su se poslije svog uspinjanja na nebo realnosti sloili da nisu vidjeli nita da postoji osim Jednog Istinitog. Mnotvo je u cjelosti nestalo i utopili su se u potpuno jedinstvo. Nije nita ostalo osim Allaha s.w.t.a. Pa su se opili da su pamet izgubili. Kau: Ja sam istina!?. Kae drugi: Slava meni kako sam ja uzvien!? Kau: U ogrtau nema niko osim Allaha. Tako se arifi iz dubine metafore diu ka visinama stvarnosti i upotpunjavaju svoj mirad (uspinjanje) i svojim oima su vidjeli da ne postoji nita osim Allaha s.w.t. Oni nisu shvatili znaenje rijei Allahu ekber!(Allah je Najvei). On je vei od svega. Boe sauvaj, kako onda rei da je najvei kada po njima nita drugo ne postoji! Ebu Jezid El-Bistami kae: Nestao sam u svemoi i utopio se u dubine vladavine i zastore boanstva dok ne dooh do Ara, pa kad ono, nikog na Aru nema, sjedoh na Ar i rekoh: Gospodaru, gdje da te traim? Pa doivjeh otkrovenje i vidjeh da sam ja, ja, ja sam - 40 -

najprei u ovome to traim i ja sam taj osim kojeg drugog nema na putu kojim hodam.
(Miskatul-Envar, str. 137-139)

Kae Ibn Arebi: Arif ne samo da vidi istinu u svakoj stvari nego vidi i sutinu svake stvari. Ukazao je na to da je Musa korio Haruna zbog toga to je odvraao Izraelane od oboavanja teleta, a oni su u sutini oboavali samo Allaha! - kako on tvrdi. I kae: Od njegovih lijepih imena je i ElAlijj(Uzvieni)iznad koga? Nema nikog osim njega. On je El-Alijj-Uzvieni, Sam za Sebe. Od ega je on? On je On. Smatraju Ga samim za sebe, a On je u odnosu na bitak isto kao i ono to bivstvuje.
(El-Fusus, str. 192) (El-Kef, str. 18)

Kae voa aika, kako ga nazivaju, Ibnul-Farid: Moj namaz na ovom mjestu njoj pripada. Svjedoim da se meni klanjala. Oboje smo jedan klanjac, seddu inim. Njegovoj stvarnosti na svakoj seddi zajedno. Nita se osim meni ne klanja. Moj namaz je samo meni na svakom rekatu
(El-Fusus, str. 176)

uteri opisuje svog oboavanog: Moj oboavani sve prekri On se pojavi u crnima i bjelima U kranima i idovima U svinjama i majmunima, u slovima sa takama
(Et-Taijje)

- 41 -

U svojim dovama mole Allaha s.w.t. za otkrovenje kao u dovi Ibni Kajsa: Boe moj, blagoslovi one kojima se tajne otkrivaju i svjetla pokazuju, Pa kae: Baci me u mora jedinstva bia, iupaj me iz blata tevhida (Allahove jednoe). (Ikazul-Himem, str. 43) Dalje kau, ako je sve to postoji Allah, onda nema smetnje da se oboavaju kamenje i kumiri. Ovo nije spontani zakljuak, to su ak i obznanili. Govori Ibni Arebi: Potpuni arif je onaj koji vidi sve to se oboava manifestacijom istine koja se u njemu oboava. (El-Fikru es-sufijj, str. 118) Druga svoga jue korih Jer moja vjera ne bi blizu njegove Konano sve svojim srcem poimam Panjak za gazele, samostan za monahe Hram za kipove, a Kaba onom ko obilazi oko nje Ploe Tevrata i listovi Kurana Vjeru ljubavi ja ispovjedam gdje god da se okrenem Ljubav je moja vjera i iman
(El-Kesf, str. 143)

Kae:

Ovdje se spajaju sufizam i masonstvo. Kae Ibn Farid: Ako pobonjak u hramu padne kamenju na seddu, nema pravo da se krivi za fanatizam. (El-Kesf, str. 152) Sufije tvrde da onaj ko doe do ove istine i uvjeri se da je on Allah, nije duan slijediti erijat. Kae Ibn Arabi : Rob je Gospodar, a Gospodar je rob? Jadan ja

- 42 -

po kome se nareuje? Ako kaes robu, onda je to Gospodar ili kae Gospodar, pa kako e mu se onda narediti? (Et-Taijje) Kada je Timisaniju proitana knjiga Fususulhikem rekao je: Kuran se suprostavlja vaem Fususul-hikem, pa ree: Cijeli Kuran je irk, a tevhid je u naem govoru Pa mu je reeno: Ako je bitak jedinstven, zato je ena halal, a ki haram? On odgovori: Kod nas je sve halal, ali kad zaslijepljeni govore:haram, mi kaemo:Vama je haram. Ovaj izraz nevjerstva je u proturjenosti sa samim sobom. Ako je bitak jedinstven, ko je zaslijepljen, a ko je taj koji vidi!?

4. Upravljanje kosmosom
Mnoge sufije vjeruju da njihovi ejhovi posjeduju mo upravljanja i da oni vladaju kosmosom kao Allahovi zamjenici. Tako govore kadije o Abdul-Kadiru: O Dilani, o upavitelju kosmosom! Kae Et-Tidani: Stvarnost kutba je predstavljena apsolutnim zastupanjem Boga. Stvorenja ne mogu dobiti nita od istine osim putem kutba.
(El-Furkan, str. 88)

Er-Rifaiju pripisuju da je rekao: Kada se evlija dogovori tajno sa Allahom, On ga zadui upravljanjem onim to je izmeu nebesa i zemlje. Njegova volja se uzdie i njegov stepen kod Allaha se poveava, sve dok njegova volja ne prevazie sedam nebesa i dok ne bude - 43 -

sedam zemalja kao halke na njegovim nogama, zatim postaje svojstvom Boga, nita mu nije nemogue.
(Hazihi hijes-sufijje, str. 125)

Kau: Jedan od uenika ejha Husejna Ibni Alija poeo je predskazivati neke stvari. Pratilo ga je pedeset djece koja mu se smijae, a on ree: O Azrailu, ako ne uzme njihove due, odstraniu te iz vijea meleka. I svi umrijee. (Et-Tabekat, 1\142) Kau: Nee biti ejh sve dok ne pobrie grijehe svojih uenika sa Lehvi Mahvuza. Ree drugi pokudno: Da je pravi ejh ne bi nikad zaboravio svog uenika, pa je napravio greku. (El-Dami, 2\142) Kae E-aarani: Pisao je ejhu Abdullahu, jednom od prijatelja Omera en-Nubejtija da me je vidio u prisustvu Poslanika, koji je govorio Aliji: Nije li Abdul-Vehab E-aarani ova moja kapa? Reci mu da upravlja kosmosom bez ikakve zapreke!
(El-Kesf, str. 471)

Sufije

- 44 -

Kae Nasiruddin El-Jesreti: Sufija doe do tog stepena da kae neemu budi i ono biva!!! A nekima je dovoljno da to pomisle. (El-Dami, 2\135) Kae Ali ibn Muhammed ibn Sehl: Ostavio sam govor budi i ono biva iz lijepog ponaanja prema Allahu. (El-Kesf, str. 291) Ovdje se namee pitanje: gdje su bili ovi upravljai kosmosom u doba napada mongola, krana i nestanka Islamske panije? Kae Gazali: Iza razuma se nalazi druga sfera, u njoj se otvaraju druge oi, njima se vidi ono to je skriveno i ono to e biti u budunosti.
(El-Dami, 2\157)

Kau da je El-Durejri rekao prijateljima: Da li meu vama ima onih koji kada Allah poeli neto da stvori , oni to znaju prije nego to On to pokae? Rekoe: Ne. On im ree: Plaite nad sobom, jer nita ne naoste kod Allaha.
(El-Munkiz mined-dalal, str. 70)

Kae E-aarani u biografiji svoga ejha Alija ElHavvasa: Od njegovih kerameta je bilo da je poznavao sva rodoslovna stabla sinova Ademovih i svih ivotinja sve do prvih predaka koji nisu imali predhodnika. Od tih kerameta je bilo da kada pogleda vodu kojom se uzima abdest zna sve grijehe koji e sa tom vodom otii i biti oproteni. Razlikovao je vodu malih i velikih grijeha. Kada bi pogledao u tintu znao bi sva slova koja e biti ispisana iz nje sve dok se potroi mastilo. Kada bi

- 45 -

pogledao u ovjeka znao je svaki njegov prijanji i budui postupak sve do same smrti. I u noi i u danu je vidio uspinjanje ljudskih dua prema nebu. Znao je duinu ivota svih stvorenja, a sve ovo iz jednog razloga - gledao je u Lehvi Mahvuz.
(Nasrul-mehasinil-galije, 1\111)

Iz vjerovanja u evlije rodilo se poznavanje gajba i upravljanje kosmosom. Poee ljudima upuivati dove, a ne Allahu. Kae Bekri obraajui se Poslaniku: O ti najugledniji kod Gospodara svoga I najbolji kojeg voli od svojih robova Koliko me puta zadesi tuga I koliko me puta rijei briga Ipak od toga neto osta I tako mo Onoga koji te meu ostalima odlikova Stepenom s kojeg se uzvienost sputa Ubrzaj nestanak onog to me titi I ako oklijeva, pa koga onda upitati. Kae El-Busejri obraajui se Poslaniku: O najpotovaniji ovjee ta mi je? Kome da se utjeem kada nesrea doe? Iz tvoje dobrote je i dunjaluk i njegovi ukrasi Od tvog znanja je Lehvi Mahvuz i pero. U biografiji Dakira El-Kurdija se kae: Jednom mi je neki ovjek traio dozvolu da plovi preko Indijskog mora radi trgovine. Pa mu ree: Ako te snae kakva nevolja pozovi moje ime! I tako poslije est mjeseci

- 46 -

ejh skoi te udari dlanovima i povika: Slava onome koji nam ovo podari i mi to sami ne bismo mogli postii Te proeta lijevo-desno pa sjede i upitae ga oni oko njega ta to radi, pa on kaza: Jedan samo to se ne utopi, ali ga Allah spasi. To svi zapisae. Poslije sedam mjeseci vrati se putnik, te stade ljubiti ejhovu ruku govorei: Kada su se na moru podigli valovi, dozivali smo ejhovo ime i vidjeli smo ga na brodu, pa on udari dlanovima i pokaza rukom prema moru, te se ono smiri. Zatim pokaza prema jugu, te zapuha lagani povjetarac koji nas vrati naim kuama, a ejh polako ode hodajui po vodi. Muhamed El-Hanefi je govorio na samrti: Ko bude imao kakvu potrebu neka doe na moj mezar i neka trai, ja u mu ispuniti. Izmeu vas i mene nema ni arin zemlje. Svaki ovjek koji je udaljen od svojih drugova bar za arin taj nije ovjek. tavie, nisu se zadrali na upuivanju dove ljudima umjesto Allahu. U biografiji Ebu Hajra ElKulejbanija se kae: On se nije rastajao od pasa na bilo kojem mjestu, predavanju, u damiji, pa ak i u nuniku. Ko god bi ga kritikovao, on bi mu rekao: Kupi ovom psu komad peenog mesa, pa e ti ispuniti elje. To bi uinio, a pas bi mu ispunio elju. Toliko su se osilili da su poeli davati Dennet kome hoe oponaajui time krane u doba inkvizicije. Spominju iz ivotopisa Ahmeda Er-Rifaija da je on nekom ovjeku prodao dvorac iz Denneta.
(Ibid, 273\1) (Ibid, 162\1) (El-Dami, 379\1) (Letaiful-minen, 26-27\1)

- 47 -

Iz biografije Abdulaha Bailevija se kae da ga je neki ovjek molio za Dennet, pa on uputi za njega dovu. Kada je dotini ovjek umro ejh je prisustvovao ukopu, a zatim malo sjeo kod njegovog kabura. Lice mu se promjeni, nemalo zatim se nasmija i obradova. Pa ga upitae o tome, a on ree: Kada su ovog mejjita Munkir i Nekir pitali: Ko ti je gospodar?, on im kaza:Moj ejh Bailevi., pa se ja zalagah za njega. Nastavie ga ispitivati a on im opet isto ree, pa rekoe: Dobro doao i neka si pozdravljen i ti i tvoj ejh. Kau: Ovako treba da uva ejh svog uenika ak i poslije smrti. (Ibid, 296\1) Kae Et-Tidani: Obeao mi je Poslanik da ko god me vidi ui e u Dennet, pa bio kafir. A sada, potovani brate, pogledajmo ta Kuran asni kae o Najboljem ovjeku i najcijenjenijem Poslaniku s.a.w.s: Reci Ja sam ovjek kao vi, meni se objavljuje da je va Bog - jedan Bog. Ko udi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen., neka ini dobra djela i neka, klanjajui se Gospodaru svome, ne smatraju ravnim Njemu nikoga!
(Kehf, 110) (Ibid, 117\2)

On je kao i ostala stvorenja, i njemu su propisani smrt i nedae kao i ostalim stvorenjima. Muhammed je samo poslanik, a prije njega je bilo poslanika. Ako bi on umro ili ubijen bio, zar biste se stopama svojim vratili? Onaj ko se

- 48 -

stopama svojim vrati nee Allahu nimalo nauditi, a Allah e zahvalne sigurno nagraditi. On je ovjek i ne poznaje gajb (nevidljivo, budunost i tajne): Reci:-ja ne mogu samom sebi neku korist pribaviti, ni od sebe kakvu tetu otkloniti, biva onako kako Allah hoe. A da znam pronicati u tajne, stekao bi mnoga dobra, a zlo bi daleko bilo od mene, ja samo donosim opomene i radosne vjesti ljudima koji vjeruju. (Al-Araf, 188) Prenosi Muslim od Aie da je rekla: Ko tvrdi da Muhamed zna ono ta e biti sutra slagao je na Allaha. Kae Allah s.w.t u prijevodu znaenja ajeta: Reci:- Niko osim Allaha ni na nebu ni na Zemlji ne zna skriveno, i oni ne znaju kada e oivljeni biti. (En-Neml, 65) On sebi ne moe donijeti ni korist ni tetu: Reci: Sam od sebe ne mogu nikakvu tetu otkloniti, a ni neku korist sebi pribaviti, biva onako kako Allah hoe! Svaki narod ima konac, i kada konac njegov doe- ni za tren ga nee moi ni odloiti ni ubrzati ( Junus, 49) Niti moe donjeti drugima korist:
(Ali Imran, 144)

- 49 -

Reci: Ja nisam u stanju da od vas kakvu tetu otklonim niti da nekom od vas neku korist pribavim. Reci: Mene niko od Allahove kazne u zatitu ne moe uzeti, samo u njega utoite mogu nai.
(Dinn, 21 i 22)

Sve je u Allahovim rukama: Tebi u presudi njima nita ne pripada, da li e On pokajanje njihovo primiti ili e ih na muke staviti, jer oni su zaista nasilnici.
( Ali Imran, 128)

Allah je opisao Svog Poslanika s.a.w.s. kao pokornog roba i poastio ga ugledom: Hvaljen neka je Onaj koji je u jednom asu noi preveo Svoga roba iz Hrama asnog u Hram daleki, iju smo okolinu blagoslovili kako bi smo mu neka znamenja naa pokazali. On uistinu sve uje i sve zna. ( El-Isra, 1) Prenosi Buhari od Umu El-Ala El-Ensarije da je rekla: Kada je umro Osman ibn Mazun doao nam je Poslanik s.a.w.s. pa rekoh: Neka je Allahova milost na tebe o Ebu Saibe, svjedoim da ti je Allah ukazao poast! Poslanik s.a.w.s. ree: Kako zna da mi je Allah ukazao poast? Od oca si mi prei Poslanie, pa kome e Allah poast ukazati?. Tada ree Poslanik s.a.w.s.: to se tie njega doe mu smrt, Allaha mi nadam se dobru za njega. A ja sam Allahov Poslanik, i tako mi Allaha ne znam ta e sa mnom biti. - 50 -

(Mehazil-velijji es-sejtan, str. 612)

Prenosi Muslim od Ebu Hurejre da je Poslanik s.a.w.s. rekao: Budite pravedni i zbliavajte se i znajte da se niko nee spasiti svojim djelima. Ashabi rekoe: Zar ni ti Allahov Poslanie? On odgovori: Ni ja, osim ako mi Allah podari Svoju Milost i Dobroinstvo. Prenosi Buhari od ibn Abbasa da je uo Omera r.a. kako govori sa minbera: uo sam Poslanika kako kae: Nemojte me uzdizati kao to su krani uzdizali sina Merjemina. Ja sam Allahov rob i Poslanik. Kada je Dibril a.s. upitao Poslanika s.a w.s o Sudnjem Danu on mu je rekao: Upitani ne zna nita vie od onoga koji pita. (Muslim) Bolno je to to je orijentalista Nikolson sa svojim nevjerstvom i kao stranac sposobniji da shvati Kuran od ovih, pa kae: Ako istraujemo Muhamedovu linost u svijetlu onoga to je nevedeno u Kuranu nai emo veliku razliku izmeu slike o njemu koju predstavlja sam Kuran i slike koju predstavlja sufijska sekta o evlijama. Sufijski evlija ili iitski nepogresivi imam su opisani boanskim svojstvima, dok je Poslanik u Kuranu opisan kao ovjek. Zaboravie li da je dova ibadet? Kae Allah s.w.t. u prijevodu znaenja ajeta:

- 51 -

Gospodar va je rekao: Pozovite Me i zamolite. Ja u vam se odazvati! Oni koji iz oholosti nee da mi ibadet ine - ui e sigurno u Dehennem ponieni. (Mumin, 60) Pa u ibadetu drugima dovu inie. Kae Uzvieni u prijevodu znaenja ajeta: Reci - meni je zabranjeno da se klanjam onima kojima se vi, pored Allaha klanjate. Reci ja se ne povodim za prohtjevima vaim, jer bih tada zalutao i ne bih na pravom putu bio.
( Enam, 56)

Allahov Poslanik s.a.w.s. je rekao: Dova je ibadet! (Ebu Davud, Tirmizi) A smije li se ibadet initi ikome osim Allahu s.w.t.? Murici Stvoritelj: su bili duboko uvjereni da je Allah

A ako ih upita ko je stvorio nebesa i zemlju, oni e sigurno rei - stvorio ih je Allah, Silni i Sveznajui. ( Zuhruf, 9) Znali su da su njihova boanstva nita ne posjeduju, a ipak su ih dozivali na ovaj nain: Odazivam ti se Boe, odazivam Ti sudruga nema Osim onoga koji tebi pripada Ti njime vlada, a on nema nita

- 52 -

Oboavali su ih i dove im upuivali samo kao posrednicima u ibadetu: Iskreno ispovjedanje vjere pripada Allahu! A oni koji pored Njega uzimaju zatitnike kau: Mi im se klanjamo samo zato da bi nas to vie Allahu pribliili Allah e njima zaista, presuditi o onome u emu su se oni razilazili. Allah nikako nee ukazati na pravi put onome ko je laljivac i nevjernik. (Zumer, 3) Mukarci spomenuti u ovom ajetu su manjeg nevjerstva od onih koji sebe smatraju od ovog Ummeta. Allah s.w.t. ih opisuje da kada zapadnu u nevolju zaborave irk koji mu ine pripisujui mu nekog ravnim: On vam omoguava da morem i kopnom putujete. Pa kad ste u laama i kad one uz blag povjetarac zaplove s putnicima, te se oni obraduju tome, naie silan vjetar i valovi navale na njih sa svih strana, i oni se uvjere da e sigurno nastradati, iskreno se mole Allahu: Ako nas iz ovoga izbavi, sigurno emo biti zahvalni. A kad ih on izbavi, oni odjednom bez ikakva osnova ine nered na zemlji! O ljudi, nepravda koju inite da biste u ivotu na ovom svijetu uivali - samo vama teti; Nama ete se poslije vratiti i Mi emo vas o onom to ste radili obavijestiti. ( Junus, 22-23)

- 53 -

Sufije Ga ne spominju ni u dobru ni u zlu, ni u siromatvu ni u obilju, nikog osim svojih ejhova i voa. Ovo je bio kratki osvrt na pojedina odstupanja sufija na podruju akide (vjerovanja), a svakako emo ovo upotpuniti upoznavi se sa nekim njihovim zabludama u podruju ibadeta.

Prvo: Oboavanje iz ljubavi

Pripisuju Aliji ibni Muvaffiku da je rekao: Boe moj, ako zna da Te oboavam iz straha od Tvoje vatre, kazni me njome. Ako znas da Te oboavam elei Tvoj Dzennet, Ti mi ga uskrati. Ako zna da Te oboavam iz ljubavi prema Tebi i eljei Tvoje plemenito Lice, dozvoli mi Ga i uini sa mnom ta hoe. (Es-sufijje, str. 57) Kae Gazali: Najjae elje su elje stomaka i polnog organa, a mjesto zadovoljstva tih zelja je Dennet. Tako onaj ko radi za Dennet, tj; za svoj stomak i polni organ, je kao lo sluga na nezahvalnom stepenu. A oboavanje pametnih biva Allahovim spomenom i razmiljanjem o Njemu iz ljubavi prema Njegovoj ljepoti i uzvienosti.
(El-Muhtar min kelamil-ahjar, str. 135)

Kae Ebu Jezid El-Bistami: ta je ta vatra? Sjutra u ui u nju i rei: Uini me otkupom za njene stanovnike ili u te u protivnom progutati! ta je to Dennet? Igra djece i zelja dunjaluara!
(El-Ihja, 1\375)

- 54 -

Kae Rabija El-Adevijja: Ne oboavam Ga iz straha od vatre Njegove, niti iz elje za Dennetom Njegovim, jer bih bila bezvrijedan sluga, ve ga oboavam iz ljubavi i elje za njim. (Es-Sijer, 13\88) Kae E-aarani: Poznato je da ljudi tee Allahovoj blizini, naroito Njegovom drutvu bez zastora. to se tie sevapa, on vrijedi kao stona hrana. (El-Ihja, 4\310) Rekao je jedan sufija: Boe, ne bacaj me u vatru, ona e postati hladna iz ljubavi prema Tebi.
(El-Envar el-kudsijje, 1\34)

ta je ovo u odnosu na veliki broj ajeta koji podstiu na Dennet i odvraaju od vatre. Allah s.w.t. opisuje Svoje iskrene robove u Kuranu kako govore: Za one koji stojei i sjedei i leei Allaha spominju i o stvaranju nebesa i zemlje razmiljaju. Gospodaru na, Ti nisi ovo uzalud stvorio, hvaljen ti budi i sauvaj nas patnje u vatri! ( Ali-Imran, 191) On takoe kae: Bokovi njihovi se postelja liavaju i oni se Gospodaru svome iz straha i elje klanjaju. A dio od onoga to im Mi dajemo udjeljuju. (Sedda, 16) Ibrahim a.s. je rekao:

- 55 -

I uini me jednim od njih Dennetske blagodati darovati. O Zekerijahu kae Uzvieni.

kojima e
(Es- uara, 85)

Odazvasmo mu se, izlijeivi mu enu, Jahjaa mu poklonismo. Oni su se trudili da to vie dobra uine i molili su nam se, nadajui se i strahujui i prema nama su bili ponizni. (Al-Enbija, 90) Prenosi Buharija i Muslim da je Poslanik s.a.w.s. najvie govorio u dovi: Boe moj, daj nam dobro na ovom i buduem svijetu i sauvaj nas Dehennemske vatre. Kae naa ulema: Ko oboava Allaha s.w.t. samo iz ljubavi on je heretik (otpadnik od vjere), ko oboava Allaha s.w.t. samo iz straha, on je haridija (koji zbog grijeha muslimane proglaava nevjernicima), a ko Ga oboava iz nade taj je murdija (koji kae da je imam dovoljan i da ne smeta ako grijei), a ko Ga oboava iz ljubavi i straha i nade on je vjernik, monoteist. Rekao je neki beduin Poslaniku s.a.w.s: Allaha mi, ja ne znam govoriti kao ti, niti kao Muaz. Ja samo kaem: Boe moj, molim Te za Dennet a utjeem Ti se od vatre. Na to mu Poslanik s.a.w.s. ree: O tome ti mi priamo.
(Ebu Davud, Ahmed)

- 56 -

Drugo: Pasivnost
Prenosi Gazali da je dola grupa ljudi El-Dunejdu, pa im ree: ta traite? Traimo opskrbu, rekoe. On im je: Ako znate na kom je mjestu, traite je! Oni rekoe: Molimo Allaha. Ako mislite da vas zaboravlja, napomenite mu, ree im on. Rekli su mu: Ui emo u kuu, biti pasivni i ekati nafaku. On ree: Biti pasivni samo da biste to isprobali je sumnja. ta je onda rjeenje? upitae oni? Ostavljanje svakog rjeenja, odgovori im on. On takoe prenosi od Ibrahima ibni Edhema da je pitao nekog momka: Odakle se hrani? Ja to ne znam, pitaj mog Gospodara odakle me hrani! odgovori on. (El-Ihja, 4\245) Kae Ebu Seid El-Harraz: Bijah u pustinji i ogladnih te dua zatrai od mene da zamolim Allaha za hranu, pa rekoh: Ovako ne rade oni koji se oslanjaju na Allaha. Ovaj ovjek protivrjei Sunnetu, jer je izaao bez opskrbe na teak put i shvatio je tevekkul (oslanjanje na Allaha) potpuno pogreno. Kae Ebu Sulejman Ed-Darani: Da smo se oslonili na Allaha s.w.t. onako kako to oni shvataju ne bismo pravili zidove niti bismo stavljali katance na vrata zbog straha od kradljivca. (Et-Telbis, str. 278) Prenosi pisac Er-Risale el-Kuejrijje od Ebu Nasra Es-Sufija da je rekao: Izaao sam iz mora u
(El-Ihja, 4\274)

- 57 -

Omanu. Osjetih glad dok prolazim arijom. Odoh do slastiarne i vidjeh tamo peenu jagnjad i kolae , pa se prikaih za jednog ovjeka i rekoh: Kupi mi neto od ovoga! a on me upita: Zato, ima li neto kod mene ili sam ti duan? Rekoh mu: Mora mi kupiti neto! Pa me vidje drugi i ree: Ostavi ga, ja sam taj koji je duan da ti neto kupi a ne on, reci sta eli i sudi kako hoes! (Er-Risale, 132) Kae El-Gazali: Ako je zaokupljen Allahom i stalno boravi u mesdidu ili u kui, on je ustrajan u ibadetu i ljudi ga ne smiju koriti to ostavlja zaradu. Njegova zaokupljenost Allahom budi ljubav u srcima ljudi sve dok mu ne donesu i vie nego to mu je potrebno. Njegova zaokupljenost tarikatom, uz uzimanje nafake od onoga koji eli Allahovu blizinu, je prea iz razloga to se prepustio samo Allahu i to je pomo onoga koji daje da bi postigao sevape.
(El-Ihja, 274\4)

Kao to vidimo ovo nije oslanjanje na Allaha s.w.t. ve na ljude, i ekanje njihove milosti i dareljivosti. Njima je mrsko zaraivati, pa su se odali rahatluku i lijenosti, i umrtvili su se od prevelikog spavanja po tekijama postavi tekim teretom ostalim ljudima. ak je Gazali posvetio i jedan dio svoje knjige El-Ihja u kojem govori o molbi za pomo i onom koji moli za pomo. Gazali spominje: Onaj koji priprema opskrbu za godinu nije od onih koji se oslanjaju na Allaha. Zaboravio je Gazali na hadise iz sahiha Buharije i Muslima koji se prenose od Omera r.a. da je Poslanik - 58 (Ibid, 4\276)

s.a.w.s. izdvojio dio opskrbe za godinu dana svojoj porodici iz plijena sa Hajbera. Ovi zaboravie ili se prave da su zaboravili da Islam zabranjuje lijenost i oputenost i da je zuhd u pravom znaenju rijei neovisnost u zaradi od drugih. Allahov Poslanik s.a.w.s. je zabranio moljakanje, a naredio traenje zarade, pa kae: Tako mi onoga u ijoj je ruci moja dua, bolje vam je uzeti konopac i otii u potragu za drvima, nego moliti za pomo onoga koji mu moe dati, a i ne mora. (Sahihul-Buhari, 1402) Imam Ahmed je upitan o ovjeku koji sjedi u kui i govori: Neu raditi nita, jer e mi doi moja nafaka, pa je odgovorio: Takav ovjek je neznalica. Zar nije uo govor Poslanika s.a.w.s.: Moja nafaka je pod hladom moga koplja. (Et-Telbis, str. 283-284) Drugi hadis spominje ptice praznih stomaka koji se hrane od Allahove s.w.t. opskrbe. Sutina ovoga je u tome da prekidanje puteva zarade vodi ka heretizmu, samo oslanjanje na to je irk, a tevhid je da se dri toga i oslanja se na Allaha s.w.t.

