OSNOVE GRAANSKOG PROCESNOG PRAVA O graanskom procesnom pravu Ako se radi o ugroavanju ili povredi subjektivnih graanskih prava,

ta se zatita u pravilu ostvaruje u posebnom postupku graanskom sudskom postupku pred sudovima, tijelima dravnog pravosua, ija je zadaa da izreknu adekvatnu sankciju radi uspostavljanja poremeene pravne ravnotee. Graansko procesno pravo je sistem pravnih pravila kojima se regulira sudsko ostvarivanje zatite prava koja proistjeu iz odreenih graanskopravnih odnosa. Njima se regulira: struktura graanskog sudskog postupka te poloaj, aktivnosti i uzajamni odnosi procesnih subjekata. Graansko procesno pravo se dijeli na: parnino i izvanparnino. Graanski parnini postupak je opa, redovna i osnovna metoda zatite ugroenih ili povrijeenih subjektivnih graanskih prava, koju prua dravno pravosue. Ako zakon koji regulira graanskopravnu materiju nita ne propisuje, primjenjuje se parnina metoda, a neka od izvanparninih metoda primjenjivat e se samo ako je tako izriito propisano. Ovdje treba spomenuti i odredbu lanka 1. Zakona o parninom postupku 1 (dalje: ZPP) prema kojoj se tim zakonom ureuju pravila postupka na temelju kojih sud raspravlja i odluuje u sporovima o osnovnim pravima i obvezama ovjeka i graanina, o osobnim i obiteljskim odnosima graana te u radnim, trgovakim, imovinskim i drugim graanskopravnim sporovima, ako zakonom nije za neke od tih sporova odreeno da u njima sud rjeava po pravilima kojega drugog postupka. Parnini postupak pripada meu tzv. kognicijske postupke u kojima se odreuje sadraj pravne zatite koju treba pruiti. Priznavanje prava implicira i priznavanje prava na njihovu zatitu. Prava iju zatitu ne bismo mogli ostvariti ne bismo uope mogli nazvati pravima. Zatita graanskih prava ostvaruje se u parninom postupku. Samopomo Pravosudni aparat mora raspraviti svaiji zahtjev za pruanje pravne zatite, kako bi se sprijeila samopomo. Sudu se ne moe dopustiti da, kada neka stvar nije injenino ili pravno jasna, od sebe otkloni dunost pruanja pravne zatite. To nalazi izriit izraz i u ZPPu: Sud ne moe odbiti da odluuje o zahtjevu za koji je nadlean (2/2).2 Samopomo je u pravilu zabranjena. Tko samovlasno pribavlja neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada kaznit e se za kazneno djelo samovlasti (329 KZ3). Samopomo je ipak izuzetno doputena u granicama zakona i to u sljedeim sluajevima:
1

Zakon o parninom postupku objavljen je u Sl. l. SFRJ br. 4/77, izmjene i dopune: Sl. l. SFRJ br. 36/77, 4/80, 36/80, 43/82, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 27/90, 35/91, preuzimanje za Republiku Hrvatsku: Narodne novine br. 53/91, izmjene i dopune: Narodne novine br. 91/92, 112/99 88/01 i 117/03.
2

Kada se nastavku teksta navode u zagradama brojevi lanaka / stavaka bez naznake koji je zakon u pitanju, radi se o odredbama Zakona o parninom postupku.
3

Kazneni zakon (KZ) objavljen je u Narodnim novinama br. 110/97, 27/98,

1. djelo uinjeno u nunoj obrani nije kazneno djelo (29 KZ). Tko u nunoj obrani uzrokuje tetu napadau nije duan naknaditi je, osim u sluaju prekoraenja (161/1 ZOO4). 2. djelo uinjeno u krajnjoj nudi nije kazneno djelo (30 KZ). Ako netko uzrokuje tetu u stanju nude, oteenik moe zahtijevati naknadu od osobe koja je kriva za nastanak opasnosti ili od osoba od kojih je opasnost otklonjena, ali od ovih posljednjih, ne vie od koristi to su je od toga imale (161/2 ZOO). 3. pravo subjekta da sam primjerenom silom brani svoj posjed (27 ZV5).

Izvori graanskog procesnog prava Ustav RH kao akt najvie pravne snage, on je temeljni izvor graanskog procesno prava. On se ne bavi graanskoprocesnom problematikom, ali sadri neka temeljna naela koja slue zakonodavcu kada donosi zakon i onome tko primjenjuje taj zakon (napr. naelo javnosti, jednakosti, ravnoprvnosti stranaka, itd.). Najvaniji meu zakonima je Zakon o parninom postupku od 24. prosinca 1976., stupio na snagu 1. srpnja 1977.6 Treba naglasiti da je Hrvatski sabor 14. srpnja 2003. donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku (dalje: ZIDZPP/03), objavljen u Narodnim novinama br. 117/03, a stupio je na snagu 1. prosinca 2003. Taj propis unosi mnoge bitne novote i promjene u parnini postupak, a promjene su obuhvatile vie od polovine odredaba aktualnog propisa. Ove izmjene tee k tome da svi sudionici u postupku (stranke, njihovi zastupnici, ali i sud) svojim aktivnim djelovanjem doprinesu da se sporne injenice to prije rasprave, te da se jednako tako efikasno donese odluka u sporu. Zakoni koji reguliraju pojedina procesna pitanja su: Zakon o radu, Zakon o sudovima, Zakon o dravnom odvjetnitvu, Obiteljski zakon. U izvanparninim stvarima: Zakon o nasljeivanju, Zakon o proglaenju nestalih osoba umrlim i dokazivanju smrti, u ovrnim stvarima: Ovrni zakon, za pitanja steaja: Steajni zakon. Obiaji nisu izvor, ako zakon na njih ne upuuje, to nije sluaj sa Zakonom o parninom postupku. Izvjestan izuzetak je pravilo da u pogledu nadlenosti sudova za suenje strancima koji uivaju imunitet vae pravila meunarodnog prava (26/1), koje je nekad obiajno. Sudska praksa nije izvor, osim za stranke na koje se presude odnose. Znaajnu ulogu ona ima pri interpretaciji pravnih pravila. Pravna znanost nije izvor ali moe utjecati na rjeenja zakonodavca snagom svoje uvjerljivosti.

4 5 6

Zakon o obveznim odnosima Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima Brojne izmjene i dopune koje je pretrpio ovaj zakon navedene su u fusnoti 1.

Procesne pretpostavke Procesne pretpostavke su okolnosti od ijeg postojanja zavisi dopustivost pokretanja parninog postupka, raspravljanje u parnici i donoenje meritorne odluke o osnovanosti tubenog zahtjeva. Do zasnivanja procesnopravnog odnosa dolazi uspostavljanjem kontakta izmeu suda i stranaka, neovisno o tome da li su procesne pretpostavke ispunjene. Dakle, o procesnim pretpostavkama ne ovisi nastajanje samog procesnopravnog odnosa, nego doputenost odnosa koji je ve nastao. Budui da pokretanju parnice ne prethodi nekakav poseban postupak za utvrivanje postojanja procesnih pretpostavki, niti izvan parnice ima organa koji bi o tome odluivao, moemo zakljuiti da se postojanje procesnih pretpostavaka moe ispitivati jedino u parnici. Postojanje procesnih pretpostavki relevantno je ne samo za dopustivost odluivanja o osnovanosti tubenog zahtjeva ve i za odluivanje o pravnim lijekovima te o incidentalnim zahtjevima koji bi se mogli iznijeti tijekom parninog postupka. Klasifikacija: Pretpostavke koje se tiu suda Sudska nadlenost Stvarna i mjesna nadlenost Pravilan sastav suda Objektivnost sudaca Pretpostavke koje se tiu stranaka Postojanje stranaka i njihova stranaka sposobnost Parnina sposobnost stranaka Uredno zastupanje stranaka Procesno ovlatenje za voenje parnice Pravni interes (za traenje odreene pravne zatite) Pretpostavke koje se tiu predmeta spora Formalna pravilnost zahtjeva kojim se trai pravna zatita Nedostatak dvostruke litispendencije Nedostatak postojanja sudske nagodbe Nedostatak pravomono presuene stvari

Ope: one od ijeg postojanja zavisi dopustivost svake parnice. Posebne: one od ijeg postojanja zavisi dopustivost odreenih vrsta parnica ili rjeavanje nekih incidentalnih pitanja u toku parnice npr. polaganje aktorske kaucije, vjerodostojnost isprave za izdavanje platnog naloga, ouvanje roka za podnoenje tube, prethodno voenje administrativnog postupka. Pozitivne: one bez ijeg postojanja, voenje parnice i donoenje meritorne odluke nije doputeno. Negativne: one ije postojanje sprjeava voenje parnice i donoenje meritorne odluke. ZPP ih naziva smetnje za voenje postupka, a to su: a) litispendencija, b) sudska nagodba (res iudicaliter transacta), c) pravomono presuena stvar (res iuducata), d) ugovor o prorogaciji nadlenosti, e) arbitrani ugovor. Apsolutne: o kojima sud vodi rauna po slubenoj dunosti (to je u pravilu tako).

Relativne: o kojima sud vodi rauna samo na prigovor stranke npr. aktorska kaucija, postojanje arbitranog ugovora, u pravilu postojanje mjesne nenadlenosti. Postojanje aktivne odnosno pasivne graanskopravne legitimacije nije procsna pretpostavka ve pretpostavka graanskopravne naravi od ijeg postojanja zavisi osnovanost tubenog zahtjeva, a ne dopustivnost suenja. O postojanju procesnih pretpostavki sud, u pravilu, mora voditi rauna po slubenoj dunosti. Dunost je suda da o procesnim pretpostavkama vodi rauna ve od prvog podstadija pripremanja glavne rasprave prethodnog ispitivanja tube. O njima je ovlaten odluivati na pripremom roitu, na glavnoj raspravi a o nekima i u stadiju izvanrednih pravnih lijekova, osim ako nije rije o pretpostavkama o kojima ovisi njihova dopustivost. Sud je ovlaten o postojanju nekih procesnih pretpostavki odluivati tek zajedno s odlukom o glavnoj stvari. Sve procesne pretpostavke nemaju jednako procesno znaenja. Nepostojanje nekih dovodi do inegzistencije meritorne odluke i postupka koji mu je prethodio. Prije povlaenja krajnjih konzekvenci koje proizlaze iz nedostatka procesnih pretpostavki, sud je duan poduzeti mjere za njihovo otklanjanje. Zbog nedostatka pozitivnih procesnih pretpostavki, odnosno zbog postojanja negativnih procesnih pretpostavki, tuba se mora kao nedoputena odbaciti.

Parnini, izvanparnini i ovrni postupak Izvanparnini postupak se negativno definira - kao postupak koji nije parnini. U nedostatku sutinskog kriterija za razgranienje parninog od izvanparninog postupka, primjenjuje se legalni kriterij. Prema tome, da li e neka stvar spadati u jedan ili drugi postupak, ovisi o tome na koju e se od te dvije varijante odluiti zakonodavac. Osnovne razlike su sljedee: Parnini postupak Jednoobrazan - pravila postupanja su jednaka za sve vrste sporova Uvijek imamo spor Rigorozan, uniforman - ima jae procesne garancije za pravilno utvrivanje injenica Nikad se ne pokree po slubenoj dunosti Glavna rasprava je centralni stadij Pravni ljekovi su u pravilu devolutivni Dominantno je raspravno naelo Inkvizitorna ovlatenja suda su ograniena Mogu sudjelovati samo dvije stranke Izvanparnini postupak Heterogen - odluuje se o raznovrsnim materijama Moemo imati sporne injenice, ali ne spor Elastinost procesnih instituta - radi boljeg prilagoavanja specifinim materijama o kojima se odluuje Mnogi se pokreu po slubenoj dunosti Rasprava je samo izuzetno propisana Pravni ljekovi mogu biti devolutivnoremonstrativne prirode Dispozitivna ovlatenja stranaka su ograniena Inkvizitorna ovlatenja suda su ojaana Postupanje je mogue i samo s jednom strankom, ali isto tako i s veim brojem 4

njih Pravila o paninoj sposobnosti stranaka su u parninom postupku ua nego li u izvanparninom, to znai da se u posljednjem moe kao stranka pojaviti neka osoba koja to ne moe u parninom postupku. Ipak, pravila parninog procesnog prava slue kao supsidijarni pravni izvor u svim izvanpraninim stvarima. Do donoenja odluke o glavnoj stvari sud e rjeenjem obustaviti parnini postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima izvanparninog postupka. Postupak e se nakon pravnomonosti rjeenja nastaviti po pravilima izvanparninog postupka pred nadlenim sudom (19/1). Radnje to ih je proveo parnini sud (uviaj, vjetaenje, sasluavanje svjedoka i dr.) te odluke koje je donio taj sud nisu bez vanosti samo zato to su poduzete u parninom postupku (19/2). Parnini postupak i ovrni postupak Nakon to sud donese kondemnatornu presudu, tueniku se ostavlja paricijski rok (rok za dobrovoljno ispunjenje). Ako on dobrovoljno ne postupi po presudi u tome roku, slijedi ovrha. Dakle, u ovrnom postupku se prisilno ostvaruju naredbe suda samo iz kondemnatornih presuda, samo kad nema dobrovoljnog ispunjenja i samo kad vjerovnik to zahtijeva. Neke mjere ovrnog postupka mogu se provesti i u toku parnice, pa ak i prije nje (privremene mjere). Treba rei da ni svakom ovrnom postupku ne prethodi parnini postupak, jer ovrne isprave ne moraju potjecati od parninog suda. Sve ovo govori u prilog samostalnosti ovrnog prava, jer se, dakle, na svaki parnini postupak ne nadovezuje ovrni. Parnini postupak i steajni postupak Ni ovrno pravo nije homogeno. Naime, u ovrnom postupku se provodi individualno izvrenje odreenog potraivanja na odreenoj imovini dunika. U steajnom postupku se provodi generalna egzekucija na cjelokupnoj imovini steajnog dunika, u korist svih steajnih vjerovnika. U tome se postupku primjenjuju bitno drukiji principi namirenja vjerovnika od onih koji vae u ovrnom postupku. Vaenje parninog procesnog prava s obzirom na prostor Naelo teritorijalnosti. Nae graansko procesno pravo vai samo unutar granica Republike Hrvatske i ne protee se na nae dravljane u inozemstvu. Ako se pokae potreba za poduzimanjem nekih nekih radnji u inozemstvu sud mora zatraiti meunarodnu pravnu pomo od stranog suda. Isto tako se ni strano graansko procesno pravo ne protee na strance na naem teritoriju, jer za njih vai nae graansko procesno pravo.

Lex fori. Nae graansko procesno pravo se uvijek primjenjuje u parninom postupku pred domaim sudovima (lex fori, locus regit actum), pa ak i kad su stranke inozemci, kao i kad o osnovanosti tubenog zahtjeva treba odluiti na temelju stranog materijalnog prava.7 Meunarodna sudska nadlenost. Razgranienje nadlenosti izmeu stranih i domaih sudova, vri se po pravilima o meunarodnoj sudskoj nadlenosti unutranjeg prava drave pred ijim se sudom pojavi ovakav problem razgranienja. Zakon propisuje da je sud RH nadlean suditi u sporu s meunarodnim elementom, kad je njegova nadlenost u takvom sporu (a) izriito odreena zakonom ili meunarodnim ugovorom, ili (b) kad ona proizlazi iz odredaba zakona o mjesnoj nadlenosti hrvatskih sudova (27). Vaenje parninog procesnog prava s obzirom na osobe Naelo univerzalnosti. Ovo naelo znai da se pred naim sudom mogu pojaviti sve osobe bez obzira na dravljanstvo, ako je na sud u tom sporu nalean prema pravilima o meunarodnoj sudskoj nadlenosti. Od ovoga pravila izuzete su osobe koje uivaju imunitet po meunaronom pravu (efovi stranih drava koji se nalaze kod nas, diplomati, konzuli, njihove obitelji, itd.). Poloaj stranaca u parninom postupku Stranci koji ne uivaju imunitet imaju, pod uvjetom uzajamnosti, u pravilu jednak pravni tretman pred naim sudovima kao i dravljani RH. Uzajamna nadlenost. Ako je za naeg dravljanina u stranoj dravi nadlean sud koji ne ne bi bio nadlean po naem pravu, tada e i za stranog dravljanina biti u Hrvatskoj nadlean taj sud (48 ZRSZ). Stranaka sposobnost. Mjerodavno je pravo one drave iji je dravljanin (79/1 ZRSZ). Parnina sposobnost. Mjerodavno je pravo drave iji je dravljanin, ali ako je po tom pravu nema, moe izabrati da se na njega primjenjuje nae pravo, jer bi po njemu imao praninu sposobnost (79/1,2 ZRSZ). Pri usmenom poduzimanju parninih radnji pred domaim sudom stranci se mogu sluiti svojim jezikom (102/1). Pri pismenim radnjama duni su se sluiti hrvatskim jezikom. Aktorska kaucija. Stranac kao tuitelj duan je tueniku, na njegov zahtjev, osigurati parnine trokove (82/1 ZRSZ). Pod uvjetom uzajamnosti, stranci se mogu osloboditi od dunosti prethodnog snoenja parninih trokova, po pravilima koja vae za domae dravljane (85/1 ZRSZ). Inozemne javne isprave. One pod uvjetom uzajamnosti imaju istu dokaznu snagu kao i domae (231). Vaenje parninog procesnog prava s obzirom na vrijeme

Izuzetak: domai sudovi mogu postupati po pravilima stranog graanskog procesnog prava kad udovoljavaju zamolnicama inozemnih sudova.

Ope pravilo graanskog procesnog prava jest da se pretpostavke za poduzimanje odreene procesne radnje prosuuju po zakonu koji vai u vrijeme njenoga poduzimanja (tempus regit actum). Dakle, novi procesni zakon ne vai za procesne radnje pduzete prije njegovog stupanja na snagu, ali se u naelu primjenjuje na sve radnje poduzete nakon stupanja na snagu. U sluaju kad novi procesni zakon stupi na snagu dok parnica tee, rigorozna primjena ovih pravila dovodi do tekoa. Dvije neprihvatljive solucije: (1) ve zapoete postupke treba dovriti po bivem zakonu neprihvatljivo kad novi zakon dovodi do bitnih strukturalnih promjena u pravosuu (napr. smanjen broj pravnih ljekova), (2) na sve radnje poduzete u ve zapoetom postupku treba primijeniti novi zakon neprihvatljivo jer bi morali negirati pravni znaaj radnjama koje su po prijanjem zakonu bile dozvoljene ali ih novi zakon zabranjuje. Kompromisna rjeenja pokuavaju se nai tako da se postupak podijeli na vie stadija, pa se novi zakon primjenjuje na onaj stadij koji e zapoeti nakon njegovog stupanja na sangu no i ovdje dolazi do potekoa jer se nekad podjela na stadije nee sadrajno podudarati u tim dvama zakonima. Zakonodavac, nemoan da naelno rijei ovo pitanje, obino pribjegava donoenju posebnih pravila (u prijelaznim odredbama ili uvodnom zakonu).

Parnini postupak i postupak pred Ustavnim sudom Postupak. Ako sud u postupku utvrdi da zakon koji bi trebao primijeniti, odnosno pojedina njegova odredba nisu suglasni s Ustavom, zastat e s postupkom i podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona, odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom (37/1 UZUSRH8). Ako sud u postupku utvrdi da drugi propis (podzakonski akt) koji bi trebao primijeniti, odnosno pojedina njegova odredba nisu suglasni s Ustavom i zakonom, na konkretan sluaj e neposredno primijeniti zakon, a Ustavnom sudu e podnijeti zahtjev za ocjenu suglasnosti spornog propisa, odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom i zakonom (37/2 UZUSRH). O podnijetim zahtjevima u prethodna dva sluaja Ustavni sud e izvijestiti Vrhovni sud Republike Hrvatske (37/3 UZUSRH). Svaka fizika i pravna osoba koja je Ustavnom sudu podnijela prijedlog za ocjenu suglasnosti pojedine odredbe zakona s Ustavom, odnosno pojedine odredbe drugog propisa s Ustavom i zakonom, a Ustavni sud njezin prijedlog prihvati i ukine odredbu zakona, odnosno odredbu drugog propisa, ima pravo podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu pravomone odluke kojom joj je povrijeeno pravo, a koja je donesena na temelju ukinute zakonske odredbe, odnosno ukinute odredbe drugog propisa (58/2 UZUSRH). Svaka fizika i pravna osoba kojoj je povrijeeno pravo pravomonom odlukom donesenom na temelju ponitene odredbe drugog propisa (ne i zakona), neovisno o tome je li podnijela prijedlog Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti ili zakonitosti, ima pravo podnijeti
8

Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske

prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu te odluke9 (58/3 UZUSRH). Kad sud pravomonom odlukom odbije primijeniti propis zbog njegove neustavnosti ili nezakonitosti, a Ustavni sud utvrdi da takva neustavnost, odnosno nezakonitost ne postoji, svatko kome je povrijeeno neko pravo moe podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu te odluke10 (60 UZUSRH). Parnini postupak i kazneni postupak Podjela funkcija ovih dvaju vrsta postupaka zasniva se na razliitosti predmeta zadataka i metoda u suenju. U graanskim stvarima sudovi odluuju u graanskopravnim sporovima, a u kaznenim stvarima ispituje se je li poinjeno kazneno djelo, tko ga je poinio i da li poinitelju treba izrei sankciju. Dakle granice su odreene relativno jasno. Dodirne toke su sljedee: 1. isti injenini supstrat moe biti predmet razmatranja u oba postupka 2. rjeavanje prejudicijelnih pitanja (odluivanje u parnici moe zavisiti od rjeenja nekog prejudicijelnog pitanja kaznenopravne naravi o kojem, kao o glavnom, odluuju kazneni sudovi, i obrnuto). 3. kazneni sud je ovlaten provoditi adhezijski postupak (u kaznenom postupku odluiti o imovinskopravnom zahtjevu oteenog kaznenim djelom). a) adhezijski postupak Sudovi koji sude u kaznenom postupku ovlateni su, prilikom voenja kaznenog postupka, da u adhezijskom (pridruenom) postupku odluuju i o graanskopravnim sporovima koji su nastali zbog izvrenja kaznenog djela. Adhezijski postupak u sutini predstavlja parnicu u okviru kaznenog postupka. Osoba koja postavlja takav imovinskopravni zahtjev je oteenik. Imovinskopravni zahtjev moe se odnositi na 1) naknadu tete, (2) povrat stvari ili (3) ponitaj odreenoga pravnog posla11. Oteenik nije duan postaviti imovniskopravni zahtjev u kaznenom postupku. Ako ga postavi, kazneni sud nije duan rijeiti to pitanje ako smatra da bi se time znatno odugovlaio postupak12. Ako odlui da ne raspravlja o imovinskopravnom zahtjevu, uputit e oteenika na parnicu. Ukoliko kazneni sud ipak rijei o imovinskopravnom zahtjevu, on moe: zahtjev usvojiti u cijelosti (samo u osuujuoj presudi) zahtjev usvojiti djelomino, a za ostatak ga uputiti na parnicu (takoer samo u osuujuoj presudi) uputiti oteenika da zahtjev u cijelosti moe ostvariti u parnici (u oslobaajuoj presudi ili ako podaci kaznenog postupka ne daju pouzdanu osnovu za presuivanje)13

U prethodna dva sluaja prijedlog se moe podnijeti u roku od est mjeseci od dana objave odluke Ustavnog suda u Narodnim novinama (58/4 UZUSRH).
10 11 12 13

U roku od godine dana od dana objave odluke Ustavnog suda (60 UZUSRH). l. 127. Zakona o kaznenom postupku l. 127. st. 1. Zakona o kaznenom postupku l. 132. Zakona o kaznenom postupku.

Dok tee parnica o imovinskopravnom zahtjevu, nije doputeno pokretanje adhezijskog postupka, i obrnuto. b)prejudicijelno pitanje Prejudicijelno pitanje ima sljedee osobine: a) To je pitanje koje nije neposredan predmet spora, ali se bez prethodnog rjeenja tog pitanja ne moe odluivati o osnovanosti tubenog zahtjeva. b) To je pitanje koje predstavlja samostalu pravnu cjelinu o kojoj bi se moglo meritorno rjeavati kao o glavnom pitanju pred nadlenim sudom ili drugim organom. c) To je pitanje pravne prirode (a ne injenine).14 Sluaj kad parnini sud sam rjeava prethodno pitanje. Parnini sud samostalno rjeava sva pitanja o kojima zavisi njegova odluka o glavnoj stvari, pa i kaznenopravna, ali pod uvjetom da kazneni sud jo nije rijeio o takvom kaznenopravnom pitanju (12/1). Parnini sud tada ne mora ekati da kazneni sud rijei kaznenopravno pitanje koje je od prejudicijelnog znaenja u parnici. Kad parnini sud sam zauzme stav o prejudicijelnom pitanju, taj stav ima pravni uinak samo u parnici u kojoj je to pitanje rijeeno (12/2).15 Odluka o prejudicijelnom pitanju je deklaratorne naravi. Ona nije sastavni dio dispozitiva, ve ulazi u obrazloenje, kao jedan od razloga na kojima sud temelji svoju odluku o glavnom pitanju. Stoga nema zapreke da nadleni organ o ovom pitanju samostalno rjeava kao o glavnom, jer niti jedan drugi organ nije vezan za prejudicijelne stavove parninog suda (12/2). Sluaj kad parnini sud ne rjeava sam prethodno pitanje. No pravo organa, pred kojim se pojavilo prejudicijelno pitanje, da o njemu odluuje, ne predstavlja i njegovu dunost. On uvijek moe prekinuti postupak (213/1) i saekati da nadleni organ o tome meritorno odlui. Kad kazneni sud donese svoju odluku, parnini sud e za nju biti vezan u granicama njene pravomonosti. Parnini sud je vezan i za oslobaajuu i osuujuu presudu kaznenog suda, kad se tom presudom odluuje o nekom kaznenopravnom pitanju kao prejudicijelnom pitanju. Meutim, parnini sud ne moe biti vezan za shvaanja oslobaajue kaznene presude, kada je opseg kaznene odgovornosti ui od graanske.16 Parnini sud je vezan samo za osuujuu presudu kaznenog suda i kad ta odluka nije od prejudicijelnog znaenja za parnicu, ali se odnosi na injenini kompleks koji je predmet obaju postupaka (arg. iz 12/3). Ako se odluka u parnici zasniva na kaznenoj presudi, pa ta presuda bude kasnije ukinuta, to predstavlja osnovu za ponavljanje pravomono zavrenog postupka (421/8).

14

Primjeri: u parnici za naknadu tete prejudicijelno je pitanje da li je poinjeno kazneno djelo iz kojeg je proizala teta. U brakorazvodnoj parnici prejudicijelno je pitanje dravljanstvo branih drugova.
15

Odluujui se da zauzme ovakav stav, ne ekajui rjeenje nadlenog organa, parnini sud se izlae riziku, jer ako naknadna odluka nadlenog organa bude drukija od incidentalne odluke parninog suda, to moe predstavljati osnovu za traenje ponavljavnja postupka (421/8).
16

Napr. oslobaajua presuda u kojoj se konstatira da se okrivljeniku ne moe pripisati nehaj, ne vee parnini sud ako graansko pravo propisuje objektivnu odgovornost

Priznanje i ovrha stranih sudskih odluka Ova pitanja regulira ZRSZ17. Postupak u kojem se odluka stranog suda ispituje da bi se utvrdilo ispunjava li pretpostavke da joj se prizna uinak domae sudske odluke i da se dozvoli njeno prisilno izvrenje naziva se delibacijski postupak. Kod nas je prihvaena liberalna varijanta ovog sustava u kojoj se ispituje a) da li se strani sud pridravao osnovnih procesnih odredbi i b) da li ta odluka vrijea domai javni poredak. O priznanju strane sudske odluke moe se odluiti ili u posebnom delibacijskom postupku ili kao o prejudic. pitanju, ali samo s uinkom u parnici u kojoj je rjeavano. Za odluivanje o priznanju i ovrsi primarno se primjenjuju meunarodni ugovori, a tek supsidijarno domae procesno pravo (3 ZRSZ). Priznanje stranih sudskih odluka Priznata strana sudska odluka izjednauje se s domaom pravomonom sudskom odlukom. Objekt ovog postupka mogu biti i presude i rjeenja (deklaratorne, kondemnatorne i konstitutivne) i sudske nagodbe. Pozitvna pretpostavka: podnositelj zahtjeva za priznanje mora podnijeti potvrdu stranog suda da je odluka pravomona (87 ZRSZ). Negativne pretpostavke: 1. Da osoba protiv koje je donesena odluka nije mogla sudjelovati u postupku18 2. Da je u postupku postojala iskljuiva nadlenost suda RH19 3. Da je u istoj stvari sud RH donio pravomonu odluku. Sud e zastati s priznanjem, ako je pred sudom RH u toku ranije pokrenuta parnica u istoj stvari meu istim strankama, do njene pravomonosti (90 ZRSZ). 4. Da ne postoji uzajamnost.20 5. Da je strana odluka u suprotnosti s javnim poretkom (91 ZRSZ) Ako se odluka tie osobnog statusa dravljanina RH, priznat e se strana odluka, ako strano pravo na temelju kojeg je donesena, ne odstupa bitno od prava RH (93 ZRSZ). Ispitivanje pretpostavaka za ovrhu strane odluke vri se u posebnom postupku egzekvature. Da bi se dobila dozvola za ovrhu, nuno je da je strana odluka (na koju se ovrha odnosi) ve priznata. Da bi se dobilo rjenje o ovrsi, nuno je da se ispune uvjeti iz l. 87. 92. ZRSZ, s tim to podnositelj zahtjeva treba podnijeti i potvrdu stranog suda o ovrnosti odluke21.

