2

mart 2012

PANBONJAK

Uvodnik

prva rije

S imenom Stvoritelja, kazujem Prvu rije povodom izlaska prvog broja lista PAN BONJAK. Bilo je u bonjakoj tradiciji novinarstva listova istog imena. I mahom su nacionalni bonjaki listovi, ovakvog ili slinog imena, bili kratkog vijeka, tako da se ti listovi mogu uzeti kao svjedoanstvo rijetkih i kratkotrajnih perioda tokom prolog stoljea u kojima je sebi bonjaki duh, vie nego um, davao oduka da obejani svoj hal i udnju za slobodom. Gledano sa aspekta sudbine, dakle bonjake determiniranosti da su posijani u vatanu kojeg su prigrlili takvom ljubavlju kakvom zavidnici nikad ne mogu voljeti svoju domaju, danas su rasijani diljem planete odakle zure u nebo koje natkriljuje njihov vatan. To im nebo nad Bosnom, Hercegovinom i Sandakom niko ne moe oduzeti i okupirati. U ime te enje za vatanom dodali smo prefiks (pan) u naslovu, kako bismo se uhvatili za ruke i rairili bonjako kolo kao granicu svog vatana kojeg cjelovitog, jedinstvenog i nedjeljivog nosimo u sebi. Tu granicu nikad niko nee izbrisati, kao to se vie nikada nae ruke nee rasplesti. Danas je 1. mart - Dan dravnosti Bosne i Hercegovine. U ime tog dana nastaje i prvi broj svebonjakog lista! A u ime te ideje pruam bratsku ruku suradnje! Va urednik: Nedad Lati

slika sa naslovnice:

ehidsko mezarje kovai

PANBONJAK

Broj 1

najava dok je neislamska europa bila u krvi, u islamskoj europi vladao je mir
................................................................... 14

poturavanje bonjaka
Pie: Hazbija Kala ................................................................... 50

samo sandak srbiju spaava

Pie: Dr. Rifat Redovi ................................................................... 44

kopni li primat zapada nad idejom boljeg svijeta

Pie: Dr. sc. Danko Plevnik ................................................................... 40

pravno i politiko pitanje sandaka

Pie: Dr. Harun Hadi ................................................................... 48

mrana strana zapada

Pie: Dr. Demaludin Lati ................................................................... 22

reportaa: grobniCa imperija

Pie: Zlatko Hurti ................................................................... 60

bonjaki genije iz srebreniCe

Pie: Mirza Huluci ................................................................... 32

Foto odslik: meleka

Koga voli, koga boli Anelina Doli ................................................................... 12
PANBONJAK

mart 2012

Obznanjivanje informacija o pokuaju atentata na sandakog muftiju Muamer-ef Zukorlia opet je podijelila javnost. Podjele po svakom osnovu meu Bonjacima, a primarno su to stranako-politike podjele, rezultiraju i podjelom javnosti i kad je u pitanju tako opasna informacija o prijetnji jednog islamskog prvaka. Tek je predsjednik Sabora Islamske zajednice Safet Softi rekao kako prijetnje treba uzeti ozbiljno. Dok je Rasim Ljaji, predsjednik SDPS-a, i ministar u Vladi Srbije, reagirao na nain da to sebi Muftija umilja, jer politika opcija koju podrava Zukorli gubi na predstojeim izborima u Srbiji. I Sulajman Ugljanin i Sulejman Tihi, kao predsjednici bonjako-muslimanske nacionalnae stranke SDA, preutjeli su ovu informaciju. Bakir Izetbegovi, kao lan Predsjednitva, takoer je ignorirao ovaj dogaaj. Novoproglaeni reis za Srbiju Adem Zilki nije pridavao vanost tome. Srpski ministar policije Ivica Dai, kao i ef BIA-e, demantirali su da posjeduju bilo kakve informacije o pokuaju antentata na Zukorlia. ta moe obian Bonjak zakljuiti iz ovakvog odnosa meu bonjakim prvacima? Kao i u svakoj drugoj prilici i u ovoj su rekli najvie o sebi, te e obian ovjek vidjeti da je za voe birao zlurade i dvoline osobe! A ta moe kazati ovjek koji ih sve poznaje privatno i koji je vie od dvije decenije sa njima radio na buenju i uzdizanju vjerske i nacionalne svijesti Bonjaka? Mogu rei da su prodali duu vragu, kao svako drugi koji nema ni trunke suuti i razumijevanja za tako jezive prijetnje nekom ovjeku samo zato to nosi ahmediju na glavi. Jer oni su, to je vie postalo sasvim oito, blii srpsko-bonjakoj mafiji koja ima plan da pod okriljem takve srpsko-bonjake politike od Sandaka, prije svega od Novog Pazara, napravi Harlem! Onome ko prepozna takvu politiku i digne bar glas protiv takvog diskriminatorskog statusa Bonjaka u Sandaku, namijenjena je sudbina Malkolma X! Iako je doivio traginu sudbinu, rijei Malkolma X, kako kuni rob voli svoga gospodara, dok rob koji radi na poljima pamuka ga mrzi, definiraju i dananju podjelu meu Bonjacima Sandaka! PB

sandaki Harlem

marker

PANBONJAK

Broj 1

Dugo, dugo mediji spekuliraju o bonjakom lobiju koji, iza kulisa, tajno vue konce bonjake politike. Samo je u jednom malom intervjuu Mirsad Kebo, opisujui kako i s kim provodi vikend, natuknuo da se sastaje sa Sulejmanom Tihiem, Raifom Didareviuem i airom Filandrom. Ova imena sainjavala su jezgro tog bonjakog lobija koje je u protekloj deceniji, bolje rei, nakon smrti Alije Izetbegovia, kreiralo bonjaku politiku. Spekuliralo se da se ovaj krug ljudi sastajao u Bonjakom institutu, te su se stoga dodavala i imena rahmetli Adila Zulfikarpaia, Zlatka Lagumdije i Halila Brzine. Tako se, navodno, kreirala dravna, kulturna, pa i vjerska politika, kroz SDA, KDB Preporod, neke dervike halke. Ako neka imena i ostanu u domenu spekulacija, uloga Raifa Dizdarevia, a preko bliih roaka Srana i Zije, kroz Osloboenje i Dane, u podrci tzv. ljevice, odnosno titoista, SDA-u i Tihiu, bila je presudna u kadrovskom ovladavanju i idelokom preoblikovanju stranke.

KR STA

Objavljena biografija Redepa Tajipa Erdoana Raanje lidera

JE LI ERDOAN OTROVAN
Objavljena je biografija Redepa Tajipa Erdoana Raanje lidera. Pisci biografije su novinari bliski Ak partiji i njenom lideru Husejnu Beliju i Omeru Ozbeju. Biografija je pisana u formi panegirika lider izbliza sa veoma patetinim frazama i populistikim porukama. Knjiga ne otkriva nita iz biografije turskog premijera to do sada mediji nisu pisali. Oekivalo se vie od pisaca biografije najharizmatinijeg islamskog lidera dananjice, tako da ova knjiga, iako je ve, vjerovatno sihronizirano, prevedena na nekoliko stranih jezika, pa i na bosanski, nee pospjeiti njegov dalji rast i ugled meu dezorijetiranim islamskim masama diljem svijeta. Oito je knjiga namijenjena domaem, dakle, turskom itateljstvu i tritu. Zato ba sad, pitat e se svi analitiari koji prate politike prilike u Turskoj?! Iako je turska politika dolaskom Ak partije na vlast ve vie od decenije u usponu, kako na unutarnjem, jo vie na meunarodnom planu, najvjerovatnije da se ipak politika najjae i najvee turske politike stranke suoava sa nekom krizom. Da li je to u pitanju obraun sa turskim generalima kroz mnoga hapenja i suenja zbog pokuaja naruavanja ustavnog poretka zemlje, ili je u pitanju neto drugo to se pokuava zatajiti, uskoro e se razaznati. Objavljivanje biografije najmonijeg turskog politiara moda skree na trag gdje bi mogao biti problem. Poto je Erdoan ve due vremena bolestan, kako izvjetavaju turski mediji imao je dvije operacije, sva panja zabrinute javnosti je na njemu. Meutim, kako se spekulira u diplomatskim krugovima, turski premijer ima zaista ozbiljne zdravstvene probleme i komplikacije nastale trovanjem. Stoga se sumnja da je Erdoan, zapravo, otvoran! Ako je na njega, kao premijera Turske, do sada bilo petnaestak pokuaja atentata, onda se i ovakve spekulacije uzimaju veoma ozbiljno. Objavljivanje Erdoanove biografije samo je izraz duboke zabrinutosti zbog njegovog zdravstvenog stanja!

P.B.

mart 2012

PANBONJAK

RIVO ZARASLO ABLO ?

Zato se Bonjaci bave samo ehom srpske politike

Sam Bakir Izetbegovi pozivao je nekadanje bliske suradnike Alije Izetbegovia, koji su se distancirali od Tihia, da mu daju podrku na 5. kongresu SDA protiv komunjara! Sve su to dometi lokalne politike scene. Meutim, najvei domet politike koju su kreirali Dizdarevi i Tihi je da su bonjaku politiku sveli samo na bavljenje ehom srpske politike, to su neki regionalni analitiari uoili kao veliki utjecaj francusko-srpskih lobista, a upravo preko Dizdarevia. Tihieva uloga je bila samo da bude Raifov poltroon! Fotografija koju je objavio Avaz koncem januara ove godine, kako Dizdarevi i Tihi prijateljski askaju uz rakiju, definitivno je potvrdila spekulacije da SDA-om, nakon smrti njenog utemeljitelja, i udaljavanja ljudi iz tzv. zatvorenikog kruga 83 iz SDA, vlada upravo njihov delat. Veina osuenika iz grupe koja je robijala u zatvoru sa Alijom Izetbegoviem smatra da je iza tog montiranog procesa stajao Raif Dizdarevi! P.B.

DAJEMO DINU ZA GORANA

Nakon to je Dino Merlin odrao svoje prve koncerte u Beogradu, uz nezapamene kordone policije koji su ga titili od prijetnji novih divizija etnike mladei, koja vrlo esto pokazuje svoj obraz na javnim manifestacijama i skupovima, Srbija ipak nije dobila status kandidata u EU. Toj politikoj svrsi trebao je posluiti Dinin koncert. Lideri EU e ponovo zasjedati u martu kako bi ponovo razmatraili mogunost davanja statusa Srbiji za EU. Tad je u Sarajevu svoj novi koncert zakazao Goran Bregovi. Samo da je Brega svoj koncert zakazao prvog marta, umjesto 24., jer je Dino na svom koncertu, kao izvlakuu, poslao estitku svojim zemljacima za Dan dravnosti, to bi bio puni revan. Mirne due bismo mogli mijenjati Gorana za Dinu. Bar za sada Goranov koncert na Zetri nee morati osiguravati kordoni policije. A, ako ikad vie Dino zasvira u Beogradu, ili uope u Srbiji, vavijek e mu koncerte tititi kordoni policije. U ovom cinizmu ima zrnce pravde i istine: Danas je Sarajevo slobodno, dok divizije mladih etnika dre Beograd pod opsadom!

PANBONJAK

Broj 1

IVO ANDRI JE BIO MASON

8
mart 2012
PANBONJAK

U tekstu pod naslovom Svi hrvatski masoni, kojeg je potpisao hrvatski novinar Foruma Goran Gerovac, za marker izdvajamo slijedei pasus: Ozbiljnim znanstvenim pristupom temi, koja stoljeima izaziva silne kontroverze i raspiruje matu, nastalo je djelo u tri toma sa ak 800 stranica svaki. U njima e se nai i nikada dosad objavljivani dokumenti. Kada budete otvarali treu knjigu, LJEPOTU, biografski leksikon mrtvih slobodnih zidara, bit ete iznenaeni imenima. Skoro svaki od spomenutih slobodnih zidara bio je astan graanin, dobar otac, aktivni javni radnik, humanist. Neki od njih su zauzimali visoke politike, gospodarske i kulturne funkcije. Bili su uglavnom liberali, otvorenih politikih pogleda. Mnogi su imali probleme s totalitarnim sistemom, vie puta zatvarani otkriva Branko men, autor velikog istraivakog projekta o povijesti hrvatskog slobodnog zidarstva, knjige u tri toma koja e uskoro izai u izdanju Profila. Prve dvije knjige su povijest slobodnog zidarstva u Hrvata, knjige MUDROST i SNAGA, a trea knjiga je ve spomenuta LJEPOTA. Svaka od tih knjiga ima po osamsto stranica, ilustriranih sa dosad neobjavljenim dokumentima. Bit e to ozbiljan znanstveni pristup temi koja stoljeima izaziva kontroverze u cijelom svijetu, raspiruje matu o organizaciji koja je za jedne tek skupina urotnika koji kuju zavjere i nevidljivom rukom utjeu na dogaanja, dok je za druge to bratstvo u kojem svaki lan radi iskljuivo na vlastitom produhovljenju. men je u cijelu priu uloio vie od 20 godina upornog istraivanja javnih i privatnih arhiva, posjetio je europske velike loe, pregledao strukovnu slo-

bodnozidarsku literaturu na maarskom, poljskom, ekom, ruskom, njemakom. Bilo je tu i intervjua s prijeratnim slobodnim zidarima, ali i njihovim sinovima. Slubena dokumentacija tako je nadopunjavana svjedoenjima ivih ljudi. Rezultat: kapitalno djelo koje e mijenjati hrvatsku slubenu povijest. Drava u Dravi Na kraju ogromnog posla prikupljena su imena 1.850 brae koji su bili Hrvati ili su radili u hrvatskim slobodnozidarskim loama. Ve kod pisanja slobodnozidarske itanke Amenkamen shvatio sam da sam uao u vieslojnu strukturu drave u dravi, pa su mi se za vrijeme iitavanja povijesnih dokumenata pojavljivala brojna imena od kojih sam napravio mali adresar. Sa svakom novom stranicom broj se poveavao, kao to su se pojavljivala sve brojnija pitanja na koja je trebalo dati odgovor kae men. Sakupljena graa nudi izuzetno zanimljive prie koje ilustriraju vrijeme od 1759. do dananjih dana. Prije mena dva autora, Zoran Nenezi i Ivan Mui, postavili su poetke slobodnog zidarstva u jugoistonoj Europi 1764. godine. U knjizi MUDROST men e objaviti nove podatke, iskopane u arhivima Velike loe Austrije. U pojedinim segmentima spomenutih knjiga neke spoznaje, rad i utjecaj slobodnih zidara, dobivaju potpunu drugaiju vrijednost od uvrijeenog. men dri da e ove knjige slubenu povijest svakako obogatiti novim podacima, zanimljivim poveznicama i drugaijim pogledom na ve poznatu, provjerenu hrvatsku zbilju u posljednjih 250 godina, koliko se Hrvati, napominje, drue sa slobodnozidarskom idejom. Ono to e biti apsolutno senzacionalno jest ve spomenuti leksikon svih hrvatskih slobodnih zidara. Imena su to koja su u javnom djelovanju itekako ostavljala trag u vremenu, s tim da je malo tko znao za njihovu diskretnu stranu. Evo, trideset i tri imena hrvatskih slobodnih zidara, koji su u profanom ivotu bili asni, poteni domoljubi, a u loama su htjeli od dobrih ljudi napraviti jo bolje. Ovaj popis je samo uvod u knjigu LJEPOTA, gdje su se nali razliiti predstavnici drutva; grof i njegov sluga, oficir i glazbenik, diplomat i obian trgovac, slubenik i nobelovac. To je samo nekoliko slobodnih zidara, poznatih po svojim djelima: Mihovil Abramovi - arheolog; Ivo Andri knjievnik i nobelovac; Antun Barac - profesor knjievnosti, tajnik Akademije JAZU; Kreimir Baranovi - dirigent, skladatelj; Slavko Batui - pisac, povjesniar; Vladan Desnica, Janko Drakovi - autor Disertacije, knjievnik; Franjo Durst - ginekolog; Ignjat Fischer - arhitekt, graditelj prvog slobodnozidarskog hrama u Zagrebu; Aleksandar Freundenreich - arhitekt, kazalini redatelj; Josip Galjuf - zagrebaki biskup; Nenad Grisogono - politiar, utjecajni emigrant u Londonu; Leonardo Grivii - industrijalac; Marjan Hanekovi - politiar, veliki upan; Hinko Hinkovi - odvjetnik, politiar, publicist; Josip Horvat - novinar, publicist; Jozo Kljakovi - slikar; Pjer Kriani - slikar i karikaturist; Gustav Krklec - pjesnik; Ivan Metrovi - kipar; Vjekoslav Para - akademski slikar; Ivo Politeo - pravnik, branio je Tita prije, a Stepinca poslije Drugoga svjetskog rata; Milan Prelog - sveuilini profesor, autor knjige Povijest slobodnog zidarstva (1929); sin Milana Preloga, Vladimir - organski kemiar, lan Kraljevskog drutva u Londonu, nobelovac (1975. za kemiju); Milan Radeka - profesor, kateheta; Branko enoa - slikar; Ferdo ii - povjesniar, sveuilini profesor; Andrija tampar - lijenik, prvi potpredsjednik Ekonomskog i socijalnog vijea OUN; Marino Tartaglia - slikar, lan JAZU; Maksimilijan Vanka - akademski slikar; uro Vilovi - knjievnik; Vladimir Vidri - pjesnik; Maksimilijan Vrhovac - zagrebaki biskup nabraja men. istina skrivena u engleskim arhivima U velikom istraivakom pothvatu men se, htio ne htio, morao pozabaviti i s dvije velike misterije koje desetljeima ekaju na konano razrjeenje. I sam autor kae kako su mu pitanja o masonskom statusu Josipa Broza Tita i Miroslava Krlee moda i najee postavljana od ljudi koji su znali na emu radi. Miroslav Krlea se druio s ljudima koji su bili slobodni zidari, a da mu to nisu nikada rekli. Potovali su slobodnozidarsku utnju, jer su znali da Krlea nije bio sklon slobodnom zidarstvu. Samo u svom romanu Na rubu pameti vie puta spominje u potprdnom kontekstu malograanske slobodne zidare. Prvi citat: Gospoda Sarvaevi su visoki inovnici u tri koljena natrag. Djeca tog plavokrvnog klana su pravni zastupnici automobila i pisaih strojeva, larafi, rotarijanci, slobodni zidari Drugi citat: To nisu dogmatski pogledi na svijet, to nisu skolastine predrasude, to su slobodnozidarske unosne korekture Nema nikakvih konkretnih podataka da bi Josip Broz Tito bio slobodni zidar. Poslije rata moda je bio pozvan u lou, ali je poziv odbio i malo je vjerojatno da bi uao u jednu englesku lou pod tuim imenom. Engleski slobodnozidarski arhivi jo nisu otvoreni i mogue je da skrivaju odgovor na pitanje je li Tito ikad obukao slobodnozidarsku pregau. Znamo samo da je volio nositi jedan od simbola bratstva, bijele rukavice upozorava men. PB

PANBONJAK

Broj 1

Muslimani u EU ive kao Jevreji u doba Hitlera

Jedan od najpoznatijih islamskih intelektualaca u Europi, profesor filozofije nastanjen u enevi, vrlo hvaljen, ali i napadan zbog svojih stajalita o poloaju muslimana na Zapadu, u intervjuu Globusu u povodu nove knjige What I believe (Ono u to vjerujem) tvrdi da njegova braa po vjeri u Europskoj uniji ive u sve veem strahu zbog rastue islamofobije, te je njihovo stanje uporedio sa stanjem u kojem su Jevreji ivjeli u doba Hitlera 1936. godine.

SUKOB CIVILIZACIJA

10

mart 2012

PANBONJAK

Odlazi li dr. Ceri?

KOBNA EZDESETA GODINA

U svom posljednjem, februarskom broju Preporod, islamske informativne novine, objavile su listu amandamana na Ustav Islamske zajednice. Kako su pompezno najavljivani amandmani na Ustav Islamske zajednice, nisu donijeli nita bitno novoga osim jedne korekcije lana Ustava o vremenskoj dobi kandidata za resiu-l-ulemu. Tim amandmanom se starosna granica kandidata za reisu-l-ulemu ograniava na ezdeset godina. Nema tog alima, ili fetva emina, da moe nai striktno kanonsko uporite u eriatskom tretiranju principa, ili artova po kojima se imamu, halifi, ili reisu-l-ulemi uvjetuje starosna dob. Najvjerovatnije da se skupina, odnosno Komisija za izradu amandmana na Ustav Islamske zajednice koristila analogijom datog trenutka po kojem sadanji resiu-l-ulema dr. Mustafa-ef Ceri upravo navrava ezdeset godina ivota, odnosno slavi svoj ezdesti roendan, tako da, po osnovu tog amandmana, dr. Ceri e odustati od nove kandidature za trei mandat. Tim povodom, kako saznaje na list, bit e tampana knjiga uglednih intelektualaca i prijatelja dr. Ceria, koji e izrei svoj sud o njegovoj ulozi u vjerskom ivotu Bonjaka posljednjih dvadeset godina. Za utjehu popularnom Reisu, a jo vie dematlijama meu kojima uiva nepodijeljene simpatije i ugled. PB

ARAPSKO PROLJEE JE DEMANTIRALO HANTINGTONA

Amerika filozofska zvijezda, koja je 1989. uzbudila intelektualni svijet tezom o kraju povijesti, u razgovoru za Globus u povodu svoje nove knjige Porijeklo politikog ureenja iznosi nove provokativne teze i demantira Hantingtona: Mislim da je Arapsko proljee opovrgnulo Hantingtonovu tezu, da islam i arapska kultura onemoguuju ljudima da trae svoja prava i dostojanstvo kao i svi drugi ljudi - rekao je Fukujama.
PANBONJAK

Broj 1

11

foto odslik

12

mart 2012

PANBONJAK

Meleka

Koga voli, a koga boli Anelina Doli

U filmu U zemlji krvi i meda, kojeg je reirala Anelina Doli, tema je silovanje Bonjakinje od strane srpskog vojnika. Silovanje se desilo u vrijeme agresije Srbije na BiH. Do sada je snimljeno nekoliko ratnih filmova koji tretiraju ovu problematiku u kojima glavna junakinja nosi bonjako muslimansko ime. Nemanja Kusturica je snimio film ivot je udo u kojem je junakinja Sabaha. Jasmila bani je snimila film Grbavica u kojem je junakinja Esma. Pa i u filmu Snijeg Aide Begi junakinja je Alma. Najvaljeno je i snimanje filma sa naslovom Halima. Ali, nijedan od spomenutih filmova nije tako podijelio srpsku i bonjaku, pa i svjetsku publiku, kao film Aneline Doli. U poetku, kada se saznalo za scenarij filma, ideju Aneline Doli mnogi Bonjaci su doekali na no. Anelina im je poruila: Ne osuujte me prije nego pogledate film! Sigurno ima mnogo Bonjaka kojima se radnja filma U zemlji krvi i meda nije i nee svidjeti. Ali, nain na koji je Anelina stala uz Bosnu i bonjake rtve i sa koliko emocija govori o zlu koje se desilo u agresiji na BiH, a da joj je film samo povod za takve istupe, uinio ju je novom bosanskom kraljicom! Dok je boravila u Sarajevu zbog promocije svoga filma, Bonjaci su u njoj vidjeli samog meleka oaravajue ljepote! Odavno neko nije tako prilegao srcu Bonjacima kao Anelina, ije ime se na bosanskom jeziku izgovara kao Meleka! N. L.
PANBONJAK

Broj 1

13

intervjU

Pie: Nedad Lati

muhi

14

mart 2012

PANBONJAK

Dok je neislamska europa bila u krvi, u islamskoj europi vlaDao je mir

vi su nam brodovi bili potonuli, svi mostovi porueni, svi junaci nikom poniknuli. da ne bi naih nena i majki, da ne bi naih djedova i oeva, ode hela butum bosna, odoe i bonjaci, ode i sjeanje na bonjake.

PANBONJAK

Broj 1

15

PB: Gospodine predsjednie BANU-a, dozvolite mi da ovaj intervju ponemo sa jednom reminiscencijom iz Vaeg uvodnog govora prilikom osnivanja BANU-a, kada ste se prisjetili naih roditelja. Moete li je ponoviti za uvod i obrazloiti taj momenat osjeaja ponosa na njih? MUHI: Svi su nam brodovi bili potonuli, svi mostovi porueni, svi junaci nikom poniknuli. Da ne bi naih nena i majki, da ne bi naih djedova i oeva, ode hela butum Bosna, odoe i Bonjaci, ode i sjeanje na Bonjake. U Bosni se Bonjaci i danas, poslije vie od 15 godina oficijalnog vraanja naeg nacionalnog imena, jo nekaju i snebivaju kad ih nazovete Bonjacima. Svi bi nekako rae da budu Bosanci i Hercegovci, a to to je Republika Srpska Srpska, i to su svuda u BiH Hrvati - Hrvati, a Srbi - Srbi, i to ni jedni ni drugi nigdje nisu Bosanci i Hercegovci, to neka, drugo su oni, drugo mi. Dok god mi moemo biti niko i nita, neka budemo. Osnivanje BANU, dakle Bonjake nacionalne akademije nauka i umjetnosti, neka je vrsta satisfakcije sub specie aeternitatis, dokument za vjenost - tapija, gruntovnica, potvrda identiteta koja se ne moe ni iscijepati, ni ponititi, a koju su upravo oni i samo oni sauvali, u njedrima i na dnu sehara, po duhankesama i ispod kunog praga, sve do danas. A to nae danas jo je puno onih kojima nije drago to se tapija Bonjaka sauvala. Njima bi bilo mnogo lake da se ta tapija zaturila zauvijek, jer ovako su im se uveliko pomrsili rauni. Govorim o Bonjacima koji bi rae da to ne budu, o Bonjacima koji se niemu to je za Bonjake dobro ne mogu obradovati. Ali nije im se ljutiti: velik je teret, teko je breme na pleima Bonjaka, a nisu svi ni jednako voljni ni jednako spani i vini nositi ga. PB: Zato niste do sada postali akademik nekih drugih nacionalnih akademija? Npr. Makedonske ili ANU? MUHI: Najlaki odgovor je: Pitajte njih! Najtaniji odgovor: Znamo to svi sasvim dobro i oni, i ja, a i vi! Najiskreniji odgovor: Ve odavno znam da je potpuno svejedno ta je neko bio ili ta nije bio neko, kada ga jednom vie ne bude. Suum quique Svakom svoje. PB: Posljednje to ste napisali, odnosno objavili je Bonjaka besjeda. Zar da samo besjedimo Bonjacima, a da im konano ne sainimo nacionalni program?! MUHI: Nije to najnovije, u meuvremenu je bilo jo poneto. I nije bila Bonjaka besjeda, nego Besjeda Bonjacima. Nejse. Valja znati jedno: Narodu, naciji se besjedi. Naciji se govori. Narodu, naciji se ne pravi program. Politike partije prave programe za svoje sljedbenike. Narod ne moe biti niiji sljedbenik. Nacija, u principu, ne slijedi nijednu partiju. Nacija nije tu da bi ostvarila program nijedne partije, koliko god da se uvrijeilo suprotno miljenje koje demagoko manipuliranje narodom smatra legitmnom i najviom obavezom politikih partija! Naprotiv, politike

Nacija nije tu da bi ostvarila program nijedne partije, koliko god da se uvrijeilo suprotno miljenje koje demagoko manipuliranje narodom smatra legitimnom i najviom obavezom politikih partija! Naprotiv, politike partije u snanim i jedinstvenim nacijama su tu da bi ostvarile program koji je njima zadat od nacije, dakle, program koji nastaje iz sutinskih interesa nacije i koji najpotpunije izraava identitet nacije i, u tom smislu, sve partije od reda treba da budu nacionalne.

partije u snanim i jedinstvenim nacijama su tu da bi ostvarile program koji je njima zadat od nacije, dakle, program koji nastaje iz sutinskih interesa nacije i koji najpotpunije izraava identitet nacije i, u tom smislu, sve partije od reda treba da budu nacionalne. Veliki filozof Johan Gotlob Fichte drao je govore njemakoj naciji. Nije pravio nacionalni program. Veliki i emancipirani narodi odavno ne prave nikakve nacionalne programe. SANU i HAZU su postigli svoje najvee naune i umjetnike rezultate slijedei stvarne interese svojih nacija, dok su se nauno ekstremno degradirale kada su pokuale nametnuti svoje nacionalistike projekte kao surogat nacionalnih programa. Bonjaci su hiljadu godina bili nacija. Sada su na putu da to ponovo

16

mart 2012

PANBONJAK

PANBONJAK

Broj 1

17

postanu. U ovoj fazi svoje povijesti, Bonjaci treba da imaju program. Veoma naelan i u najirem kontekstu sveden na obezbjeivanje opstanka. Najprije, da internaliziraju svoj nacionalni identitet bez krzmanja, bez nedoumica, punim srcem, dakle, da sebe prihvate kao Bonjake. Da svoju socijalnu afirmaciju realizuju kroz svoje bonjatvo, ni agresivno, ni defanzivno, nego kao jednostavnu i neporecivu injenicu oko koje nema, niti moe biti bilo kakvog debatiranja. U tom smislu, program Bonjaka je jasan i nikakva politika partija ni akademija ne treba da im odreuje taj program. Konkretno, nacionalni program Bonjaka, onakav kakav izvire iz premisa njihovog nacionalnog bia u ovom historijskom trenutku svodi se na tri kljune take: 1. Razumjeti, prihvatiti/internalizirati, izgraditi i odbraniti svoj nacionalni bonjaki identitet; 2. Govoriti svojim bosanskim jezikom i razvijati ga kao sopstveni nacionalni jezik, maternji jezik svih Bonjaka; 3. Potovati svoju vjeru. Eto, to je nacionalni program Bonjaka i, u osnovi, to je strateki program svake nacije. U tom smislu, Besjeda Bonjacima, koliko god je bila besjeda, govor, obraanje, bila je i podsjeanje Bonjacima na njihov temeljni nacionalni program. PB: Pored irokog dijapazona Vaeg intelektualnog angamana, ja bih ovaj razgovor fokusirao na Balkan. itao sam Vae inspirativne tekstove i koliko znam Marija Todorova, dakle Bugarka, napisala je cjelovitu knjigu o Balkanu. Vae miljenje o knjizi i o tome da drugi vie od Bonjaka piu o toj temi? MUHI: Ljudska dua, dua svijeta, sebe najtanije prepoznaje u obliku poluostrva. Kontinent je suvie siguran i stoga melanholian. Ostrvo je stalno iritirano rubom nesigurnosti, klaustrofobino i histerino. Peninsularna forma sadri i poentu potrebe za sigurnou (koju izraava vrstom vezom sa kontinentom) i udnju za izazovom, iritiranost idejom podviga (koju naglaava iskorakom kopna u beskraj puine), potrebu izdvajanja iz anonimne cjeline kontinenta. Sve svjetske civilizacije zapoele su na poluotocima. Njihova peninsularna geneza kulminira u etiri velike poluostrvske cjeline u Mediteranu: Anadolija, Balkansko poluostrvo, Apeninsko poluostrvo, Iberijsko/Pirinejsko poluostrvo. Za Europu, a time direktno i za svijet, Balkan je apsolutno najplodnija civilizacijska matrica sa najintenzivnijom gamom duhovnih i materijalnih stimulativnih uticaja. Ovu poentu Marija Todorova nije dovoljno zapazila. O Balkanu e se tek poeti pisati i mnogo vie, i mnogo tanije i mnogo istinitije (tanost i istina nisu sinonimi, napomena koja se esto smetne s uma). Bonjaci naelno jo uvijek mnogo vie itaju ta drugi piu, a posebno ta drugi piu ili govore o njima. Kompleks koji ima historijsko objanjenje, ali kojeg se Bonjaci moraju to prije osloboditi! Nisam naao nijednu knjigu u kojoj autor Englez analizira ta su drugi rekli o Englezima. Doza oholosti uvijek dobro doe u komunikaciji sa svim zlonamjernicima. Bonjaci se jo

ak i naslijee Sokrata uvrstio sam u naslijee Balkana kaete! A gdje biste Vi, dragi prijatelju, uvrstili Sokrata!? Platon, Sokrat, Aristotel, Perikle, Solon, Herodot, Fidija, Poliklet, Euripid, Eshil, Sofokle..., svi od reda su roeni na Balkanu, sve to su uradili, rekli, napisali - uradili su, rekli su i napisali su na Balkanu; ak su i umrli na Balkanu. Dvije hiljade godina kasnije nazivaju ih predstavnicima zapadnoevropske filozofije, politike, demokratije, etike, estetike, astronomije, logike!? To jest, kad smo ve kod logike, ima li tu bilo kakve logike? Ili je to sve notorna smicalica!?
nisu nauili da ignoriu zlonamjernike. Naprotiv, isuvie esto poseu za dokerom viktimizacije, kao da im je najlake kad jadikuju i dok se ibrete nad ovom ili onom klevetom izreenom na raun Bonjaka ili zulumom i nepravdom koja im je nanijeta. Posebno je potrebna doza samopotovanja. Ne mogu se nauditi, naprimjer, da bonjaki parlamentarci piu pisma i trae pomo od meunarodne zajednice kada ocijene da je neki prijedlog zakona protiv nacionalnog interesa Bonjaka. Poslanici Srbi i poslanici Hrvati bez dvoumljenja stavljaju veo na svaki prijedlog zakona koji mogu nanijeti tetu njihovim nacionalnim interesima. I to je u redu. Izbjegavati da s tako postupi kada su ugroeni nacionalni interesi Bonjaka apsolutno nije u redu! Bonjaci treba definitivno da se oslobode psihologije submisivnosti. Eto to je ono to se moe nazvati negativno balkanski. Ne moe ut sa rogatim! Tano je, ali ovdje nije rije o marvi ni o govedima, nemaju veze ni uti ni rogati, nego ljudi koji suvereno zastupaju sopstvena uvjerenja! Taj sindrom zbilja balkanskog mazohizma je poguban za nacionalno samopotovanje i ljudski integritet Bonjaka. Ozloglaeni Balkan - moram