Tree: Zuhd (asketizam)

Gazali kae: Uslov pobonjaka askete je da nema odjeu koju bi obukao ako bi oprao drugu. Ako bi imao dvije koulje, dvoje akira ili dvije marame, izaao je iz svake vrste asketizma. (El-Ihja, 4\231) A ovo je uzeto iz indila: Nisu dvije haljine za jednog ovjeka.

- 59 -

Ovo je budistiko shvatanje asketizma koje je daleko od Islama koji se protivi zabrani dozvoljenih stvari: Jedi i pij sve dok si daleko od pretjerivanja i oholosti.

etvrto: Pjevanje

Ibadet uz muziku

Sufijski novotarski ples

Sufije pjevanje uinie praktinim sredstvom dolaska do Allahova s.w.t. i Poslanikova s.a.w.s. prisustva. ak su ga uinili preim od samog Kurana. Podstiu svoje muride na poetku njihovog odgajanja da se ne zaokupljaju Kuranom, ve da se okrenu pjesmi. Kae Gazali: Znaj da je itanje Kurana vrijednije za sva stvorenja osim onome koji ide Allahu.
(El-Erbeine fi usulid-din, str. 37)

Znaj da je sluanje pjesme efektnije za duhovnost od Kurana sedam puta. (El-Ihja, 2\298) Ibadet kod sufija je prerastao u spominjanje Allaha s.w.t. putem plesa, defa, pjevanja, a kada doe

- 60 -

do prisustva poinje se sa spominjanjem Allaha samo imenom Allah i to u jednom glasu. Kada se ples pojaa i ejtan se pone igrati sa njihovim mozgovima, svoje noge ponu jos vie dizati i Allahovo ime se preinaava u hu i uje se samo huktanje. Ovome se pridruuje buka, skakanje i nastaje guva izmeu ljudi, ena i djece . Uistinu ovu komediju su prenijeli od Jevreja. Jo iz starih vremena poznati su psalmi: Nek se raduju sinovi Ciona svojom vlau. Nek slave Njegovo ime plesom, defom i trubom. Slavite Ga u mnotvu, slavite Ga muzikom kastanjeta. (Es-sufijje, str. 9) A Allah s.w.t. opisuje one koji Ga spominju kao ljude mirnih srca, potpune skruenosti i sabura. Nai prethodnici, kada bi uili Kuran, bojali bi se Allaha s.w.t., plakali bi i njihove koe bi podrhtavale. O ovome je rekao imam afija: Izaao sam iz Bagdada i u njemu ostavio ceremoniju koju izmislie heretici, a nazivaju je et-tagbir ime su ljude odvraali od Kurana. U knjizi Tertibul-medarik od El-Kadi Ijjada kae Et-Tunejsi: Bili smo kod Malika bin Enesa, pa ree neki ovjek iz Nisibina: Kod nas ima ljudi za koje se kae da su sufije. Puno jedu, zatim pjevaju, ustaju i pleu. Malik ga upita: Jesu li oni djeca? Nisu, odgovori on. Jesu li oni ludaci?, upita Malik. Oni su ejhovi i imaju pamet. Nisam uo da iko od muslimana radi neto slino ovome, odgovori Malik.
( Ibid , 1\180)

- 61 -

Kae El-Kurtubi: Ono to su sufije unijele u vjeru nema razilaenja meu ulemom u pogledu njegove zabrane, ali nastranost opsjedoe mnoge od onih kojima se pripisuje dobro. Kod mnogih od njih se javljaju postupci nenormalnih ljudi. Pleu ujednaenim pokretima. Bestidnost ide do te granice da ima ljudi koji sve to smatraju oblikom ibadeta i dobrih djela, to vodi najviim stanjima. Ovi postupci, prema prouavanjima, vode ka heretizmu i izrekama bezvjernih. Allah s.w.t. je onaj od Kojeg se pomo trai. Kae Ibni Hader: Njihovo eljeno treba suprotno uzimati i itati loe umjesto najboljeg.
(El-Feth, 2\513)

Je li ti nema savjeta iskrenog roba Savjet treba sluati Kada doznae neki od nas Da je pjesma sunnet koji se slijedi I plee s drugima sve dok ne padne Rekoe opijeni smo ljubavju Boga Ali ih opi samo strast Tako ivotinje kada se zasite Zanese ih strast i zadovoljstvo Opio ga naj, a zatim i pjesma Teko tebi ako slijedi njihova miljenja Teko li se tim mozgovima A zar ne poriete to to izmiljaju Nae se damije pjesmom poniavaju Dok se uzdiu zabranjivanjem trgovine.

- 62 -

Peto: Dihad
Neki pogreno misle da u sufizmu nema Dihada. Oni imaju svoj ejtanski dihad. Prenosi se u biografiji Muhammeda El-Arduka u knjizi Damiju karamatilevlija: Pripremio se jedne srijede poslije ikindije 680 h.g., dobro se opasao, zatim uzeo atorsku motku i poeo se boriti u zraku kao pravi ludak, a oni oko njega su to sa uenjem posmatrali. Tako se borio sve do istog vremena sledeeg dana (tj. etvrtka). Tada se ispruio kao da je mrtav, a njegovo tijelo i sve na njemu je bilo krvavo. Doe svjesti poslije nekog vremena, a ljudi oko njega stadoe plakati i ljubiti mu ruke i noge. Upitae ga o ovome dogaaju, a on ree da se borio protiv Tatara, i da je ubio njihovog vou, te da e danas biti slomljeni. I tako Tatari bijahu pobjeeni u Homsu u etvrtak.
(Ibid, 1\136)

Iz ivotopisa ejha Berka se prenosi: Jednog dana kadija Damaska proe pored jednog mjesta i vidje ejha Berka kako stoji, i ispred njega nekakav ogrta kojeg udara velikim tapom. Iz ogrtaa se razlijeva krv na sve strane. A ejh jednom uzrujano povie, a drugi put se potpuno izgubi ili izgleda kao opijen. Kadija je sjedio i posmatrao sve dok ejh ne doe sebi i vrati se u stvarnost. Zatim ga kadija upita o ovome ta se dogodi, a on ree: Doe as pobjednike bitke. Svi vidjee te silne udarce i prosipanje krvi - pomogao sam muslimane i porazio nevjernike. Ovo je zapisano, da

- 63 -

bi se dogaaj kasnije pokazao istinitim.

Keramat, 1\366)

(Damiul-

Ovo je samo bajka koja ima za cilj da napravi smutnju u srcima muslimana. Po njima, Poslanik s.a.w.s. je uzalud zamarao svoje ashabe kada je u najteim vremenima i u doba gladi i oskudice izlazio na megdan neprijatelju. Bolno je to je Gazali pisao svoju knjigu El-ihja u doba kranskih osvajanja po bliskom istoku tj. Jerusalimu, dok su nevjernici prolivali muslimansku krv i ruili muslimanske svetinje. Muslimani pozivae u Dihad sa svih strana, a Gazali ne spominje Dihad ni jednom jedinom rijeju, jer ga se to nije ticalo. On je bio u samoi, duboko u transu, ponavljajui: Allah, Allah ekajuci da se digne koprena i da vidi Boju prisutnost. U to isto vrijeme ibn Arebi je govorio: Konano sve svojim srcem poimam, to je panjak za gazele, za monahe samostan A sve ovo u doba kad je sveti Petar kruio Evropom i javno na magarcu pozivao u odbranu Mesijinog groba i ubijanje muslimana. Veina Poslanikovih s.a.w.s. hadisa govori o namazu i Dihadu. Namaz je stub vjere pojedinca, a Dihad stub vjere cijelog Ummeta. Pa ako ovjek ostavi namaz - vjera mu je propala, a ako Ummet ostavi Dihad - nestae vjere i Allah s.w.t. e ga poniziti, ega smo svjedoci. Sufije potpuno okrenue lea Dihadu, pogreno tumaei ajet:

- 64 -

Kada Allah i Poslanik Njegov neto odrede, onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svom nahoenju postupe. A ko Allaha i Njegovog Poslanika ne poslua, taj je sigurno skrenuo s pravog puta. (Azhab, 36) Iz ovog ajeta su razumjeli kosmiku odredbu (kader), i da je dunost prihvatiti i pokoriti se ma ta se desilo, ne preduzimajui nita. Zato su mnogi od njih bili pomagai nevjernika i kolonizatora, i noevi u lea muslimana.
(Et-Tesavvuf bejnel-hakki vel-halki, str. 211)

Kau sufije: Ako Allah da jednom narodu vou zulumara, niko nema pravo da se opire Allahovoj volji, niti da zbog toga protestuje. Voe Tidanijskog tarikata izdale su svojim slijedbenicima naredbu za borbu na strani Francuza. Kae Muhammed El-Kebir (naslijednik osnivaa Ahmeda Et-Tidanija) na sveanosti koju su priredili u ast francuskog kolonizatora Sikonija: Dunost nam je pomoi materijalno, duhovno i fiziki nau voljenu Francusku. Kaem to ne radi nekog ponosa, ve zbog potovanja i zadovoljstva ispunjenom obavezom. Moji djedovi su dobro utrli tlo za dolazak francuske vlasti, prije nego to je Francuska dola u nae krajeve i njihova estita vojska zauzela nae domove Zatim je spomenuo nekoliko dogaaja u kojima su Tidanije pomogle francusku vojsku ..sve dok

- 65 -

nije rekao: Da bi na Ahmed dokazao iskrenost i privrenost Francuskoj, i da bi otklonio sumnje koje su moda postojale kod nae potovane francuske vlade oenio se francuskom gospoicom Orili Bikar.
(asopis El-Feth, br. 257. Kairo)

Bitno je napomenuti da je spomenuti Ahmed bio prvi alirski musliman koji se oenio enom strankinjom. Ona je kasnije izdala knjigu na francuskom jeziku koju je nazvala Pjeana princeza. U nju je ubacila mnotvo poroka i lai na tidanijski tarikat. Spominje se da se udala za Ahmeda pred kardinalom Lafirdijem prema obiajima kranske vjere. A kada umrije Ahmed, nju i vostvo tidanijskog tarikata naslijedio je njegov brat Ali. Francuska joj je izrazila svoj blagoslov ordenom posebnih zasluga i inom legije asti. U slubenom vladinom izvjetaju je pisalo da je gospoa pokrenula tarikat i usmjerila ga pravim smjerom, kako to Francuska eli i kako je zadovoljna. Francuzima postadoe dostupne plodne doline i panjaci, koje ne bi mogli preuzeti iz ruku arapa da nije bilo nje. Dovela je vojsku sljedbenika ovog tarikata i murida da ratuju na strani Francuske kao da su bedem vrsti. Ostala je da ivi na svom velikom imanju u etvrti grada Belabas u punoj raskoi. Njena veza sa tidanijskim tarikatom se nikad nije prekinula, ve je njim vladala itavo vrijeme. Sljedbenici su se blagosiljali ovom gospoom i vrsto se drali njenih uputa. Uzimali su tejjemum za namaz zemljom po kojoj ona hoda i nazivali su je ena dva gospodina, a ona je bila i ostala kranka - katolkinja. Meu muslimanima je provela ezdeset i jednu godinu a nita od svog

- 66 -

kranstva nije promijenila, a oni su je uzeli kao vladara u svom ivotu i imetku. (Ibid, str. 618) Sve ovo nije udno s obzirom da je njihov voa Et-Tidani rekao: I nevjernici, i zloinci i veliki grijenici obavljaju Allahovu zapovijed i ne izlaze iz okvira te zapovijedi. (Mehaizil-velijjis-sejtan, str. 606) Iz tog razloga shvatamo i ono to je rekao Francuz Filip Kundasi: Nai vladari su bili prisiljeni da aktiviraju puteve pozivanja u islamske sekte, jer je to bolje za odravanje vlasti ideologijom, i ustrojstvom od idolopoklonikih sekti. (Et-Tesavvuf, str. 211) Mustafa Kamil spominje u knjizi Istoni problem udnu priu: Poznato je da je tokom Francuske kolonizacije Kajrevana u Tunisu neki Francuz primio Islam i nazvao se Ahmed el-Hadi i stekao najviu erijatsku naobrazbu. Kasnije je postavljen za imama jedne velike damije u Kajrevanu. Kada se francuska vojska pribliila i kada se narod stao pripremati za odbranu, dooe mu neki molei ga da trai savjet u turbetu od nekog ejha u koga su vjerovali i koga su prije potovali. Pa je gospodin Ahmed uao u turbe, a zatim izaao i rekao im da e doivjeti nesreu ako se budu opirali i ree im da ejh savjetuje da se predaju. Tako se svi predadoe i Francuzi osvojie Kejrevan bez ispaljenog metka. (Et-Tesavvuf bejnel-hakki vel-halki, 211)

esto: nareivanje dobra i odvraanje od zla

Nisu se zadovoljili iskrivljavanjem i mijenjenjem znaenja Dihada, ve su se okomili i na propis koji je

- 67 -

uslov opstanka Ummeta - nareivanje dobra i odvraanje od zla. Kae En-Nebehani u knjizi Damiulkaramat u biografiji Ibrahima Nubejtija: El-Himsani je bio svjedok jednog od njegovih kerameta pa kae: Stajao sam na namazu u damiji, pa ue neki vojnik i sa njim bijae golobradi mladi, uputivi se s njim prema zahodu. Dua mi se uzmemiri, pa pomislih u sebi - kao da nisu za to mogli odabrati neko drugo mjesto osim damije. Tada mi ree ejh Ibrahim, kao da je mogao uti moje misli: Ti nema pravo da se mijea i da ulazi u to. Izgrdio me i na kraju dodao: Ne protivi se onome to te se ne tie! (Ibid, 1\294) Po njihovom vjerovanju, i taj vojnik koji ini blud sa mukarcem moe biti evlija i ne treba ga koriti, bez obzira to kri propise erijata, jer slijedi propise hakikata. U biografiji Ali Hasana se spominje: Od njegovih kerameta je bilo da kada vidi kakvog ovjeka na magarici, skine ga sa nje i kae: Pridri je da sa njom obavim (seksualni in)! Ako to odbije ostane prikovan za zemlju, ne moe maknuti ni koraka, i ako se prouje ta se desilo bie za njega velika sramota. Kae E-aarani: Obavjestih o njemu svoga ejha Muhammeda ibni Anana pa ree: Oni samo varaju mase, a u stvarnosti nije tako.
(Damiul-keramat, 2\190)

U biografiji Ali Ebu Havde stoji: Od njegovog kerameta je i to da je opio sa svojim slugama i robovima, a kada bi vidio golobradog mladia obuzela bi

- 68 -

ga strast i poeo bi ga pipati razmiljajui o njihovom prisustvu.

pred ljudima

ne

(Ibid, 2\194)

U biografiji Ali Nuruddina Azame stoji: Od njegovog kerameta je i ono to je pripovjedao Hasis ElHimsani da je ovaj ejh jednog dana proao pored njega i Hai pomisli runo o njemu zbog toga to nije pokrio sramotni dio tjela. Misao mu nije ni otila sa uma kad se nae izmeu njegova dva prsta, prevre ga kako hoe govorei: Gledaj u srce, a ne u spolni organ.
(Ibid, 2\194)

U biografiji erifa El-Meduba se kae: Uz Ramazan za vrijeme posta je jeo i govorio: Ja sam osloboen posta, moj me Gospodar oslobodio. I ko god bi mu zbog toga prigovorio on bi ga smjesta unitio. Pred drugima je jeo travu pa su kasnije nali da je slatka. (Et-Tabekat, 2\150) esto se spominje u kerametima da onaj ko ih porekne bie kanjen, ili njegova porodica ili njegov imetak, ili e mu biti oduzet iman, a sve to da bi zastraili i zaprijetili ostalim ljudima. Sa ovim su uspjeli postaviti veoma dubok jaz izmeu Ummeta i njihovih stvarnih voa. Ljudi poee vjerovati u taj idiotizam i smutljivce i malo ko je bio hrabar da ih kritikuje bojei se kazne. ta zna, moda je on stvarno evlija kojem se sve otkriva, moda je u Boijoj pokornosti pa ti se samo ini da je nepokoran!? 657. god je umro Jusuf El-Kumejni za koga kae imam Ez-Zehebi rahmetullahi alejhi: To je onaj za kojeg mnogi vjeruju da je Allahov evlija. To dokazuju

- 69 -

otkrovljenjem i suludim govorom. Ove stvari su praksa vraara i ludaka koji imaju dinne za prijatelje. Neka je Allah s.w.t. na pomoi, ovakva vjerovanja su sve uestalija u novije doba. Taj Jusuf bi se prljao svojom mokraom , iao bi bos i nije klanjao.
(El-Kesf, str.776)

U biografiji Ibrahima El-Urjana se kae: Ljudi su bili opinjeni njime, cijenili su ga i vjerovali mu. On bi se popeo na minber i drao hutbu potpuno go, i spominjao bi dogaaje koji e se desiti u budunosti.
(El-Dami, 1\247)

Pa kada se Ummet oda grijeenju do ovakvih granica nije ni udo da ih Allah ostavi bez vlasti i podredi neprijateljima!

Sedmo: bijedni odgoj

Od negativnih stvari koje sufijski prvaci ostavie buduim generacijama je i lo odgoj svojih sljedbenika. Odgaja se na taj nain da bude kod ejha kao mrtvac u rukama onoga koji ga kupa. Oni kau: Ko kae ejhu; Zato nee nikad uspjeti. Ako bi mu ejh naredio da postupa suprotno Allahovom zakonu - kau da je pokornost ejhu vanija. Govore: I ne opiri se, jer e biti udaljen. I kau: Ako bi vidjeo lijepu enu kako ulazi kod ejha i on se osami sa njom, ti mu ugrij vodu nek se okupa.
(El-hedijje el-hadijje, str. 129)

Ogromne mase ljudi su ile sa svojim ejhovima ljubei im ruke i klanjajui im se iz potovanja kad god ih vide. Ne govore osim kad ejh govori, potvrujui sve - 70 -

to on kae, nosei za njim njegovu obuu i sedade. Kae Ikbal opisujui situaciju: Ti si zarobljenik mule i sufije. Ne uzima propise ivota iz Kurana i nema od Kuranskih ajeta nita osim da sa lakoom umre uei suru Jasin. (Es-sufijje, str. 78) Slijedbenike su uinili podrujem svoje moi. Kae Ali Vefa: Kao to Allah nee oprostiti da Mu se drug pripisuje, tako ejhova ljubav ne oprata da joj se slina dodaje. (El-Envar el-kudsijje, 2\12) Kau: Uenik sa dva ejha je kao ena meu dva mukarca. Et-Tidani je zaprijetio da e onoga ko napusti njegov tarikat snai ponienje, i da mu je to obeao Poslanik. (El-hedijje el-hadijje, str. 13) Meutim, Poslanik s.a.w.s. je odgajao svoje ashabe kao voe i samostalne ljude, traio je i prihvatao njihove savjete i miljenja. i pored tolike ljubavi i privrenosti nisu mu ljubili ruke kad je dolazio i odlazio. Od Enesa r.a. se prenosi da je rekao: Nije bilo voljenije osobe od Poslanika, a kada bi ga vidjeli ne bismo ustajali, jer smo znali da je to pokueno. (Tirmizi, 2754) Poslanik s.a.w.s. je prezirao pretjerivanje u potovanju ljudi. Tako su i ashabi shvatili i prvo to je rekao Ebu Bekr kada je izabran za halifu je bilo: Ako pogrijeim, ispravite me!.

- 71 -

A Omer r.a. je napisao svojim namjesnicima: Ne udarajte ljude, jer ete ih poniziti, a u ponienom narodu nema dobra. Pa koga onda slijede ti zabludjeli ejhovi i njihovi sljedbenici, iji se put jasno razlikuje od onog kojim su ili Allahov Poslanik s.a.w.s. i ashabi?