17 18 19

Zakon o rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreenim odnosima Jer joj napr. nije bio uredno dostavljen poziv ili dostava nije ni bila pokuana.

Izuzetak: ako u branom sporu priznanje sudske odluke trai tuenik, ili tuitelj (a tuenik se ne protivi) onda iskljuiva nadlenost nije smetnja.
20

Izuzetak: ako u branom ili paternitetskom sporu priznanje trai dravljanin RH, onda ovo nije smetnja (92 ZRSZ).
21

l. 96. ZRSZ

10

Pravna pomo Odreeni parnini sud moe poduzimati parnine radnje samo na svome podruju. Ali u ivotu su este situacije kada je nuno poduzeti neke parnine radnje na podruju drugog suda (jer se dokazi nalaze na tom podruju). Ako postoji opasnost od odgode, sud ima ovlast iz l. 25. ZPP-a da sam poduzme pojedine parnine radnje na podruju susjednog suda (uz obvezu da o tome obavijesti sud na ijem podruju je radnja poduzeta). Meutim, ako ne postoji opasnost od odgode, sud nee moi sam poduzeti takve radnje na podruju drugog suda, ve e zatraiti pruanje pravne pomoi. Pruanje pravne pomoi ujedno i predstavlja iznimku od naela neposrednosti. Unutranja pravna pomo Pravnu pomo treba razlikovati od delegacije nadlenosti.22 Zamolnica. Sud kome je potrebna pravna pomo drugog suda, obraa se ovome pismom zamolnicom. Zamoljeni sud nije ovlaten ocjenjivati svrsishodnost zamolnice, ve je duan provesti zamoljenu radnju.23 Zamoljeni sud je ovlaten izvesti i druge dokaze ako to smatra svrsishodnim (kod zamolnice za izvoenje dokaza - 225). Nadlenost. Za poslove pravne pomoi stvarno su nadleni opinski sudovi (34/4), a nekad i vii sud, ako se od njega trai spis ili obavijetenje iz spisa koji se kod njega nalaze. U sluaju da sud koji je zamoljen nije nadlean za zamoljenu radnju, ustupit e molbu nadlenom i o tome obavijestiti sud od kojega je primio molbu. Ako mu nadleni sud nije poznat, vratit e molbu. Meunarodna pravna pomo Sudovi su duni pruiti pravnu pomo i stranim sudovima u sluajevima predvienim meunarodnim ugovorom i kada postoji uzajamnost, te ako se trai izvrenje radnje koja nije protivna javnom poretku (181). Zamolnica. Sudovi e uzimati u postupak molbe stranih sudova ako su dostavljene diplomatskim putem i ako su sastavljane na hrvatskom jeziku ili je priloen ovjeren prijevod (183). Isto vrijedi i u sluaju kada se domai sudovi obraaju za pomo stranim sudovima (184). Nadlenost. Ako zamoljeni sud nije nadlean, shodno se primjenjuju pravila o nenadlenosti kod unutarnje pravne pomoi. Zamolnica se moe uputiti i diplomatskom ili konzularnom predstavnitvu RH u stranoj zemlji, ako se opravdano smatra da e se pozvana osoba dobrovoljno odazvati.

22

Kod delegacije odreeni se predmet oduzima od nadlenog suda i u cijelosti povjerava na odluivanje nekom drugom sudu. Kod pravne pomoi nadleni sud zadrava predmet, a od zamoljenog suda trai poduzimanje samo odreenih parninih radnji.
23

Sudovi su duni jedan drugome pruati pravnu pomo (179/1), a i ostali dravni organi su duni pruati pravnu pomo sudovima (11ZS)

11

Lex fori. Sudovi pruaju pravnu pomo stranim sudovima na nain predvien domaim zakonom (lex fori, locus regit actum). Iznimno, radnja se moe izvriti i na nain koji trai inozemni sud, ako to nije protivno javnom poretku

12

TEMELJNA NAELA Naela su znaajna zbog tumaenja pravnih normi i zbog postojanja zakonskih praznina. U naem graanskom procesnom pravu postoji 13 naela, meu kojima je ponekad i nesklad. No sva naela zajedno postoje i na sudu je da odri ravnoteu i postigne kompromis. Naelo ustavnosti i zakonitosti Sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Gpp ima za zadatak da na posredan nain osigura pravilnu primjenu materijalnog prava. Naelo ustavnosti i zakonitosti trai da se ostvarivanje zakonom i ustavom utvrenih drutvenih ekonomskih i politikih odnosa, jedinstvo pravnog poretka, te zatita sloboda i prava ovjeka i graanin i drugih pravnih subjekata osiguravaju tako to e se parnini postupak provesti uz strogo potivanje pravnih pravila koja reguliraju ovu procesnu aktivnost. U RH zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi sa Ustavom i zakonom. Svatko je duan drati se Ustava i zakona i potivati pravni poredak RH. Meunarodni ugovori koji su sklopljeni, potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, dio su unutarnjeg pravnog poretka RH, a po pravnoj snazi su iznad zakona. Sud se, prilikom voenja parninog postupka, duan rukovoditi pravilima Ustava i ostalih propisa koji svoju snagu izvode iz Ustava. Ako sud smatra da neki propis nije u skladu s Ustavom, postupit e prema l. 37. UZUSRH.24 Sud se prilikom voenja parninog postupka mora strogo pridravati normi o parninom postupku, one su za njega ius cogens. On je ovlaten poduzimati samo one radnje koje su zakonom predviene, a ako neto u zakonu nije predvieno treba uzeti da to onda ni u parninom postupku nije doputeno (u pravilu). Sud nije ovlaten postupak voditi po naelima pravinosti ex aequo et bono.25 Osim suda i stranke se moraju strogo pridravati normi o parninom postupku, jer ove i za njih predstavljaju ius cogens. Parnine radnje moraju se osnivati na zakonu. to u procesnom zakonu nije predvieno, to u parninom postupku nije doputeno. Sud mora poznavati pravila kojima se regulura parnini postupak iura novit curia. Ovako postavljen princip strogog legaliteta nije konzekventno proveden, jer bi se time sputavala primjena apstraktnog pravila na konkretan sluaj. Zato, da bi se omoguila prilagodba opih pravila prilikama odreene parnice, uvode se neka pravila kojima se daje ovlatenje sudu da u konkretnoj stvari primjeni metodu za koju nae da je in concreto najsvsishodnija sudsko upravljanje postupkom. Tako npr. na glavnoj raspravi pred prvostupanjskim sudom u nekim situacijama zakon preputa sudu slobodan izbor radnih metoda, te se uvode pravni standardi koji procesnim pravilima daju elasticitet.

24 25

V. poglavlje 1.2.2.

Iznimno e sud mou primjeniti to naelo napr. temeljem ovlasti iz l. 169. ZOO odgovornost po osnovi pravinosti). Dakle u sferi procesnog prava Zakon o parninom postupku je jedini izvor i nema mogunosti suenja po pravinosti, dok takva mogunost iznimno postoji u sferi primjene materijalnog prava.

13

a) Jednistvena primjena pravnih pravila Svi su hrvatski graani i stranci jednaki pred zakonom i sudovima. Ostvarenje naela promatrano ire, izvan granica konkretnog spora, trai da se pravno pravilo primjenjuje na isti nain u istim sluajevima prema svim subjektima. Zato pravila graanskog procesnog prava moraju osigurati jedinstvenu primjenu pravnih pravila na itavom podruju njihovog vaenja. Potivanje naela nezavisnosti sudaca, ustavnosti i zakonitosti trebalo bi imati prednost pred zahtjevom za to ekonominijim ostvarivanjem jedinstvene primjene prava te doputati ostvarivanje naela jedinstvene primjene zakona samo u granicama u kojima se ne dovodi u pitanje naelo sudake nezavisnosti. Na sjednicama sudskih odjela razmatraju se pitanja od interesa za rad odjela a posebno ustrojstvo unutarnjeg poslovanja, praenje rada, raspravljanje o spornim pravnim pitanjima, ujednaavanje sudkse prakse, struno usavravanje. Na sjednicama sudskih odjela upanijskog i Visokog trgovakog suda razmatraju se i pitanja od zajednikog interesa za podrune sudove nieg ranga i pitanja znaajna za primjenu propisa pojednih pravnih podruja iz nadlenosti suda. Na sjednici odjela Vrhovnog suda RH razmatraju se pitanja od zajednikog interesa za pojedine ili za sve sudove u RH te se razmatraju i daju miljenja o nacrtima propisa iz odreenog pravnog podruja. Pravno shvaanje prihvaeno na sjednici sudskog odjela Vrhovnog suda RH, Visokog trgovakog suda i upanijskog suda obvezuje sva drugostupanjska vijea tog odjela. Jedino su pravna shvaanja odjelskih sjednica Vrhovog suda RH obvezatna su za sva vijea, pa time i za sve suce odjela tog suda koje je prihvatilo to shvaanje. Pravna shvaanja usvojena na sjednici sudskog odjela Vrhovonog suda RH ne obvezju vijea drugih odjela tog suda ni nie sudove. Vezanost vijea odreenog sudskog odjela Vrhovnog suda za pravna shvaanja prihvaena na sjednici tog odjela moe se opravdati Ustavom utvrenom misijom najvieg suda u dravi Vrhovnog suda, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnosti graana. Predsjednik Vrhovnog suda RH moe sazvati i proirenu opu sjednicu tog suda. Tu sjednicu sainjavaju svi suci Vrhovnog suda, te po dva predstavnika Visokog prekrajnog suda, Visokog trgovakog suda, Upravnog suda te svakog upanijskog suda. Na njoj se razmatraju aktualna pitanja iz sudske prakse i utvruje se prijedlog kandidata za lanove Dravnog sudbenog vijea. Pri donoenju nove odluke nadleno sudbeno tijelo duno je potovati pravna stajalita stavnog suda uzraena u odluci kojojm se ukida akt kojim je povrijeeno ustavno pravo podnositelja ustavne tube. U postupku za izmjenu odluke suda u povodu konane presude ESLJP kojom je utvrena povreda kojeg ljudskog prava ili temeljne slobode zajamene EKLJP i protokolima uz tu konvenciju koje je ratificirala RH, sudovi su duni potovati pravna stajalita izraena u takvoj presudi Europskog suda.

b) Exceptio illegalitatis

14

Ako sud u tijelu postupka utvrdi da zakon koji bi trebao primjeniti ili odreena njegova odredba nije suglasna s Ustavom zastat e s postupkom i podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom. No ako sud u tijeku postupka utvrdi da podzakonski propis koji bi trebao primjeniti odnosno pojedina njegova odredba nisu u suglasnosti s Ustavom i zakonom, na konkretni je sluaj duan neposredno primjeniti zakon, a ustavnom sudu podnijeti zahtjev za ocjenu suglasnosti spornog propisa odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom i zakonom exceptio illegalitatis Sudovi osiguravaju objavljivanje vanijih sudskih odluka ali i pravnih shvaanja. S obzirom na znaenje sudske prakse za razvoj prava bilo bi prijeko potrebno da objavljivanje sudskih odluka Vrhovnog suda RH bude sistematsko i potpuno bez arbitrarnog odabiranja. Pravilna primjena zakona na pogreno utvreno injenino stanje dovodi do odluka koje su nezakonite u odnosu na drutvenu stvarnost koju reguliraju. Pravni lijekovi kao sredstva za ispravljanje nezakonitih odluka su parnine radnje ije poduzimanje u pravilu zavisi od dispozicije stranaka. Vii sud ne moe po slubenoj unosti pokrenuti instancijski postupak. Naelo zabrane reformacije in pejus takoer spreava usklaivanje nezakonite odluke sa zakonom.

Naelo dispozicije i oficioznosti Ovo naelo daje odgovor na pitanje o kome ovisi pokretanje, odravanje i prestanak parnice. Ako to ovisi o inicijativi stranaka radit e se o naelu dispozitivnosti, a ako ovisi o incijativni suda radit e se o naelu oficijelnosti. U parninom postupku dominantno je naelo dispozitivnosti, korigirano nekim mjerama koje su izraz naela oficijelnosti (koje je inae karakteristino za kazneni postupak). Naelo dispozitivnosti je prihvaeno u parninom postupku jer taj postupak slui zatiti graanskopravnoh donosa, koji su regulirani pravilima dispozitivne prirode. Koritenje prava na pruanje pravne zatite u parninom postupku zavisi od dispozicije stranaka. Sud nije ovlaten pokrenuti parnicu po slubenoj dunosti. Nasuprot ovlatenjima za poduzimanje aktivnosti, nema obveze za njihovo poduzimanje. Sve su parnine radnje stranaka izraz stranake dispozicije. Sudu se daju odreena oficiozna ovlatenja pa mu se priznaje pravo na poduzimanje odreenih aktivnosti i bez inicijative, pa ak i protiv volje stranaka, dakle uz cijenu ograniavanja njihovih dispozitivnih ovlatenja. Neke od parninih radnji stranaka izraz su njihovog ovlatenja da ostvaruju odreena prava procesne naravi koja se ograniuju na samu parnicu i pravno su relevantne dok parnica traje tzv. iste procesne dispozicije. iste procesne dispozicije su; radnje kojima se trai izuzee, aktorska kaucija, osloboenje od prethodnog snoenja trokova, kojima se obavlja izbor nadlenog suda, trai osiguranje dokaza, kojima se odluuje o kumulaciji tubenih zahtjeva, kojima se odreuje mirovanje postupka ili se utjee na tip postupanja. U drugu grupu parninih radnji stranaka spadaju one kojima se utjee na sadraj i sudbinu zahtjeva za pruanje pravne zatite tako da se uinak tih stranakih dispozicija 15

preljeva izvan granica konkretne parnice u kojoj su poduzete, neposredno (sudska nagodba) ili posredno ( priznanje tubnog zahtjeva, odricanje od tubenog zahtjeva) tzv. materijalne procesne dispozicije. Opa ocjena dovodi do zakljuka o naelnoj dominantnosti pravila koja su odraz naela dispozitivnosti, korigiranih mjerama koje se manifestiraju kao odraz naela oficioznosti. Parnica se pokree tubom tuitelja. Od njega zavisi hoe li parnicu pokrenuti, kada i o emu. Sud nije ovlaten pokrenuti parnicu po slubenoj dunosti (nemo iudex sine actore; ne procedat iudex ex officio). Jednom pokrenut postupak vodi se po slubenoj dunosti do donoenja konane odluke u pravostupanjskom postupku. U suvremenim procesnim sistemima sve vie dolazi do izraaja aktivna uloga suda u provoenju postupka pokrenutog na inicijativu stranke. Daljnji procesni stadiji koji slijede nakon donoenja konane odluke u prvostupanjskom postupku, opet zavise od inicijative stranaka - albeni postupak, revizijski postupak, postupak u povodu prijedloga za ponavljanje postupka, povrat u prijanje stanje. Pokretanje nekih incidentalnih postupaka takoer zavisi od inicijative stranaka; postupak za osiguranje dokaza, aktorska kaucija, osloboenje od prethodnog snoenja parninih trokova. Postupak radi odreivanja privremenih mjera osiguranja. Tuitelj, koji je ovlaten pokrenuti postupak, ovlaten je i jednostranom parninom radnjom dovesti do njegove obustave. Ukoliko parnica nije ovako obustavljena, dalji procesni stadiji (alba, izvanredni pravni lijekovi) opet zavise od inicijative stranaka. Stranka od ije dipozicije zavisi pokretanje parnice ovlatena je utvrditi i temu raspravljanja i odluivanja predmet spora. Sud odluuje samo u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku (2/1) - ne eat iudex ultra et extra petitia partium. Sud nije ovlaten tuitelju dosuditi ni vie od onoga to je traio, ni neto drugo od onoga to je traio. Prekoraenje tubenog zahtjeva razlog je apsolutne nitavosti No o ovoj povredi sud je ovlaten voditi rauna samo na zahtjev stranke, pa ako stranke propuste pobijati presudu, time saniraju ovaj nedostatak i takva e odluka postati pravomona. Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile tijekom postupka. Tuitelj se moe odrei svog zahtjeva; tuenik moe priznati zahtjev protivnika; stranke mogu zakljuiti nagodbu o predmetu spora. Predmet raspolaganja je procesnopravni zahtjev za pruanje pravne zatite odreenog sadraja, a ne graanskopravni zahtjev prema protivniku. Disponiranje zahtjevima u parnici mogue je i kad iza tih zahtjeva ne stoji graanskopravno ovlatenje. Zakon nalae sudu da ne uvai raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima morala (3/3). Ova kontrola mora biti prevenivna, jer ove dispozicije mogu biti opasnije od izvansudskih, budui da se one sankcioniraju pravomonou. Naelo dispozicije; U parninom postupku sud odluuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile u tijeku postupka. One se mogu odrei svog zahtjeva priznati zahtjev protivnika i nagoditi se. Naelo oficioznosti; Sud nee uvaiti raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala. Kontrola parninih radnji stranaka koje je sud ovlaten ne uvaiti kada su u protivnosti s pravnim poretkom trebalo bi da u biti bude jednaka u odnosu na sve ostale oblike

16

disponiranja. Porcesna pravila predviaju razliite oblike i intenzitet kontrole stranakih dispozicija. Najpotpunije mjere predviene su u odnosu na disponiranje injeninom osnovom spora, izriito priznanje navoda protivnika,konkudentno priznanje ovih navoda, priznanje i odricanje od tubenog zahtjeva. Nepotpune su odredbe koje se tiu sudske nagodbe. Ako su doputene parnine stranke tuitelj i tuenik mogu poduzimati sve procesne dispozicije u parnici. Povoljne dispozicije vae za sve jedinstvene suparniare i kad ih poduzme samo jedan od njih.

Naelo pravnog interesa Funkcioniranje pravosua treba racionalno koristiti samo onda kad je njegovo angairanje neophodna pretpostavka za zatitu subjektivnih prava i ostvarenje pravnog poretka. Pravni interes je korist koju tuitelj oekuje od angairanja suda njegovoj pravnoj stvari. Pravni interes mora biti: 1. pravni i konkretan (treba se ogledati u odreenoj sferi tuiteljevih prava) 2. socijalno jai od javnog interesa pravosua da se bez potrebe ne angaira 3. takav da se moe ostvariti jedino sudskim putem (nema pravnog interesa ako je oekivanu korist mogue ostvariti na neki drugi svrsishodniji nain bez intervencije suda) Tuitelj ne mora dokazivati da mu odreeno pravo pripada, ve da (pod pretpostavkom da mu to pravo pripada) ima razloga da se za ostvarenje toga prava obrati sudu. On mora uiniti vjerojatnim da e, ako njegov tubeni zahtjev bude usvojen, to za njega predstavljati neku pravnu korist. Da bi tuba bila doputena dakle da bi sud bio duan o tuenom zahtjevu raspravljati i donijeti meritornu odluku o njegovoj osnivanosti tuitelj mora; 1. iznijeti tvrdnju da trai pravnu zatitu odreenog sadraja jer je njegovo subjektivno pravo povrijeeno ili ugroeno te 2. uiniti vjerojatnim da e ako njegov tubeni zahtjev bude prihvaen to za njega predstavljati ostvarenje odreene pravne koristi koju be povoljne sudske presude ne bi mogao ostvariti O postojanju pravnog interesa sud vodi rauna po slubenoj dunosti. Bitno je da pravni interes postoji u vrijeme donoenja odluke o osnovanosti zahtjeva za pruanje pravne zatite. Pravni interes je opa pravna pretpostavka. O njegovom postojanju sud vodi rauna po slubenoj dunosti. On uvijek mora postojati, razlika je u tome to se nekad presumira, a nekad se mora dokazivati. Pravni interes mora dokazivati: 1. umjea (206/1) 2. stranka koja podnosi pravni lijek (358/3) 3. stranka koja posnosi kondemnatrornu tubu prije dospjelosti trabine 4. tuitelj koji podnosi tubu za utvrenje

17

Pravni interes se presumira kod: 1. osobe koju zakon ovlauje da trai odreenu deklaratornu zatitu26 2. podnositelja kondemnatorne tube, jer on, zbog zabrane samopomoi, nema drugog naina da zatiti svoja povrijeena prava. 3. podnositelja konstitutivne tube, jer strankama nije doputeno da svojim dispozicijama preinauju sadraj pravnih donosa27 4. tuenika, jer poduzimanje defenzivnih parninih radnji predstavlja jedini doputeni nain obrane od tuitelja. Kad sud konstatira nedostatak pravnog interesa, duan je odbaciti tubu (288/2). Odbacivanje tube zbog nedostaka pravnog interesa ima mjesta samo ako se pokae da sve kad bi tuiteljev pravozatitni zahtjev bio osnovan on od povoljne presude ne bi imao drukije i kvalitetnije pravne koristi od one koju ve ima ili koju bi na drugi nain mogao ostvariti. Ocjena postojanja pravnog interesa mora polaziti od te teze kao dane i nepovredive: tuitelj ima pravni interes ako se moe nadati pravnoj koristi od presude kojom bi njegov zahtjev bio prihvaen. Povreda pravila o pravnom interesu nije po zakonu razlog apsolutne nitavosti niti instacioni sudovi o njoj nisu ovlateni voditi rauna o njoj po slubenoj dunosti niti ona djeluje na sadraj konane odlke. Zbog povrede prava pravnom interesu se ne mogu s uspjehom podnositi pravni lijekovi

Naelo ekonominosti Sud je duan nastojati da se postupak provede bez odugovlaenja, u razumnom roku, i sa to manje trokova (10/1). To je naelo bis dat, qui cito dat. Parnica bi se trebala voditi tako da njeni trokovi ne nadmae vrijednost predmeta spora. Iako se ovaj postulat ne moe primijeniti u smislu da bi u tom sluaju sud mogao otkloniti pruanje pravne zatite, ipak taj postulat treba biti glavna rukovodna misao pri izboru raspravnih metoda u sporu. ZIDZPP/03 po prvi puta izriito propisuje obvezu suda da parnini postupak provede u razumnom roku.28 Odluivanje u razumnom roku u interesu je ponajprije onoga tko zahtjeva pravnu zatitu, ali je isto tako i u interesu drave, jer bi krae trajanje postupaka znailo za nju i manje financijske obveze (budui da ona financira rad sudstva). Metode za ostvarenje ovog naela. Radi se o sljedeim zakonskim odredbama: 1. ograniavanje razloga zbog kojih se mogu podnositi pravni lijekovi 2. pri mogunosti izbora izmeu vie metoda, prednost treba dati broj i jeftinijoj metodi 3. reim rokova i roita treba biti strog 4. raspravu treba, po mogunosti, dovriti na jednom roitu (koncentracija postupka)

26

Npr. ne mora dokazivati pravni interes onaj kojega zakon ovlauje na isticanje deklaratornih zahtjeva za utvrivanje ili osporavanje oinstva
27 28

Npr. da razvedu ili ponite brak

Je li u konkretnom sluaju povrijeen pravni standard razumni rok trebalo bi zasnivati na utvrenju: (1) ukupnog trajanja postupka, (2) sloenosti predmeta, (3) naina postupanja sudova, (4) ponaanja podnositelja zahtjeva koje je moglo pridonijeti produivanju postupka, (5) vanosti predmeta za posnositelja zahtjeva, te (6) posebnih okolnosti koje mogu opravdati produenje postupka.

18

5. kod sporova male vrijednosti vodi se bagatelni postupak u kojem sudi sudac pojedinac (ovim se donekle daje izraz naelu de minimis non curat praetor) 6. nepriznavanje nesvrsishodnih trokova
7. svrsishodna delegacija, atrakcija nadlenosti

Naelo sasluanja stranaka Sud je duan svakoj stranci pruiti mogunost da se izjasni o zahtjevima i navodima suprotne stranke (5/1). To je klasini procesni princip audiatur et altera pars. Naelo sasluanja obiju stranaka svodi se na pravilo da svakoj stranci treba omoguiti da mutatis mutandis poduzima sve one procesne radnje koje koje moe poduzeti i druga parnina stranka. To se u prvom redu odnosi na procesne radnje kojima stranke izraavaju;
1. svoje zahtjeve, stavove, prijedloge, navode, izjanjenja o relevantnim pitanjima

2. reakcije na stavove, zahtjeve, prijedloge, navode i razjanjenja svog protivnika. Naelo obuhvaa i pravo stranaka da budu sasluane kao svjedoci sui generis Postavlja se pitanje kako reagirati na pasivnost stranaka? Postoje 3 rjeenja ovog problema.
1. Sistem afirmativne litiskontestacije (Qui tacet consentire videtur). Stranka koja

uti smatra se da priznaje istinitost protivnikovih navoda. Ovaj sistem je dobar za motiviranje stranaka na procesnu aktivnost, jer postoji strah od pogrenog zakljuka suda.Pasivnost se pretvara u instrument procesne dispozicije 2. Sistem negativne litiskontestacije (Qui tacet consentire non videtur). Stranka koja uti smatra se da porie protivnikove zahtjeve. Ovaj sistem je najloiji za motiviranje jer potie pasivnost parnine stranke. 3. Sistem neopredjeljenog stava. (Qui tacet nihil dicet). Iz utnje stranke se ne moe izvesti nikakv zakljuak o njenoj volji, ona ne znai ni priznanje ni poricanje. Nae procesno pravo prihvaa neopredijeljen stav. Izuzetno, u sluaju potpune pasivnosti tuenika, sud je ovlaten donijeti presudu zbog izostanka i presudu zbog ogluhe, kojima usvaja tubeni zahtjev. Ovdje je prihvaen sistem afirmativne litiskontestacije. Sud nije ovlaten ispitivati istinitost tuiteljevih navoda pa e biti duan prihvatiti tubeni zahtjev ako njegova osnovanost proizlazi iz tih navoda, za koje se uzima da su istiniti. Ovo je ovlatenje znatno sueno u pogledu mogunosti primjene; 1. pravilo se moe primjenjivati samo u sporovima u kojima je disponiranje doputeno a i time u opim granicama dispozitivnosti 2. samo prema stranci koja nije poduzela nikakvu aktivnost, stoga samo prema tueniku, jer je tuitelj barem u tubi izloio svoj svoj stav koji je suprotan obrani tuenika 3. teza o priznavanju odnosi se samo na injenine navode ne i na zahtjev aktivne stranke; sud mora sam ocjenjivati pravnu osnovanost zahtjeva koji se na te navode oslanjaju 4. teza o priznavanju navoda odnosi se samo na one navode koji su tueniku bili priopeni prije nego to je zazeo pasivan stav u parnici; ne odnosi se na one navode koje aktivna stranka iznese tek nakon isteka roka u kojem je pasivna stranka trebala dati odgovor na tubu odnosno na roitu na kojem je nije bilo 19

U ostalim sluajevima sud je duan rapravljati i bez sudjelovanja jedne od stranaka, cijenei stav aktivne strane i procjenjujui to znai pasivnost druge strane. Propisi ZPP-a kojima se osigurava ostvarenje ovog naela: 1. pravila o dostavljanju 2. sud pouava nevjetu i neku stranku 3. stranak moe pored punomonika aktivno sudjelovati u parnici 4. stranke se obavjetavaju o prijavi mijeanja treeg u parnicu 5. roita se odreuju tako da stranakama ostane dovoljno vremena da se priprememe za raspravljanje 6. pripremno roite i glavna rasprava poinju izlaganjem tube, a zatim tuenik odgovara na tubu 7. stranka moe sudjelovati u izvoenju dokaza - osvrati se na rezultate dokazivanja Propisi ZPP-a kojima se odstupa od ovog naela: 1. samo kad je to ZPP-om odreeno, sud je ovlaten odliivati o zahtjevu o kojem protivnoj stranci nije bila dana mogunost da se izjasni (5/2) 2. postupak rjeavanja sukoba nadlenosti 3. postupak osiguranja dokaza 4. alba protv rjeenja 5. sud moe odrediti osiguranje dokaza bez omoguavanja protivniku da se izjasni o prijedlogu (ali sud mu treba imenovati privremenog zastupnika). 6. platni nalog se izdaje ne temelju samih navoda i dokaza tuitelja (ali tuenik moe dati prigovor - 450) 7. u postupku zbog smetanja posjeda privremene mjere se odreuju bez sasluanja protivnika (442) 8. o trokovima sud odluuje bez prethodnog raspravljanja (164/1) Kontradiktorno raspravljanje je aktivna realizacija ovog naela. Stranke iznose svoje stavove protiv stavova protivnika i suda (contra dicere). Kontradiktornost je najizaenija za glavne rasprave, zahvaljujui primjeni naela usmenosti i neposrednosti. Ako kojoj stranci nezakonitim postupkom a naroito proputanjem dostave ne bude pruena mogunost raspravljanja pred sudom izvrena procesna povreda razlog je apsolutne nitavosti o kojoj sud vodi rauna po slubenoj dunosti u stadiju redovitih pravnih lijekova. Revizija protiv drugostupanjske presude moe se zbog povrede naela sasluanja stranaka izjaviti samo ako podnositelj revizije zbog nje jo nu albi pobijao prvostupanjsku presudu ili ako je ona uinjena tek u drugostupanjskom postupku; na tu povredu revizijski sud ne pazi po slubenoj dunosti. Ponavljanje postupka moe se traiti ako taj razlog nije bez uspjeha bio iznesen u prijanjem postupku s tim da podnoenje prijedloga nije vezano objektivnim rokom.