18

mart 2012

PANBONJAK

Bonjaci naelno jo uvijek mnogo vie itaju ta drugi piu, a posebno ta drugi piu ili govore o njima. Kompleks koji ima historijsko objanjenje, ali kojeg se Bonjaci moraju to prije osloboditi! Nisam naao nijednu knjigu u kojoj autor Englez analizira ta su drugi rekli o Englezima.

rei sasvim neopravdano degradiran od europskih protuha kakvih nema ni na Balkanu, ponajvie pak od njihovih epigona sa balkanskih prostora prua dovoljno materijala za lamentiranje onima koji vie vole kukati nego se kruha najesti. Ali to vie nego ita drugo dri Bonjake u stadiju povijesne adolescencije. Imperativ i ovjeka i nacije jeste da dostigne svoju zrelost i da svoju stvar uzme u svoje ruke da podsjetim na jednu sjajnu formulaciju Maxa Stirnera. PB: Pretpostavljam da ste itali knjigu Ahmeta Davutolua Strategija dubine u kojoj se tretira Balkan kao geopolitiki interes Turske i odgovor Darka Tanaskovia sa knjigom Neoosmanizam na novu tursku politiku na Balkanu. Zar e Srbi i Turci ponovo prelamati koplja na Balkanu? MUHI: Pria o Srbima koji su lomili koplja sa Turcima jo jedan je od mitova koji se bez ikakve osnove prihvata kao navodna realnost. Turci i Srbi samo jednom su lomili koplja na Balkanu: na Kosovu polju 1389. godine. Poslije su ih Srbi lomili samo kada bi im to Turci rekli, kao vazali, konkretno kao turski vazali, na strani Osmanlija. Kao Kraljevi Marko, koji je u jednom takvom boju i poginuo, ubijen od vojnika vlakog vojvode Mirete. Ili kao Stefan Lazarevi, sin kneza Lazara, koji se borio rame uz rame sa sultanom Bajazitom (onim istim koji je pobijedio njegovog oca i tako zavrio srpsku priu na Kosovu), sve do bitke kod Ankare 1402. godine, protiv Timur Lenka, alias Tamerlana! Prvi i Drugi srpski ustanak su inspirirani, organizirani i pomognuti od Habzburga i Rusije, kada je Osmansko carstvo ve odavno izgubilo snagu i postalo Bolesnik sa Bosfora. Srbija od tada do

danas nije bila samostalno znaajan faktor na Balkanu, kao to, uostalom, ni cijeli Balkan odavno nije znaajan faktor za Balkan - dobrim dijelom i svojom krivnjom - dok je svako poreenje Srbije sa savremenom Turskom, u pogledu njihovog meunarodnog statusa i potencijala, bespredmetno. Uostalom, i realni kapacitet Turske za kontrolu dogaaja na Bakanu sutinski je limitiran i direktno zavisi od par najmonijih faktora meunarodne politike. Inae, Darko Tanaskovi i njegova knjiga nije ni instanca, ni referenca relevantna za Davutolua, jo manje za Tursku. Najmanje, pak, za Bosnu i Bonjake. PB: Mogu li Vas podsjetiti na jedna Vaa glasna razmiljanja o Balkanu gdje uvrtavate ak i naslijee Sokrata. Dakle, elio bih da iznesete i taj filozofskopovijesni aspekt, odnosno, viziju Balkana. MUHI: ak i naslijee Sokrata uvrstio sam u naslijee Balkana - kaete! A gdje biste Vi, dragi prijatelju, uvrstili Sokrata!? Platon, Sokrat, Aristotel, Perikle, Solon, Herodot, Fidija, Poliklet, Euripid, Eshil, Sofokle..., svi od reda su roeni na Balkanu, sve to su uradili, rekli, napisali - uradili su, rekli su i napisali su na Balkanu; ak su i umrli na Balkanu. Dvije hiljade godina kasnije nazivaju ih predstavnicima zapadnoevropske filozofije, politike, demokratije, etike, estetike, astronomije, logike!? To jest, kad smo ve kod logike, ima li tu bilo kakve logike? Ili je to sve notorna smicalica!? Od ljudi sa Balkana se oekuje da to zaborave i da povjeruju kako su svi ovi spomenuti i mnogi drugi, isto tako slavni i umni, a ovdje nespomenuti ljudi, roeni u civiliziranoj Europi, a ne na
PANBONJAK

Broj 1

19

primitivnom Balkanu (zar bi i mogli u to povjerovati?), da su govorili engleski i francuski, njemaki i panski... i da su onda postepeno educirali ostale narode i podruja, jedino im je zapelo kod tih primitivnih Balkanaca!? Podsjetit u, uz dunu skromnost, da o ovom notornom primjeru falsifikovanja europske historije u vezi Balkana nisam samo glasno razmiljao, nego sam napisao, inter alia, cijelu knjigu od preko 450 stranica, pod naslovom Potomci bogova. Ta veoma neestetska hirurgija koja bi da potpuno promijeni autentino lice europske historije i civilizacije mora biti jasno demantirana i sistematski korigirana na svakom koraku, da bi se, s jedne strane, demaskirao kulturni kolonijalizam i paternaliza nebalkanske Europe nad balkanskom Europom, i s druge strane, da bi Europljani Balkanci povratili osjeaj samopotovanja i oslobodili se neopravdanog osjeaja inferironosti u odnosu na Europljane nebalkance. Balkan je Europi i ime nadjenuo. Ko zna kako bi se na zajedniki kontinent zvao da ga nisu imenovali Europljani Balkanci. PB: Kakav je bonjaki identitet u pojmu Balkan? MUHI: Bitan. Kako u onim sutinski pozitivnim odlikama Balkana kao antropolokog apejrona, dakle kao neke vrste antropoloke prasupstance koja je i danas prisutna kao impulsivna, vitalna, nerazblaena, primordijalna, tako i u negativnom kontekstu nekultivisanog, naprasitog, nesigurnog u sebe, inferiornog, sado-mazohistikog, neusmjerenog. Da su Bonjaci protobalkanci, dakle, da njihovo porijeklo see duboko u vrijeme prije dolaska Slovena - to je naprosto logiki nepobitno, dok je u nivou studiozne onomastike, lingvistike, paleografske, historiografske grae posebno detaljno dokumentirano u djelima akademika BANU Ibrahima Paia. PB: ta Vam znai naslov u knjizi Islamski identitet Europe? MUHI: Obino se govori o Europi i islamu. Jasno, s ciljem da se odmah proguta udica i prihvati kao istinita implicirana, a potpuno lana tvrdnja: Europa je jedno, islam je drugo! Kao prvo, ovim iskazom uspostavlja se logiki nekorektna relacija. Europa je geografska odrednica, a islam je sadrinska odrednica. ist primjer kolonijalne psihologije. Taj kolonijalizam probija na sve strane. Ljudi se iznenade, mnogi se i naljute, kada uju da Europa nije ekskluzivno kranski/hrianski kontinent! Mora ih se podsjetiti da se Isus nije rodio u Londonu, da nije bio raspet u Parizu, te da nije uskrnuo/vaskrsnuo u Rimu. Kranstvo je importirana, pridola, adoptirana religija na europskom tlu, jednako kao i judejstvo, jednako kao islam. Europa nema svog poslanika. Sve tri velike monoteistike religije, treba li podsjeati, nastale su, takorei, u istoj avliji. I ta avlija nije bila u Zapadnoj Europi, ni u Istonoj Europi, ni u bilo kojoj Europi, kad smo ve kod toga, nego u toliko pogreno i neopravdano podcjenjivanoj, prezrenoj

Aziji, konkretno na Bliskom Istoku. Spiritualna historija svijeta od samog izvora vezana je za Aziju i u tom kontekstu Europa ostaje samo vjeni adept, uenik i sljedbenik koji nema nikakvo pravo da prisvaja bilo koju od tri velike monoteistike religije. Identitet Europe je legura gotovo svih duhovnih i kulturnih utjecaja, pri emu su kranstvo i islam dvije najnaglaenije komponente tog identiteta. Malo ko ima u vidu da je islam u mnoge dijelove Europe stigao prije kranstva/ hrianstva. U junim dijelovima Kavkaza islam je uspostavio prvu dravu ve 641. godine; na Iberijskom poluostrvu islamska drava poinje da funkcionira ve od 711. godine i ostaje tamo u kontinuitetu do 1492., gotovo osam stotina godina. Na Kritu/Kreti i svim velikim otocima Mediterana, Kipru, Siciliji, Sardiniji, Korzici, islam uspostavlja svoje drave ve tokom prvih

Potpuno iskrivljeno prikazan i falsificiran u svim tekstovima, od itanki za osnovnu kolu do naunih studija, osmanski period na Balkanu je u najveem dijelu svog postojanja predstavljao procvat za sve, posebno za nemuslimanske narode Balkana. Jedini primjer u historiji svijeta da su i najmanji narodi sauvali svoj nacionalni identitet, svoj jezik, svoju kulturu i svoju religiju nakon vie stoljea provedenih u sastavu drave osvajaa, jeste upravo primjer vladavine Osmanskog carstva na Balkanu.

20

mart 2012

PANBONJAK

decenija IX stoljea, od 810-830. godine. Za to vrijeme u Ukrajinu, Rusiju, Skandinaviju, sjevernu Njemaku, Poljsku, Maarsku, kranstvo stie tek poetkom XI vijeka! Naslov prosto konstatira nepobitnu injenicu da je identitet Europe islamski. Ne samo islamski, ne ekskluzivno islamski, bez ikakvih drugih primjesa, nego autentino islamski, u kontinuitetu od 14 stoljea, sa materijalnim i duhovnim prilozima koji su nemjerljivi po svom obimu i sadraju, a koji su bitno odredili moderni identitet Europe. I to u principu, odredili su ga njegovim najvrjednijim odlikama, kao to su kulturna i vjerska tolerancija, u Europi prvi put uvedene na nivou dravne politike, direktno iz islamske tradicije! PB: Smijete li na takav nain elaborirati islamski identitet Balkana? MUHI: Kako mislite - smijete li? Pa identitet Balkana se ne moe, i potujui injenice, ne smije elaborirati drugaije nego tako, kroz analizu i afirmaciju islamskih elemenata koji su izgradili i formirali taj identitet. Balkan bi jednostavno izgubio svoju fizionomiju, bio bi lien bitnih odlika, ukratko - eliminirala bi se njegova differentia specifica ako bi se ignorirala islamska komponenta, odnosno, ako bi se odricao islamski identitet Balkana! PB: Kako komentirate srpsku diplomatsku inicijativu o stogodinjici Balkanskih ratova koju je objeruke prihvatila i turska diplomatija? MUHI: Vrijedi vidjeti ta se desilo na Balkanu sto godina nakon balkanskih ratova. ta je sve porueno, ije je porueno, ko je poruio; ko je progonjen, ko je progonio; ko je vrio zloine i genocid, ko su bile rtve zloina i genocida; pa onda izvesti logine zakljuke koji slijede iz ponuenih premisa. PB: Zar ne bi bilo bolje i vanije obiljeiti sto godina Sarajevskog atentata sa najavom budueg mira na Balkanu? MUHI: Ima jo dvije godine do jubileja sto godina Sarajevskog atentata. Na Balkanu je, sreom, mir. Osim toga, skeptian sam prema mogunostima da jedan akt kakav je politiki atentat, u koji je ukljueno i ubistvo ene u drugom stanju, moe predstavljati adekvatnu inspiraciju za razgovore o miru. Atentat je i bio izvren u ime rata, ne u ime mira, njegov cilj jeste bio rat i samo rat. Odbijanje Srbije da dozvoli inspekciju, odnosno istragu u vezi atentata na svojoj teritoriji, koliko god bio izuzetan i u svakom pogledu impresivan gest nacionalnog integriteta i dravnog suvereniteta, ipak je bio samo formalni pretekst za rat koji je ve odavno i na drugim mjestima bio planiran i pripremljen. Uostalom, iako je po scenariju formalno zapoet na Balkanu, konkretno u Sarajevu, jasno je da Prvi svjetski rat nije bio rat balkanskih naroda, nego rat velikih europskih sila, koji je balkanske narode silom ugurao u rat.

PB: Moe li taj sanjani mir na Balkanu doi nakon objektivnijeg razumijevanja povijesti kada je, primjerice, tristo godina vladao mir u doba Osmanlija? MUHI: Pax Ottomana, odnosno Pax Ottomanica, bio je period trajnog mira na Balkanu. U vrijeme dok je neislamska Europa bila ogrezla u krvi vjerskih ratova, seljakih ustanaka, ratova drava protiv drava (tako, samo jedan rat Engleske i Francuske trajao je 114 godina zbog ega je i nazvan Stogodinji rat), za to vrijeme na Balkanu, odnosno, u islamskoj Europi vladao je mir i ralativno blagostanje. Potpuno iskrivljeno prikazan i falsificiran u svim tekstovima, od itanki za osnovnu kolu do naunih studija, osmanski period na Balkanu je u najveem dijelu svog postojanja predstavljao procvat za sve, posebno za nemuslimanske narode Balkana. Jedini primjer u historiji svijeta da su i najmanji narodi sauvali svoj nacionalni identitet, svoj jezik, svoju kulturu i svoju religiju nakon vie stoljea provedenih u sastavu drave osvajaa, jeste upravo primjer vladavine Osmanskog carstva na Balkanu. Svi balkanski narodi: Albanci, Bonjaci, Bugari, Crnogorci, Grci, Makedonci, Vlasi, Srbi... zadrali su svoj jezik. Malo je poznato da su Romi iz cijele Europe sauvali svoj jezik samo u granicama Osmanskog carstva, primarno na Balkanu! Hramovi i crkve nemuslimana, kako one podignute prije dolaska islamske drave, tako i one izgraene tokom pet vijekova te vladavine, ostale su do danas. Pred kraj Osmanskog carstva, prema posljednjem popisu iz 1905. godine, na Balkanu je bilo oko 73% kola na drugim jezicima, u poreenju sa 27% na turskom jeziku. Sredite pravoslavnog svijeta ostalo je od 1453. godine, i kroz svo vrijeme Osmanskog carstva, do danas u Istanbulu! Obzirom da je imalo ogromnu privilegiju da ne ide u rat, neislamsko stanovnito je doivjelo u tim stoljeima demografski porast bez presedana. Njihov odmor nacija zavrava, a gubici u ljudstvu poinju tek sa odlaskom Osmanskog carstva, i to samo dvije godine kasnije, upravo poetkom Balkanskih ratova. Ovu autentinu sliku tog perioda nuno je forsirati umjesto tradicionalne lane predstave o tom vremenu, jer se samo tako mogu izbrisati namjerno fabrikovane neistine koje su i stvorile zlu krv na Balkanu, a koje su upravo s tim ciljem i bile stvorene. Kada se oslobode hipoteke velikih lai, kada shvate da nikakvog poturivanja nije bilo, ni nabijanja na kolac (historiari se razilaze utoliko to ovu inae vrlo rijetku praksu pripisuju slovakom, vlakom, odnosno maarskom vlastelinu, ali se slau u tome da nije predstavljala sankciju predvienu osmanlijskim kaznenim pravom), ukratko, da islam i Europljani muslimani i Europljani Balkanci ne duguju nita Europljanima nemuslimanima i Europljanima neBalkancima, nego da je upravo suprotno istina tek tada e se budue generacije osloboditi tog stranog epigonskog prokletstva, da se svete potomcima svojih dobroinitelja i afrimisat e ogromne vrijednosti svih balkanskih kulturnih tradicija.

PANBONJAK

Broj 1

21

esej

Pie: Demaludin Lati

Mrana Zapa
22
mart 2012
PANBONJAK

blasFemija muslimanski odgovori na vrijeanje poslanika

strana ada
PANBONJAK

muHammeda na savremenom zapadu

Broj 1

23

Karikature danskog magazina Jyllands-Posten, kao i druge umjetnine kojima se vrijea Muhammed (a.s.), izazov su kosmopolitskom konceptu drutva za koji se zvanino zalae civilizacija Zapada. Neuspjeh takvoga koncepta najtee pogaa Bonjake, autohtoni evropski muslimanski narod.

ako je posljednje veliko vrijeanje Poslanika Muhammeda (sallallhu alejhi we sellem Bog ga blagoslovio i mir mu podario) na Zapadu bilo prije est godina, njegovi odjeci jo se nisu stiali, a i danas se, tu i tamo, pojavi poneki roman kojim se vrijea Allahov Poslanik (s.a.v.s.), posebno majka vjernika, hazreti Aia. Ta ejtanska djelca, istina, u sebi nejmaju nieg znaajnog osim nezasite udnje za slavom koje se njihovi autori ele domoi ruei tabue i odajui se profitabilnom globalnom islamofobinom trendu. (Krugovi agresivnog sekularizma u Sarajevu kao i po cijelom Zapadu - ekspresno brzo prevedu svako takvo tivo, ali iz prijezira prema toj vrsti literature ovdje neemo navoditi imena tih autora i njihovih umotvorina.) No, uestalo vrijeanje Poslanika Muhammeda (s.a.w.s.) jo nije nailo na primjerenu intelektualnu reakciju u bosanskim ulemanskim i inim krugovima. Jer ako bi se ikoga trebalo da tie ovaj trend, onda su to Bonjaci, autentini i autohtoni evropski muslimanski narod. Udar na Poslanika Muhammeda (s.a.w.s.) najopasniji je po njih. Vijekovima zategnuti odnosi izmeu Zapada i Svijeta islama sa ovom aferom postali su jo zategnutiji i do danas se ne vidi kraj ovom opasnom procesu. Zapad je uvrijedio Poslanika Muhammeda simbol islama, opravdavao tu uvrjedu ili je blagonaklono gledao na nju, i do danas se nije ispriao muslimanima zbog toga. Valja naglasiti da to nije uinio itav svijet koga nazivamo Zapadom; u pravoslavnim zemljama uglavnom nije bilo reproduciranja uvrjedljivih karikatura iz danskog magazina Jyllands-Posten; tadanji predsjednik Ruske Federacije, Putin, taj in je nazvao uvrjedom za sve muslimane i obeao da se u njegovoj zemlji te karikature nee objavljivati; slini glasovi su se uli moete li zamisliti i na javnom TV servisu Srbije. Bivi predsjednik SAD, Bill Clinton, za te karikature je rekao da su poniavajue za islam. Podsjetimo se: te su karikature objavili vodei listovi zapadne Evrope: Die Zeit, France-Soir, La Stampa, El Periodico, El Mundo, Der Spiegel, norveki Magazinet..., kao i BBC u posebnom tv prilogu. Radilo se o karikaturama na 43 strane, od kojih je 12 zvanino objavljeno (sa najuvrjedljivijom, onom na kojoj je Poslanik nacrtan sa bombom za turbanom), mada je na trima (koje nisu esto putane u javnost, ali jesu dio toga kontingenta) Muhammed (s.a.w.s.) predstavljen sa svinjskom njukom i kao pedofil, dok je jedan njegov sljedbenik nacrtan u sodomistikom aktu sa psom!

rat protiv terorizma / rat protiv islama Te karikature su imale svoju prethistoriju: godine 2004. u Danskoj je jedan musliman ubio reisera Thea van Gogha zbog njegovog uvrjedljivog dokumentarnog filma o muslimanima; Bushov rat protiv terorizma bio je u punom jeku; desili su se strani teroristiki akti u Madridu i Londonu za koje su optueni muslimani... Danske karikature su premaile aferu Rudi iz 1988. godine, kada je ovog pisca - zbog njegovog romana u kome se vrijea Poslanik Muhammed (s.a.w.s.) ajatullah Homeini svojom fetvom osudio na smrt. Tadanji danski premijer Anders Fogh Rasmussen (dananji generalni sekretar Nato saveza) odbio je da primi ambasadore muslimanskih zemalja akreditirane u Danskoj koji su traili izvinjenje danske vlade muslimanima, nakon ega su Organizacija islamske konferencije i Arapska liga zatraile bojkot danskih proizvoda u muslimanskim zemljama. Svoj glas su digli vodei uenjaci sunnijskog i iijskog islama, posebno ejh Jusuf Qaradawi, predsjednik Svjetske unije islamskih uenjaka, a stotine hiljada sljedbenika Poslanika Muhammeda (s.a.w.s.) demonstriralo je od Afganistana do Londona palei danske zastave.

24

mart 2012

PANBONJAK

Vijekovima zategnuti odnosi izmeu Zapada i Svijeta islama sa ovom aferom postali su jo zategnutiji i do danas se ne vidi kraj ovom opasnom procesu. Zapad je uvrijedio Poslanika Muhammeda simbol islama, opravdavao tu uvrjedu ili je blagonaklono gledao na nju, i do danas se nije ispriao muslimanima zbog toga.
sukob Dviju civilizacija Oni krugovi koji su podravali objavljivanje ovih karikatura pozivali su se na slobodu izraavanja kao, navodno, ekskluzivno evropsko postignue, istovremeno napadajui totalitarnu ideologiju islama (Spiegel, 1. feb. 2006.). Muslimanski autori su im u svojim polemikama sa njima spoitali nedosljednost: jer je isti danski magazin odbio objaviti karikature Isusa Krista; jer su svi parlamenti zapadnoevropskih drava donijeli zakon o zabrani antisemitskih poruka i umjetnina, kao i niz drugih zabrana kojima se ograniava sloboda izraavanja; jer se evropska drutva, svikla (?) na kulturni, vjerski i etniki diversity, pozivaju na procese integracije i tolerancije... Tako su se, u unakrsnoj vatri, jo jednom zaista sukobile dvije civilizacije: jedna koja titi slobodu izraavanja u vlastitoj interpretaciji i druga koja voli Poslanika Muhammeda (s.a.w.s.). Optimalno evropsko rjeenje ovog sukoba nalazi se u konceptu kosmopolitizma, kako su ga vidjeli istaknuti mislioci s ovoga kontinenta kakvi su bili Montaigne (1533-1592), najznaajniji esejist u povijesti, i Kant (1724-1804), posljednji veliki mislilac prosvjetiteljstva, a danas, naprimjer, Kwame A. Appiah (1954), britanskoameriki drutveni teoretiar ganskog porijekla. Ovaj posljednji ovakav koncept drutva vidi kao etiku teoriju koja afirmira mogunost meusobnog razumijevanja razliitih grupa bez ikakvog jednostranog nametanja, kao i bez obeavajuega konsenzusa. Kao takvog, kosmopolitizam valja

podjednako razlikovati od koncepta kako drutvenog relativizma, tako i drutvenog univerzalizma. A upravo tu razliku savremeni common sense svijeta, koga nazivamo Zapadom, kada su muslimani u pitanju, ne zna ili nee da uspostavi. paraDoks moDerne povijesti Zaista je paradoks povijesti (F. Gulen) da se poslanik, koji je uspostavio civilizaciju mira, proglaava teroristom (Ja sam poslan da zaustavim krvoprolie meu narodima - njegove su rijei, kao i: Musliman moe poiniti bilo koji veliki grijeh, pa ostati u okrilju islama, ali ako ubije neduno ljudsko bie, on izlazi iz granica vjere i bit e zauvijek u paklu); zaista je paradoks povijesti da se vjera ija je sveta Knjiga zabranila svaki vid inkvizicije i nasilja prilikom pozivanja u nju proglaava totalitarnom ideologijom (Nejma prisiljavanja u vjeru! Kuran); zaista je paradoks povijesti da se islamskom poslaniku, koji je ivio savreno ednim ivotom i zabranjivao svaki vid seksualnog prekraja, pripisuju najgadnije opaine. No, Zapad, imajui predodbu Bojeg ovjeka u liku Isusa Krista koji apstinira od ari ovozemaljskog ivota i skapava razapet na kriu da bi iskupio grijehe ljudskog roda, nikada nije mogao da se pomiri sa Poslanikom koji, odbacivi dogmu o nasljednom grijehu, ivotu govori da (Nietzsche) i, vrei volju Stvoritelja, sebe i ljudski rod spaava od grijeha pridravajui se Bojih propisa, iako se i eni, i trguje, sudi, formira originalno drutvo i dravu, vodi odbrambene ratove, lijei rane, gubi najmilije ivotne prijatelje, voli mirise, svakodnevno isti tijelo, kupa se, obavlja kune poslove, prima i posjeuje siromane i bogate, gladuje..., a svoj raj predstavlja kao bau punu rijeka, meda, ljepotica... i duhovnih zadovoljstava. Eto, takvog poslanika zavoljeli su i divili mu se neki od najslavnijih Zapadnjaka kakvi su bili: Goethe, Carlyl, Lamartine, Lessing, Rilke, Tolstoj, B. Shaw, Einstein..., koji su mu posvetili svoje najljepe poeme, sonete, drame, pripovijetke... i proglaavali ga najveom povijesnom linou zato to je sa najmanje sredstava postigao najvie u civilizacijskom smislu rijei (Lamartine). I to je samo jedna svijetla strana Zapada. MahoMet evropske literature i slikarstva Onaj drugi Zapad, ve od ranog Srednjeg vijeka, im je islam preao na evropski kontinent (711. godine, tano prije 13 stoljea), crta, slika i gravira imaginarni lik Poslanika Muhammeda (v. zombietime. com/mohammed_image_archive/euro_medi_ren) kao to to ine sa likom Isusa Krista i njegove majke. ta bismo drugo oekivali od rtava antiislamske manipulacije posjetilaca najpoznatijih evropskih, amerikih i australijskih nacionalnih biblioteka i muzeja i konzumenata najpoznatijih djela nacionalnih
PANBONJAK

Broj 1

25

knjievnosti u kojima se Poslanik Muhammed neizostavno naziva Mahometom divljim ovjekom (na starofrancuskom, posebno u istoimenoj Voltairovoj drami), izmatikom, arapskim varalicom i sl.? U prvom srednjovjekovnom prijevodu Kurana na latinski (sredina 12. st.), koji se uva u Bibliotheque de lArsenal u Parizu, na naslovnoj strani stoji crte Mahometa, kao navodnog autora Kurana, u ljudsko-ivotinjskom liku; Boccaccio ga je naslikao divljeg, sa golubom na ramenu, ime je poruio da je on lani prorok koji je sebi prisvojio Svetog duha (danas se ta slika uva u Francuskoj nacionalnoj biblioteci)... Slini crtei i slike mogu se nai u Muzeju lijepih umjetnosti u San Franciscu, njujorkoj Javnoj biblioteci, u Crkvi majke Marije u Dendermondeu (Belgija), u Nacionalnoj galeriji u Victoriji (Australija)... A najpoznatiji portret Mahometa dao je najvei pjesnik zapadnoevropskih knjievnosti, Dante Alighieri, u svome Infernu (Osmi krug, XXVIII, 19-42), gdje je on naslikan rasporenih prsa (zbog navodnoga grijeha izme) i u ogavnom stanju. Ta e rasporena prsa naeg Poslanika (s.a.w.s.) biti motiv brojnim evropskim slikarima: Gustavu Doreu, Botticeliju, Salvadoru Daliju... te skulptoru Augustu Rodinu... Svi ovi reprezentanti mrane strane Zapada znaju da je takav odnos prema Bojim glasnicima, naime: crtanje i slikanje njih, upravo Muhammed (a.s.) zabranio kako ih ljudi ne bi proglaavali bogom i kako bi, u racionaliziranom ivotu, slijedili njihov ivotni put, njihova uenja... Zapad ne slijedi i ne moe da slijedi, jer je to nemogue ideal Bojeg ovjeka koji skapava na Svetoj gori, ali odbija i da slijedi put Poslanika Muhammeda (s.a.w.s.) koji je potpuno saobrazan sa realnim tenjama kultivirane ljudske prirode. poslanik za sva vremena Amr Halid, savremeni popularni daija (misionar) u arapskom svijetu, u svojoj trostrukoj poruci koju je uputio povodom ovih karikatura, muslimanskom ovjeanstvu je poruio da je njegov najbolji odgovor na ove uvrjede da prouava i ivi Sunnet (ivotnu praksu, savreno otjelotvorenje islama) Poslanika Muhammeda (s.a.w.s.) i da druge, nemuslimane, svojim primjerom upoznaju sa njim. U poruci Zapadu naveo je njihove duple standarde u ponaanju kada god su muslimani u pitanju, a u poruci i Zapadu i ostalom dijelu ovjeanstva rekao je da je teta koju su karikature nanijele opeovjeanskoj civilizaciji nesaglediva jer je Muhammed (a.s.) Poslanik za sva vremena (K. Armstrong), Peat svih ranijih 124.000 vjerovjesnika i poslanika, pa je i njegov Sunnet sukus sunnet svih vjerovjesnika i poslanika, a muslimani su jedini posjednici toga opeovjeanskog duhovnog blaga danas. Zaista, krani/hriani ne posjeduju sunnet Isaa (a.s.), sina Merjemina/Isusa Krista ili Hrista, kao to ni Jevreji ne posjeduju sunnet Musaa (a.s.)/Mojsija, a u

Zaista je paradoks povijesti (F. Gulen) da se poslanik, koji je uspostavio civilizaciju mira, proglaava teroristom (Ja sam poslan da zaustavim krvoprolie meu narodima.)
svojoj dogmatici referiraju se na te Boje poslanike. Da nije autentinog poslanikog sunneta, nijedan ovjek ne bi uspio sm spoznati Pravi put i ivjeti po njemu, niti bi svojim intelektualnim moima ikada spoznao istine vjere. Dokaz za ovu tvrdnju Kuran je dao u sluaju Kraljice od Sabe, koju opisuje kao iznimno mudru i pronicljivu vladaricu, ali koja, zajedno sa svojim narodom, ne umije Pravoga puta nai (27, 24); tek kada dolazi u dodir sa poslanikim vrelom njoj se otvaraju putevi Istine i ona uzvikuje: Gospodaru moj, ja sam se prema sebi ogrijeila, i u drutvu sa (vjerovjesnikom) Sulejmanom primam islam predajem se Allahu, Gospodaru svjetova! (En-Neml, Mravi, 44) sunnet muhammeDa (a.s.) differentia specifica bonjatva Bonjaci veoma lahko mogu razumjeti ta je to Sunnet Poslanika Muhammeda (s.a.w.s.) i koliki je njegov znaaj za njihov ivot ukoliko samo malo zavire u seharu svoga identiteta: njihov nain raanja djeteta: uenje ezana i ikameta na uho novoroenetu, nadijevanje imena, odnos prema porodilji (babine, hedije...), akika, sunneenje djeaka...; njihov nain graenja kue, sa svim detaljima: pravac prema Kibli, panja prema susjedovoj kui, krov na etiri vode, musafirhane, ardaci, hamami, haremluci, selamluci...; njihova lina i kolektivna higijena; njihov odnos prema hrani i sofri te nain objedovanja; njihovo klanjanje; njihove bogomolje; njihovo pjevanje; njihovo odijevanje; njihovi