Osmo: kerameti
Islam potvruje da postoje kerameti (nadravna uda). Allah s.w.t.a. je taj koji je stvorio uzroke i posljedice. On je moan da ih izmjeni. Njemu ne moe nita umai. Nije svaki ovjek kojem se desi udo evlija sve dok se njegovo stanje ne uporedi sa Kuranom i Sunnetom. Kae imam afija: Ako vidite ovjeka kako leti po zraku ili hoda po vodi nemojte se time zavaravati sve dok se ne uvjerite da slijedi Kuran i Sunnet i uva se granice vjere i erijatskih odredbi.
(Hiljetul-evlija, 10\40)

Ulazak u vatru, probadanje tijela, dranje zmije i dr. nije dokaz da je neko evlija, jer su ti inovi prisutni i kod indijanaca, budista itd Ibn Kesir spominje u knjizi El-bidaje ven-nihaje da je Abdul-Melik bin Mervan naredio da se zatvori Haris Ed-Dimeki koji se proglasio poslanikom. Kad god bi ga uhvatili i svezali ejtani bi ga odvezali i sprijeili bi da ga vojnici probodu orujem. Taj isti Haris je pokazao ljudima kako neki jau na konjima u zraku. Govorio je da su to meleci. A nije bio niko drugi do dinni. Abdul-Melik je naredio da ga ubiju. Pa

- 72 -

kada ga uhvatie jedan pokua da ga probode kopljem, ali koplje nije prolo. Abdul-Melik mu ree: Nisi spomenuo Allahovo ime. Kada je spomenuo Allahovo ime i ponovo bacio koplje ono probode Harisa i usmrti ga. (El-bidaje ven-nihajje, 9\27-29) Kada doe Deddal sa velikim udima rei ce nebesima da spuste kiu, a Zemlji da rodi pa e izrasti bilje. (Muslim, 4\2250) U hadisu Ibn Mede od Ebu Usame se prenosi: Od njegovih smutnji e biti da kae beduinu: Ako ti proivim majku i oca, hoes li posvijedoiti da sam tvoj bog? Hou rei e beduin pa e mu se predstaviti dva ejtana u liku majke i oca i rei: Sinko, slijedi ga. Ovo je tvoj Gospodar!
(Ibid, 2\1360)

Sve ovo je ejtanska zavjera i ovo se deava mnogim onima koji oboavaju kaburove. Osoba doziva mrtvog, pa mu se pokae ejtan u liku mrtvog izvan kabura i obea mu da e udovoljiti njegovoj elji. Na isti nain su se predstavljali murici kada su oboavali kipove. Treba znati da je keramet plod pokornosti i dove iz iskrenog srca za otklanjanje nesree ili za pomo Allahovoj vjeri. Pa uporedi ovo sa govorom sufije: Ostavio sam rijei budi i ono biva po dogovoru sa Allahom. Njihovi kerameti su veoma udni. Neki od njih su sihr i vradbina - plod saradnje sa dinima, a veina

- 73 -

su lai i prevara. Mnogi od njihovih kerameta su obina lakrdija, prostakluk, grijeenje i otkrivanje sramnih djelova tijela. Evo nekih primjera: Spominje En-Nebehani u biografiji svog ejha Alija El-Umerija: ejh se jednom naljutio na svog slugu pa htjede da ga prevaspita. Uhvatio se za svoj polni organ sa obje ruke i podie ga na ramena, a bio je vei od njega samog. Stade udarati njime slugu, dok se ovaj drao od tekih bolova. Kada mi je En-Nebehani ovo priao prisutan je bio i sam ejh, pa mi ree: Ne vjeruj mu i na silu uze moju ruku i stavi je na mjesto svog polnog organa, i nisam nita osjetio kao da nije uopte mukarac. (Damiul-keramat, 2\208) U biografiji Ibrahima ibni Usejfira pie: Imao je dosta otkrovljenja i poznatih dogodovtina. Njegova mokraa je bila poput bijelog mlijeka. Doao bi u takvu situaciju da se raspravljao sam sa sobom. Smetalo bi mu uenje muezina Allahu ekber, te bi ga stao gaati kamenjem govorei: Na tebe psu jedan! O muslimani, ne vjerujemo vam dok god vas ima vie od nas! (EtTabekat, 2\140). Spavao je sa vukovima u umi i hodao po vodi. (El-Damia, 1\248) U biografiji Mursefija pie: On je prouio cijeli Kuran izmeu akama i jacije 360 000 puta.
(Ibid, 2\190)

Iz biografije Abdurrahima El-Kanavija : Imao je brojne keramete. Jedanput je dolo u halku kod ejha neto u obliku duha, a prisutni nisu znali ta je to. On je malo utio, pa ree: Ovo je bio melek kome se omakla

- 74 -

greka, doao je meu nas i traio efaat, te Allah primi na efaat i on ode. (El-Damiu, 2\67) Es-Saarani nam pria o svojim kerametima, pa kae: Bio sam blizu Poslanika, na kratkoj razdaljini izmeu mene i njega. ak sam stavljao ponekad ruku na njegov kabur, a bio sam u Egiptu.
(Letaiful-minen, 1\8)

U biografiji Muhjiddina ibn Arebija pie: Spominju da je Kaba inila tavaf oko njega i njemu se podredila, te traila od njega da je uzvisi na stepen na kojem su i ljudi, pa ju je podigao na te stepene. Ona mu je traila da joj recituje poeziju, a i on od nje.
(El-Damiu, 1\120)

U biografiji Ahmed El-Farukija pie: Mnogo puta je bio uzdignut iznad Ara. Uz ramazan ga je pozvalo na iftar deset njegovih uenika i on se svima odazva. I kada doe vrijeme zalaska Sunca bio je kod svakog od njih u isto vrijeme i iftario se s njima. (Ibid, 1\335) Prenose od Husejna E-urija da je rekao: Ima dobrih koji lete i zastanu kod odreene granice. Meu njima ima onih koji zakorae jedan korak i budu gdje ele, a to je vei stepen od letenja. Ima ih koji poele i odmah budu na mjestu koje su zamislili, a to je vei stepen od koraka. Od njih ima onih kojima Allah skupi Zemlju i dadne im je u ruke. Ovo je najvei od svih stepena. (Ibid, 1\404) U biografiji Husejna ibnu Alija stoji: esto se mijenjao u pojedinim vremenskim razdobljima. Nekada bi bio vojnik, nakada divlja zvijer, a nekada dijete. U - 75 -

samoi u jednom vrtu je proveo etrdeset godina bez jela i pia. (Ibid, 1\405) U biografiji Alija bin Ahmeda El-Kavsija pie: On je kada bi naiao na zatvorena vrata prolazio kroz rupice kroz koje ne moe ni mrav proi. (Ibid, 2\179) Zar se treba uditi poslije rijei imama afije: Ako ovjek ue u sufizam poetkom dana, nee doi podne a postae ludak. Niko se nee druiti sa sufijama etrdeset dana, a da e mu se pamet vratiti. Neka se Allah s.w.t. smiluje imamu Ukajli kada je rekao: Allah, Allah, uvajte se njihovog govora. Ovi heretici sastavie dronjke, vunu, bezumna i nevjernika djela. Jelo, pie , ples, pjesma i zapostavljanje erijatskih propisa. Heretici se nisu usudili odbaciti erijat dok nisu dosle sufije.
(Ibid, str. 374) (Et-Telbis, str. 371)

Zakljuna rije
Zahvala pripada samo Allahu s.w.t. Neka je salavat i selam na Poslanika Muhammeda s.a.w.s., na njegovu asnu porodicu, ashabe, i svakog ko slijedi njihov put. Potovani brate, ovo je bilo kratko putovanje po dubinama mora sufizma. Pa ako si od onih koje je Allah s.w.t. sauvao od sufizma zahvali Mu. Ako si od onih koji je u njega uao, pouri, iupaj se prije nego to posrne. Ako ti neko kae: Ovo to se navodi je stari

- 76 -

sufizam, a dananji sufizam se razlikuje, znaj brate da dananje sufije uveliko koriste literaturu iz koje smo naveli citirano, to su njihova kapitalna djela. Ta djela su simbol suprostavljanja Islamu. Sufijske knjige su pune nevjerstva, i oni podstiu na njihovo itanje. Ulau veliki trud u plasiranje tih zabluda. uvaj se rijei: Sufizam je put ienja srca i asketizma na ovom svijetu. uvaj se zamke koja se krije iza takvih rijei. Znaj da u novije vrijeme, orijentalisti i ostali neprijatelji Islama najvie ire ideje sufizma, i to rade da bi naudili ovoj vjeri. A pravi put je samo jedan. Uzvieni Allahu, uputi zalutale iz Ummeta Muhammeda s.a.w.s., uvrsti nas iskrenou i na dunjaluku i na Ahiretu. Uputi nas na put istine, a Ti upuuje na pravi put onoga koga hoe. Amin!

- 77 -

KORITENA LITERATURA:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Ebu Hamid El-Gazali vet tesavvuuf - Dimikijje El Erbeine fi usulid-din - El-Gazali Ihjau ulumid-din - El-Gazali Jevanelje po Luki Ikazul-himem - Ibn Udejbe Tahkik ma lil-Hindi min mekule - El-Biruni Tertibul-medirik - El-Kadi Ijjad Et-Tesavvuf bejnel-hakki vel-halki- Muhammed efekah 9. Telbisu Iblis - Ibnul Devzi 10. Damiul keramatil-evlija - En-Nebehani 11. Deru terudil-akli ven-nakli - Ibn Tejmijje 12. Er-Risale - El-Kuejri 13. Er-Rifaijje - Dimikijje 14. Revdatut-tarif bil-hubbi-erif - Ibnul Hatib 15. Es-silsiletus-sahiha - El-Albani 16. Es-Sufije - Muhammed Abdeh 17. Et-Tabekat - E-arani 18. Avariful-mearif - Es-Suhraverdi 19. Fethul-Bari - Ibni Hader 20. El-Furkan - Ibn Tejmijje 21. Fususul-hikem - Ibni Arebi 22. El-Fikrus-sufijju - Abdurrahman Abdul-Halik 23. El-Kefu an hakikatis-sufijje - Muhamud Kasim 24. Letaiful-minen vel-ahlak - E-arani 25. Medmuul-fetava - Ibn Tejmijje 26. Mehazil-veijjit-tidanijji - Ibrahim Katan 27. Mikatul-envar - El-Gazali 28. Masreut-tesavvuf - El-Bikai 29. El-Mukaddime - Ibn Haldun 30. El-Munkiz mined-dalal - El-Gazali 31. Mizanulamel - El-Gazali 32. Nerul-mehasinil-galije - El-Jafii 33. El-Hedijjetul-hedije - Muhammed ibni Tekijjiddin El-Hilali 34. Hazihi hijes-sufijje - Abdurrahman El-Vekil

- 78 -

Tekijje novotarske graevine

Sufije su umjesto damija (mesdidi su kue Allaha d..) sebi napravili novotarske graevine Tekijje (Ar.Zavija), te se odvojili od muslimana. Damije su kue vjernika i meleka, a tekijje su kue Bid'ata. U njima se novotari okupljaju, pa tamo izvode svoje ejtanske ceremonije i obrede zikre, pjevaju i muziciraju, probadaju se, pleu bez odjee na sebi...

Ljudi koji su prisustvovali skupovima u tekijjama ovako opisuju njihovu unutranjost i obrede u njima: Na zidovima prostorije vise slike i muziki instrumenti. Zaguljivo je i puno duhanskog dima. Na istaknutom mjestu, udobno smjeten i u poluleeem poloaju je ejh, kome svi prisutni prilaze i ljube mu ruku u znak potovanja. On je taj koji kasnije vodi zikr, koji se odvija u polumraku. Poinje polako, a zatim uz muziku biva sve glasniji i bri. ejh i prisutni u tim trenucima izgledaju kao da su van sebe. Isputaju zvuke koji na momente podsjeaju na psei lave.

- 79 -

Dolazi do (s)udaranja i nekontrolisanog ponaanja. Neki se smiju, a neki plau. Skupovima u tekijjama ne smije prisustvovati sljedbenik Muhammeda s.a.v.s. U ovim graevinama se esto nalaze kaburovi oko kojih sufije tavafe i kojima upuuju dove. Ta mjesta nemaju nita sa Islamom, a dovoljan je dokaz da je prvu sufijsku tekijju izgradio kranski namjesnik u Ramali (Palestina). ak su munafici u Medini napravili Damiju sa kojom su htjeli da se bore protiv erijata, a Sufije prave graevine i nazivaju ih imenima o kojima Allah d.. nije dao nikakvu informaciju, a ni jedan od ranijih poslanika i Poslanik Muhammed s.a.v.s. niti ashabi nisu radili nita slino: A oni koji su damiju sagradili da bi tetu nanijeli i nevjerovanje osnaili i razdor meu vjernike unijeli, - sigurno e se zaklinjati: "Mi smo samo najbolje eljeli" - a Allah je svjedok da su oni pravi laljivci. Ti u njoj nemoj nikada molitvu obaviti!... Zgrada koju su oni sagradili stalno e unositi nemir u srca njihova, sve dok im srca ne popucaju. - A Allah sve zna i mudar je.
(Tevba, 107)

Voe sufija udobno ive u tekijjama ne radei nita, iskoritavajuci svoje sljedbenike dahile, koji im donose bogatstvo. Allah d.. je naredio da se grade Damije (Mesdidi), a svaka druga vrsta Bida graevine koja se lano pripisuje Islamu je haram: Damije su Allaha radi, i ne molite se, pored Allaha, nikome (Al-Dinn, 18)

- 80 -

U damijama koje se voljom Allaha podiu i u kojima se spominje Njegovo ime... (An-Nur,36) Sufije se osamljuju u tekijjama pod izgovorom injenja ibadeta Allahu d.. Krani su takoe uveli monatvo da bi se time pribliili Allahu d.. ali su se pribliili Iblisu, a Allah d.. kae; ''...dok su monatvo oni sami, kao novotariju, uveli - Mi im ga nismo propisali - u elji da steknu zadovoljstvo Allaha...'' (Al-Hadid, 27) Ukazujemo da se Poslanik s.a.v.s. i ashabi nisu sastajali da ine zikr zajedno na glas. Ijjad kae da je rekao Tunejsi: ''Bili smo kod Malika ibn Enesa, a ovjek iz Nesibina ree: ''Kod nas ima ljudi za koje se kae da su sufije. Puno jedu, zatim pjevaju a potom ustaju i pleu''. Malik ga upita: ''Da li su oni djeca?''. Nisu djeca, odgovori. ''Jesu li te sufije ludaci? Oni imaju razum. ''Nisam uo da iko od muslimana radi neto slino ovome, odgovori Malik''. Imam Kurtubi kae: ''Svi se Uenjaci slau da su stvari koje su Sufije uvele u Islam Haram. Kod mnogih Sufija primjeujemo postupke nemoralnih ljudi i djece. Sufijska bestidnost je tolika, da oni svoje postupke smatraju dijelom Ibadeta i injenjem dobrih djela. Ova njihova djela vode prema otpadnitvu iz Islama, a rijei sufija su esto Kufr i sline su rijeima kjafira''.

- 81 -

Heretika uenja osnivaa zabludjelih sekti

Sufijske sekte i tarikati evlijama daju Allahova svojstva i atribute, ine irk u ibadetu tako to stvorenjima, a ne Allahu s.w.t. prinose rtvu, daju zavjet, upuuju dove u kojima trae spas i pomo, ine seddu i dr. Svima je dobro poznato ta sufijama znai Ibn Arebi i Dalaluddin Rumi. Obian sufijski puk, ili bar njegov veliki dio, nije moda ni svjestan emu su pozivala ova dvojica nesretnika i ubijeeni su da su oni bili skromni pobonjaci, jer se od njihovih oiju skriva prava istina o njima i njihov poziv u originalnoj formi. Naveemo nekoliko njihovih citata i stihova s ciljem iznoenja istine i ukazivanja na zablude. Ibn Arebi u svojoj knjizi Fususul-hikem (Iskrice mudrosti1/83), , kae: Naa egzistencija je Boija egzistencija. On je nama potreban kako bismo egzistirali, a mi smo njemu potrebni kako bi u nama prepoznao vlastitu egzistenciju. (...) Njemu je obaveza ono to je obaveza i tebi, On tebi i ti njemu nareuje, s tom razlikom to se ti zove obveznikom- nazvao te je samo to si mu ti rekao: Zadui me u skladu sa Svojim halom i onim to je pri Tebi- a On se ne naziva tako. On mene hvali, i ja Njega hvalim, On mene oboava, i ja Njega oboavam. Kae takoer: Zna li da se Allah prepoznaje po svojstvima stvorenja, i da nas je On o tome obavijestio prepoznatljiv je po negativnim i manjkavim svojstvima? Zna li da stvorenje moe prepoznati po svojstvima - 82 -

Stvoritelja, od prvog do posljednjeg, i sva ta svojstva pripadaju njemu, kao to svojstva stvorenja pripadaju Stvoritelju? (Fususul-hikem,1/80) Zatim: Prepoznavanje Boga u eni je potpunije i savrenije! Jer ovjek tada u Bogu vidi i vrioca radnje. Zbog toga je Poslanik volio ene, zbog savrenog Boijeg osvjedoenja u njima. Rekao je u
otkrovenja2/604),: (Fususul-hikem,1/17.) El-Futuhatul-mekkijje (Mekkanska

Spoznao je Allaha onaj koji ga prepoznaje u svakoj stvari, ili bolje reeno koji vidi da je On sutina svake stvari. Rekao je Ibrahim el-Halebi, uenjak hanefjskog mezheba u knjizi Nimetu-z-zeria fi nusreti--eria, str. 77 i 105 nakon to je proitao Ibn Arebijeve rijei od kojih se koa jei: Tebi i tvom filozofskom pravcu koristit e samo gorenje u vatri, i nita drugo.

Delaluddin Rumi
Detaljnu biografiju Delaluddina Rumija (604.672.) zabiljeio je emsuddin Ahmed el-Eflaki (umro 761. h.g., mudrid i sluga Rumijevog sina, hafiz Mesnevije) u knjizi Menakibul-arifin (prijevod na arapski jezik), koje su dovoljne svakom pametnom i razumnom ovjeku u prepoznavanju pravog Rumijevog lica. El-Eflaki veli: Rekao je jedan islamski pravnik, koji je potonuo u moru dunjalukih uitaka: Nije

- 83 -

dozvoljeno initi seddu stvorenju. Rekao je to, i time povrijedio osjeaje mevlevija! Kada je to uo Rumi, rekao mu je: Grijenie jedan! Zato da ne inim seddu i na taj nain iskaem rtvu onome ko me spasio od ejtanovih spletki, olakao put slobode, i poklonio novi ivot.?! (Menakibul-arifin, 2/75.) Rekao je Sultan Veled: Neki ovjek se poalio Rumiju zbog toga to ga ljudi stalno zapitkuju kako je Rumi mogao nazvati Mesneviju Kuranom, rekavi mu da je njegov odgovor na ta zapitkivanja bio: Zato to je on tefsir Kurana. Kae: Kad je to Mevlana uo, zautio je tren, a zatim u srdbi povikao: Psu i magare jedan, a zato Mesnevija ne bi bila Kuran? ta je Mesnevija drugo do svjetlo Allahovih tajni. (Menakibul-arifin, 1/490) Jednog dana Rumi upita Sirijanosa: ta kranski teolozi vele za Isaa? Vele da je Bogodgovori Sirijanos. Reci im da je Muhammed vei bog od njihovog boga- uzvrati mu Rumi, i to ponovi tri puta. (Menakibul-arifin, 1/471) U uvodu Mesnevije, koju je Rumi napisao na arapskom jeziku, kae se: ...Ona je u rukama plemenitih i estitih izaslanikameleka!!! Oni dozvoljavaju samo istima da je dodiruju!!! Ona je objava od Gospodara svjetova, kojoj la ne moe prii ni sa desne ni sa lijeve strane!!! Allah je uva i nadzire, a ko to bolje od Njega uva, i ko je milostiviji od Njega? Kae Rumi u stihu br. 2437: Nije ena ta koja se voli, nego je ona svjetlo Boije. Reci: Stvoritelj je ona - 84 -

ili nije stvorena isto je! (Kefafi, Mesnevija, 1/304 stranica, Izdavaka kua El-Asrijje, Bejrut. 1966.). Kae u stihu br 1319: ejh je kao Bog, radi ono to radi bez ikakvih instrumenata, poduava svoje muride bez ijedne rijei. (Kefafi, Mesnevija, 2/140.) Kae u stihu br. 1345: Kada ovjeka osvjetli Boija svjetlost, prihvatljvo je da mu meleki seddu ine, jer Allah ga je odabrao! Tako isto je prihvatljivo da mu seddu uini ovjek ija se dua oistila od sumnji i oholosti, i nalikuje melekima.
(Kefafi, Mesnevija, 2/142, 143.)

Poznati hanefijski uenjak Bedruddin el-Ajni, komentator Buharijinog Sahiha (umro 855.) posjetio je 823 godine Konju i sreo se sa mevlevijama. Proitao je Mesneviju i rekao je za Delaluddina Rumija: Napisao je Mesneviju, u kojoj je mnotvo stvari koje su po Kuranu i Sunnetu odbaene. Ona je bila uzrok zablude velikog broja ljudi. Mevlevije pretjerano hvale Rumija, toliko da bi se za njih moglo rei da su nevjernici i da su napustili Muhammedovu, saws vjeru.
(El-Ajni, Akdul-Duman fi tarihi ehli-z-zeman, uz naunu obradu Muhammeda Muhammeda Emina, El-Hejetul-misrijjettul-amme llkitab, 1408. Kairo). (tekst heretika uenja osnivaa zabludjelih sekti je objavljen u asopisu Saff, autor Semir Imamovi, dipl. Isl. prav.)

- 85 -

Sufizam u naim krajevima

Preovladava miljenje da je sufizam na prostore Balkana stigao sa dolaskom Osmanske imperije, a najvie zastupljeni pravci bili su mevlevijski, bektaijski, rufaijski, kadirijski, halvetijski i nakibendijski. injenica je da su sufije kroz istoriju bili bliski vlastima i saraivali sa njima, i da su itekako imali uticaja na drutveni ivot. I kod nas, vladajue strukture bile su naklonjene tarikatima , pa su nesmetano djelovali, ak i u okviru Islamske Zajednice (!). Sa dolaskom komunizma veliki broj tekijja biva zatvoren, a njihovo djelovanje se uglavnom seli u polu ilegalu (privatne kue i okupljalita). Tako je tarikatsko jezgro ouvano do danas, a jedan broj tekijja postoji i dalje u BiH, na Kosovu, u Makedoniji i Albaniji. Sufije su u velikoj mjeri doprinijeli odvoenju velikog broja muslimana u zablude, i stvaranja pogrene slike o Islamu kod neukih ljudi. Smatrajui ih za pobonjake i ugledajui se na njih, veliki broj ljudi je odstupio od islamske prakse, usvajajui obiaje koji nemaju nikakvog utemeljenja u vjeri. Proirilo se uvjerenje da je dovoljno imati muslimansko ime i ponekad prirediti mevlud, da bi ovjek bio dobar vjernik. Poznata sklonost sufija ka filozofiranju, simbolici i proizvoljnom tumaenju vjere, rezultirala je da mase muslimana ostave namaz i ponu praktikovati novotarije i razna praznovjerja. Proirila su se svetita na kaburovima tobonjih evlija, u tolikoj mjeri da ljudi

- 86 -

vie uopte nisu obraali dobronamjernih i uenih.

panju

na

upozorenja

Mehmed Handi, (rahmetullahi alejhi) koji slovi za alima koji je afirmisao nauku Kurana i Sunneta na ovim prostorima u svojim "Vazovima" (str. 67) kae sljedee: "Tako je na primjer neuki dio naeg bosanskohercegovakog muslimanskog svijeta postavio u vezi s nekim Ajvaz-dedom svetkovinu, koju nazivaju Ajvatovica, a sastoji se u tome, da se u odreeni dan svijet sakupi nedaleko od Prua, posjeti kabur Ajvazdedin i kod nekakve stijene ue razne dove. To se toliko kod seljaka uvrijeilo, da ga smatraju, kako to obiavaju rei, malim hadom". emu sufije poduavaju svoje sljedbenike? Sufijski ejhovi svoje muride poduavaju filozofiji, pjesnitvu, knjievnosti, tesavvufu i sl. Svemu osim Kuranu i Sunnetu. Izuavaju i pamte djela svojih pisaca i pjesnika, u potpunosti ignoriui hadis, fikh, erijat i ostale islamske nauke. Opisujui rad i uticaj dervia u BiH, jedan njihov istaknuti predstavnik kae: Hadi Mehmed efendija auevi, reisu-l-ulema (!), sedamnaest je godina drao dersove iz Mesnevije. Numan efendija Bajraktarevi Nanija preveo je Pendi-namu, didaktiko-moralni spjev perzijskog klasika ejha Feriduddina Attara, na opte zadovoljstvo uglednih Sarajlija, dervia i intelektualaca. Potom je Merhemi nastavio predavanja iz "ulistana" ejha Sadija, popularnog literarno-etikog djela, mjeavine - 87 -

stihova i proze. Nakon okonanja prevoenja i tumaenja ovog djela predaje "Divan" Hafiza irazija, lirsko djelo kojim autor izraava svoje tesavvufskofilozofske misli. Iza toga slijede "Bosistan" ejha Sadija, pa "Beharistan" Abdurrahmana Damija. ak je u svojoj porodinoj kui Mujaga Merhemi sagradio posebnu prostoriju za ove svrhe nazvavi je "dergah", gdje su se odravala predavanja Mesnevije. Nakon njegove smrti dersove iz Mesnevije poinje odravati Hadi Fejzullah Hadibajri, a nakon njega Hadi hafiz Halid Hadimuli i ona su neprekidno tekla sve do ovog rata. U Tekijji na Mlinima i Hadi Sinanovoj tekijji je kroz stoljea trajala iva nauna aktivnost. Prevedeno je vie klasinih djela sa arapskog, persijskog i turskog jezika iz podruja tesavvufa, dogmatike, islamske filozofije i lijepe knjievnosti. Kao to vidimo, u tekstu se nigdje niti jednom rjeju ne spominje Allahova knjiga, niti bilo koje djelo velikana hadisa. Jedan sufija halvetijskog reda, ocrtavajui ulogu sufije-pjesnika i ivot mistika veli: Mi smo vjerouitelji u osnovnoj koli savrenstva, mi smo ljudi, koji pale baklje u prenoitu mate. Mi uivamo "vino", znane su nam "krme" ljubavi... Iskonski smo slobodnjaci, nadareni titulom "velianstvo". Lieni smo prava, da hodamo po branim sobama, ali smo prisutni s tajnama nevolje, boli i alosti.

- 88 -

Odnos IZ prema sufijskim tarikatima

Ono to udi svakog muslimana koji iole poznaje svoju vjeru, jeste odnos islamskih institucija prema tarikatima. Iako je Islamska Zajednica zvanino institucija muslimana ehlis-sunneta, odgovorni u njoj ne osuuju zablude sufija, niti se od njih ograuju. Naprotiv, oni se uporno trude da u okvir Islama uguraju one koji svojim djelima jasno dokazuju da tu ne spadaju. Da je sekta sufija na ovim prostorima opstala uz nesebinu podrku organa IZ, moemo se uvjeriti iz dokumenata koji to potvruju. Tako se na primjer na jednom mjestu kae: 30. maja 1977. godine prof. dr Ahmed Smajlovi je, kao predsjednik Starjeinstva IZ za BiH, dao podrku radu tekijja i potakao obnavljanje njihovog rada. Zatim: Dokumentom Starjeinstva IZ BiH iz 1985. reeno je da "derviki redovi nisu izvan Islamske zajednice, niti imaju status samostalne vjerske zajednice, nego djeluju u okviru IZ-e." U Ustavu Islamske zajednice iz 1990. godine stoji: Tekijje su ustanove: u kojima se vre vjerski obredi i poslovi u skladu sa islamskim propisima."!!!
(lan 10.)