Naelo otvorenog pravosuenja

20

Meutim, nije dovoljno jednu stranku tititi samo s obzirom na procesna djelovanja druge, jer je u parnici aktivan i sud. Stoga se, u skladu s naelom otvorenog pravosuenja, trai da stranke budu upoznate i sa stavovima suda o njima, te da sud zajedno sa strankama otvoreno razmotri sporna pitanja u parnici. Prema noveliranim odredbama ZPP-a, sud moe tijekom postupka, kad ocijeni da je to svrsishodno za pravilno rjeenje spora, upozoriti stranke na njihovu dunost iznoenja injenica i predlaganja dokaza te iznijeti razloge zbog kojih smatra da je to potrebno (219/2). Dakle, sud, imajui na umu prihvaeno raspravno naelo, vie nije u mogunosti neovisno o strankama prikupljati dokaze i tako osigurati siguran temelj za utvrenje materijalne istine. No ipak je uloga suda u funciji pravilnog presuenja i nadalje ostala aktivna, ali sada na nain da tijekom postupka potie stranke na iznoenje injenica i predlaganje dokaza. Bitna novina je izriito propisana obveza suda da u takvim situacijama strankama iznese razloge zbog kojih smatra da je to potrebno. Nadalje, sudac postavljanjem pitanja i na drugi svrsishodan nain nastojat e da se tijekom rasprave iznesu sve odlune injenice, da se dopune nepotpuni navodi stranaka o vanim injenicama, da se oznae ili dopune dokazna sredstva koja se odnose na navode stranaka i, uope, da se dadu sva razjanjenja potrebna da bi se utvrdilo injenino stanje vano za odluku. U mjeri u kojoj je to potrebno radi ostvarivanja toga cilja, sud e sa strankama razmotriti i pravna pitanja spora (298). Ovom je odredbom i izriito uvedeno naelo otvorenog pravosuenja. Time je istaknuta dunost suca da, ne samo potie stranke na iznoenje svih odlunih injenica, nego i da sa strankama razmotri i pravna pitanja konkretnog spora. Posljedice povrede ovih pravila: ako je kojoj stranci nezakonitim postupkom (a naroito proputanjem dostave) uskraena mogunost raspravljanja pred sudom, to je razlog apsolutne nitavosti (354/2/6). Na to sud ne pazi ex offo.

Naelo traenja istine Istina je kvaliteta ljudskog saznanja. Istina nije svojstvo objektivne stvarnosti. Stvarnost postoji prije i neovisno od ljudskog saznanja. Stjecanje istnitih saznanja i saznanja i spoznaja o objektivnoj stvarnosti u granicamama u kojima je to uope mogue bitan je preduvjet pravilnosti i zakonitosti sudske odluke. Stranke se mogu aliti protiv sudske odluke zasnovane na pogreno ili nepotpuno utvrenom injeninom stanju. Stranke mogu i nakon pravomonosti ako se ispune odreene pretpostavke traiti ponavljanje postupka u kojem je dolo do odluke zasnovane na pogreno ilil nepotpuno utvrenom injeninom stanju. Mogunost spoznaje istine u postupku je ograniena, jer su objekt istraivanja proli dogaaji. Pritom se sud esto oslanja na nepouzdane dokaze izjave stranaka, svjedoka i vjetaka itd. Dvije su metode utvrivanja istine. Dakle, postoje dva oprena sistema izbora, ispitivanja i ocjene dokazne vrijednosti dokaznih sredstava. 1. Sistem legalne ocjene dokaza (sistem traena tzv. formalne istine). Ovdje procesno pravo odreuje pretpostavke za izbor, izvoenje iocjenu dokazne vrijednosti dokaznih 21

sredstava. Osobni stav suca je ovdje irelevantan. Njegov zadatak svodi se na utvrivanje postoje li zakonom propisane pretpostavke za primjenu zakonskih pravila o istinitosti odreenih injeninih navoda. Oslanjajui se na tipina pravila iskustva steena kroz generacije, zakonodavac unaprijed sam cijeni umjesnost ispitivanja nekog dokaznog sredstva i njegovu dokaznu snagu.
2. Sistem slobodne ocjene dokaza (sistem traenja materijalne istine). Ovdje je

karakteristian nedostatak zakonskih pravila o izboru, ispitivanju i ocjeni dokazne vrijednosti dokaznih sredstava. Sud odluuje tako da, ispitujui konkretan sluaj, formira zakljuke induktivnom metodom. Sud je duan uzeti da je odreena tvrdnja dokazana tek kad formira osobno uvjerenje o njenoj istinitosti.29 Ozbiljnost kritika dovodi do nekih korektura i ogranienja: suevo zakljuivanje mora odgovarati zakljuivanju razumnog i razboritog ovjeka; sudac je vezan opim zakonima logike, psihologije i iskustva uope; sudac svoje miljenje mora obrazloiti. Kod nas je, prije zadnje novele ZPP-a, kroz odredbu 7/1 bilo je izraeno naelo materijalne istine nalaui sudu dunost potpuno i istinito utvrditi injenice o kojima ovisi utemeljnenost zahtjeva stranaka. Stupanjem na snagu ZIDZPP/03 situacija se znaajno mijenja. Prema izmijenjenom lanku 7. ZPP-a, naputeno je naelo istraivanja materijalne istine po slubenoj dunosti, dakle apsolutna obveza suda utvrditi materijalnu istinu na nain da je upravo na sud bila prevaljena takva dunost kroz prikupljanje dokaznog materijala. Prednost je sada dana izriito raspravnom naelu, jer su stranke dune iznijeti injenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predloiti dokaze kojima se utvruju te injenice (7/1). Zakon preputa inicijativu za prikupljanje procesnog materijala strankama, pa su odluke suda zapravo rezultat stranake istine. Svoje zakljuke sud moe u pravilu donositi samo na temelju procesne grae koju su mu predoile stranke.

Pravila koja idu u prilog naela traenja istine: 1. pravila o sasluanju stranaka, o dunosti stranaka u postupku da govore istinu, o dunosti graana da svjedoe i vjetae pred sudom 2. o naelu neposrednosti, javnosti, usmenosti i pismenosti 3. o izuzeu sudaca u iju se objektivnost sumnja 4. o slobodnoj ocjeni dokaza, o obrazloenju sudske odluke, o naelu otvorenog pravosuenja Pravila koja ne idu u prilog naela traenja istine: 1. zakon doputa samo odreeno dokazno sredstvo radi dokazivanja ugovora o prorogaciji, o punomoi o izbranom sudu 2. sud ne smije ispitivati svjedoke i vjetake o onome to predstavlja slubenu ili vojnu tajnu 3. sud mora uzeti da postoje injenice na koje ukazuju zakonske presumpcije (napr. dokazna snaga javnih isprava) 4. pravilo o zabrani pobijanja presude zbog nepravilno utvrenog injeninog stanja u sporovima male vrijednosti 5. zabrana reformatio in peius 6. raspravno naelo
29

Koje e injenice uzeti kao dokazane odluuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i briljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (8).

22

Raspravno i istrano naelo Ova naela daju nam odgovor na pitanje na kome je incijativa za prikupljanje procesnog materijala na temelju kojega sud donosi odluku o tubenom zahtjevu. Procesni materijal sainjavaju: 1) injenice, 2) dokazi, 3) pravila iskustva, 4) pravna pravila. Procesni sistemi zasnovani na dosljednoj primjeni raspravnog naela, inicijativu za prikupljanje procesnog materijala priznaju samo strankama (da mihi factum, dabo tibi ius). Sud je ovdje pasivni promatra. Procesni sistemi zasnovani na dosljednoj primjeni istranog naela, inicijativu za prikupljanje procesnog materijala priznaju naprotiv sudu. Stranke nisu ovlatene da svojim dispozcijama utjeu na prikupljanje procesnog materijala. Kod nas je, prije novele ZPP-a iz 2003., u odnosu na utvrivanje injenica prevladavalo kao dominanatno raspravno naelo, uz samo ua istrana ovlatenja. S druge strane, u odnosu na dokaze sudu su bila dana znaajna istrana ovlatenja tako da je u tom dijelu kao dominantno bilo prihvaeno istrano naelo. Meutim, novelirani ZPP prihvaa raspravno naelo kao dominantno i u odnosu na dokaze (na isti nain kako je to ve u ranijoj odredbi bilo predvieno u odnosu na injenice), pa slijedom toga on vie ne sadri odredbu o ovlatenju suda izvesti dokaze koje stranke nisu predloile. Sada je izjednaeno inkvizitorno ovlatenje suda u donosu na injenice i dokaze, i to na nain da je sud je ovlaten utvrditi injenice koje stranke nisu iznijele i izvesti dokaze koje stranke nisu predloile samo ako posumnja da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima koji su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala (7/2). No ni u takvim sluajevima sud ne moe svoju odluku utemeljiti na injenicama i dokazima o kojima strankama nije dana mogunost da se izjasne (7/3). Istrano naelo u pogledu prikupljanja dokaza iznimno vrijedi u parnicama iz radnih odnosa, jer je u tim parnicama sud ovlaten izvesti i dokaze koje stranke nisu predloile, ako su ti dokazi znaajni za odluivanje (435/2). Dakle, prednost je dana izriito raspravnom naelu, jer su stranke dune iznijeti injenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predloiti dokaze kojima se utvruju te injenice (7/1).30 Stranke su ovlatene i dune iznijeti sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predloiti dokaze kojima se te injenice utvruju. U pogledu injenica i dokaza ovo ovlatenje stranaka iskazuje se u dvojakom smislu; 1. u pozitivnom smislu sud mora voditi rauna o injeninim tvrdnjama i dokaznim prijedlozima stranaka koji su pravno relevantni
30

S obzirom na prihvaeno raspravno naelo u l. 7. ZPP-a, bilo je potrebno s tim uskladiti i ostale odredbe toga zakona. To je i uinjeno izmjenom lanaka 220/2, 225, 286, 289 i 290. Svim ovim izmjenama te su odredbe usklaene s prihvaenim naelom da sud pribavlja i izvodi samo one dokaze koje su stranke predloile.

23

2. u negativnom smislu - sud ne smije voditi rauna o injenicama i dokazima na koje se niti jedna od stranaka nije pozvala ma koliko bi nae oni mogli biti relevantni u sporu injenice su sve ono konkretno iz prolosti ili sadanjosti (zbivanja, aktivnosti, stanja, izjave volje) to ulazi u sastav praemisse minor logikog silogizma iz kojeg nastaje sudska odluka.31 Prilikom utvrivanja injeninog stanja sud se;
1. u ime raspravnog naela ovlaten i duan koristiti navodima stranaka u parnici o

injenicama bez obzira na to koja ih je stranka iznijela, ali samo o relevantnim injenicama na koje su ukazale stranke a ne i onima o kojima je na drugaiji nain saznao. Sud moe uzeti u razmatranje samo one injenice o kojima su stranke imale mogunost raspravljati tijekom parnice 2. u ime naela inkvizitornosti ovlaten je ispitivati i injenice koje stranke nisu iznijele ali samo ako iz rezultata raspravljanja proizlazi da stranke preuivanjem tih injenica idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati Stranke su ovlatene svojim dispozicijama vezati sud samo s obzirom na injenice na koje treba primjeniti pravne propise, ne i za svoje pravne sudove o tim injenicama. Treba uzeti da je sud ovlaten uzeti u obzir i injenice koje su opepoznate, notorne i kad se niti jedna stranka nije na njih pozvala. Sud ne moe uzimati u obzir svoje privatno znanje o relevantnim injenicama jer bi u tom sluaju bio svjedok u stvari u kojoj sam sudi. Posredno pravno relevantne injenice indicije u biti su funkcionalno dokazno sredstvo pa za njih vae pravila o ovlatenjima suda o izboru dokaza a ne o izboru injenica. Pravila o procesnim pretpostavkama u pravilu su prisilne naravi. Zbog toga je sud ovlaten da ne vodei rauna o navodima stranaka utvruje sve injenice od kojih zavisi postojanje procersnih pretpostavka utvrenih takvim pravilima. Dokazi su sve ono temeljem ega se moe zakljuivati o postojanju pravnorelvantnih injenica. I dokazi su injenice, ali ne takve injenice na kojim se gradi sueva odluka, ve takve da se pomou njih izvodi zakljuak o postojanju onoga to treba biti podloga sueve odluke. Sud je u pravilu ovlaten izvesti samo dokaze koje su stranke predloile. Samo ako posumnja da stranek idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati sud je ovlaten po slubenoj dunosti izvoditi dokaze koje stranke nisu predloile. Sud je ovlaten slobodno odluivati o tome koje e od predloenih dokaza izvesti radi utvrivanja vanih injenica. Predloene dokaze koje ne smtra vanim sud e odbiti. Indicije su specifino dokazno sredstvo pa o za njih vae pravila o dokazima. U obiteljskopravnim sporovima u kojima se sudu daju proirena inkvizitornaa ovlatenja i Centar za socijalnu skrb je duan na zahtjev suda pribaviti podatke o osobnim i obiteljskim prilikama djece i stranaka u postupku kad sud smatra da je potrebno. On se ppojavljuje kao pomoni istrano organ. Pravila iskustva su apstraktni sudovi injnine (ne pravne) naravi, zasnovani na dugotrajnom promatranju pojava ili eksperimentu, za koje se osnovano moe pretpostaviti da vae i za budue sluajeve.32 Ona se u pravilu ne dokazuju (ona su za su praemisse maior kao i pravna pravila), ali ako neko pravilo iskustva nije poznato sudu, on ga moe dokazivati
31 32

Dakle, injenice su praemissa minor, pravne norme - praemissa maior, a sudska odluka - conclusio. Npr. pravilo da odreen postotak alkohola u krvi smanjuje sposobnost vonje.

24

koritenjem vjetaka. Sud je ovlaten da o njima stjee znanja izvan postupka, privatno, za razliku od injenica kod kojih to nipoto nije dozvoljeno. Pravna pravila sud mora poznavati (iura novit curia), pa ih zato ne treba dokazivati. Tuitelj nije duan u tubi navesti pravnu normu koju bi sud trebao primijeniti. No stranke su ovlatene da u parnici iznose svoja pravna shvaanja o predmetu spora. Meutim sud nije takvim shvaanjima vezan ni u kom pogledu (186/3).33 Sadraj apstraktnih pravnih pravila ne moe biti predmet dokazivanja u parnici. Sud bi mogao i od stranka zatraiti da mu podnesu javne isprave, izdane od nadlenog inozemnog tijela, kojima se potvruje koje pravo vai u stranoj dravi. U svom standardnom obliku ta isprava tzv. certificat de coutume sadri objektivnu informaciju o vaeem pravnom izvoru. Na strankama ne lei teret dokazivanja sadraja stranog prava. Neuspjeh stranaka da pomognu sudu u utvrivanju sadraja stranog rava ne moe dovesti do zakljuka da odreena strana pravna norma ne postoji. U pravnim lijekovima u kojima nije doputeno pobijanje odluke zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja moe se napadana odluka kritizirati zbog pogrene primjene stranog materijalnog prava.

Naelo neposrednosti Ovo naelo je radni princip parninog postupka, direktiva o metodi ispitivanja procesnog materijala radi utvrivanja relevantnih injenica, posebno pravilo o nainu izvoenja dokaza. Ovo naelo se odnosi na metodu sueva rada pri ispitivanju dokaznih sredstava. Ovo naelo zahtjeva: 1. da sud svojim ulima zapaa sadraj dokaznih sredstava, izmeu suda i izvora informacija ne smije biti posrednika 2. da sud koji tako neposredno zapaa procesni materijal bude onaj isti koji odluuje o dokaznoj vrijednosti dokaznih sredstava 3. da taj sud donese odluku odmah nakon zakljuivanja raspravnog roita. Posredno izvoenje dokaza je radna metoda prilikom koje se funkcija ispitivanja dokaznih sredstava i funkcija ocjene dokazne vrijednosti ispianih sredstava povjerava drugaijim subjektima. Naelo neposrednosti odnosi se na metodu sudeva rada pri ispitivanju dokaznih sredstava, ne i na kvalitetu ispitivanja dokaznog sredstva. Pravila izvedena iz ovog naela rjeavaju problem odnosa izmeu suca koji sudi i sredstava informiranja, ne rjeavaju
33

Sud bi morao poznavati strano pravo jednako kao i domae (13/1 ZRSZ). Da bi se upoznao sa stranim pravom sudac moe: zatraiti od stranaka da mu podnesu javne isprave izdane od nadlenog inozemnog organa kojima se potvruje koje pravo vai u stranoj dravi (13/3 ZRSZ) ako ne uspije sa prethodnim, moe se obratiti posebnoj slubi pri ministarstvu pravosua (13/2 ZRSZ) moe se obratiti institutu za meunarodno pravo ili institutu Max Planck u Hamburgu koji da je informacije o stranom pravu

25

problem odnosa izmeu sredstava informacija i injenica o kojoj odreeno dokazno sredstvo prua informaciju. Mogue je; 1. da neposredno dokazno sredstvo bude neposredno i posredno izvedeno 2. da posredno dokazno sredstvo bude bude neposredno i posredno izvedeno Ako je svjedok posredno dokazno sredstvo njega moe ispitivati ili; 1. sudac koji sudi neposredno izvoenje dokaza 2. zamoljeni sudac posredno izvoenje dokaza Prednost je ovog naela u tome to sudac, prilikom ocjenjivanja dokazne vrijednosti tih informacija, pored logikih kriterija primjenjuje i psiholoke geste svjedoka, (ne)odlunost, (ne)sigurnost, itd. Ovime se omoguuje da se ostvare prednosti naela slobodne ocjene dokaza, te se takoer omoguuje ostvarivanje naela ekonominosti i usmenosti i sasluanja stranaka. Dakle, spoznaje postaju intentzivnije i tonije. Hrvatski procesni sistem proglaava naelo neposrednosti rukovodnim pravilom i doputa odstupanja koja je mogu manifestirati;
1. dokaz ne izvodi raspravni sud nego samo predsjednik vijea ili zamoljeni sudac ili

sudski savjetnik 2. da sud ne obnavlja neposredno izvoenje dokaza na novom roitu za glavnu raspravu, ve se ograniava na itanje zapisnika s ranijeg roita o rezultatima neposrednog ispitivanja tih dokaznih sredstava 3. da drugostupanjski sud ocjenjuje injenine tvrdnje oslanjanjui se na zapisnike o neposrednom izvoenju dokaza pred prvostupanjskim sudom 4. da se sud zadovoljava posrednim dokaznim sredstvima, informacijama o posredno relevantnim injenicama Propisi kojima se osigurava ovo naelo - sud odluuje u pravilu na temelju neposrednog raspravljanja (4) - u sporovima koje sudi vijee, dokazi se prvenstveno izvode na glavnoj raspravi pred nadlenim vijeem (224/1) - sud moe traiti da se vane isprave podnesu i u izvorniku (108/1) - presudu mogu donijeti samo suci koji su sudjelovali na roitu na kojem je glavna rasprava zakljuena (335/2) - ako se roite dri pred sudom u izmijenjenom sastavu, glavna rasprava mora poeti iznova (315/3) - presuda se objavljuje odmah nakon zakljuenja gl. rasprave (335/3) Propisi kojima se zaobilazi ovo naelo 1. u sporovima koje sudi vijee vijee moe iz vanih razloga odluiti da se odreeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijea ili sucem zamoljenog suda (224/1) 2. kad postoji opasnost od odgode dokaze izvodi sud na ijme se podruju dokaz nalazi, a to ne mora biti parnini sud (273/2) 3. sud se zadovoljava i prijepisima isprava (108/1) 4. ako se roite dri pred sudom u izmijenjenom sastavu, sudac pojedinac, odnosno vijee moe, nakon to se strankama omogui da se o tome izjasne, odluiti da se

26

ponovno ne sasluavaju svjedoci i vjetaci i da se ne obavlja novi uviaj, ve da se proitaju zapisnici o izvoenju tih dokaza (315/3) 5. u sloenijim predmetima sud moe odgoditi donoenje presude za petnaest dana od dana zakljuenja glavne rasprave (335/4) 6. u odsutnosti stranke sud e raspravljati oslanjajui se na njezine pismeno poduzete radnje 7. u stadiju pripremnog roita predsjednik vijea ovlaten je da izvri uviaj izvan suda (290/3). Ako je odrano pripremno roite, na prvom roitu za glavnu raspravu predsjednik vijea samo upoznaje lanove vijea s rezultatima pripremnog roita (297/2) Ako su dokazi izvedeni pred prvostupanjskim sudom na neposredan nain, albeni sud moe ne moe preinaiti utvreno injenino stanje, budui da je institut rasprave pred drugostupanjskim sudom ukinut. Ali ako je prvostupanjski sud zasnovao svoju odluku iskljuivo na posredno izvedenim dokazima ili na ispravama, albeni sud moe preinaiti utvreno injenino stanje.Povreda ovih pravila naelno moe biti samo uzrok relativne nitavosti.

Naelo usmenosti i pismenosti U svome ekstrenmom obliku naelo usmenosti trai da se sve parnine radnje poduzimaju govorom. Pismena stranaka imaju samo znaaj prethodnog obavijetavanja o radnjama koje se namjeravaju usmeno poduzeti: quod est in actis non est in mundo.34 Ekstremno ostvareno naelo pismenosti trai da se sve parnine radnje poduzimaju u pismenom obliku, inae nemaju znaaja: quod non est in actis non est in mundo.35 ZPP naelno odreuje: ako za pojedine radnje nije predvieno u kojem se obliku poduzimaju, izvan roita parnine radnje se poduzimaju pismeno, a na roitu usmeno (14). Propisi koji odreuju usmenu formu: 1. sud donosi odluku u pravilu na temelju usmenog raspravljanja (4). Usmeno izlau: svjedok, vjetak, stranke, one jo usmeno izlau tubu i odgovor na tubu (287/1) 2. isprave i rezultati posredno izvedenih dokaza itaju se na raspravi 3. punomo se moe izdati i u usmeno (97/1) 4. sve izjave koje se daju podneskom mogu se dati i usmeno na zapisnik kod suda (106/5) 5. sud usmeno proglaava presudu i njene razloge Propisi koji odreuju pismenu formu: 1. svjedok: ako je gluh postavljaju mu se pitanja pismeno, ako je nijem pozvat e se da pismeno odogovara (245/2);
34

Prednosti naela usmenosti su demokratinost (jer je pristupana nepismenima), ekonominost (brza i jeftina), spontanost, omoguuje ostvarenje naela: javnosti, neposrednosti, kondradiktornosti. Sve ove kvalitete ne mogu se ostvariti kod naela pismenosti.
35

Prednosti naela pismenosti su sreenost, preciznost, iscrpnost, te nema optereenja teretom pamenja, dok kod usmenosti imamo kao nedostatke improvizaciju, nepreciznost, proputanje bitnog, mogunost, zaboravljanja, sugestivnost.

27

2. vjetaka sud moe pozvati da prije roita podnese svoj pismeni nalaz i miljenje

3. 4. 5. 6.

(260/1) punomo se u pravilu izdaje pismeno (97/1) presuda i rjeenje moraju se pismeno izraditi (337/1) sud moe donijeti presudu na osnovi pismenih podnesaka bez odravanja rasprave (332a) platni nalozi izdaju se na temelju pismenih podnesaka tuitelja (446/1)

Povreda pravila o formi postupanja je razlog relativne nitavosti. Ako je u sluajevima kada je duan odrati glavnu raspravu sud donio presudu bez glavne rasprave, ta procesna povreda je razlog apsolutne nitavosti. Naelo koncentracije postupka Prema ZPP-u (311/2) dunost je suca brinuti se da se o predmetu spora svestrano raspravi, ali da se zbog toga postupak ipak ne odugovlai, te da se rasprava po mogunosti dovri na jednom roitu. Ovo je u praksi neostvarivo, i vie slui kao jedna smjernica, cilj kojemu sudac treba stremiti. Da bi se ostvarila maksimalna koncentracija postoje dva naina. Metoda strogog zakonskog reda. Postupak je bio podijeljen u niz meusobno strogo odijeljenih stadija a zakon propisuje koje se procesne radnje u odreenom stadiju mogu obavljati i kojim redom. Ni sud ni stranke nemaju mogunost utjecati na promjenu ovog rasporeda. Proputanje poduzimanja tih radnji dovodilo je do prekluzije ovlatenja. Metoda arbitrarnog, diskrecijskog ili svrsisihodnog reda. Takoer je postupak podijeljen na stadije, ali granice meu njima nisu vie tako otre. Zakonom je redosljed raspravaljanja odreen samo okvirno. Sudu se preputa da po svome nahoenju odredi onaj procesni red za koji smatra da je najprikladniji. Samo u nekim sluajevima proputanje nekih djelatnosti stranaka u odreenom roku ili stadiju dovodi do prekluzije ovlatenja. Kod nas zakon prihvaa svrsishodni zakonski red, ali ga korigira pravilima o stroem reimu dopustivosti i redosljeda odreenih radnji, to je sada nakon stupanja na snagu ZIDZPP/03 jo izraenije. Primjeri za prekluziju procesnih ovlatenja: 1. sud se moe, u povodu prigovora tuenika, proglasiti stvarno ili mjesno nenadlenim, ako je taj prigovor podnesen najkasnije na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za glavnu raspravu (17/2, 20/1) 2. stranke su dune ve u tubi i odgovoru na tubu, na pripremnom roitu ili najkasnije na prvom roitu za glavnu raspravu (ako pripremno roite nije odrano) iznijeti sve injenice na kojima temelje svoje zahtjeve, i predloiti dokaze (299/1).36 3. tuitelj je ogranien u svom pravu na jednostrano preinaenje tube (190/1) 4. stranke su ograniene u pravu na traenje izuzea suca (73/2)

36

Postupanje stranaka sukladno ovako naloenoj obvezi omoguilo bi sudu maksimalnu koncentraciju raspravljanja. Meutim, stranke mogu i kasnije tijekom glavne rasprave iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze, uz samo blagu sankciju - dunost naknaditi trokove koji time budu izazvani protivnoj stranci (299/2).