26

mart 2012

PANBONJAK

iezava li sunnet u ivotu balkanskih muslimana

Da nije autentinog poslanikog sunneta, nijedan ovjek ne bi uspio sm spoznati Pravi put i ivjeti po njemu, niti bi svojim intelektualnim moima ikada spoznao istine vjere.
pozdravi; njihovi meuljudski odnosi; njihovi mubarek dani; njihova enidba i udaja; njihove denaze; njihov odnos prema grebljima i umrlima..., sve one sitnice koje ivot znae sve je to Sunnet Poslanika Muhammeda (s.a.w.s.) kome su ih poduili njihovi imami, nene, bike, majke, bbe, amide, djedovi... Jednom rijeju, Sunnet je, u bitnome, oblikovao duhovnu i materijalnu kulturu i bie bonjakog naroda; Sunnet je njegova differentia specifica koja ih razlikuje od naroda s kojima ive od Vardara do Save i od Slavonije do Jadranskog mora. Uza sve to, njihovo uvanje Sunneta ini ih sastavnim dijelom Ummeta (cjelokupne svjetske muslimanske zajednice) koga upravo Sunnet dri na okupu i ini jedinstvenom nacijom na Planeti. Jer, Sunnet je prvi i nezaobilazni mubejjin objasnitelj Kurana. Onaj kome je Kuran dostavljen, Poslanik Muhammed (s.a.w.s.), savreno je razumio Allahovu posljednju Knjigu i savreno ivio u skladu sa njezinim nalozima, zbog i radi ega ga je Allah (d..) nazvao uswetun hasene najboljim primjerom ili modelom identifikacije za vjernike (Q, 33, 21). ivei u savrenoj pokornosti Allahu (d..), Muhammed (a.s.) je konkretizirao Kuran na Zemlji i time pokazao da je islam iva - i zauvijek iva i realna vjera. Pridravanje Sunneta sinonim je za islamsko postojanje i progres; zanemarivanje Sunneta sinonim je za rastakanje i propadanje islama. Sunnet je eljezna okosnica Kue islama, a ako uklonite okosnicu neke graevine, zar moete biti iznenaeni ako se ona srui kao kula od karata? (M. Asad)

Upravo ovaj posljednji navod slavnog muslimanskog pisca sa Zapada nagoni nas da se duboko zamislimo nad injenicom iezavanja Sunneta u bonjakom narodu, kao i u svim ostalim muslimanskim narodima i zajednicama na Balkanu. Bar pet posljednjih totalitarnih reima pod kojima su ivjeli muslimani Balkanskoga poluotoka, svaki na svoj nain, a svi sa istim ciljem, radili su na tome da se kod tradicionalnih sljedbenika islama eliminira znanje i svijest o ovoj vjeri, pa time i o Sunnetu Muhamameda (a.s.), a da se, umjesto toga, primordijalnog znanja, u mlade muslimanske generacije usade ideoloke, manje-vie neislamske, ak i antiislamske moderne spoznaje o sebi i svome identitetu. Ta ista populacija, raseljena po zemljama Zapadne Evrope u kojima su nastale i reproducirale se sramne karikature i ostalo antiislamsko smee, danas je izloena izravnim talasima globalne i globalizirajue zapadnjake subkulture, unificirajue po svojoj namjeni i paganske po svome porijeklu i sutini. Autentina Boja vjera je u opasnosti: dobar dio Bonjaka, Albanaca, Pomaka, Roma, Goranaca... i ostalih evropskih muslimana Sunnet Poslanika Muhammeda (s.a.w.s.) zamjenjuju sunnetom mranog dijela zapadne civilizacije (iste one civilizacije iz koje su proistekle danske karikature o kojima je rije); perverzije svih vrsta ire se modernim svijetom; mlade muslimanske generacije zbunjene su i izgubljene u bespuu grijeha, besvrhovitim promjenama i vrtlogu civilizacije u kojoj ive. Viziju takve duhovne pustoi Poslanik Muhammed (s.a.w.s.) izrazio je slijedeim rijeima: Islam e iezavati kao to iezavaju are na odjei, pa e doi vrijeme kada ljudi nee znati ni ta je to ramazanski post, ni ta je to sadaka, ni ta je to had, niti bilo koji drugi islamski obred (namz, abdest, gusul...). A onda e doi no kada od Allahove Knjige na Zemlji nee ostati ni jedan ajet i kada e ostati samo neke grupe ljudi, mahom staraca i nemonih starica, koje e govoriti: - Nai oevi i djedovi su nas poduili rijei L ilhe illellh i mi (samo nju) znamo izgovoriti! Poslanikovo slikovito poreenje iezavanja islama sa iezavanjem ara na odjei u svome podtekstu upozorava kako e najprije u takvim, nekada muslimanskim narodima, postepeno nestajati njegovog Sunneta, te okosnice njegove zgrade. Moni evropocentrini i hegemonski krugovi sa Zapada, koji su naruili karikature u danskom Jyllands-Postenu, izgleda bolje razumiju vanost Muhammedovog (a.s.) Sunneta od bonjake, albansko-muslimanske i ine inteligencije i dobrog dijela muslimana Balkana koji su preivjeli na ovom poluotoku ili su se raselili diljem Zapada. (iz neobjavljene knjige eseja pod naslovom: islam je bolji)

PANBONJAK

Broj 1

27

portret

Pie: Dr. sc. Danko Plevnik

alija izetbegovi bio je metafora za vrijednost, ali i stanje bosne i Hercegovine

konstanta moralnoG mira

28

mart 2012

PANBONJAK

PANBONJAK

Broj 1

29

oravei u zatvoru u koji je dospio jer u ateistikom reimu nije htio tajiti to jedan muslimanski intelektualac osjea, Alija Izetbegovi je puno itao. Ne samo da je itao, nego je i pravio biljeke. O tome svjedoi njegova knjiga Moj bijeg u slobodu. Iz nje je vidljivo da je znao i za mene. U to vrijeme sam i ja uo za njega. Beogradski kolega Zoran Kadeni rekao mi je da su za saveznu vlast ti vjerski Bosanci bili opasniji od pobunjenika s Kosova. S pojavom viestranaja i viestranog rata u BiH, koji nas je o Bosni na veliku nesreu nauio vie nego mir, Alija Izetbegovi svojom intonacijskom dosljednou - nije se nikada hvalio mrnjom - ostavljao dojam blagog lica andrievski mrke ljepote Bosne.
europski glas bih Proitao je napisano i mirno zaklopio knjigu. utio je neko vrijeme, a onda izustio: Ja to ne zasluujem! Evo zato mi je taj ovjek bio drag. Kada sam nakon dvije godine ponovno doao u Sarajevo poslao je po mene auto u Holiday Inn. Cijenio je ono to piem. Sluao sam taj glas koji je posjedovao drugu vrstu duhovnosti i nije razmiljao na predvidljivi nain. Naveer su me zvali s hotelske recepcije da me eka neka poruka. Bila je to njegova knjiga s posvetom: Dragom linom prijatelju i velikom prijatelju Bosne, Danku Plevniku, sa istinskim potovanjem. Respektirao sam tog mudrog bosanskog oca jedne od nacija i zato to je imao vie karizme nego sposobnosti, zbog ega ga je na smrtnoj postelji, iz koje je zagovarao budunost a ne osvetu, posjetio i Bill Clinton. Mnogi su se nakon njegove smrti takmiili u uskraivanju pijeteta. Posebice ona ne samo posthumna infamija od Republike (Srpske). I Haaki je sud dodao svoju granicu uvrede na sam dan pogreba. Ipak, generalni tajnik NATO-a George Robertson oznaio ga je europskim glasom BiH, kljunom osobom i hrabrim dunosnikom. Ve desetak godina nema sevdalinke na hrvatskim radiostanicama. Hoe li ikada vie biti Alije, sevdalije?

ekstraorDinarna osoba i islamski mislilac

Unato tomu, prokazivalo ga se da izaziva sukob civilizacija kao da je bio uzrok, a ne posljedica geopolitike situacije tog malog etnikog Babilona. Radi bosanskog opstanka, sve je morao traiti od Miloevia i Tumana i meunarodne zajednice koja je do Daytona odmirila tu dogovornu agresiju. Sve je ekao izvana - od etrdesetorice osnivaa SDA ak su jedanaestorica bila iz Zagreba - samo je Bosnu oekivao iznutra. Alija Izetbegovi bio je metafora za vrijednost, ali i stanje Bosne i Hercegovine. A ono je najee bilo paradoksalno. Pogrijeio je kad je pravio nacionalnu stranku, ali bi li bez nje mogao promovirati bonjaku nacionalnost? Htio je sauvati svaiju Bosnu, ali je li u tome mogao uspjeti, a da u Bonjacima ne potakne osjeaje dravotvornosti? Bio sam svjestan njegovih politikih lapsusa. Njegov uitelj Bosne Mahmutehaji ispriao mi je cijeli kompendij njegovih propusta, pogrenih procjena i zabluda. Izetbegovi ih je takoer bio svjestan. Od njega sam i nauio poslovicu: Dobar konj ima stotinu mahana, a lo samo jednu da je lo. Moju panju je privukao ne kao politiar, jer kad ovjek jednom proda duu politici teko mu je vie vjerovati, nego kao ekstraordinarna osoba i islamski mislilac. Sjeam se naeg prvog susreta. U prosincu 1998. sam u Sarajevu imao predstavljanje svoje knjige Smisao Bosne koje mi je, uz obilnu pomo nezaboravno ugodnog predsjednika Vijea Kongresa bonjakih intelektualaca rahmetli Atifa Purivatre, organizirao Hasan Muratovi. elio sam se sresti s Izetbegoviem. Bio je na stranakoj konvenciji i nije me odmah mogao primiti, a mene je ekao let za Zagreb. Muratovi mi je rekao neka idem, a da e po mene sutra u Zagreb Alija poslati avion. Meutim, na Sarajevo je pala magla, avioni su ostali prizemljeni, a ja dobio priliku da ga vidim. Dotakli smo mnoge teme: od vjerskih do politikih. Govorio je da nije Dayton stvorio Bosnu, nego Bosna Dayton. Uruio sam mu svoju knjigu i u nju upisao: Gospodinu Aliji Izetbegoviu iji je moralni mir, u najteim povijesnim trenucima za suvremenu Bosnu i Hercegovinu, bio konstanta oko koje su ljudi svih narodnosti, svjetonazora i vjeroispovijesti mogli ujedinjavati svoje nade u opstanak bosanskohercegovakog samopotovanja.

Alija Izetbegovi bio je metafora za vrijednost, ali i stanje Bosne i Hercegovine. A ono je najee bilo paradoksalno. Pogrijeio je kad je pravio nacionalnu stranku, ali bi li bez nje mogao promovirati bonjaku nacionalnost? Htio je sauvati svaiju Bosnu, ali je li u tome mogao uspjeti, a da u Bonjacima ne potakne osjeaje dravotvornosti?

30

mart 2012

PANBONJAK

PANBONJAK

Broj 1

31

Genij

Pie: Mirza Huluci

elman selmanagi jedini je bosanac koji se kolovao i diplomirao na koli bauhausa u dessau. drugi svjetski rat proveo je u berlinu kao organizator i voa antifaistikog otpora.

Bonjaki genije iz SreBrenice

pria o arhitekti, urbanisti, scenografu, dizajneru i pedagogu selmanu selmanagiu nije nikada ispriana nama. ona je, samo malim dijelom, svijet u kojem mi u bosni danas ivimo, svijet koji uvelike civilizacija ivi, a sa nadom u svijet koji emo mi i u potpunosti nekada ivjeti. ona je pria o svijetu slobode. pria o svijetu internacionalne avangarde i civilizacijske borbe.

32

mart 2012

PANBONJAK

PANBONJAK

Broj 1

33

vrijeme velikih politikih previranja u Njemakoj, pred poetak Drugog svjetskog rata, tadanje najistaknutija figura svjetske avangarde, dekan kole Bauhaus - prominentne njemake/ svjetske kole za arhitekturu, zanate, graditeljstvo, dizajn, primijenjenu umjetnost i urbanizam - Mies van der Rohe, pisao je otvoreno pismo podrke Hitleru nekoliko mjeseci prije njegove inauguracije na mjesto kancelara, traei da se Hitleru da apsolutna mo. Uvijek razliito tumaeno pismo, ono, obzirom na autora, ima samo jednu poruku: Njemaka treba biti supersila. Ideja koju on dijeli sa Hitlerom i nacistikim reimom je da Njemaka ve jeste najpotentnija nacija. Njemaki naunici, njemaki film i njemaka avangarda - predvoena Bauhausom - ve dre svjetski primat. Ve su cijeloj civilizaciji bili postali uzorom. Ve jesu superiorna rasa. I da, jedini put da tako i ostane, sve njemake resurse treba usmjeriti u dalji razvoj ve uspostavljenih standarda. On poziva na sasvim drugi put do ostvarenja istog cilja od onog koji predlae nacizam. Nije poznato da li je Hitler na ovo ikada pismeno odgovorio, ali historijski fakt je, gdje god da je NSDAP ulazio u predizbornu kampanju, prva taka njihovog

politikog programa bila je ukidanje Bauhausa. U kojoj pokrajini Hitlerova NSDAP dobiva veinu u vijeu, tako kola Bauhaus iz te pokrajine biva protjerana i zabranjena. Selila se iz pokrajine u pokrajinu, iz grada u grad, dok u konanici u 1932. nije imala gdje otii i od opcija da bude reimska kola ili da bude zatvorena i nasilno brisana iz udbenika historije principijelno se odluila za zatvaranje i nestanak. Dotadanji svjetski Hollywood - Berlinski UFA je postao alat Gebelsove propagandne mainerije. Njemaki naunici su protjerani iz Njemake. Takav je bio odgovor Hitlera i nacistike Njemake! Mirovnim sporazumom iz 1945. sile Alijanse su kvotom ograniile proizvodnju njemakih filmova. Njemakoj su nametnuli uvoz filmova. Svi njemaki naunici e, mahom, nastaviti svoj rad u USA. Arhitekte i umjetnici, profesori i uenici Bauhausa, iz egzila u USA iniciraju ideju modernog/internacionalnog stila, filozofije koju globalni svijet danas ivi. Svi oni su najprominentnije linosti svjetske civilizacije. teta koju je Hitler nanio Njemakoj je nemjerljiva. Da njemaki resursi nisu otili u dijametralno suprotnom smjeru od onih koje je predloio Mies van der Rohe, Njemaka bi sigurno bila bez premca. Vrijeme nam to svjedoi.

34

mart 2012

PANBONJAK

pria o selmanu selmanagiu Selman Selmanagi, roen u Srebrenici, jedini je Bosanac koji se kolovao u i diplomirao na koli Bauhausa u Dessau. Proveo je i est godina radei za berlinski UFA, kao arhitekta i scenograf. Cijelo vrijeme Drugog svjetskog rata proveo je u Berlinu kao organizator i voa antifaistikog otpora. Jedan je od najzaslunijih ljudi u infrastrukturnoj obnovi Njemake nakon rata. On je i dekan Visoke kole u Berlinu. Sredinom sedamdesetih godina je sa velikim Walterom Gropiusom inicijator ideje obnove Bauhausa u Njemakoj. Selmanagi spada meu nae najvee arhitekte, dizajnere i urbaniste, ali isto tako on je dio kolosalne generacije Bauhausovaca, koju predvode Van der Rohe, Gropius, Kandinsky, Moholy-Nagy, Klee, Schlemmer, Mondrian, Meyer i mnogi drugi. Selman Selmanagi je ime koje nikada neete uti na katedri arhitektonskih fakulteta, likovnih i akademija scenskih umjetnosti u BiH. Ime koje nikada neete vidjeti na tabli neke BiH ulice i ime koje nikada niste vidjeli u jugoslovenskoj maineriji antifaistike propagande. Selman Selmanagi je ime koje je ivjelo u srcima i mislima Mies van der Rohea, Waltera Gropiusa, Kandinskog, Mondriana, Kleea, Einsteina, Meyera, Hilberseimera, Moholy-Nagya, Marlene Dietrich, Jerusalema, Berlina, Istanbula, Kaira i Srebrenice. Ime Selmana Selmanagia nikada nije ivjelo u srcu Hitlera! Pria o arhitekti, urbanisti, scenografu, dizajneru i pedagogu Selmanu Selmanagiu nije nikada ispriana nama, ona je, samo malim dijelom, svijet u kojem mi u Bosni danas ivimo, svijet koji uvelike civilizacija ivi, a sa nadom u svijet koji emo mi i u potpunosti nekada ivjeti. Ona je pria o svijetu slobode. Pria o svijetu internacionalne avangarde i civilizacijske borbe. poroDica Selmanov otac Alija Selmanagi studirao je u Kairu na Univerzitetu Al Ahzar, gdje je i upoznao suprugu Egipanku koja je pola za njim u Bosnu. Selman Selmanagi roen je 25. aprila 1905. godine u Srebrenici. Roen je u zemljoposjednikoj porodici, odrastavi zajedno sa desetoro brae i sestara. Selmanov brat bio je prvi bosanski pilot. Taj internacionalni duh kojeg su imali u osnovnoj eliji drutva - porodici, brai Selmanagi je u potpunosti odredio ivot. Odnos Selmana i Ali-bega najbolje se moe vidjeti iz jedne anegdote iz Selmanovog studentskog ivota. Za svoj prvi semestar na Bauhaus-Dessau Selman je imao obezbjeena sredstva od uteevine koju je zaradio tokom rada u stolarskoj radionici Bauhausa, ali se ve tokom drugog semestra za pomo obratio ocu u Srebrenicu. Kako je Ali-begu studij arhitekture izgledao suvie apstraktan, sa sinom je pred kadijom i svjedocima ugovorio da e pri zavretku studija izgraditi jednu kuu u ljiviku porodinog imanja, da bi se on uvjerio u sinovljevo znanje i uloene pare

tokom kolovanja. Tokom studija on je od oca redovno dobijao 50 rajhsmaraka mjeseno, a 1931. godine u pretposljednjoj godini studija u ljiviku porodinog imanja nikla je kua. Radivi sa priuenim majstorima, koji su esto bili nepismeni za nacrte, Selman je uloio veliki trud te uradio i statiki proraun greda nadprozornika, nadvratnika i temelja, meuspratne konstrukcije i cijelo ljeto sam nadzirao radove. Po okonanju posla otac je bio zadovoljan. Ovaj odnos oca i sina, studenta Al Ahzara i studenta Bauhausa je moralno-socioloka paradigma odnosa koju mi u Bosni, po slobodnoj procjeni, ne batinimo. Ovo bi mogla biti prva lekcija iz njegovog ivota koju trebamo nauiti. kolovanje Nakon etvorogodinjeg kolovanja za stolara na Dravnoj strunoj koli u Sarajevu, koje je zapoeo sa 14 godina, on odlazi na Zanatsku kolu u Ljubljani gdje stie naziv majstora graditeljskog i namjetajnog stolarstva. U nadi da e kao stolar pronai posao u Njemakoj, on prvi put putuje sa 24 godine u Njemaku. Tokom tog putovanja vozom prema Berlinu, sa njim kupe dijeli arhitekta koji ga je upoznao o radikalnom konceptu kole Bauhausa u Dessau, tako da je u toku vonje odluio promijeniti planove i poi u Dessau, te probati svoju sreu. Ovakav instinkt hvatanja ideja u zraku obiljeava njegov cijeli ivot, njegov internacionalni duh sklon novome i naprednom. Nakon dolaska u Dessau, radi u stolarskoj radionici Bauhausa, gdje je brzo zakljuio da njegova tradicionalna stolarska naobrazba nema nita zajedniko sa likovnim izriajem Bauhausa: funkcionalnou, odnosu prema materijalu, istinskim prikazivanjem osobnosti i sposobnosti materijala, detaljem i istoom forme. Nije se opirao novim pravcima Bauhausa, upravo suprotno, on ih je prihvatio i vrlo brzo poeo prakticirati. Razvio se dovoljno brzo i u struci i u jeziku za prijem u elitnu kolu Bauhausa. Ovim on sebi otvara studij oznaen velikim zahtjevima za raznovrsnou studenata. Sve djelatnosti likovnih umjetnosti i arhitekture su obraivane u nastavnom programu Bauhausa. Zanimao se za urbano planiranje, izgradnju stambenih naselja, visokogradnju, unutranje ureenje, scenografiju, postavku izlobi, kao i dizajniranje tapeta, tekstila i predmeta za svakodnevnu upotrebu. Specifinost naina edukacije u Bauhausu, gdje profesori dijele slobodno vrijeme i smjetajne kapacitete sa studentima, dalo mu je priliku da svoje slobodno vrijeme provodi sa velikim umjetnicima. To je sve imalo velikog utjecaja na njega. Tadanji profesori na Bauhausu, posebice Meyer i Hilberseimer, s kojim je on dijelio kuu, bili su veliki socijalisti - komunisti. Svoje ideje su praktino ivjeli, u njih iskonski vjerovali
PANBONJAK

Broj 1

35

i praktino ih implementirali u arhitektonskourbanistika soc-utopistika rjeenja. Mayer je iz svojih ubjeenja, naprimjer, odmah nakon to je zbog politikog pritiska morao napustiti mjesto dekana Bauhausa, otiao u Moskvu, sa sobom poveo sedam studenata Bauhausa i tamo osnovao jako utjecajnu grupu Lijeva kolona. Takvo intelektualno okruenje njega pribliava iskrenim idejama komunizma u praksi, te on postaje lan Komunistike partije Njemake 1930. Jedan kolski projekt na Bauhausu, posebno, u kojem je on uestvovao pronalazi se u literaturi i uvijek drugaije tumai. Radi se o imaginarnom planu radnikog naselja za radnike tvornice aviona Junkers sa 20.000 stanovnika, gdje je Selman preuzeo projektovanje bolnikog kompleksa. Godine 1931. za dalju razradu ovog projekta organizira se jedan radni kolektiv koji se sastojao od est lanova KPD (Komunistike partije Njemake) i jednog mladog socijal-demokrate. Pored Selmanagia kolektivu su pripadali i Waldemar Adler i Wils Ebert. Poslije zatvaranja Bauhausa od strane nacistikog reima grupa se rasula, ali pojedini lanovi, kao i ostali bauhausovci, ostali su u stalnom meusobnom kontaktu radivi na velikim projektima opet poslije rata zajedno. Pored stalnih predavaa na Bauhausu, on je bio i pod uticajem pojedinih predavaa koji su u auli Bauhausa drali predavanja sa vrlo irokim spektrom tematike kao to su: beki sociolog Otto Neurath, eki sociolog Karle Teige, Herman Duncker i psiholog Karlfried grof von Drckheim. U 1932. godini, brzo prije prisilnog zatvaranja kole, diplomira na Bauhausu u doba kada je dekan kole bio Mies van den Rohe.

struni raDovi Poslije diplomiranja odlazi prvo u Berlin, gdje je radio u arhitektonskom birou kod Waltera Gropiusa i saraivao je na izradi urbanistikog projekta Berlina pripremanom za kongres CIAM-a. Pogoranjem politike situacije u Njemakoj, pritisak na strance i bauhausovce u toj zemlji je bio ogroman. U konanici nije mu preostalo nita drugo do prepustiti drugima svoj posao i napustiti Njemaku. Godine 1933. putuje u Tursku i pronalazi zaposlenje u Istanbulu kao slobodni saradnik kod Halila Sejfija, nekadanjeg Plzigovog uenika. Poslije ovog angamana zapoinju njegove lutalake godine. Sveukupno etiri godine on je bio u razliitim zemljama, skoro po pravilu, sa malo para u depu i u stalnoj potrazi za ugovorima i narudbama. Njegova u literaturi uljepana putovanja kao studijska, vodila su ga u Italiju, Grku, Bugarsku, Egipat, Siriju, Palestinu, Jordan i Tursku. U Jerusalimu se skrasio neko vrijeme radivi kao slobodni saradnik u arhitektonskom birou Richarda Kaufmannsa. U njegove projekte ovog perioda spadaju eneterijeri duana, stanovi, porodine kue. Pored toga bavio se i izgradnjom vila. Od 1937. do 1938. godine se osamostaljuje kao samostalni arhitekta u Jerusalimu. U ovom periodu projektira jednu tvornicu namjetaja u okolini Jerusalima, nekoliko zgrada bankovnih filijala, kua za stanovanje, kao i jedan stambeni blok za muslimansku zajednicu u Jerusalimu sa sedam stanova. Pored ovih obaveza uredio je i eneterijer cafa Tabor koji je bio mjesto susreta njemakih umjetnika i intelektualaca u Jerusalimu.

36

mart 2012

PANBONJAK

goDine rata Tokom svog egzila odravao je kontakte sa svojim prijateljima u Njemakoj. U znak otpora nacistikom reimu vraa se u Njemaku i odluuje osnovati antifaistiku grupu otpora nacistikom reimu. Poznati lanovi ove intelektualne grupe otpora malobrojne opozicije Hitlerovom bezumlju bili su arhitekti Albert Buske i Luise Seitz, slikar Fritz Duda te grafiar Max Gebhard. Selmanagi je pored ove grupe, iji je bio osniva, pripadao i grupi Degenerisanih arhitekata. Odravao je stalne kontakte i uzimao udjela u ilegalnim sastancima. Tu se susretao sa Hansom Scharounom, Maxom Tautom, Wilsom Erbertom i Hubertom Hoffmannom. Godine 1939. biva slobodni saradnik u arhitektonskom birou Egona Eirmanna. Opet, na osnovu njegove nacionalnosti, nakon kratkog vremena je istisnut i sa ovog radnog mjesta. Potom se zapoljava kao saradnik u graevinskom odjeljenju UFA u Postdamu Babelsbergu bavivi se izgradnjom kino dvorana sve do 1942. godine. UFA je njemaka industrija filma, nastala neto prije od Hollywoodske industrije zabave. UFA je u prvoj polovini XX stoljea predstavljala jedan od dva glavna centra svjetske filmske industrije pokrivajui svojom produkcijom zemlje njemakog govornog podruja, cjelokupnu srednju Europu, kao i skandinavske zemlje. U UFA-u je poela raditi i uvena njemaka glumica Marlen Dietrich, kasnije takoer disident u Sjedinjenim dravama. Za vrijeme nacistikog reima UFA se pretvara po direktivi ministra propagande Josefa Goebelsa u propagandnu maineriju sa grandioznim filmovima protkanim nacistikom patetikom, kao to je Fridrich Veliki. UFA je radila filmove sve do aprila 1945. godine, kada se poslije podjele Njemake gubi

njena cjelovitost, a ameriki film, kao rezultat mirovnog sporazuma, zauzima glavno mjesto u Zapadnoj Evropi. Kada mu je bilo nareeno da dvorane projektira u stilu nacistike arhitekture, on to odbija te se povlai u scenografski odjel UFA-e gdje ostaje sve do zavretka rata 1945. godine. Njegova djela iz ovog perioda su malo dokumentirana moda i iz razloga stalnih bombardiranja Njemake kada je najvjerovatnije dobar dio toga i uniten. hlaDni rat Ve po samom okonanju rata 1945. godine Odjel za izgradnju i stambena pitanja Gradske uprave Velikog Berlina - tada u potpunosti poruenog grada - kao vrhovni gradski organ za planiranje i izgradnju grada postavlja Selmanagia u tim koji radi ambiciozni projekat Gradskog plana II. Osnovna zadaa bila je izrada inovativnih koncepata za obnovu i dalji razvoj grada Berlina. On je preuzeo voenje dijela projekta koji se bavio mjestima kulture i rekreacije u gradu Berlinu. Njegova odgovornost time je bila vezana za gradsko planiranje u oblastima kulture, sportskih kapaciteta te zatite i budue izgradnje gradskih kulturno-historijskih znamenitosti. Svoj plodan stvaralaki ivot nakon Drugog svjetskog rata proveo je u Berlinu kao ugledan lan njemake akademske zajednice. Bio je predava, a kasnije i dekan Visoke kole u Berlinu. Inicijator je obnove kole Bauhaus Dessao zajedno sa prvim Bauhausovim dekanom, jednim od najznaajnijih arhitekata dananjice, Walterom Gropiusom, sredinom 70-tih godina. Na Ahiret je preselio 7. maja 1986. Godine u Berlinu. Ukopan je u Srebrenici.

PANBONJAK

Broj 1

37

GaZije

PANBONJAK

bonjaki pustolov vodio je bitku protiv napoleona u palestini

BONJAKI CEZAR PORAZIO NAPOLEONA

tolac je bio jedan od najveih rasadnika bonjakih genija. Jedan od velikana iz Hercegovine je svakako i Ahmet Dezir-paa (Cezzar Ahmet Pasha, Ahmed al-Jazzir). Roen je u Stocu 1720., a umro je u Aki (Acre, Akka) 1804. god. u Palestini. Proslavio se po tome to je uspio zaustaviti prodor Napoleona u Aki, koji je, nakon to je zauzeo Egipat, krenuo preko Palestine ka Siriji. Naiao je na otpor u Aki 1799. godine, koju je drao pod opsadom dva mjeseca bezuspjeno. Nakon to je Napoleon shvatio da nee moi proi, odustao je od opsade i vratio se u Kairo. Svojim generalima je tada rekao: Da je Aka pala, moda bih postao kralj Istoka. Danas u Aki postoji vakuf Ahmet Dezir-pae i centralna damija. Nadimak Dezzar (kolja deva) dobio je po silini okraja sa beduinima koji su stalno uzurpirali Osmansku granicu na Bliskom Istoku. Svjedoenje o njegovim zaslugama i uticaju jest da ga se i sama Porta bojala i htjela smaknuti, ali nije uspjela. Cezzar Ahmed-paa bio je bosanski pustolov koji je postao najjaa politika linost u Siriji u posljednjoj etvrtini 18. stoljea. Njegova najvea pobjeda bila je u 1799. kada je iz svoje tvrave u gradu Acre zaustavio napredovanje Napoleona Bonaparte. Ahmed je napustio rodnu Bosnu kao i mnogi drugi bonjaki mladii u potrazi za bogatstvom Egipta. Tamo je unajmljen kao utjeriva dugova za Bulutkapana Ali Bey-a. Slovio je kao nemilosrdan meu beduinima iz libijske pustinje koji su se bunili zbog poreskih nameta koje im je nametnuo njegov gazda Ali Bey. Beduini su ga prozvali Dezir, Cezzar (mesar), zbog egzekucije koju je proveo nad desetak beduinskih plemena. U politikom vakuumu koji nastaje smru turskih namjesnika u regiji sjeverne Palestine, koji je trajao skoro pola stoljea, Cezzar Ahmed se ponudio sultanu Abdlhamidu I da ponovno nametne njegov autoritet u lukom gradu Aka. Tako ga sultan i postavlja za guvernera libanonske pokrajine od Sidona. Na tom poloaju je ostao sve do svoje smrti. Borbe sa lokalnim sirijsko-libanonskim klanovima i familijama, te nepovjerenje prema Istanbulu, koji se bojao njegove moi i svireposti, natjeralo ga je da od grada saini jaku utvrdu. To e doi do izraaja kada Cezzar Ahmed i skree na sebe meunarodnu pozornost. Grad Aku su napale Napoleonove trupe 1799 god. Grad je uspio izdrati opsadu od strane Napoleona Bonaparte. Kuga je desetkovala francusku vojsku tako da je Napoleon svoje trupe brzo prekomandovao nazad u Egipat.