- 89 -

U ustavu Islamske Zajednice Crne Gore kae se: Vjerski objekti su: -damije (mesdidi) -mektebi -gasulhane -mezari -turbeta i -tekijje (opte odredbe, lan 22) Dalje stoji: Tekijje su ustanove u kojima se vre vjerski obredi i poslovi u skladu sa islamskim propisima. Derviki redovi, ije je uenje i praksa u skladu sa propisima eriata, organizuje se po pravilima tarikata u okviru islamske zajednice, pod nadzorom Meihata. ejhovi dervikih redova mogu obavljati vjerske obrede i poslove ako je njihov izbor potvrdio Meihat.
(opte odredbe, lan 26)

Velianje mrtvih unutranjost turbeta

- 90 -

U glasilima Islamske Zajednice se tarikatima posveuju itave rubrike, u kojima se reklamiraju i hvale mevludi i zikrovi u tekijjama. Biblioteke su pune sufijskih knjiga. Sufizam se predstavlja kao dio nae kulture i bogatog islamskog naslijea, iako je ulema sufizam okarakterisala kao zabludu. Neke sufijske novotarije uvukle su se u nae obiaje i ibadete. U damijama se praktikuju mevludi, zajedniki zikr, pjevanje uz muzike instrumente i slino. Na ovim manifestacijama dolazi do mjeanja mukaraca i ena, i taj oiti haram je postao normalna stvar. Organizuje se ceremonija ljubljenja nekakve mubarek dlake (da nas Allah s.w.t.a. sauva) u mjesecu Ramazanu, obiljeavaju se nepostojee blage (mubarek) noi, Kuran se ui mrtvima, a damije Allahove kue, su okruene mezarjem i turbetima. Sve ovo ukazuje na veliki uticaj ovih sekti. Dodamo li ovome injenicu da se mnogi ljudi ovakvog ubjeenja nalaze na odgovornim mjestima u IZ , dobiemo alosnu sliku onih koji treba da predvode muslimane. Zapitajmo se: da li e Allah s.w.t. pomoi one koji izjednaavaju istinu i zabludu? Zar treba onda da nas udi stanje u kojem se nalazi Ummet? Kae Uzvieni: Nees nai da ljudi koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju budu u ljubavi sa onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju, makar

- 91 -

im oni bili oevi njihovi, ili sinovi njihovi, ili braa njihova, ili roaci njihovi.
(El-Mudadele, 22)

- 92 -

iizam

- 93 -

Suprostavljanje Kuranu i Sunnetu je zabluda i otpadnitvo

Zabranjeno razilaenje u pitanjima vjere, dijeli se na: 1. razilaenje koje biva uzrokom nevjerstva 2. razilaenje koje je zabluda i novotarija. Nevjerstvo ini strana koja se razie sa jasnim islamskim principom, osnovom, odstupi od jasnog erijatskog teksta iz frakcionakih pobuda i neispravne metodologije koju su usvojili njeni utemeljitelji. Preciznije reeno nevjerstvo ini: Onaj ko osporava Allahovu jednou (tewhid) i Allahovo iskljuivo i apsolutno pravo na oboavanje i nareivanje i zabranjivanje, propisivanje i sl; Onaj ko osporava proivljenje (tijelom i duom) na onome svijetu, nagradu koja je pripremljena vjernicima i kaznu koja je pripremljena nevjernicima i grjenicima; Onaj ko kae da su sve vjere ispravne; Onaj ko osporava autentinost Kurana, i kae da je Kuran manjkav, i da on posjeduje jo djelova Kurana koji su pravovjerne halife skrile od oiju muslimana; Onaj ko kae da je pree slijediti uenjaka, evliju, predvodnika , nego Poslanika, sallallahu alejhi we sellem; Onaj ko kae da erijat ne odgovara zahtjevima dananjeg vremena;

- 94 -

 Onaj ko kae da je Dibril iznevjerio poslanicu koja mu je dodijeljena, te umjesto da objavu od Allaha prenese Aliji, on je dostavio Muhammedu s.a.w.s. Onaj ko optui Aiu, radiallahu anha, za nemoral, nakon to je Kuran tu munafiku potvoru razotkrio i potvrdio Aiinu istotu i estitost; Onaj ko tvrdi da je veina ashaba, radijallahu anhum, poslije Poslanikove, s.a.w.s. smrti, napustila islam i odstupila od Poslanikovog s.a.w.s. puta; Onaj ko smatra da neka osoba, bez obzira na kojem stepenu i poloaju bila, moe izii iz okvira Allahovog erijata, i da nakon to dostigne odreenu deredu, prestaje biti erijatskim obveznikom i sl. Moda e neko rei: Zar meu muslimanima ili onima koji se deklariu kao muslimani ima neko ko tvrdi gore spomenute stvari, i da li se takvo neto uopte moe pripisati muslimanima? Odgovor je, naalost potvrdan. Postoje frakcije i skupine, koje se deklariu kao muslimani, a propovijedaju spomenute stvari, i zabludjelim i nevjernicima smatraju one koji ne misle kao oni. Na elu frakcija koje su objedinile najvie spomenutih stvari su rafidije. Tako su nazvani (refeda ar. odbaciti, odbiti) jer su odbili da daju prisegu Zejdu ibn Husejnu (bratu Zejnul Abidina). Naziv Rafidije je relevantniji za njih od naziva ia/ iije (Alijina skupina), kako oni sami sebe vole nazvati. Pozvali su Zejda u Kufu da mu daju beju, i da zaponu pobunu protiv emevijskih halifa. Ali su mu postavili uslov da se mora odrei Ebu Bekra i Omera. Pa im je odgovorio: Zar da se odreknem ashaba svoga djeda? I tada su oni odbili da mu daju prisegu, i nazvani su rafidije (na arapskom odbiti, odbaciti). Mali broj koji mu je priao nazvani su - 95 -

zejdijje, i oni priznaju hilafet Ebu Bekra i Omera, ali se odriu emevija. Meutim, iako su blii ehlis- sunnetu od rafidija, oni nisu ehlis sunnet, jer takoe imaju mnoge devijacije u svome vjerovanju. Glavna obiljeja iitske (rafidijske) akide Glavna obiljeja vjerovanja iija jesu: Tvrdnja da je Kuran iskrivljen i neautentian; Stavljanje Alije r.a. i njegovih potomaka ispred poslanika i meleka; Vrijeanje, psovanje i optuivanje za otpadnitvo i iskrivljivanje Kurana najboljih ljudi poslije Poslanika Muhammeda s.a.w.s. Ebu Bekra r.a. i Omera r.a.; Pripisivanje Aliji r.a. i imamima atributa koje samo Allah s.w.t. posjeduje, poput poznavanja gajba (skrivenog). Svako od ovih vjerovanja je zasebno nevjerstvo i otpadnitvo, a ta tek rei za njihovo objedinjenje, i jo mnogo toga to nismo naveli? alosno je to, i pored svega toga, neki dananji uenjaci, svjesno ili nesvjesno, razilaenje sa rafidijama (ijama) smatraju razilaenjem u sporednim stvarima, u stvarima u kojima je dozvoljen idtihad, i sl., i njihov mezheb, koji je pun otpadnitva i nevjerstva, svrstavaju meu priznate mezhebe velikana i Islamskog Ummeta: Ebu Hanife, Malika, afije i Ahmeda ibn Hanbela. Pozivaju jedinstvu sa njima, i stajanje u zajedniki saff protiv zajednikog neprijatelja. Kojeg li apsurda! Kako emo - 96 -

se ujediniti sa njima kada mi oboavamo Allaha, a oni svoje imame i voe? Ko ne vjeruje neka ode kod kabura njihovog velikog voe Homeinija i neka vidi ta je njihov ibadet; neka odu u Kerbelu, Nedef, ili u Medinu i vidi ta rade u mjesecima hadda najvie vremena provode molei se kaburovima.
(tekst Suprostavljanje Kuranu i Sunnetu je zabluda i otpadnitvo je objavljen u asopisuSaff, autor Semir Imamovi, dipl. Isl. prav.)

- 97 -

Odnos izmeu sunnija i iija

Mnogi muslimani koji su svjesni pogubnosti razilaenja i strahuju od toga, nasijeli su na prie iija o ujedinjenju mezheba. Mi moramo znati da su svi uenjaci ehlis sunneta proglasili iije - fatimije koje su osnovale svoju dravu tada u Egiptu kafirima. A mi danas kada kaemo da su iije nevjernici, to mnogima teko pada. Meutim, to je zato to ljudi ne poznaju sutinu svoje vjere, a pogotovo ne poznaju sutinu iizma. Pa kau: kako oni mogu biti kafiri kad klanjaju i izgovaraju ehadet, i okreu se prema Kibli? Neka se takvi zapitaju: a kako kjafiri mogu biti Ebu Bekr i Omer i Osman, i svi ashabi koji su im dali prisegu? To je vjerovanje iija, koje ih izvodi iz vjere. Onaj koji smatra ashabe kjafirima, kjafir je po tekstu Kurana. ene Poslanika s.a.w.s. su majke vjernika, po tekstu Kurana. A oni Aiu r.a. proklinju i potvaraju. I mi treba sad da priamo o zbliavanju mezheba. Svaki mumin koji smatra Aiu r.a. svojom majkom treba da osjeti ljubomoru prema svojoj vjeri, i da proziva one koji je psuju, i da se bori do zadnje kapi krvi protiv takvih. U suprotnom nije vjernik, i ona nije njegova majka. Kao to nije majka iijama. Ono to u startu zbunjuje i obmanjuje mnoge muslimane je to to se iije pozivaju na Aliju r.a. Zar neko moe biti na pogrenom putu ako slijedi plemenitog ashaba i halifu? Odgovor je da se ljudi esto pozivaju na nekoga, a rade sasvim suprotno od onoga to je radila i kako je postupala ta osoba. Najbolji primjer za to su krani. Oni se pozivaju na Isaa a.s. i kau da ga vole i slijede. A znamo da su - 98 -

nevjernici, jer Isa a.s. je pozivao Allahu i tewhidu, to je bio zadatak svih poslanika. Meutim krani ga smatraju za boga. A Isa e ih se odrei, slomiti krst njihovog taguta, i ubiti svinju. I Alija r.a. se odrekao iija. Kad je prvi put uo za takvo vjerovanje, okupio je tu zalutalu skupinu, iskopao veliki hendek, zapalio vatru i bacio ih je u nju. Meutim, tada su rekli da su jo sigurniji da je Alija boanstvo, jer samo bog kanjava vatrom. Vjerovanje rafidija bilo je tajno sve do treeg stoljea kad su zauzeli Egipat i Siriju i osnovali Fatimijsku drzavu. Tada su prvi put javno obznanili svoje vjerovanje i poeli pozivati u njega, a onima koji su prihvatali su davali visoke poloaje i funkcije. A ehlis sunnet su tlaili i proganjali. I bili su muslimani u toj dravi ono to su i danas u Iranu graani zadnjeg reda. I tada i u dananjem Iranu su se sprovodila isenja cijelih gradova od sunnija, ubijanja i zlostavljanja. I onda kada Allah s.w.t. uini da takvo mjesto razori zemljotres, neko se kod nas u Bosni sjeti da ali iije, i da organizuje da im se klanja denaza u odsustvu. Odgovorni e biti pred Allahom oni koji svjesno ili nesvjesno podravaju ovaj kufr, i na narod dre u zabludi po pitanju ove sekte koja proklinje nae prvake ashabe i nae majke, sa kojima su bili zadovoljni Allah i Njegov Poslanik s.a.w.s. Tu njihovu Fatimijsku dravu sruio je Salahuddin Ejjubi, zabranio je proslavljanje mevluda koje su oni uveli, protjeravi ih i zatvorivi El Azhar, koji su oni otvorili samo radi irenja tog iitskog mezheba. I Azhar nije radio vie od trideset godina, dok ga ponovo nisu sunnije otvorili i na njemu je poela nastava iz ispravnog vjerovanja ehlis sunneta wel demata. - 99 -

Bagdad je prvi put pao uz pomo vezira Abasijskog halife, koji je bio rafidija. Ovaj je izdajnik nagovorio vou mongolske vojske da ubije sedamsto najuglednijih uenjaka i vezira, a zatim i halifu i sedamnaest lanova njegove najue porodice. I tako e proi svaki sunnija koji povjeruje rafidijskim laovima i tukjaima. A jedan poznati rafidijski pjesnik koji je halifi posvjeivao najljepe hvalospjeve, istog trenutka kad su mongoli osvojili Bagdad poeo je pisati pjesme njihovom voi. Svjedoci smo da je i danas Bagdad tako pao, ulogom rafidija u zbivanjima u Iraku. I vidimo da se deava u istom danu, da na jednom kraju grada sunnije protestuju protiv amerike okupacije, a na drugom kraju iije protestuju protiv sunnija, a za podrku Americi. Jer su im bliski u vjerovanju. Ovima je Isa bog, ovima je Alija. I jedni i drugi imaju svoja naricanja i paganske obiaje, a mi nemamo nita ni sa jednima ni sa drugima. I odriemo ih se pred Allahom s.w.t. i pred ljudima. (iz predavanja Zablude iija, dipl. Prav. erijata
Nusret Imamovi)

Da bi bolje shvatili zablude i iskrivljeno vjerovanje ove sekte, na stranicama koje slijede emo opirnije razmotriti temelje akide iija, uporeujui ih sa ispravnim vjerovanjem ehlis-sunneta wel demaata.

- 100 -

1. Tewhid- Allahova s.w.t. jednoa

Muslimani vjeruju da je Allah s.w.t. Jedan i Svemogu, da mu niko nije ravan niti slian, niti postoji posrednik izmeu Njega i Njegovih robova. Vjeruju u sve ajete koji govore o Njegovim svojstvima bez ikakvog iskrivljivanja njihovih znaenja ili negiranja bilo ta od njih, ili poreenja sa ljudskim osobinama (Njemu nita nije slino A-ura, 11). Da je On poslao poslanike koje je zaduio da dostave Njegovu objavu, to su oni uinili bez tajenja bio ega od nje. Vjeruju da samo Allah s.w.t. zna gajb-nevidljivo. Da je zauzimanje kod Njega uslovljeno (''Ko se moe pred Njim zauzimati za nekoga bez doputenja Njegova'' El-Bekare, 255) i da se dova, zavjet, klanje rtve, i molba ne upuuje nikom drugom sem Njemu s.w.t. i da bilo ta od toga nije dozvoljeno uputiti bilo kome drugom. Da samo On posjeduje dobro i zlo i da niko pored Njega nita ne posjeduje i ne moe uraditi, bio on iv ili mrtav, i da su svim stvorenjima potrebne Njegove blagodati i milosti. Spoznaja Allaha s.w.t. je obavezna erijatom pomou Allahovih s.w.t. znakova i znamenja prije razuma. A nakon toga ovjek razmilja svojim razumom kako bi bio sigurniji i postojaniji u svojoj vjeri. iije svoje ubjeenje da je Allah s.w.t. Jedan mjeaju sa pojedinim stvarima koje su irk. Oni prizivaju Allahova s.w.t. stvorenja i upuuju dove ljudima mimo Njega i govore: ''O Alija, o Husejne, o Zejneb'' i sl.. Daju zavjet i kolju kurbane u ime drugih mimo Allaha s.w.t. Trae od umrlih da im ispune njihove elje, i oni imaju dosta dova i kasida koje to - 101 -

potvruju. Oni sve to smatraju ibadetom i vjeruju da su njihovi imami nepogreivi, da oni znaju gajb i da oni imaju utjecaja na kretanja u svemiru. i'iti su inovirali tesavuf kako bi ova iskrivljena shvatanja zasadili i meu sljedbenike sunizma. Oni tvrde da evlije kutbovi autoritativne linosti i ehli bejt imaju posebnu mo. Oni su svojim sljedbenicima potvrdili postojanje stalea u vjeri, i da se ta odlika prenosi na njihovu djecu nasljedstvom. Sve to nema nikakve osnove u vjeri. Spoznaja Allaha delle a'nuhu je po njima razumska obaveza a ne erijatska, i ono to je dolo u Kur'anu je samo potvrda zakljuka razuma, i nita novo razumu nepoznato.

- 102 -

2.

Odnos iija prema asnom Kur'anu

Svi muslimani, u prolosti i danas, jednoglasni su na uvjerenju o autentinosti Kurana. Oni vjeruju u svaki njegov harf i vjeruju da je on Allahov s.w.t. govor koji nije nastao i nije stvoren, i da neistina nikako ne moe doprijeti do njega. I on (Kuran) je prvi izvor cjelokupnog vjerovanja muslimana. Allah s.w.t. nas je obavijestio u mnogim ajetima da Kuran niko ne moze da izmjeni, i da e On s.w.t. bdijeti nad njim do Sudnjega Dana. Ouvanost (cjelovitost) Kurana od bilo kakve promjene i izvrtanja jeste akida ehlis-sunneta na kojoj su potpuno saglasni. Meutim, mi emo ovdje navesti svjedoenja objektivnih nemuslimana, a posebno pisaca i istoriara. Svjedoenja nemuslimana o autentinosti Kurana Nije prolo ni etvrt vijeka nakon Muhammedove s.a.w.s. smrti a ve su nastale estoke svae i pojavile su se grupacije (sekte). Osman r.a. je otiao kao rtva tih nereda. Ove podjele nisu nikad prestale. Meutim, Kuran je ostao kao jedina knjiga ovim skupinama. Oslanjanje svih ovih skupina na ovu Knjigu je dokaz da je ova Knjiga koja je danas meu nama, ta ista knjiga ije je sabiranje i pisanje naredio halifa, a kome je uinjena nepravda. Moda je to jedina knjiga na dunjaluku iji je tekst tokom hiljadu i dvjesta godina ostao sauvan od izvrtanja.
(Britanska enciklopedija, naslov: El-Kuran)

- 103 -

Lane Pool kae: Najvie ime se odlikuje Kuran je to to nema nikakve sumnje u njegovu originalnost. Svaki harf koga itamo danas je pouzdan, i vidimo da on nije pretrpio bilo kakvu promjenu tokom trinaest vijekova.
(Selections from the Quran, p.c.)

Basovorth Smith kae: Ova je knjiga svojom originalnou, autentinou i raznovrsnou, je bez premca, tako da nema ozbiljnog ovjeka koji moe posumnjati u njenu istinitost. (Basovorth, op. Cit. str. 22.) Prof. Arnold kae: Tekstovi Kurana su uistinu rijei koje je izgovorio Poslanik Muhammed. (Islamic Faith, str. 9.)

Akida sekte iija u pogledu asnog Kurana Pripadnici ove sekte su uvjereni da je Kuran izvrnut i gotovo da su na tome svi sloni. Nuri Tabersi je napisao posebnu knjigu na temu dokaz izvrtanja Kurana i nazvao ju je Faslul-hitabi fi isbati tahrifi Kitabi Rabbil-erbab. U ovoj knjizi on navodi da ima vie od dvije hiljade predaja od iitskih bezgrenih imama koje potvruju iskrivljavanje Kurana u svim oblicima. Ulema iija iznosi govor i pisanje iz vremena Bakira Medlisija, koji se smatra peatom muhaddisa ove sekte i tumaem mezheba iija u desetom i jedanaestom vijeku po hidri. On kae da sadanji Kuran nije posve lien iskrivljavanja i promjene, oduzimanja i dodavanja.

- 104 -

Danas, voa revolucije u Iranu i osniva onoga to oni zovu Islamska vlast i Zamjenik odsutnog imama Homeini, u svojoj knjizi Keful-erar (otkrovljenje tajni), plemenite ashabe predstavlja kao oboavatelje dunjaluka, one koji su izvrnuli plemeniti Kuran, i konano one koji su nevjernici. On kae: Njima (ashabima) su jedina preokupacija bili dunjaluk i zadobijanje vlasti bez Islama i Kurana. Oni su Kuran uzeli iskljuivo kao sredstvo za ostvarivanje njihovih pokvarenih namjera. Lako im je bilo izbaciti te ajete iz Allahove Knjige, koji su nedvosmisleno upuivali na hilafet Alije ibn Ebi-Taliba r.a. i na vostvo imama, da iskrive nebesku Knjigu i da zauvijek udalje Kuran od pogleda ljudi. Ta ljaga na Kuran i muslimane ostae do Sudnjeg Dana. Sumnja iskrivljavanja koja se upuuje idovima kranima apsolutno je utemeljena kod njih (ashaba).
(Keful-erar, str. 114)

Na drugom mjestu kae: Ako se pretpostavi da je Kuran ve odredio ime imama. Odakle da izvuemo zakljuak da se meu muslimanima nije dogodio rascjep? To je zato jer su oni koji su se prilijepili uz vjeru Poslanika s.a.w.s. dugi niz godina, to inili iz poude prema vlasti. Na tom putu pravili su zavjere i okupljali se dui period, te nisu mogli potpuno odustati od njihovih ciljeva i posvetiti se izvravanju Kuranskih naredbi. Nisu zapostavili nijednu obmanu na putu realizacije svoga cilja.
(Ibid, str. 113-114)

- 105 -

Rafidijski komentator Kurana Haim el-Behrani veli: Meni je potpuna jasna i ispravna konstatacija da je Kuran potvoren i izmiljen. Do tog zakljuka sam doao nakon detaljnog praenja i izuavanja predaja. Mogu slobodno izrei sljedei sud: Vjerovati u takvo neto nuno proizilazi iz iitskog mezheba, i da je to bio najvei cilj nasilnog uzurpiranja hilafeta (od strane Ebu Bekra, Omera i Osmana), pa dobro razmisli o tome!
(El-Burhan fi tefsiril-Kuran, 49.)

U Usulul-Kafi koji se smatra najpouzdanijom knjigom kod rafidija (iija) navode se primjeri za mjesta u Kuranu iz kojih su izbaeni ajeti i u kojima su se dogodila oteenja. U ovim sumnjienjima su otili toliko daleko da tvrde da su dvije treine Kurana izbaene i unitene, a broj njegovih ajeta je navodno bio sedamdeset hiljada. (Usulul-Kafi, str. 271.) Rezultat ovakvog vjerovanja kod iija jeste da oni ne pridaju vanost Kuranu, niti se za njega praktino vezuju. Ta Knjiga u kojoj su Allahove s.w.t. rijei, u Ummetu Muhammeda s.a.w.s. ui se i ita, i broj hafiza Kurana premauje stotine hiljada. Ova je Knjiga prisutna u svakom selu, zaseoku i kui. Ono to je optepoznato jeste da meu iijama nema hafiza Kurana, a to je rezultat mentaliteta koji podstie sumnje u njegovu autentinost. Oni su uvjereni da je original Kurana ono to je sabrao Alija r.a. On se nalazi kod odsutnog imama i razlikuje se od ovog postojeeg Kurana. Neki njihovi imami kau:

- 106 -

Mi imamo Fatimin Mushaf i on je tri puta vei od ovog postojeeg Kurana. (Ibid) O toj knjizi kau u jednoj predaji: Uzvieni Allah je, nakon to je usmrtio Muhammeda s.a.w.s, slao meleka koji je dolazio Fatimi r.a. i donosio joj objavu. Pa je uao jednog dana Alija r.a. pa mu se ona poalila kako joj dolazi melek, pa je upitao: ta ti govori? Pa mu je odgovorila: Kad doe melek, ti sjedi kraj mene i pii. Tako da je Alija napisao svojom rukom poseban mushaf, knjigu mimo one koja je objavljena Muhammedu s.a.w.s. Za taj mushaf kau: U njemu nema nita od halala niti harama, ali u njemu se nalazi znanje od onoga to e se desiti u budunosti. Allahov Poslanik Muhammed s.a.w.s. nije znao ta e se desiti u budunosti, osim onoga o emu ga je Uzvieni obavijestio. Reci: ja ne mogu ni samom sebi neku korist pribaviti, ni od sebe kakvu stetu otkloniti; biva onako kako Allah hoce. A da znam pronicati u tajne, stekao bih mnoga dobra, a zlo bi bilo daleko od mene (Al-Araf, 188) Pa ako on nije znao gajb, kako onda da Fatima r.a. dobije mushaf u kome se nalazi znanje ta e se desiti, a znamo da je Kuran poslijednja objava od Allaha s.w.t.a.? Glasi predaja u El-Kafi: Rekao je Dafer Saddik (ovjek na koga su mnogo slagali, a koji je bio imam sunneta, uenjak i uenik Ebu-Hanife) : Mi posjedujemo mushaf od Fatime! Neko je upitao: A ta - 107 -

je to mushaf od Fatime? Rekao je: Na mushaf je tri puta vei od vaeg Kurana, u njemu se ne nalazi ni jedan harf iz vaeg Kurana! (El-Kulejni, Kafi str. 236) to se tie Kurana koji je objavljen Allahovom Poslaniku Muhammedu s.a.w.s oni kau sljedee: Ovaj Kuran nije dokaz, osim sa podupiraem, a podupira je (kau) Alija, i imami. Ovo takoe navodi Kulejni u istoj knjizi. Osim toga to ovako govore o asnom Kuranu, imaju i njegovo posebno tumaenje tzv. ezoterini tefsir. A to znai, da svaki ajet u Kuranu po vjerovanju iija ima vanjsko znaenje, dok unutranje znaenje znaju samo njihovi imami, dok su to kod sufija ejhovi. Tako u svojim knjigama navode kako su prokomentarisani pojedini ajeti. Navodi se komentar ajeta: Allah vam nareuje da zakoljete kravu(El-Bekare, 67) rijei koje su dole Musau a.s. da zakolju kravu, iije kau da ovdje krava znai - Aia r.a. I govore da je Allah naredio da zakolju Aiu. Zatim ajet: Allah je u svakom vremenu slao Poslanika koji je pozivao u oboavanje Allaha a klonio se taguta(En-Nahl, 36) tumae da se treba kloniti Ebu-Bekra. Za ajet: i ne idite stopama ejtanovim (El-Bekare, 208). kau - nemojte slijediti vladavinu i hilafet Ebu-Bekra i Omera r.a. Jo kau da je u suri Al Inirah postojao ajet koji je glasio i uinili smo Aliju tvojim zetom. Kau uenjaci da je ovo upeatljivi dokaz njihovog neznanja, - 108 -

jer je sura Al Inirah objavljena jo u Mekki, daleko prije nego to je Alija r.a. oenio Fatimu. Za ajet proklete bile dvije ruke Ebu Lehebove u suri Al Lahab, kau da su te dvije ruke Ebu Bekr i Omer.