28

Naelo javnosti Ovo naelo trai da se svakome (neogranienom broju osoba koje nisu unaprijed individualno odreene) osigura nesmetana mogunost prisustvovanja sudskoj raspravi. Ovo naelo se, osim u pravu graana da prisustvuju sudskoj raspravi, manifestira jo i u pravu graana da objavljuju svoja zapaanja s rasprave, te da razmatraju i prepisuju sudske spise (150/1). Zakonodavac je ovime htio postii dva cilja: (a) kontrola graana oni svojom prisutnou trebaju sprijeiti arbitrarnost suda, te utjecati na sud kako bi se ostvarila kontradiktornost i temeljito raspravilo o sporu; (b) generalna i specijalna prevencija. Naelo javnosti se odnosi samo na one procesne radnje koje sud poduzima uz sudjelovanje stranaka na slijedeim roitima: 1. glavna rasprava pred prvostupanjskim sudom (306/1) 2. pripremno roite (310) 3. roite koje se odrava pred predsjednikom vijea ili zamoljenim sucem (310) 4. kad se presuda objavljuje sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea javno e proitati izreku i saopiti ukratko razloge presude (336/1). Ako je javnost na glavnoj raspravi bila iskljuena izreka presude uvijek e se javno proitati, a sud e odluiti hoe li se i koliko iskljuiti javnost pri objavi razloga presude (336/3). Raspravljanju mogu prisustvovati samo punoljetne osobe (306/2).37 One ne smiju nositi ni oruje ni opasno orue, osim uvara sudionika u postupku. (306/3,4) Prisutnost e biti dozvoljena samo onolikom broju osoba koliko to dozvoljavaju prostorne mogunosti sudnice, osiguravajui prednost onome tko prvi doe. Po zakonu je javnost iskljuena u statusnim stvarima fizikih osoba (271 ObZ). Sud moe iskljuiti javnost za cijelu glavnu raspravu ili jedan njezin dio ako to zahtijevaju interesi morala, javnog reda ili dravne sigurnosti, ili radi uvanja vojne, slubene ili poslovne tajne, odnosno radi zatite privatnog ivota stranaka, ali samo u opsegu koji je po miljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti tetna za interese pravde (307/1). Sud moe iskljuiti javnost i kada se mjerama za odravanje reda predvienim u ZPP-u ne bi moglo osigurati nesmetano odravanje rasprave (307/2). Iskljuenje se ne odnosi na na stranke, njihove zakonske zastupnike, punomonike i umjeae (308/1). Na zahtjev stranke sud moe dopustiti da raspravi prisustvuju do dvije osobe koje ona odredi (308/3). Sud moe dopustiti da na raspravi s iskljuenom javnou prisustvuju slubene osobe, te znanstveni i javni radnici ako je to od interesa za njihovu slubu tj. djelatnost (308/2). Sve takve osobe upozorit e se da kao tajnu moraju sauvati sve to su na raspravi saznale (308/4). Povreda ovih pravila u naelu je razlog relativne nitavosti.38 No ako je javnost protivno zakonu bila iskljuena s glavne rasprave, to je razlog apsolutne nitavosti (354/2/10). Naelo pruanja pomoi neukim strankama

37 38

To se ne odnosi na stranke.

Primjer za relativnu nitavost: stranka nije htjela zbog nazonosti javnosti iznijeti neku bitnu injenicu koja bi za nju dovela do povoljnije presude.

29

Prema ZPP-u stranku koja se iz neznanja ne koristi pravima to joj pripadaju prema ovom zakonu sud e upozoriti koje parnine radnje moe poduzeti (11). Ostvarenje ovog zadatka moglo bi ugroziti objektivnost suda, pa se problem svodi na pronalaenje prave mjere u pruanju pomoi neukima. Iz zakonskog teksta zakljuuje se da dunost pouavanja postoji samo u pogledu procesnih, a ne u pogledu materijalnih prava stranke.39 Meutim, vrlo je teko obavijestiti stranku o njezinim procesnim pravima i pritom izbjei davanje informacija o materijalnopravnim ovlatenjima. Moe se rei da je u ovakvim situacijama sud duan stranci dati obavjetenja o materijalnopravnim posljedicama procesnih prava. Ta obavjetenja moraju biti ope prirode bez ulaenja u detalje. Propisi kojima se osigurava ostvarenje ovog naela: 1. umjesto podneskom, stranke mogu davati izjave usmeno na zapisnik kod suda (106/4) 2. falsa nominatio non nocet: pogreno nazivanje procesnih radnji ne moe tetiti stranci 3. ako je podnesak nerazumljiv ili nepotpun, sud e podnositelja pouiti i pomoi mu da podnesak ispravi ilii dopuni (109/1) 4. ako je podnesak pravodobno predan nenadlenom sudu, a stigne nadelenom nakon proteka roka,40 uzima se da je na vrijeme podnesen ako se pogreka moe pripisati neznanju ili oitoj pogreci podnositelja (113/7). 5. pravila o minimalnim rekvizitima albe omoguuju da je koristi i nestrunjak 6. u prijepisu odluke kojeg dobiva stranka mora biti i pouka o pravnom lijeku (337/3) 7. kad zakonski zastupnik stranke ne pokazuje potrebnu panju u zastupanju stranke, sud je duan o tome obavijestiti organ starteljstva (81/3) Povreda ovih pravila povlai relativnu nitavost.

Naelo savjesnog koritenja procesnih ovlatenja Ciljevi parninih stranaka su opreni. Sud ima zadatak da ostvari uvjete za donoenje pravilne i zakonite presude da da pruanjem zatite onome kojemu po zakonu pripada ostvari i objektivne neterse pravnog poretka. Postavlja se pitanje mogu li stranke poduzimati takve procesne radnje koje su dodue u formalnom skladu sa zakonom, ali su usmjerene ka postuzanju ciljeva koji nisu u skladu s duhom procesnih institucija? Odgovor je negativan, jer bi se time vrila zloupotreba prava. Zloupotreba prava je koritenje ovlatenja s ciljem da se drugome nanese teta ili s ciljem koji je protivan savjesnosti i potenju. Ova zabrana je zasnovana na tezi: non omne quod licet honestum est. Primjeri ovakvih postupaka brojni su u praksi.41
39 40 41

Procesno pravo je npr. pravni lijek, potreba promjene odvjetnika, a materijalno npr. prigovor zastare. Budui da se tuba upuena nenadlenom ne odbacuje nego prosljeuje nadlenom. Primjeri zloupotrebe prava:

30

Prema l. 10. st. 1. ZPP-a sud je duan onemouiti svaku zloupotrebu prava koja stranke imaju u parnici. Obvezu savjesnog koritenja procesnih ovlatenja sadri i odredba l. 9. ZPP-a prema kojoj su stranke i umjeai duni pred sudom govoriti istinu i savjesno se koristiti pravima koja su im priznata ovim zakonom. Do novele iz 2003. spomenuta odredba l. 10. st. 1. ZPP-a bila je uglavnom dekleratorne prirode. No sada sud ima mogunost kazniti novanom kaznom od 500,00 do 10.000,00 kuna fiziku osobu, odnosno od 2.500,00 do 50.000,00 kuna pravnu osobu koja tee zlouporabi prava koja joj pripadaju u postupku (10/2). Ta novana kazna moe se izrei stranci i umjeau, a njihovom zastupniku ako je on odgovoran za zlouporabu prava (10/3).42 Novanu kaznu izrie prvostupanjski sud. Izvan roita za glavnu raspravu kaznu izrie sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea (10/4).43 Izreena novana kazna prisilno se naplauje po slubenoj dunosti kao novana trabina prema pravilima ovrnoga postupka (10/7). Sudu stoje na raspolaganju i drugi instituti za suzbijanje zloupotrebe prava: 1. sud nije duan uvaiti raspolaganja stranaka suprotna moralu ili prislinim propisima (3/3); 2. ovlaten je odbaciti tubu kad stranka nema pravnog interesa (288/2); 3. sud raspolae efikasnim mjerama protiv stranke koja sprjeava da joj se obavi dostava (133-150). 4. odredbe o naknadi parninih tokova po naelu culpae (156/3) 5. odredbe o postupku izuzea (73, 75/2 i 5) Utjecaj zloupotrebe na pravomonu odluku. Postavlja se pitanje da li se sudska odluka koja je postala pravomona moe osporavati u redovnoj graanskoj parnici (actio doli), zbog toga to je nastala kao posljedica zloupotrebe prava? Odgovor je negativan, jer bi tada dolo do velike pravne nesigurnosti, budui da bi se pravomone odluke mogle ruiti. Zakonodavac rae trpi da presuda zasnovana na zloupotrebi prava postane pravomona, nego da rtvuje pravnu sigurnost pa da se presude donesene prije mnogo godina ponu obarati. S obzirom da je zloupotreba prava protupravna, stranci koja je time pretprjela tetu treba priznati ovlatenje da u posebnoj parnici ostvaruje zahtjev za naknadu tete.

Pravo na suenje u razumnom roku

kako je tuitelj ovlaten kod podizanja tube protiv dvojice iz razliitih mjesta odabrati mjesno nadlean sud, neki tuitelji izmiljaju tuenike (u dogovoru) kako bi im mjesto suenja bilo blie stranka je ovlatena da u albi iznosi novote, pa to radi i s onim injenicama i dokazima koji su joj bili poznati u poetku raspravljanja tuitelj iznevjerava izvanprocesni dogovor s tuenikom da e obostranim izostankom provocirati mirovanje postupka, te dolazi na roite i predlae donoenje presude zbog izostanka
42

Kad je rije o izricanju ovakve kazne zastupniku stranke koji je odvjetnik, onda valja imati na umu i odredbe Statuta Htvarske odvjetnike komore i Kodeksa odvjetnike etike.
43

Sud koji odluuje o pravnom lijeku nije ovlaten izrei novanu kaznu, ali ako taj sud posumnja da je koja od osoba koje sudjeluju u postupku tee zlouporabila prava koja joj pripadaju u postupku, naloit e prvostupanjskom sudu da provjeri je li takva zlouporaba poinjena (10/5). U tom sluaju sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea prvostupanjskoga suda izrei e novanu kaznu ili e rjeenjem utvrditi da nije poinjena tea zlouporaba prava. Prijepis svoje odluke prvostupanjski e sud uvijek dostaviti sudu koji odluuje o pravnom lijeku (10/6).

31

Pravo na suenje u razumnom roku je temeljno procesno ljudsko pravo zajameno Ustavom i Europskom konvencijom jer svatko ima pravo da radi utvrivanja svojih prava i obveza graanskopravne naravi zakonom ustanovljeni i neovisno sud pravino, javno i u razumnom roku ispita njegov sluaj. Pravo na pravino suenje nije zakonski definirano. Ustavni sud pri ocjeni je li u odreenom sluaju povrijeeno pravo na suenje u razumnom roku slijedi standarde afirmirane u praksi Europskog suda.

Subjekti U RH sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudovi uz odreene pretpostavke mogu preispitivati odluke arbitranih sudova, a u nekim situacijama mogu intervenirati u povodu stanovitih incidentalnih pitanja tijekom postupka pred tim sudovima. Sudovi se dijele prema kriteriju vrste i ranga. Prema vrsti se dijele na (1) sudove ope nadlenosti (opinski sudovi, upanijski sudovi i Vrhovni sud), te (2) sudove specijalizirane nadlenosti (trgovaki sudovi, Visoki trgovaki sud, prekrajni sudovi, Visoki prekrajni sud i Upravni sud). Unutar ove podjele prema vrsti lako je uoiti i rang pojedinih sudova (13 ZS). U RH dravna vlast ustrojena je na naelu diobe vlasti na zakonodavnu izvrnu i sudsku. Sudovi obavljaju sudbenu vlast koja je samostalna i neovisna. Sudovi sude na temelju Ustava i zakona (117 URH44) i na temelju meunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka
44

Ustav Republike Hrvatske

32

Republike Hrvatske (5/2 ZS). Sudske su rasprave javne i presude se izriu javno u ime Republike Hrvatske (119 URH). Odluku suda smije mijenjati i ukidati samo sud u iju nadlenost spada predmet u postupku propisanom zakonom. Ustavni sud RH odluuje u povodu ustavnih tubi protiv odluka sudova kada su tim odlukama povrijeena ljudska prava i temeljne slobode. Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom. Ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraeno miljenje ili glasovanje pri donoenju sudbene odluke, osim ako se ne radi o krenju zakona. Svi su pred zakonom jednaki. Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravino i u razumnom roku odlui o njegovim pravima i obvezama. Zajameno je pravo na albu protiv pojedinanih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom. To pravo moe biti iznimno iskljueno ako je osigurana druga pravna zatiTA Suce imenuje i razrjeuje te o njihovoj stegovnoj odgovornosti odluuje Dravno sudbeno vijee (123 URH). Sudaka dunost je stalna. Iznimno, prigodom prvog stupanja na sudaku dunost suci e se imenovati na vrijeme od pet godina. Nakon ponovnog imenovanja sudac obavlja svoju dunost stalno (122 URH). Stalni suci su profesionalci kojima je obavljanje sudake dunosti glavno i jedino zanimanje koje ostvaruju u radnom odnosu. Oni moraju imati posebne strune pravnike kvalifikacije. Stupanjem na znagu ZIDZPP/03-a, ukinut je institut sudaca porotnika, to znai da je uvedeno naelo profesionalnosti. Sudbena vlast mora biti samostalna i neovisna. Ustavno naelo neovisnosti sudbene vlasti znai nezavisnost sudaca u suenju. Ta nezavisnost nije apsolutna. Oni su vezani Ustavom i zakonima, ali nisu vezani instrukcijama ili uputama o tome kako trebaju odluiti u konkretnoj pravnoj stvari. U suenju suci su jedini mjerodavni tumai zakona. Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom i ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraeno miljenje ili glasovanje pri donoenju sudbene odluke osim ako se ne radi o krenju zakona sudaki indemnitet. Sudac ne moe u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela u obavljanju slubene dunosti biti pritvoren bez odobrenja Dravnog sudbenog vijea sudaki imunitet. Pravni poloaj sudaca Za suca moe biti imenovan dravljanin Republike Hrvatske koji ima zavren pravni fakultet i poloen pravosudni ispit, radno iskustvo na odreenim pravnim poslovima, strunu sposobnost i iskazane radne sposobnosti (49 ZS). Za suca opinskog suda; osoba radila kao savjetnik ili tajnik u sudu ili drugim pravosudnim tijelima najmanje 2 godine, odnosno koja je bila odvjetnik, javni biljenik ili nastavnik pravnih predmeta, odnosno osoba koja je 4 godine radila na drugim pravnim poslovima nakon poloenog pravosudnog.

33

Za suca trgovakog suda; osoba radila kao dunosnik u pravosudnim tijelima, tj. najmanje 4 godine bila savjetnik ili tajnik, odvjetnik, javni biljenik, odnosno osoba koja je najmanje 6 godina radila na drugim pravnim poslovima nakon zavrenog pravosudnog. Za suca upanijskog i Visokog trgovakog suda; osoba koja je najmanje 8 godina radila kao dunosnik suda ili drugog pravosudnog tijela, ili je najmanje 10 godina bila odvjetnik, javni biljenik ili javnobiljeniki prisjednik ili nastavnik pravnih predmeta, odnosno osoba koja je najmanje 12 godina radila na pravnim poslovima nakon poloenog pravosudnog. Za suca Vrhovnog suda RH moe se imenovati osoba koja je najmanje 15 godina radila kao dunosnik u sudu ili drugim pravosudnim tijelima ili je isto toliko vremena bila odvjetnik ili javni biljenik. Suci obnaaju sudaku dunost samostalno ili sudjelujui u radu sudskih vijea. Poslovi u sudu rasporeuju se na poetku svake kalendarske godine. Sudac se mora ponaati tako da ne umanji svoj ugled i ugled sudbene vlasti, te ne dovede u pitanje svoju nepristranost i neovisnost u suenju i samostalnost sudbene vlasti. On je duan zadrati za sebe sve to je doznao o strankama i njihovim pravima, obvezama i pravnim interesima, te uvati tajnost svih podataka koji tijekom suenja nisu bili predmet javne rasprave. Ne smije biti lan politike stranke niti se baviti politikom djelatnou. On se ne smije koristiti svojim radom u sudu i ugledom suda za ostvarenje svojih prava. Ne moe obavljati slubu ili posao za koje je zakon utvrdio da su nespojivi sa sudakom dunou. Duan se stalno struno usavravati. Ovlaten je pisati strune i znanstvene radove. Ima pravo na plau, na naknade vezane uz obavljanje dunosti, mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje, te na struno usavravanje i specijalizaciju. Ne moe biti premjeten protivno njegovoj volji osim u sluaju ukidanja suda ili preustroja suda u skladu sa zakonom. Sudac moe uz svoj pristanak biti privremeno upuen na rad u sud vieg stupnja. Predsjednik vieg suda povjerit ce mu poslove u izradi nacrta odluka iz nadlenosti tog suda ili druge odgovarajue poslove. Republika Hrvatska odgovara po principu kauzalne odgovornosti za tetu koju u obnaanju sudake dunosti nanese sudac graaninu ili pravnoj osobi, svojim nezakonitim ili nepravilnim radom. Republika Hrvatska moe od suca zatraiti naknadu isplaene svote samo kad je sudac tetu uinio namjerno ili iz krajnje nepanje. Takav zahtjev zastarijeva za est mjeseci od dana isplate naknade oteeniku.

Imenovanje, razrjeenje i stegovna odgovornost sudaca Suce imenuje i razrjeuje i o njihovoj stegovonoj odgovornosti odluuje Dravno sudbeno vijee. Dravno sudbeno vijee je posebno dravno tijelo iji se lanovi biraju na vrijeme od 4 godine, ali ne mogu biti birani dva puta uzastopce. Ima 11 lanova; sedam istaknutih sudaca, dva odvjetnika, dva sveuilina profesora. Bira ih Hrvatski sabor. Sudac e biti razrijeen sudake dunosti: (a) ako to sam zatrai, (b) ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dunost, (c) ako bude osuen za kazneno djelo koje ga ini 34

nedostojnim obavljanja sudake dunosti, (d) ako u skladu sa zakonom, zbog poinjenoga tekog stegovnog djela, tako odlui Dravno sudbeno vijee, (e) kad navri sedamdeset godina (122/3 URH). Postupak imenovanja Slobodno sudako mjesto objavljuje ministarstvo nadleno za poslove pravosua po slubenoj dunosti ili na prijedlog ovlatenih osoba. Oglas se objavljuje u NN i sadri poziv kandidatima koji ne moe biti krai od 15 ni dulji od 30 dana da podnesu prijavu. Ministar trai od nadlenog sudakog vijea miljenje o svim kandidatima. Miljenje se izdaje u pismenom obliku i sadri obrazloenje o ispunjavanju opih i posebnih uvjeta za imenovanje. Sudako vijee duno je svoje miljenje dostaviti najkasnije u roku od 60 dana odnosno u naknadnom roku od 8 dana nakon ponovljenog zahtjeva ministra odgovornog za poslove pravosua. U postupku imenovanja i razrjeenja Vijee je duno pribaviti miljenje od mjerodavnog odbora Sabora. Odluka o imenovanju objavljuje se u NN, a dostavlja se s pisanim obrazloenjem svim kandidatima u roku od 15 dana od objavljivanja imenovanja. Disciplinski postupak Sudac odgovara za poinjena stegovna djela; 1. zloupotrebe poloaja ili prekoraenja slubene ovlasti 2. neopravdanog neobnaanja ili neurednog obnaanja sudake dunosti 3. obnaanja slube, poslova ili djelatnosti nespojivih sa sudakom dunou 4. izazivanja poremeaja u radu suda koji znatno utjeu na djelovanje sudbene vlasti 5. povreda slubene tajne u vezi s obnaanjem sudbene dunosti 6. nanoenja tete ugledu suda ili sudake dunosti na drugi nain Stegovne kazne su ukor, novana kazna do 1/3 plae ostvarene u prethodnom mjesecu u razdoblju najduljem do 6 mjeseci, te razrjeenje od dunosti koje se moe izrei samo za stegovna djela poinjena pod naroito tekim okolnostima. Pri izricanju kazne uzima se u obzir teina povrede i nastale posljedice, stupanj odgovornosti. Stegovni postupak ne smije se pokrenuti nakon 6 mjeseci od saznanja za poinjeno stegovno djelo i poinitelja odnosno dvije godine od poinjenog djela. Ako stegovno djelo povlai kaznenu odgovornost stegovni postupak smije se pokrenuti u vremenu u kojem zastarjeva pokretanje kaznenog postupka pod uvjetom da je taj postupak pokrenut. Udaljenje od obavljanja dunosti

35

Sudac e biti udaljen od dunosti ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviena kazna zatvora preko 5 godina ili dok se nalazi u pritvoru. Odluku o udaljenju donosi predsjednik suda. Predsjednik suda ili sudac moe biti udaljen od dunosti; 1. ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviena kazna zatvora od 5 godina 2. ako obavlja slubu, posao ili aktivnost koje su nespojive s obnaanjem sudake dunosti bez prethodnog pisanog odobrenja predsjednika suda 3. ako je pokrenut postupak za razrjeenje zbog osude za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim za obavljanje sudake dunosti ili zbog poinjenog tekog disciplinskog djela Postupak za razrjeenje Ako sudac sam zatrai razrjeenje prijedlog za pokretanje postupka Vijeu podnosi predsjednik suda u kojem taj sudac obnaa dunost. Ako sudac trajno izgubi sposobnost obnaanja sudake dunosti ili je osuen za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim obavljanja sudake dunosti prijedlog Vijeu za pokretanje postupka za razrjeenje podnosi nadleno sudako vijee. Sastav suda Donoenjem ZIDZPP/03 radikalno su izmijenjene odredbe o sastavu suda. Izmjenom l. 41. st. 1. ZPP-a uvodi se naelo monokracije: u parninom postupku u prvom stupnju sporove sudi sudac pojedinac, ako posebnim zakonom nije odreeno da sudi vijee. Kolegijalnost u prvom stupnju mora biti izrijekom propisana zakonom. Monokratnost je prihvaena i u postupku u povodu devolutivnih pravnih lijekova. Kad u prvom stupnju sudi vijee, ono je sastavljeno od trojice sudaca, ako zakonom nije drugaije odreeno (42). Tom odredbom je uvedeno naelo profesionalnosti u kolegijalnom sastavu suda prvog stupnja, jer u suenju vie ne sudjeluju suci porotnici. U drugom stupnju sudovi sude u vijeu sastavljenom od trojice profesionalnih sudaca, ako zakonom nije drukije odreeno (41/2, 44/1). Dakle, u pravilu ovdje imamo naelo zbornosti i profesionalnosti. No i u drugostupanjskom postupku uvedeno je naelo monokracije, ali samo kao iznimka. Tako je propisano da o albi protiv rjeenja45 odluuje sudac pojedinac vieg suda, ako zakonom nije drugaije odreeno (44/2). Takoer, sukob nadlenosti iz l. 23. st. 1. i 2. ZPP-a rjeava sudac pojedinac nadlenog suda. Iznimno i o albi protiv presude odluuje sudac pojedinac drugostupanjskog suda, kad je rije o sporovima male vrijednosti (467/6). O svrsishodnoj delegaciji takoer odluuje sudac pojedinac najvieg suda odreene vrste. Kad odluuje o reviziji protiv drugostupanjskih odluka, Vrhovni sud RH sudi u vijeu sastavljenom od pet sudaca, ako ZPP nije drukije odredio (44/3).46
45

Dakle, protiv svih prvostupanjskih rjeenja, pa i onih kojima se odluuje o meritumu stvari (kao to je rjeenje o smetanju posjeda).

36

Kad odluuje o reviziji protiv drugostupanjskih rjeenja koje je donio sudac pojedinac suda nieg stupnja, Vrhovni sud Republike Hrvatske sudi u vijeu sastavljenom od trojice sudaca (44/4). Postupak za svrhovitu delegaciju. I u ovom sluaju uvedeno je naelo monokracije: o zahtjevu prvostupanjskog suda za svrhovitu delegaciju odluuje sudac pojedinac najvieg suda odreene vrste (68/3). Najvii sud odreene vrste je Vrhovni sud RH, a kad se radi o trgovakim sudovima - Visoki trgovaki sud RH. O zahtjevu stranaka za izuzee predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske odluuje vijee sastavljeno od pet sudaca toga suda (74/3). Kad vijee prvostupanjskog suda donese odluku o sporu koji je trebao suditi sudac pojedinac, to ne moe biti razlog za pobijanje (18/4). Predsjednik vijea Odredbe o predsjedniku vijea gube na znaaju nakon stupanja na snagu ZIDZPP/03a, budui da je tom novelom, kao pravilo, uvedeno naelo monokracije i profesionalnosti. Vijee e suditi samo kad je to posebnim zakonom propisano. U kolegijalnim sudovima radi rastereenja kolegija od odluivanja u pitanjima koja se ne odnose na meritum spora, odluivanje o gotovo svim pitanjima procesne naravi povjereno je predsjedniku vijea. Kad predsjednik vijea kao primus inter pares rukovodi tijekom postupka, njegove odluke nisu definitivne, a kad bilo koji od sudionika u postupku izrazi protivljenje postupku predsjednika vijea, konanu odluku donjet e vijee (311/3). Tako predsjednik vijea: rukovodi glavnom raspravom, ispituje stranke i izvodi dokaze, daje rije lanovima vijea te objavljuje odluke vijea (311/1). Predsjednik vijea izdaje platni nalog, izvan roita za glavnu raspravu on moe primiti na zapisnik nagodbu stranaka, moe izrei presudu na temelju priznanja, presudu na temelju odricanja, presudu zbog ogluhe, presudu zbog izostanka te presudu bez odravanja rasprave. Nekad predsjednik vijea poduzima radnje kao odreeni sudac: - vijee moe ovlastiti predsjednika vijea da obavi uviaj (228/1) - vijee moe iz vanih razloga odluiti da se odreeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijea (224/1) Presjednik vijea objavljuje i izrauje presudu. U albenom i revizijskom postupku pred prvostupanjskim sudom nastupa predsjednik vijea. On provodi prvi stadij postupka u povodu prijedloga za ponavljanje postupka, u pravilu donosi judicium rescindens. Rukovodi vijeanjem i glasovanjem u zbornim sudovima. Predsjednik suda
46

Takvu drukiju odredbu nalazimo u l. 392. st. 1. i 2. ZPP-a: nepravodobnu, nepotpunu, nedoputenu ili neobrazloenu reviziju odbacit e rjeenjem sudac izvjestitelj revizijskog suda, ako to u granicama svojih ovlatenja nije uinio prvostupanjski sud. Reviziju podnesenu protiv drugostupanjske presude iz lanka 382. stavka 2. ZPP-a odbacit e rjeenjem sudac izvjestitelj ako utvrdi da ona nije izjavljena zbog pravnog pitanja zbog kojega je doputena.

37

Predsjednik suda je sudac koji, uz tu dunost, obavlja jo i poslove sudske uprave. Imenuje se na vrijeme od 4 godine (73a ZS). U parninom postupku on; odluuje o izuzeu, a ako se trai izuzee predsjednika suda, odluku donosi predsjednik neposredno vieg suda,postavlja stranci, koja je osloboena od prethodnog plaanja parninih trokova, besplatnog punomonika iz reda odvjetnika (174/4) ,daje dozvolu treima za razmatranje i prepisivanje spisa kad je postupak zavren.

Sudsko vijee sudac pojedinac Kad vijee u tijeku postupka utvrdi da se radi o sporu kojeg treba suditi sudac pojedinac, postupak e se, po pravomonosti rjeenja kojim se to utvruje, nastaviti pred sucem pojedincem (18/1). Sudac pojedinac vezan je za ovo rjeenje, protiv kojega nije doputena alba (18/2). U obrnutom sluaju, kada sudac pojedinac utvrdi da je za suenje nadleno vijee, postupak e se nastaviti pred vijeem. Vijee nije vezano za ovo rjeenje suca pojedinca, protiv kojega je nije doputena alba (18/5). Ako treba suditi o nekim od kumuliranih zahtjeva vijee, a o drugima pojedinac, sudit e vijee (188/4). Protutuba se moe podnijeti i kad o zahtjevu protutube treba suditi isti sud ali u drugaijem sastavu. Sudski savjetnici kao pomonici sudaca Sudski savjetnici - pomonici suca. Novom odredbom l. 13. ZPP-a sudski savjetnici su stekli zapravo status pomonika suca. Sudski savjetnici ovlateni su u prvom stupnju provoditi parnini postupak, ocjenjivati dokaze i utvrivati injenice. Na temelju tako provedenog postupka sudski savjetnik podnosi sucu kojeg na to ovlasti predsjednik suda, pisani prijedlog na temelju kojeg sudac donosi odluku. (13/1). Takav samostalni rad sudskih savjetnika ogranien je na provoenje postupka i predlaganje sucu odluka u sporovima za isplatu novane trabine, ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 50,000,00 kuna, odnosno u trgovakim sporovima ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 500.000,00 kuna (13/3). Funkcija suenja pridrana je za suca. Predsjednik suda moe ovlastiti jednog ili vie sudaca koji e donositi odluke na temelju prijedloga sudskih savjetnika. Dakle, funkcija suenja pridrana je za suca, ali sve pripremne radnje obavlja savjetnik. Ako ne prihvati prijedlog kojeg mu je dao sudski savjetnik, nadleni sudac e sam provesti postupak (13/2), tj. ocijeniti dokaze, utvrditi injenice i donijeti odluku. U tom sluaju sudac ne mora o tome donijeti posebno rjeenje, ve e odrediti glavnu raspravu na kojoj e strankama priopiti svoju odluku da sam provede postupak. U uvodu odluke navest e se da je odluka donesena temeljem prijedloga sudskog savjetnika (13/1). Pisani prijedlog sudskog savjetnika trebao bi obvezno sadravati prijedlog izreke odluke, a korisno bi bilo i prijedlog obrazloenja, te vlastoruni potpis sudskog savjetnika. Takav prijedlog treba uvezati i uvati u spisu predmeta.