38

mart 2012

PANBONJAK

PANBONJAK

Broj 1

39

analitika

Pie: Dr. sc. Danko Plevnik, Zagreb

ta je oslabilo primat zapada nad idejom boljeg svijeta i n

N
40
mart 2012

Kopni li primat Zapada nad idejom boljeg svijeta

akon Bushovog nametanja agresivnog amerikog unilateralizma i novih tipova argumentacije svijetu, nastali su neoekivani potresi u vrijednosnoj aksiomatici Zapada. Ono u to se je ta dotad najdemokratinija supersila klela prije 11. rujna 2001. naprasno je prestalo vaiti. Iz permanentnog rata Amerike protiv terorizma proizlazilo je i njeno pravo na zoniranje ili, kako je taj pojam objasnio francuski filozof Alain Badiou, volja amerike vlade da bilo koji dio svijeta smatra zonom svog vitalnog interesa ili totalnog neinteresa. Stoji i Badiouova ocjena o duhovnoj esenciji amerikog rata za osloboenje Iraana od njihova zahtjeva za postojanjem i vraanje u komfor njihova nepostojanja. Cinini monizam ove hipersile, praen Abu Ghraibom i Guantanamom, godinama je uruavao politiku kao mogunost sporazumijevanja i u SAD-u i u svijetu, oslabivi primat Zapada nad idejom boljeg svijeta i njegova samorazumijevanja kao simbola univerzalnog. Jedan od vodeih zapadnih intelektualaca, njemaki filozof Jrgen Habermas, upozoravao je na posljedice podijeljenog Zapada (The Divided West) u kojem se normativni autoritet SAD-a uruio, a na vidiku nije bilo ni ideje ni volje za kozmopolitskim ustrojstvom svijeta koji bi svim graanima osigurao jednakost.

PANBONJAK

njegova samorazumijevanja
I dok SAD i Europa i dalje svijet gledaju na osnovi uvjerenja u svoje univerzalne vrijednosti, Kina, Indija i Rusija ne razmiljaju kako da svijet postane bolji, ve kako da unutar njega osnae svoju poziciju.
klimanje est temeljnih stubova zapaDa
Nije bilo jednostavno prognozirati trajnu propast Zapada, kojeg je trebala spasiti nacistika ideologija, kako je to pokazao Oswald Spengler dvadesetih godina prolog stoljea ili Paul Kennedy, koji je 1988. pisao o usponu i padu velikih sila, najavljujui skori krah Zapada, da bi se ve sljedee godine poeo uruavati Istok (SSSR). U maniru konzervativnog katastrofiara Patrick J. Buchanan je 2001. objavio The Death of the West (Smrt Zapada), gdje je povezao smanjivanje prirataja u Europi i SAD-u, kulturoloku opasnost od useljenika i populacijsku eksploziju u Africi, Aziji i Junoj Americi kao pretpostavke za kolaps Zapada. Richard Koch i Chris Smith su ukazali na prijetnju samoubojstva Zapada, knjigom Suicide of the West, 2006., navodei za to klimanje est temeljnih stupova Zapada: kranstva, optimizma, znanosti, ekonomskog rasta, liberalizma i individualizma. Te su ideje u proteklom stoljeu implodirale unutar Zapada, to je indicija da mu ne prijeti opasnost od njegovih eventualnih neprijatelja izvana, ve od njega samoga, radi pomanjkanja identiteta i integriteta koji bi i njemu i svijetu mogli posluiti kao uzor razvoja. Arheolog i povjesniar Ian Morris upustio se u tu temu 2010. knjigom Why the West Rules For Now: The patterns of history and what they reveal about the future (Zato Zapad vlada za sada: obrasci povijesti i to oni otkrivaju o

budunosti). U svojoj analizi razlika u razvoju Istoka i Zapada u okviru posljednjih 15.000 godina, ukazao je na meuovisnost geografije i drutvenog razvoja. Fiziki je krajolik oblikovao promjene u drutvenom razvoju, a drutvene promjene fiziki krajolik vie negoli kultura, religija, politika, genetika... Prednost Zapada ogledala se upravo u njegovoj geografiji. Meutim, ta interakcija ne prestaje niti se moe reducirati samo na Zapad, pa Morris zakljuuje da e se svijet mijenjati i na drugim mjestima i na drukije naine, smatrajui pod Istokom - Kinu. I konano, kolovoko izdanje The Economist je 2011. postavilo datum kada e se Zapad prestii 2018. godinu! Ta se tendencija ekstrapolirala iz dunike krize zapadnih ekonomija i usporedbe s brzorastuim ekonomijama Istoka i June Amerike na koje otpada tek 17 posto svjetskog dravnog duga i koje e stalnim razvojem i brojnijom populacijom nadvisiti Zapad. Meutim, i dosad je bilo mnogo takvih generalizacija sadanjosti koje se nisu uspjele ostvariti kao budunost.

azijsko stoljee
Osniva Francuskog instituta za meunarodne odnose (IFRI), Dominique Mosi, definira suvremene odnose snaga kao asimetrini multipolaritet unutar kojeg akteri nisu samo nejednaki u smislu moi i utjecaja, nego i u pogledima na svijet. I dok SAD i Europa i dalje svijet gledaju na osnovi uvjerenja u svoje univerzalne vrijednosti, Kina, Indija i Rusija ne razmiljaju kako da svijet postane bolji, ve kako da unutar njega osnae svoju poziciju. Mosijeva je teza da, na primjer, Rusija svoje bogatstvo nafte i plina ne koristi radi poboljanja ivota na cijelom planetu, ve iskljuivo da obnovi svoju snagu i legitimitet u meunarodnom sustavu. Jesu li Bushovi ratni pohodi ili u smjeru kakav za Rusiju trai Mosi? Je li iraka nafta koristila unapreenju svjetskog moralnog i drugog standarda ili profitu amerikih naftnih kompanija? to je univerzalno u nekoj korporacijskoj vrednoti? Bushovo voenje Amerike ostvarilo je ono to je jo hladnoratniki traila Adda Bozeman (vidi knjigu eseja Strategic Inteligence & Statecraft / Strateka pijunaa i dravnitvo, 1992.) kada je ustanovila da su zakoni barijera u razvoju strateke pijunae koja je veliki preduvjet za uspjeno ureenje meunarodnih odnosa. Ograniavajui najprije nacionalno zakonodavstvo, Bush je potom oduzimao vanost i meunarodnom zakonodavstvu i to upravo izvanzakonskim koritenjem obavjetajnih slubi, koje su radi motiviranja parlamentarne javnosti za rat protiv Iraka morale falsificirati injenice. to je u tom momentu mogla uiniti meunarodna zajednica? Povesti rat protiv SAD-a ili ga podvesti pod reim sankcija? Ponavljao sam da je jedino prihvatljivo rjeenje ekati da amerika demokracija doe k sebi, to je pokazala na izborima 2008. na kojima je pobijedila opa volja za konsenzusom o drutvenom napretku u obliju Baracka Obame. Ve sam 2005. upozoravao na Obamu i Hillary Clinton kao nove ikone amerike demokracije i budue voe nacije. Kraj amerike hegemonije, koji je otpoeo s Obamom, vrijedi zasad samo unutar diplomatskog multilateralizma, zbog ega je kao moralni podstrek ex abrupto dobio Nobelovu
PANBONJAK

Broj 1

41

nagradu za mir. to se tie geopolitike, koja je konzistencija nacionalnih, a ne personalnih interesa, Obama nastavlja tamo gdje se duboko zakopao Bush: u Afganistanu i Iraku, otvarajui nova poglavlja interventnog demokratiziranja u Libiji i Pakistanu (umorstvo bin Ladena). Premda je dva dana nakon inauguracije, 22. sijenja 2009., donio uredbu o ukidanju Guantanama, ova crna rupa za nepravne tehnike ispitivanja zarobljenika i dalje je ostala u funkciji, pokazujui stvarni, militaristiki odnos snaga u amerikoj politici, ime je i Obama protiv svoje volje dao doprinos smanjenju etikog prestia Zapada. U gospodarskom, a time i u socijalnom smislu, ameriki motor ostaje turirati na neoliberalnom mjestu naspram opcija koje otvara dinamian i zasad neimperijalan razvoj Kine, koji 21. stoljee navjeuje kao azijsko stoljee.

meuovisnost kao strateka kategorija

Obzirom da je ivio daleko od ozraja amerikog izolacionizma, neko vrijeme u Indoneziji, Obama se doivljavao kao lider postzapadnog svijeta. Portugalski knjievnik i nobelovac Jos Saramago na blogu od 3. oujka 2009. napisao je da se on ekao kao Godot, ali i postavio pitanje koliko e trajati boca s kisikom? Obama je bio skloniji deklarativnijem smanjivanju hijerarhije meuovisnosti, to se pokazalo na primjerima graanskih revolucija na Bliskom istoku 2011. Nju je na povijesni nain uspio smanjiti i u amerikom drutvu, tekom mukom proguravi svoje predizborno obeanje da e svaki Amerikanac dobiti pravo na zdravstveno osiguranje, ime je simboliki reducirao i ekonomsku nejednakost. Ipak, ameriki mu ljeviari iliti liberali zamjeraju to nije opozvao Bushovo smanjivanje poreza bogatima, to nije zaustavio poveavanje nejednakosti i to je postao brand korporativizma koji je doao na vlast puzajuim puem, ija posljedica - zaduivanje drave i osiromaivanje graana - vodi Ameriku u propast. Ameriki neokonzervativci ga obrnuto optuuju za razaranje bogatstva i u njegovom smanjivanju hijerarhije meuovisnosti vide amaterizam, guranje Izraela pod autobus te kljuni izvor smanjivanja amerikog vodstva nad svijetom. Umjesto da spreava dolazak postamerikog svijeta, Obama upravlja samo slabljenjem Amerike. Upravo je odnos prema meuovisnosti ono to pokree svijet prema naprijed ili nazad. Jedan od vodeih britanskih mislilaca, knjievni kritiar Terry Eagleton, mjeri uspjenost nae slobode samo u kontekstu temeljnije ovisnosti. Poricanje te injenice poiva u korijenu nebrojenih povijesnih katastrofa, a svakako je jedna od pogonskih sila dananjeg zapadnog neoimperijalizma. Ve na samom poetku Bushovog militaristikog hegemonizma, koji je u Americi imperativno suspendirao mnoge dosege politikih sloboda i ljudskih prava, raala se i nita manje ratoborna anomija i na gospodarskom polju: prenapuhavao se i korumpirao financijski sustav koji se napokon sruio i rezultirao velikim posljedicama za ameriko i svjetsko gospodarstvo. To je za posljedicu imalo novi trend u meunarodnim odnosima meuovisnost - koja sve vie dobiva na legitimitetu jer svijet postaje uistinu toliko snano povezan da dogaaji u jednoj zemlji poput krize s hipotekarnim zajmovima u SAD-u, karikature Muhameda u Danskoj ili izraelske blokade humanitarnih konvoja za Gazu u meunarodnim vodama intenzivnije negoli ranije utjeu i na dogaaje u drugim zemljama. Ipak, valja razlikovati potencijalnost ide-

ala meuovisnosti i efekte realizma meuovisnosti kao strateke kategorije. SAD je nakon Busha prestao biti doslovno unilateralan u voenju svoje vanjske politike, pa s Obamom poinje retoriki prihvaati meuovisnost, od ekonomije do ekologije, ali se i dalje izravno ili neizravno postavlja kao vii u hijerarhiji svjetske meuovisnosti. Takav razvoj meunarodnog sustava predvidio je jo 1968. u svojoj knjizi Gullivers Troubles, Or the Setting of American Policy (Guliverove muke ili postavljanje amerike vanjske politike) strateki mislilac i harvardski profesor Stanley Hoffmann kada je tvrdio da poput svih velikih sila u bivim meunarodnim sustavima i SAD ima interesa u odravanju ili obnavljanju odreenog stupnja hijerarhije u sustavu. Meunarodni milje u kojem nemo moi vodeih drava decentralizira mo, pa i slabi i jaki uivaju jednaku slobodu akcije ili paralize. Zbog toga je vrlo vjerojatna, razmiljao je Hoffmann, pojava novog tipa meunarodnog sustava koju je nazvao multihijerarhijski. U takvom sustavu, kao i u prolim multipolarnim sustavima, glavnu e ulogu imati tradicionalne i brojne nove sile, ali e hijerarhija unutar sustava biti mnogo kompleksnija. Zbog nove kompleksnosti takve hijerarhije zalaem se za preobrazbu amorfne Europske unije u snanu silu ili SED (Sjedinjene Europske Drave). Bez takvog razvoja EU e stalno ponavljati djeje bolesti SAD-a koji je u svojim lancima Konfederacije iz 1770-ih imao slinih problema, kakve ima danas s dunikom krizom u Grkoj, Italiji, panjolskoj... koja ne ugroava samo eurozonu, nego i samu EU. Netom prije kljunog trenutka formiranja europske monetarne unije u prosincu 1991. na sastanku u Maastrichtu, njemaki je kancelar Helmut Kohl upozorio da e monetarna unija bez korespondirajue politike unije biti kula u zraku. SAD je svoje strukturalne muke rijeio kroz Ustavotvornu skuptinu 1787-1789 i dolar 1792. Tada se u amerikoj visokoj politici shvatilo i odluilo da vlast sredinje drave mora biti jaa kako bi jamila deklarirane demokratske slobode i graanska prava te pomagala svojim novim dravama. Kao federacija SAD je nastao Ustavom iz 1789. Samo nakon dvije godine rasprave, SAD je doao do zakljuka da bez jake federalne drave nee moi odrati ni ameriko drutvo, niti postati sila koja e moi obraniti svoje demokratske tekovine. EU je potroio 25 godina da to ne shvati! Ali ovoga puta je postao rtvom hijerarhije meuovisnosti malih zemalja. Rasprava o europskom ustavu zapoela je u Europskom parlamentu jo od one orwelovske 1984., potom je donesen Jedinstveni europski akt (1987), Ugovor o Europskoj uniji ili Maastrihtski ugovor (1992), Amsterdamski ugovor (1997), Ugovor iz Nice (2001), slijedila je Europska konvencija o budunosti Europe (2001), Ugovor o Ustavu za Europu (2004) kojeg je 2005. sruila Nizozemska, dok je Irska tek u ponovljenom referendumu omoguila da EU umjesto Ustava prihvati Lisabonski ugovor (2009). On omoguuje proirenje EU-a, izbor predsjednika Europskog vijea, ministra vanjskih poslova i veinsko glasovanje, ali ne i saveznu dravu koja bi mnogo bre i efikasnije ustrojavala EU kao SED, a time i uspostavu ravnopravnijeg globalnog partnera SAD-u i Rusiji, koja se u hijerarhiji meuovisnosti spram EU ponovno popela na vii poloaj zbog geoekonomskih, energetskih aduta. Do sada je SAD podravao EU radi pacifikacije kontinenta. Ideja EU-a bila je kako trajno pomiriti Francusku i Njemaku i ne dopustiti ratovanje u Europi. Meutim, pojavom amerikih ratova u Aziji, EU mu vie ne koristi jer mu treba remilitarizacija kontinenta. Iz tih je razloga SAD zainteresiran za lanstvo Turske u EU i iz tih razloga moe doi do

42

mart 2012

PANBONJAK

toga da SAD u EU nastavi igrati na kartu divide et impera, kao Kina i Japan. Pripada li onda svjetski boljitak Kindiji, to je zapoeo George W. Bush napadom na Irak, koji je EU kako je Kinu i Indiju nazvao indijski kolega Jairam Ramesh, nakratko podijelio na staru Europu i novu Europu (rat- samo zbog toga to 350 milijuna bogatih Kineza i 350 milijune pristalice SAD-a) i podizati rang meuovisnosti. na bogatih Indijaca teorijski mogu tvoriti Kindiju i na dugi Za EU traak nade u njegov daljnji politiki razvoj prua rok mijenjati meunarodni gospodarski, a time i strateki spoznaja da Francuska i Njemaka u ravnotei meusob- poredak? Bez institucionalnih mjera koje politiki uvruju nosti u pravilu jedna drugu izbjegavaju promatrati s vieg njihovu dravnu meuovisnost, vrlo, vrlo teko. politikog (Francuska) ili ekonomskog (Njemaka) poloaPolitika hijerarhine meuovisnosti mnogo je jasnije ja u europskoj hijerarhiji. to ne znai da se, uz Ujedinjeno izraena na Balkanu, Bliskom istoku i Kavkazu. Slovenija je, Kraljevstvo, u odnosu na manje zemlje ne koriste boljom recimo, potpuno svjesna svoje gospodarske, prometne, tupozicijom unutar takve konstelacije u Europskom vijeu. Ili ristike, kulturne i ine meuovisnosti s Hrvatskom, ali koda je, recimo, dovoljan hrvatski inristi svaku meunarodno-politiku teres da EU ne propadne! Dodue, prigodu da joj pokae kako je via u i male zemlje, poput Grke, svojim regionalnoj hijerarhiji meuovisnonepotovanjem Pakta o stabilnosti sti. To radi i Grka naspram Makedoi proraunskim deficitom od 400 nije i Srbija naspram Kosova. Slian milijardi eura u 2010. godini mogu je sluaj i na Bliskom istoku u odnosu ugroziti naelno harmonizacijski penetrantnog Izraela i amorfne PaDo sada je SAD ekonomski sustav EU-a. I naelno lestine. Rusija je svojim povratkom harmonizacijski politiki sustav u status supersile nametnula hijerarpodravao EU radi koji omoguuje malim zemljama hiju meuovisnosti kavkaskim naroda ponitavaju hijerarhiju velidima i dala hijerarhijsku lekciju Grupacifikacije kontinenta. kih stavljanjem veta na odreene ziji. Priznata ili nepriznata, otvorena odluke, ukoliko, kako je to inila ili prikrivena, hijerahija meu draIdeja EU-a bila je Grka, ne progura svoje stavove, vama, kao geopolitiki vid odnosa na primjer primanje zapadnog, snaga u dobu ljudskih prava, postoji kako trajno pomiriti grkog dijela Cipra u EU 2004. i dalje kao vaan faktor real-politike. neovisno od istonog, turskog diUpornim smanjivanjem hijerarhiFrancusku i Njemaku i jela. Na takvim principima poiva je meuovisnosti, to promovira EU dinamika cjelina eurounijskog kao najvea ekonomska i politika zane dopustiti ratovanje eksperimenta. Pomou vrijednojednica neovisnih drava, poveavat sne hijerarhije moe se, meutim, e se anse da se instrumentalizirana, u Europi. Meutim, uvjerljivije objasniti zbog ega EU selektivna meunarodna zajednica pojavom amerikih ima bolje odnose s Norvekom, postupno zamjenjuje sveukupnom, koja uporno referendumski izbjejednako pravnom i jednako vrijedratova u Aziji, EU mu gava prikljuenje EU, nego s kannom svjetskom zajednicom. Onako didatkinjom Turskom. kako je Ujedinjene narode zamislio vie ne koristi jer mu Ni Amerika nije imuna od innjen ideator, zbog toga kasnije i noverzne hijerarhije meuovisnosti, belovac, Cordell Hull, ministar vanjtreba remilitarizacija posebice kada se radi o pravosuu. skih poslova amerikog predsjednika Ni predsjednik Obama nije mogao Franklina Delana Roosevelta, kada je kontinenta. Iz tih sprijeiti Teksas, koji uporno igno1943. u svojem nacrtu tog boljeg svirira potivanje meunarodnog jeta sanjao da u njemu vie nee biti je razloga SAD prava, tonije Beke konvencije, potrebe za sferama utjecaja, za alijankoja trai da se uhienom stranom sama, za ravnoteom sila ili bilo kazainteresiran za dravljaninu omogui kontakt s kvim drugim specijalnim aranmanikonzulatom njegove zemlje, da ma pomou kojih su se, u nesretnoj lanstvo Turske u EU. ne izvri smrtnu kaznu nad Mekprolosti, drave borile da ouvaju sikancem Humbertom Garcijom svoju sigurnost ili promoviraju svoje Lealom, budui da je tako odluinterese. io Vrhovni sud Teksasa i guverIako je taj proces idealistike harner Rick Perry, njegov izaziva na monizacije, koji je otada vodio do predstojeim predsjednikim izboljeg svijeta, bio spor, jo 1987. ezborima. deset posto lanica UN-a bile su dikZa razliku od Kine i Japana, Indije i Pakistana, Njemaka tature, 2010. godine se taj omjer preokrenuo, pa veinu od i Francuska svojom voljom za komplementarnou pruaju ezdeset i tri posto lanica UN-a ine demokracije. Nakon izglednije perspektive mogunostima ujedinjenog svijeta. graanskih dravnih udara ili arapskog proljea u TuniKina se u geoekonomskom smislu toliko razjaala da svoje su, Egiptu, Jemenu, Libiji u 2011. taj postotak i dalje raste. susjede dri u disciplini meuovisnosti, dok je sa SAD-om Jo sam 2003. najavio da e raanje demokracije na Bliskom jo uvijek unutar asimetrine igre meuovisnosti jer je glo- istoku biti epohalno unutarnja, a ne okupacijska stvar. Mebalna hijerarhijska rasprostranjenost SAD-a neupitna, po- utim, jo se sa alou moe konstatirati da, osim u sluasebice kroz irenje NATO-a, dok se globalni interesi Kine jevima prirodnih katastrofa, u svijetu i dalje nema etike i projiciraju uglavnom na Afriku i dijelove June Amerike. Na socijalne meuovisnosti u onoj mjeri u kojoj razvoj meujugu Azije, Indija se polako, ali uporno, podie na ljestvici narodnih odnosa i globalne ekonomije to omoguuje. kontinentalne hijerarhije, premda jo nema svjetsku teinu
PANBONJAK

Broj 1

43

srbija

Pie: dr. Rifat Redovi

SAMO SANDAK SRBIJU SPAAVA

ovdje, u ovome tekstu, postavit emo dvije ideje srbije koje stoje antagonistiki jedna prema drugoj: jednu srbiju koja je realnost, dominantna ideja i stvarnost, i onu koja je zamalo postala zbilja, drugo lice srbije, ona utrnuta, proevropska srbija iji je glasnogovornik atentatom uutkan jer se odvaio skrnaviti onu nakaradnost koja je poinila toliko zla na ovim prostorima u posljednjih dvije stotine godina i poinila genocid na kraju 20-og stoljea.
44
mart 2012
PANBONJAK

d r u g o

l i C e

s r b i j e

ovoriti o neijem drugom licu podrazumijeva neto to, najee, nije dominantno, transparentno ili je nepoznanica i obino se misli o nekakvim nedostacima koji se dre u tajnosti i koji se, gotovo uvijek, osuuju i odreuju kao neprihvatljivost. Ovdje emo, u ovome tekstu, i u skladu sa time, postaviti dvije ideje Srbije koje stoje antagonistiki jedna prema drugoj: jednu Srbiju koja je realnost, dominantna ideja i stvarnost, i onu koja je zamalo postala zbilja, drugo lice Srbije, ona utrnuta, proevropska Srbija iji je glasnogovornik atentatom uutkan jer se odvaio skrnaviti onu nakaradnost koja je poinila toliko zla na ovim prostorima u posljednjih dvije stotine godina i poinila genocid na kraju 20-og stoljea. Unato realnosti koja podrazumijeva proirenje Evropske unije i ukljuivanje zemalja Zapadnog Balkana u euroatlantske integracije, zvanina beogradska vlast jeste u velikom problemu koji se ogleda u tome kako da se na najbezbolniji nain napravi rotacija tako da se drugo lice Srbije, ona demokratska, inievska,

kvazidemokratinost obojena tadievim armom nee moi u ovakvom obliku dugo potrajati jer je svima jasno da se na lanim principima ne moe graditi zajednica slobodnih graana, tako da i oni najokoreliji zagovornici rigidnih ideja u srbiji vre prestrojavanja u nove politike programe koji podrazumijevaju priznavanje slobode svakoga pojedinca u duhu liberalizma, kao i prihvatanje i priznavanje svih drava koje su nastale raspadom Federativne jugoslavije i korektne bilateraalne saradnje sa njima.
postavi kao pravo lice Srbije? Kako opravdati naputanje kursa prave demokratije i preuzimanje memorandumske nacionalistike platforme koja je opet doivjela poraz, ovaj put, samo politiki, teka je trauma lutajueg Tadievog karavana? Demokratizacija srpskog Duha Proces demokratizacije srpskoga duha okovanog stegama konformistiko-ksenofobnim paradigmama imao je u poetku svoga pojavljivanja i nekakvu ansu koja je ovom narodu oduzeta pucnjevima u lidera demokratskih promjena i koji je uspio donekle mobilisati srpske politiare oko ideje da su Srbiji potrebne promjene i da je dolo vrijeme da se totalitarizam velikosrpskoga reima mora zamijeniti zdravijom, demokratskijom i ideologijom i politikom. Nimalo lahak zadatak nije imao Zoran ini da stereotipe o srpskom ivotnom prostoru kao ujedinjenim srpskim dravama razbija demokratskim naelima zbog toga to se mitovi ne razbijaju i ne naputaju preko noi i zbog toga to se revolucije u miljenju i u stvarnosti ne mogu smjenjivati takvim brzinama bez velikih frustracija. Poslije vojnih, ekonomskih, moralnih i drugih poraza, Srbija je
PANBONJAK

Broj 1

45

na poetku 21-oga stoljea morala otpustiti Miloevia koji nije ostvario dugo pripremanu i zavodljivu ideju o Velikoj Srbiji, tako da se opozicija u 2000-oj godini okupila oko te platforme koja je kao prioritet imala upravo uklanjanje ovjeka koji nije iskoristio veliku priliku, a manje zbog stvarne elje da se neto sutinski promijeni u srpskome drutvu. Vjerujui da je srpsko drutvo postalo dovoljno svjesno injenica koje Srbiju mogu izvesti iz dugogodinjeg mranjatva, Zoran ini je naivno krenuo u proces nagle demokratizacije Srbije koja, danas nam je jasno, nije bila spremna da prihvati tu priu u koju je vjerovao sam premijer i mali broj njegovih istomiljenika u samome DOS-u. Svjesni toga, vei broj lidera politikih partija (18) koji su sainjavali DOS isturili su inia kao predvodnika koji e prvi stradati po uklanjanju Miloevia i prema kome e se usmjeriti sav negativan naboj izazvan tom politikom smjenom u Srbiji. Ubistvo demokratskog premijera je svima odgovaralo, sem onog malog broja autentinih demokrata koji se i danas bore da preu izborni cenzus i uu eventualno u srbijanski parlament, a najvie koalicionim partnerima koji su sa sebe otresli teret koji im je ini natovario. Dvolinost gotovo svih inievih saradnika kojima je ubijeni premijer morao vjerovati u nedostatku politikih istomiljenika, ogleda se i u dananjem pozicioniranju istih koji ni u kojem sluaju ne bi mogli imati ovakvu koncentraciju politike i druge moi da se kojim sluajem nije desilo ubistvo. Ispostavilo se da su gotovo svi znali ta se priprema premijeru za kojeg situacija u drutvu nije bila stasala jer su ideje kojima se rukovodio bile one koje su se nagraivale na evropskim i drugim univerzitetima na kojima je ini bio rado vien gost, a u svojoj zemlji od veine, pa i politikih partnera, dobro pripremljena meta. Kvazidemokratinost obojena Tadievim armom nee moi u ovakvom obliku dugo potrajati jer je svima jasno da se na lanim principima ne moe graditi zajednica slobodnih graana, tako da i oni najokoreliji zagovornici rigidnih ideja u Srbiji vre prestrojavanja u nove politike programe koji podrazumijevaju priznavanje slobode svakoga pojedinca u duhu liberalizma, kao i prihvatanje i priznavanje svih drava koje su nastale raspadom Federativne Jugoslavije i korektne bilateralne saradnje sa njima. Postavlja se pitanje da li je i kome ta rtva bila potrebna? Odgovor je jasan ako analiziramo odnos dananjih vlastodraca prema samoj istrazi i zatakavanju politike pozadine samoga ubistva, jer jasno je svima da niko sebe ne eli na optuenikoj klupi i vrlo se rijetko samome sebi sudi. O kakvoj se danas demokratiji moe govoriti koja pod svoje okrilje njeguje SPS i njene zvaninike koji su se na velika vrata i preko crvenog tepiha vratili u istu onu priu koju su zagovarali prije 20 godina, sada odenutu u novo ruho, ali sa istom energinou kada je u pitanju obraun sa neistomiljenicima. Zamislite demokratsku zajednicu u kojoj ministar policije otima ingerencije ministru kulture i na staljinistiki nain, onako policijski, smjenjuje

prava srbija, ova koju imamo priliku promatrati, sa svim podvalama koje nam nudi, ukazuje na nedostatak iskrene volje i demokratskih potencijala, kao i suivota na ovim prostorima sa drugima, ima alternative u tome da se realnost i zbilja prihvate kao neminovnost i da se uz potivanje svake posebnosti moe ii evropskim putem i iskrenim prihvatanjem i ivljenjem ideja demokratije, slobode i istine.
upravnika krovne kulturne institucije u dravi, a da niko od vladajueg establimenta ne smije iznijeti svoj stav. Mranije od ovoga bilo bi samo to da cjelokupan kabinet premijera Cvetkovia isto misli o ovakvim hrabrim potezima prvog ovjeka policije koji titi bezbjednost graana od ekstremiste-bibliotekara. Dezintegracija bonjaka Paradoks ove i ovakve demokratije najbolje uoavaju pripadnici nacionalnih manjina, koji su u novom Ustavu preko noi svrstani u red drugorazrednih graana, a posebno ovaj paradoks uoavamo mi Bonjaci koji i dan-danas stojimo na izvornim inievim ide-

46

mart 2012

PANBONJAK

jama, pokuavajui da ouvamo dostojanstvo koje je i ubijeni premijer zagovarao. Tadieva se vlast ogluila o Bonjake koji su stopostotno za njega glasali na posljednjim predsjednikim izborima, vjerujui da e sprovoditi demokratski kurs i onu platformu koju nam je predoavao u predizbornoj kampanji. Toliko se Boris Tadi preobratio u protivnika svega to je bonjako da zabrinjava da se jedan predsjednik moe tako ophoditi prema narodu koji ga je izabrao i ijom je voljom na vlast doao, sem onih slijepih poslunika koje je udomio u Beogradu i koji mu bespogovorno slue u pokuaju dezintegriranja Bonjaka i samoga Sandaka. Uoivi jednu drutvenu zakonitost koja se odnosi na to da kada jednom narodu prijeti opasnost od drugog naroda onda se u takvim sluajevima proizvodi kohezija nacionalnog korpusa do nevjerovatnih razmjera, aktuelni reim u Beogradu odluio da pokua izvriti raslojavanje bonjakoga korpusa iznutra tako da je ulogu destabilizatora dodijelio bonjakim ministrima i njihovim potrkovima da cijepaju bonjaki etos po svim avovima po kojima se vjekovima spajalo bonjako nacionalno tkivo. Nema vie potrebe da se Bonjaci napadaju od strane reima preko pripadnika srpskoga naroda kada takvom reimu stoje na raspolaganju uvijek budni izdajnici sopstvenog naroda. Biti gluh na glas i zahtjeve bonjakoga naroda da eli stvoriti uvjete za bolji i perspektivniji ivot koji se prenosi preko autentinih predstavnika u jednom nedemokratskom reimu, kakav je ovaj Tadiev, naravno da podrazumijeva strahovit odgovor koji mora u temelju uguiti takvo miljenje. Kao to smo rekli, to unitavanje se sprovodi toliko brutalno da se, recimo, institucije koje su postojale na ovim prostorima destabiliziraju na nain omalovaavanja kao u sluaju Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru koji je dobio dozvolu za rad u vrijeme Zorana inia, preko formiranja paralelnih institucija tipa paravjerske nekakve islamske zajednice, do osporavanja prava na formiranje institucija poput Bonjakog nacionalnog vijea po volji naroda uz potivanje demokratskih izbornih i drugih principa. Poseban segment kada je u pitanju ovakav diskriminatorski i degutantni odnos aktuelnog reima prema Bonjacima i Sandaku, a koji neemo sada elaborirati ve samo navesti, jeste pokuaj ekonomskog uruavanja svih potencijala koji se nalaze na ovom prostoru. Prava Srbija, ova koju imamo priliku promatrati, sa svim podvalama koje nam nudi, ukazuje na nedostatak iskrene volje i demokratskih potencijala, kao i suivota na ovim prostorima sa drugima, ima alternative u tome da se realnost i zbilja prihvate kao neminovnost i da se uz potivanje svake posebnosti moe ii evropskim putem i iskrenim prihvatanjem i ivljenjem ideja demokratije, slobode i istine. Vjerovati u jednu takvu Srbiju jeste zaista put u neizvjesnost i posebno upotrijebljen intelektualni napor, ali uda su ipak mogua i zamislite da se jednoga dana probudite i na kioscima kao specijalni dodatak Politike naete Univerzalnu deklaraciju o

ljudskim pravima kao odgovor na stvarne potrebe graana. Kada se tako neto desi i kada se na Dan ustavotvornosti pojavi jedan takav zbornik ideja kao specijalni dodatak Politike, koje propagiraju univerzalno-moralne principe, a ne Naertanije, koje izraava nepromijenjenu srednjevjekovnu ideju o otimaini tuih prostora, onda tek moemo govoriti o nekakvom pomaku koje je ostvarilo srpsko drutvo. U predveerje prihvatanja kandidature Srbije za lanstvo u Evropskoj uniji elimo misliti da taj korak od sedam milja Srbija moe napraviti i relaksirati odnose na Balkanu, kao i to da se treba oslobaati straha od naputanja kursa one politike koja je proizvela sve ono to je proizvela, ukljuujui i ubistvo Zorana inia.

reGije

Pie: Dr. Harun Hadi

Pravno i politiko pitanje Sandaka

tvar je dovoljno komplicirana da se ne mora dodatno komplicirati. Treba je pokuati shvatiti i pojasniti kako bi se donosili sudovi. Tema je nekako dualistiki postavljena: Politiko-pravne mogunosti, zamislite mogunosti, za rjeavanje pitanja Sandaka. Dakle, potrebno je sagledati pravno i politiko pitanje Sandaka; autonomije Sandaka, statusa Sandaka i Bonjaka u njemu, kroz ovu temu. Kada treba rijeiti neko pravno pitanje, prilikom izricanja presude, pravnici kau: Dabu mihi factum dabo tibi jus - Dajte mi injenice, ja u vam dati pravo na izricanje presude. Sa stanovita politike moemo rei: Dajte nam silu i mo, dajte nam neki jak meunarodni faktor, neku monu instituciju poput Savjeta bezbjednosti, neki NATO pakt, pa emo moi pristupiti rjeavanju tog problema.

dakle, pitanje sandaka se postavlja kroz ta dva problema. pravniCi kau: Dabu mihi factum Dabo tibi jus - dajte mi injeniCe, ja u vam dati pravo na davanje presude. sa stanovita politike kaemo: dajte nam silu i mo, dajte nam neki jak meunarodni Faktor, neku monu instituCiju, pa emo moi pristupiti rjeavanju tog problema.

