RELIGIJSKI ODGOJ

Studenti: Edin Musi i Aida Keki Prof. Fehim Roi Zlata Bosni, vii asistent

Interes za religijsku pedagogiju

Marko Tulije Ciceron-lat.gl.relegere (paljivo odravati, brino se odnositi) Vjera je lino opredjeljenje, ali je i dar od Boga. Pored elje, nastojanja, vjeru prati i Boija dobrota i naklonost Dijalog podrazumijeva dobro poznavanje vlastite religije, ali i religije sagovornika

 Osnovna moralna odgojna vjerska premisa u Islamu je sadrana u Bismili: U ime Allaha, Sveopteg, Dobroinitelja, Milostivog to znai da sve to se ini radi Boga mora biti usklaeno sa vjerskim i moralnim naelima. Prve kole bile su pod okriljem religije i osnovni odgojni sadraji bili su religijskog karaktera

 Razvojem drutva i rastom spoznaje kola se odvaja od religije, a kolski sadraji poprimaju svjetovni karakter. Ovo se naroito deava u Zapadnoj Evropi Boiji Poslanik Muhamed a.s. Roditeljima poruuje: Lijep odgoj je najvrijednije nasljedstvo koje roditelj moe ostaviti svome djetetu.

 Iz gore navedenog moemo zakljuiti da je vjera vaan i znaajan faktor odgoja putem koje se stjeu moralne spoznaje, uvjerenja, stavovi i navike koje doprinose formiranju pozitivnih ljudskih kvaliteta. BEZ VJERE OVJEK BI BIO NEPOTPUN

Zato je ustvari religija toliko bitna?

Prisjeati se Boga znai djelovati u okviru napora za odravanje ravnotee. Uenje religije sadri u sebi sva polja ljudske aktivnosti, kako duhovne, tako i materijalne, pojedinane i drutvene, odgojne i kulturne. Religija je ustvari NADAHNUTI OBRAZAC ZA CJELOKUPNI IVOT

 Nadalje, religija istie prevenciju. Preventivnim djelovanjem postepeno se eliminiu potencijalno loa stremljenja kod ovjeka, ali i zajednice. Tu moemo navesti porodicu. To je osnovna elija od koje se sastoji drutvo. Slika porodice je slika drutva. Porodica i dom proeti Islamom pruit e djetetu mogunosti da se razvije u potpunosti

 Bitna stvar u odgoju i formiranju stabilne linosti jeste dosljednost, odnosno konsekventnost, kako logika (konsekventnost u miljenju) tako i praktina (konsekventnost u djelovanju). Dosljednost je osobina neodvojivo vezana za religiju. Ako se zna istina, mora se djelovati po njoj.

 Dosljednost je osobina ovjeka koji e svoje

znanje pretvoriti u svoje djelovanje, onako kako to musliman treba da ini. Ali Sokratu je nedostajala jedna stvar zbog koje je ovaj njegov nauk okarakterisan utopijskim. A to je savjest, temelj odgovornosti i morala. Jer samo znanje ne nudi nita. Poznata krilatica: "znanje je mo" ne nosi prizvuk pozitivnosti sa sobom, iako je tana.

 Znanju je potrebna savjest, odnosno na njoj zasnovan moral da bi se zatvorio krug etikog djelovanja ovjeka. Bez vjere nema morala, jer bez vjere nema savjesti. Ako znamo granice i potujemo iste, lahko je uvidjeti ta je sloboda. Sloboda lei u granicama. Znati granice vlastitog ponaanja i djelovanja znai biti slobodan.

 Slobodni smo u djelovanju sve dok nae djelovanje ne ugroava prava drugoga. Naa sloboda ide do sfere prava drugih. Linost je nuno slobodna u onom to vjeruje.
Samim upuivanjem ovjeka da ini ono to je dobro i zabranjivanjem onoga to je zlo vjera odgaja ovjeka. Vjera e ga ograditi od onoga to e mu tetiti, bilo po njegovo tijelo, bilo po njegovu duu. Vjera zabranjuje svaku vrstu nasilja, osim u sluaju odbrane od napada, to e dodatno smanjiti razdor u porodici i negativan uticaj kunog nasilja na odgoj djece.

 U savremenoj porodici roditelji su na razmeu izmeu tenje prema prolosti i traenju novih uzora. (ati, 2003.) Veliku pomo u revitalizaciji obitelji i odgojnih procesa u njoj prua svojim sadrajima religijski odgoj. U obitelj je nuno uspostaviti istinski fer i humane odnose koji se zasnivaju na potovanju i meussobnom dijalogu, razumijevanju i

 Kroz ovaj odnos se najbolje otkrivaju vjerske istine. Vjera se prenosi iskljucivo pedagokim procesima, u obitelji to cine roditelji svojim dosljednim i prakticnim manifestacijama vjerskog ivljenja. Kroz historijski razvoj kole religijski odgoj se tretirati razliito.

 Neki nastavni sistemi bili su potpuno ateistiki. Teili su negiranju vjere, kao sto je i sluaj i kod nas u predhodnom drutvenom sistemu.
Religijski odgajati znai formirati kod mladih svijest koja ce im omoguiti da svoja ponaanja usklade spram drugih ljudi, spram svijeta koji nas okruzuje, i posebno spram vjene istine, ma kako je pojedine religije zvale-Bog.Allah, Jehova itd. (ati,2003.)

 U realizaciji religijskog odgoja posebno mjesto ima kola. Vlada arolikost u nazivu predmeta koji pokriva ovu odgojnu podrucje i poziciji koju on zauzima u odnosu na druge nastavne predmete. Osnovni smisao religijskog odgoja treba biti u funkciji oovjeenja ovjeka , a naziv i status manje bitan.

 Putem religijskog odgoja najbolje se pozanju moralna i etika naela na kojima se zasniva cjelokupni odgojni rad kole. Ma ta mislili o religiji ona neodumire, ona je iskonska tenja ovjeka koju djeca tako lako prepoznaju i prihvataju kao dio svog bitka.( ati,2003.)

Kako religija utie na razvoj?

Religioznost ima pozitivan utjecaj na psihiko zdravlje i sazrijevanje adolescenata. Religioznost pozitivno utie na sazrijavanje u adolescentnoj dobi, u tom smislu to doprinosi njegovoj ravnomjernosti, harmoninosti, kanalisanju psihike energije u pravcu prepoznavanja i uvrivanja istinskog identiteta ime se stvaraju uslovi za formiranje cjelovite, integrisane, postojane, samosvjesne i dobro prilagodljive linosti.

 Dr. Izet Pajevi sa Univerzitetskog Klinikog centra Tuzla je istraivao uticaj religije na formiranje karakternih osobina i ustanovio da kod visokoreligioznih ljudi u manjoj mjeri se javljaju faktori kao to su: unutranji konflikti, frustracije, strah, strepnja, psihika trauma, povreda samopotovanja, , i negativna psihika energija se neutralizira na zdraviji i efikasniji nain. Time se postie adekvatnija procjena situacije u kojoj se objekat zadesi, racionalnije rasporeivanje i iskoritavanje psihike energije, bra socijalizacija, vea otpornost na frustraciju, efiksnije prevazilaenje konfliktnih situacija, vee zadovoljstvo, izraenija tenja ka viim ciljevima.