38

U drugostupanjskom postupku i postupku povodom izvanrednih pravnih lijekova sudski savjetnici referiraju o stanju spisa i pripremaju nacrte odluka (13/4).

Povreda pravila o sastavu suda Kad vijee prvostupanjskog suda donese odluku u sporu u kojem je trebao suditi sudac pojedinac odluka se ne moe pobijati zbog toga zbog toga to nije sudio sudac pojedinac, ne moe se uzeti da je sud bio nepravilno sastavljen. U ostalim sluajevima povreda pravila o sastavu suda predstavlja razlog relativne nitavosti. Razlog apsolutne nitavosti ima samo okolnost da je u donoenju odluke sudjelovala osoba koja nema svojstvo suca. Izuzee sudaca Pravo na nepristranog suca je temeljno procesno ljudsko pravo. Nepristranost je svojstvo suca da bi donio istu odluku i meu drugim strankama, ili da bi istu odluku donio i drugi sudac. Kad ta nepristranost doe u pitanje, moe se traiti izuzee suca. 47 S obzirom na vrstu moguih uzroka neprostranosti, razlikujemo iskljuenje suca ili apsolutno izuzee (iudex inhabilis) i izuzee u uem smislu ili relativno izuzee (iudex suspectus). Razlozi za izuzee 1) Iskljuenje (apsolutno izuzee) Trai se iz apsolutnih razloga, tj. onih koji samim postojanjem opravdavaju sumnju u nepristranost, pa nema potrebe dokazivati postoji li kauzalna veza izmeu tog razloga i nepristranosti. To su okolnosti koje suca dovode u pravnu ili ekonomsku vezu s strankama ili predmetom spora, u moralnu vezu sa strankama. Ti su razlozi u zakonu taksativno navedeni (71/1-6). Dakle, sudac ne moe obavljati sudaku dunost: 1) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomonik stranke, ako je sa strankom u odnosu suovlatenika, suobveznika ili regresnog obveznika ili ako je u istom predmetu sasluan kao svjedok ili vjetak. 2) ako stalno ili privremeno radi u pravnoj osobi koja je stranka u postupku. Prema Zakonu o sudovima, sudac ne smije obavljati poslove lana upravnog ili nadzornog odbora trgovakog drutva ili druge pravne osobe koja je osnovana radi stjecanja dobiti (61/2,3 ZS). Dakle, sucu nije zabranjeno biti lanom odreenog drutva, uz uvjet da je to lanstvo izvan granica citiranih zabrana. Zato se smatra u teoriji da bi zakonom trebalo na odgovarajui nain regulrati ovo pitanje, jer zainteresiranost suca kao lana trgovakog drutva (npr. dioniara) za ishod spora nije nita manja od one kada radi u pravnoj osobi.
47

Osim institutom izuzea, nepristrano i samostalno obavljanje sudake dunosti titi se i odredbana Zakona o sudovima kojma se odreuju naini i kriteriji rasporeivanja predmeta (56, 57 ZS), te kojma se ureena zabrana obavljanja slube i poslova koji bi mogli utjecati na samostalnost i nepristranost suca (61 ZS).

39

3) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomonik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stupnja, a u pobonoj liniji do etvrtog stupnja ili mu je brani drug, izvanbrani drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, bez obzira na to je li brak prestao ili nije. ZIDZPP/03 dodao je i izvanbranog druga i to, prema stajalitu teorije, bez obzira to je izvanbrana zajednica prestala. 4) ako je staratelj, usvojitelj ili usvojenik stranke, njezina zakonskog zastupnika ili punomonika; Terminologija nije usklaena s ObZ-om pa bi trebalo stajati "skrbnik, posvojitelj i posvojenik" 5) ako je u istom predmetu sudjelovao u postupku pred niim sudom ili pred kojim drugim tijelom. Dakle, sudac je iskljuen od obavljanja sudake dunosti, ne samo u sluaju ako je sudjelovao u donoenju odluke nieg suda ili drugog tijela, ve i u sluaju ako je na bilo koji nain sudjelovao u postupku pred takvim sudom ili tijelom. 6) ako je u steajnom postupku u povodu kojega je dolo do spora sudjelovao ili sudjeluje kao steajni sudac ili lan steajnog vijea. Sud je duan na ove razloge paziti po slubenoj dunosti u tijeku itavog postupka pa ga stranke mogu na to i upozoravati. 2) Izuzee u uem smislu (relativno izuzee) Trai se iz relativnih razloga tj. onih kod kojih je potreban ne samo dokaz o postojanju odreenog svojstva, ve i tome da to svojstvo in concreto ugroava suevu neprostranost (kauzlani neksus). Ti razlozi nisu u zakonu taksativno navedeni, ve generalno: razlogom za izuzee ima se smatrati i svaka druga okolnost ako je takve naravi da dovodi u sumnju nepristranost suca u konkretnoj stvari48 (71/7). O razlozima relativnog izuzea sud vodi rauna ako to trae stranke. Meutim sudac bi bio duan traiti da bude izuzet zbog postojanja jednog od tih razloga kada on sam ocjeni da bi njegova objektivnost mogla biti stavljena na kunju.

Postupak izuzea Stranke mogu traiti izuzee samo suca koji sudjeluje u odreenom postupku, odnosno predsjednika suda koji o zahtjevu za izuzee treba odluiti.49

Nije doputen zahtjev za izuzee (73/2):

48

Takvi razlozi su naprimjer: sudac je vjerovnik ili dunik stranke ili njenog zastupnika, srodnik u daljem stupnju srodstva, u odnosu intimnog prijateljstva ili neprijateljstva, hranitelj, vjerenik, ako je lan trgovakog drutva koje je stranka u postupku, ako se radi o predmetu u kojem se pojavljuje pravno pitanje identino s pitanjem koje se javlJa u nekom drugom predmetu u kojem je taj sudac izravno zainteresiran, i sl.
49

Ne moe se zahtijevati izuzee predsjednika suda nevezano za njegov rad u konkretnom predmetu (npr. zbog toga to je ve odbio zahtjev za izuzee u nekom drugom predmetu, itd.).

40

1. kojim se uopeno trai izuzee svih sudaca nekoga suda ili svih sudaca koji bi mogli suditi u nekom predmetu50; 2. o kojem je ve odlueno; 3. u kojem nije naveden obrazloeni razlog zbog kojeg se trai izuzee. Stranka je duna podnijeti zahtjev za izuzee suca im sazna da postoji razlog za izuzee, a najkasnije do zavretka rasprave pred prvostupanjskim sudom; a ako nije bilo rasprave, do donoenja odluke.51 Zahtjev za izuzee suca vieg suda stranka moe staviti u pravnom lijeku ili odgovoru na pravni lijek (73/6, 7). 1) Zbog apsolutnih razloga Sudac, im sazna da postoji koji od razloga za apsolutno izuzee, duan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome obavijestiti predsjednika suda. Na isti nain e postupiti i predsjednik suda ako u predmetu u kojem sudjeluje postoji razlog za njegovo iskljuenje. Sudac odnosno predsjednik suda e odmah prekinuti rad na predmetu i u sluaju da je inicijativa za izuzee potekla od stranke. U oba sluaja predsjednik suda e sucu odnosno sebi odrediti zamjenika, a ako to nije mogue, postupit e po pravilima o nunoj delegaciji. Ako je prihvaen zahtjev za izuzee zbog apsolutnih razloga, zamjenik e ukinuti sve radnje koje je poduzeo iskljueni sudac. 2) Zbog relativnih razloga Ako smatra da postoji neki od relativnih razloga za izuzee, sudac e o tome odmah obavijestiti predsjednika suda, te prekinuti svaki rad u predmetu. Kada stranka podnese zahtjev za izuzee, sudac e, im sazna da je takav zahtjev stavljen, obustaviti svaki rad na tome predmetu. Neovisno o tome je li zahtjev za izuzee stavio sudac ili stranka, sudac moe poduzimati one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode. Ako je prihvaen zahtjev za izuzee zbog relativnih razloga, zamjenik e ukinuti samo one radnje koje je izuzeti sudac poduzeo od dana saznanja da je zahtjev za njegovo izuzee podnesen. Nastavak postupka prije donoenja odluke o izuzeu Iznimno, sudac moe rjeenjem (protiv kojega nije doputena alba) odluiti nastaviti s radom ako ocijeni da je zahtjev za izuzee oito neosnovan i da je postavljen radi
50

No doputen je zahtjev u kojemu bi za svakog suca nadlenog suda bile navedene konkretne okolnosti zbog kojih postoji sumnja u nepristranost svakog od nijh.
51

Vremensko ogranienje ovlatenja stranke na podnoenje zahtjeva "im sazna" za razlog za izuzee odnosi se samo na relativno izuzee. Ako stranka ne podnese zahtjev odmah nakon to je saznala za razlog, zakonom nije predviena mogunost odbacivanja takvog zahtjeva, ve bi se radilo o zloporabi prava i sud bi trebao izrei novanu kaznu (sukladno l. 10/2) i obvezati stranku na snoenje trokova postupka (sukladno l. 156).

41

sprjeavanja ili ometanja suda u poduzimanju odreenih radnji, odnosno radi odugovlaenja postupka. U tom sluaju sudac e odrediti da se spis predmeta umnoi te da se prijepis spisa zajedno sa zahtjevom za izuzee proslijedi na odluivanje. Ako zahtjev za izuzee bude prihvaen, radnje koje su poduzete i odluke koje su donesene ukinut e sudac koji e preuzeti voenje postupka (75/2 - 4).52 Pri ocjeni je li zahtjev oito neosnovan, treba biti primarno jesu li okolnosti, koje se u zahtjevu istiu kao razlog za sumnju u nepristranost suca, istinite. Samo pitanje sumnje u nepristranost je subjektivne naravi, zbog ega bi se ocjeni o tome trebalo pristupiti suzdrano. Nedoputene zahtjeve odbacit e sudac pred kojim tee postupak u povodu kojeg je izuzee zatraeno. Protiv tog rjeenja posebna alba nije doputena53 (73). O doputenom zahtjevu stranke za izuzee odluuje: za suca - predsjednik suda za predsjednika suda predsjednik neposredno vieg suda54 za predsjednika Vrhovnog suda vijee sastavljeno od 5 sudaca toga suda (74/1 - 3) izuzeu sudskih savjetnika i zapisniara odluuje sudac pojedinac ili predsjednik vijea koji vode postupak (76/2). zahtjevu za izuzee vjetaka odluuje parnini sud, dakle sudac (254/4). Prije donoenja odluke uzet e se izjava suca ije se izuzee trai, a prema potrebi obavit e se i drugi izviaji (74/4). Primjerak izjave suca ije se izuzee trai, odnosno izvjea o obavljenim izviajima predsjednik suda dostavit e strankama, koje mogu u roku od tri dana dati svoje oitovanje (74/5). U sluaju apsolutnog izuzea, predsjednik suda rjeenjem utvruje postojanje razloga za izuzee i odreuje sucu ili sebi zamjenika. Ta su rjeenja deklaratorne naravi jer se njima samo utvruje postojanje razloga za izuzee. U sluaju relativnog izuzea, predsjednik suda rjeenjem odluuje o zahtjevu za izuzee na nain da ga prihvaa i izuzima suca te mu odreuje zamjenika ili ga odbija. Ta su rjeenja konstitutivne naravi. Protiv rjeenja kojim se zahtjev usvaja nije doputena alba, a protiv rjeenja kojim se zahtjev odbacuje ili odbija te rjeenja kojim je sudac odluio nastaviti s radom nije doputena posebna alba (74/5).

Posljedice povrede pravila o izuzeu Povrede propisa o obje vrste izuzea koje se sastoje u tome to je u suenju sudjelovao sudac koji je odlukom suda bio izuzet, predstavljaju apsolutno bitnu povredu odredaba parninog postupka (354/2/1). Takoer, apsolutno bitna povreda je ostvarena ako je u
52

Sud e novano kazniti (uz odgovarajuu primjenu odredaba l. 10. ZPP-a) stranku i umjeaa, odnosno njihova zastupnika ako se utvrdi da je zahtjev za izuzee oito neosnovan i da je podnesen samo zato da bi se omelo ili sprijeilo sud u poduzimanju nekih radnji ili radi odugovlaenja postupka (75/5). Na zahtjev protivne stranke sud e bez odgode rjeenjem odluiti o naknadi trokova postupka koji su toj stranci uzrokovani postavljanjem neosnovanoga zahtjeva za izuzee. Protiv toga rjeenja posebna alba nije doputena, a na temelju njega ovrha se moe traiti i prije njegove pravomonosti (75/6).
53
54

Ako je takav zahtjev za izuzee istaknut u pravnom lijeku, odbacit e ga predsjednik prvostupanjskog suda.

Osim kada predsjednik suda odredi sebi zamjenika iz reda sudaca, jer u odnosu na njega postoje razlozi za apsolutno izuzee.

42

donoenju presude sudjelovao sudac koji se po zakonu mora izuzeti zbog razloga za apsolutno izuzee. Povreda izvrena sudjelovanjem suca za kojeg postoji razlog za relativno izuzee, a koji nije uvaen, predstavlja relativno bitnu povredu.

Osobe na koje se primjenjuju pravila o izuzeu Odredbe o izuzeu primjenju se i na zapisniare i sudske savjetnike. S obzirom da je u parninom postupku naputen sustav porotnog suenja, iz odredaba ZPP-a o izuzeu izostavljeni su suci porotnici (76/1). O izuzeu sudskih savjetnika i zapisniara odluuje sudac pojedinac ili predsjednik vijea (76/2).

Ostali organi koji sudjeluju u suenju pravosua Dravno odvjetnitvo Dravno odvjetnitvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlateno i duno postupati protiv poinitelja kaznenih djela i drugih kanjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zatite imovine Republike Hrvatske, te podnositi pravna sredstva za zatitu Ustava i zakona (2/1 ZDO55). Ono obavlja svoje ovlasti na osnovi Ustava, zakona, meunarodnih ugovora i drugih propisa koji su doneseni u skladu sa Ustavom, zakonom i meunarodnim ugovorima. Ureeno je Zakonom o dravnom odvjetnitvu.

55

Zakon o dravnom odvjetnitvu (NN 51/01).

43

Temeljne karakteristike organizacije i djelovanja dravnog odvjetnitva su inokosnost, funkcionalni centralizam te hijerahijska podreenost niih tijela. Dravno odvjetnitvo RH ustanovljuje se za cijelo podruje RH. Nadlena dravna odvjetnitva mogu na temelju posebne punomoi zastupati u graanskim i upravnim predmetima pravne osobe u vlasnitvu ili preteitom vlasnitvu RH te jedinice lokalne i podrune samouprave. Nadlena dravna odvjetniva duna su u sluajevima kada se radi o imovinskim stvarima od osobitog znaenja za RH ili su od iznimno visoke vrijednosti, a treba se odrei tubenog zahtjeva, priznati zahtjev protivne strane, zakljuiti nagodbu ili odustati od pravnog lijeka o tome izvjestiti Dravno odvjetnitvo RH koje e o tome bez odgode izvjestiti Vladu RH. Dravno odvjetnitvo RH zastupa RH u imovinskim sporovima pred inozemnim sudovima ustanovama i drugim tijelima. U postupcima koji se vode pred meunarodnim ili stranim sudovima ili drugim tijelima u kojima je stranka RH; Vlada RH moe odluiti da je zastupa odgovarajui hrvatski ili strani strunjak uz ili bez sudjelovanja Dravnog odvjetnitva RH. Trokovi zastupanja pred sudovima i drugim nadlenim tijelima priznaju se nadlenom dravnom odvjetnitvu prema propisima o nagradama i naknadama za rad odvjetnika. Sredstva naplaena za ime trokova zastupanja prihod su dravnog proprauna. Jedna je osoba nositelj funkcije progona koja sama poduzima sve radnje (ovisno o rangu to je opinski d.o., upanijski d.o. ili Glavni d.o.R.H.). Mogu ga zastupati zamjenici d.o.-a. On je ovlaten davati obvezne upute za rad svim svojim zamjenicima. Meu pojedinim dravnim odvjetnitvima postoji podreenost odnosno nadreenost. Vii d.o. moe niem davati obvezne upute za rad (26/1 ZDO). Devolucija dravni odvjetnik je ovlaten preuzeti predmet zamjenika ili nieg dravnog odvjetnika. Supstitucija dravni odvjetnik moe, nakon preuzimanja predmeta prema prethodnom naelu, taj predmet ustupiti drugom zamjeniku ili drugom niem d.o.-u (26/2 ZDO). Dravno odvjetnitvo u parninom postupku nije ovlateno na odluivanje, ve ono sudjeluje u postupku kao stranka ili kao sudionik. Prema novom ZDO-u, dravno odvjetnitvo je preuzelo ulogu koju je prije imalo dravno pravobraniteljstvo. Tako nadleno dravno odvjetnitvo u graanskom i upravnom postupku: zastupa Republiku Hrvatsku u zatiti imovinskih i drugih prava (15/3 ZDO), dakle, kao zastupnik ex lege; zastupa pravne osobe u vlasnitvu ili preteitom vlasnitvu Republike Hrvatske, te jedinice lokalne samouprave i podrune (regionalne) samouprave, kada je to s obzirom na predmet postupka opravdano, i to na temelju posebne punomoi (16/1/1). u incidentanom postupku radi provjere zakonitosti odluke o obustavi postupka u kojem pravna osoba nema sljednika ili se on ne moe utvrditi, odluka o obustavi se dostavlja dravnom odvjetnitvu (215b/4). Tada dr. odvjetnitvo ima status intervenijenta sui generis.56
56

Naime, ono tada nije zastupnik drave jer ne nastupa u njeno ve u svoje ime. Njegova zadaa je zatita objektivne zakonitosti, a tek posredno interesa drave (ako se pokae da bi se u konkretnoj parnici ipak radilo o prenosivim pravima iji bi krajnji sljednik bila drava).

44

ZIDZPP/03-om su ukinute odredbe l. 205. ZPP-a prema kojima je dravni odvjetnik, kao umjea sui generis, imao pravo intervenirati u parnici u zatiti javnog interesa. Osoba koja namjerava podnijeti tubu protiv RH duna se prije podnoenja tube obratiti nadlenom dravnom odvjetnitvu sa zahtjevom za mirno rjevanje spora. Ako takava zahtjev bude podnesen nenadlenom dravnom odvjetnitvu, smatrat e se da je podnesen nadlenom dravnom odvjetnitvu istekom roka od 8 dana. Podnoenjem zahtjeva prekida se zastarjevanje. Ako zahtjev ne bude prihvaen ili o njemu ne bude odlueno u roku od 3 mjeseca od njegova podnoenja podnositelj zahtjeva moe podnijeti tubu nadlenom sudu. Sud je duan odbaciti tubu protiv RH podnesenu prije donoenja odluke o zahtjevu za mirno rjeavanje spora, odnosno prije isteka roka od 3 mjeseca. Odvjetnitvo Odvjetnitvo je neovisna i samostalna sluba koja osigurava pruanje pravne pomoi fizikim i pravnim osobama u ostvarivanju i zatiti njihovih prava i pravnih interesa (1 ZO57). Pravna pomo obuhvaa: davanje pravnih savjeta, sastavljanje isprava (ugovora, oporuka), sastavljanje tubi, albi, zahtjeva i drugih podnesaka, zastupanje stranaka (3 ZO). Neovisnost i samostalnost oituje se u tome to su odvjetnici nezavisni od bilo kakvih organa i to su organizirani u Hrvatsku odvjetniku komoru kao samostalnu organizaciju. Mogu poduzimati sve ono to smatraju korisnim za stranke. Dunost pruanja pravne pomoi odvjetnik je duan pruiti pravnu pomo stranci koja to od njega zatrai, osim u sluajevima kad je to izriito propisano zakonom (tako on mora uskratiti pravnu pomo ako je u istoj pravnoj stvari zastupao protivnu stranku ili je u toj stvari prije radio kao sudac ili druga slubena osoba, a odvjetnik s priznatom specijalizacijom moe uskratiti pravnu pomo koja ne spada u njegovu specijalnost). Dunost uvanja odvjetnike tajne. Sve to mu je stranka povjerila, ili to je u zastupanju stranke saznao na bilo koji nain, odvjetnik je duan uvati kao tajnu. Odvjetnici se obvezno udruuju u HOK, koja predstavlja odvjetnitvo RH kao cjelinu. Odvjetnici su duni pruati pravnu pomo savjesno, sukladno Ustavu, zakonima, statutu i drugim opim aktima HOK te kodeksu odvjetnike etike. Odvjetnici imaju pravo na nagradu za svoj rad, te na naknadu trokova za obavljen rad sukladno tarifi koju utvruje HOK. Stjecanje prava na obavljanje odvjetnitva. To pravo se stjee upisom u Imenik odvjetnika, a nakon dane sveane prisege. Uvjeti za upis su slijedei: da se radi o poslovno i zdravstveno sposobnom dravljaninu Republike Hrvatske, koji je zavrio pravni fakultet i poloio pravosudni ispit, da ima tri godine prakse na pravnim poslovima u pravosudnim tijelima ili u odvjetnikom uredu, te da se protiv njega ne vodi kazneni postupak. Ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost za pravno miljenje izraeno u pruanju pravne pomoi niti smije biti pritvoren, bez odobrenja sudskog vijea zbog kaznenog djela poinjenog u pruanju pravne pomoi.

57

Zakon o odvjetnitvu

45

Zabrana pactum de quota litis. Nitav je ugovor kojim bi odvjetnik kupio sporno pravo ije mu je ostvarenje povjereno, ili ugovorio za sebe udio u podjeli iznosa dosuenog njegovom nalogodavcu (461/2 ZOO58).

NADLENOST SUDOVA U PARNINOM POSTUPKU Nadlenost u objektivnom smislu je djelokrug poslova odreenog organa. Nadlenost u subjektivnom smislu je pravo i dunost odreenog suda (ili drugog organa) da postupa u odreenoj pravnoj stvari ili da poduzme samo odreenu radnju. Nadlenost predstavlja pozitivnu procesnu pretpostavku. Nadlenost moe biti apsolutna (sudska nadlenost, sudbenost, jurisdikcija) i relativna (nadlenost u uem smislu, kompetencija). Pravila o apsolutnoj nadlenosti razgraniavaju nadlenost domaih sudova od nadlenosti ostalih domaih upravnih i drugih organa te od nadlenosti inozemnih organa. Pravila o relativnoj nadlenosti razgraniavaju djelokrug poslova u okviru domaeg sudskog sistema. Ovim pravilima se odreuje stvarna, funkcionalna i mjesna nadlenost.
58

Zakon o obveznim odnosima (NN 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99)

46

Pravila o stvarnoj nadlenost razgraniavaju djelokrug poslova izmeu sudova razliite vrste, te izmeu sudova razliitog ranga u okviru te iste vrste. Pravila o funkcionalnoj ili instancijskoj nadlenosti odreuju kompetenciju sudova za rjeavanje o pravnim lijekovima ili nekim drugim pitanjima, a s obzirom na to koji sud je nadlean odluivati o odreenom predmetu u prvom stupnju. Pravilima o mjesnoj nadlenosti razgraniuje se teritorijalna nadlenost izmeu stvarno nadlenih sudova iste vrste i istog ranga. Pravilima o stvarnoj i mjesnoj nadlenosti odreuje se koji e sud biti nadlean u prvostupanjskom postupku. Sud ocjenjuje po slubenoj dunosti, odmah poslje primitka tube, je li nadlean i u kojem je sastavu nadlean. To ocjenjivanje nadlenosti obavlja se na temelju navoda u tubi i na temelju injenica koje su sudu poznate. Ako se tijekom postupka promijene okolnosti na kojima je utemeljena nadlenost suda, sud koji je bio nadlean u vrijeme podnoenja tube ostaje i dalje nadlean i ako bi zbog tih promjena bio nadlean drugi sud iste vrste ili sud druge vrste, ako zakonom nije izrijekom drugaije odreeno. Pravila o sudskoj nadlenosti razgraniavaju djelokrug domaih sudova od djelokruga drugih domaih upravnih ili drugih tijela te od djelokruga inozemnih sudova i drugih tijela. Sadrana su ili izriito u zakonu ili se izvode posredno i to: u odnosu na domae nesudske organe - iz pravila o stvarnoj nadlenosti; u odnosu na inozemne sudove i druge organe - iz pravila o mjesnoj nadlenosti. Prema l. 27. ZPP-a, sud RH je nadlean za suenje u sporu s meunarodnim elementom kad je njegova nadlenost izriito odreena zakonom ili meunarodnim ugovorom, a ako nema takve izriite odredbe, kad ta nadlenost proizlazi iz odredaba zakona o mjesnoj nadlenosti suda u RH. Takva pravila sadrana su u ZRSZ. Opa meunarodna nadlenost suda u RH postoji ako tuenik ima prebivalite odnosno sjedite u RH. Ako tuenik nema prebivalite u RH niti u nekoj drugoj dravi (opa supsidijarna meunarodna) nadlenost suda RH postoji ako tuenik ima boravite u RH. Ako su parnine stranke dravljani RH (opa elektivna meunarodna) nadlenost suda RH postoji i kad tuenik ima boravite u RH. Ako u parnici ima vie tuenika sa svojstvom materijalnih suparniara (atrakcijska meunarodna) nadlenost suda RH za sve tuenike postoji i kad jedan od tuenika ima prebivalite ili sjedite u RH. Iskljuiva nadlenost suda u RH postoji kad je to zakonom izriito odreeno. Ako u stranoj dravi postoji nadlenost stranog suda u sporovima protiv dravljana RH po kriterijima o nadlenosti kojih nema u odredbama o nadlenosti suda RH, ti e sudovi biti mjerodavni za postojanje nadlenosti suda RH u sporovima u kojima je tuenik dravljanin te strane drave. Hrvatski sud iskljuivo je nadlean za suenje; 1. u sporovima o nagradi za spaavanje hrvatskih ratnih brodova I hrvatskih javnih brodova, 2. u naknadi tetet nastale zbog sudara brodova od kojih je jedan hrvatski ratni brod ili hrvatski javni brod,

47

3. u sporovima koji nastanu tijekom i u vezi s provoenjem postupka ogranienja odgovornosti brodara koji provodi hrvatski sud, u sporovima koji nastanu tijekom i u vezi sa sudskim ovrnim postupkom koji hrvatski sud provodi na brodovima Stvarna nadlenost (competentia ratione materiae) razgraniuje djelokrug poslova izmeu razliitih vrsta sudova jedinstvenog domaeg sudskog sistema, te izmeu sudova razliitog ranga u okviru iste vrste sudova. Kriteriji za razgranienje stvarne nadlenosti su razliiti: s obzirom na procesne subjekte (personaln kriterij) c.r. personae s obzirom na predmet spora (kauzalni kriteriji) c.r. cause s obzirom na vrijednost predmeta spora (vrijednosni kriterij) c.r. valoris nadlenost odreenog suda se zasniva na injenici da se kod tog suda ve vodi neki drugi postupak (atrakcijski kriterij)

Neka pravila o stvarnoj nadlenosti rezultat su primjene samo jednog od ovih kriterija, a druga su rezultat kombinirane primjene vie njih. Opinski sudovi rjeavaju o svim sporovima iz l. 1. ZPP-a koji nisu koji nisu u prvostupanjskoj nadlenosti trgovakih ili kojih drugih sudova (34/2). Opinski sudovi u parninom postupku uvijek sude u prvom stupnju u sporovima (34): 1. uzdravanju, 2. postojanju ili nepostojanju braka, o ponitenju i rastavi braka, 3. utvrivanju ili osporavanju oinstva ili materinstva, 4. tome s kojim e roditeljem dijete ivjeti i o roditeljskoj skrbi, ako se istodobno odluuje o rastavi braka, postojanju ili nepostojanju braka i ponitenju braka, 5. stvarnim i osobnim slunostima, 6. zbog smetanja posjeda, 7. iz najamnih, zakupnih i stambenih odnosa (osim sporova iz lanka 34.b toke 1.), 8. za ispravak informacije i za naknadu tete nastale objavom informacije, 9. za zatitu od nezakonite radnje, 10. iz radnih odnosa koje pokree radnik protiv odluke o prestanku ugovora o radu 11. obavljaju poslove pravne pomoi, ako zakonom nije drugaije odreeno (34/4) Na podruju upanijskog suda u kojem je ustanovljeno vie opinskih sudova zakonom se moe odrediti da u odreenoj vrsti sporova iz djelokruga opinskog suda na podruju istog upanijskog suda sude samo neki opinski sudovi. Opinski sudovi obavljaju poslove pravne pomoi, ako zakonom nije drugaije odreeno. upanijski sudovi u parninom postupku: 1. sude u prvom stupnju u sporovima predvienim zakonom,59 2. rjeavaju o sukobu nadlenosti izmeu opinskih sudova kojima su neposredno vii sudovi, 3. odluuju o albama protiv odluka opinskih sudova donesenih u prvom stupnju, 4. obavljaju druge poslove predviene zakonom. (34 a)
59

Prema Zakonu o radu, ako trajk, odnosno iskljuenje s rada, obuhvaa podruje samo jedne upanije, o zabrani trajka, odnosno iskljuenja s rada, u prvom stupnju odluuje nadleni upanijski sud u vijeu sastavljenom od tri suca (217/1 ZR). Ako trajk, odnosno iskljuenje s rada, obuhvaa podruje dviju ili vie upanija, o zabrani trajka odnosno iskljuenja s rada u prvom stupnju odluuje upanijski sud u Zagrebu u vijeu sastavljenom od tri suca (217/2 ZR).