48

mart 2012

PANBONJAK

bezbjeDnosne Dileme Dakle, pitanje Sandaka se postavlja kroz ta dva problema. Da bismo mogli presuivati o Sandaku na osnovu injenica, te injenice mogu biti historijske, mogu se ticati pitanja teritorije, pitanja vlasti, stanovnitva, mira i bezbjednosti, stabilnosti, ticati se opstanka naroda na prostorima Sandaka, prije svega mislim najugroenijeg naroda - naroda Sandaka, pitanja razvoja, demokratije itd. Ima vie injenica na osnovu kojih bismo morali pristupiti rjeavanju tog pitanja. Mislim da nam neke stvari idu u prilog, iako razumijem i zabrinutost, jer postoje neke vrlo ohrabrujue stvari, kao to je tvrdnja da je u meunarodnim odnosima dolo do promjene bezbjednosnih dilema. Dakle, nije vie u pitanju tzv. bipolarna podjela svijeta, blokovska podjela svijeta, ve je na sceni jedna nova opasnost koja se pojavila u svijetu, a to su tzv. ratovi tree vrste. U njih spadaju tzv. unutardravni, meudravni ratovi, ratovi koji se tiu nerijeenih nacionalnih pitanja. Dalje, pitanje globalnog zagrijavanja, ekologija, prijetnje nuklearnim orujem itd. Mislim da je svijet shvatio kako mora rjeavati ova, do sada pitanja treeg reda, kao to su manjinska prava. Jer nije samo Sandak pitanje zbog kojeg bi se svijet mogao zabrinuti, ve i neka savremena napredna drutva, poput Engleske - kotska, Kanade - Kvebek, panije - Baskija i Katalonija. Da ne govorimo o Bliskom istoku, da ne pominjemo Kamir itd. To su pitanja koja e natjerati svijet da ipak potrae neka rjeenja i odgovore na njih. Sandak je jo jedno od tih pitanja koje ne smije biti ignorirano, bez obzira na loe stvari koje su se deavale kroz historiju, bez obzira na neke greke koje su uinjene u ime ovog naroda, greke koje su inili nai politiki predstavnici, nai dravnici izabrani na izborima itd. konflikti tree vrste Zato govorim da je ova bezbjednosna dilema toliko bitna? Kao to ste mogli uti i itati, predsjednik Barak Obama je govorio o rjeavanju palestinskog pitanja. Posebno je istakao kako Izrael nee moi dovijeka, vjeno i toliko dugo u budunosti ignorirati palestinsko pitanje. Zato? Zato to tehniko-tehnoloki nauni razvoj nee dozvoliti Izraelu da ignorira jedno tako gorue pitanje svjetske politike. Izrael nee vie moi da ugroava, ugnjetava, da ini genocid nad Palestincima. ta to moe znaiti, odnosno kako se to treba razumjeti? To treba razumjeti kao prijetnje konflikata i ratova tree vrste, poput terorizma koji je ve svijet o zlu zabavio. Urgentno pitanje je kako da ga svijet rjeava. Mogue je u nekoj blioj ili daljoj budunosti, u nekim neobinim ili obinim laboratorijama proizvesti oruja koja mogu da zaprijete itekako destabilizacijom nekih, ne samo regiona, nego i itavoga svijeta. Sve te stvari, ta bezbjednosna dilema tjera nas da moramo rjeavati ova pitanja, meu kojima spada i pitanje Sandaka. Srbija nije ugroena! Nema vie meudravnih ratova, niti meunarodnih sukoba. NATO pakt, kao svjetska organizacija

koja rjeava pitanja na globalnom nivou, moe sprijeiti meudravne sukobe, ali ne moe rjeavati unutranje konflikte. Oni se mogu rjeavati putem pregovora, multilateralnih dogovora, ukljuivanjem u svjetske integrativne tokove, u EU i NATO, da bismo shvatili da se samo na taj nain izbjegne jedan strah od sukoba koji bi se mogao pojaviti i na ovim prostorima. Dakle, u Evropi imamo trend regionalizma i to nisu nejasne stvari. Nijedan narod nema pravo da upravlja drugim narodom. Par in parem non habet imperium - jednak nad jednakim ne moe da ima pravo. Svi su narodi jednaki na osnovu meunarodnih dokumenata, Povelje UN iz 1945., Univerzalne deklaracije dva meunarodna pakta, Evropske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama itd. Dakle, sve su to pitanja koja nam olakavaju rjeavanje ovog naeg problema. Pitanje Bonjaka i Sandaka nije rijeeno. Poznato nam je kako su nacionalna pitanja i prava Bonjaka tretirana u Ustavu Crne Gore, a kako u Ustavu Srbije. I po tim pravnim osnovama postoji niz mogunosti za autonomiju Sandaka ili neki stepen i oblik autonomnosti. Bar na osnovu tri lana iz Ustava Srbije - lan 12 , 176 i 182 - mada ih ima mnogo vie koji dotiu i spominju autonomiju, daju ustavni i zakonski osnov, ustavno-pravni osnov, da se na teritoriji Srbije neka manjinska pitanja rjeavaju putem novih autonomija. lan 12. Ustava Srbije kae: Dravna vlast ograniena je pravom graana na pokrajinsku autonomiju i lokalnu samoupravu. Pravo graana na pokrajinsku autonomiju i lokalu samoupravu podlee samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti. Zatim lan 176. kae: Graani imaju pravo na pokrajinsku autonomiju i lokalnu samoupravu. Postoji autonomija Vojvodine, na Kosovu je nerijeen status, ali je Ustavom definiran kao autonomija, koje ostvaruju neposredno ili preko svojih izabranih predstavnika. Autonomne pokrajine i lokalne samouprave imaju status pravnih lica. Autonomne pokrajine su teritorijalne zajednice osnovane Ustavom u kojima graani ostvaruju pravo na pokrajinsku autonomiju. Dalje, u lanu 182 se kae: Nove autonomne pokrajine mogu se osnivati, a ve osnovane se mogu ukidati, ili spajati po postupku predvienom za promjenu Ustava. Prijedlog za ukidanje novih, spajanje postojeih autonomnih pokrajina, utvruju graani na referendumu. Naravno, ovdje jo fali volja, donoenje raznih odluka, sprovoenje procedura, shvatanje neminovnosti da rjeavamo pitanje na taj nain, ukljuivanje u evropske trendove regionalizma itd. Zahtjev Srbije da se ukljui u EU jedan je od momenata kojima bi se mogla natjerati Srbija da na demokratski nain rijei i ova pitanja. Imamo ideja i prijedloga za formiranje statistikih regiona. To je malo ira stvar, ira od lokalne samouprave, jer obuhvata neki iri prostor. I za to postoji ustavni osnov. U meunarodnim dokumentima imamo nekoliko tih dokumenata koji mogu posluiti kao pravni osnov za osnivanje regija, specijalnih statusa, autonomija itd, tako da nijedna autonomija po svemu ne slii jedna na drugu. Stoga je potrebno tragati i iznai adekvatna rjeenja i oblike nacionalne samostalnosti kroz regionalnu autonomiju.

PANBONJAK

Broj 1

49

Crna Gora

Pie: Hazbija Kala, Roaje

Poturavanje Bonjaka
onjaci Crne Gore, kako je to ope poznato, ive u najveem broju u sjevernom dijelu Crne Gore, odnosno u Sandaku, dok znatno manji broj ivi u Podgorici, Baru, Nikiu Popis stanovnitva iz 2011. godine pokazao je da Bonjaci sandakog dijela Crne Gore ine 79% od ukupnog broja Bonjaka u Crnoj Gori, a u ukupnom stanovnitvu u ovom dijelu Sandaka uestvuju sa neto vie 40%. Istraga poturica sa teritorije dananje Crne Gore traje od Njegoa, i to je uglavnom poznata i dokazana historijska injenica. Vremenom su se mijenjale samo metode i sredstva, a intenizet istraga skoro da ne jenjava. Oslobaanja gradova i sela, od Herceg Novog, Nikia, preko Podgorice, Kolaina, ahovia, osvajanja Plava i Gusinja uz masovna ubistva, te nasilno pokrtavanje porobljenog stavnovnitva; zloinako masovno ubijanje Bonjaka u Limskoj dolini 1943. godine, kada je za samo nekoliko dana pobijeno oko 9.200 golorukog stanovnitva; zatim ekonomsko raseljavanje Bihorskog kraja, nakon ukidanja optine Petnjica pedesetih godina, do raseljavanja pod okolnostima ratova devedesetih godina dvadesetog vijeka, u kojim Crna Gora nije uestvovala, kada su na hiljade porodica sandakih Bonjaka potraile spas u mnogim Zapadno-evropskim zemljama, ali i u drugim dalekim zemljama diljem dunjaluka, period je u kojem je uz zloinaku podrku drave, od bonjakog stanovnitva, pljevaljska Bukovica potpuno oiena. Ali, istraga se time ne zavrava.

nova crnogorska strategija odnarodnjavanja bonjaka Crne gore

islamska zajednica je novim sporazumom sa vladom Crne gore, kroz definiranost procedure izbora reisa, ve obezbijedila tutorstvo vlade, koja e, kada joj je ve data tako teka uloga, u znak povjerenja i dobrih diplomatskih odnosa sa turskom, u eventualnim sporovima (koji e se pojaviti !?) u islamskoj zajednici, prizvati upravo tursku kao arbitra. oekivano, sarajevo se u tom sporazumu i ne spominje.

50

mart 2012

PANBONJAK

u emu se sastoji crnogorska rebusnica Ovdanji Bonjaci su se skoro saivjeli sa istragom kao neim to ih ne moe mimoii Na nadimak Turci odazivaju se, doivljavajui ga uvredom samo u itanju namjere sagovornika. Bonjaci Crne Gore svakog dana postaju svjesniji da, koliko god se trudili, ne mogu biti Crnogorci, a muslimani su ve po vjeri, i kao takvi samo mogu biti Bonjaci. Procjenjuje se da ovaj proces bonjakiziranja Bonjaka ide uzlaznom putanjom i da e ga, unato ustavnom cementiranju Muslimana kao posebnog naroda, u buduem vremenu biti teko zaustaviti. Objedinjavanje Bonjaka u Crnoj Gori te njihovo duhovno povezivanje sa Bonjacima iz sjevernog dijela Sandaka, kao i sa Sarajevom kao bonjakim etnikim i duhovnim centrom, za crnogorsku (crnogorsko-srpsku) nacionalnu elitu je neprihvatljivo. Crnogorska politika elita ini sve da ovdanji Bonjaci prekinu postojee veze sa Bonjacima izvan Crne Gore i da se istovremeno usmjere prema nekom drugom duhovnom, ali i nacionalnom centru. Istraga, kao primjer avoljeg zavjeta, donosi uvijek neto novo. No, sada nas u tom horor novitetu iznenauje darivanjem, umjesto kame, novim, turskim identitetom. Crnogorska politika elita, onako dravniki uozbiljena, rijeena je da konano od Poturica napravi prave Turke. Shvatilo se da bi taj vjekovni uljez, ta guba iz torine, mogao biti resurs, koji se, uz malo njege, minke i brendiranja, moe ak i unoviti i od obinih mobaa napraviti roba za ciljano istono trite. U emu se sastoji ova crnogorska rebusnica? Bonjaci su Turci u emociji islamskoga bratstva. To je ono to ih vjekovima spaja u rodbinskoj vezi, ali pored toga, tu je i pola milenijuma zajednike historije, obiaja, kulture No, to je openita pria za sve Bonjake i otkuda su sada ovi crnogorski prei Turcima od Bonjaka iz Bosne ili Srbije? Naravno da nisu, ali ovo nije prvi put da se crnogorski Bonjaci vjeto koriste u podupiranju crnogorskih nacionalnih interesa na svoju tetu. Ovog puta se pripremaju kao mamac za Turke, koji su opet, u toj politikoj fikciji, mamac Bonjacima. Turcima se nudi rodbinska ruka i Evropska unija, a Bonjacima nada zvana Turska. Ali mamac je samo mamac. Turci su ga, naravno, svjesni i hladno ekaju da jasno vide ta se to nudi, kao to hladne glave ekaju i Evropsku uniju. Jedina nacionalna stranka Bonjaka u Crnoj Gori, Bonjaka stranka, sebi ve kai ordenje za uspjeno popravljanje diplomatskih odnosa Crne Gore sa Turskom, prisvajajui to kao svoj politiki kapital. Sa ove adrese se najavljuju (i samo to ve nisu zapoele) turske investicije u Crnoj Gori, koje su, dakako, plod ove uspjene diplomatije. Islamska zajednica je novim Sporazumom sa Vladom Crne Gore, kroz definiranost procedure izbora reisa ve obezbijedila tutorstvo Vlade, koja e, kada joj je ve data tako teka uloga, u znak povjerenja i dobrih diplomatskih odnosa sa Turskom, u eventualnim sporovima (koji e se pojaviti!?) u Islamskoj zajednici, prizvati upravo Tursku kao arbitra. Oekivano, Sarajevo se u tom Sporazumu i ne spominje, uprkos injenici da Bonjaci u Islamskoj zajednici Crne Gore brojem, ali i imovinom i duhovnim nasljeem, uestvuju sa preko 90%. Bonjaki politiari rasporeeni u crnogorskim politikim partijama ve revnosno prihvataju poturavanje

Bonjaka kao unosan politiki trend. Predsjednik Roaja, najturskije optine u Crnoj Gori, zajedno sa njegovim kolegom iz najalbanskijeg Ulcinja, nedavno, sinhronizovanom istraivakom medijskom akcijom, promovirae tursku i albansku zastavu, naravno pored crnogorske, kao sastavni elemenat svog kabinetskog dekora. bonjaci kao nacionalna turska manjina Politike voe Bonjaka su, kao to se vidi, ve dobro zagrizli mamac, ali da sve to bude ozbiljnije i trino kurentnije, mamac je oigledno progutala i Islamska zajednica. Cijena je ogromna: odvajanje od bonjakog nacionalnog korpusa i, reklo bi se naizgled, racionalno zaokretanje od nacionalnog i vjerskog centra Sarajeva prema Istambulu. Ali cijena je, pored toga, i okretanje lea prii o regiji Sandak. Ovo zadnje jo je i vanije, ak je, ini se, strateko pitanje crnogorske dravne politike, za koju e i srpski velikodravni planeri, koji su se opredijelili na kartu politikih podjela i vjetakog stvaranja paralelnih institucija meu Bonjacima u Srbiji, pozavidjeti mudroj crnogorskoj brai. Bonjaki akteri ovako usaglaene dravne politike, jasno je, dobijaju adekvatne koncesije u nekoliko ravni. Najprije im se pomae na stvaranju imida duebrinika i pomagaa osiromaenog naroda, to u ovim bremenitim vremenima siromatva predstavlja mono politiko sredstvo. U drugoj, dravnikoj ravni, promoviraju se kao proevropski, graanski orijentirani, umjereni i pouzdani predstavnici naroda. Naravno, uz sve to, pride se dodaje uloga pomagaa za sticanje i ponekog radnog mjesta, ali najvea koncesija tako markiranih politiara, drutvenih djelatnika i vjerskih prvaka svakako je njihovo lino bogaenje te iz njihovih redova stvaranje nove bonjake elite. Tako nastaloj eliti jo se daje pravo da se pod okriljem dravne bilaterale povezuje sa srodnim institucijama i organizacijama u susjednim dravama gdje ive njihovi sunarodnici. Time se preporuuje poeljan integristiki obrazac drutvenog ponaanja, ali i jedini dozvoljen oblik borbe za nacionalna i opa graanska i vjerska prava. Svi oni koji se drugaije ponaaju postaju nezadovoljni pojedinci koji nemaju uporite u narodu te su samim tim individualci sa drutvene periferije i stoga nebitni za dravne, drutvene i nacionalne projekte. Crnogorska politika elita, s druge strane, kroz ovakvu kontrolu bonjake politike i Islamske zajednice u Crnoj Gori jasno pokazuje da se autohtoni bonjaki narod, skoncentriran dominantno na svom ivotnom prostoru koji se zove Sandak, ne vidi drugaije ve kao nacionalna, turska manjina, odvojena od ostatka bonjakog korpusa. Istovremeno je ovo lekcija ostatku nebeskog bratstva kako se legalno dolazi do nove Velike suverene. Bonjaci Crne Gore se tako, povedeni mudrim voama, kroz zatvorenu nacionalnu politiku, ali i samostalnu Islamsku zajednicu, odriu svog bonjakog korpusa, a time i Sarajeva kao svog duhovnog i vjerskog sredita, enjivim pogledom se okreui prema dalekom Istambulu, ekajui, valjda, da trava ozeleni

PANBONJAK

Broj 1

51

niija Zemlja

Pie: Muharem Cero

pregovarakom nezgodom i ustavno-dejtonskom prazninom pogreno se pokuava objasniti i pitanje statusa dravne imovine bosne i Hercegovine.

POSLJEDNJI RAT U BOSN

U
52
mart 2012

ustrajno se pokuavaju iznuditi politika rjeenja rjeavanja statusa dravne imovine kako bi se kraju priveo proces etno-teritorijalnog preustroja bosne i Hercegovine. na posredan nain ima se namjera pozicionirati bosnu i Hercegovinu u mogunost legalne disolucije i time konano uruiti njena dravnost.

stavni karakter sloenih drava utvruje se odnosom mjera centralizacije i autonomije njenih administrativnih jedinica. Bosanska suvremenost se dogaa ivljenjem okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, poznatijeg kao Dejtonski mirovni sporazum. Sluajno ili ne, ova mjera nije konkretizirana Aneksom 4, pa se njegova primjena doivljava kao demokratija etniko-kompromisnog karaktera. Mogunost postizanja kompromisa o ustavnom karakteru Bosne i Hercegovine sukobljava snage dezintegracije i integracije koje ovu odrednicu vide kao pretpostavku svojih politikih ciljeva. Dejtonski izostanak ustavno-pravnog karaktera Bosne i Hercegovine omoguio je nametanje razliitih percepcija kojima se ovo pokuava prejudicirati i u krajnjem tihom revizijom uspostaviti novi poeljni ustavno-pravni karakter Bosne i Hercegovine. Rjeavanje sukobljenih vienja rjeava se diktatom nunosti kompromisa strana, koji gotovo predvidivo proizvodi nultu rezultantu.

PANBONJAK

NI E VODITI GRUNTOVANI
Epilog sukoba percepcija ustavnopravnog karaktera Bosne i Hercegovine u velikoj mjeri e biti odreen odlukom Ustavnog suda BiH u predmetu U: 1711 koji rjeava pitanje ustavnosti i zakonitosti Zakona o statusu dravne imovine koja se nalazi na teritoriju RS-a i pod zabranom je raspolaganja.

PANBONJAK

Broj 1

53

status neDovrenog rata Intenzitet sukoba percepcija dovodi Bosnu i Hercegovinu u status nedovrenog rata, pa se ona i kree na tanahnoj niti novih sukoba ili pak krivog srastanja sa trajnom invalidnou drutva i onoga to bi se imalo smatrati novom bosansko-hercegovakom dravnou. Za sada, nadomjestak postizanju kompromisa u nekoj mjeri ostvaruju odluke ustavnih sudova entiteta i Ustavnog suda BiH. One daju dio odgovora na dejtonske normativne nedoreenosti i otklanjaju ustavne praznine nastale posljedicom pregovarakih nezgoda iz Dejtona. ini se ipak da je jo uvijek ustavno-pravni karakter BiH mogue, a i najpoeljnije, definirati kao sloenu zajednicu ustrojenu od dva entiteta i jednog distrikta. Percepcije federalizma, konfederalizma, unije republika, zajednice drava i ine ne dobivaju arbitranu potvrdu i utemeljenje, pa ih stoga ne treba prihvatati ni ustavno relevantnim, ali ih zbog snane lobistike potpore ne treba ni zanemariti. Ustrajnost bosansko-hercegovakih deintegracionista ne jenjava, pa se adaptira aktuelnom trenutku bosansko-hercegovake zbilje, ovoga puta na jedan suptilniji nain. Tano prepoznavajui da ustavni karakter odreuje i ustavne procedure, cijela stvar se obre na glavu. Nova prilika se vidi u obrnutom dokazivanju vlastite percepcije, te se tako ne potvruje institucionalni suverenitet drave BiH nego se dokazuje suverenitet entiteta. Za sada se u ovome i uspijeva, pa se institucionalni suverenitet zamjenjuje uspostavom paradravnih tijela kao adrese euro-atlanskih integracija, ime institucije Bosne i Hercegovine i definitivno postaju tzv. zajednike institucije, a to mijenja ustavni karakter drave Bosne i Hercegovine. Namjera je potvrivanje tvrdnje da Bosne i Hercegovine nema izvan entiteta. Vidan izostanak jasnog odreenja meunarodne zajednice i stalnog upuivanja na nunost postizanja kompromisa, osporava tvrdnju da se radi o dejtonskoj pregovarakoj nezgodi i potvruje one koji tvrde da je Bosna i Hercegovina drava na ekanju, te da je konana odluka oroena okonanjem procesa u iroj regiji. Pregovarakom nezgodom i ustavno-dejtonskom prazninom pogreno se pokuava objasniti i pitanje statusa dravne imovine Bosne i Hercegovine. Uporno se proizvodi percepcija da se ne rjeava status imovine Drave BiH kao najvieg administrativno-teritoirjalnog nivoa vlasti i priznatog subjekta meunarodnog prava, nego dravne imovine u smislu cjelokupne vlasti u BiH koja podrazumijeva druge administrativno-teritorijalne jedinice (entitete, kantone i opine). Ustrajno se pokuavaju iznuditi politika rjeenja rjeavanja statusa dravne imovine kako bi se kraju priveo proces etno-teritorijalnog preustroja Bosne i Hercegovine. Na posredan nain ima se namjera pozicionirati Bosnu i Hercegovinu u mogunost legalne disolucije i time konano uruiti njena dravnost. etnitizacija bosansko-hercegovakog grunta Ovakvom percepcijom dravna imovina se ima svesti na nain rjeavanja statusa podravljene drutvene

imovine i ostvariti politiki logino i pravno prihvatljivo razvlaivanje drave Bosne i Hercegovine u korist niih ustavno-pravnih administrativnih jedinica, to neminovno zavrava etnitizacijom bosansko-hercegovakog grunta. Uvaavajui smanjen otpor ovim namjerama ne samo u meunarodnoj zajednici, nego i u unutarnjem postoktobarskom politikom ambijentu, za sada je ishod gotovo predvidiv. Nain statusnog ureenja imovine drave Bosne i Hercegovine, a s ime se slau i ozbiljni ustavni analitiari, u velikom e okonati sve dvojbe oko ustavnog karaktera same drave. Ova odluka moe dravu vratiti u ubrzani proces jaanja ili pak nepovratno staviti na put unutarnjih teritorijalnih podjela, dezintegracije i uruavanja. Zagovarani obrazac funkcionalno-teritorijalne vlasnike podjele dravne imovine ide na ruku onim percepcijama koji sloenost ustavnog karaktera BiH u zavrnici vide kao uniju etno-teritorijalnih republika (eufemistiki nazvanih federalnim jedinicama). Zadovoljenjem ambicija za vlasnitvom na grunt obezbjeuje se etnijama dravni suverenitet i dravni sujektivitet, a pouzdano se moe pretpostaviti da se time i ne realiziraju njihovi programsko-politiki ciljevi. Politike oligahije tih etnija dalje kretanje ovih jo uvijek kvazi drava prilagodile bi primicanju i srastanju sa dravama etnikih matrica (Srbiji i Hrvatskoj), a to i jesu njihovi ratni ciljevi. Kako se radi o naslijeenim i neprekinutim historijskim procesima to nije realno oekivati skoru korekciju ovih ciljeva, pa se oni za sada mogu jedino osujetiti ouvanjem dravnog grunta i jasnim imovinsko-pravnim evidentiranjem vlasnitva drave nad svojom imovinom. Ovakav pristup je ustavno utemeljen i on proizilazi iz konkretizacije lana I71 Aneksa 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim se potvruje dravni kontinuitet Bosne i Hercegovine i obezbjeuje njen nepromijenjen meunarodno-pravni subjektivitet i identitet. Kvalitet dravnog kontinuiteta i njegovu sadrinu ne remeti niti novouspostavljena Dejtonski uspostavljena ustavna struktura BiH. Postojanje Bosne I Hercegovine po meunarodnom pravu nju obavezuje na preuzimanje svih ranije preuzetih obaveza R BiH, ali I osigurava njena ranije ve stvorena prava. Ovaj princip iskljuuje moguost selektivne primjene pa stoga raspolaganje svojim javnim dobrima (dravna imovina) jeste njeno steeno pravo i podrazumijevajui kapacitet ustavne konkretizacije dravnog kontinuiteta. Pitanje prihvatanja i regulisanja vlasnitva nad sopstvenom imovinom nije pravo diskrecione naravi i drava Bosna i Hercegovine se ne moe odrei, nego je to njena obaveza i ona je mora izvriti. Ovakvo stajalite dodatno potvruju i rjeenja Meunarodnog sporazuma o sukcesiji bive SFRJ, pa se njima nanovo ojaava priznanje dravnog suvereniteta BiH i ono se izjednaava sa dravnim suverenitetom svih novonastalih drava disolucijom SFRJ. Izvrenje sporazuma o pitanjima sukcesije SFRJ po svojoj prirodi jeste pravni akt kojim se vri provoenje meunarodnih pravnih obaveza sukcesora, pa tako i Bosne i Hercegovine. Cjelokupna dravi Bosni i Hercegovini pripa-

54

mart 2012

PANBONJAK

dajua imovina, kako ona iz kontinuiteta, tako i ona iz sukcesione mase, podlijee nadlenosti najvieg nivoa vlasti, drave, kao meunarodnog subjekta i nosioca kontinuiteta. Preuzimanjem ovih prava i obaveza Bosna i Hercegovina realizira meunarodno-pravni subjektivitet i izlazi u susret propisu o dravnom identitetu iz lana I71, kao i ustavnim propisima o nadlenosti institucija BiH i ovlatenjima Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine. Suoene sa neoborivom ustavnom argumentacijom koja negira briljivo stvorenu post-dejtonsku percepciju o ustavnom karakteru entiteta, kao suverenih dravnih (federalnih jedinica), politike snage dezintegracije BiH se opredjeljuju za atak pravnog nasilja u pokuaju nametanja vlasnike podjele dravne imovine kao jedinog prihvatljivog naina rjeavanja njenog statusa. Politika koja dolazi iz Republike Srpske, a koja gradi percepciju o BiH kao sporazumnoj dravi, lukavo uspostavlja nepostojei kontinuitet paljanske i dentonske Republike Srpske i time pokuava dokazati nepostojanje kontinuiteta drave Bosne i Hercegovine i tvrdnju da nema Bosne i Hercegovine izvan entiteta. Ovo lukavstvo ovoga puta ima i jednu novinu, a ona se sastoji u velikodunoj ponudi sljedbenicima politike ideje hrvatske republike Herceg Bosna kojima se savezniki nudi percepcija kontinuiteta i identino rjeavanje tzv. hrvatskog pitanja. oDluku Donosi ustavni suD bih eljena uspostava federalnih jedinica, hrvatske i srpske, a posljedino i bonjake, bila bi ustavno svoenje drave na minorni servis federalnih jedinica, a sasvim izvjesno okonala bi u dokazivanju njene izlinosti i nunosti samodokidanja. Ne sluajno dolazi do visokog dizanja unutarnjih tenzija u BiH sa obznanjivanjem tzv. Paketa 5+2 formuliranog od Upravnog odbora Vijea za implementaciju u BiH. Ovaj paket uslovljava zatvaranje i povlaenje kancelarije OHR-a iz BiH ostvarivanjem pet ciljeva i dva uslova, a od kojih je prvi uslov upavo trajno rjeavanje statusa dravne imovine. I ovo potvruje znaaj samog pitanja rjeavanja statusa dravne imovine, pa otuda i obrazloenje uslonjavanja situacije u dravi. Period od obznanjivanja paketa 2008. godine obiljeen je opstrukcijama euro-atlanskom putu BiH, zaustavljanju svih reformskih procesa i sveprisutnim nazadovanjem BiH. Ova politika je BiH, ali i meunarodnu zajednicu uinila taocem dezintegracionista koji iznuuju unutarnja rjeenja po vlastitom diktatu. Vrhunac politike osionosti je bilo jednostrano pravno neutemeljeno donoenje Zakona o statusu dravne imovine koja se nalazi na teritoriji RS i pod zabranom je raspolaganja, u septembru 2010. godine. Ovim zakonom Narodna skuptina Republike Srpske je ignorirala ve postojei Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja dravnom imovinom BiH kojeg je donio Visoki predstavnik u BiH u martu 2005. godine. Zakonom je Republika Srpska praktino izvrila unutarnju sukcesiju Bosne i Hercegovine, a prijetnjom secesijom pokuala administrativne linije razgranienja vrlo izravno pretvo-

riti u imovinsko-pravnu granicu koja razdvaja entitete. Da se radi o smiljenom projektu potvrdio je i cijeli niz potom donesenih zakona iz seta tzv. imovisko-pravnih zakona, a koji su bili samo operacionalizacija ranije donesenog Zakona o vlasnikim pravima u Republici Srpskoj. Po programiranoj dinamici uslijedili su: Zakon o katastru, Zakon o premjeru i katastru RS-a, Zakon o registru nekretnina u RS-u, kao i itav niz drugih provedbenih pravnih akata. Svi oni imali su za cilj nasilno prejudiciranje pravnog karaktera entiteta rjeavanjem statusa dravne imovine te legalizaciju prava posjeda u pravo vlasnitva. Ovim zakonima se ilo i dalje, pa se zadiralo i u privatnu imovinu tzv. manjinskih naroda u RS-u, Bonjaka i Hrvata. Dalji slijed dogaanja je bio odreen podnoenjem inicijativa za osporavanje ustavnosti ovakvih zakonskih rjeenja. Donoene su odluke Ustavnog suda RS-a, oekivano nepovoljne po predlagae, a one konane i izvrne pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine tek slijede. Epilog sukoba percepcija ustavno-pravnog karaktera Bosne i Hercegovine u velikoj mjeri e biti odreen odlukom Ustavnog suda BiH u predmetu U: 1711 koji rjeava pitanje ustavnosti i zakonitosti Zakona o statusu dravne imovine koja se nalazi na teritoriju RS-a i pod zabranom je raspolaganja. Iz izvedenih radnji pred samim sudom da se pretpostaviti da e oekivani ishod u ovom predmetu biti odlukom suda proglaenje osporenog zakona neustavnim i tim slijedom u cijelosti nitavnim. Ne manje znaajno od same sudake odluke bit e i njeno obrazloenje. Mogue je da Ustavni sud BiH svoju odluku obrazloi tek formalnom neustavnou osporenog zakona, ocjenom da je on u suprotnosti sa ranije donesenim OHR-ovim zakonom i dokazivanjem nepostojanjem ustavno-pravnog osnova za njegovo entitetsko donoenje. Ovakvo obrazloenje bi bilo u skladu sa ustavnim principom vladavine prava u BiH i obaveze potovanja principa hijerarhije pravnih propisa u svakoj sloenoj dravi, pa i BiH, koja sebe doivljava kao pravnu dravu. Druga mogunost, koja je manje vjerovatna, jeste da se Ustavni sud BiH upusti u materijalno pravo i svojim obrazloenjem ponudi ustavno-pravne upute za rjeavanje statusa dravne imovine Bosne i Hercegovine. Trea, za sada dosta izvjesna opcija, jeste da se pitanje dravne imovine rjeava iskljuivo kao politiko, a ne ustavno-pravno pitanje, to bi bio pogrean pristup i to ne bi bila garancija operacionalizacije zajamenog dravnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine. Mogui pristup bi trebao biti pitanje implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma, a to obavezuje meunarodnu zajednicu na dokazivanje vlastite vjerodostojnosti, pa se stoga ovo pitanje i ne smije tumaiti kao iskljuivo pitanje unutarnje politike volje i postizanja kompromisa. Ukoliko se Bosna i Hercegovina ima smatrati pravnom dravom po univerzalnom kriteriju meunarodnog prava, onda po pitanju dravne imovine ona ne moe biti tretirana kao zemlja etniko-konsenzualne demokratije. Ovakva matrica je put njenog oroenog trajanja i smjetanja u hermetizirani hladno-ratovski ambijent.
PANBONJAK