- 109 -

3. Hadis
Hadis je kod Sunnija drugi izvor Islama i tuma Kur'ana, i nije dozvoljeno raditi suprotno ni jednom hadisu koji se vjerodostojno prenosi od Poslanika s.a.w.s. Po pitanju ocjene vjerodostojnosti hadisa koriste se poznata pravila koja su odredili islamski alimi, najvei strunjaci u nauci poznatoj pod imenom ''Mustalehul hadis''. Na osnovu tih pravila se prouava lanac prenosilaca bez ikakve razlike izmeu mukarca i ene, jedini kriterij je svjedoanstvo pravednih ljudi o njihovoj iskrenosti. Za svakog prenosioca se zna kada je ivio, broj vjerodostojnih hadisa koje je on prenio i broj hadisa koje on prenosi a koji nisu zadovoljili ustanovljene kriterije. Sve se to sakupilo kao rezultat najveeg naunog truda u istoriji uopte. iije meutim, priznaju samo hadise koji se pripisuju porodici Poslanika s.a.w.s. i poneke hadise pojedinaca od ashaba koji su bili na Alijinoj r.a. strani u njegovim politikim sukobima, a sve to je mimo toga odbacuju. Koriste se i argumentiraju esto izmiljenim predajama, u kojima kao prenosioce navode asne ashabe koje pripisuju svom pravcu, a oni su od toga isti, radijallahu anhum. iije uopte ne pridaju vanost vjerodostojnosti lanca prenosioca, niti u tome koriste naunu metodu. Oni veoma esto kau, na primjer: ''Prenosi se od Muhammeda bin Isma'ila koji prenosi od nekih naih ashaba koji, opet, prenose od jednog ovjeka da je rekao...'' Njihove knjige su prepune desetine hiljada hadisa iju vjerodostojnost je nemogue utvrditi. A oni su na njima sagradili svoju vjeru. Na taj nain su oni zanijekali vie od tri etvrtine hadisa Poslanika saws i ovo je jedna od najvanijih taaka razlaza izmeu njih i - 110 -

ehlis-sunneta wel demata. U El Kafi, koja je kod iija ono to je kod sunnija Sahihul Buhari, ima oko 16.000 hadisa, sve redom izmiljenih. Kae ejhul-Islam Ibn Tejmijje: Kod veine novotara ono to odgovara njihovim miljenjima i strastima biva istinom kod njih, ak i ako je hadis izmiljen i pripisan Poslaniku s.a.w.s. Ono to je suprotno njihovom miljenju odbijaju, za razliku od ehlis-sunneta i uenjaka Ummeta kojima je cilj da slijede Poslanika s.a.w.s. i da primjenjuju njegov Sunnet, i da djeluju na osnovu erijata. Veina ovih novotara ne temelji svoje stavove na Kuranu i Sunnetu, niti na konsenzusu predhodnika Ummeta, nego na osnovu onoga to vide i uju od natprirodnih pojava, iako su neke istinite a neke lane.
(Ibn Tejmijje, Velianstveno pravilo u razlikovanju izmeu ibadeta slijedbenika Islama i imana i ibadeta slijedbenika idolopoklonika i licemjera)

- 111 -

4. erijat i Hakikat
Sunnije smatraju da je erijat ujedno i hakikat, i da Poslanik sallallahu alejhi ve sellem nije nita sakrio od svog Ummeta. Da nije ostavio nita od dobra, a da nas na njega nije uputio, niti bilo ta od zla, a da nas na njega nije upozorio. Kae Allah s.w.t.: ''Danas sam vam upotpunio vau vjeru'' (El-Maide, 3.), a znamo da su izvori vjere Kur'an i Sunnet, te oni nisu u potrebi ni za kakvom dopunom. Nain rada, ibadeta i komuniciranja sa Allahom s.w.t. je potpuno jasan i nije potrebno nikakvo posrednitvo. Jedino Allah s.w.t. zna pravu istinu (hakikat) o svojim robovima (stanje njihova srca) i niko od njih to nije u stanju saznati. Od svakog ovjeka se prihvata i odbija miljenje, osim Poslanika s.a.w.s, koji je sauvan od grijeha, jedino smo od njega duni prihvatiti sve to kae u stvarima vjere. iije smatraju da erijat predstavlja propise sa kojima je doao Poslanik s.a.w.s., i da se oni odnose samo na obian narod i neuke ljude. A hakikat ili posebno znanje o Allahu s.w.t. ne poznaje niko osim njihovih imama, koji znanje o hakikatu zadobijaju nasljedno sa generacije na generaciju, i ono ostaje tajnom kod njih. Oni vjeruju da su njihovi imami nepogreivi i da sve to ine ili kau predstavlja zakonerijat, da je sve to oni ine dozvoljeno i da se veza sa Allahom ne moe uspostaviti izuzev preko posrednika (preko njihovih imama). Stoga oni olahko imame nazivaju titulama u kojima primjetno pretjerivanje kao to je poznato da kau: Velijjullah (Allahov miljenik), Babullah (Allahova vrata), El-Ma'sum (Nepogreivi), - 112 -

Huddetullah (Allahov Kae Kulejni u El-Kafiju:

dokaz)

sl..

Rekao je Dafer: Ono sa ime je Alija doao prihvatam i uzimam, a ono to je on zabranio ostavljam i odbacujem. Dobro kojeg je Muhammed, ostvario, ostvario je i Alija. Muhammed, i njegova porodica imaju prednost nad svim Allahovim stvorenjima. Onaj ko neto doda na propise kojima je Alija pozivao, kao da je dodao na Allahove i Poslanikove propise. Onaj ko od Alije odbaci malu ili veliku stvar na jednakom je stepenu sa onim koji Allahu irk ini. On je bio predvodnik svih vjernika, Allahova vrata, preko kojih se jedino moe doi do Njega. On je Allahov put i ko, pored njega, bude slijedio neki drugi put, propao je. Isto to vai i za predvodnike upute (imame) koji su ga naslijedili, jedan za drugim, Allah ih je uino vrstim zemaljskim temeljima koji uvaju njene stanovnike od potresa zablude, vrstim dokazom protiv svih njenih stanovnika, onih koji su umrli, i koji su jo ivi. Kau da je Alija ibn Ebi Talib r.a. govorio:
(El-Kafi, 196., 197.)

Ja sam Allahov dodijeljitelj Denneta i Dehennema, najvei rastavlja istine od neistine. Sve to su meleci i Dibril pritvrdili Muhammedu, pritvrdili su i meni. Noen sam na Allahovoj nosiljci na kojoj je i Muhammed noen. Poslanik e biti pozvan na Sudnjem Danu i odjeven, a i ja u biti pozvan i odjeven. Date su mi osobine i svojstva koja nikome prije mene nisu data. Poznati su mi smrtni asovi, i asovi zbivanja nevolja. Nita od onoga to se prije mene zbilo nije promaklo mome znanju.

- 113 -

5. Fikh
Sunnije se precizno pridravaju propisa Kur'ana. Te propise pojanjavaju rijei i djela Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, koja se jednim imenom nazivaju Sunnet, zatim rijei ashaba i tabi'ina koje se uzimaju mjerodavne zato to su oni vremenski najblii Poslaniku s.a.w.s., i to su bili najdosljedniji i najustrajniji u podnoenju svih iskuenja zajedno s njim. Niko nema pravo da bilo to uvodi u ovu vjeru nakon to ju je Uzvieni Allah upotpunio. A po pitanju detaljnijeg razumjevanja, rjeenja novonastalih problema i vaganja veeg interesa, konsultuje se pouzdana muslimanska ulema, i njihovo miljenje s prihvata samo ako je u granicama Kur'ana i Sunneta. iije se oslanjaju na svoje posebne izvore koje pripisuju svojim imamima (koje su poimenice i pojedinano odredili i imenovali) i u kojima su na poseban nain protumaili pojedine Kur'anske ajete i svjesno napisali ono to odgovara njihovom iskrivljenom vjerovanju. Oni smatraju da njihovi nepogrijeivi imami mudtehidi imaju pravo na uvoenje novih propisa, pa su tako izmjenili propise u vezi sa sljedeim stvarima: a) Ezan i njegov tekst, vrijeme i nain obavljanja namaza. b)Vrijeme posta i mrenja. c) Hadski obredi i nain posjete Medini d) Pojedini propisi vezani za zekat i nain njegove raspodjele i utroka.

- 114 -

e) Nasljedno pravo. Oni uvijek nastoje da rade suprotno Ehli Sunnetu i da poveavaju polje i oblike razliitosti sa njima.

Na slici su iije u gradu Kerbela, gdje izvravaju ceremonije svoga (iijskog a ne muslimanskog) Hadda

- 115 -

6. Vjerovanje iija u pogledu Ashaba radijallahu anhum

Sunnije cijene i potuju sve ashabe i prilikom spomena bio kojeg od njih kau: ''Radijallahu 'anhu'' (Allah bio zadovoljan s njim). Nesuglasice koje su se meu njima desile shvataju kao njihov lini idtihad koji su uradili sa najboljom namjerom i to je stvar prolosti. Nama nije dozvoljeno da na osnovu njih gradimo mrnju . Naprotiv, o njima je Allah s.w.t. kazao bolje nego o bilo kakvoj skupini ljudi i na vie mjesta u Kur'anu ih pohvalio. Neke od njih je pojedinano odbranio od optubi koje su im bile pripisivane, te poslije svega toga nikome nije dozvoljeno da ih za bilo to optuuje, niti u tome ima bilo kakve koristi. Rafidije-iije smatraju da su se ashabi odmentuli i postali nevjernici nakon smrti Poslanika s.a.w.s., izuzev manjine njih iji broj ne prelazi broj prstiju na rukama. Oni Aliji r.a. pripisuju posebno mjesto. Jedni smatraju da je Poslanik s.a.w.s. jo za svoga ivota oporuio da ga on naslijedi nakon njegove smrti, drugi ga smatraju poslanikom, a trei bogom. i na muslimane gledaju shodno njihovom odnosu prema Aliji r.a. Pa onaj ko je izabran za halifu prije njega je zalim ili kafir a onaj ko se nije sloio sa njime u njegovim stavovima je zalim ili kafir ili fasik. Isti je sluaj i sa onima koji se nisu sloili sa njegovim potomcima. Zbog toga su stvorili veliku prepreku neprijateljstva i potvore u istoriji Islama, i i'izam postaje idejnim pravcem koji gaji ove tetne tendencije iz generacije u generaciju. Ono to zastupaju iije u pogledu dawetskog truda i edukativnog truda Poslanika s.a.w.s, jeste da je - 116 -

njegova misija dozivjela potpuni neuspjeh. Pripisuju mu potpuni krah, kakav nije doivio bilo koji reformator ili odgojitelj, a kamoli jedan Allahov Poslanik. Smatraju da svi silni napori koje je Muhammed s.a.w.s uloio tokom dvadeset i tri godine nisu urodili plodom osim kod tri ili etiri osobe (zavisno od razliitih predaja), koje su ostale privrene Islamu i poslije smrti Poslanika s.a.w.s. Po njima, svi ostali su odmah po njegovoj smrti prekinuli svoju vezu sa Islamom. U knjizi El-damiul Kafi, koju iije smatraju svojom najvjerodostojnijom knjigom stoji predaja od Ebu-Dafera u kojoj se kae: Nakon Poslanika svi su ljudi postali murtedi (otpadnici od vjere) osim trojice! Rekoh: Ko su ta trojica? Mikdad ibnul-Esved, Ebu-Zerr el-Gafari i Selman el-Farisi, odgovori on.
(Furuul-kafi, III poglavlje Kitabur-revda str. 115, izdanje Lucknov. Iz konteksta druge predaje razumije se da je etvrti medju ovima Ammar ibn Jasir).

Rekao je Bakir el-Medlisi: Poslanik, je rekao: Alija je moj zastupnik, oporuenik i halifa poslije mene. Meutim, njegovi ashabi su uradili ono to je uradio Musaov narod: prihvatili su se teleta i Samirijje, mislim na Ebu Bekra i Omera. Munafici su nasilno oduzeli hilafet iz Alijinih ruku. No, nisu se kod toga zaustavili, nego su pristupili Allahovoj Knjizi, izmjenili je, iskrivili, i uradili sa njom ta su god htjeli.
(Hajatul-kulub,554.)

- 117 -

U jednoj drugoj predaji, takodje od Dafera Sadika navode da je Poslanik s.a.w.s. ustao na dan Gadira, a pokraj njega je bilo sedam munafika. Oni su: Ebu-Bekr, Omer, Abdurahman ibn Awf, Sad ibn EbiVekkas, Ebu-Ubejde, Salim Ebu-Huzejfe, Mugire ibn Sube radijalahuanhum (iije kazu lanetullahi alejhi). Dalje kae u predaji da je rekao Omer r.a: Zar ne vidite oi Poslanika, kao da su oi budale! Jasno kau da je Omer to rekao za Poslanika s.a.w.s. Zatim je kau doao Dibril, i obavijestio Poslanika s.a.w.s. ta je Omer rekao, pa se Omer izvinjavao, meutim objavljen je ajet: Zaklinjae se Allahom da nisu rekli, ali su rekli (rijei kufra) (Tevba, 74). Na taj nain je Omer r.a. po njihovom vjerovanju izaao iz vjere. Rekao je El-Kummi (umro 381 h.g.): Allah nijednog Poslanika nije poslao a da u njegovom narodu nije dao dvojicu ejtana koji e ga uznemiravati(...). Dvojica ejtana koji su uznemiravali Poslanika su Ebu Bekr i Omer.
(Tefsirul-kummij, 1/214, tamparija Nedef, Irak, 1386 h.g.)

iije kau da e njihov Mehdi (imam koga ekaju) doi do kabura Ebu Bekra i Omera, pa e ih proivjeti. Pa e ih bievati, a zatim razapeti. Zatim e ih ubiti, pa zatim opet proivjeti i tako hiljadu puta. Pogledajte djeije mate i mrnje. A sve zbog toga to su Ebu Bekr i Omer slomili njihovu predislamsku dravu i njihovu vatropokloniku vjeru. Zatim e doi do kabura Poslanika s.a.w.s. i oivjeti ga, pa e mu ovaj dati prisegu. A zatim e oivjeti sve poslanike pa e mu i oni dati prisegu. I kae jedan islamski uenjak komentariui ove bajke i izmiljotine iija dobro je da nee i nas proivjeti pa da mu i mi dajemo prisegu.

- 118 -

(Dipl. prav. erijata Nusret Imamovi, predavanje Zabluda iija)

Husejn ibn Abdus-Samed el-Amili dijeli ashabe u tri skupine: prva, ashabi ija je pravednost poznata, kao to su Selman el-Farisi, Mikdad ibnul-Esved i svi oni koji nisu odstupili ni jedan pedalj od ehlul-bejta; druga, ashabi koji su poznati po grijehu i nevjerstvu, kao to su Ebu Bekr, Omer, Osman, Aia i drugi; trea, ashabi za koje ne znamo nita.
(Vusulul-ahjar ila usulil-ahbar:78,79,81,82,84,94,162.)

Kae njihov ejh Niametullah El-Dezairi: Mi se sa njima (misli na ehli sunnet wel demat) ne moemo sloiti na jednom Bogu, niti na jednom poslaniku, niti na jednom imamu. Zbog ega? Zato to oni govore da je njihov Gospodar Onaj koji je Poslao Muhammeda s.a.w.s., iji je namjesnik iza njega doao Ebu Bekr, a onaj Gospodar koji je poslao Poslanika iji je naslijednik Ebu Bekr nije na Gospodar, niti je taj Poslanik na Poslanik, niti je taj halifa nas halifa. Mrnja iija prema plemenitim ashabima r.a. se najbolje vidi u tome to su uzeli dan ubistva Omera ibn Hattaba r.a. (9 rebiul evel) kao dravni praznik da ga veliaju i slave u Iranu. I taj je praznik nazvan po imenu ubice Omera r.a. Tog ovjeka nazivaju svojim imamom, hrabrim u vjeri. To je zato to je Omer r.a. osvojio njihovu dravu Perziju, tako da je ostala zavist. Ali nisu se nikad mogli otvoreno boriti protiv Omera, pa

- 119 -

su prividno uli u Islam, sa ciljem sijanja smutnje. Tako je dolo i do ideje o navodnom otimanju hilafeta od Alije r.a. Ehli sunnet voli Aliju ibn Ebi-Taliba, voli i Fatimu, voli porodicu Poslanika s.a.w.s., to je naa akida, nae vjerovanje. Ali vjerujemo da je Ebu-Bekr bolji od Alije r.a., i Omer r.a. i Osman r.a., a na etvrtom mjestu je Alija ibn Ebi-Talib. I da je Allahov Poslanik s.a.w.s. naredio da na prvom mjestu volimo Aliju r.a. mi bismo ga voljeli, sluali bi Poslanika s.a.w.s. Meutim Allahov Poslanik s.a.w.s. nam je naredio ovako, i na ovome je Ummet jedinstven.
(Prof. Samir Avdi, predavanje iizam na vagi Kurana i Sunneta)

Onako kako ehli-sunnet ui jutarnje i none zikrove koji su zabiljeeni od Allahovog Poslanika s.a.w.s., iije imaju knjiice sa dovama u kojima je sastavljeno psovanje ashaba, proklinjanja jutrom i navee. I kau da se na taj nacin pribliavaju Allahu s.w.t. Ove njihove knjiice sam vidio svojim oima u Medini.
(Prof. Samir Avdi, predavanje iizam na vagi Kurana i Sunneta)

U slijedeoj njihovoj predaji se jasno navodi potvora na Aiu r.a. U svom tefsiru kau da se Kuranski primjeri onih koji ne vjeruju, ene Nuha a.s i ene Luta a.s., odnose na majke vjernika Aiu i Hafsu. Da su one otile u kufr kao Nuhova i Lutova ena. Kae Ibn Kethir rahmetullahi alejhi: Stav cjelokupne islamske uleme, da onaj ko bude opsovao Aiu r.a. i bude je potvorio za blud, nakon onoga to je dolo u Kuranu, u suri En-Nur on je nevjernik, zato to se jasno suprostavlja Kuranu! (Tefsir Ibn Kethir)

- 120 -

Neshvatljivo je da neko psuje i proklinje najbolje ljude iz ovoga Ummeta. Kako se moe u to povjerovati, kad Uzvieni Allah kae za generaciju ashaba: Vi ste najbolja skupina koja je ikad dola na zemlju, nareujete dobro i odvraate od zla Kako se moe povjerovati u te bljuvotine kad je Allah s.w.t. u Kuranu u koga vjeruju muslimani, rekao da je zadovoljan njima (muhadirima i ensarijama), i da su oni zadovoljni Njime? I obeao im je Dennet, i posvjedoio im je Svoje zadovoljstvo njima, poslije kojeg se vie nikad nee rasrditi na njih! Najbolja generacija ikada, jesu drugovi Muhammeda s.a.w.s.! A on je rekao: Nemojte psovati moje ashabe. Zato to su oni uzeli veliki udio u irenju Islama, u zatiti Allahovog Poslanika s.a.w.s. Oni su sauvali Allahovu vjeru, i da nije bilo njih, da li bi mi shvatili Islam i Allaha s.w.t.? Od Ebu Hurejre r.a. se prenosi da je Allahov Poslanik s.a.w.s. rekao: Nemojte psovati moje ashabe! Nemojte psovati moje ashabe, jer Tako mi Onoga u ijoj je ruci moja dua, da neko od vas potroi zlata koliko brdo Uhud, ne bi time postigao ni pregrt nekoga od njih, niti polovinu toga! (Muslim) Kae imam Kurtubi u svome tefsiru: Svako ko bude opsovao i optuio Aiu r.a. za ono od ega je Allah s.w.t. oistio, on je zanijekao Allaha i on je nevjernik!
(Ali Imran, 110)

- 121 -

Utbe ibn Abdullah El-Hemedani El-Kadi kae da je u njegovom prisustvu neki ovjek spomenuo Aiu r.a. runim spomenom razvrata. Odgovorio je: Allahu se utjeem, ovaj ovjek vrijea Allahovog Poslanika s.a.w.s.! Zar nije Allah rekao u Kuranu: Nevaljale ene su za nevaljale mukarce(En-Nur 26), pa ako je Aia r.a. razvratna, onda je i Poslanik s.a.w.s. razvratan. Taj koji je to rekao je nevjernik! Izvrite nad njim smrtnu kaznu! I kazna je izvrena.
(erh ittiqad Ehlis Sunnet wel demat, imam El-Lalikai, 2402)

Vjerovanje iija da je Allahova volja bila da Alija bude halifa poslije Poslanika saws, ali da to nisu dozvolili Ebu Bekr i Omer, je kontradiktorno i smijeno. Pa zar Allah swta nije moan da uini Aliju halifom ako to eli? Zatim, ako su njihovi imami nepogreivi, zato je sam Alija r.a. dao prisegu Ebu Bekru, Omeru i Osmanu r.a? Kako je smio da uini takav grijeh, ako su Allah i Njegov Poslanik saws naredili da on bude halifa? Kako prenose sami u svojim knjigama da je Alija r.a. klanjao pet dnevnih namaza za Ebu Bekrom? Kako iije opravdavaju ovo? Kau tukja. Bojao se Alija r.a. pa se morao pretvarati. Pa zar to nije onaj isti Alija o kome govore udesa. Bio je najjai i najhrabriji. Kau kad je Alija izazvao onog idova na Hajberu na dvoboj, raspolutio je i njega i sedam zemalja, i doao do rogova bika koji nosi tih sedam zemalja. I da se nije poturio Dibril, raspolutio bi itav dunjaluk. I odsjeko je kau Dibrilu pola krila. I za tog istog Aliju govore da se bojao Omera. Nepojmljivo i kontradiktorno. Pa kako je mogue da Alija r.a. nije prihvatio Ebu Bekra i Omera, a bio je kadija u vrijeme hilafeta i jednog i drugog.

- 122 -

Istina o plemenitim ashabima radijallahu anhum

Od Imrana ibn Husejna r.a. se prenosi da je Allahov Poslanik s.a.w.s. rekao: Najbolja vam je ova moja generacija, zatim oni koji slijede, potom oni iza njih! (Muslim) Rekao je Allahov Poslanik s.a.w.s.: Najpovjerljiviji koji se sa mnom druio i ko me najobilnije materijalno pomagao bio je Ebu Bekr, i da sam sebi ikoga uzeo za halila, uzeo bih Ebu Bekra! No, ostaje bratstvo u Islamu. U damiji zasigurno nee ostati praznina, osim one koja ostane iza Ebu Bekra. (Muslim) Allahov Poslanik s.a.w.s. je posvjedoio da je Ebu Bekr dostigao najvei i najpotpuniji iman od svih ljudi. Ako bi se izvagao iman Ebu Bekra sa imanom cijelog Ummeta, prevagnuo bi iman Ebu Bekra.
(Imam Ahmed Musned, 5\259)

Ibn Saad biljei predaju od Bistama b. Muslima, koji kae: Boiji Poslanik s.a.w.s. rekao je Ebu Bekru i Omeru: Neka se poslije mene niko ne imenuje zapovjednikom nad vama dvojicom! Ibn Asakir biljei predaju od Enesa, koja se prenosi od samoga Poslanika s.a.w.s. (merfuan), u

- 123 -

kojoj stoji: Ljubav prema Ebu Bekru i Omeru jest iman, a mrziti ih je kufr!. Ibn Hiam prenosi od Hasana el-Basrija da je EbuBekr, nakon to mu je Poslanik s.a.w.s. opisao BejtulMakdis u Jerusalimu,, kazao: Istinu si rekao, i svjedoim da si ti Boiji Poslanik! Kad god bi mu bilo spomenuto neto od njega on bi rekao: Istinu si rekao, i svjedoim da si ti Boiji Poslanik! Kad je Poslanik s.a.w.s. zavrio, ree: Ti si Ebu-Bekre, Es-Siddik (Istinoljubivi), i tada ga je tako nazvao.
(Es-Siretun-nebevijje, Ibn Hisam, 2\34)

Kae majka vjernika Aia r.a.: Ebu Bekr je umro, ne ostavivi dinara ni dirhema, jer je sav imetak utroio za dobro muslimana.
(Imam Ahmed Kitabu-zuhd, str. 113)

Upitan je Allahov Poslanik s.a.w.s., koja mu je od njegovih ena najdraa, pa je odgovorio: Aia. Upitan je : A meu mukarcima? Njen otac, odgovori on. A ko poslije njega? Omer ibn Hattab, ree Allahov Poslanik s.a.w.s.
(Buhari, Muslim, Tirmizi, od Amra b. el-Asa r.a.)

Nadimak Omera ibn Hattaba r.a. bio je El-Faruk (onaj koji rastavlja istinu od lai). Rekao je Muhammed s.a.w.s.: Zaista je Allah podario Omeru da govori istinu i udahnuo ju je u njegovo srce. On je ElFaruk kojim je Allah rastavio istinu od neistine.
(Tabekat, od Ibn Sada, 3\270)

- 124 -

Allahov Poslanik s.a.w.s. je rekao Omeru r.a.: Tako mi onoga u ijoj je ruci moja dua, kada bi ejtan naiao putem kojim ti ide izabrao bi drugi put. (Sahihul-Buhari, 7\41) Nadimak Osmana r.a. bio je Zun-Nurejni(vlasnik dva svijetla), zbog toga to je oenio dvije kerke Allahovog Poslanika s.a.w.s., prvo Rukajju koja je umrla ubrzo nakon bitke na Bedru, a zatim Ummu Kulsum koja je umrla za ivota svoga oca. Rekao je Allahov Poslanik s.a.w.s.: Da imam treu ker, udao bih je za Osmana. (Tabekat, od Ibn Sada, 3\56) Rekao je Muhammed s.a.w.s. majci vjernika Aii radijallahu anha: Tri noi sam te sanjao: dovodio mi te melek zaogrnutu u skupocjenu svilu i govorio mi: - Ovo ti je ena! Ja sam otkrivao lice te ene i to si bila ti pa sam govorio: -Ako je ovo od Allaha, on e to i realizovati! (Muslim) Rekao je Muhammed s.a.w.s.: Vrijednost Aie nad drugim enama je kao vrijednost potkrie nad ostalim jelima. (Buharija i Muslim) Ako napravimo saetak onoga to je rekao Allahov Poslanik Muhammed s.a.w.s. u ovim vjerodostojnim hadisima, to bi otprilike glasilo ovako: Ashabi radijallahu anhum su najbolji ljudi koji su ikad ivjeli.