48

Visoki trgovaki sud Republike Hrvatske u parninom postupku: 1. sudi u prvom stupnju u sluajevima predvienim zakonom, 2. odluuje o albama protiv odluka trgovakih sudova donesenih u prvom stupnju 3. odluuje o sukobu mjesne nadlenosti izmeu trgovakih sudova, 4. obavlja druge poslove odreene zakonom (34 c). Vrhovni sud Republike Hrvatske u parninom postupku: 1. odluuje o albama protiv prvostupanjskih odluka upanijskih sudova i Visokoga trgovakog suda Republike Hrvatske i protiv vlastitih prvostupanjskih odluka, ako zakonom nije drugaije odreeno, 2. odluuje o reviziji, 3. rjeava sukob o nadlenosti izmeu sudova na podruju Republike Hrvatske ako im je zajedniki neposredno vii sud, 4. obavlja druge poslove odreene zakonom. (34 d) Zbog povrede pravila o stvarnoj nadlenosti alba se moe izjaviti samo ako je sud u povodu pravodobno podnesenih prigovora stranaka pogreno odluio da je stvarno nadlean (345/1/3). U povodu albe drugostupanjski sud na tu povredu ne pazi po slubenoj dunosti, a revizija zbog te povrede nije doputena. Generalna delegacija je poseban vid odreivanja stvarne nadlenosti kod kojeg se suenje u sporovima odreene vrste povjerava samo nekim od sudova odreene vrste i ranga, a ne svima koji postoje. Ratio legis za ovakvo rjeenje je u tome to su pred tim sudovima ti sporovi ei, pa se na taj nain sudovima omoguuje specijalizacija. Sluajevi apsolutne delegacije sporova odreene vrste samo na jedan stvarno nadleni sud odreene vrste u dravi ureeni su Zakonom o radu i Zakonom o arbitri. Npr. trgovaki sud u Splitu je nadlean rjeavati plovidbene sporove za podruje trgovakih sudova u Dubrovniku, ibeniku i Zadru (l. 8. Zakonima o podrujima i sjeditima sudova).

Vrijdnost predmeta spora Vrijednost predmta spora je vrijednost zahtjeva to ga tuitelj istie u tubi izraena u novcu. Novelom ZIDZPP/03 bitno je reformiran institut utvrivanja vrijednosti predmeta spora (vps) i to na nain da su za pojedine vrste sporova postala mjerodavna opa pravila o utvrivanju vps, zatim je tueniku otvorena mogunost da utjee na utvrivanje vps, te je izrijekom predviena mogunost utvrivanja vps i u stadiju pravnih lijekova. Novim ureenjem ovog instituta afirmirano je naelo jednakosti stranaka i u odnosu na utvrivanje te vrijednosti. O vrijednosti predmeta spora moe ovisiti stvarna nadlenost, sastav suda, vrsta postupka, pravo na izjavljivanje revizije, ovlatenje na zastupanje, pravo na naknadu trokova postupka, obveza plaanja sudskih pristojbi. Sud utvruje vrijednost spora s obzirom na okolnosti koje su postojale u vrijeme podnoenja tube sudu, u pravilu na osnovi podataka u tubi to vai i za prosuivanje 49

dopustivosti revizije, ali je sud ovlaten u odreenim sluajevima na brz i prikladan nain provjeriti tonost naznaene vrijednosti. Pri utvrivanju vrijednosti predmeta spora uzima se u obzir vrijednost glavnog zahtjeva; onog zbog kojeg je postupak pokrenut. Ako se tubeni zahtjev odnosi na novani iznos, oznaenje visine zahtjeva predstavlja ujedno i oznaenje vps. Meutim, ako se tubeni zahtjev ne odnosi na novani iznos, tuitelj je duan u tubi posebno oznaiti vps. Ako to ne uradi, sud je ovlaten s takvim podneskom postupiti kao s podneskom koji ne sadri sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupati.60 Kao vps uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva 61 (35/1). Kamate, parnini trokovi, ugovorna kazna i ostala sporedna potraivanja ne uzimaju se u obzir62 (35/2). Trokovi postupka za osiguranje dokaza dio su parninih trokova pa se ne uzimaju u obzir pri utvrivanju vrijednosti predmeta spora. Vrijednost predmeta spora prosuuje se uvijek s obzirom na zahtjev koji je istaknut u tubi, ne uzimajui u obzir ostala ovlatenja na koja bi tuitelj imao pravo iz spornog pravnog odnosa. U postupcima u kojima se tubeni zahtjev ne odnosi na novanu svotu u pravilu je mjerodavna vrijednost predmeta spora koju je tuitelj naznaio u tubi. To ope pravilo dopunjeno je pravilom po kojem sud moe po slubenoj dunosti ili u povodu prigovora tuenika korigirati tako naznaenu vrijednost, te pravilom da e se ako tuitelj ne naznai vrijednost predmeta spora ona moi na odgovarajui nain naknadno utvrditi tijekom postupka. Ako se zahtjev odnosi na takva budua davanja koja se ponavljaju, vrijednost predmeta spora rauna se po njihovom zbroju, ali najvie do iznosa koji odgovara zbroju davanja za vrijeme od pet godina (36). Ako davanja nisu novana potrebno je utvrditi njihov novani ekvivalent. Ako se zahtjev sastoji da se ispune ve dospjele periodine obveze, kao vrijednost mjerodavan je zbroj dospjelih trabina. Kod kvalificirane objektivne kumulacije zadrano je staro pravilo: ako jedna tuba protiv istog tuenika obuhvaa vie zahtjeva koji se temelje na istoj injeninoj i pravnoj osnovi, vrijednost predmeta spora se odreuje prema zbroju vrijednosti svih zahtjeva (37/1). Ovo pravilo treba primjenjivati i kad kvalificirana objektivna kumulacija konicidira sa subjektivnom kumulacijom (bilo pasivnom ili aktivnom).63
60

Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadri sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud e podnosioca pouiti i pomoi mu da podnesak ispravi odnosno dopuni i u tu svrhu moe ga pozvati u sud ili mu vratiti podnesak radi ispravka (109/1). Kad sud vrati podnesak podnositelju radi ispravka ili dopune, odredit e rok za ponovno podnoenje podneska (109/2). Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen odnosno dopunjen i predan sudu u roku odreenom za dopunu ili ispravak, smatrat e se da je podnesen suu onog dana kad je prvi put bio podnesen (109/3). Smatrat e se da je podnesak povuen ako ne bude vraen suu u odreenom roku; a ako bude vraen bez ispravka odnosno dopune, odbacit e se (109/4).
61

Kad je tubeni zahtjev izraen u stranoj valuti, vps ini porutvrijednost utuenog iznosa strane valute u domaoj valuti utvrena prema teaju koji vrijedi na dan podnoenja tube.
62

Zahtjev za isplatu kamata smatra se sporednim ako je istaknut uz zahtjev za isplatu glavnice. Meutim, ako je taj zahtjev glavni zahtjev, tako e se i tretirati.

50

Pravila u sluaju obine objektivne kumulacije koja koincidira sa subjektivnom kumulacijom dopunjena su na nain da su sada izjednaeni sluajevi kada se radi aktivnoj ili pasivnoj subjektivnoj kumulaciji. Dakle, ako zahtjevi u tubi proizlaze iz raznih osnova, ili pojedine zahtjeve istiu razliiti tuitelji ili su pojedini zahtjevi istaknuti protiv razliitih tuenika, vrijednost predmeta spora se odreuje prema vrijednosti svakoga pojedinog zahtjeva (37/2). Spajanje parnica odlukom suda radi zajednikog raspravljanja ne stvara kumulaciju, pa nema mjesta zbrajanju zahtjeva. U sporovima o postojanju najamnog ili zakupnog odnosa ili iz odnosa koritenja stana ili poslovnih prostorija, vps se, prema prije vaeem teksu ZPP-a, raunala u pravilu prema jednogodinjoj najamnini odnosno zakupnini. No donoenjem ZIDZPP/03 taj je poseban kriterij naputen, pa se vps u ovoj vrsti sporova utvruje prema opim pravilima. Dakle, vps za isplatu dospjelih najamnina odnosno zakupnina utvruje se prema zbroju istaknutih trabina. Ako se tubom zahtijeva davanje osiguranja ili osnivanje zalonog prava, tada se vps odreuje prema iznosu potraivanja koji treba osigurati (39/1). Ako predmet zaloga ima manju vrijednost od tog potraivanja, kao vrijednost predmeta spora uzima se vrijednost predmeta zaloga, a ne potraivanja (39/2). Ako se tubeni zahtjev ne odnosi na novani iznos, ali tuitelj u tubi iznosi da pristaje da umjesto ispunjenja primi odreeni novani iznos, kao vps uzima se taj novani iznos64 (40/1). Sud ipak moe korigirati vps koju je tuitelj oznaio. Dakle, ako je tuitelj vrijednost predmeta spora oito suvie visoko ili suvie nisko naznaio, tako da se postavlja pitanje stvarne nadlenosti, sastava suda, vrste postupka, prava na izjavljivanje revizije, ovlatenja na zastupanje ili prava na naknadu trokova postupka, sud e, po slubenoj dunosti ili na prigovor tuenika, najkasnije na pripremnom roitu, ili ako ono nije odrano, onda na prvom roitu za glavnu raspravu prije nego to se tuenik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, brzo i na prikladan nain provjeriti tonost naznaene vrijednosti te rjeenjem protiv kojega nije doputena posebna alba odrediti vrijednost predmeta spora (40/3). Sud bi pritom mjerodavne okolnosti trebao utvrditi na razini vjerovatnosti, tako da bi u velikom broju takvih sluajeva svoju odluku o vps zapravo donosio na temelju slobodne ocjene (sukladno l. 223. ZPP). Deklaratorni i konstitutivni zahtjev. Kod ovakvih tubenih zahtjeva smatra se da nema mogunosti da se po objektivnim kriterijima utvrdi vrijednost koju za tuitelja ima zatraena deklaracija odnosno konstitucija. Meutim, budui da pri utvrivanju vps treba i tueniku omoguiti da utjee na njezino utvrivanje, sud bi svoju odluku o vps u ovdje donosio po slobodnoj ocjeni (sukladno l. 223. ZPP), uzimajui u obzir okolnosti konkretnog sluaja, a posebno znaenje koje spor ima za tuenika te mogue imovinske i ostale posljedice njegovih rjeenja. Ako se nakon uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari utvrdi da je tuitelj propustio odrediti vrijednost predmeta spora, sud prvoga stupnja e brzo i na prikladan nain, nakon to strankama omogui da se o tome izjasne, odrediti vrijednost predmeta spora rjeenjem protiv kojega nije doputena posebna alba (40/4).
63

Dakle, u sluajevima kada se u tubi istie vie zahtjeva koji se temelje na istoj injeninoj i pravnoj osnovi, a postoji i subjektivna kumulacija (bilo pasivna ili aktivna).
64

To je neosnovano jer se u biti radi o ponudi.

51

Na taj nain sud e postupiti i nakon izjavljivanja albe, odnosno revizije, prije nego to predmet uputi viem sudu radi odluivanja o tim pravnim lijekovima (40/5). U sluajevima u kojima se ne moe objektivno precizno utvrditi vps, ili bi se mogla utvrditi samo s nesrazmjernim tekoama, sud je ovlaten o tome odluiti po slobodnoj ocjeni (sukladno l. 223. ZPP). Funkcionalna nadlenost Funkcionalna nadlenost je podvrsta stvarne nadlenosti. Ta pravila odreuju koji e sud biti stvarno nadlean za rjeavanje pravnih lijekova i za odluivanje o nekim drugim procesnim pitanjima ako je odreeni predmet stavljen u prvostupanjsku stvarnu nadlenost suda odreene vrste i ranga. Stranke ne mogu svojim sporazumom iskljuiti primjenu pravila o funkcionalnoj nadlenosti. Pravila o funkcionalnoj nadlenosti nisu samo devolutivne, ve i remonstra-tivne prirode. Opinski i trgovaki sudovi nadleni su za postupanje u povodu remonstrativnih pravnih lijekova (ponavljanje postupka i prigovor protiv platnog naloga). upanijski sudovi odluuju o albama protiv odluka opinskih sudova donesenih u prvom stupnju, a Visoki trgovaki sud odluuje o albama protiv prvostupanjskih odluka trgovakih sudova. I jedni i drugi odluuju o sukobu mjesne nadlenosti sudova sa svog podruja, te o nunoj delegaciji. Vrhovni sud odluuje o odluuje o albama protiv prvostupanjskih odluka upanijskih sudova i Visokoga trgovakog suda Republike Hrvatske i protiv vlastitih prvostupanjskih odluka, zatim o reviziji, o sukobu nadlenosti i o svrsishodnoj delegaciji.

Mjesna nadlenost Pravila o mjesnoj nadlenosti (competentia ratione loci) odreuju koji e teritorijalno odreeni sud, koji je s obzirom na svoju vrstu i rang stvarno nadlean, biti ovlaten i duan odluivati o konkretnom tubenom zahtjevu. Sud ope mjesne nadlenosti je sud kod kojega se protiv tuenika mogu pokretati u pravilu sve parnice osim onih za koje je predviena iskljuiva mjesna nadlenost nekog drugog suda. Neki subjekti imaju, pored prebivalita,65 u nekom drugom mjestu boravite trajnije naravi, a to je mjesto za koje se, iz okolnosti konkretnog sluaja, moe pretpostaviti da e se odreeni subjekt u njemu due zadravati (47/3).66 Za ove je osobe ope mjesno nadlean, pored suda njihova prebivalita, i sud na ijem podruju trajnije borave.67
65

Prebivalite je mjesto u kojem se graanin nastanio (corpus) s namjerom da u njemu stalno ivi (animus) Utvrivanje takvog prebivalita ne predstavlja problem, zato jer ono mora biti u pravilu formalno registrirano. Okolnost da se netko udaljio iz mjesta svog prebivalita ne dovodi do njegovog prestanka. 66 Npr. studenti u mjestu studija, bolesnici u lijeilitima.

52

Neki subjekti nemaju ni prebivalite ni trajnije boravite (ili im se ono ne moe utvrditi),68 pa je za njih ope mjesno nadlean sud njihova boravita (47/2).69 Kad tuenik ima vie podruja ope mjesne nadlenosti, tuitelj ima pravo izabrati konkretno mjesno nadlean sud. Za dravljanje RH koji stalno ive u inozemstvu opemjesno nadlean je sud njihovog posljednjeg prebivalita u RH. Dravljani RH koji stalno ive u inozemstvu kamo ih je na slubu ili rad uputilo dravno tijelo ili pravna osoba, za te je osobe ope mjesno nadlean sud njihovog posljednjeg boravita u RH. Za suenje u sporovima protiv pravnih osoba opemjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi njihovo registrirano sjedite (48/1). Za suenje u sporovima protiv upanija, Grada Zagreba, gradova i opina opemjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi njihovo predstavniko tijelo (48/2). Za suenje u sporovima protiv Republike Hrvatske opemjesno je nadlean sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite, odnosno sjedite u Republici Hrvatskoj. Ako tuitelj nema prebivalite, odnosno sjedite u Republici Hrvatskoj za suenje u sporovima protiv Republike Hrvatske opemjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi Hrvatski sabor (48/3). U sporovima protiv Republike Hrvatske iz odnosa s vojnim postrojbama iskljuivo je nadlean sud na ijem se podruju nalazi sjedite zapovjednitva vojne postrojbe (61). Za suenje u sporovima protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan svog sjedita, ako spor nastane u povodu djelatnosti te jedinice, pored suda opemjesne nadlenosti nadlean je i sud na ijem se podruju ta poslovna jedinica nalazi (59). Ovo pravilo odnosi se na sve kategorije pravnih osoba, pa tako i na dravu, upanije, Grad Zagreb, gradove i opine. Posebna mjesna nadlenost- forum speciale Izberiva mjesna nadlenost (forum electivum) Tuitelju se omoguuje da bira izmeu suda koji je ope mjesno nadlean i jo nekog drugog suda kojeg zakon odreuje (46/2). Pravo izbora tuitelja traje do podnoenja tube. U doktrini se smatra da bi pravo na izbor tuitelj mogao realizirati i povlaenjem tube i ponovnim podnoenjem iste tube drugom sudu, ali samo prije nego tuba bude dostavljena tueniku. Osim suda ope mjesne nadlenosti, jo je nadlean: 1. Vie prebivalita tuenika 2. Trajnije boravite tuenika
67

Budui da ZPBG razlikuje uobiajeno i privremeno boravite, trajnim boravitem u smislu ZPP-a treba smatrati tzv. uobiajeno boravite prema ZPBG-u. Uobiajeno boravite je mjesto u kojem graanin trajnije boravi bez namjere da se u njemu naseli (5/2 ZPBG).
68

Problem osoba koje nemaju prebivallite mogao bi se javiti samo glede stranih dravljana, budui da je hrvatskom dravljaninu koji nema prebivalite u RH nadleno policijsko tijelo duno utvrditi prebivalite prema kriterijim odreenim u ZPBG-u.
69

U smislu ZPB-a, to bi bilo tzv. privremeno boravite, dakle mjesto u kojem se graanin zadrava do 30 dana (5/3 ZPB).

53

3. Obini materijalni suparniari 4.Objektivna kumulacija 5. Sporovi pokrenuti protutubom 6.U sporovima o zakonskom uzdravanju, jo i sud na ijem podruju tuitelj koji trai uzdravanje ima prebivalite, odnosno, boravite (51/1) 7.U sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za naknadu tete, jo i sud na ijem podruju je tetna radnja poinjena (forum delicti comissi) ili sud na ijem je podruju tetna posljedica nastupila (52/1) 8. U branim sporovima, jo i sud na ijem su podruju brani drugovi imali svoje posljednje zajedniko prebivalite (54/1) 9. U paternitetskim i maternitetskim sporovima, maloljetno dijete moe podii tubu jo i pred sudom svog prebivalita, odnosno, boravita (55/1) 10. U sporovima protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan svog sjedita, ako spor nastane u povodu djelatnosti te jedinice, jo i sud gdje se ta jedinica nalazi (59) 11. U sporovima o nekretninama, ako nekretnina lei na podruju vie sudova, nadlean je svaki od tih sudova (56/2) tj. bira se izmeu vie iskljuivo nadlenih. 12. U sporovima zbog smetanja posjeda na pokretninama, jo i sud na ijem se podruju dogodilo smetanje forum turbationis (56/3) 13. U sporovima zbog smetanja posjeda na brodovima odnosno zrakoplovima mjesno je nadlean, pored suda na ijem se podruju vodi upisnik u koji je brod odnosno zrakoplov upisan, i sud na ijem se podruju dogodilo smetanje (57/2). 14. Sporovi protiv osobe koja ima sjedite u inozemstvu 15. U sporovima protiv proizvoaa za zatitu prava na temelju njegovog jamstva, jo i sud opemjesne nadlenosti za prodavaa koji je pri prodaji stvari uruio kupcu pismeno jamstvo proizvoaa (53). 16. U sporovima iz nasljednopravnih odnosa te u sporovima o potraivanjima vjerovnika prema ostaviocu, dok ostavinski postupak nije pravomono zavren, jo i sud na ijem se podruju nalazi sud koji provodi ostavinski postupak (62). 17. U sporovima imatelja mjenice ili eka protiv potpisnika, jo i sud mjesta plaanja forum solutionis (64). 18. U sporovima iz nadlenosti trgovakih sudova 19. U sporovima iz radnih odnosa Iskljuiva mjesna nadlenost (forum exsclusive). Ova pravila eliminiraju opu i svaku drugu mjesnu nadlenost, osim one koja je propisana zakonom. Ova se pravila ne mogu otkloniti ni prorogacijom. Iskljuivo je mjesno nadlean u sporovima: 1. o pravu vlasnitva i drugim stvarnim pravima na nekretnini, u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini te u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini - sud na ijem se podruju nalazi nekretnina (56) 2. o pravu vlasnitva i drugim stvarnim pravima na brodu i zrakoplovu te u sporovima iz zakupnih odnosa na brodu i zrakoplovu, kad je za suenje nadlean sud u Republici Hrvatskoj, sud na ijem se podruju vodi upisnik u kojem je brod, odnosno zrakoplov upisan (57)

54

3. protiv RH iz odnosa s vojnim postrojbama - sud na ijem se podruju nalazi sjedite zapovjednitva vojne postrojbe (61) 4. koji nastaju u tijeku i u povodu sudskog ili upravnoga ovrnog postupka odnosno u tijeku i u povodu steajnog postupka - sud na ijem se podruju nalazi sud koji provodi ovrni ili steajni postupak odnosno sud na ijem se podruju provodi upravna ovrha (63).

Pomona mjesna nadlenost (forum subsidiale). U sluaju nemogunosti primjene primarnog pravila o mjesnoj nadlenosti, zakon predvia da e mjesno nadlean biti neki drugi sud. Kod elektivne posebne mjesne nadlenosti tuitelj konzumira svoje pravo izbora podnoenjem tube. To bi pravo iznova oivjelo ako bi povukao tubu, jer se u tom sluaju smatra kao da tuba nije ni bila podnesena. Npr. pomono su mjesno nadleni: 1.u branim sporovima kada je sud u Republici Hrvatskoj nadlean zato to su brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite u Republici Hrvatskoj odnosno zato to tuitelj ima prebivalite u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadlean sud na ijem su podruju brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite odnosno sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite (54/2). 2.u patrenitetskim i maternitetskim sporovima, kad je sud u Republici Hrvatskoj nadlean zato to tuitelj ima prebivalite u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadlean sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite (55/2). 3.o imovinskopravnim zahtjevima protiv osobe koja nema opemjesnu nadlenost u Republici Hrvatskoj - svaki sud u Republici Hrvatskoj na ijem se podruju nalazi kakva imovina te osobe ili predmet koji se tubom trai (58/1). Ako nadlenost suda u Republici Hrvatskoj postoji zato to je obveza nastala za vrijeme boravka tuenika u Republici Hrvatskoj - sud na ijem je podruju obveza nastala (58/2). 4. boravite tuenika, ako on nigdje nema prebivalite ili trajnije boravite (47/2). 5. Sporovi protiv hrvatskog dravljanina u inozemstvu ako tuenik nije imao posljednje prebivalite u RH, Vrhovni sud odredit e koji e sud biti nadlean 6. Sporovi protiv obinih materijalnih suparniara 7. Sporovi protiv osobe koja ima sjedite u inozemstvu Zbog povrede pravila o mjesnoj nadlenosti tuenik moe izjaviti albu samo ako je pravodobno podnio prigovor (354/2/3). Na tu povredu drugostupanjski sud ne pazi po slubenoj dunosti (365/2), a izvanredni pravni lijekovi nisu doputeni. Atrakcija nadlenosti Po pravilima o atrakciji (forum atractionis), ako se pred jednim sudom vodi odreeni spor, a pojavi se potreba da se pokrene i drugi spor koji je u izvjesnoj vezi s ovim koji se ve 55

vodi, tada e nadlenost suda pred kojim se vodi spor, privui ovaj drugi spor, makar taj sud ne bi bio nadlean po pravilima o opoj mjesnoj nadlenosti. Razlozi za primjenu pravila o atrakciji su procesna ekonomija i efikasnost, te pravna sigurnost. Atrakcija moe biti apsolutna ili potpuna (atrakcija jurisdikcije, stvarne i mjesne nadlenosti) i relativna ili nepotpuna (atrakcija samo stvarne i mjesne ili samo mjesne nadlenosti).70 Sud na koji upuuju pravila o atrakciji moe biti iskljuivo, elektivno ili supsidijarno nadlean. Primjeri atrakcije; 1. Sporovi o zakonskom uzdravanju. Ako se vode zajedno s branim ili paternitetskim sporovima, za njihovo su rjeavanje nadleni sudovi, koji rjeavaju brani tj patenitetski spor. Atrakcija je iskljuiva i potpuna ali slabijeg tipa. 2. Tuba tzv. glavnog mijeanja. Osoba koja u cijelosti ili djelomino trai stvar ili pravo o kojem izmeu drugih osoba ve tee parnica moe pred sudom pred kojim ta parnica tee tuiti obje stranke jednom tubom, sve dok se postupak pravomono ne zavri (198). Ta atrakcija je elektivna. Potpuna i jaeg tipa. Sporovi iz nasljednopravnh odnosa. Dok traje ostavinska rasprava za suenje u sporovima iz nasljednopravnih odnosa te iz potraivanja vjerovnika prema ostavitelju, osim suda ope mjesne nadlenosti, mjesno je nadlean i sud na ijem se podruju nalazi i ostavinski sud (62). Ta atrakcija je elektivna i tie se samo mjesne nadlenosti. Nepotpuna Sporovi u ovrnom postupku: za suenje u sporovima koji nastaju u tijeku i u povodu sudskog ili upravnoga ovrnog postupka mjesno je iskljuivo nadlean sud na ijem se podruju nalazi sud koji provodi ovrni ili steajni postupak. odnosno sud na ijem se podruju provodi upravna ovrha. Za sporove u vezi sa sudskom ovrhom atrakcija se tie mjesne nadlenosti, a u sporovima u povodu upravne ovrhe utemeljuje se i jurisdikcija. Sporovi u kojima je nad objema strankama otvoren steajni postupak, mjesno je nadlean sud pred kojim je protiv jedne od stranaka prije otvoren steajni postupak (63a/1). Iznimno, u sporovima o izlunim i razlunim pravima, o postojanju ili nepostojanju trabina prema steajnom duniku, o postojanju obveza steajne mase te o pobijanju pravnih radnji steajnoga dunika, mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi sjedite steajnoga dunika (63a/2). Nepotpuna Sporovi protiv materijalnih usparniara; ako je jednom tubom tueno vie osoba, a za njih ne postoji mjesna nadlenost istog suda, nadlean je sud koji je mjesno nadlean za jednog tuenika, a ako meu njema ima glavnih i sporednih obveznika, sud koji je mjesno nadlean za kojeg od glavnih obveznika. Nadlenost je elektivna i supsidijarna, atrahira se samo mjesna nadlenost (50). Potpuna ali slabijeg tipa. Sporovi s kumuliranim zahtjevima; kod kvalificirane objektivne kumulacije dolazi do atrakcije stvarne te mjesne nadlenosti, kod obine

3.

4.

5.

6.
70

U teoriji ima i drugaijih podjela koje se ovdje ne navode.