Broj 1

55

raZGovori sa bonjakim pisCima

Pie: Sanela Kariik

KAKO SMO ODRALI PRVI AS BOSANSKOG JEZIKA NA PETERI

egdje 1947. godine, u srednjoj koli, akademik Alija Dogovi napisao je Pjesmu majci. Tih godina napisao je i zbirku pjesama, kojoj je dao zanimljiv naslov: Prvo je uvek prvo. Sluio se ekavicom, kao bilo je moderno. Bilo je to u duhu ondanjeg socrealizma, sa puno mladalakih avantura romeovskih. Spoj neke socrealistike i romeovske poetike. Godine 1950. dobio je Prvu nagradu mladih pisaca Kosova. Od tada do danas je objavio osam zbirki poezije, meu kojima je i Sarajevo Guernica.

osim poezije, dugo vremena se bavite i lingvistikom, konkretno onomastikom i dijalektologijom. recite nam neto o toj vaoj kreaciji.
Ja sam se paralelno sa poezijom bavio i lingvistikim disciplinama. Napisao sam veliki broj naunih radova iz oblasti lingvistikih disciplina, a u ovom kontekstu objavio desetak knjiga iz te oblasti. Naunim radom u oblasti onomastike poeo sam se aktivno i sistematski baviti poslije 1980. godine. Prethodno sam se predano zanimao sakupljanjem narodnih umotvorina, prvenstveno narodnih lirskih pjesama na podruju stare Pei. Ovdje se jo uvao starinski nain ivota, stari orijentalni obiaji, arhaini jezik, mentalitet, melos i svi drugi kvaliteti narodne kulture. Ja sam ove resurse istraivao sa velikim interesovanjem, objavljivao naune radove. Takoe, smatram da to zajednitvo treba njegovati. Tu se mijeaju Istok i Zapad dajui karakteristian folklorni balkanski fenomen. Imamo ga i u Prizrenu, Gori, u Makedoniji. Taj je muziko-poetski fenomen slian onome u Bosni i Hercegovini i Sandaku, a to su one prelijepe sevdalinke. Drugi balkanski

krajevi, niti evropski, nemaju takvo naslijee. Sve je to mene interesiralo, kako se manifestira kod svih naroda ovoga dijela Balkana. Sakupljanje onomastike bilo je od neprocjenjive vrijednosti i od velikog znaaja. Svaki kasniji rad bio bi nemogu, a posebno rizian. Knjige onomastike danas su jo znaajnije za historiju, onako znaajne kao nekadanje sakupljanje narodnih umotvorina. Onomasiki materijal se uva u narodnom ivotu, ali se mijenja i nestaje. Bio je pravi trenutak za rad na ovom naunom projektu. Imao sam namjeru da obradim onomastiku roajskog, tutinskog, sjenikog i novopazarskog kraja, ali, naalost, faktori kulture i vlasti u ovim mjestima nisu imali sluha za ove kulturoloke vrijednosti. Radije su se bavili vaarskom kulturom, linim motivima i ambicijama. Sve je ostalo tamo gdje je - izvan nauke, da ga neko kasnije uradi po mjeri svojih politikih i nacionalistikih potreba. U ovom lingvistikom kontekstu uradio sam i etiri Upitnika za dijalektoloki atlas sh/hs jezika. Belo Polje kod Pei, akovica, Vranite u Gori, Novi Pazar. Sva ova onomastika i dijalektoloka materija uva se u Akademiji.

56

mart 2012

PANBONJAK

akademik alija dogovi, bonjak sa kosova

PANBONJAK

Broj 1

57

radili ste na mnogim projektima iz oblasti obrazovanja, kao i na odravanju prvog asa bosanskog jezika u sandaku.
Jeste, poslije rata radio sam u timu za bosanski jezik i knjievnost sa Bedrijom Redepagi. Uradili smo nastavne planove za IX razred elementarne kole i X, XI, XII i XIII razred srednjih kola. Na temeljima tih novih nastavnih planova i programa, ja sam u periodu od 2001. do 2008. godine izradio udbenike (itanke) za

VII, VIII, IX, X i XIII razred za nastavu na bosanskom jeziku na Kosovu, kao i itanke za I, II i III razred osnovne kole za predmet bosanski jezik i knjievnost u Sandaku (zajedno sa Hodom Katalom). Bio sam kreator odravanja prvog asa bosanskog jezika u Sandaku. Taj prvi as odran je u osmogodinjoj koli u selu Ljeskova na Peteri.

koliko smo upoznati, tampali ste osam udbenika.

Jeste, zaista kapitalno. To su po svemu novi udbenici, prvi na Kosovu za bonjaku zajednicu. Raeni su strogo prema nastavnim planovima i programima. U njih je inkorporirana i knjievna materija narodnog stvaralatva Bonjaka Kosova i Sandaka, kao i eminentnih pisaca bonjake kosovske zajednice, pored one iz matine drave Bosne i Hercegovine i dijaspore.

kako biste ocijenili politiki, vjerski i kulturni poloaj bonjaka na kosovu?

Na Kosovu danas ima oko sto hiljada Bonjaka. Jednu veu polovinu ine Bonjaci autohtonog porijekla, nastanjeni uglavnom u selima arplaninske geografske izoglose, zatim u Prizrenu, kao i u drugim kosovskim gradovima. Oni se, u meusobnoj govornoj komunikaciji, slue svojim dijalektom, jednom varijantom junoslovenskih jezika, koji se i nauno moe uvrstiti kao jedan dijalekt bosanskog jezika. Njegova dijalekatska pozicija je na istoj distanci prema svim junoslovenskim jezicima, ali ga fond orijentalizama, antroponimski materijal, usmena i pisana tradicija i historijska usmjeravanja najvie pribliavaju bosanskoj dijalektolokoj mapi i islamskim vrijednostima kulture. Ovi starinci svoj govor nazivaju nainski, goranski, torbeki. Godine 1928. arplaninska geografska regija podijeljena je na dvije zone: jugoslavensku i albansku, pa su slubeni jezici u ovim krajevima bili srpski i albanski. Danas je ova oblast podijeljena na tri zone: makedonsku, albansku i kosovsku. Bonjaci u kosovskom dijelu (Gora, upa i Prizrenski Podgor) 1993. godine opredijelili su se za bosanski jezik kao slubeni i jezik u procesu obrazovanja i vaspitanja, dakle u procesu izvoenja nastave, dok se albanski jezik izuava kao nematernji jezik (uglavnom u fakultativnoj mjeri). Nacionalno, ova se populacija deklarirala odrednicom Bonjak, izuzev jednog manjeg

58

mart 2012

PANBONJAK

dijela koja se deklarira odrednicom Torbe. Nauno je utvreno (Alija Dogovi, Nazif Doklje i dr.) da Bonjaci i Torbei vode zajedniko porijeklo od Traana Besa, koji su se iz Trakije selili prema zapadu i jugozapadu prema dananjoj Bosni i Hercegovini i preko Stare planine i preko Besijane (dananja oblast Podujeva) i naseljavali se po arskoj alpskoj regiji od Koda Balkana, na sjeveru, do Strumice i Prespe, na jugu, te od Tetova, istono, do Kuksa, pa ak i Taraboa (Tera-Besa), na zapadu. Sudbina ove populacije bila je slina Bugarima: utapala se u druge etnose na Balkanu, ali je zadrala svoje staro nacionalno ime Torbe, to semantiki znai narod planine, planinci, gortaci. Zato se Torbei s historijskim pravom opredjeljuju kao Bonjaci, jer su im daleki korijeni zajedniki. Odrednica Torbe moe se elaborirati kao supstrat Tor-Besi, gdje morfemski elemenat tor znai vrh (kao Durmi-tor, Visi-tor, Ko-tor...), a etniki supstrat Besi je ime jednog naroda koji je do treeg vijeka nove ere ivio u Trakiji, a zatim se ukljuio u tzv. seobu naroda. Fonema s rezultirala je u po fonolokim zakonima. Goranci u Albaniji sebe nazivaju Torbeima, a od 2011. godine za ovaj etnikon opredijelio se i jedan vei dio ove populacije u Makedoniji, koji se do sredine ove godine oficijelno tretirao kao makedonski muslimani. Jednu polovinu bonjake kosovske populacije ine Bonjaci koji su se tokom XIX i XX vijeka doseljavali iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sandaka, Maarske (Budima), Srbije (Uice, Ni, Karanovac, Beograd...). Oni su se naseljavali u Mitrovici, Pei, Vuitrnu, Ferizaju (Ferizovik), na Gazimestanu (na predjelu oko turbeta Cara Murata). Veina ovih Bonjaka starije generacije se albanizirala. Bonjaki identitet najstabilniji je kod ove populacije u oblastima oko Pei (Vitomirica) i Istoka (Dobrua). Ovi Bonjaci imaju osnovne kole u kojima se nastava izvodi na bosanskom jeziku, kao i oni u prizrensko-arskoj oblasti. Nastavni kadar je uglavnom struan i bonjaki. Za Bonjake u Pei postoji i Fakultet biznisa, a u Prizrenu je Edukativni fakultet. Za nastavu u osnovnim i srednjim kolama izraeni su novi nastavni planovi i udbenici za veinu predmeta, a za ostale se uvoze udbenici iz BiH. Svi Bonjaci Kosova su stabilni u svojoj islamskoj opredijeljenosti. Politika situacija u bonjakom korpusu je identina politikoj bonjakoj situciji u cijelom regionu. Bonjaci su rascjepkani na mnogo partijica, bez politikog cilja i programa, i uglavnom se sve svodi na sukobe koji rezultiraju dezorijentaciji bonjakoh korpusa i liderstvu sa interesima line prirode. Ako bi se politika situacija u bonjakom korpusu ocjenjivala po osnovakoj metodologiji, onda bi ta ocjena bila negativna.

BIHOR Bihor - arlame rascvjetale, nevjeste vitke sa boama i belenzucima, sa fistanima do polja, sa ojama i sedefima. Iz oiju vatri im sunce i nie svjetlost, a pod pojasom ptice sanjalice. Bihor - vuk u gori, pla na putovima Trakije, groblja sa oborenim stecima, razorena ognjita i svetilita. Bihor - brat po mukama i ranama, po bdijenju i spasenju, brat po roenju i umiranju. Putuju Bihorci i vuci, putuju braa, mrki i ljuti, rebra im savijeni maevi. Putuju ostronoama i buima, putuju bistricama i kurilima, putuju crniima i dubovima, putuju baicama i laevcima. Preskau bae rijeke i vlahove, obrove i dimirce. Na leima nose teke naviljke, bisage o vratu, vree ita na ramenu. Ne staju, penju se uz prla, nestaju medu oblacima. U jednoj umi imaju kuu, u drugoj umi kriju djecu, piju vodu sa vilinog izvora, hitrim okom love mjeseinu, iz grla izvijaju duu u jedan glas. Grade dubiroge, i husare, brvnare i atmare. Rogove bikova stavljaju na dovratke, oluje zaustavljaju sofrom i sjekirom, jau neosedlane atove utrkuju se s vjetrom, slijepe kuie bacaju u potoke nie zanoge, mrtvoroenu janjad presijecaju na pola i zakopavaju pokraj struga. Sivonju nazivaju bratom tegle jaram zajedno, odmaraju zajedno na ravnitu, zajedno ruaju - to imaju, pa opet vuku uz kolovoze i hramine.... A. Dogovi

PANBONJAK

Broj 1

59

reportaa

Pie: Zlatko Hur ti, Kabul

zapis iz zemlje visokih planina i vjenih snijegova

GROBNICA
60
mart 2012
PANBONJAK

IMPERIJA

avganistan: jue, danas, sutra

Zemlja je smjetena na vrlo vanom geografskom poloaju i kontrolie puteve od istoka prema zapadu i obrnuto. To je za engleske i druge osvajae bilo vano tako da su nastojali da njome ovladaju. Ali lokalno stanovnistvo prualo je otpor i zbog toga Avganistan nosi ime grobnica imperija.

PANBONJAK

Broj 1

61

vganistan je zemlja koja zauzima veu povrinu od Francuske, ali istovremeno ima tri puta manje stanovnika. Veliki dio zemlje ine kamenite pustinje. Sjeverni dio je bogatiji prirodnim resursima, juni dio je mnogoljudniji i njime dominira poljoprivreda i trgovina, dok je centralni dio izrazito planinski, ali ujedno i najsiromaniji. Obzirom na broj stanovnika, koji je za azijske pojmove relativno mali, reklo bi se da zemlja posjeduje dovoljno resursa, pa tako, bez obzira na veliko siromatvo, za razliku od Indije, u Avganistanu nisu zabiljeeni znaajniji periodi gladi. Zemlja se granii sa Pakistanom (najdua granica), Iranom, Turkmenistanom, Uzbekistanom, Tadikistanom, a manjim dijelom i sa Kinom. Zbog velikog broja planinskih masiva koji se proteu od sjevera, gdje zahvataju dijelove Himalaja, pa do juga do pjeanih pustinja Kandahara, saobraajne komunikacije su nerazvijene tako da pojedini dijelovi zemlje nisu dostupni tokom zime. eljezniki saobraaj, osim u manjem dijelu na sjeveru, nije uspostavljen i nepristupanost velikih podruja jedna je od vanijih karakteristika Avganistana. Druga odlika je rasprotranjeno siromatvo. Svaki trei stanovnik ove zemlje ivi u siromatvu. Zemlja je u najveem dijelu ruralna i na selima ivi oko 80 odsto populacije. BDP per capita od oko 500 USD svrstava Avganistan u red najnerazvijenih zemalja. ak oko 70 odsto stanovnitva nije pismeno, mada se nepismenost posljednijih godina rapidno smanjuje. Tek oko 30 odsto zemlje ima snabdijevanje elektrinom energijom. Konano, vana karakteristika zemlje jeste neprestani konflikt koji traje vijekovima, kako lokalnog stanovnitva protiv osvajaa, ali i izmeu etnikih skupina koje je naseljavaju. Oslobodilaki, ali i graanski ratovi prisutni su u svakoj fazi historije ove zemlje i razlog su nerazvijenosti i velikih patnji koje nisu mimoile ni jednu generaciju.

62

mart 2012

PANBONJAK

PANBONJAK

Broj 1

63

Zemlja najmlaih staraca na svijetu

rosjeni ivotni vijek od samo oko 48 godina je meu najniim u svijetu. Smrtnost djece do pet godina i majki jedan je od posebnih problema. Razlozi su brojni: Avganistan ima najvei prirataj stanovnitva u svijetu, pa samim tim i najmlau populaciju. Zbog stanja u zemlji, porodice koje u prosjeku broje est lanova nisu u mogunosti osigurati sve to je potrebno za najmlae poev od pravilne ishrane, ali i medicinske zatite te iste vode. Sa druge strane, prisutan je veliki broj sklapanja ranih brakova, tako da ene raaju nekoliko djece u vrlo ranim godinama ivota, to u uvjetima neadekvatne medicinske zatite utie na skraenje njihove ivotne dobi.

64

mart 2012

PANBONJAK

PANBONJAK

Broj 1

65

Zemlja bogata resursima, ali siromanog stanovnitva

R
66

esursi: uglavnom poljoprivreda. U cijeloj regiji, koja ukljuuje i Indiju, poznato je avganistansko voe po izuzetnom okusu i slatkoi. Zemlja posjeduje ogromno rudno bogastvo poev od zlata i dragulja, bakra. Meutim, teak teren te stalni sukobi onemoguavaju eksploataciju, tako da rudno blago ostaje neiskoriteno. Ogroman resurs su podzemne vode. Avganistanci kau da mogu bez zlata, ali ne mogu bez snijega. Nema puno kia i zemlja ovisi o snijegovima, koji opstaju na visokim planinama tokom cijele godine, to omoguava rijekama da teku, ali i pored toga sue su este. Podzemne vode jesu rjeenje i ogroman potencijal, ali njihova eksploatacija je jo uvijek skupa za ovu nerazvijenu zemlju.

mart 2012

PANBONJAK

PANBONJAK

Broj 1

67

68

mart 2012

PANBONJAK

Zemlja VJEITOG rata

tnike skupine su brojne. Najbrojniji su Patuni, koji tvrde da ih ima oko 60 odsto. Drugi po broju su Tadici. Obje skupine su sunitske, koje zajedno za Uzbecima, Turkmenima ine oko 85 odsto stanovnistva. Ostatak otpada na Hazare, stanovnitvo koje ima slinosti sa Mongolima i koje je iitiskog opredjeljenja. U zemlji dominira jezik dari koji je varijanta persijskog, a originalno to je jezik Tadika. Patuni imaju svoj jezik, ali dari dominira, to ovu najveu skupinu frustrira. Inae, dari je, kao francuski u Evropi, bio jezik dvorova u regiji. Bez obzira na frustracije Patuna, dari jo uvijek dominira u administraciji, tako i u najveem dijelu zemlje, kao i u medijima. Etnike tenzije su velike, osim kada je Avganistan suoen sa stranom invazijom. U tom sluaju svi se ujedine, ali po odlasku osvajaa raaju se tenzije i kao rezltat izbijaju graanski ratovi. Najtei zloini vreni su protiv Hazara, iitskog stanovnitva, kojem je u jednom dijelu historije bilo onemogueno da se koluje. U veini sluajeva tenzije izbijaju izmeu Patuna, koji smatraju da su kao najbrojniji zasluili da vode zemlju, i ostalih koji se protive ovoj vrsti dominacije. Bez obzora na to, skoro svi kraljevi i predsjednici Avganistana bili su Patuni. Patuni ive i u Pakistanu, skoro u istom broju kao i Avganistanu. Engleska je prilikom povlaenja povukla liniju izmeu tadanje Indije i Avganistana granicom koja je presjekla teritorije koje su naseljevali Patuni tako da ovu granicu (sada sa Pakistanom) nikada Avganistan nije priznao.
PANBONJAK

Broj 1

69

70

mart 2012

PANBONJAK

na vjetrometini puteva i civilizacija

emlja je smjetena na vrlo vanom geografskom poloaju i kontrolira puteve od istoka prema zapadu i obrnuto. To je za engleske i druge osvajae bilo vano tako da su nastojali da njome ovladaju. Ali lokalno stanovnistvo prualo je otpor i zbog toga Avganistan nosi ime grobnica imperija. Talibani su pokret koji je nastao u Pakistanu, uglavnom meu Patunima. Nakon povlaenja Rusa, Avganistan je zahvatio graanski rat kojeg su predvodili mudahedinski voe. Zemlja je bila podijeljena po gradovima i nesigurnost i patnje civila bile su ogromne. Talibanski pokret iz Paksitana je prodro u Avganistan i Talibani su sa velikim oduevljenjem bili doekani jer su porazili vei dio lordova rata. Donijeli su sigurnost, to je za obini puk bilo najvanije. Meutim, na sjeveru su Tadici, predvoeni Masudom, voom kojeg su ubili Talibani, pruali otpor i drali teritorij kojim nikada nisu ovladali Talibani. Vremenom su Talibani nametnuli stroge zakone i postali ranjivi na korupciju tako da je obian puk prieljkivao i njihov odlazak. Dolaskom NATO trupa Tadici su postali saveznici Zapada, a avganistanski i paksitanski Talibani otpoeli su sa pruanjem otpora vladi i NATO trupama. Kao rezultat toga, predsjednik Karzai, koji je takoer Patun, nikada nije ovladao teritorijom cijele zemlje, kao ni NATO. Velika zabluda zapadnih vlada leala je u vjerovanju da Talibani ine manji dio populacije Avganistana. Tek odnedavno NATO shvata da u ovoj zemlji ima situaciju slinu onoj koju su SAD imali u Vijetnamu. Naime, ono to Talibani propovijedaju jeste nain ivota veine stanovnitva u Avganistanu, ne samo Patuna. Druga je stvar to je manji dio spreman da uzme oruje, ali to jeste nain ivota posebno ruralnog stanovnita koji ini veinu u ovoj zemlji. Zbog toga NATO nije bio u stanju da eliminira vojno, ali i na drugi nain ovu skupinu. S druge strane, Pakistan, iju granicu Avganistan jo nije priznao, osjea opasnost i prema velikom broju analitiara nastoji destabilizirati Avganistan tako da postije sumnje da Paksitan finansira i obuava Talibane drei zemlju u vjenom graanskom ratu, ime onemoguava da se pokrene pitanje granice koju nijedna vlada Avganistana nije prznala. S druge strane, Iran je suoen sa velikim brojem amerikih trupa blizu svoje granice. Vei broj analitiara smatra da i ova zemlja doprinosi destablizaciji Avganistana u elji da NATO napusti njenu istonu granicu. Konano, Rusi nikada nisu zaboravili poraz u Avganistanu i prieljkuju da NATO doivi istu sudbinu, tako da kroz sjeverne susjede, koji su mu bliski, Avganistan dodatno komplicira situaciju. Konano, dodatni element koji ne dopronosi stabilizaciji jeste vrlo aktivna uloga Indije u Avganistanu. Za veinu Avganistanaca Pakistan predstavlja neprijateljski nastrojenu zemlju, dok se Indija doivljava kao veliki prijatelj. Paradoks je da je Indija jedan od najveih donatora Avganistanu, ako se uzme obzir da je siromatvo u ovoj zemlji izuzetno visoko. Ali indijska vlada pokuava ovakvom politikom izolirati Pakistan, to paksitansko-avganistanske odnose jo vie komplicira.
PANBONJAK

Broj 1

71

Budunost Avganistana

N
72

epatunske skupine pokrenule su inicijativu federalizacije zemlje obzirom da je sadanji ustav jako centralistiki i samim tim daje Patunima velike ovlasti kroz jakog predsjednika koji je uvijek dolazio iz ove etnike skupine. Meutim, ova inicijativa kod Patuna izaziva podozrenje i strah da je to samo korak ka dezintegraciji zemlje. NATO je odluio napustiti zemlju do 2014., ali vlada Karzaija im je omoguila da zadre vojne baze, a jednu od njih u Heratu blizu Irana. Nesigurnost Irana zbog mogunosti da NATO ostane u Avganistanu, te nesigurost Pakistana vezano za uticaj Indije i dalje e komplicirati regionalne odnose i initi ovu zemlju nestablinom zajedno sa unutranjim neslaganjima oko federalizacije jer je istina da neke etnike skupine vide u ovome svoju ansu za otcjepljenjem (kao npr. Hazari). Pored ovoga, jaanje Talibana, koji smatraju da su pobijedili jer NATO odlazi, pojaat e etnike tenzije obzirom da e se oni sasvim sigurno vratiti u vladu ili kroz novi graanski rat ili kroz neki mirovni sporazum kojeg sadanja vlada pokuava da sklopi, a SAD to ak i podravaju jer su shvatili da ipak snaga Talibana dolazi iz injenice da veina stanovnitva slijedi njihov nain ivota. Meutim, Talibani kao uvjet za mirovni sporazum postavljaju odlazak stranih trupa, a avganistanska vlada je ve dozvolila NATO baze, tako da je neizvjesno da li e sukobi na relaciji vlada NATO Talibani prestati i nakon povlaenja veeg broja stranih trupa. Tako, sasvim je izvjesno da e najvei problem Avganistana i dalje biti nedostatak sigurnosti. Vei dio zemlje zahvaen je sukobima, kako protiv NATO i sadanje vlade, tako meuetnikim neslaganjima. Ovo onemoguava razvoj ekonomije i ekonomski napredak, ali i politiku stabilizaciju. Perspektive jaanja sigurnosti nisu velike. Regionalna nestabilsnost, tenzije na relaciji NATO - Iran, te Indija Pakistan, pa ak i Kina Indija, tako su velike da e sasvim sigurno nastaviti da se prelamaju preko Avganistana ije etnike skupine nemaju dovoljan nivo jedinstva da se odupru stranom uticaju.

mart 2012

PANBONJAK

PANBONJAK

Broj 1

73

toga, cijeli Avganistan danas predstavlja zemlju u iekivanju da se neto rasplete kako bi se poveala sigurnost, a samim tim i mogunost ekonomskog i politikog napretka. Zbog nesigurnosti i siromstva razvila se ilegalna industrija proizvodnje i prodaje uglavnom heroina. Heroin iz Avganistana preplavio je trite narkotika i danas ini oko 90 odsto trita istog. Uvjeti za njegovu proizvodnju su idealni i obinom seljaku se isplati deset puta vie da proizvodi opijum nego penicu. Pretpostavlja se da je za ruralnog Avganistanca ovo vaan izvor prihoda za prehranjivanje mnogobrojne porodice, jer ukoliko bi sadio penicu to ne bi bio u staniju initi. Ogromni profiti stvorili su monu narkomafiju koja sama po sebi ne eli stabilnu zemlju, tako da se i sa ove strane mogu oekivati otpori stabilizaciji. Narko-monici su u stanju finansirati vojne formacije velikih razmjera kako bi se oduprle vladi, a posjeduju znaajan potencijal da korumpiraju sve nivoe vlasti. Stoga, kad se sve sabere, velika je vjerovatnoa da e Avganistan i dalje biti optereen nestabilnou to e, kao i u prolosti, onemoguiti prosperitet u ovoj zemlji kojeg tako udno prieljkuje njegovo stanovnitvo. Nada lei u injenici da avganistansko drutvo prolazi kroz ubrzanu fazu obrazovanja, koje nije zahvatilo samo mlae nego i starije generacije. Nigdje u svijetu ne postoji tolika glad za obrazovanjem i spremnost da se obrazuje. Ovo predstavlja veliku nadu za bolju budunost jer dosadanje generacije nisu uspjele razrijeiti sve avganistanske enigme bez sukobljavanja i krvavih ratova.

74

mart 2012

PANBONJAK

Zemlja na ekanju
PANBONJAK

Broj 1

75

dijaspora

Pie: Muhamed eman

u luksemburgu ivi oko 160 razliitih nacionalnosti

BONJACI U LUKSEMBURGU
eliko vojvodstvo Luksemburg je drava koja se granii sa Francuskom, Belgijom i Njemakom. Po dravnom ureenju je parlamentarna monarhija. Kao druga najmanja zemlja Evropske unije, njegova povrina iznosi samo 2586 km2. Kao to je Sandak opstao kao teritorijalna oblast, uprkos injenici da je posljednji preostali od nekada mnogobrojnih turskih sandaka, tako je i Luksemburg danas posljednje veliko vojvodstvo na svijetu. Trenutno je u Luksemburgu nastanjeno oko pola miliona stanovnika (500.000), od kojih su 40% stranci. Zanimljiv je podatak koji ukazuje da u Luksemburgu ive pripadnici oko 160 razliitih nacionalnosti, od oko 190 postojeih u svijetu. Meu njima, najvie je Portugalaca, kojih je zvanino oko 80.000. Takoer je prisutan veliki broj Italijana, Nijemaca, Francuza, Belgijanaca i naravno Bonjaka.