- 125 -

 Ebu bekr r.a. je ovjek najveeg i najpotpunijeg imana, Istinoljubivi. Omer r.a. je Onaj koji rastavlja istinu od lai, poslije Ebu Bekra najdrai ashab Allahovog Poslanika s.a.w.s. Osman r.a. je ovjek za koga je Muhammed s.a.w.s. vjenao dvije svoje keri, rekavi da bi, kad bi imao treu, i nju udao za njega. Aia r.a. ker Ebu Bekrova, je najdraa ena Allahovom Poslaniku s.a.w.s., a njihov brak volja je Uzvienog Allaha s.w.t. Moe li osoba ili skupina koja za sebe smatra da vjeruje u Allaha i Njegovog Poslanika s.a.w.s. da psuje i proklinje ljude koje je ovako opisao lino Allahov Poslanik s.a.w.s.? Utjeemo se Allahu od zabluda nevjernika i otpadnika!

ta kau drugi o Ebu Bekru, Omeru i Osmanu radijallahu anhum? Veliki iitski knjievnik i poeta Haimi, poznat kao erif Redijj (359-404 g. po H.) napisao je knjigu Nehdul-belaga (staza rijeitosti), u kojoj je sabrao govore, pisma i rijei Alije ibn Ebi-Taliba r.a. Ova knjiga je i danas u opticaju i kod iija uiva veliko potovanje i poast. Slijedea dva citata sadre rijei Alije r.a. o ashabima, i pravi su primjer ljubavi i potovanja koje su meusobno gajili drugovi Allahovog Poslanika s.a.w.s.: Voa pravovjernih Alija r.a. kae:

- 126 -

Vidio sam ashabe Muhammeda s.a.w.s., a ne vidim nikog da im slii. No su provodili na seddi i kijamu. Stajali bi kao na eravici kad bi se spomenuo njihov povratak vjenosti. Izmeu oiju su im bili biljezi od duine njihovih seddi. Kad bi se spomenuo Allah s.w.t. njihove oi bi se napunile suzama toliko da bi im se grudi natopile. Njihali su se kao to se njie drvee na vjetru bojei se kazne i eleci nagradu.
(Nehdul-belaga u obradi dr. Subhi Saliha, prof islamskih znanosti i fikha jezika na Fakultetu knjievnosti na Libanskom univerzitetu. Izdanje Darul-kutub el-lubnani (Bejrut), str. 143)

Na drugom mjestu kae: Gdje su ljudi koji su pozvani u Islam, pa su ga prihvatili? Uili Kuran, pa sudili po njemu? Podsticani na borbu, pa hrlili kao to deve hrle prema mladunadi svojoj? Oni su izvlaili sablje iz korica i ili irom svijeta kao vojska koja nastupa sve red do reda! Neki od njih stradae, a neki preivjee. Ali njih nije veselila vijest o preivjelima, niti im je iskazivana alost za poginule. Oi njihove bijahu pobijeljele od plakanja. Njihovi eluci prazni od posta. Njihove usne sasuene od spominjanja Allaha. Njihove puti blijede od nonog bdijenja. Na licima njihovim vidio se biljeg skruenosti. Eto, to su moja braa koja su otila! Potrebno je da mi eznemo za njima i griemo ruke svoje to smo se s njima rastali!
(Nehdul-belaga, str. 177-178)

Veliki pisac Sejjid Emir Alijj (potomak ugledne iitske porodice, pisao je na engleskom jeziku) priznaje:

- 127 -

etvorica pravednih halifa su, uz puno estine i brige, poklonili svoje ivote za dobrobit svih muslimana. ivjeli su krajnje skromno, tako da je to bilo potpuno oponaanje uzora koga su naslijedili od plemenitog Poslanika s.a.w.s. Vladali su srcima ljudi ljepotom ophoenja, potpuno udaljeni od sluga i pratnje, javnog luksuza i raskoi.
(The Spirit of Islam, 1922 str. 278)

Govorei o Ebu Bekru es-Siddiku r.a. on kae: Arapi vlast ne naslijeuju, ve se to temelji na izboru. Svaka jedinka plemena uiva pravo glasa pri izboru poglavara. Izbor se vri meu mukim potomcima umrlog na temelju starosti i ugleda. Muslimani su se strogo drali ove tradicije prilikom izbora halife (naslijednika Poslanika s.a.w.s.). kritino stanje nije doputalo bilo kakvo oteanje pri izboru halife. Tako je bez odlaganja, izvren izbor Ebu Bekra r.a. za halifu, s obzirom na njegov poloaj koji je uivao u Mekki a koji su Arapi veoma cijenili. Naravno, od ogromne vanosti je injenica da je on prvi mukarac koji je primio Islam, on je taj koji je bio najblii Poslaniku s.a.w.s., i kojeg je on u svojoj bolesti odredio za svog zamjenika. Ebu Bekr r.a. se odlikovao mudrou. Alija r.a. se sloio sa njegovim izborom za halifu, a takoe i Poslanikov s.a.w.s. Ehlul-bejt, njihovom iskrenou i ljubavlju prema Islamu.
(A Short History of the Saracens, op. cit, str. 21)

Govorei o Omeru r.a. on kae:

- 128 -

Omer ibn Hattab r.a. bio je istinski veliki cvjek. Nakon to je preuzeo hilafet, slijede njegovi veliki kontinuirani napori za donoenje dobra narodima oslobojenih zemalja. To je stvar koja se smatra posebnom odlikom za navonastale islamske pokrajine.
(The Spirit of Islam, op. cit, str. 278)

Na drugom mjestu kae o Omeru r.a.: Hilafet Omera r.a. bio je od velike vrijednosti i neizmjerno bogatstvo za Islam. S moralne strane, on je bio ovjek jake prirode i vladanja. to se tie pravednosti, bio je kimeni stub izotrenih osjeaja koji se odlikovao zrelou ophoenja i snagom djela.
(A Short History of the Saracens, op. cit, str. 27)

Omerova smrt bila je velika nesrea i teak udarac za Islam. Bio je estok ali pravedan, dalekovid, primjer najbolje prirode Arapa i njihovog ponaanja. Bio je najprikladniji ovjek za vostvo naroda koji je dotad bio naviknut na anarhiju. Snagom koju je posjedovao kanjavao je zloince i prestupnike. Nadvladao je tenje kojima su se odlikovala mnogobrojna arapska plemena. Zatitio ih je od moralne propasti kad su se suoili sa bogatstvom i raskoi naprednih gradova osloboenih zemalja. Bio je dostupan obinom ovjeku. U dubokoj noi, bez pratnje bi lutao kako bi istraio stanje ljudi. Ovako je ivio najvei vladar u svome vremenu.
(A Short History of the Saracens, op. cit, str. 43-44)

ak i zapadnjaci koji su bili poznati po svojoj mrnji i napadima na Islam, priznavali su veliinu i vrline pravednih halifa. Jedan od takvih, Ser William Muir kae: - 129 -

Jednostavnost ivljenja kod Ebu Bekra bila je poput one kod Muhammeda s.a.w.s. Nije imao sluge niti strae, kao ni bilo ta to bi ukazivalo na rasko hilafeta. Ulagao je veliki napor u obavljanju svoje dunosti, temeljito i savjesno. Obilazio je noima nevoljnike i siromane. Nije bio pristrasan niti osvetoljubiv prilikom odreivanja namjesnika i visokih sudija u hilafetu. U njegovim postupcima i presudama ogledala se duboka pronicljivost. (Ilaid, str. 123.) Pod Omerovim vostvom pokorene su pod islamski uticaj sve oblasti ama, Perzije i Egipta. Dan danas one su u sklopu islamskih pokrajina. Uprkos tome to je bio vladar velikog carstva, nikad mu u poslovima i presudama nije nedostajala pravednost i otroumnost. Nije bio zadovoljan time da sebe naziva velikim titulama, osim jednostavnim i uobiajenim nazivom voa arapa.
(Annals of the Early Caliphate, op. cit, str. 283)

Istorija biljei da je da je trei halifa Osman ibn Affan r.a. bio ovjek ije vrline nije mogue nabrojati. Njegov ivot je bio skroman i jednostavan. Hranio je ljude kraljevskom hranom, a on bi kod svoje kue jeo sire i ulje.
(Sa vjerodostojnim senedom Muslim, Ebu Nuajm-Hiljetul evlija) ovo biljei Surahbil ibn.

Kada govorimo o Osmanu r.a. nema boljeg dokaza o njegovoj nesebinosti i linom odricanju od toga da nije elio da zapone borbu protiv onih koji su doli iz Egipta da ga ubiju. Uprkos injenici da je imao moi i sredstava da im se suprostavi, to nije uinio jer - 130 -

je prezirao borbu protiv muslimana i prolivanje krvi. Postao je ehid dok je uio asni Kuran. Kae Emir Alijj: Od njegovih najveih vrlina su njegov takvaluk (bogobojaznost) i njegova pobonost.
(Annals of the Early Caliphate)

Od Osmanovih r.a. najboljih djela je proirenje Kabe, koje je izvreno njegovim rukama 26. g. po H. Proirio je i damiju Allahovog Poslanika s.a.w.s. 29. g. po H. naredio je proirenje postojeih damija, kao i njihovu izgradnju u osvojenim oblastima. Njegovo najuzvienije djelo je da je on itav islamski svijet okupio oko jednog Mushafa i jednog kiraeta. Naredio je pisanje Mushafa i njihovu distribuciju u svim islamskim krajevima. Grupa ljudi od stanovnika Kufe se poalila Aliji r.a. da je halifa koji je bio prije njega okupio ljude na jednom kiraetu Kurana, pa im je Alija r.a. ljutito odgovorio: utite, zaista je Osman to uradio po uputstvu velikana ashaba, a da sam tada ja bio na njegovom mjestu, isto bih uinio!
(Annals of the Early Caliphate)

Meusobni odnos etvorice halifa radijallahu anhum asni Kuran, opisujui plemenite ashabe kae da su oni: strogi prema nevjernicima, a samilosni meu sobom (El-Feth, 29). Ovaj ajet potvruje njihov ivot, uzajamne veze, bratsko ophoenje, meusobnu ljubav i potovanje jedni drugih. Emir Alijj kae: vrstina Poslanikovih s.a.w.s. ashaba u vjeri je

- 131 -

najvei dokaz iskrenosti Poslanika s.a.w.s. i njegove vjernosti cilju zbog kojeg je poslan.
(Amir Ali, The Short of Islam 1922 str. 22)

I sve to ljudi prenose i govore o njima, a u suprotnosti je sa ovim svjedoenjem, ravno je dovoenju Kurana u la, i sumnji u odgoj Poslanika s.a.w.s. Alija r.a. se meusobno pomagao sa trojicom halifa, a posebno sa Ebu Bekrom i Omerom. Savjetovao ih je u najkritinijim situacijama. Oni su ga izuzetno potovali i hvalili. Zaista osjeaji koje je pokazao Alija r.a. prilikom smrti Ebu Bekra i ehadeta Omera, jasno upuuju na njegovu iskrenu vezu sa njima. Emir Alijj je izmeu ostalog napisao i ovo: Nakon smrti Poslanika s.a.w.s., Alija r.a. i lanovi Poslanikove s.a.w.s. porodice su se velikoduno sloili sa hilafetom Ebu Bekra.
(A Short History of the Saracens, op. cit, str. 21)

Kada su ljudi opkolili Osmana r.a. i zabranili mu vodu, on se izdignu iznad ljudi i ree: Je li meu vama Alija? Ne, odgovorie. Je li meu vama Sad?ponovo e on. Ne, odgovorie. On uuta, a zatim ree: Ima li iko ko bi o ovome obavijestio Aliju pa da nas napoji vodom? Kada je to stiglo do Alije r.a. on posla tri zdjele pune vode. Voda je jedva stigla do Osmana r.a. Ranjeno je nekoliko robova Beni Haima i Beni Umejje sve dok voda nije stigla do njega. Aliji je dola vijest da ele ubiti Osmana , pa ree sinovima Hasanu i Husejnu: Idite sa vaim sabljama sve dok ne

- 132 -

stanete na Osmanova vrata i ne dozvolite nikome da doe do njega! Kada ljudi opkolie Osmanovu kuu, Alija posla Hasana i svog slugu Kanbera i naredi im da sprijee ulazak ljudi kod Osmana. Ljudi su gaali strijelama sve dok Hasan krvlju ne oboji vrata, a Kanber bi ranjen u glavu. Nisu uspjeli ui kroz vrata na kojima je bio Hasan. Popee se na zidove sa njegove zadnje strane i upadoe kod njega. Ubili su ga dok je uio Kuran.
(Tarihul Hulefa , biografija Osman ibn Affana r.a. str. 159-160)

Rekao je Ibn Abbas .r.a.: Omer je bio poloen na svoj krevet i ljudi su se stiskali oko njega, za njega upuivali dove, izraavali mu zahvalnost i blagosiljali ga prije nego to preseli. Ugledao sam Aliju r.a., predao je rahmet Omeru i rekao: Nisi iza sebe ostavio nikoga s ijim bi djelima volio sresti Allaha, onako kako bih Ga volio susresti sa tvojim djelima. A tako mi Allaha, ja vrsto vjerujem da e te Allah pridruiti dvojici tvojih prijatelja, jer toliko puta sam uo Boijega Poslanika s.a.w.s. kako kae: Doao sam ja, Ebu Bekr i Omer Uao sam ja, Ebu Bekr i OmerIzaao sam ja, Ebu Bekr i Omer, i ja se doista nadam i vjerujem da e te Allah pridruiti njima dvojici. (Muslim) El-Bezzar u svom Musnedu biljei da je Alija r.a. jedanput upitao: Recite mi ko je najhrabriji ovjek!? Ti si najhrabriji!, odgovorili su prisutni. to se mene tie, rekao je on, ja nikome nisam izaao na megdan,

- 133 -

a da mu se za neto nisam svetio! No, recite mi ko je najhrabriji ovjek?! Ne znamo! odgovorili su oni. Deder nam ti reci ko je taj!? To je Ebu Bekr!, rekao je Alija i nastavio: Kad je bila bitka na Bedru, mi smo Boijem Poslaniku s.a.w.s. bili sainili jednu kolibu od prua, a onda smo pitali ko e ostati tu sa njim, kako se na njega ne bi obruio ko od idolopoklonika. Tako mi Boga, niko se nakon toga ni od nas nije primakao, a da nije vidio Ebu Bekra kao stoji iznad Poslanika sa svojom isukanom sabljom, i niko nije poao prema Poslaniku, a da mu on nije krenuo u susret. Najhrabriji ovjek je Ebu Bekr r.a.! El-Buhari biljei predaju od Muhammeda, sina Alije b. Ebi Taliba r.a., koji kae: Upitao sam svog oca ko je, poslije Boijeg Poslanika s.a.w.s. najbolji ocjek, i on mi je rekao: Ebu Bekr. Pa onda?, upitao sam i on je rekao:Omer, a ja sam se pobojao da nee reo: Osman. A zatim si ti?!, upitao sam, a on je rekao: Ja sam samo jedan od muslimana!-ree Alija r.a. Ahmed i drugi autoriteti biljee predaju od Alije koji kae: Najbolji dio ummeta, osim njegova Vjerovjesnika s.a.w.s, predstavljaju Ebu Bekr i Omer! Zehebi kae: Ovaj Alijin r.a. iskaz prenjet je potpuno vjerodostojno (mutevatir), a Bog prokleo rafidije kako su samo neuki! Ibn Asakir jo biljei predaju od Ibn Ebi Lejle koji kae: Alija je rekao: Ko god ustvrdi da sam ja bolji od Ebu Bekra i Omera, ja u ga bievati, onako kako se biuje klevetnik!

- 134 -

Ibn Asakir biljei predaju od Alije r.a. koji kae da je uao kod Ebu Bekra dok je on mrtav leao pokriven efinom (musedden), te da je tad rekao: Od svih koji su otili pred Allaha sa knjigom svojih djela, najdrai mi je ovaj pokriveni! Taberani u svom Evsat-u biljei predaju od Alije, koji kae: Tako mi Onoga u ijoj je ruci moja dua, nikada se nismo potekli oko kakva dobroinstva, a da nas u tome nije pretekao Ebu Bekr! Taberani u istom djelu biljei i predaju od Duhajfeta, koji kae: Alija r.a. je rekao: Najbolji ljudi poslije Boijega Poslanika s.a.w.s. jesu Ebu Bekr r.a. i Omer r.a. i stoga se ljubav prema meni i mrnja prema Ebu Bekru r.a. i Omeru r.a. ne mogu nai istovremeno u vjernikovom srcu! El-Hakim takoe biljei: Ebu Sufjan b. Harb je doao kod Alije r.a. i upitao ga: Kako to da ovako znaajna stvar (hilafet) dopadne najmalobrojnijem i najskromnijem Kurejiji?! tj. Ebu Bekru Bogami, samo da sam htio, ja sam protiv njega mogao dii konjicu i ljudstvo! Na to mu je Alija r.a. odgovorio: Koliko god si dugo izraavao svoje neprijateljstvo prema islamu i muslimanima, Ebu Sufjane, njemu to nita nije tetilo. Mi smo smatrali da je Ebu Bekr dostojan hilafeta! Ebu Jala biljei Alijinu izjavu u kojoj on kae: Najveu nagradu za mushafe e imati Ebu Bekr, jer je on prvi koji je kompletan Kuran stavio meu korice!

- 135 -

Biljei Buharija od Ukbe ibn Harisa r.a. da je rekao: Klanjao je Ebu Bekr ikindiju. Zatim je izaao i idui vidio je Hasana (sina Alijinog) gdje se igra sa djecom. Uze ga u svoje naruje i ree: Iskupio bih te za oca, slian si Poslaniku s.a.w.s., a nisi slian Aliji. A Alija se nasmijao.
(Sahihul-Buhari, knjiga El-Menakib, poglavlje : SifetunNebijjs.a.w.s.)

Od Ebu Dafera se prenosi da je Omer r.a., kad je htio razdijeliti plijen nakon to mu je Allah s.w.t.a. dao pobjedu, okupio ljude od Poslanikovih s.a.w.s. ashaba. Abdurahman ibn Awf r.a. ree: Poni od sebe. On ree: Ne vallahi, ve od najbliih Poslaniku s.a.w.s., a to je skupina od Haimovia. Podijelio je Abbasu, zatim Aliji, te je nastavio na pet plemena sve dok nije stigao do Beni Adijja b. Kaba. Zatim je propisao uesnicima Bedra od Haimovica i Umejjevia, zatim bliem pa bliem. Propisao je i dio Hasanu i Husejnu zbog njihovog poloaja kod Poslanika s.a.w.s.
(Od Ebu Jusufa, Kitabul-harad, str. 24-25)

Omer r.a. ne bi prenoio s miljenjem o vanim stvarima, a da se ne bi posavjetovao sa Alijom r.a. koji ga je mudro upuivao. Omer je pokuao da ga postavi za vojskovou u bici Nehavend, ali se Alija s tim nije sloio. Kada je Omer otputovao u Bejtul-Makdis postavio ga je za svog namjesnika u svim pitanjima hilafeta u Medini. Odnos izmeu njih dvojice se najbolje pokazuje u injenici da ga je Alija r.a. oenio asnom Ummi Kulsum koja je bila ker Fatime r.a. Nema boljeg dokaza o iskrenoj i vrstoj vezi izmeu Alije i Omera, od Alijine enidbe Omera s Ummi - 136 -

Kulsum, uprkos njegovim predhodnim enama i poodmaklim godinama, kao i davanje imena njegovim sinovima po imenima trojice halifa prije njega: Ebu Bekr, Omer i Osman.
(Od Abbasa Mahmuda Abkarijetul-imam, str. 95) Ukada Misrija, El-abkarijjat,

Alija r.a. se enio mnogo puta. Prvom sinu koji mu se rodio poslije Hasana i Husejna dao je ime Muhammed. Sina nakon njega je nazvao Ebu Bekr. Zatim sljedeeg Omer. Pa sljedeeg Osman. Alijin sin Hasan, svoje sinove je takoe nazvao Ebu Bekr, Omer i Osman. I Husejn r.a. je svoje sinove nazvao Ebu Bekr, Omer i Osman. Pa zar ovo nije dokaz ljubavi i potovanja prema pravednim halifama? Zar bi tako nazivali svoju djecu da su ih mrzjeli? Zablude rafidija su oigledne. Na Kerbeli je prvi poginuo branei Husejna r.a. Ebu Bekr, sin Alijin. Zatim Omer, sin Alijin. Pa onda Ebu Bekr, sin Husejnov. Pa onda Omer, sin Husejnov. Pa zato ih iije ni ne spomenu kada dou na Kerbelu da se ibaju i da nariu za Husejnom? Zato ne kau ko je poginuo branei ga? Zato to je to onda nespojivo sa njihovim laima. Princ Muhsinud-deule Muhsinul Melik Munir Newaz Jang Sejjid Damin Alijj Husejnijj (1253-1325 g. po H.), koji je roen u iitskoj kui, da bi se kasnije prihvatio ehlis-sunetskog pravca, kae: Ono to zastupaju iije spram plemenitih ashaba uzrokuje usmjerenje sumnje prema Poslaniku s.a.w.s., i

- 137 -

raspiruje sumnje oko Islama u duama onih koji upoznaju ova uvjerenja. Jer ako su njegovi ashabi, osim nekoliko njih, bili munafici i murtedi u onome to tvrde, pa ko je ispovijedao Islam? Ko se okoristio uenjem Poslanika s.a.w.s. i njegovim odgojem?
(Muhsinul-Melik, El-ajatul-bejjinat, 1870)

- 138 -

7. Vjerovanje iija u imame

Kod ehlis-sunneta dravom upravlja halifa kojeg muslimani. Uslov je da dotina osoba bude sposobna i podobna za tu obavezu. Dakle, da bude razuman, sposoban, uen, poznat po lijepom ponaanju i potenju, i da je dostojan da se prihvati takve odgovornosti. Njega biraju odgovorni meu muslimanima i oni ga smjenjuju ukoliko ne bude pravedno postupao, ili ukoliko izae iz okvira Kur'ana i Sunneta. Njemu su se duni pokoravati svi muslimani. Vlast je kod muslimana obaveza i odgovornost, a ne poast i povlastica.
biraju

iije smatraju da je vlast je kod njih nasljedna stvar Alije r.a. i sinova Fatime r.a. Po njima je Allah s.w.t. objavio Poslaniku s.a.w.s. ko e ga naslijediti, a onda da je svaki imam imenovao imama poslije sebe. Kau da je Allahov Poslanik ostavio znanje koje znaju samo oni, a tim znanjem upotpunjuju erijat poslije Poslanika s.a.w.s. Zbog ovog njihovog stava po pitanju vlasti oni nikada nisu bili odani vladaru iz spomenute loze. Poto se njihova teorija nije ostvarila u praksi kroz istoriju, kako su se oni nadali, oni su dodali jo i vjerovanje u povratak, tj. da e se posljednji njihov imam, kojeg nazivaju El-Kaim, vratiti pred kraj ovog svijeta, kao jedan od predznaka Sudnjega dana, izai iz poznate peine i poklati sve njihove politike protivnike i i'ijama povratiti njihova izgubljena prava koja su im uzurpirali drugi kroz stoljea.

- 139 -

Ova sekta smatra da je naslijednik Poslanika s.a.w.s. istovremeno i imam. Smatraju da je njihovo imenovanje izvreno od Allaha s.w.t., i da je Uzvieni Allah uzeo obeanje od meleka i od poslanika, i od svih stvorenja da e slijediti imame. Imame smatraju ravnim Poslaniku s.a.w.s.: da su bezgreni i oni kojima se obavezno pokorava. Njihov stepen je kod iija jednak stepenu Muhammeda s.a.w.s., a nadmauju stepen ostalih Allahovih Poslanika. Allahov dokaz nad Njegovim stvorenjima se ne moe temeljiti bez imama. Dunjaluk se ne moe zasnivati bez imama. Spoznaja imama je uslov vjerovanja kod ove sekte, a pokornost njima obaveza (vadib) poput pokornosti poslanicima. Pa kazu: imami imaju Slobodan izbor kod stvari; jesu li halal ili haram. Smatraju da je onaj koji vjeruje u imame od stanovnika Denneta pa makar bio grijenik, zulumar i razvratnik. Imami znaju ta je bilo i ta e biti. Pred imamima se djela izlau danju i nou. Meleki ih obilaze danonono, a u noi svakog petka poaeni su miradom. Imamima se od Allaha svake godine u Lejletul-kadr sputa knjiga. Smrt je u njihovoj vlasti. Oni su vlasnici dunjaluka i ahireta. Daju kome hoe i ta hoe. Melek Dibril, upitao je Muhammeda s.a.w.s. o nastupanju Sudnjeg Dana i on mu je odgovorio: "Onaj koji je upitan ne zna nita vie od onog koji pita." U ovome je odgovor svima onima koji tvrde da poznaju gajb, svejedno radilo se o ljudima koji se bave sihrom i time ohalaljuju svoju krv, svoj imetak i ast, ili mnogim zalutalim sektama, poput rafidija koji tvrde da njihovi imami poznaju gajb. Kae jedan od njihovih voa u knjizi "El-Kafi": "Imami, neka je na njih mir, znaju kada - 140 -

e umrijeti i oni ne umiru osim kada to oni ele! " (285. str) Takoe kae ovaj rafidija: "Imami znaju ta je bilo i ta e biti i nita im nije skriveno! " (260. str) Uzvienom Allahu se utjeemo od zablude nakon upute i od tame nakon svjetla! Dakle, kod njih je rukn imana-vjerovanje u imame. Ko ne bude povjerovao u dvanaest imama nee ui u Dennet po njihovom vjerovanju. Kao to je kod krana vjerovanje da nee ui u raj ko ne bude povjerovao da je Isus Bog, ili kod idova nee ui u raj ko nije idov. Da iije u svome vjerovanju ine irk Uzvienom Allahu s.w.t., shvatili su i nemuslimanski istraivai. Kae Thomas Patrick Huges: Zaista iije poklanjaju imamima svojstva Boga!
(Distionary of Islam, London, 1885, str. 574)

Drugi istraziva, imametu iija kae:

Philip

K.