56

objektivne kumulacije moe doi samo do atrakcije mjesne nadlenosti. Nepotpuna 7. Sporovi pokrenuti protutubom; protutuba se podnosi sudu pred kojim se provodi prvobitna parnica, ako je stvarno nadlean za prvu tubu ili je vii sud. Nadlenost je elektivna; atrakcija je potpuna ali slabijeg tipa.

Ordinacija i delegacija nadlenosti Vii sudovi na dva naina mogu odrediti mjesnu nadlenost nieg suda: po pravilima o delegaciji i ordinaciji. Delegirati se moe mjesna nadlenost prvostupanjskog, ali i drugostupanjskog suda. Ordinirati se moe samo nadlenost prvostupanjskog suda. Protiv rjeenja o delegaciji i ordinaciji alba nije doputena. Delegacija nadlenosti znai da e odlukom vieg suda za postupanje biti nadlean mjesno nenadlean, ali stvarno nadlean sud. Nuna delegacija. Ako nadleni sud zbog izuzea svih sudaca ili iz drugih razloga ne moe postupati u konkretnoj stvari, on e po slubenoj dunosti o tome obavijestiti neposredno vii sud koji e odrediti da u tom predmetu postupa neki drugi stvarno nadleni sud s njegovog podruja (67). Svrsishodna delegacija. Ako nadleni sud moe postupati u konkretnoj stvari, ali nije svrsishodno da u tom predmetu postupa, dakle, ako je oigledno da bi se tako lake proveo postupak ili postoje drugi vani razlozi71 najvii sud odreene vrste u RH72 moe odrediti da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadleni sud s njegovog podruja (68/1). Naime, prema novom ureenju svrsishodnu delegaciju moe od najvieg suda odreene vrste zatraiti nadleni sud prvog stupnja sam ili na prijedlog stranke (68/1). Stranka moe predloiti svrsishodnu delegaciju tek nakon podnoenja tube. O prijedlogu stranke za svrsishodnu delegaciju odluuje prvostupanjski sud rjeenjem protiv kojeg alba nije doputena (68/2). O zahtjevu prvostupanjskog suda odluuje sudac pojedinac najvieg suda odreene vrste (68/3). Generalna delegacija. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske moe uz prethodno pribavljeno miljenje Ope sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske odrediti da u pojedinoj vrsti predmeta, odnosno u pojedinoj vrsti pravnih stvari postupa drugi mjesno i stvarno nadleni sud s podruja neposredno vieg suda, ako sud koji je po zakonu mjesno i stvarno nadlean zbog broja predmeta o kojima mora odluivati, ne moe u razumnom roku raspraviti te predmete i donijeti odluku (10/2 ZS). Ta odluka Predsjednika Vrhovnog suda RH ima znaenja akta o svojevrsnoj generalnoj delegaciji. Za generalnu delegaciju temeljem zakona vidjeti poglavlje 2.3.3.

71

Najei razlog za ovakvu delegaciju je kada se dokazna sredstva nalaze na podruju drugog suda, a njihovo dovoenje pred nadleni sud bilo bi nemogue ili skopano s nerazmjernim trokovima ili npr. to je stranka ili njen srodnik bivi ili sadanji sudac parninog suda.
72

Najvii sud u dravi je Vrhovni sud, odnosno, Visoki trgovaki sud.

57

Ako se po odredbama zakona ne moe utvrditi koji je sud mjesno nadlean, a postoji jurisdikcija sudova RH, Vrhovni sud, na prijedlog stranke, odredit e koji e stvarno nadleni sud biti mjesno nadlean (69). Za razliku od delegacije, ovdje se tuitelj mora obratiti Vrhovnom sudu prije podnoenja tube, jer da bi se tuba mogla podnijeti mora se znati kojem e se sudu to moi uiniti. Sporazum stranaka o nadlenosti Izriita prorogacija - prorogatio expressa Prorogacija je sporazum stranaka o tome da za rjeavanje spora bude mjesno nadlean ugovoreni sud, a ne sud koji je po zakonu mjesno nadlean (70/1). Ugovor o prorogaciji ujedno je i ugovor o derogaciji jer se njime iskljuuje zakonom odreena mjesna nadlenost. Zakon doputa strankama da mijenjaju samo mjesnu nadlenost (a ne stvarnu ili funkcionalnu) samo prvostupanjskog suda, (a time posredno i drugostupanjskog) i to samo ako nije iskljuiva. Uvjeti za valjanost ugovora o prorogaciji: da je zakljuen pismeno,73 prije podnoenja tube sudu (70/3) da je isprava o ugovoru priloena uz tubu (70/4) da je ugovorni sud stvarno nadlean (70/1) da se ugovor odnosi na mjesnu nadlenost (70/1) da sud ija se nadlenost derogira nije iskljuivo nadlean za suenje (70/1) da je sud ija se nadlenost prorogira stvarno nadlean

1. 2. 3. 4. 5. 6.

Nakon to je tuba podnesena, o prigovoru nenadlenosti zbog ugovora o prorogaciji, sud vodi rauna samo na prigovor tuenika koji uz prigovor mora priloiti i ugovor. Ako se u spor za koji je ugovorena prorogacija kumulira drugi za kojeg nema takvog ugovora, bit e nadlean onaj sud koji je nadlean po zakonu, a ne po ugovoru. Ugovor o prorogaciji mora biti napisan. Moe biti ugovoren za spor koji je ve nastao, ali i tako da se ugovori nadlenost za sve budue sporove iz odreenog pravnog odnosa (70/3). Moe biti zakljuen kao samostalan ugovor ili kao prorogacijska klauzula, koja se dodaje graanskopravnom ugovoru odreujui neki sud da bude mjesno nadlean za sporove koji nastanu iz pravnog odnosa zasnovanog glavnim ugovorom. Zakljuuje se izvan i prije parnice pa nije parnina radnja. Prorogacija o nadlenosti stranog suda. Stranke mogu ugovoriti nadlenost stranog suda derogirajui time sudsku nadlenost domaih sudova pod uvjetom; (1) da je barem jedna od stranaka strani dravljanin ili pravna osoba sa sjeditem u inozemstvu i (2) da se ne radi o sporu za koji postoji iskljuiva nadlenost sudova Republike Hrvatske (49/1 ZRSZ). Bitno je i da ovaj sporazum bude zakljuen u pismenoj formi. Hrvatski zakon ne moe propisivati stranoj dravi uvjete pod kojima e ona prihvaati sporazume o prorogciji svojih sudova.
73

Sporazum o mjesnoj nadlenosti sklopljen je u pisanom obliku i ako je sklopljen razmjenom pisama, brzojava, teleksa ili drugih telekomunikacijskih sredstava koja omoguavaju pisani dokaz o sklopljenom ugovoru (70/4).

58

U obrnutom sluaju, domai sudovi e potivati sporazume o sudskoj nadlenosti sudova RH kad oni inae ne bi bili nadleni ako je ispunjen prvi gore navedeni uvjet (49/2). Nijedna od ovih odredbi nee se primjenjivati u branim, paternitetskim i maternitetskim sporovima, sporovima o djeci koja su pod roditeljskom skrbi i u sporovima o uzdravanju (49/3). Kad nadlenost suda RH zavisi od pristanka tuenika da sudi sud RH smatra se da je tuenik konkludentno dao pristanak podnoenjem odgovora na tubu odnosno prigovora na platni nalog ili uputanjem u raspravu pred sudom ako nije stvorio nadlenost hrvatskog suda. Preutna prorogacija - (prorogatio tacita) To je procesna situacija u kojoj sud, koji po zakonu ne bi bio nadlean, ipak postaje nadlean za rjeavanje konkretnog spora zbog proputanja suda da u odreenom prekluzivnom stadiju po slubenoj dunosti utvrdi svoju nenadlenost, te zbog proputanja stranaka da u odreenom prekluzivnom stadiju prigovore nenadlenost suda kome je tuba podesena. Do ovakve procesne situacije moe doi u slijedeim sluajevima: U odnosu na mjesnu nadlenost: 1. ako tuenik ne istakne prigovor mjesne nenadlenosti na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za glavnu raspravu (20/1); 2. u sluaju kad postoji iskljuiva mjesna nadlenost nekoga drugog suda, ako se sud po slubenoj dunosti ne proglasi mjesno nenadlenim najkasnije na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za glavnu raspravu (20/2). U odnosu na stvarnu nadlenost: 1.ako tuenik ne istakne prigovor stvarne nenadlenosti na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za glavnu raspravu (17/2); 2.ako se sud po slubenoj dunosti ne proglasi stvarno nenadlenim najkasnije na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za glavnu raspravu (17/1). Izriita prorogacija je rezultat zakonom reguliranog ugovora meu strankama, a preutna prorogacija je usputni rezultat prekluzije ovlatenja suda i stranaka da vode rauna o odreenoj vrsti nadlenosti koja je propisana zakonom. Do izriite prorogacije moe doi samo u odnosu na mjesnu nadlenost, a do preutne u odnosu na mjesnu i stvarnu nadlenost. Nadlenost je procesna pretpostavka. Odmah poslije primitka tube, sud je duan po slubenoj dunosti ocijeniti je li nadlean (15/1). Ovo pravilo se tie jurisdikcije, stvarne nadlenosti i ogranieno mjesne nadlenosti. Naime, na svoju mjesnu nenadlenost sud u pravilu ne pazi po slubenoj dunosti, osim kad postoji iskljuiva mjesena nadlenost nekog drugog suda. Nadlenost se ocjenjuje na temelju navoda sadranih u tubi, te na osnovi injenica koje su sudu poznate (15/2). Sud, dakle, ne mora izvoditi dokaze radi utvrivanja injenica od 59

kojih zavisi njegova nadlenost, samo izuzetno moraju biti podneseni neki dokazi (npr. isprava o ugovoru o prorogaciji). Sud ispituje nadlenost s obzirom na injenino stanje u vrijeme podnoenja tube sudu, bez obzira na to u kojem stadiju ispituje nadlenost. Sud koji je bio nadlean u vrijeme podnoenja tube, ostat e i dalje nadlean, iako se u tijeku postupka promijene okolnosti na kojima je zasnovana njegova nadlenost (15/3) to je pravilo o ustaljivanju nadlenosti (perpetuatio fori). Cilj toga pravila je sprijeavanje ikanoznog postupanja stranaka koje bi namjernim promjenama relevantnih okolnosti mogle prouzroiti odugovlaenje parnice jer bi tada postojala dunost ustupanja predmeta nadlenom sudu. Pravilo o perpetuatio fori djeluje u pravilu apsolutno odnosu na stvarnu i mjesnu nadlenost; ako se tijekom postupka promjene okolnosti na kojima je utemeljena nadlenost suda, sud koji je bio nadlean u vrijeme podnoenja tube ostaje i dalje nadlean i ako bi zbog tih promjena bio nadlean drugi sud iste vrste ako zakonom nije izrjekom drugaije odreeno. Odstupanja od tog pravila tiu se atrakcije nadlenosti u povodu steaja. Tako trgovaki sudovi u parninom postupku sude sporove u kojima je stranka osoba nad kojom je otvoren steajni postupak bez obzira na svojstvo druge stranke i na vrijeme pokretanja sporova te svih sporova u povodu steaja ako za pojedine vrste sporova zakonom nije izrijekom odreeno da su za njih uvijek stvarno nadleni sudovi druge vrste. Iznimke: pravilo o ustaljivanju nadlenosti ne djeluje ako naknadne promjene relevantnih okolnosti utjeu na zasnivanje nadlenosti a) nekog redovnog suda druge vrste nego to je prvobitno nadleni sud, b) nekog inozemnog suda, c) nekog domaeg ili inozemnog nepravosudnog organa, npr. upravnog. Nadlenost suda se ocjenjuje prema propisima koji vae u vrijeme odluivanja o nadlenosti. No ovaj se stav esto u teoriji osporava.74 Nenadlenost Nakon pravomonosti rjeenja kojim se oglasio nenadlenim sud e ustupiti predmet nadlenom sudu ili jednom od vie izberivo nadlenih sudova. Sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom nastavit e postupak kao da je kod njega bio pokrenut. Ako je odluka o nenadlenosti bila donesena na glavnoj rasprai sud kome je predmet ustupljen zakazat e glavnu raspravu i postupiti kao da se rasprava dri pred sudom u izmjenjenom sastavu. Ako je odluka o nenadlenosti bila donesena na pripremnom roitu, nee se zakazati novo pripremno roite ako predsjednik vijea smatra da ono nije potrebno s obzirom na
74

Naime, ve je spomenuto pravilo prema kojem su za utvrivanje nadlenosti mjerodavne okolnosti koje su postojale u vrijeme podnoenja tube sudu, a kasnije promjene tih okolnosti su irelevantne. U teoriji se smatra da iz tog pravila treba zakljuiti da pojam "promjene okolnosti" obuhvaa promjene kako injenine tako i pravne naravi, pa bi, slijedom navedenoga, bile irelevantne i jedne i druge promjene. Izloeno pravilo o ustaljivanju nadlenosti motivirano je potrebom da se, zbog pravne sigurnosti i procesne efikasnosti, jednom utemeljena nadlenost nekog suda odri do okonanja predmeta. Ti razlozi vrijede i kad je u pitanju promjena nadlenosti i zbog promjene propisa. U teoriji se ak smatra da bi terbalo preispitati prikladnost pravila da procesni zakoni djeluju odmah, jer treba uvaiti okolnost da stranke imaju odreena steena prava u postupku (npr. pravo na pravne lijekove). Zato pri odreivanju vremenskih granica u vaenju procesnih zakona treba poeti voditi rauna o doktrini stenih prava.

60

radnje poduzete na prijanjem pripremnom roitu. Parnine radnje nenadlenog suda nisu bez vanosti samo zato to ih je poduzeo nenadlean sud. Apsolutna nenadlenost postoji onda kad sud utvrdi da je za rjeavanje predmeta nadlean drugi organ, a ne sud ili strani organ. U ovom sluaju sud e donijeti rjeenje kojim se oglaava nenadlenim, ukidaju sve parnine radnje i odbacuje tuba (16/2,3). Sud na ovu vrstu nadlenosti pazi po slubenoj dunosti (16/1). Povreda ovih pravila razlog je apsolutne nitavosti na koju sud u stadiju albe pazi po slubenoj dunosti (354/2/2). Ovdje pravilo o ustaljivanju nadlenosti ne vai. Ako tuba bude odbaena zbog nenadlenosti suda pa tuitelj podnese novu tubu u roku od 3 mjeseca od dana pravomonosti odluke o odbacivanju tube, smatra se da je zastarjevanje prekinuto prvom tubom. Relativna nenadlenost postoji onda kad se utvrdi da je za rjeavanje predmeta nadlean neki drugi domai sud. U ovom sluaju nenadlean sud ustupa predmet nadlenome sudu koji e nastaviti postupak kao da je kod njega bio i pokrenut (21/1,2). Poduzete radnje nisu bez vanosti samo zato to ih je poduzeo nenadlean sud, pa e ih nadleni sud moi koristiti.

Stvarna nenadlenost Bitna novina je da se sud moe po slubenoj dunosti oglasiti stvarno nenadlenim najkasnije na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za glavnu raspravu (17/1). U povodu prigovora tuenika o stvarnoj nenadlenosti sud se moe oglasiti stvarno nenadlenim samo ako je tuenik taj prigovor podnio najkasnije na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, na prvom roitu za glavnu raspravu do uputanja u raspravljanje o glavnoj stvari (17/2). Pritom, kad se oglaava stvarno nenadlenim po slubenoj dunosti, sud svoje rjeenje o tome mora donijeti do okonanja navedenih stadija, dok u povodu pravodobno podnesenog prigovora stranaka moe odluiti sve dok ne donese odluku kojom se okonava prvostupanjski postupak. Iznimno, sud jedne vrste moe se po slubenoj dunosti ili u povodu prigovora tuenika oglasiti stvarno nenadlenim za predmete iz nadlenosti suda druge vrste i nakon navedenih stadija, ali samo kada je to zakonom izrijekom odreeno (17/4).75 Protiv rjeenja vieg suda prvog stupnja kojim se oglasio stvarno nadlenim te protiv rjeenja kojim se taj sud oglasio stvarno nenadlenim i predmet ustupio niem sudu prvog stupnja iste vrste nije doputena alba (17/3).

75

Ovim je izuzetkom omogueno da se npr. opinski sudovi oglaavaju stvarno nenadlenima i nakon tih pripremnih stadija parnice u povodu naknadno otvorenih steajnih postupaka nad kojom od stranaka (34.b/5)

61

Izmijenjeni procesni tretman stvarne nadlenosti u bitnome se pribliio onome koji je prije ZIDZPP/03 vrijedio za mjesnu nadlenost. Povreda ovih odredaba razlog je apsolutne nitavosti ako je sud u povodu prigovora stranaka pogreno odluio da je stvarno nadlean (354/2/3). Mjesna nenadlenost Sud se moe, u povodu prigovora tuenika,76 proglasiti mjesno nenadlenim, ako je prigovor podnesen najkasnije na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za glavnu raspravu (20/1). Sud se moe proglasiti, po slubenoj dunosti, mjesno nenadlenim samo kad postoji iskljuiva mjesna, nadlenost nekoga drugog suda najkasnije na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za glavnu raspravu (20/1).77 Sud koji se oglasio mjesno nenadlenim mora o tome donijeti rjeenje i tek nakon pravomonosti toga rjeenja ustupiti predmet sudu za kojeg smatra da je nadlean. Povreda ovih odredaba razlog je apsolutne nitavosti ako je sud u povodu pravodobnog prigovora stranaka pogreno odluio da je mjesno nadlean (354/2/3). O toj povredi sud vodi rauna samo u povodu albe izjavljene zbog te povrede. Posebno rjeenje sud donosi samo kad se oglaava nenadlenim. Kad utvrdi da je nadlean, on u pravilu o tome ne odluuje posebnim rjeenjem, ve nastavlja s postupkom. Ako je odluka o nenadlenosti donesena na glavnoj raspravi, sud kojem je predmet ustupljen duan je zakazati glavnu raspravu i postupiti kao da se rasprava dri pred sudom u izmijenjenom sastavu (315/3). Ako stranka prigovori nenadlenost, sud e rijeiti hoe li o tim prigovorima raspravljati i odluivati odvojeno od glavne stvari ili zajedno s njom (301/1). Protiv rjeenja kojim se odbijaju prigovori stranaka nije doputena posebna alba ako je sud odluio da se odmah nastavi raspravljanje o glavnoj stvari (301/2). Ako ne prihvati prigovor, rjeenje o prigovoru unosi se u odluku o glavnoj stvari. Sukob o nadlenosti To je razmimoilaenje u shvaanjima izmeu vie tijela o tome koji je od njih nadlean za postupanje u konkretnoj stvari. Sukob o nadlenosti moe biti pozitivan i negativan. Pozitivan sukob postoji kad vie organa smatra da su nadleni za postupanje, a negativan sukob kad vie organa smatra da nisu nadleni.
76

Tuitelj nema pravo podnoeenja prigovora jer se smatra da je on podnoenjem tube pristao na mjesnu nadlenost. Tuitelj svoju pogreku moe korigirati do uputanja tuenika u raspravljanje jednostranim povlaenjem tube i podnoenjem tube sudu za koji smatra da je nadlean.
77

U postupku za izdavanje platnog naloga, sud se moe po slubenoj dunosti oglasiti mjesno nenadlenim najkasnije do izdavanja platnog naloga (453/1). Tuenik moe istai prigovor stvarne i mjesne nenadlenosti samo u prigovoru protiv platnog naloga (453/2). Ako sud nakon izdavanja platnog naloga utvrdi da je stvarno ili mjesno nenadlean, nee ukinuti platni nalog, nego e nakon pravomonosti rjeenja kojim se oglasio nenadlenim ustupiti predmet nadlenom sudu (454).

62

Sukob o relativnoj nadlenosti je sukob izmeu razliitih domaih sudova, a sukob o apsolutnoj nadlenosti (jurisdikciji) je izmeu domaih sudova i drugih organa. Dakle, ovo je mogue samo ako su svi organi u sukobu domai, a ako bi dolo do neslaganja izmeu domaeg i stranog suda, to se rjeava u postupku priznanja stranih sudskih odluka, a ne u postupku rjeavanja sukoba jurisdikcije. Zakon predvia poseban incidentalni postupak za rjeavanje sukoba o nadlenosti. Dok se sukob ne rijei, sud kome je predmet ustupljen duan je poduzimati one radnje za koje postoji opasnost od odgode (24/2). Protiv rjeenja kojim se odluuje o sukobu nije doputena alba (24/3). Sukob o apsolutnoj nadlenosti (sukob o jjurisdikciji). Moe biti pozitivan i negativan, a o njemu rjeava Ustavni sud RH (81, 82 UZUSRH). Sukob o relativnoj nadlenosti. Moe biti samo negativan, zbog pravila o litispendenciji i pravomonosti. Postupak za rjeavanje sukoba pokree sud kojem je predmet ustupljen kao nadlenom, stranke ne mogu izravno inicirati taj potupak. Iznimno, sud kojem je predmet ustupljen nee pokrenuti postupak za rjeavanje sukoba nadlenosti ako nae da mu je predmet ustupljen zbog oite pogreke, a trebalo je da bude ustupljen kojem drugom sudu, u kom e sluaju taj sud predmet ustupiti drugom sudu i o tome obavijestiti sud koji mu je predmet ustupio (22/1). Sukob izmeu sudova iste vrste rjeava zajedniki neposredno vii sud (23/1). Sukob izmeu sudova razliite vrste rjeava Vrhovni sud (23/2). Sukob nadlenosti rjeava sudac pojedinac nadlenog suda (23/3). O sukobu nadlenosti moe se odluiti i kad se stranke prije toga ne izjasne o nadlenosti (24/1). Pokretanje postupka za rjeavanje sukoba nadlenosti nije doputeno u dva sluaja. Prvo, kad je u povodu albe protiv odluke prvostupanjskog suda kojom se on oglasio mjesno nenadlenim odluku donio drugostupanjski sud, za tu je odluku vezan u vezi s nadlenou i sud kome je predmet ustupljen, ako je drugostupanjski sud koji je odluku donio nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu tih sudova (22/3). Drugo, odluka drugostupanjskog suda o stvarnoj nenadlenosti prvostupanjskog suda vezuje svaki sud kome se kasnije isti predmet ustupi, ako je drugostupanjski sud nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu tih sudova (22/4).

63

STRANKE Stranke u parnici Tuitelj (actor) je osoba koja u svoje ime odnosno u ije se ime trai od suda da prui pravnu zatitu odreenog sadraja, pravima za koja se tvrdi da su ugroena ili povrijeena. Tuenik (reus) je osoba protiv koje se upravlja zahtjev za pruanje pravne zatite zasnovan na tvrdnjama da je ugrozila ili povrijedila odreena prava. Pored suda, stranke su temeljni procesni subjekti u parnici. Pojam stranke je samostalne naravi jer je nezavisan od graanskopravnog odnosa u vezi s kojim se vodi parnica. Za postojanje stranke irelevantno je postoji li graanskopravni odnos, dovoljno je da tuitelj tvrdi da odreeni graanskopravni odnos postoji odnosno, da ne postoji ili da mu iz njega pripada ili ne pripada neko graanskopravno ovlatenje.78 Dakle, pojam stranke je procesnopravne prirode. Zakon ovlauje dravnog odvjetnika da kao eksponent javnih interesa u svoje ime pokree odreene parnice npr., parnicu radi utvrenja nitavosti ugovora. On je ovlaten podnijeti tubu kao stranka radi utvrenja da je neki ugovor apsolutno nitav, ovlaten je i podnijeti prijedlog radi zabrane djelovanja udruga. Izvodi o dranom odvjetniku vrijede
78

Najbolji primjer je deklaratorna tuba kod koje ne samo da nije nuno postojanje gra.prav. odnosa nego je upravo postojanje ili nepostojanje gra.prav. odnosa predmet spora, pa ako se moe podii takva tuba znai da prethodni graanksopravni odnos nije preduvjet za egzistenciju stranke.

64

mutatis mutandis vrijede i za situacije u kojima pravo na pokretanje parnice pripada centru za socijalnu skrb. Poloaj tuitelja u parnici stjee se podnoenjem tube sudu. Odreeni subjekt postaje tuenik u parnici mimo svoje volje, od momenta kad se protiv njega sudu podnese tuba. Poloaj stranke zasniva se i sukcesijom. Poloaj stranke u parnici gubi se smru fizike osobe odnosno gubitkom svojstva pravne osobe. Pravni subjekt prestaje biti stranka i okonanjem parnice. Tuitelj je u naelu ovlaten da jednostranom izjavom prestanem biti stranka u parnici povlaenjem tube. Tuenik nema te mogunosti; on mora ostati stranka dok tuitelj to hoe. Parnica sistem dviju stranaka. U parninom postupku mogu sudjelovati samo dvije stranke, koje su nosioci suprotnih pravnih interesa. Ovo pravilo ima izuzetak: u branim i paternitetskim sporovima stranke su primorane, unato svojoj suglasnosti, voditi parnicu kad zakon odreuje da se neki odnos moe preinaiti samo odlukom donesenom u parninom postupku. Parnica se ne moe voditi protiv nepoznate osobe. Da bi se strankama omoguilo da slobodno ostvaruju i tite svoje interese, zajamuje im se ravnopravan poloaj u parnici. Sve ono to zakon omoguuje tuitelju to moe, na shodan nain, poduzeti i tuenik. No, unato pravnom izjednaavanju stranaka, ne moe se izbjei njihova faktika nejednakost koja moe proizlaziti iz razlike u imovinskim prilikama, obrazovanju itd. To se nastoji izgladiti pravilima o pomoi neukima, osloboenju od prethodnog snoenju parnnih trokova, pravu na besplatnog punomonika itd. Razlika u procesnom poloaju. One proistjeu iz prirode njihovih specifinih funkcija. Tuiteljev je poloaj ponekad povoljniji, a ti su sluajevi onda u pravilu nepovoljniji za tuenika. Vrijedi i obrnuto. TUITELJ Od njega zavisi kada e i koga tuiti Ovlaten je tijekom parnice preinaiti temu raspravljanja, pa i odustati od raspravljanja Ima mogunost pripremiti se za raspravljanje Ne moe biti osuen u glavnoj stvari, u najgorem sluaju moe biti osuen na naknadu parninih trokova U pravilu prethodno snosi sve parnine trokove U pravilu je duan tuiti kod suda koji je povoljniji za tuenika (actor seqitur forum rei) Dunost dokazivati istinitost navoda na kojima tereti svoje zahtjeve Prednosti Nedostaci TUENIK Ne moe osjuetiti podnoenje tube protiv sebe On je izloen ikani prozroenoj preinaenjem ili povlaanjem raspravne teme Nema takve uvjete da se pripremi za raspravljanje Moe biti osuen na odreeno injenje u glavnoj stvari, a i na naknadu parninih trokova. Ako se odlui na pasivan stav ne mora prethodno snositi trokove Tuba se u pravlu podnosi sudu tuenikove ope mjesne nadlenosti Dok tuitelj ne dokae istinitost svojih navoda sud ne moe osuditi tuenika, pa mu je dovoljno da ih porie.79

Nedostaci

79

No ako bi bio pasivan, izlae se riziku da bude osuen zbog neosporavanja tih navoda.