76

mart 2012

PANBONJAK

PANBONJAK

Broj 1

77

onjaci u Luksemburgu, meu kojima je i sve vie politiki aktivnih pojedinaca, moraju biti svjesni svoje odgovornosti i obaveze koju imaju prema mjestu njihovog porijekla, bilo da se radi o Bosni, Sandaku, ili pak Kosovu i Makedoniji, te biti najbolji ambasadori i lobisti sa ciljem ostvarivanja interesa nae matice Bosne, ali i ponosnog Sandaka i tamonjeg napaenog bonjakog naroda.
la damija. Trenutno su aktivni u sedam demata. Bosanski jezik, tokom dumanske hutbe i drugih aktivnosti, zastupljen je u est od postojeih sedam damija. Odnedavno, elja i napori ovdanjih muslimana, od kojih 70% ine upravo Bonjaci, rezultirali su formiranjem njihovog jedinstvenog predstavnikog tijela ure. Na elu ure se takoer nalazi Bonjak - Sabahudin Selimovi. Njihov rad je trenutno najvie usmjeren na pregovore sa dravom, kako bi se proces konvencioniranja islama u Luksemburgu to prije uspjeno priveo kraju. Pored stalnih imama, u dematima vrlo esto gostuju predavai iz Bosne i Sandaka, a kako vrijeme prolazi, aktivnosti svih demata dobijaju na raznovrsnosti, kreativnosti i kvalitetu.

pozitivni trenDovi za bonjake

Prvi Bonjaci, uglavnom radnici graevinci, poeli su pristizati u Luksemburg 70-ih godina prolog vijeka. Raspad Jugoslavije, te nagovjetaji agresije na Bosnu i Hercegovinu, uzrokovali su da nemali broj tamonjih Bonjaka, ponajvie sa prostora Zavidovia i Kalesije, nau sigurnost i zatitu u Luksemburgu. Istovremeno, uslijed raznoraznih represija sprovoenih nad Bonjacima Srbije i Crne Gore, te Kosova, nastavilo se njihovo raseljavanje, od kojih je nemali broj utoite nalazio u Luksemburgu. Krajem 90-ih i ratom na Kosovu, takoer je zabiljeen vei talas imigracije Bonjaka u Veliko vojvodstvo. Po rijeima Faiza Softia, poznatog bonjakog pisca i pjesnika, koji je takoer nastanjen u ovoj zemlji, a ija zadnja knjiga-monografija, koja je trenutno u tampi, nosi upravo naslov Bonjaci u Luksemburgu, tvrdi da broj Bonjaka u Luksemburgu prelazi brojku od 12.000. Naalost, oficijelnih podataka, kada je broj Bonjaka u Luksemburgu u pitanju, jo nema. Koristei se blagodatima slobodnog drutva, Bonjaci u Luksemburgu se mogu pohvaliti da su se vrlo dobro snali u novoj sredini. Meu njima je veliki broj uspjenih biznismena, ugostitelja, potenih radnika i marljivih studenata. Odlino su integrirani i trude se da budu korisni lanovi luksemburkog drutva. Zakon o dvojnom dravljanstvu, koji je nedavno stupio na snagu, uinio je da nemali broj Bonjaka, posebno omladine, zatrai i dobije i luksemburko dravljanstvo. Od samog poetka njihovog boravka u Luksemburgu pokuavaju da usvoje pozitivne trendove sa kojima se susreu, ali pritom ele da ouvaju svoje vjerskokulturoloke vrijednosti. Kako bi u tome uspjeli, blagovremeno su uvidjeli da je potrebno da se kvalitetno organiziraju.

asocijacije i uDruenja

U Luksemburgu je takoer prisutno asocijativno organiziranje Bonjaka. U zadnjih 40 godina formirano je preko 25 bonjakih udruenja, od kojih nemali broj onih sa humanitarnim predznakom, ne bi li se na taj nain barem donekle poboljalo nezavidno socijalno stanje njihovih sunarodnika u Bosni, Sandaku i Kosovu. U zadnjem periodu, svojim aktivnostima se posebno izdvajaju omladinsko udruenje Unija mladih aktivista UMA, ije djelovanje je usmjereno na okupljanju bonjake omladine sa ciljem meusobnog upoznavanja, podsticanja obrazovanja i zajednikog rada na humanitarnom, sportskom, medijskom i drutvenom planu uopeno. Takoer, jedno od udruenja koje se moe pohvaliti uspjenim aktivnostima je i Bonjako-demokratski Fond BD FOND, koji se posebno istie stipendiranjem nekoliko uzornih studenata na prostoru Sandaka. Pored njih, i udruenje Bihor pokazuje zavidan nivo organiziranosti, a posebno im se moe estitati na pokretanju istoimenog asopisa, koji iz broja u broj znatno dobija na kvaliteDemati tu. Pored revije Bihor, nedavno je u Luksemburgu Kao to je to sluaj u matici Bosni, Sandaku, Ko- predstavljen i prvi broj magazina Divan, koji izlazi sovu, Makedoniji, te u drugim zemljama u kojima na bosanskom, njemakom i francuskom jeziku, a borave, Bonjake u Luksemburgu je najjae okupi- iji je glavni i odgovorni urednik Almir Mehoni.

78

mart 2012

PANBONJAK

oDbor za obiljeavanje 11-og jula, Dana sjeanja na rtve genociDa u srebrenici

toriji Sandaka.

Ovom prilikom bih posebno elio da istaknem postojanje i rad tijela unutar kojeg je aktivno preMeu Bonjacima u Luksemburgu aktivan je i ko 15 bonjakih udruenja. Radi se o Odboru za znaajan broj neafirmiranih, ali i afirmiranih pisaca, obiljeavanje 11-og jula, Dana sjeanja na rtve genoci- pjesnika i likovnih umjetnika. Ve na poetku ovog da u Srebrenici. Evo ve uzastopno tri godine kako u priloga pomenuo sam pisca i pjesnika Faiza Softia. mjesecu julu pomenuti odbor uspjeno organizira Zatim, etnolog, ali i pjesnik Sulejman Alikovi, te impozantan komemorativni skup povodom 11-og Selva aboti Ramilovi, Sead Ramdedovi, Indira jula, Dana sjeanja na rtve Mehi i mnogi drugi kreativni genocida u Srebrenici. Trepojedinci, koji e, siguran sam, nutno, dunost predsjednika u narednom periodu zablistati Odbora obnaa Mugdin Haliu punom sjaju. Pored spisalovi, ugledni Bonjak rodom teljsko-likovnih stvaraoca, eiz Kalesije. Na komemoraciji lio bih istai i amaterski filmski se okupi i po 500 Bonjaka, angaman Jasmina Mulahusiali i pripadnika drugih nacioa, iji kratkometrani filmovi Kao to je Sandak nalnosti, meu kojima i neki sa pounim porukama zavreugledni luksemburki zvaniuju svaku panju. Mulahusi opstao kao teritorijalna ve neko vrijeme radi i na renici. Ono nata e Odbor za obiljeavanje 11-og jula obraalizaciji svoj prvog dugometiti posebnu panju u budutranog igranog filma. Dotini oblast, uprkos injenici nosti je zalaganje kako bi Lukfilm pod nazivom Vjeronauka semburki parlament to prije uskoro e biti premijerno prida je posljednji usvojio Rezoluciju o genocidu kazan u Luksemburgu, u orgau Srebrenici. nizaciji i pod pokroviteljstvom preostali od nekada Bonjake kulturne zajednice u Luksemburgu. sportski angaman

kulturni angaman

mnogobrojnih turskih

zakljuak Bonjaci u Luksemburgu se sandaka, tako je i svakim danom sve vie dokazuju i na polju sporta. Bilo Organiziranost Bonjaka Luksemburg danas da se radi o fudbalu, koarci, u Luksemburgu je na sve zarukometu, ahu, ili pak o bovidnijem i boljem nivou. Oni posljednje veliko rilakih sportovima oni posu aktivni akteri dinaminog kazuju odline rezultate. Kao luksemburkog drutva i svailustraciju, nije li dovoljno povojvodstvo na svijetu. kodnevno doprinose njegomenuti da je sjajni fudbalski vim interkulturalnim procesireprezentativac Bosne i Herma. Bonjaci u Luksemburgu, cegovine, Miralem Pjani, jo meu kojima je i sve vie polikao malehni djeak svoje prve tiki aktivnih pojedinaca, mogolove postigao upravo u Lukraju biti svjesni svoje odgosemburgu. Takoer, znaajno vornosti i obaveze koju imaju je istai i drugoligaki fudbalprema mjestu njihovog porijeski klub Flaxweiler Beyren - Sankla, bilo da se radi o Bosni, Sandaku, ili pak Kosovu dak, na ijem elu se nalaze Bonjaci. I ne samo u i Makedoniji, te biti najbolji ambasadori i lobisti sa upravi kluba, ve su i igrai porijeklom Bonjaci. ciljem ostvarivanja interesa nae matice Bosne, ali Velika podrka kluba je uspjeni biznismen Mersad i ponosnog Sandaka i tamonjeg napaenog boDragolovanin, koji uiva veliko potovanje meu njakog naroda. Bonjacima u Luksemburgu, prvenstveno zbog Nedavno formiranje Bonjake kulturne zajedninjegovog angamana u jednom od lokalnih de- ce u Luksemburgu od strane relativno mladih ljudi, mata, te zbog ulaganja nemalih finansijskih sred- divan je pokazatelj da su ve u znaajnoj mjeri Bostava u vakufe i druge projekte koji su u interesu njaci u Luksemburgu svjesni mjesta i vremena, kao Bonjaka i muslimana openito, a posebice na teri- i njihove uzviene uloge u njima.
PANBONJAK

Broj 1

79

arapsko proljee

Pie: Mustafa Prljaa

arapsko proljee je jasan pokazatelj da islam u arapskom narodu jo uvijek ima snano i duboko korijenje i pored stoljetnih ogromnih napora koji su naroito nakon prvog svjetskog rata pa naovamo - ulagani i izvana i iznutra da se to korijenje poupa, ili da mu se sasijeku mladice, pa da se samo osui. islam je simbol dostojanstva, nada u pravednost i potenje, on je identitet i znak politike neovisnosti i svojosti za svakog arapskog ovjeka.

KaDa PaDaju araPsKi taguti

80
mart 2012
PANBONJAK

jedan iznenadni plamen, koji je potpalio ulini prodava povra, proirio se diljem arapskog svijeta
naDa Da e se prolost prekinuti Kao i toliko puta ranije, muslimani opet pokazuju da e se kada god imaju slobodu izbora opredijeliti za one koje prepoznaju kao odane islamu, jer oni najvjernije izraavaju njihov duh, njihova stremljenja i najbolje tite njihove vrijednosti. Sadanji izabranici, prema tome, za dobijanje glasova ogromnog broja biraa trebaju zahvaliti ne sebi i svome kvalitetu iako ni njega niko za sada ne dovodi u pitanje ve prije svega stanju duha kod svojih naroda, snazi njihove vjere i njihove elje da budu svoji na svome, slobodni u odluivanju o vlastitoj sudbini i bez tutora sa strane. Prema tome, njihova lina vrijednost nije u tome to su osvojili toliki broj glasova na izborima; njihova vrijednost tek treba da doe do izraaja. Ona e se ogledati u njihovoj sposobnosti da pokau politiku mudrost i osiguraju neovisnost, stabilnost i sigurnost zemlje, pravednu raspodjelu materijalnih potencijala, pruanju jednakih ansi te u poboljanju i unaprjeenju ekonomije, kulture, morala, socijalnog sektora itd. Takoer e se ogledati i u stepenu vraanja povjerenja i iskrenosti u samu vlast. Naime, predugo su arapski lideri bili primjeri jadnosti, beskimenjatva, nezrelosti, neodgovornosti i nebrige za svoj narod. Neki od njih bili su i predmeti poruge. Eric Mangolis, kanadsko-ameriki novinar, u svojoj izvanrednoj knjizi Ameriki rad (Bookline, Sarajevo, 2009.) za libijskog kralja Idrisa, kojega je sa trona svrgnuo nedavno otili Muamer Gadafi, kae da je vei dio vremena provodio u evropskim banjama i kockarnicama, dok su njegovi politiki savjetnici upravljali zemljom, a egipatskog kralja opisuje ovako: Faruk, gojazno, nesretno stvorenje koji se hvalio da ima najveu zbirku pornografije kada je rije o devama, nije uvijek bio predmet podsmijeha. Prije rata on je bio okretan i zgodan mladi i velika nada egipatskih nacionalista. Ali, 1941. Faruk je odbio objaviti rat Njemakoj, insistirajui da je njegova zemlja suverena i neutralna. Britanski ambasador opkolio je Farukovu palau tenkovima i artiljerijom i dao kralju sat vremena da objavi rat ili da se suoi sa smru. Ovaj je dogaaj slomio Faruka. Kada sam ga upoznao 1958. on je ve bio razvratni narkoman i snishodljivi sluga Britanaca. (str. 57)
PANBONJAK

liski istok je opet u ii interesovanja. Ono to je nazvano arapskim proljeem ini se da je mnoge svjetske faktore zateklo nespremnim. Jedan iznenadni plamen, koji je potpalio ulini prodava povra, proirio se diljem arapskog svijeta i oslobodio ogromnu energiju koja moe oznaiti ulazak u jedno novo stanje duha i zapoinjanje procesa vraanja davno pogaenoga dostojanstva. Arapi se, praktino, nakon dugo vremena iznova susreu sa samima sobom i dolaze u poziciju da samostalno odreuju svoj put, a proganjani, priguivani, pa i zabranjivani islam snano stupa na scenu. Na posljednjim parlamentarnim izborima u Egiptu dvije jasno islamski orijentirane politike stranke odnijele su ubjedljivu pobjedu: ona koju su osnovala Muslimanska braa osvojila je 47% mjesta u Parlamentu, a selefistika stranka En-Nur (Svjetlo) 25%. Veinu glasova biraa dobila je i tuniska islamska partija En-Nehda (Renesansa), kao i marokanska El-Adale ve-t-tenmije (Pravda i razvoj). Moemo osnovano pretpostaviti da e slian ishod biti i u Aliru - u kojemu je sredinom februara ove godine osnovana jo jedna politika stranka s islamskim predznakom, pod identinim nazivom kao i ona marokanska (El-Adale ve et-tenmijje) i kojoj je omogueno da se registrira za predstojee izbore, te u Jemenu, Mauritaniji, Libiji, Jordanu, Siriji i drugim arapskim zemljama u narednom periodu, to je jasan pokazatelj da islam u arapskom narodu jo uvijek ima snano i duboko korijenje i pored stoljetnih ogromnih napora koji su naroito nakon Prvog svjetskog rata pa naovamo - ulagani i izvana i iznutra da se to korijenje poupa, ili da mu se sasijeku mladice, pa da se samo osui. Islam je simbol dostojanstva, nada u pravednost i potenje, on je identitet i znak politike neovisnosti i svojosti za svakog arapskog ovjeka.

Broj 1

81

greke kao upozorenja Na novim vladarima je, prema tome, ogromna zadaa i iznimno velika odgovornost. Nakon dvostoljetnog poniavanja velike arapske nacije, koja je nekad ranije njedrila generacije istinskih genijalaca koji su svjetsku kulturnu, naunu i civilizacijsku batinu obasipali itavim nizom tako vrijednih darova da e one na njih biti ponosne sve do Sudnjega dana; i nakon dugog vremena vladavine nametnutih, nesposobnih, gramzivih, nepravednih, ovisnih o stranom faktoru i uz sve to okrutnih vladara, naslijedili su posvuda rasprostranjenu korupciju, slabe dravne institucije, otuene izvansistemske centre moi i, to je najgore, poprilino uguen kreativni duh naroda. Obzirom na takvo injenino stanje, pozitivna energija koju je oslobodilo arapsko proljee pravi je Boji dar i trebala bi biti primjereno iskoritena za reformu cjelokupnoga drutva. No, to e - i u najboljoj varijanti - ii dosta teko i zahtijevat e veliku strpljivost, umijee i posveenost. Bilo bi veoma loe, u neku ruku i pogubno, ako bi nove strukture pokazale nesposobnost i neodgovornost u upravljanju zemljama na ijem su se elu nali, te ako bi se desilo ono to se ve desilo u nekim muslimanskim zemljama prije nekoliko vremena. U Sudanu je npr. 1989. godine na vlast doao islamski opredijeljeni Hasan Turabi. On je tada predstavljao nadu muslimanskih naroda irom svijeta. Oekivalo se da e on pokrenuti pozitivne procese u toj zemlji i biti inspiracija drugima u ureenju zemlje i pokretanja zamajaca napretka. Meutim, njegova je vlast dovela do razaranja Sudana, a nedavno i do amputacije jednog njegovog dijela. Drugi neuspjeh islamski orijentiranoga vostva desio se u Afganistanu. Tamonjim islamskim liderima: Rebbaniju, Sejjafu, Hikmetjaru i dr. muslimani su pruali nesebinu pomo i pomagali ih i moralno, i materijalno, i vojno i u ljudstvu. Rezultat je bio porazan: Afganistan je razoren do jezivih razmjera, ekonomski uniten, vojno unakaen i politiki slab i zavisan, a zemlja je vraena u kameno doba. Hamasova vlada u Gazi, odnosno neadekvatnost njenih postupaka i nastupa, Gazu je razorila i oduzela joj mnogo ivota. crvena linija Ne moe se prenebregnuti injenica da postoji jedna nevidljiva crvena linija u ovim dogaanjima, koju e biti opasno prei. Svakoj pojedinoj arapskoj zemlji moni faktori sa strane - dva duga stoljea duboko inkorporirani u zbivanja na tom geografskom podruju - dopustit e, makar i preko volje, da poduzme ta hoe i uredi svoj drutveni ambijent kako eli, ali dvije stvari nee dozvoliti: da na bilo koji nain bude ugroen Izrael dugoroni zapadni projekat u tom dijelu svijeta i nafta - zapadni interes najvieg ranga. I Zapad i Izrael zapravo strahuju od onog to bi se, potencijalno, moglo

I Zapad i Izrael zapravo strahuju od onog to bi se, potencijalno, moglo dogoditi, to bi arapsko proljee moglo iznjedriti, a to su: puna politika neovisnost arapskih zemalja i istinska demokratija u njima. To dvoje se, naime, direktno konfrontira s izraelskim aspiracijama i zapadnjakim kontroliranjima prirodnih resursa kojima te zemlje raspolau, prije svega naftom.

82

mart 2012

PANBONJAK

dogoditi, to bi arapsko proljee moglo iznjedriti, a to su: puna politika neovisnost arapskih zemalja i istinska demokratija u njima. To dvoje se, naime, direktno konfrontira s izraelskim aspiracijama i zapadnjakim kontroliranjima prirodnih resursa kojima te zemlje raspolau, prije svega naftom. Stoga e, u to ne treba sumnjati, biti uloeni veliki napori da se umanji uspjenost novih vladara, nastavi politika potinjenost arapskih zemalja i onemogui uspostava istinske demokratije u njima. U Egiptu se ve vodi proces protiv devetnaest Amerikanaca iz amerikih nevladinih organizacija za razvoj i unaprjeenje demokratije, koje djeluju u Egiptu. Nove egipatske vlasti tvrde da posjeduju nedvosmislene dokaze o njihovoj upotrebi sredstava u svrhe koje im nisu dozvoljene. Drugim rijeima: u finansiranje aktivnosti na destabilizaciji prilika. Velika Britanija je svoje imperijalne aktivnosti i okupaciju zemalja i porobljavanje tamonjih naroda u 18., 19. i dijelu 20. stoljea pravdala tvrdnjom da to radi u ime plemenitih napora samortvovanja u nastojanju da donese prednosti kranstva i svjetske civilizacije neprosvijeenim Azijcima i Afrikancima, dok je dananja vodea zapadna sila, nasljednica Velike Britanije, npr. svoju okupaciju Iraka i Afganistana predstavila kao nesebinu kampanju da se donesu blagoslovi demokratije neprosvijeenim muslimanskim narodima. izazovi goDina koje Dolaze Iako arapska politika scena nije jednoobrazna ni monolitna, njenu osnovnu potku, njenu sutinu ini egipatska organizacija Muslimanska braa (El-Ihvanul-muslimun), koju je jo 1928. godine osnovao i danas popularni Hasan el-Benna (1906-1949), ubijen u atentatu 1949. godine. Oni bi trebali biti i najzrelija i najbolje organizirana politika grupa u arapskome svijetu, obzirom na svoje dugogodinje iskustvo i djelovanje. Stoga je i njihova odgovornost za budue tokove jako velika. Iako su od poetka pedesetih godina, pa sve do pada Mubarakovog reima u Egiptu, ali i u zapadnim medijima, uglavnom predstavljani kao najvea opasnost po regiju, proganjani, mueni i ubijani; etiketirani kao ekstremisti, teroristi, fundamentalisti i sl., njihovo razumijevanje islama je, ipak, racionalno to ih u tom pogledu ini vrlo tolerantnim i spremnim na dijalog, te zgodnim sagovornicima s drugim vjerskim zajednicama. Hasan el-Benna je zagovarao punu reformu pojedinca, porodice i drutva, ali i vlasti, u skladu s izvornim uenjima islama i snano se zalagao za dijalog s neistomiljenicima. Stoga e biti od velike vanosti ako se i njegovi nasljednici budu drali tog kursa i ako, svojim samoprijegorom i entuzijazmom, uspiju u Egiptu iznova oiviti duh progresa, istraivanja, slobodnog izraavanja i pravednosti onaj duh koji je jednom ranije vladao na tim prostorima. ak Resler (Jacques S. Restler), direktor Instituta za prouavanje islama u Parizu, u

svojoj knjizi Arapska civilizacija taj duh portretira ovako: Onome to se moglo vidjeti od devetog do dvanaestog stoljea ne moe se nai premca ni u jednom ranijem vremenu. Na svakom mjestu je bilo bezbroj polica s knjigama, hiljadama damija su brujala rjeita obraanja uenjaka, stotinama dvoraca odzvanjala su pjesnika ili filozofska pojanja, putevima su krstarili geografi, historiari i vjerski uenjaci u potrazi za spoznajama... To je bilo vrijeme najvee duhovne budnosti u itavoj islamskoj povijesti. (Str. 100 u arapskom izdanju) To bi bila velika pobjeda za sve opcije koje svoje djelovanje zasnivaju na islamu, jer ono to se bude dogaalo u Egiptu reflektirat e se i na druge arapske zemlje. Egipat je, tradicionalno, kljuna zemlja arapskog svijeta smatra se da je, kada je on snaan, snana i arapska nacija, i obratno. U Tunisu je mudri Raid el-Ganui trenutno moda i najzrelija figura na itavoj arapskoj drutvenoj sceni - u vlast ve unio taj duh, ime je sauvao stabilnost, osigurao jedinstvo Tuniana i priskrbio povjerenje naroda. Naime, za prvog ovjeka tuniske vlade doveo je vrijednog i estitog intelektualca Munsifa el-Merzukija, iako nije lan njegove, ve tek tree po snazi politike stranke u Tunisu, no jest odan vrijednostima svoga naroda i sposoban da obavlja tu funkciju. Stoga glas jednog lana Ganuijeve Nehde, koji se nedavno, nakon osvajanja vlasti, stao snano zalagati za uvoenje vieenstva u Tunisu, zvui kao glas izgubljenog. Ono emu e nove vlasti u arapskom svijetu - obzirom na svoju proklamiranu islamsku orijentaciju - morati posvetiti naroitu panju bit e kritika valorizacija tradicije i afirmiranje onog izvornog, uvijek svjeeg, realistinog i dinaminog shvatanja vjere, te rad na prosijavanju kulturne scene, islamske pravne nauke, ekonomske misli i bankarskog i obrazovnog sistema. Ta podruja moraju doivjeti novu razradu i ponuditi islamska i istovremeno efikasna rjeenja na izazove ovog vremena. Taj proces treba zapoeti to prije, a on e biti i mukotrpan i dug, obzirom na dugovremenu odsutnost inventivnosti u tim sferama. Novonastale okolnosti su tom procesu otvorile put. Moda to znai i poetak jednog novog doba za muslimane poetak ostvarenja neeg to je jo davno najavio Poslanik Muhammed, a.s. Naime, imam Ahmed u svom Musnedu biljei zanimljiv hadis, kojeg hadiski strunjaci ocjenjuju vjerodostojnim, koji glasi: Meu vama e se vjerovjesnitvo zadrati koliko to Allah bude htio, a onda e ga Allah, kad htjedne, okonati. Zatim e nastupiti hilafet koji e biti na tragu poslanstva i trajat e koliko Allah htjedne da traje, pa e i njega Allah podii. Potom e nastupiti monarhistika dinastika vlast, pa e i ona trajati koliko Allah htjedne da traje, a onda e podii i nju. Iza nje e doi diktatorska vlast i trajat e koliko Allah htjedne da traje, pa e Allah i nju podii. Potom e opet biti uspostavljen hilafet koji e biti na tragu poslanstva! I tu je kae prenosilac Poslanik zautio!

PANBONJAK

Broj 1

83

84

mart 2012

PANBONJAK

PANBONJAK

Broj 1

85

dUhovnost bonjaka

Pie: Nusret olo

Mevlevihana na Bendbai
K r o Z n e o b j av l j e n e o s m a n s K e i Z v o r e
zimajui temu Mevlevihana na Bendbai kroz neobjavljene osmanske izvore kao cilj svog istraivanja, bio sam svjestan da e biti potrebno uloiti veliki trud da bi se, stavivi onu posljednju toku, moglo rei: Zavrio sam dobar posao. Sada kaem da je trebalo uloiti izuzetno veliki trud da se zavri samo prva faza puno ireg istraivakog projekta Mevlevihana na Bendbai kroz neobjavljene osmanske izvore. Problemi koji su se pojavljivali u vezi sa izvorima nisu proizlazili iz njihovog nedostatka (mada je neke izvore bilo veoma teko nai ), ve iz razloga to je itanje izvora tjeralo da se njihov broj poveava . Hou rei, tema je takva da sam iitavajui grau u svome postupku iao sve ire, to mi je u jednom trenutku izgledalo kao izuzetno zahtjevan posao i poduhvat. Razlog tome je veoma sloena problematika izvora po kojima e trebati objasniti: nastanak tekije, kojem dervikom redu je pripadala, objasniti ili upotpuniti silsilu tj. rodoslovno stablo mevlevijskih ejhova, istraiti njen vakuf kao i njen nestanak. Iz ovoga problema nastojao sam izai koncentrirajui se na dvije temeljne odrednice: saznati ta o tome pisani izvori saoptavaju i uporediti ih sa ve poznatom literaturom. Na samom poetku istraivanja shvatio sam, da sve ono to je bitno za spomenutu temu treba dotai tek u kratkim crtama a da najvei dio svoga rada trebam posvetiti prikupljanju izvorne grae, tako neophodne u bilo kojem projektu, kako bi i ovaj projekat dobio svoju fizionomiju. U elji da zaponem obradu teme koja e na najbolji mogui nain, i shodno mojim trenutnim mogunostima, ponuditi odgovore na pitanja koja se nameu u vezi mevlevijske tekije na Bendbai, ja sam izvrio prikupljanje spomenute grae.

Nakon inicijative za ponovnu izgradnju Isa-begove tekije od strane udruenja Obnova Isa-begove tekije 1999. godine, ini se primjerenim, moda ak i neophodnim, ukazati na neke, za sad jo uvijek nerijeene, probleme iz historije ovog objekta. Do sada je uvijek kao najpouzdaniji izvor o Isa-begovoj tekiji koritena i prezentirana Isa-begova vakufnama iz 1462. godine. Po originalnoj vakufnami, Isa-begova tekija se sastojala od tri krila/sobe (buyt), jedne tale, jednog dvorita (harem) i ostalog to joj pripada; zgrada se trebala koristiti kao tekija i konaite za siromane (fukara), bilo da su taleba, sejidi, gazije ili seyyahini( putnici-namjernici). Hrana (meso, ria, hljeb i lonac/orba) treba da se kuha za goste(misafire), koji tu mogu odsjesti do tri dana; lonac/orba (maraq) se takoe treba obezbijediti za hizmeare tekije a viak podijeliti siromanoj djeci Sarajeva (hazihi`l-qasaba). Zajedno sa tekijom, na desnoj obali Miljacke u selu Brodac, Isa-beg je podigao most na Miljacki i za odravanje ova dva objekta zavjetao nekoliko mlinova, hamam, han, vie duana, te veliki broj obradivog zemljita, njiva i vrtova u tom podruju. Iako je Isa-begova vakufnama dostupna ve due vrijeme, a Isa-begova tekija bila u vie navrata predmet istraivanja, u podacima koji su proizili kao rezultat ovih istraivanja jo uvijek postoji poprilian broj nejasnoa i nerijeenih problema. Tako, naprimjer, podaci koje nudi neka literatura u vezi Isa-begove tekije nije u potpunosti u skladu sa sadrajem Isa-begove vakufname, to navodi na zakljuak da su neki dijelovi vakufname svojevremeno pogreno prevedeni, tako da oni koji su se kasnije oslanjali na taj prevod, radije nego na izvorni tekst, takoer daju nejasne ili pogrene podatke.

86

mart 2012

PANBONJAK

pitanje nastanka tekije na benDbai Kolika je bila vanost tekije, vidljivo je i po tome to se cijelo naselje koje je nastalo oko nje smjerom sjeverozapad istok, od Bendbae do Baarije, nazivalo Mahalom Isa-begove zavije, koja je po popisnom defteru iz 1515-16. godine, dovrenom u prvoj dekadi muharrema 922 hidretske godine, tj. 5-14. februara 1516. godine (Istanbul Bavekalet Arivi; Tapu Tahrir defteri) imala 31 kuu, 21 neoenjenog i 2 kue udovica. Po drugom popisnom defteru iz 1528-1530. godine (Istanbul Bavekalet Arivi; Tapu Tahrir defteri) i vakufnami Muslihuddina ekrekije za njegovu damiju na Baariji iz 1526. godine, saznajemo da je mahala zavije rahmetli Isabega ustupila svoje mjesto mahali mesdida Muslihuddina ekrekije. Takoer, napominjemo da se u neposrednoj blizini Isa begove zavije, na mjestu dananje Vijenice nekada nalazila i Turna Dedeova tekija, o kojoj naalost ne posjedujemo nikakvih dokumenata, ali iji naziv Dede (sam izraz dede predstavlja osobu koja je u vremenskom rasponu od 1001 dan zavrila edukaciju strogo koncipiranog mevlevijskog usula zajedno sa

hizmetom u tekiji, to se u mevlevijskoj terminologiji naziva illa) asocira na njen mogui mevlevijski usul. U vakufnami Mehmeda elebije, koja je sastavljena i legalizirana poetkom mjeseca ramazana 867. hidretske godine, tj. u prvoj polovini mjeseca maja 1463. godine, takoer se spominju vakufi mesdida i imareta u tekijskoj mahali u Tetovu. Iz originalne Isa begove vakufname za njegove zadubine u Skoplju saznajemo da je on u blizini medrese sagradio jedan hanegah za putnike namjernike, uboge, bogate i druge. Po nekim novim podacima koje posjedujemo, mevlevijsku tekiju u Skoplju, uz Sari Saltukovu tekiju na Buni, moemo ubrojiti meu najstarije dervike tekije izgraene na tlu bive Jugoslavije; to, meutim, iziskuje dodatna istraivanja. Iz originalnih Isa begovih vakufnama saznajemo da je Isa beg napravio po jednu zaviju u Skoplju, Solunu i Sarajevu, to nesumnjivo govori da je tekija na Bendbai u samom svom poetku morala biti mevlevijske orijentacije. Uporednom analizom Isa begovih vakufnama za njegove objekte u Sarajevu i Skoplju dolazi se do zakljuka da je vakufe koje je posjedovao u Sarajevu i u ostalim

PANBONJAK

Broj 1

87

dijelovima Bosne u sluaju bilo kakve promjene bio potinio svom vakufu u Skoplju. Iako je Isa begov vakuf za Skoplje stariji od vakufa za grad Sarajevo, sarajevski vakuf je kroz sidil proveden i ozvanien, 1462. godine kada je morala nastati, ili ak par godina i prije, mevlevihana na Bendbai; a skopska mevlevijska tekija oko 1469. godine kada je na erijatskom sudu legalizirana vakufnama za Skoplje, u ijoj erijatskoj ovjeri je potpisano sedam kadija: Mahmud Suali, hadi Sinan, dervi Mehmed, Mehmed ez-Zejreki, Numan, Mubarek i Abdullah sin Alijin svi redom kadije iz Sarajeva, to je jo jedan prilog postojanju jake duhovne veze izmeu ova dva najznaajnija grada tadanjeg Isabegovog krajita. U vakufnami se meu knjigama koje je Isa beg uvakufio za grad Skoplje spominje i glavno mevlevijsko djelo od 27.000 stihova (bejtova) poznato po naslovom Mesnevi Manevi, iji je autor osniva mevlevijskog reda Delaludin Rumi. pitanje o usulskoj orijentaciji tekije na benDbai Iako, u Isa-begovoj vakufnami nije precizirano kojem dervikom redu pripada zavija uz musafirhanu, u kontekstu odreivanja njenog dervikog usula- pravca, do sada je veina istraivaa bila slona u tome, da je tekija bila mevlevijskog reda. Ali dok prva skupina istraivaa tvrdi da je njena mevlevijska orijentacija vezana samo za kasniji period njenog postojanja, i svoje miljenje bazira na tome da Isa-begova vakufnama implicitno ne sadri nikakve podatke o aktivnostima ove tekije u ranim godinama njenog postojanja., druga je pak na stanovitu da je Isa-begova tekija prerasla u znaajan mevlevijski centar ve u toku prva dva stoljea njenog postojanja. S obzirom da je Isa beg, po podacima koje sami dokumenti daju, bio mevlevi, istovremeno je pripadao i ahijskom bratstvu esnafskoj londi kako u Sarajevu tako i u Skoplju. Iz originalnih osmanskih dokumenata, saznajemo da je ona zaista pripadala mevlevijskoj dervikoj orijentaciji, jer se u neobjavljenim originalnim dokumentima Mevlevijska zavija na Bendbai ovako navodi: Isa bein bina eyledii zavije-i Mevleviyye`nin ba-meihat-name post-niinlii rafi-i tevki` refi`-i`-an-i Hakani... , ili Saray-Bosna`da Bend-ba nam mahall`da vaki` Mevlevi han-gahi ... , ili nefs-i Sarayda vaki zaviyyesi vakfin tevliyyeti ber-vechi hasbi kenduya tevcihisi babnda....inayet ve ber minval meruh tevcih in medine-i Konyada vaki Hazreti Mevlana Celaluddin kuddise sirruhul-ala sulalesinde esSeyyid e-eyh el-hacc Mehmed dame takvahu ... itd. Iz neobjavljenih osmanskih dokumenata takoer saznajemo da je Isa begov sin vojvoda istonih strana Mehmed elebi, u periodu od 1462-1468. godine kao gospodar Pavlovia zemlje, zasluan za razvoj Rogatice gdje je dao sagraditi jednu tekiju. Sam naziv elebi (ime koje su obino nosile mevlevije i mevlevijski ejhovi) uz njegovo ime asocira na njegovu mevlevijsku orijentaciju. Meu posjednicima timara koji pripadaju Isa begu spomenuti su njegovi gulami (ratnici): elebi Gazanfer, saki Karada, pir Mehmed i drugi, iji mahlasi

(pseudonimi) govore o njihovom dervikom opredjeljenju (Krajite Isa-bega Ishakovia, Zbirni katastarski popis iz 1455. godine). Da je u porodici Isa bega Ishakovia, a i u okruenju njegovom, zaista egzistirao jak tesavvufski (derviki) ivot, govori i injenica da je ak i njegova unuka, kerka hadi Mehmeda, hadi Aia uvakufila svoja dobra za tekiju Ismail Hakki Bursevi u Skoplju, koja je pripadala dilvetijskom tarikatu inae jako bliskom mevlevijskom usulu. U originalnoj vakufnami hadi Aia izriito uslovljava sljedee: Ovaj moj vakuf koji je prethodno pobrojan uvakufila sam za tekiju i sveti mesdid koje sam sama podigla, s tim da pripada redu dilvetija, te da se iz vakufskih prihoda troi za njihovo popravljanje i odravanje. Meu prisutnim svjedocima ina legalizacije upisani su i hadi Dervi, Hajri-zade Hasan elebi, Abdi Muezin sin Ahmeda elebija, Kara Byk-zade ejh Abdullah, svi dervike orijentacije. roDoslovno stablo mevlevijskih ejhova U pokuaju da ustanovimo ko su bili ejhovi mevlevijske tekije na Bendbai, suoili smo se sa veoma oskudnim podacima, posebno za prvi period njenog postojanja. No bez obzira na sve mi emo pokuati dati listu ejhova koji su se smjenjivali u mevlevijskoj tekiji na Bendbai, pa emo spomenuti samo one za koje imamo sigurne podatke: *Atik dede (kraj XVI i prva polovina XVII stoljea), *Tevekkuli dede (prva polovina XVII stoljea), *ejh Abdul-fettah (umro 1709. godine), *ejh Starac (umro 1757/58.), *ejh Ataullah (umro 1759/60.), *ejh Sara Ahmed (umro 1770/71.), *Mustafa Mlivar (umro 1777.), *ejh elengir (umro 1798/99.), *ejh Salih dede, *ejh Ibrahim mevlevi, *Osman dede bin Mustafa (umro 1814. godine), *ejh Lutfullah bin e-ejh Osman mevlevi (umro 1860. godine), *Muhammed ejh Fikri (umro 1879.) i *ejh Ruhi (umro 1924. godine). Ovo rodoslovno stablo mevlevijskih ejhova na Bendbai treba svakako jo dodatno istraivati kroz originalne dokumente, no u listu mevlevijskih ejhova treba uvrstiti i dvojicu mevlevijskih dervia pokopanih na ehovoj Koriji, Sultana Ahmeda i Abdala Mahmuda, koji su u drugoj polovini XVII stoljea doli iz centralne mevlevijske tekije Asitane iz Konje (oko 1662/63. godine). Poto se iz izvora koji su pohranjeni u Gazi Husrev begovoj biblioteci vidi da su ova dvojica ejhova dali novac da se restaurira dotad dotrajala Silahdar Mustafa paina tekija u Sarajevu, moemo zakljuiti da nisu pripadali kalenderijskim putujuim derviima, kako je to interpertirano, ve, sasvim suprotno, da su upueni sa odreenom vazifom iz centralne mevlevijske tekije iz Konje u Sarajevo.