Hitti,

govorei

Poslanik Islama je uinio objavu t.j. Kuran posrednikom izmeu Allaha i ovjeka. Mejutim, iije su ovo preinaili u formu ovjeka t.j. imama. iije su rijeima imana: Vjerujem u Allaha i vjerujem u Kuran koji nije stvoren, dodali drugu receniu: Vjerujem u imama koga je odabrao Allah , koji sauestvuje u svojstvima boanstvenosti (uluhijjeta) i on je spasitelj ovjeanstva.
(History of The Arabs, London, 1953, str. 248)

- 141 -

Uzroci ovakvog vjerovanja Kao to smo vidjeli, vjerovanje u imamet dosee do pripisivanja svetosti dinastijama i porodicama, i njihovo oboavanje. Ovakva akida kod iija ima svoje uzroke. Ona ima svoje korijene u vjerovanju drevnog Irana. Vjersko vostvo, suverenitet i vlast su bili u rukama plemena Midja, zatim je prelo na pleme ElMegan kada je zavladalo zoroastrovsko vjerovanje i njegov uticaj na Iran. Perzijanci su vjerovali da je klasa svetenstva postala boanstvo na zemlji i da su stvoreni samo zbog sluenja boanstvima. Vladar mora biti iz ovoga plemena, jer se boije bie utjelovljuje u njemu. Dr. Ahmed Emin, govorei o vjerovanju iija u imame, kae u svojoj poznatoj knjizi Duhal-Islam (jutro Islama): iizam su posebno prihvatili Perzijanci zato to su se u danima Perzijske vladavine navikli na velianje i smatranje svetim kuu i porodicu kralja, kao da krv kraljeva nije ljudska krv. Kada su prihvatili Islam , gledali su na Poslanika s.a.w.s. kraljevskim pogledom, a na njegov Ehlul-bejt (porodicu) su gledali svojim gledanjem kao na porodicu kralja. Kad je umro Poslanik s.a.w.s., smatrali su da su najprei da hilafet preuzmu ljudi iz njegove porodice.
(Duha el-Islam, 3\209)

to se tie vjerovanja iija u dvanaestog odsutnog imama, ono je dostiglo vrhunac mate i

- 142 -

ekstremizma. Vjerovanje u njegovo roenje, njegov nestanak, njegov ivot i njegovu uputu je iznad razuma, analogije, te zakona stvaranja i zakonodavstva kojeg je uspostavio Allah s.w.t. Oni vjeruju da je sin jedanaestog imama Hasana Akerija nestao deset godina prije njegove smrti sa svim to je naslijedio od njegove porodice i sredstvima imameta koja su bili kod njega. Sklonio se u peini koja se zove Sretan je ko je vidi, tako da je jo iv i ostae sklonjen u njoj do Sudnjeg Dana. Iz peine e izai u pogodno vrijeme i zavladae itavim svijetom.
(Usulu el-Kafi, str. 202-207)

Kae Homeini: Imamima pripada mjesto hvale dostojno, uzvieni stepen i hilafet pred ijom se upravom i vlau pokorava svaki atom ovog univerzuma. Od nunosti naeg vjerovanja je da nai imami imaju stepen koji ne dostie ni bliski melek, ni poslani vjerovjesnik. Rezultat predaja koje mi posjedujemo jeste da su najvei Poslanik i imami prije ovog svijeta bili svjetlost, pa ih je Allah uinio da okrue Njegov Ar i dao im je stepen i ugled koju osim Allaha niko ne zna.
(Islamska vlast, str. 52)

El-Hurru el-Alemijj (umro 1104 h.g.) u knjizi: ElFusulul-muhimme fi usulil-eimme (Bitna poglavlja o temeljima imama), str. 152, kae: iitski imami bolji su od svih stvorenja, pa i od poslanika, i meleka...

- 143 -

Prenosi se da je Dafer el-Bakir rekao: Allah je stvorio odabarane poslanike, i dao im je znanje koje nikome drugom nije dao, a nama je u nasljedstvo ostavio njihovo znanje, i dao nam znanje koje njima nije dao; Muhammeda je poduio onome emu je njih poduio, a nama je dao znanje svih njih zajedno. Kae Homeini: Od temeljnih i nunih taaka naeg vjerovanja je ta da niko ne moe dostii duhovni stepen naih imama, bio on bliski melek, ili poslanik. U predanjima koje smo zabiljeili se kae da su imami, prije stvaranja kosmosa bili svjetlost ispod Ara (Allahovog prijestolja). Od njih lino se prenosi da su rekli: Allah nam je dao ono to nije dao niti Svom bliskome meleku, niti poslanom vjerovjesniku. To su osnove na kojima poiva na mezheb.
(Vilajetu fekih/Islamska vlast, 58)

Kae ejh Ahmed b. Abdur-Rahim ed-Dehlevi: Nitavnost imamija-iija, spoznaje se iz samog izraza imam. Imam je kod njih bezgrijean, onaj kome se obavezno pokorava i onaj kome dolazi unutranja (batin) objava. Ovo je sutina Allahovih poslanika, tako da njihovo vjerovanje nuno negira poslanstvo.
(Ed-dur es-semin fi mubesserati en-Nebijj el-Emin, str. 4-5)

Vjerovanje u imama Mehdija Postoje mnoge predaje (preko stotinu) koje govore o dolasku Mehdija, i njihova vjerodostojnost se kree od daif, hasen, do sahih predaja, mada islamski - 144 -

uenjaci kau da je najvei dio tih predaja daif (slab). Naveemo neke od tih hadisa: Pred Mehdi. kraj ovoga Ummeta, pojavice se

(Hakim)

Mehdi je od nas (Ehlul-bejt), Allah e popraviti njegovo stanje preko noi, i povee muslimane u bitku protiv nepravde.
(Ahmed, Ibn Made)

Mehdi je od mene, ovjek najsvjetlijeg ela, povijenog nosa, ispunie zemlju pravdom, kao to je bila ispunjena nasiljem i nepravdom, i vladae sedam godina. (Ebu Davud) Kada vidite crne zastave koje e se pojaviti iz pravca Horosana, pridruite im se, makar puzei, jer je sa njima Allahov halifa Mehdi
(Hakim, Ahmed)

Mehdi je moj potomak, od Fatime.

(Ebu Davud, Ibn Made)

Ehlis-sunnet vjeruje da e se pojaviti ovjek iz porodice Poslanika s.a.w.s., u poslijednjem vremenu i na sasvim prirodan nain (rodie se i ivjeti ivotom obinog ovjeka), zatim e Allah s.w.t. preko njega dati preporod i veliko dobro Ummetu, i preko njega e ujediniti muslimane. Vie od ovoga nije zabiljeeno u predajama, i to je vjerovanje ehlis-sunneta weldemaata. Na ovome su bili ashabi i tabiini, i ulema selefa. Pretjerivanje u pogledu toga je novotarija, i to se pojavilo tek u novije doba. A pogotovo ne treba o - 145 -

tome stvarati neku iskrivljenu sliku punu mistike, kao to to rade iije. Oni su na temelju predaja o Mehdiju izgradili itavu akaidsku dogmu, i na tome gotovo da se zasniva itav mezheb iija. I interesantno je da se mnoge iitske frakcije razilaze po mnogim pitanjima, ali su se svi sloili na jednome - a to je ono to oni nazivaju odsutni imam, i pod tim podrazumjevaju imama Mehdija, mada se razilaze oko same linosti, ko je on. Odakle ovo vjerovanje kod iija? Istorijat ove ideje poinje ovjekom koji se zvao Abdullah b. Sebe. On je bio idov koji je prividno primio Islam, a zatim bio voa munafika i sijao veliku smutnju meu muslimanima. Kae imam Ez-Zehebi: Abdullah ibn Sebe je od najveih nevjernika, koji je bio u zabludi i druge pozivao u nju (Mizanul-Itidal, 2\426) Rekao je El-Devzedani: Ibn Sebe je tvrdio da je Kuran jedan od devet djelova, a znanje o njemu ima samo Alija. Prenosi si od Sabija da je rekao: Prvi koji je poeo iznositi lai bio je Abdullah ibn Sebe. Prenosi Ebu El-Dilas: uo sam Aliju ibn EbiTaliba kako govori Abdullahu ibn Sebe-u: Prije Sudnjeg Dana pojavie se trideset velikih laljivaca, a ti si jedan od njih. On je prvo doao sa idejom da je Mehdi ustvari Poslanik s.a.w.s., i da e on ustati iz kabura. Govorio je: udi me kako ljudi vjeruju da e se Isa a.s. vratiti, a poriu ponovni dolazak Muhammeda s.a.w.s. a on je prei da se vrati?

- 146 -

Kad mu ova ideja nije uspjela, jer muslimani nisu u to povjerovali, onda je doao sa novom spletkom, da je Mehdi ustvari Alija ibn Ebi-Talib. Kad je ubijen Alija r.a. Abdullah b. Sebe je rekao: ak i kada bi vi donijeli njegovu (Alijinu) glavu u sedamdeset kesa, mi ne bi povjerovali da je on umro, on e se vratiti i ispuniti zemlju pravdom, kao to je sada ispunjena nepravdom. Meutim, pokuaj je ponovo propao, jer su svi vidjeli da je Alija r.a. zaista mrtav i sahranjen. Zatim je ta tvrdnja prebaena na Muhammeda ibn Hanefija, sina Alije r.a.(ali ne sa Fatimom). Oni koji su tvrdili da je Muhammed ibn Hanefi Mehdi, zvali su se kejanije, ogranak iija u Kufi. Voa im je bio Muhtar ibn Ebi-Ubejd, koji je ivio u Iraku. Tvrdio je da mu dolaze meleci i donose mu objavu. Pa je upitan Abdullah, sin Omera r.a. o tome, pa je rekao: Istinu je on rekao, zaista ejtani objavljuju svojim prijateljima! Nakon to je Muhammed ibn Abdullah ibn Hasan digao vojsku protiv halife Ebu Dafera El-Mensura, takoe se nazvao Mehdijem, eleci da on bude taj koji je najavljen u hadisima Poslanika s.a.w.s. Njegova vojska je poraena i on je ubijen 145 g. po H. i njegovu glavu su odnijeli iz Medine u Irak, a njegovi sljedbenici su se podijelili. Jedni su, vidjevi da je ubijen, odustali od te ideje. Drugi su uporno ponavljali da e se on vratiti, a trei su to ponovo prebacili na drugog ovjeka. Slijedei za kojeg su govorili da e on biti Mehdi, bio je Dafer Es-Saddik, poznati imam Sunneta, za koga iije lau da je jedan od njihovih bezgrenih imama. Kad je i on umro, pojavila se skupina koja - 147 -

eka Ismaila ibn Dafera, i oni se zovu Ismailije, i spadaju u batinijsku otpadniku sektu. A kada je umro Ismail (koji nije imao djece), pojavila se skupina koja eka Muhammeda ibni Ismaila, i to su karamiti (batinije). Ima li veeg apsurda, od ekanja sina od ovjeka koji nije imao djece? Tu je i najbrojnija iitska frakcija isna-aerijje, koja vjeruje u dvanaest imama, od kojih je poslijednji Muhammed ibn Hasan El-Akeri, i za njega vjeruju da je bezgrijean. Oni takoe imaju jedno smijeno i nelogino vjerovanje, pa kau da je ovaj Muhammed ibn Hasan El-Akeri skriven u jednoj peini prije hiljadu i sto godina, i oni ekaju da se on pojavi. Iz svega navedenog vidimo da vjerovanje iija u imame nema nikakvog utemeljenja u Allahovoj s.w.t. Knjizi, niti u Sunnetu Muhammeda s.a.w.s. U to nisu vjerovali plemeniti ashabi, niti je u to vjerovala i pozivala ulema ovoga Ummeta. Ovakva ubjeenja su samo dio akide zalutalih sekti.

- 148 -

8. Tukja (prikrivanje ubjeenja)

Pisci iija i oni koji im pripadaju prikazuju voe Ehlulbejta kao ljude koje nita u ivotu ne interesuje, osim oduzimanje hilafeta od onih koji su ga navodno uzurpirali. U njima je veliki bijes zbog toga, to je postala njihova osnovna briga i misao. Tako(po njima) Poslanikova s.a.w.s. porodica nema nita sa zajednicom muslimana koja je oformljena uz ogromne napore njihovog djeda s.a.w.s. Takoe, oni nemaju nita sa upuivanjem na put istine i javnim pozivanjem ljude u Islam. iitske knjige ove velikane prikazuju kao ljude koji su bili lieni hrabrosti pri iznoenju istine. Opisuju ih kao skupinu koja je ivjela u strahu, slijedei politiku skrivanja istine i oslanjajui se na tukju (prikrivanje ubjeenja), ne kao lino i privremeno oruje, ve kao ibadet i sredstvo pribliavanja Uzvienom Allahu. Tako su ovo skrivanje prenosili generacijama, i uinili ga jednim od temelja svog vjerovanja, i iizam je jedina vjera na svijetu u kojoj se laganje smatra ibadetom. Tukja je da ovjek kae suprotno onome to misli da bi se sauvao zla. Kod Sunnija muslimanu nije dozvoljeno da vara druge muslimane svojim rijeima ili svojom vjetinom, jer je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: ''Ko nas vara nije od nas''
(Prenosi Ebu-Hurejre r.a., Rijadus-salihin - Newewi)

Tukja nije dozvoljena osim prema nevjernicima, neprijateljima vjere, i samo za vrijeme rata, jer rat je varka.

Kae Allah s.w.t.: To uinite jedino da biste se njih sauvali.. (Ali Imran, 28)

- 149 -

Pa da se ovjek prikrije, i sakrije vjerovanje od njih da bi zatitio svoj ivot. I to je ono to je uradio Ammar ibn Jasir kada su ga murici htjeli ubiti ako ne ostavi Islam. Pa je on da bi sauvao ivot rekao rijei kufra, da ostavlja Islam, pretvarajui se. U normalnim okolnostima, musliman je duan da bude iskren i hrabar u istini i da se ne pretvara niti lae ili vara. Duan je da poziva na pravi put, savjetuje i upuuje na dobro a odvraa od zla. iije na drugoj strani tukju smatraju farzom bez kojeg njihov mezheb ne bi mogao postojati. Oni svoje sljedbenike poduavaju tekijji tajno i javno, i po njoj postupaju, naroito ako se nau u tekim uslovima. Javno prenaglaeno i otvoreno hvale one koje smatraju nevjernicima i koje po njihovom vjerovanju treba pobiti i unititi. Kod njih ''Cilj opravdava sredstvo'' i oni dozvoljavaju svaku vrstu lai, obmane i varke. Praktian primjer tukje jeste njihov stav prema asnom Kuranu. Ako musliman pita iiju za Kuran, rei e da vjeruje u njega. A na preko ezdeset mjesta u El Kafi spominje se da je Kuran izmjenjen. Dakle, ako poriete ono to pie u vaim najsvjetijim knjigama, dajte da ih sklonimo, pa da itamo Buhariju. Ali to nikada nee uraditi. Zato? Zbog tukje. Pripisuju imamu Daferu Sadiku da je rekao svom ueniku Sadiku Selmanu: O Selmane, vi pripadate vjeri, ko je bude skrivao, Allah e ga osnaiti, a ko je objelodani Allah e ga poniziti.

- 150 -

Takoe prenose rijei imama Bakira: Meni najdrai prijatelji, najbogobojazniji najmudriji su oni koji najvie skrivaju na govor. i

(Usulu el-Kafi, str. 485, 486)

Tukja je devet desetina vjere. Ko ne primjenjuje tukju, nema nita od vjere.

(Usulu el-Kafi, str. 482)

Kae njihov ejh El-Mufik: Tukja je skrivanje istine, zatim skrivanje svoga ubjeenja i vjerovanja, i pretvaranje pred onima koji vjeruju drugaije. Iz razloga da bi zatitio svoje vjerovanje i dunjaluk. Vidjeli smo iz definicije njihovog ejha da se oni pretvaraju pred ehli-sunnetom. Nee pred Sunnijom poeti psovati niti vrijeati ashabe, nee obznaniti svoje vjerovanje, jer im je tukja sastavni dio imana. Islam ima est ruknova imana, a oni imaju vie od toga. iije kau: Nae vjerovanje po pitanju tukje (pretvaranja) jeste da je ona obavezna! Pa onaj ko je ostavi, je isti kao onaj koji je ostavio namaz. Ove rijei pripisuju EsSaddiku, pa ak i Allahovom Poslaniku s.a.w.s. Objanjavajui vjerovanje sunnija i iija po pitanju tukje, ejh Selman el-Aude kae: Tukja je kod sunnija izuzetak iz opteg pravila i primjenjuje se u posebnim situacijama kroz koju prolazi pojedinac ili grupa muslimana. Uz sve to rije je samo o olakici koja je dozvoljena, a ne obavezna.

- 151 -

iijama je ona obaveza poput namaza, sve dok se ne pojavi odsutni imam. Njima je tukja osnova, a ne izuzetak i privremeno stanje. Neki od njih kau da je nepraktikovanje tukje neoprostiv grijeh, poput mnogobotva. U jednom izmiljenom hadisu se kae: Vjerniku ce biti oproteni svi osim dva grijeha: zapostavljanje tukje i zapostavljanje pravog prijatelja. Rad i ponaanje po tukji kod sunnija prestaje odmah po prestanku povoda (prisile). iijama je to stalna kolektivna obaveza sve dok se ne pojavi njihov Mehdi. Ko napusti tukju prije pojave naeg imama, taj nije nas. Sunnije tukju primjenjuju prema nevjernicima, a iije obrnuto, prema muslimanima. Tukja je kod ehlis-sunneta nesto nepoeljno, mrsko. Musliman koji je prisiljen da postupa po njoj nije zadovoljan niti smiren. Kod iija je tukja na visokom poloaju u vjeri i ima veliki uticaj na svakodnevni ivot. Praktini pokazatelj ovih razlika izmeu sunnija i iija je vievjekovna praksa, sve do dananjih dana. Ehlis-sunnet se odlikovao jasnoom i iskrenou u rijeima, djelima i stavovima. Zabiljeili su herojska junatva u borbi protiv nevjernika, u nareivanju dobra i odvraanju od zla i u govoru istine. U isto vrijeme, istorija iija obiluje raznim oblicima izdaja, zavjera i podmuklog spletkarenja. U mnogim nedaama koje su pogaale muslimane iije su imali jasnog udjela i najvie su se radovali tim nedaama, tako da se na njima obistinio Allahov s.w.t. opis munafika:

- 152 -

Ako kakvo dobro doekate, to ih ozlojedi, a zadesi li vas kakva nevolja, obraduju joj se.
(Ali Imran, 120) (ejh Selman el-Aude, Osamljivanje i suivot okolnosti i propisi, poglavlje razlika izmeu tukje ehlis-sunneta i novotarskih skupina)

- 153 -

9.

Vjerovanje iija u proivljenje na dunjaluku

iije imaju vjerovanje zbog kojeg ih je veliki broj uenjaka posebno tekfirio (proglaavao nevjernicima). Oni vjeruju u proivljenje na dunjaluku prije Sudnjeg Dana. Vjerovanje u povratak je istina.
(El-Ijatikat )

Uenjaci imamija su se sloili da je obaveza vjerovati u povratak veine mrtvih. Povratak znai proivljenje na dunjaluku poslije smrti, a ovakvo vjerovanje su imali neki od predislamskih Arapa. Kau: povratak e biti za tri vrste ljudi. prva vrsta jesu svih dvanaest imama, za koje vjeruju da e biti proivljeni iz svojih kaburova prije Sudnjeg Dana. druga vrsta su sve halife od ehli-sunneta, koji su nepravedno oteli hilafet Aliji ibn Ebi-Talibu i njihovim imamima. Znai prvo Ebu-Bekr, Omer i Osman, a zatim i ostale halife. Zatim e njihovih dvanaest imama izvriti odmazdu nad njima, zbog krae hilafeta. I kau, doi e dvanaesti odsutni imam, pa e izvaditi Aiu r.a. iz kabura, da bi nad njom izvrio kaznu za blud. I jasno kau da e polni organ Poslanika s.a.w.s. gorjeti u vatri, zato to je imao odnose sa Aiom, da nas Allah s.w.t. sauva ovakvih zabluda.

- 154 -

 trea vrsta koja e biti proivljena jesu oni koji su bili isti vjernici, a to su iije, i oni koji budu isti nevjernici. Dalje, vjeruju da se due umrlih pojavljuju ponovo na dunjaluku. I vjeruju da due imama koji su umrli dolaze dananjim imamima i ejhovima koji se nalaze na dunjaluku, i govore im stvari gajba. I navode da su njihovi imami stvoreni od posebne ilovae, koja je bila ispod ara. Velianje mrtvih i uzimanje njihovih kaburova za svetita Poznato je da iije (i ekstremni sufijski tarikati) praktikuju posjeivanje kaburova svojih predvodnika i ejhova, veliajuci ih i inei njima dovu, odlaze na te kaburove sa nijjetom hadda i slino. Rekao je Allahov Poslanik s.a.w.s.: Oni koji su bili prije vas su uzimali kaburove za mjesto molitve. Zato nemojte od kaburova initi mesdide, jer vam ja to zabranjujem.
(Muslim)

Kae Ibn Abbas r.a.: 'Razlika izmeu Adema i Nuha je bila deset stoljea. Narodi koji su ivjeli u tom periodu, ivjeli su u islamu. Zatim se, zbog velianja i pridavanja svetosti kaburima dobrih ljudi, pojavio irk'."
(Medmu'u-l-fetava,1/166)

- 155 -

Kae Ibnu-l-Kajjim, rahmetullahi te'ala alejhi: "Od najveih ejtanovih spletki u koju se uplela veina ljudi i koje se spasio samo onaj koga je Uzvieni Allah spasio te fitne, jeste fitna oko kaburova, ime ejtan stalno nadahnjuje svoje sljedbenike, sve dok se mrtvi, stanovnici tih kaburova ne uzmu za boanstva pored Uzvienog Allaha. Oboavaju se njihovi kaburovi. Iznad njih se grade graevine. U tim graevinama se naslikaju njihove slike, slike boanstava. Zatim se na njihov lik grade statue, kipovi koji se poslije, pored Uzvienog Allaha oboavaju." (Igasetu-l-lehefan, 1/208) Musliman svoje obrede i namaz obavlja samo Allahu s.w.t., dok se murik moli nekom mimo Allaha, on obavlja obrede nekom drugom mimo Allaha; u dovama priziva stvorenja; od njih trai pomo i pred njima se dri skrueno kao to se to ini pred Stvoriteljem. Murici odlaze na hadd kod kaburova kao to se obavlja hadd kod Stvoriteljove kue. To nazivaju obredima, o emu piu djela koja nazivaju obredi hadda svetita, kao to je Muhammed b. Numan (iitski voa u svome vremenu, poznatiji kao Mufid ibn Mualim). Neki od njih pridaju veu panju i vrijednost haddu stvorenjima nego Bejtullahu i govore: Ovo je najvei hadd, a hadd kod Bejtullaha je mali hadd.

(ejhul Islam Ibn Tejmijje Velianstveno pravilo u razlikovanju izmeu ibadeta slijedbenika Islama i imana i ibadeta idolopoklonika i licemjera )

- 156 -

iitski ritual obiljeavanje dana pogibije imama Huseina

Neki od njih se klanjaju kaburovima i od mrtvih trae ono to se trai samo od Allaha s.w.t. pa govore: Oprosti mi i smiluj mi se, alim ti se zbog grijeha koje ti zna, alim ti se za moje dugove i moje siromatvo, alim ti se zbog sue i nedostatka kie, alim ti se zbog neprijatelja. Tako da se obraaju mrtvom kao to se obraa Gospodaru svjetova, i ale im se za to se ne smije osim Allahu s.w.t., kao to kae Jakub a.s.: Ja tugu iznosim. dovi: Allahu, Tebi se alim od slabosti moje snage, i nedostatka moje moi i moje slabosti svoju i jad svoj pred Allaha

(Jusuf, 86)

Kada je Poslanik s.a.w.s. otiao u Taif, rekao je u

- 157 -

pred ljudima. Ti si Gospodar slabih i Ti si moj Gospodar. (Taberani, Albani) Kae Uzvieni: Ako ti Allah dadne kakvu nevolju - niko je osim Njega ne moe otkloniti, a ako ti zaeli dobro -pa, niko ne moe blagodat Njegovu sprijeiti.
(Junus, 107)

A ti reci: Mislite li vi, da li bi oni kojima se, pored Allaha klanjate mogli otkloniti tetu, ako Allah hoe da mi je uini; ili, da li bi mogli zadrati milost Njegovu, ako On hoe da im je podari? Reci; Meni je dovoljan Allah, u Njega se uzdaju oni koji se pouzdavaju. (Ez-Zumer, 38) Vidimo dakle da je injenje dove i traenje pomoi u onome to moe ispuniti samo Svemogui Allah s.w.t. - irk i nevjerstvo, po rijeima Allaha s.w.t., Poslanika s.a.w.s. i islamske uleme.

- 158 -

10. Odnos iija prema Sunnijama i Islamskim uenjacima

Kae Niametullah El-Dezairi, njihov ejh: Mi se sa njima (misli na ehli sunnet wel demat) ne moemo sloiti na jednom Bogu, niti na jednom poslaniku, niti na jednom imamu. Zato to oni govore da je njihov Gospodar Onaj koji je Poslao Muhammeda s.a.w.s., iji je namjesnik iza njega doao Ebu Bekr, a onaj Gospodar koji je poslao poslanika iji je naslijednik Ebu Bekr nije na Gospodar, niti je taj poslanik na poslanik, niti je taj halifa nas halifa! U djelu Usul-ul Kafi Kulejni navodi: Muslimani u amu gori su od krana, stanovnici Medine su gori od stanovnika Mekke, a stanovnici Mekke su nevjernici. Takoe kau da im je zabranjeno klanjati za Sunnijom, a ako ve mora zbog tukje, da bi se prikrio, mora ga prokleti nakon etvrtog rekata. Da spomenemo ta kau iije u Kafiju, za velikog uenjaka Ebu-Hanifu rahmetullahi alejhi, za jednog od imama Ummeta Muhammeda s.a.w.s. Kau da je rekao Ebu-Dafer jednom ovjeku koji je stajao pokraj njega, a zvao se Sudejr: Sudejre, hoe da ti pokaem ljude koji odvraaju od Allahove vjere? Zatim je pogledao u EbuHanifu i Sufjan Es-Sevrija, imama u hadisu toga vremena, pa je rekao: Ovo su ti koji pozivaju u Allahovu vjeru bez knjige i bez upute. Oni su najgori i najpokvareniji ljudi. Kad oni ne bi sjedili ovdje, ljudi bi dolazili da nas pitaju.

- 159 -

A u jednoj drugoj predaji kau: Ebu-Hanife je najgore dijete koje se ikad rodilo na zemlji.

- 160 -

11. Stav Islamskih uenjaka o pripadnicima sekte rafidija-iija

Kada je u pitanju stav Islamskih uenjaka i erijatski propis po pitanju iija, kae imam Buharija rahmetullahi alejhi : Svejedno mi je da li klanjao za dehmijom ili rafidijom-iijom, ili klanjao za idovom ili kraninom! Njima se ne naziva selam, niti ih je dozvoljeno posjeivati, niti je dozvoljeno eniti njihove ene, njihovo svjedoenje se ne prihvata, niti je dozvoljeno jesti meso od njih (koje oni zakolju).
(Halku ef alil-ibad, imam Buharija 125)

Imam afija, Allah mu se smilovao kae: Od sljedbenika zablude nisam vidio ljude koji vie lau od rafidija-iija!
(erh usulu itiqad Ehli sunnet, imam El-Lalikai, 2811)

Imam Malik rahmetullahi alejhi rekao je komentariui 29 ajet sure el-Feth: Rafidije (iije) koje mrze ashabe su nevjernici, jer ashabi razljuuju rafidije, a onaj ko mrzi ashabe je nevjernik, shodno ovom ajetu! Kae imam Kurtubi u svom tefsiru: Lijepo li je rekao Imam Malik u svom komentaru, i pogodio je tumaenje ovog ajeta, jer ko bude umanjio vrijednost samo jednog ashaba, ili ga bude uvrijedio, on je odbacio ono to je dolo od Gospodara svjetova i ponitio je erijat muslimana.