88

mart 2012

PANBONJAK

nestanak mevlevijske tekije na benDbai Mevlevizam u Sarajevu se ispoljavao, i formalno i sutinski, na nain kao to je to prakticirano i u centralnoj mevlevijskoj tekiji u Konji, naravno uz izvjesne specifinosti i modifikacije. U mevlevijskoj tekiji na Bendbai svakog petka poslije dume namaza obavljao se zajedniki zikr mukabela sa mevlevijskim plesom sema. Osim toga bio je obiaj da se 27. veeri mjeseca ramazana poslije teravih namaza obavi sjedei zikr u Gazi Husrev-begovoj damiji u Sarajevu, a u maju i junu odlazilo se u posjetu mevlevijskim ejhovima na ehovoj Koriji Sultan Ahmedu i Abdal Mahmudu, gdje je nekada bio mevlevijski ljetnikovac (londa). U Sarajevu je to narod nazivao mevlevijskim teferiima, zbog ega je posjeta imala masovni karakter. Tekija je izdravana sredstvima iz Isa begovog vakufa koji potjee iz 1462. godine, kao to je to i spomenuto u njegovoj vakufnami, s tim to se s vremena na vrijeme obim vakufske imovine mijenjao, tako da je u zadnjem periodu svoga postojanja mevlevihana na Bendbai bila izdravana iz vakufa nakibul-erafa, mevlevijskog ejha es-Sejjda Muhammeda Fadil pae erifovia, to nam govori da je ve tada vakuf Isa bega Ishakovia za izdravanje mevlevijske tekije na Bendbai bio na izmaku. Tanzimatske reforme u Osmanskom carstvu, Nizam-i dedid, koje je izvrio sultan Mahmut II, zatim pad Bosne pod austrijsku vlast poprilino su oslabili veze mevlevihane na Bendbai sa centralnom mevlevijskom asitanom u Konji. Posljednji ejh sarajevske mevlevijske tekije bio je ejh Ruhi ehovi koji je pohaao i zavrio Atmejdansku medresu, a derviko znanje upotpunio kod ejha Skender paine tekije Arifa Jeila. ejh Ruhi sluio se turskim, arapskim, perzijskim i njemakim jezikom, poznavao je tradicionalnu medicinu i ilmi havvas. U 33. godini ivota odlazi

u centralnu mevlevijsku tekiju u Konji s ciljem mevlevijske edukacije koju je uspjeno okonao 1907. godine (to je zvanino ubiljeeno u protokolu asitane u Konji pod brojem 129/2819). Nakon povratka u Sarajevo s velikim uspjehom poinje okupljati pristalice mevlevijskog reda i formirati znaajnu grupu dervikih ihvana. Mevelvijska tekija poinje privlaiti panju brojnih posjetilaca meu kojima se uskoro pojavljuju mnogi zaljubljenici mevlevizma. Npr. pamti se nastup mutriba, orkestra mevlevijske tekije u dvoritu Careve damije u Sarajevu, prilikom ustolienja reisul uleme Demaludina auevia 1914. godine, koji je takoer i sam bio mevlevijski dervi. O tome je sauvana foto dokumentacija u Gazi Husrev begovoj biblioteci. Na mjestu post-niina mevlevijske tekije na Bendbai, kao posljednji mevlevijski ejh, bio je Ruhi efendi [k.s.] koji je na toj dunosti ostao sve do svog preseljenja 29. oktobra 1924. godine. Nakon smrti ejha Ruhije aktivnost tekije je u formalnom smislu nastavljena; no istinski mevlevijski usul je sa njegovim odlaskom prestao da egzistira. Nestalo je muzikog spektakla i praktinog mevlevijskog obreda, nema vie plesaa semaa i njihovih lepravih nonji; no uprkos svemu, ak i poslije ukidanja mevlevijske tekije, (koje je kulminiralo njenim zatvaranjem 1952. i konanim fizikim unitenjem 1957. godine) u Sarajevu je mevlevizam kao religiozni fenomen i kao tradicija ostao da i dalje ivi, ali samo kao intelektualno-moralni aspekt. Da zakljuimo, mevlevizam kao specifina duhovna dervika komponenta, baziran na uenju hazreti Mevlana Delaludina Rumija [k.s.], imao je viestruki znaaj i ulogu u istoriji grada Sarajeva, ali i ogromni znaaj ak i u drutveno-politikoj istoriji u irem kontekstu. Naroito ako se ima u vidu bliskost mevlevijskih ejhova sa sultanovim dvorom i njihova sveopa prisutnost u gotovo svim dijelovima Osmanskog carstva.

PANBONJAK

Broj 1

89

katedra

Pie: Akademik Ferid Muhi

Kultura i DemoKratija, DisKriminacija i PreDrasuDe

da bi se u budunosti maksimalno smanjila opasnost od ovakvih incidenata, neophodno je putem svih medija na teritoriji eu podvui kulturoloki kljunu injenicu: islam je kultura u kojoj se ne tolerira uvredljiv govor. vrijeanje bilo koje religije najstroije je zabranjeno muslimanima na vie mjesta u kuranu, kao i u desetinama sauvanih hadisa, dakle dokumentiranih predanja iz ivota poslanika muhameda a.s.! kao to muslimani sankcioniraju svako vrijeanje drugih monoteistikih religija naroda etiri knjige, pa ak i samo ogovaranje ljudi koji nisu prisutni razgovoru, bilo uzajamno, bilo kroz vrijeanje i ogovaranje nemuslimana, tako ne toleriraju ni kada nemuslimani vrijeaju njih.
ristofer Koldvel naglaava potrebu da se iskljui kulturni utjecaj islama na Europu zbog toga to dovodi do veeg broja problema. Tako, prema njegovoj ocjeni, islam praktino ne razlikuje, ne razdvaja, ne dijeli drutvo na crkveni i sekularni dio, nego ga posmatra kao organsko jedinstvo ova dva aspekta, dok Europa insistira na sve jaoj podijeli i razdvajanju crkve od drave. Isto tako, europske aspiracije za to veu kulturnu i religijsku toleranciju bitno ograniavaju njihovu sposobnost da kritiziraju islam danas na nain na koji je nekada islam kritizirao kranstvo. Kao dokaz i ilustraciju ove tvrdnje Koldvel navodi sve brojnije tube muslimana koji se pozivaju na europske zakone o zabrani govora mrnje (hate speech), da bi se odbranili od svake, pa i opravdane kritike, izvrui ih u primjere vrijeanja islama i muslimana. Istovremeno, dodaje kolumnista Koldvel, sluajevi otvorenog nasilja i zloinaki akti kakvo je bilo ubistvo reisera Tea van Goga, zbog kritikog tretmana ene u islamu u filmu Potinjavanje (Submission), potvruju netolerantnosti muslimana na pravo i slobodu izraavanja! Interesantno je da ni Kristofer Koldvel, kao i niko od njegovih itatelja, ne vidi da ovdje nema nikakve

90

mart 2012

PANBONJAK

izvod iz knjige islamski identitet europe

proturjenosti. Naprotiv, muslimani koji u svojoj kulturi oigledno ne poznaju uvredljiv govor kao stavku u inventaru slobodne komunikacije i prava na slobodu izraavanja, principijelno, iz dubine sopstvene kulturne tradicije, protestiraju protiv govora mrnje pozivajui se, kao dobri graani, na postojee zakone, kad god je mogue da se problem rijei sudski. Meutim, obzirom na injenicu da je sudsko rjeenje izostalo u sluaju tube protiv reisera Tea van Goga, dakle da je odbijeno upravo pozivanjem na slobodu izraavanja, koji je u oima muslimana definitivno bio kriv upravo za zakonski proskribiran akt govora mrnje, u njihovoj odluci da sami kazne prekritelja nije bilo nieg proturjenog, koliko god imalo mnogo toga to je nedopustivo i sporno u ravni ocjene teine samog djela! Ovome treba dodati i injenicu da su isti oni mediji koji do danas ne prestaju podsjeati na ubistvo Tea van Goga, preutjeli ili jedva da su i spomenuli ubistvo muslimanke, izbodene muenice, u sudnici jednog njemakog suda, samo zato to je bila pokrivena burkom, kao i njenog mua, koji je napadnut samo zato to je svojoj supruzi dopustio da se odijeva u skladu sa islamskom tradicijom umjesto da je prisili da se odijeva na nain kako se odijevaju nemuslimani, koje je izvrio jedan kranin fundamentalist i anti-islamist, u sudnici u Njemakoj. O ovoj nevjerovatnoj razlici u tretmanu zloina poinjenih nad muslimanima i zloina koje poine muslimani svih europskih medija bez izuzetka, najbolje govori injenica da niko od urednika tih asopisa ili TV emisija, pa i niko od miliona graana Europe koji znaju da je ime ovjeka ubijenog zato to je vrijeao vjerska osjeanja muslimana Teo van Gog, sasvim sigurno ne zna ime muslimanke ubijene u sudnici samo zbog toga to je njeno lice bilo pokrivena burkom, kao ni ime njenog mua ubijenog samo zato to je njen mu! Upitajte se, dragi itatelju, znate li vi njihova imena!? Da bi se u budunosti maksimalno smanjila opasnost od ovakvih incidenata, neophodno je putem svih medija na teritoriji EU podvui kulturoloki kljunu injenicu: Islam je kultura u kojoj se ne tolerira uvredljiv govor. Vrijeanje bilo koje religije najstroije je zabranjeno muslimanima na vie mjesta u Kuranu, kao i u desetinama sauvanih hadisa, dakle dokumentiranih predanja iz ivota Poslanika Muhameda a.s.! Kao to muslimani sankcioniraju svako vrijeanje drugih monoteistikih religija naroda etiri Knjige, pa ak i samo ogovaranje ljudi koji nisu prisutni razgovoru, bilo uzajamno, bilo kroz vrijeanje i ogovaranje nemuslimana, tako ne toleriraju ni kada nemuslimani vrijeaju njih. Ova razlika u pristupu vrijeanja svih, a posebno vjerskih osjeanja, koje je u islamu izuzeto iz kategorije prava i slobode na govor, ujedno je bitna kulturoloka i antropoloka razlika izmeu recepcije ina uvrede kod muslimana i kod nemuslimana! Stoga, treba sistematski i u svakoj prilici ukazivati na ovu kulturoloku razliku da bi se ne samo izbjegle ekstremne i masovne reakcije muslimana kakve su inicirali Salman Rudi svojim knjigama, autor naruenih karikatura u danskim asopisima, reiser Teo van Gog svojim filmom i mnogi drugi, nego i da bi se tano razumjeli korijeni ovih nesporazuma i na njima zasnovanih nemilih dogaaja! Naalost, ini se da smo jo veoma daleko od bilo kakvih ozbiljnijih inicijativa da se islamska i neislamska kulturna tradicija u Europi suoe u kreativnom dijalogu i da se kroz takav instruktivan i otvoren dijalog uzajamno shvate. Retorika vrijeanja, podcjenjivanja i difamiranja muslimana, kao i sve rairenija praksa medijskog irenja rasistikih i nacionalistikih viceva na njihov raun, sve vie dobija na popularnosti u nekim dijelovima Europe. Pritom, govor vrijeanja, omalovaavanja i mrnje prema islamu i muslimanima sve ee ulazi i na vrata politikih institucija, pa ak i parlamenata veeg broja europskih drava lanica EU, nata nedvosmisleno ukazuje poznata novinarka Liza Bjurvald: Umjesto da se legitimira kao notorni neonacist, donedavno anonimni Bering Brejvik (optuen za napade u Norvekoj 2011.) je ovaj put jednostavno prihvatio ideologiju koja se javno zastupa u naim parlamentima i ak u sjeditima vlada. Podsjetimo i na injenicu da je kampanja protiv dozvole za gradnju munara u vicarskoj, tokom 2009. godine, bila toliko uvredljiva za muslimane i tako otvoreno neprijateljska prema islamu da su posteri koji pozivaju na referendum u mnogim gradovima morali biti uklonjeni zbog svojih eksplicitno rasistikih poruka i likovnih rjeenja! kulturni maniheizam neislamske europske traDicije Anti-islamska ideologija ne mora uvijek biti formulirana eksplicitno uvredljivom retorikom. Primjer diskretnije, ali nita manje otrovne anti-islamske, rasistike, ovinistike ideologije predstavlja knjiga Turkey in Europe, koju je objavio autor skriven iza pseudonima Odysseus. Objavljena 1900. godine, ova obimna knjiga na svakoj od 475 stranica legitimira njenog autora kao tipinog, punokrvnog engleskog kolonijalnog gospodara, koji u sebi ujedinjuje uloge benevolentnog prosvjetitelja i oholog gospodara. Svoje nemalo znanje pisac direktno zloupotrebljava, stavljajui ga u slubu najgore vrste europskog ovinizma, anti-islamizma i ultranacionalistike arogancije. Voen tom kolonijalistikom slikom koju je stvorio o sebi, ali i o Europi u cjelini, na Odisej smatra za svoju obavezu da neukom turskom i generalno muslimanskom itateljstvu pokae na djelu maksimalnu skrupuloznost naunika, koji pedantno citira i korektno navodi izvore podataka kojima se slui, demonstrirajui istovremeno velianstvenu beskrupuloznost bogomdanog mudraca kome
PANBONJAK

Broj 1

91

ni na kraj pameti ne pada da obrazlae svoje zakljuke saopene reenicama intoniranim kao neopozive presude vrhovnog suda, na koje nema prava albe! Jer, kao to oigledno misli ovaj autor, oni (Turci, a s njima i svi drugi muslimani) duni su sluati njega i pamtiti njegove rijei, a on njima nije duan ne samo nita objanjavati, nego ak ni govoriti! Ali kad im se ve ukazala ta velika ast, neka otvore ui. Ovako se skuplja injenina graa - kao da kae ovaj samozvani perfidni Albion/Odisej I to je ono to i vi, tupavi orijentalci, Turci i svi ostali muslimani, koliko god inae bili glupi, moete nauiti ako se dobro potrudite! A ovako se tumae, jer razumijevanje nije vama dato. To emo, umjesto vas, uiniti mi, inteligentni, civilizirani Europejci, na prvom mjestu mi Britanci! Karakteristina jednosmjerna struja, tipina za sve predstavnike kulturnog, rasnog, nacionalnog i religijskog ovinizma, tee kroz mozak ovog sistematski, ali isto tako jednosmjerno educiranog erudite, sa hipertrofiranom sposobnou za kritiku i potpuno amputiranom sposobnou za samokritiku. Nakon stotinu puta ponovljenih ocjena/presuda da su Turci glupi, krvoloni, nesposobni da se bave uzvienim stvarima, to se pripisuje injenici da su muslimani, ime se itava islamska civilizacija degradira u svakoj prilici i u svim aspektima socijalnog ivota, intelektualnih sposobnosti i moralnih odlika koliko god je mogue vie, ovaj Odysseus, alias C.N. E. Eliot, direktno denuncira Turke kao narod koji nije stvorio nita svoje i koji se u tom pogledu nalazi na samom dnu ljestvice svih naroda: Kad ovjek bolje razmisli, Turci jedva da imaju neto svoje, neto to nije pozajmljeno od drugih. Njihova religija je arapska; njihov jezik je pola arapski i perzijski, njihova umjetnost je perzijska ili vizantijska Njemu oigledno ni na pamet ne pada da se pita kako u tom pogledu stoje stvari sa Englezima, odnosno Britancima. Da se je samo letimino osvrnuo suoio bi se sa injenicama koje Britance sputaju znatno nie na onoj ljestvici naroda koji nisu stvorili nita. Jer, kad ovjek bolje razmisli, Britanci, a posebno Englezi, jedva da imaju neto svoje, to nije pozajmljeno od drugih. Njihova religija je semitska; njihov jezik je 85% romanski, latinski i grki; njihova umjetnost je italijansko-francuska; njihovo bogatstvo je dobijeno eksploatacijom ljudi iz prekomorskih kolonija i pljakom prirodnih bogatstava drugih rasa i naroda; kao narod oni su ponajmanje autohtoni Briti i Sasi, a mnogo vie pridolice i uzurpatori Normani i Romani; ak i njihov najomiljeniji trenutak - tea time at five oclock, omoguen je ajem, napitkom od biljke iz Azije, koja nikada nije rasla u Engleskoj! Pa ipak, ono to je najvei gubitak i nenadoknadiva teta ovakvih vjetaki nametnutih kriterija inspiriranih ideologijom supremacije i eljom da se ponizi onaj drugi, zapravo je stvaranje neke vrste trajnog logikog astigmatizma i totalnog sljepila pred injenicama! Naime, kakvi god bili u svjetlu Odysseus-ovog kriterija, i Turci Osmanskog carstva i Britanci su na samom vrhu liste naroda na osnovu svojih stvarnih dostignua u

politici, ekonomiji, umjetnosti, kulturi, u ratu i u miru! Naalost, ovo sljepilo i astigmatizam ve su uhvatili korijena i ubrzano prerastaju u veoma rairenu bolest. U tom pogledu malo ta se promijenilo u odnosu neislamske naune produkcije prema islamu i muslimanima od vremena ove studije objavljene 1900. godine pod pseudonimom Odysseus, do savremenih Report Studies. Zajedniki imenitelj svih slinih analiza, izvjetaja, nauno-istraivakih projekata, kao i politikih inicijativa neislamskih institucija i autora, jeste njihov otvoren kulturni kolonijalizam. Eksplicitan, ofanzivan, brutalan; ili implicitan, defanzivan i rafiniran - ovaj kulturni kolonijalistiki mentalitet ini bez izuzetka njihovu zajedniku referentnu taku i markira njihov opi konceptualni okvir. Sutina kulturnog kolonijalistikog mentaliteta otkriva se u potpuno neupitnom uvjerenju, promoviranom u postulat da je u odnosu islamskih i neislamskih shvatanja, vrijednosti i tradicija, uvijek jedna strana ispravna a druga pogrena, jedna superiorna a druga inferiorna, jedna progresivna a druga retrogradna, pri emu se samo po sebi podrazumijeva da je ova naa neislamska bez izuzetka i u svemu ona ispravna, superiorna i progresivna, a ona njihova islamska pogrena, inferiorna i retrogradna. U ovom kontekstu, kulturni maniheizam neislamske europske tradicije predstavlja ne samo zajedniki imenitelj, nego i konstantu odnosa neislamske komponente identiteta Europe prema islamskom identitetu Europe. Samo iz perspektive nekritikog postuliranja ovakvog rigidnog i dogmatskog manihejskog principa, koji sve to je islamsko klasificira u negativnu, a u svakom sluaju, niu kategoriju, mogue je takvo kapitalno ignoriranje antropoloki relevantnih, pa ak i kljunih injenica, stvoriti sliku univerzalno i apriorno superiornog kranskog i inferiornog islamskog drutva, vrijednosnog sistema i duhovnog svijeta! Samo u takvoj nekritikoj optici ideolokog astigmatizma bilo je mogue promovirati partikularne modele sopstvene kulture i tradicije u obrazac univerzalnih ljudskih vrijednosti, sopstveno drutvo neopozivo uzdii u idealni model autentine realizacije slobode i ljudskih prava, a sopstvene moralne standarde besprizivnim autoritetom ucrtati kao nulti meridijan koji hirurki precizno razdvaja svijet dobra i svijet zla. Samo u ovom kontekstu mogla je nastati beskrajno arogantna predrasuda da identitet Europe ine samo kranski elementi (uz kasniju dopunsku korekciju koja se proirila iznuenim dodatkom judeo-kranski), kao i lunatiki plitka ideja da se jedna tako snana, imanentna civilizacijska komponenta kakva je islamska civilizacija, koja je europski identitet sutinski oblikovala u kontinuitetu tokom poslednjih 14 stoljea i presudno odredila njen dananji multicivilizacijski i multireligijski identitet, moe eliminirati infantilnim postupkom uobraenog pubertetlije koji u gnjevu odsijee sliku svog brata sa zajednike fotografije!?

92

mart 2012

PANBONJAK

rije urednika

Pie: Nedad Lati

stanak

Budimo svoji!
ne moemo imati demokratiju ako nemamo naCiju
koro ve jedno stoljee nad Bonjacima, odnosno nad njihovom sudbinom, lebdi eho krika i vapaja kojeg je iskazao Sakib Korkut, jedno od najotrijih naih pera, intelektualac najkristalnijih javno iznesenih bonjakih politikih stavova. On je povodom nekih reformi unutar Islamske zajednice, kakve su i danas na djelu kod Bonjaka, prilikom donoenja amandmana na Ustav Islamske zajednice, u jednom svom uvodniku zavapio: Budimo svoji! Naalost, Korkut je ve u istom tekstu iskazao skepsu i razoarenje u ishod tih reformi, jer je znao koliko smo stvarno svoji. Sakib Korkut je kao kolumnista najvie ostavio traga ureujui Pravdu, glasilo koje je zastupalo politike stavove Mehmeda
PANBONJAK

Broj 1

93

Spahe, sa kojim se, takoer, razoaran u njegovu politiku, raziao. Prava je teta, a to je vie pravilo nego presedan kod Bonjaka, da nisu objavljena njegova pisma koja je osobno upuivao bonjakim vjerskim i politikim voama. Imao sam sreu vidjeti ih kod njegove kerke Muniba-hanume, koja je preminula prije nekoliko godina. U njima se moda mogao nai odgovor na najvei bonjaki paradoks promiljanja sebe kao naroda. Taj paradoks je svakim danom sve oigledniji; nikada vie knjiga o bonjakim velikanima, nikada vie kuknjave nad historijskom sudbinom Bonjaka, nikad vie depresije i nihilizma se nije moglo proitati i uti o njihovoj svakodnevnici. Koliko bi bilo banalno, toliko bi bilo i bijedno zapitati se kako je mogue da su Bonjaci doivjeli takvu golgotu u posljednjem stoljeu, ako su imali takve umove i velikane kakvim ih opisuju nai panagiriari?! Mogue je nai odgovor na ovo paradoksalno pitanje samo ako bi se iskreno (pre)ispitao na odnos vie prema povijesnim grekama nego uspjesima. Ali, taj odgovor nije sigurno dat ni u knjigama interpretatora bonjake povjesti, ni u tekstovima njihove aktualne zbilje. Ukoliko bi i tragali za njim u zapisima o sebi, onda se moraju razdvojiti kompilatori od iskrenih, da ne kaem autentinih prenositelja i promiljatora bonjakog civilizacijskopovijesnog iskustva. Trebamo se vratiti i uvaavati ih kao svoje Mehmeda Handia, Husejna ozu, Nerkeza Smajlagia, Ahmeda Smajlovia, Aliju Izetbegovia, Ferida Muhia Koliko su bile historijske objektivne okolnosti da Bonjaci nisu mogli, ako su srano i promiljali svoje stanje, to iskazivati, toliko danas nemaju izliku za ono to rade u objavljivanju hiperkompilatorskih ideja, stavova i, generalno, povijesnih injenica! Samo stoga ni danas niko, ama ba niko, svojski i ozbiljno ne pristupa i ne istrauje stanje Bonjaka. Primjerice, prole godine je izvren popis stanovnitva u susjednim dravama gdje su se popisivali i Bonjaci. U Makedoniji je popis propao, a u Srbiji su Bonjaci bojkotirali popis. U Crnoj Gori i Kosovu je izvren popis stanovnitva. Analiza popisa u Crnoj Gori pokazuje da su Bonjaci potpuno dezavuiran i kontradiktoran narod u odnosu prema svom identitetu, posebno imena nacije i jezika! Ni na Kosovu stanje nije bolje. Osim jednog pisma, apela trojice uglednih vjerskih poglavara i jednog akademika, niko vie, ni osobno

ni kao predstavnik institucije, nigdje ni u kojem kontekstu nije spominjao ovo pitanje. Odnos Bonjaka koji ive izvan njihove matice BiH, kao autohton narod, manjina ili kao raseljena zajednica, prema njihovoj matici, i obrnuto, potpuno je zamro na svakoj razini. Moramo deblokirati taj proces, prvo u umovima bonjake elite, kljuara Sarajeva, a zatim i u narodu. Osim u Hrvatskoj, nije poznato da i jedna druga drava u kojoj ive Bonjaci ima regulirana, a kamoli da potuje i podrava njihova nacionalna prava, u smislu da ih pomae u razvoju njihovih duhovnih i kulturnih prava i potreba. Da, niko ne finansira njihove kulturne institucije! A to ne ini ni njihova matina drava BiH! Pored toga, Bonjaci, kao u vrijeme Mehmeda Handia, urednika najpoznatijeg bonjakog lista El Hidaja, ne haju ba za svojim listovima. Bar je tako pisao i tako korio svoj narod u svojim kolumnama veliki Handi. I pored takvih spoznaja, Bonjaka kulturna zajednica iz Novog Pazara se odluuje izdavati svebonjaki mjeseni list! ta je koncept i ureivaka politika lista. To e biti, bar pokuaj, izricanja najautentinijeg glasa iz sebe, te najobjektivnijeg opserviranja okruenja u kojem obitavaju Bonjaci. Ako bismo uzeli maksimu ili ideju vodilju po kojoj bismo djelovali, onda, obzirom da cijenimo da kao narod nismo dovrili svoju nacionalnu renesansu, zapoetu devedesetih, pa kao takvi nismo dali ni puni doprinos razvoju demokratije, pridravat emo se miljenja Frencisa Fukuyame da bez nacije nema demokratije. I jo neto, uzimajui iskustvo naroda koji je u Evropi doivio sudbinu slinu Bonjacima, bit emo rigorozni i samokritini, a otvoreni i tolerantni prema drugima! Ako su Jevreji u Dahau organizirali i sudili samome Bogu, pitajui se kako je mogao dopustiti da doive takve zloine, mi emo ustrajati da se sudi i presudi svakom, ama ba svakome odgovornom za zloine i genocid nad Bonjacima poinjen tokom agresije na BiH. Sa spoznajom da vie nikada neemo biti bez Boga, razvijat emo svoju duhovnu snagu nadahnutu najiskonskijim islamskim idejama!

94

mart 2012

PANBONJAK

impresUm

poZiv na sUradnjU
kao svebonjaki mjeseni list bavit emo se drutvenim i politikim temama, te geopolitikim i strategijskim istraivanjima. pozivamo autore i istraivae, kao i prevodioce na suradnju; da objavljuju svoje autorske radove, kao i prijevode, u formi analitike, kolumne, reportae, intervjua... itaoce pozivamo da kandidiraju i podre nae projekte, akcije i ideje. adresa (sandak): gradska 1, 36300 novi pazar, srbija tel/Fax: +381/20/322-181 adresa (bih): ljubljanska 18b, 71 000 sarajevo, biH tel/fax: +387/33/ 263 720 E-mail adresa: redakcija@panbosnjak.com poZiv na preplatU pozivamo itaoce i intitucije da se pretplate na na list putem naih kontakt adresa u novom pazaru i sarajevu.

Glavni i odgovorni urednik: nedad lati pomonik glavnog i odgovornog urednika i sekretar: jahja Fehratovi savjet: muftija muamer-ef. zukorli dr. Ferid muhi dr. lamija Hadiosmanovi dr. demaludin lati alija dogovi dr. Hasnija muratagi-tuna tehniko ureenje: salahudin Feti ifet alikovi senad redepovi lektura: samir krijelj Ureivaki kolegij: dr. demaludin lati dr. demil bektovi Fatmir bai emir rami Hazbija kala mirza Hulusi ervin jahi indira kuuk-sorgu dr. admir muratovi dr. bisera bokailo

PANBONJAK

Broj 1

95

96

mart 2012

PANBONJAK