- 161 -

Takoe kae imam Malik Allah mu se smilovao: Onaj ko psuje ashabe Allahovog Poslanika s.a.w.s. ne zasluuje ime musliman!
(El-Hallal, u svome dijelu Es-sunne)

Dolo je u Kitabu sunne da je rekao imam Ahmed ibn Hanbel o rafidijama: Oni se odriu ashaba Muhammeda s.a.w.s., psuju ih, umanjuju njihovu vrijednost i zasluge, te proglaavaju sve ashabe nevjernicima osim etvorice: Alije ibn Ebi Taliba, Ammar ibn Jasira, Mikdad ibn Esveda, i Selman El-Farisija. Nemaju rafidije nikakvog udjela u Islamu! Rekao je imam hafiz Abdurahman El-Mehdi koji je umro 198 g. po hidri: Rafidije i dehmije su dva posebna naroda, i uopte ne pripadaju Ummetu Muhammeda s.a.w.s.!
(Buharija)

Muhammed ibn Jusuf 212 g. po hidri je rekao: uo sam ovjeka koji je pitao ovoga uenjaka ta je sa onim koji psuje Ebu-Bekra? Pa je odgovorio: :On je nevjernik! Takvome se ne klanja denaza, i nemojte ga ni dirati rukama svojim! Podignite ga pomou drvea, pa ga tako zakopajte u rupu! Kae Ebu Muhammed Abdullah ibni Muslim ibnu Kutejbe, koji je umro 276 g. po hidri: Pretjerivanje rafidija u ljubavi prema Aliji r.a. koje se ispoljava davanjem prednosti njemu nad onima kojima je sam Muhammed s.a.w.s. davao prednost nad

- 162 -

njim, zatim njihova tvrdnja da Alija r.a. dijeli poslanstvo sa Poslanikom s.a.w.s. (jer jasno kau da je Dibril a.s. pogrijeio u donoenju objave, i da je trebao donijeti Aliji r.a. a ne Muhammedu s.a.w.s.), zatim tvrdnja da njihovi imami znaju gajb - sve to u sebi sadri kufr (nevjerstvo) i la, veliko neznanje i glupost! Poznato je da krani na tvrdnje da je Biblija izmijenjena, uzvraaju tvrdnjom iija da je i Kuran izmijenjen. Kae ibn Hazm El-Andalusi: to se tie ovih tvrdnji krana, treba znati da iije nisu muslimani! Oni su sekta koja se pojavila 25 g. nakon smrti Poslanika s.a.w.s. i to je grupacija koja ide putem idova i krana u lai i nevjerstvu.
(Ibn Hazm, El-Fisal, 2/213)

ejhul Islam Ibn Tejmijje proglasio je djelima kufra: psovanje ashaba, vjerovanje da je Kuran manjkav i izmijenjen, vjerovanje da imami znaju gajb (nevidljivo, budunost), a onoga ko to ini i pored toga to su do njega doli jasni dokazi i istina - tekfirio je (proglaavao nevjernikom). Salahudin Ejjubi je, kad je odbacio krstake ratove od Damaska, i oslobodio Kuds, rekao: sada idemo na batinije, sektu iija, koji su prvi izmislili i napravili mevlud 350-te g. po hidri, kako navodi Ibn Kethir u El Bidaje Ven-nihaje. I kada su ga pitali: Zar nije pree da navalimo jo vie na krane i da ih potpuno porazimo, on je odgovorio: Ne, izmeu njih nema nikakve razlike. Ovako je govorio Salahudin Ejjubi, velikan ovoga Ummeta. Zato to je 321 g. po hidri u Mekku dola grupa iija, ohalalili su krv

- 163 -

muslimana i prolili je. Poeli su ubijati hadije, isupali su Haderul esved i odnijeli ga sa sobom. Popeo se jedan od njih na vrata Kabe i ismijavao se sa Kuranom, govorei: Gdje su ptice koje nose kamenje? I Haderul esved je ostao kod njih sve do 332 g. sve dok sunnije nisu ojaale, i halifa im je zaprijetio, pa su ga morali ponovo vratiti u Kabu. Rafidije je iz vjere izveo Jemenski idov Abdulllah ibn Sebe, a krane Pavle, takoe idov, koga oni danas smatraju svecem, a koji je bio poznat po proganjanju sljedbenika Isaa a.s. u Kudsu. Zatim je preao na kranstvo, i podvalio Rimljanijma priu o Isau kao bogu, ba kao to je Abdulllah ibn Sebe doao s priom da je Alija boanstvo. Prenosi se od Sabija da je rekao: Upozoravam na zablude, a najgora od njih jesu rafidije-iije! Od njih ima idova koji zatiru Islam da bi ivjela njihova zabluda. U Islam nisu uli iz elje i straha od Allaha, nego iz mrnje prema sljedbenicima Islama, i elje da ih vrijeaju. Alija ibn Ebi-Talib na koga se pozivaju, ih je spalio vatrom i protjerao u daleke krajeve. Iskuenje sa rafidijama-iijama, je isto kao iskuenje sa idovima: idovi su rekli: Kralj moe biti samo iz Davudove porodice, a rafidije su rekle: namjesnici mogu biti samo iz Alijine porodice. idovi su rekli: Nema dihada na Allahovom putu sve dok se ne pojavi mesih Deddal ili ne sie Isa a.s. s neba, a rafidije su rekle: nema dihada dok se ne pojavi Mehdi i dok ne pozove poziva sa neba.

- 164 -

 idovi ne smatraju da ima priek nakon razvoda, iije takoe. idovi preziru Dibrila, govorei da je on njihov neprijatelj iz redova meleka, a iije govore da je pogrijeio donosei objavu Muhammedu s.a.w.s. idovi su iskrivili Tevrat, a iije Kuran. Meutim, idovi i krani su odlikovani nad iijama u jednome. Kad su idovi bili upitani: ko su najbolji ljudi iz vae vjere, odgovorili su: Musaovi slijedbenici. Kad su krani bili upitani: ko su najbolji ljudi iz vae vjere, odgovorili su: Isaovi pomagai. Kad su iije upitane: ko su najgori ljudi u vaoj vjeri, odgovorili su: Muhammedovi ashabi! Sablja protiv rafidija-iija, je isukana do Sudnjeg Dana. Njihov poziv je obesnaen, njihova skupina razjedinjena.
(erh usulu itiqad Ehlis-sunnet vel demat, imam Lalikai, 4/146.En-Nihaje ibn Esir, 2/212)

- 165 -

Smutnje
Vidjeli smo da su prve generacije i najautoritativnija Islamska ulema iije svrstali u isti nevjerniki saff sa idovima i kranima. Razlog je oigledan i jasan - zajedniko im je to to se svim silama trude da rade na tetu Islama. I danas, kada je, hvala Allahu, primjetno masovno vjersko buenje muslimana irom svijeta, oni zajednikim snagama nastoje da zavade muslimane, sluei se spletkama. Mnoge istaknute linosti u islamskom svijetu danas, zastupaju stav da upravo iije stoje iza smutnji koje razjedinjuju Ummet, kao to su svae oko mezheba. Kada muslimani budu shvatili da im je neophodno jedinstvo, i kad budu bili spremni da postignu taj cilj, neprijatelj e biti nemoan. Meutim, muslimani se ne mogu i nee ujediniti putem praznih pria, ili u ime nekih dunjalukih ciljeva. Ummet se moe ujediniti samo pravim povratkom vjeri, istom izvornom Islamu, slijedei Sunnet Muhammeda s.a.w.s. ejhul islam Ibn Tejmijje je rekao: Razlog za zajednitvo, jedinstvo i privrenost izmeu muslimana je poznavanje i preimjenjivanje itavog dina (vjere), a razlog razjedinjavanja i konflikata je ignorisanje bilo kojeg dijela dina (vjere). Kae Allah s.w.t. u prijevodu znaenja ajeta: Allah nee promijeniti stanje jednog naroda, sve dok taj narod ne promijeni sebe
(Ar-Rad, 11)

- 166 -

Slijedi saetak predavanja na ovu temu, koje je odrao dr. Muharem tulanovi, profesor na Islamskoj pedagokoj Akademiji u Bihau.

Prof. dr. Muharem tulanovi

Ko buni muslimane?
Allah s.w.t. ne voli one koji se razjedinjuju, cijepaju, poevi od saffova u namazu, pa sve do odbrane vjere i zemlje.. Ipak, kako postupiti ako kod muslimana doe do razlaza, svae? Ako drimo do vjere i Kurana, imamo nain i put kako se ponaati. O vi koji vjerujete, pokorite se Allahu i Njegovom Poslaniku i vaim pretpostavljenima, a ako se raziete po nekom pitanju, onda tu stvar vratite Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u Sudnji Dan. A to je najbolje rjeenje. Ali ako se rjeenje spora trai u zadovoljavanju linih hirova, zbog koristi i interesa, zbog karijerizma, onda tako ne rade oni koji vjeruju u Allaha i Sudnji dan. Oni vjeruju u svoju korist i karijeru, i oni lau na Allaha d.. Posvetiemo se pitanju mezheba, koje mnogi koriste u svoju svrhu i onako kako to njima odgovara. Razni lovci u mutnom, karijeristi, dahili, neprijatelji Islama itd. Koristiemo se knjigom na ovu temu jednog od najeminentnijih Islamskih pravnika dananjice
(En Nisa, 59)

- 167 -

dr. Jusufa el-Kardawija. Da vidimo koji je erijatski stav o slijeenju odreenog mezheba. Ima onih koji smatraju da je slijeenje jednog od mezheba obaveza. Neki ak prelaze svaku granicu i kau da je to vadib, stroga dunost kod Allaha d.. Meutim, u Islamu nema nijednog dokaza za to. Obaveznost slijeenja bilo kojeg mezheba, ili imama mezheba nije Vadib, nije ni Sunnet, nije ak ni preporueno. Stoga je miljenje onih koji kau da treba slijediti odreenog imama ili mezheb neprihvatljivo. Inae, daj mi dokaz iz Kurana ili iz Sunneta za tu tvrdnju. Na ovo upuuju slijedee injenice. Kuranom, Sunnetom i konsenzusom uenjaka je utvreno da je Allah d.. obavezao ljude da se pokoravaju samo Njemu i Negovom Poslaniku i nijednoj osobi mimo Poslanika a.s. Dalje, svi muslimani su miljenja da osim Poslanika a.s. nijedan ovjek nije bezgrean tj. nepogrijeiv. Prenosi se od ibn Abasa, Ataa, Enesa i Mudahida da su rekli: u svaijem govoru ima onoga to se moe prihvatiti i odbaciti, osim govora Muhameda a.s. Znai slijeenje bilo koga drugog u svemu to kae oita je zabluda, jer se imam u tom sluaju dovodi u poziciju Poslanika s.a.w.s., to je izmjeni vjere, i blisko je ukoru, koji je Allah d.. uputio kranima kada kae: Oni pored Allaha za bogove uzimaju svetenike svoje, i monahe svoje (Et-Tevba, 31) A njihovo smatranje svetenika za bogove ogleda se u slijeenju onoga to su im oni odreivali halalom ili haramom. - 168 -

Slijedei dokaz jeste to da su sami imami mezheba zabranjivali da ih se slijedi ili oponaa. I nijednog asa nisu smatrali da oni treba ljudima da odreuju vjeru. Takoe su upozoravali i na opasnost uzimanja njihovog miljenja bez podloge i argumenta. Rekao je imam afija: primjer onoga ko uzima znanje bez dokaza je kao primjer ovjeka koji nou sakuplja drva, a u njima je zmija koja ga ujeda a da on to i ne osjeti. Rekao je imam Ahmed: nemojte slijediti ni mene ni Malika, ni Sevrija ni Evzaiju, ve uzimajte odakle su oni uzeli tj. iz izvora. Rekao je Ebu-Jusuf, uenik Ebu-Hanife: nikom nije doputeno da iznosi nae miljenje dok ne spozna odakle smo ga uzeli, t.j. iz Kurana i Sunneta. Pristrasno slijeenje mezheba je novotarija u Ummetu Muhammeda a.s. a uz to je suprotno praksi prvih generacija muslimana, istinskih sljedbenika Kurana i Sunneta. Ljudi su u prva tri stoljea Islama temeljili svoja miljenja na dokazima. Na tom putu prvo su se sluili Kuranom, zatim Sunnetom, pa argumentiranim miljenjima ashaba. Poslije toga je dolo vrijeme kad su se ljudi ulijenili u traenju znanja, pa su poeli uzimati ulemu za dokaz i poeli ih slijediti. Tako su jedni postali Hanefije, drugi Malikije itd. podupirui dokaze ljudima a ne argumentima. Mnogi su drali ispravnim slijeenje mezheba po roenju, rodi se u neemu pa ga slijedi i ti po roenju a ne po ubjeenju. Imam Izudin ibn Abduselam kae: ljudi su pitali uenjake, ne ograniavajui se na odreeni mezheb, i niko nikome nije prigovarao, sve dok se nisu - 169 -

pojavili ovi mezhebi i njihove fanatine pristalice. Od tada, mnogi poinju da slijede imama u svemu to kae, kao da je njegov imam vjerovjesnik od Allaha d.. poslan. To je jasna zabluda i skretanje s pravog puta, i s time niko pametan ne moe biti zadovoljan. Prema tome, obaveza je muslimana koji ne poznaje dovoljno propise vjere da pita uenjake tj. ulemu, ali nije obavezan da se strogo dri odreenog mezheba. Jer obaveza je samo ono to su naredili Allah d.. i Njegov Poslanik s.a.w.s. A oni nikoga nisu obavezali da bude hanefija, da bude afija, malikija ili hanbelija. Uiniti to obaveznim znai propisati novi erijat. Rezultat svega navedenoga je da kompetentna ulema smatra miljenje o obaveznosti slijeenja odreenog mezheba pogrenim, ak oni smatraju da je slijeenje samo jednog uenjaka u svemu a odbacivanje svih ostalih haram! Ibn Kajjim veli: poznato je da u vremenu ashaba ili tabiina nije postojao ni jedan sluaj da je neko od njih odabrao odreenu osobu mimo Poslanika a.s. kako bi je slijedio a odbacio miljenja svih drugih. Spomenuta novotarija slijeenja mezheba pojavila se u etvrtom hidretskom stoljeu. Zakljuak Ibn Kajjima o ovome jeste: ako neko doe do pouzdanog i argumentovanog miljenja imama mezheba, ili nekog drugog uenjaka, dozvoljeno mu je da slijedi to miljenje, ali samo ukoliko ne postoji drugo, ispravnije miljenje. Odbacivanje miljenja nekog uenjaka nikako ne znai njegovo omalovaavanje. Moto svih imama - 170 -

mezheba bio je: Ako naete da se moje miljenje suprotstavlja dokazu od Poslanika a.s. moje miljenje odbacite. Zatim, jedna vrlo vana stvar koju moramo shvatiti: razilaenje u sporednim stvarima u vjeri ne bi trebalo da vodi u sukobe i razdor. Postoji mnogo stvari koje je Poslanik s.a.w.s. radio na vie naina. I zato se od njega tako i prenosi, iako je neke od varijanti praktikovao ee. Tako se na primjer prenosi da se tekbir (Allahu ekber) prilikom uenja ezana ui dva puta, a negdje da se ui etiri puta. Malikije su prihvatile predaju od dva puta, a ostali od etiri. Takoe se prenosi i o izgovaranju ehadeta prilikom ezana snienim glasom. Neki su to prihvatili a neki nisu, nego ue cijeli ezan istim tonom. Dalje, prenosi se da je Resul s.a.w.s. uio bismilu u namazu u sebi, a negdje i da je uio na glas, to nije nemogue. Nije neshvatljivo da je u odreenim prilikama uio bismillu naglas kako bi pouio demat i sl. Da li je dozvoljeno slijediti nekoga osim etvorice imama mezheba, i da li je dozvoljeno osloniti se direktno na Kuran i Sunnet? Odgovarajui na ovo pitanje kae dr. Kardawi: Jeste, dozvoljeno je slijediti i nekog drugog uenjaka osim imama mezheba, kao to je dozvoljeno onima koji su to u stanju (dobri poznavaoci fikha) da se oslanjaju direktno na Kuran i Sunnet. Oni imaju pravo na sopstveni idtihad, kao i da od postojeih miljenja uleme daju prednost jaem i ispravnijem miljenju. Stav koji je izneen u vremenu nazadovanja - 171 -

muslimana, da su vrata idtihada (donoenja rjeenja na osnovu prouavanja argumenata) zatvorena, je neprihvatljiv, i za to nema dokaza ni u Kuranu ni u Sunnetu. Naprotiv, svako vrijeme mora imati svoje mudtehide, koji e izuavati vjeru i davati fetve o odreenim pitanjima. Naravno, dunost je muslimanu koji ne poznaje arapski jezik, fikh i discipline potrebne za idtihad, da se obrati ulemi. Ali ne samo jednom uenjaku kojega e slijepo slijediti bez obzira na sve. Da li je dozvoljeno tzv. mijeanje mezheba, odnosno uzimanje rijeenja i miljenja od vie imama? Moje je miljenje, navodi dr. Kardavi slijedee: ako se time eli pronai olakica za sebe, tj. miljenje koje odgovara interesu i situaciji dotine osobe, onda je to izigravanje sa vjerom i strogo zabranjeno. Vjernik je duan slijediti istinu, bila ona za ili protiv njega. Ali, ako se iz razliitih mezheba trae najispravnija miljenja i najjai argumenti, onda je to itekako ispravno i poeljno. Nakon svega emo rei: musliman mora uiti o svojoj vjeri, i ne smiju nas zbunjivati mezhebske razlike. Ne smijemo jedni drugima nametati miljenje, koje je lino. Meusobno moramo biti tolerantni i bez predrasuda. Kod nas se pitanje mezheba pretvorilo u veliki problem, jer su povueni pogreni potezi u Islamskoj Zajednici. Umjesto da se ide na toleranciju i jedinstvo, pa da se kae da su pripadnici svih priznatih mezheba u okviru ehli-suneta, ide se na podjele i obaveznost hanefijskog mezheba, to je pogreno. Mada, ako bolje pogledamo, vidjeemo da to nije ni blizu pravom hanefijskom mezhebu. Dobro zato se to radi? Kau, da bi se ouvalo jedinstvo. Meutim, to nije - 172 -

tano. Jedinstvo bi bilo kad bi se sve strane nastojale sauvati i pomiriti. Kada bi se ljudima objanjavalo na nain koji to radi dr. Jusuf el-Kardavi u knjizi koju ovdje citiramo, onda bi situacija bila drukija. Ovako se ljudi ostavljaju u neznanju i neslozi . Islamska zajednica je prihvatila metodu svae oko mezheba, eleci da eliminiu sve koji nisu njihovog miljenja, ili da ih prisile, ako mogu, na praktikovanje hanefijskog mezheba. Znai pokuava se poturiti svojevrsno jednoumlje, iako niko ne moe osporiti ispravnost ostalih mezheba i pravaca u okviru ehlisunneta. To znai da se hoe eliminisati sav Islamski svijet koji se ne dri ovdanje tradicionalne Islamske prakse. Koliko je to pogubno za Islam, vrijeme e pokazati. U isto vrijeme otvaraju se vrata iizmu, ijama koji odavno pokuavaju nai plodno tlo na naim prostorima. Iako oni nisu pripadnici ehli-sunneta, niti ijednog od priznatih mezheba. Oni djeluju tako podlo i perfidno, da se ne bih iznenadio da oni ustvari stoje iza ovih sukoba oko mezheba. Preko svojih potplaenih satelita, proturaju famu o mezhebistima i nemezhebistima, o nekakvim vehabijama, da bi se mi meusobno svaali i dijelili. Zato bi oni to radili? Zato to nas smatraju nevjernicima. Oni imaju svoje vjerovanje suprotno ehlisunnetskom pa kau: vjerujemo da je imamat jedan od temelja Islama. Dakle ko ne vjeruje u njihove imame ne moe biti vjernik. Prema tome, mi smo za njih nevjernici. Dalje kau da se vjera moe uiti samo od iitskih imama i ni od koga drugog. Dakle, njihovo je - 173 -

vjerovanje da ako budu uzimali erijatsko znanje od Ebu-Hanife, imama Malika ili bilo kojeg drugog ehlisunnetskog autoriteta, bie odgovorni pred Allahom za to. Za nas tvrde da ne ostvarujemo ni jedan promil Islamskih dunosti, tj. da smo nikakvi muslimani. Zatim njihov poznati stav da su njihovi imami kao poslanici ili bolji od njih, da se raaju i umiru bezgreni. Vjerovanje muslimana jeste da je samo Muhammed s.a.w.s. bio bezgrijean, i da nakon njega vie nema poslanika. Jo kau da oni nemaju nikakvu potrebu za uenjem, ve da im znanje dolazi direktno od Boga. Oni ne ue, ali sve znaju. To je njihova vjera. ta je ovdje rjeenje? Treba upozoriti Islamsku Zajednicu na njihovo iskrivljeno vjerovanje i na njihovo lukavo djelovanje. Oni imaju jedno posebno uvjerenje tukju (pritaju, prikrivanje), ili munafikluk. Oni su pomagali i pomau Bosnu, ali sa kakvim nijjetom? Uspjeli su ubjediti odgovorne ljude da oni pomau bez ikakvog interesa, u isto vrijeme laui na nau brau iz Islamskog svijeta kako njih nije briga za nas. Meutim, njih nigdje nije bilo meu mudahidima za vrijeme rata u Bosni. Uporno pokuavaju proturiti svoje vjerovanje ovdje, i trae od najodgovornijih da otvaraju svoje medrese ovdje u Bosni! Ja elim da kaem slijedee: neka se prisjete muslimani istorije. Imali smo ratova protiv iija vie nego protiv krana. Zato je krajnje vrijeme da ostavimo mezhebsku pristrasnost po strani i da se ujedinimo. Mi smo svi braa, bez obzira da li diemo ili sputamo ruke u namazu. To je sve unutar ehli-sunneta i to ne smije biti kamen spoticanja. Ali kamen spoticanja mogu biti nastrana vjerovanja i ideologije, - 174 -

koje drugi ubacuju meu nas da bi nas zavadili. Ne moemo se distancirati od cijelog Islamskog svijeta i slijediti samo nae obiaje. Naa braa su i oni afijskog mezheba, i malikijskog i hanbelijskog, i svi oni koji slijede Kuran i Sunnet Allahovog Poslanika s.a.w.s. i ispravno Islamsko vjerovanje. To je naa vjera. I mora se upozoriti Islamska Zajednica da ne smije napadati ljude zato to se dre Sunneta Poslanika a.s. Oni moraju imati sluha za ove stvari, u protivnom nee biti dobro. Mi moramo biti jedinstveni, ali isto tako moramo znati ko su nam neprijatelji, koji nas ele okrenuti jedne na druge i poturiti nam neka svoja vjerovanja. Molimo Uzvienog Allaha da uini da budemo zajedno na dunjaluku i na ahiretu. AMIN, JA RABILALEMIN!

- 175 -

Korieni izvori: Literatura na bosanskom jeziku:

Kurani Kerim, prevod Tefsir ibn Kethir Sahihul Muslim Sahihul Buhari Sufizam, ejh Ebu Enes e - ami Dvije oprene slike kod ehlis-sunneta i iija imamija, Ebul Hasen Alijj el-Haseni en-Nedewi Svjetlost Sunneta Tama bidata, Dr. Seid El-Kahtani Kitabu Tewhid, ejh Muhammed ibn Abdulwehab (komentar, Abdurrahman ibn Hassan) ivot i djelo etvorice halifa, dr. Emin El-Quda Povijest halifa, Delaluddin Sujuti Osamljivanje i suivot okolnosti i propisi, ejh Selman el Aude Velianstveno pravilo, ejhul Islam Ibn Tejmijje Vasitijska akida, ejhul Islam Ibn Tejmijje Komentar knjige Oboavanje Uzvienog Allaha ejhul Islama Ibn Tejmijje Rijadus-salihin, Muhiddin En-Newewi Poslanikove fetve, Ibn Kajjim El-Devzijje Islamski omladinski asopis Saff Internet stranica www.umsa.org Zbirka propisa Islamske Zajednice

Audio predavanja:
iizam na vagi Kurana i Sunneta, prof Samir Avdi Dolazak Mehdija, Abdussamed Buatli Dova sr ibadeta, hfz. mr. Muhammed Pora Ko buni muslimane?, dr. Muharem tulanovi Zabluda iija Dip. Prav. erijata Nusret Imamovi

- 176 -

SADRAJ
Predgovor....5 uvaj se onih koji su u zabludama..7

Knjiga 1 - sufizam
ejh ebu Enes e ami SUFIZAM..........20 Tekijje novotarske graevine...79 Heretika uenja osnivaa zabludjelih sekti.....82 Sufizam u naim krajevima..86 Odnos Islamske Zajednice prema sufijskim tarikatima89

Knjiga 2 iizam
Suprotstavljanje Kuranu i Sunnetu je zabluda i otpadnitvo.........................................................94 Odnos izmeu sunnija i iija.98 Akida (vjerovanje) rafidija iija Tewhid (Allahova jednoa)..101 Odnos iija prema asnom Kuranu..103 Hadis..110 erijat i Hakikat ..112 Fikh 114 Vjerovanje iija u pogledu ashaba 116 Vjerovanje iija u imame ...139 Tukja (prikrivanje ubjeenja) 149 Vjerovanje iija u proivljenje na dunjaluku ..154

- 177 -

Odnos iija prema sunnijama i islamskim uenjacima..159 Stav islamskih uenjaka o pripadnicima sekte rafidija iija ...161 Smutnje ...166 Dr. Muharem tulanovi Ko buni muslimane? ...167 Sadraj ....178

- 178 -

- 179 -

- 180 -