Prednosti

65

Parnica se ne moe voditi protiv subjekata koji ne postoje, a ni protiv nepoznatih osoba. Ako tuitelj ne ispravi ili ne dopuni tubu podacima o osobi tuenika, njegov podnesak se smatra povuenim ili se odbacuje sukladno l. 109. ZPP-a. Poloaj stranke u parnici stjee se: poloaj tuitelja stjee se podnoenjem tube sudu - poloaj tuenika stjee se u trenutku kad se protiv osobe podnese tuba mimo njegove volje suglasnim traenjem razvoda braka sukcesijom u procesni poloaj osobe koja je dotad bila stranka Poloaj stranke u parnici gubi se: - smru fizike osobe, gubitkom svojstva pravne osobe, - okonanjem parnice, - izlaskom iz parnice ako povodom sukcesije na njegovo mjesto stupi netko drugi. - tuitelj je ovlaten da jednostranom izjavom volje prestane biti stranka, i to povlaenjem tube ili odricanjem od tubenog zahtjeva. Tuenik nema te mogunosti, on mora ostati stranka ako to tuitelj hoe. Osim tuitelja i tuenika, u parnici se mogu pojaviti i tree osobe u incidentalnim, uzgrednim postupcima koji se vode na periferiji postupka o glavnoj stvari. U tim postupcima oni imaju poloaj stranke. To su zastupnici, svjedoci, vjetaci, umjeai kad sud odluuje o njihovim zahtjevima za sudjelovanje u postupku, za naknadu trokova ili kad prema njima primjenjuje odreene mjere radi sprjeavanja zlouporabe ovlasti. Utvrivanje identiteta stranke Zadatak je stranka da omogue sudu identifikaciju svoju i svog protivnika. Ako tuitelj ne ispravi ili ne dopuni tubu podacima o osobi tuenika, njegov se podensak smatra povuenim ili se odbacuje. Ako sud dostavi tubu treem a ne osobi koja je naznaena kao tuenik pogreka se moe ispraviti ponavljanjem dostave pravom adresatu- No ako unato pogreki u dostavi bude donesena presuda, njezini e se uinci odnositi na osobu naznaenu u tubi, a ne na osobu kojoj je tuba bila dostavljena. Ako tuitelj pogreno drei da se osoba A nalazi prema njemu o obvezi a ne osoba B tui sobu A, onda e osoba A biti stranka pa e presuda o odnosu na nju proizvesti svoj uinak. Tu tuenik moe pobijati presudu zbog greke u suenju. Ako stranke nema jer je izmiljena ili je prestala postojati ili jo ne postoji, to je razlog za odbacivanje tube. Ako sud u korist ili protiv takve stranke donese presudu, presuda se smatra nepostojeom. Procesnopravna sukcesija Sukcesija je jedan od naina stjecanja poloaja stranke u parnici. Naime, kod sukcesije dotadanja stranka (auctor) prestaje biti stranka, a njen sljednik (sukcesor), preuzima njezin poloaj. Sukcesor ne poinje parnicu iznova, ve je nastavlja u stadiju u kojem je parnicu zatekao u asu stupanja u nju. Poduzete procesne radnje ne gube procesni znaaj, donesene odluke djeluju prema sukcesoru, a prekluzije procesnih ovlatenja odnose se i na sukcesora.

66

Sukcesija moe biti posljedica promjena u graanksopravnom odnosu (univerzalna ili singularna sukcesija), a moe nastupiti i neovisno od promjene u sadraju spornog graanskopravnog odnosa. Sukcesija kao posljedica univerzalne graanksopravne sukcesije.80 Ova sukcesija dovodi ex lege i do procesnopravne sukcesije pod uvjetom da se parnica ne vodi o strogo osobnim, neprenosivim pravima. Sukcesor se ne moe protiviti procesnoj sukcesiji. On postaje stranka u asu graanksopravne sukcesije. Dok sukcesor ne preuzme postupak, u parnici traje prekid postupka ex lege (212). Sukcesija kao posljedica singularne graanskopravne sukcesije.81 Ova sukcesija ne dovodi ex lege do procesnopravne sukcesije. Do procesnopravne sukcesije moe doi i to samo ako na to pristanu obje stranke. Sukcesor postaje stranka u trenutku stupanja u parnicu.82 Sukcesija koja nije posljedica bilo kakve graanskopravne sukcesije. Do ovakve sukcesije dolazi u slijedeim sluajevima: 1. 2. 3. 4. Procesnopravna sukcesija nakon pribavljanja stvari ili prava o kojima tee prnice Procesnopravna sukcesija tuenika kao posljedica preinake tube (192) Procesnopravna sukcesija umjeaa u poloaj stranke kojoj se pridruio (208) Procesnopravna sukcesija imenovanog prethodnika u poloaj stranke koja ga je imenovala (210)

Odreena svojstva stranke kao procesne pretpostavke; a) b) c) stranaka sposobnost, parnina sposobnost, a nekad i postulacijska sposobnost, procesno ovlatenje za voenje parnice

Stranaka sposobnost (ius standi in iudicio). To je svojstvo odreenog subjekta da moe biti nositeljem procesnih prava i dunosti. Stranaka sposobnost je procesna pretpostavka za funkciju tuitelja, tuenika, umjeaa i zastupnika u parnici. Stranaka sposobnost je pretpostavka parnine sposobnosti, jer parnino sposoban moe biti samo onaj koji je i stranaki sposoban, ali svi stranaki sposobni nisu ujedno i parnino sposobni. Stranaka sposobnost se priznaje svima koji imaju pravnu sposobnost (77/1) jer je cilj graanskog postupka pruanje zatite graanskim pravima. Osobine stranake sposobnosti: a) ira je od pravne sposobnosti. Sve fizike i pravne osobe su pravno sposobne pa prema tome, i stranaki sposobne. No, graansko procesno pravo pod odreenim
80

Univerzalna graanksopravna sukcesija je npr. nasljeivanje fizike osobe ili pripajanje, spajanje ili podjela pravne osobe.
81 82

Singularna graanksopravna sukcesija je npr. pravni posao (prodaja stvari).

Primjer: sluaj osobe koja je pribavila stvar ili pravo o kome tee parnica, koja e moi stupiti u parnicu na mjesto tuitelja/tuenika pod prije navedenim uvjetima (195).

67

uvjetima, priznaje stranaku sposobnost i nekim drutvenim fenomenima koji nisu pravne osobe. b) nezavisna je od konkretne parnice. Stranaka sposobnost predstavlja potencijalnu i permanentnu kvalitetu njenog nosioca da sudjeluje u parnici kao stranka. Odreene osobe su stranaki sposobne i kad nisu stranke u parnici. Svatko tko je stranaki sposoban ne mora biti stranka u parnici, on e to postati ako tui, bude tuen ili sukcesijom. c) nezavisna je i od konkretnog graanskopravnog odnosa u kojem bi njen nositelj mogao biti sudionik. Dakle, odreene osobe imaju stranaku sposobnost neovisno o tome da li su subjekti graanksopravnog odnosa i neovisno o tome je li meu njima dolo do spora. d) moe biti samo potpuna, neograniena (za razliku od pravne sposobnosti). Naime, oni koji imaju ogranienu pravnu sposobnost, imaju potpunu stranaku sposobnost. Ovo zato jer radi zatite makar jednog od svojih materijalnih prava stranka mora imati mogunost da koristi sva ovlatenja koja proizlaze iz procesnog prava. Stranaku sposobnost imaju sve fizike osobe (77/1). One je stjeu roenjem, a gube smru. I nasciturusu se moe priznati stranaka sposobnost kad se radi o njegovim interesima, parnica se tada mora voditi pod uvjetom da se nasciturus rodi iv. Stranaku sposobnost imaju sve pravne osobe (77/1). Stjeu je upisom u registar, a gube brisanjem iz registra. Stranaku sposobnost imaju i neki oblici udruenja koji nemaju pravne osobnosti. Naime, parnini sud je ovlaten da iznimno, s pravnim uinkom, samo u odreenoj parnici prizna svojstvo stranke i onim oblicima udruenja koji po zakonu nemaju stranaku sposobnost ako utvrdi da (s obzirom na predmet spora) ti oblici udruenja udovoljavaju bitnim uvjetima za stjecanje stranake sposobnosti83, a osobito ako raspolau imovinom na kojoj se moe provesti ovrha. Protiv rjeenja kojim se priznaje takva stranaka sposobnost nije doputena posebna alba (77/4).84 Sud je duan, tijekom itavog postupka, po slubenoj dunosti paziti imaju li osobe koje se javljaju kao stranke stranaku sposobnost (82). Kad sud utvrdi da takva osoba nema stranaku sposobnost, duan je ispitati da li se nedostatak moe otkloniti. Ako se taj nedostatak moe otkloniti, sud e poduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti (83/1). Za takvo otklanjanje sud moe tuitelju odrediti rok (83/3). Ako se taj nedostatak ne moe otkloniti ili ako rok za otklanjanje buzuspjeno protekne, sud e rjeenjem ukinuti provedene radnje i odbaciti tubu (83/5). Inae, dok se nedostaci otklanjaju, mogu se poduzimati samo one radnje zbog ijeg bi odlaganja mogle nastupiti tetne posljedice za neku od stranaka (83/4). No, takve radnje imaju samo uvjetan znaaj, jer e biti relevantne samo ako se nedostatak naknadno ukloni. Ako do gubitka stranake sposobnosti doe tijekom parnice o prenosivim pravima, nastupa ex lege prekid postupka. Postupak e se nastaviti kad sukcesor nastavi postupak (212). Ako do gubitka stranake sposobnosti doe tijekom parnice o neprenosivim pravima, dolazi do konane obustave postupka.

83

Bitni uvjeti za stjecanje stranake sposobnosti su isti kao i uvjeti za stjecanje pravne sposobnosti, dakle: odreena sredstva, ciljevi i organ upravljanja
84

Oblici udruivanja kojima je sudska praksa priznala stran. sposobnost: lovna jedinica u sastavu lovakog drutva, skup vlasnika garae, kaznenopopravni dom, carinarnica.

68

Nedostatak stranake sposobnosti je razlog apsolutne nitavosti o kojem albeni sud vodi rauna po slubenoj dunosti (354/2/8). Ovo pod uvjetom da osoba koja je stekla stranaku sposobnost nije naknadno odobrila obavljanje pojedine radnje. Parnina sposobnost To je svojstvo odreene osobe da s procesnopravnim uinkom poduzima procesne radnje u parnici. Parnina sposobnost stranaka ili njihovih zastupnika je procesna pretpostavka. Naziva se i procesna poslovna sposobnost. Da bi postojala parnina sposobnost, pretpostavka je postojanje stranake spobobnosti. Parnina sposobnost se priznaje svima koji imaju stranaku sposobnost, jer je opravdano da se sposobnost poduzimanja radnji pred sudom priznaje onima kojima graansko pravo priznaje sposobnost stjecanja prava i obveza. Osobine parnine sposobnosti: a) ua je od stranake sposobnosti b) treba biti permanentna kvaliteta stranaka, ona mora postojati pri poduzimanju odreene parnine radnje kao i pri donoenju odluke c) moe biti samo potpuna, neograniena i bezuvjetna. Stranka koja ima parninu sposobnost ovlatena je samostalno poduzimati sve parnine radnje. Nemaju parninu sposobnost osobe koje su ovlatene poduzimati radnje samo pod uvjetom da budu naknadno odobrene. Osobe koje nemaju parninu sposobnost zastupaju njihovi zakonski zastupnici koji moraju biti stranaki i parnino sposobni (80/1). Parninu sposobnost imaju poslovno sposobni (79/1), a to su osobe s navrenih 18 god. ivota i maloljetne osobe koje su stupile u brak sa najmanje 16 god. (26/2 ObZ). Djelomino lieni poslovne sposobnosti85 imaju parninu sposobnost u granicama svoje poslovne sposobnosti (79/2). Dakle, u sporovima koji se tiu onih odnosa s obzirom na koje njegova poslovna sposobnost nije ograniena, takva osoba ima potpunu parninu sposobnost. U sporovima koji se tiu onih odnosa s obzirom na koje im je poslovna sposobnost ograniena, takve osobe nemaju parninu sposobnost. U posljednjem sluaju, za njih u sporovima moe djelovati samo njihov zakonski zastupnik (80/1). S ovim osobama se izjednauje maloljetnike koji su parnino sposobni u granicama u kojima im se priznaje poslovna sposobnost (79/3). Imaju je i pravne osobe. Njih zastupaju njihovi zastupnici (po statutu, drugom opem aktu ili zakonu). Pravne osobe nad kojima je otvoren steajni postupak gube parninu sposobnost (212/5), te ih u parnici zastupa steajni upravitelj, zakonski zastupnik sui generis (215/1). Nemaju je potpuno lieni poslovne sposobnosti i za njih parnine radnje poduzimaju njihovi zakonski zastupnici (80/1). Ako se u parnici javi stranka kojoj bi trebalo oduzeti poslovnu sposobnost jer pokazuje znakove ozbiljnih relevantnih poremeaja, sud je ovlaten prekinuti postupak dok se ne provede postupak radi lienja poslovne sposobnosti. Meutim, i sud sam moe takvoj stranci postaviti privremenog zastupnika ako za to postoje uvjeti iz l. 84 ZPP. Dravno odvjetnitvo nema ni pravne ni poslovne sposobnosti no u nekim je parnicama ovlateno da djeluje kao stranka.

85

To su punoljetne osobe kojima je poslovna sposobnost ograniena odlukom suda

69

Pravilo je da se parnina sposobnost stranaca prosuuje po pravu drave iji je dravljanin (79/1 ZRSZ). Meutim, ako po tom zakonu nije parnino sposoban, a po hrvatskom jest, moe poduzimati parnine radnje (79/2 ZRSZ). Dakle, stranac ima pravo izbora po kojem e se zakonu njegova parnina sposobnost ocjenjivati. Na parninu sposobnost sud pazi tijekom itavog postupka po slubenoj dunosti (82). Ako je nedostatak parnine sposobnosti postojao od samog podnoenja tube sudu, sve poduzete radnje su pravno irelevantne (jedino se mogu poduzeti uvjetne radnje). Ako je do nedostatka parnine sposobnosti dolo tijekom parnice, nastupa ex lege prekid postupka (212/2). Sud nee uvaiti radnje parnino nesposobne stranke, meutim, prije nego povue krajnje konzekvence, duan je zatraiti od nadlenog organa skrbnitva da postavi stranci skrbnika ili poduzeti druge mjere radi otklanjanja parnine nesposobnosti (83/2) ili mu sam postavlja privremenog zastupnika (prema l. 84. ZPP-a). Ako stranka nije imala parninu sposobnost, ali je nedostatak naknadno otklonjen, parnine radnje zahvaene tim nedostatkom e konvalidirati, odnosno, nastavak postupka e biti mogu ako ih sama stranka ili zakonski zastupnik odobri. Povreda pravila o parninoj sposobnosti uzrok je apsolutne nitavosti, ako radnje zahvaene nedostatkom nisu bile naknadno odobrene (354/2/10). Drugostupanjski sud e, s obzirom na prirodu povrede, ili ukinuti presudu i vratiti predmet niem sudu, ili ukinuti presudu i odbaciti tubu (369/3).86 Postulacijska sposobnost To je svojstvo parnino sposobne osobe da moe sama (bez punomonika) neposredno poduzimati parnine radnje pred sudom s procesnopravnim uinkom. Stranka koja je postulacijski nesposobna, moe odreivati granice ovlatenja svog punomonika, ali ne moe sama djelovati pred sudom.87 Kod nas ova institucija u pravilu ne dolazi do primjene jer su naputene odredbe o obveznom zastupanju stranaka profesionalnim punomonicima. Ipak misao da se strankama nekad obvezno pruanje kvalificirane pravne pomoi nije sasvim naputena: specifian vid postulacijske sposobnosti predstavljaju odredbe po kojima punomonici moraju u nekim sluajevima imati posebne posebne strune kvalifikacije.88 Takva postulacijska sposobnost odnosi se samo na njih, ali ne i na stranke. Odredbe po kojima nadleno dravno odvjetnitvo, kao punomonik sui generis, u graanskom i upravnom postupku ex lege zastupa Republiku Hrvatsku u zatiti imovinskih i drugih prava (15/3 ZDO). Ovo su zapravo pravila o prisilnom zastupanju stranaka od strane kvalificiranih punomonika. Dakle, RH nema postulacijsku sposobnost, za nju tu sposobnost ima nadleni dravni odvjetnik.

86 87

Meutim, parn. nesposobnost stranke koja je uspjela u parnici, praksa ne tretira kao razlog nitavosti.

Kategorija postulacijske sposobnosti relevantna je u onim procesnim sistemima gdje sve parnino sposobne osobe nemaju ovlatenja da neposredno bez priofesionalnih punomonika poduzimaju parnine radnje.
88

Takav je sluaj s odredbom l. 91. ZPP prema kojoj u parnicama o imovinskopravnim zahtjevima, ako vrijednost predmeta spora prelazi 50.000,00 kuna, punomonici pravnih osoba mogu biti samo osobe koje imaju poloen pravosudni ispit.

70

Procesna legitimacija i stvarna legitimacija Procesna legitimacija (legitimatio ad processum) je ovlatenje odreene osobe za voenje konkretne parnice protiv odreene osobe. Ona je odraz konkretnog pravnog odnosa stranke prema predmetu konkretnog spora, za razliku od stranake i procesne sposobnosti koje nisu vezane za konkretnu parnicu. Procesna legitimacija se dokazuje tako da se uini vjerojatnim da je ba tuitelj ovlaten istaknuti ba taj tubeni zahtjev ba protiv tuenika. Imamo samo pretpostavku da postoji odnosno ne postoji odreeno graanskopravno ovlatenje istaknuto u tubenom zahtjevu. Tek se kasnije utvruje postojanje graanskopravnih pretpostavki za koje se u poetnom stadiju samo tvrdi da postoje, to je pitanje meritorne naravi. Stvarna legitimacija (legitimatio ad causam) je svojstvo odreene osobe da je sudionik odreenog graanskopravnog odnosa i da joj zbog tog odnosa pripada odreeno graanskopravno ovlatenje. Osoba ne samo da tvrdi da je npr. dunik ili vjerovnik iz odnosa kupoprodaje, nego ona to stvarno i jest. Ako ne postoji legitimatio ad causam tubeni zahtjev se odbija, a ako ne postoji legitimatio ad processum, onda se tubeni zahtjev odbacuje.89 O postojanju procesne legitimacije za voenje konkretne parnice zakljuuje se na dva mogua naina; 1. na temelju pravne norme koja odreene subjekte ovlauje da trae odreenu zatitu 2. na temelju dokazanog konkretnog pravnog interesa za dobivanje povoljnije presude u parnici Tko sve ima procesnu legitimaciju? 1) subjekti spornog graanskopravnog odnosa, oni su ovlatenici odnosno obveznici prava istaknutog u tubenom zahtjevu 2) osoe koje samo tvrde da su subjelti odreenog graanskopravnopvnog odnosa 3) trei koji nisu subjekti spornih odnosa ali se na njih sadraj tueg granskopravnog odnosa na posredan ili neposredan nain pravno reflektira Takvi su sluajevi treih npr. 1. pravo tree osobe da trai ponitenje tueg braka 2. kod ugovora u korist treih osoba, gdje je stipulant ovlaten na parnicu protiv promitenta da se ostvari obveza u korist beneficijara 3. ako koja od stranka tijekom parnice otui stvar ili pravo o kojem parnica tee, to ne sprjeava da se parnica meu istim strankama dovri 4. dravni odvjetnik i svatko tko za to ima pravni interes ovlaten je traiti utvrenje nitavosti ugovora 5. parnicu radi pobijanja pravnih radnji u povodu steaja moe pokrenuti svaki steajni vjerovnik

89

Npr. ja tuim osobu A da mi duguje 200 kn s naslova kupoprodaje. Ja dokazujem samo vjerojatnost toga da osoba A meni duguje taj iznos s naslova kupoprodaje, da sam ja prodavatelj, a osoba A kupac. Ovo je, uz ostale procesne protpostavke, dovoljno za prvi stadij. Ako ne mogu uiniti vjerojatnim postojanje toga, onda sud odbacuje tubu. No ovo jo ne znai da sam ja stvarno prodavatelj koji ima pravo potraivati od osobe A 200 kn. To se tek kasnije dokazuje, tj. dokazuje se da ja imam stvarnu legitimaciju. Ako to ne dokaem tubeni zahtjev se odbija.

71

6. centar za socijalnu skrb i svaka druga osoba koja za to ima pravni interes imaju pravo na tubu radi utvrenja da brak postoji ili ne postoji 7. ponitaj braka zbog odreenih razloga mogu traiti centar za socijalnu skrb, roditelji branog druga, pa i osobe koje imaju pravni interes

ZASTUPNICI STRANAKA Zastupanje u parnici Zastupnik je osoba koja u ime i za raun stranke poduzima procesne radnje u parnici. Njihove radnje djeluju neposredno prema stranci koju zastupaju pod uvjetom da su se legitimirali kao zastupnici i da djeluju u okviru ovlatenja koja proizlaze iz njihove legitimacije. Radnje poduzete izvan ovih okvira ne proizvode pravni uinak prema stranci u ije ime se poduzimaju. Zastupnik nije stranka, ali se ipak u izvjesnom smislu izjednaava sa strankom, jer sud pri dokazivanju sasluava njega umjesto parnino nesposobne stranke (267/1). Ako zakonski zastupnik umre ili prestane njegovo ovlatenje, a stranka nema punomonika u parnici, dolazi do prekida postupka (212/3). Kako nije stranka, zastupnik ne moe u parnici biti osuen niti mu se to moe dosuditi. Ipak, sud moe odluiti da zastupnik stranke naknadi protivniku trokove koje mu je prouzroio svojom krivnjom (156/2), te moe biti kanjen za zlouporabu prava (10), te za naruavanje reda (318). Zastupnici su duni savjesno obavljati svoju funkciju, ali oni ne odgovaraju stranci za neuspjeh u parnici, ve samo za tetu koju joj prouzroe skrivljenim nepravilnim radom (751 ZOO).

72

Zastupnik moe biti osoba koja ima potpunu poslovnu i parninu sposobnost. Zastupnik ne moe zastupati: protivnu stranku suparniare iji su interesi u koliziji Pojam zastupnika obuhvaa: a) zakonske zastupnike: oni zastupaju osobe koje nemaju poslovne ni parnine sposobnosti ili osobe koje zbog nekih drugih razloga nisu u mogunosti da se same brinu o svojim pravima i interesima. Oni crpe svoja ovlatenja ili neposredno iz zakona 90 ili iz akata nadlenog tijela.91 b) punomonike oni zastupaju parnino sposobnu stranku koja je ovlatena samostalno odluiti da li e sama djelovati u parnici ili e nekoga drugog ovlastiti da to ini u njeno ime i za njen raun. Oni crpe svoja ovlatenja iz volje stranke, iz sklopljenog ugovora o zastupanju. c) organi (zastupnici) zastupaju pravne osobe, a svoja ovlatenja crpe iz akata kojima se ureuje njihovo konstituiranje i djelovanje (statut, drugi opi akt ili zakon).92 Zakonski zastupnik Zakonski zastupnici (zz) su fizike, poslovno i parnino sposobne osobe koje su ovlatene da u ime i za raun stranaka, koje su parnino nesposobne ili zbog drugih razloga u nemogunosti da tite svoje interese u parnici, pred sudom poduzimaju parnine radnje. Zz-a ne postavlja sama stranka, ve netko drugi: njegova ovlatenja proizlaze ili neposredno iz zakona ili iz akta nadlenog dravnog tijela (80/2).93 On je, u pravilu, ovlaten u ime stranke poduzimati sve radnje u postupku (81/1). Meutim, ovdje postoje izvjesna ogranienja: 1.ako je za podizanje odnosno, povlaenje tube, za priznanje odnosno odricanje od tubenog zahtjeva, za zakljuenje nagodbe ili za druge radnje posebnim propisima odreeno da zastupnik mora imati posebno ovlatenje, zz te radnje moe poduzeti samo ako ima takvo ovlatenje (81/1) 2.sud je duan kontrolirati obavlja li zz savjesno svoju funkciju. Kad ustanovi da on ne pokazuje potrebnu panju u zastupanju, obavijestiti e o tome tijelo skrbnitva, a ako bi zbog te nepanje mogla nastati teta za zastupanog, sud e zastati s postupkom i predloiti da se odredi drugi zz (81/3) 3.roditelji mogu samo s odobrenjem nadlenog organa skrbnitva opteretiti ili otuiti imovinu maloljetnog djeteta (261 ObZ) 4.budui da se proputanje zz tumai kao rezultat zanemarivanja njegove funkcije, sud je ovlaten odbiti donoenje presude zbog izostanka, iako su za to ispunjeni uvjeti.
90 91 92

Npr. roditelj u odnosu na maloljetnu djecu Npr. skrbnici osoba lienih poslovne sposobnosti

To su dakle, fizike osobe koje zastupaju pravne osobe. Organ zastupnik pravne osobe moe uzeti punomonika koje e u ime i za raun pravne osobe voditi parnicu.
93

Tako su roditelji, zz svoje maloljetne djece (98/1 ObZ). Skrbnici su zz maloljetnika koji nisu pod roditeljskom skrbi te osoba koje su djelomino ili potpuno liene poslovne sposobnosti, te drugih osoba koje nisu u stanju same skrbiti o svojim interesima. Posvojitelji su zz maloljetnih posvojenika.

73

Ako parnino nesposobna stranka sama poduzme parnine radnje koje sud ne sprijei jer nije znao za njenu nesposobnost, zz je ovlaten naknadno odobriti ove radnje da bi one bile valjane. Zz moe, inae, sam imenovati punomonika ije radnje onda djeluju prema stranci. Pravilnost zakonskog zastupanja kroz postupak Pravilna primjena odredaba o zakonskom zastupanju je procesna pretpostavka na koju sud pazi po slubenoj dunosti tijekom itavog postupka. Osoba koja se pojavljuje kao zz, duna je na zahtjev suda, dokazati to svojstvo, a kad je za poduzimanje neke radnje potrebno posebno ovlatenje, duna je dokazati da i njega ima (81/2). Kad sud utvrdi da stranka nema zz-a, ili da on nema posebno ovlatenje kad je ono potrebno, zatrait e da nadleni organ skrbnitva postavi stranci skrbnika, odnosno, pozvat e skrbnika da pribavi potrebno ovlatenje (83/2). Ako parnino nesposobnu osobu nije zastupao zz, ili ako zz nije imao posebno ovlatenje kad je ono potrebno, to predstavlja razlog apsolutne nitavosti, pod uvjetom da takvi postupci ne budu naknadno odobreni (354/2/8).

Privremeni (zakonski) zastupnik To je zastupnik koji e se skrbiti o zatiti interesa stranke samo na neko vrijeme i samo u odreenoj parnici curator ad litem, curator ad actum. Naime, ako zz ne crpi svoja ovlatenja neposredno iz zakona, onda ga postavlja Centar za socijalnu skrb. Samo izuzetno, ovo ovlatenje pripada sudu i to u sluaju privremenog zastupnika. Ako se u tijeku postupka sa prvostupanjskim sudom pokae da bi redovan postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika tueniku trajao dugo, tako da bi zbog toga za jednu ili obije stranke mogle nastati tetne posljedice sud e tueniku postaviti privremenog zastupnika. Da bi sud stekao ovlatenje da imenuje privremenog zastupnika, potrebno je: 1. da su se ispunili uvjeti da se tueniku postavi zz 2. da postoji vjerojatnost da bi redovni postupak postavljanja zz-a mogao dugo trajati94 3. da postoji vjerojatnost da bi zbog toga, za bilo koju od stranaka, mogle nastupiti tetne posljedice (84/1) Ako su kumulativno ispunjeni svi ovi uvjeti sud e obvezatno postaviti privremenog zastupnika.

94

No postavlja se pitanje praktinog znaaja pretpostavke iz 84/1 koja se odnosi na vjerojatnost dugog trajanja redovnog postupka postavljanja zak. zastupnika. Ovo zato to je ObZ-om regulirana hitnost izvanparninih postupaka u statusnim stvarima (263/2, 265/1 ObZ), urno postupanje CZSS-a u postupcima stavljanja pod skrbnitvo (199 ObZ), a s druge strane, im se pokrene postupak za lienje poslovne sposobnosti CZSS je duan osobi imenovati posebnog skrbnika (161/2, 168/1/1 ObZ) na kojega se primjenjuju odredbe o redovnom skrbniku.

74

Zakon navodi, primjera radi, a ne taksativno, neke karakteristine sluajeve u kojima je sud ovlaten postaviti privremenog zastupnika (84/2/1-5): a) ako tuenik nije parnino sposoban, a nema zz-a b) ako postoje suprotni interesi tuenika i njegovog zz-a95 c) ako obje stranke imaju istog zz-a96 d) ako je boravite tuenika nepoznato, a nema punomonika97 e) ako se stranka ili zz nalaze u inozemstvu, a nemaju punomonika, te se dostavljanje nije moglo izvriti. U posljednja dva sluaja (d, e) sud e o postavljanju zastupnika izdati oglas koji e se objaviti u Narodnim novinama i na oglasnoj ploi suda (86/1). Novine uvedene ZIDZPP/03-om su da sud moe privremenoga zastupnika postaviti i pravnoj osobi (84/4), a ako se tijekom postupka nakon podnoenja tube i u odnosu na tuitelja ostvare razlozi zbog kojih je mogue tueniku postaviti privremenoga zastupnika, sud e privremenoga zastupnika postaviti i tuitelju (84/5). O postavljanju privremenog zastupnika sud e bez odgode obavijestiti tijelo skrbnitva, a i stranke kad je to mogue (84/3). On ima u postupku sva prava i dunosti zz-a (85/1), no njegova ovlatenja ne prelaze granice parnice za koju je postavljen. Ova prava i dunosti on vri sve dok se stranka ili njen punomonik ne pojavi pred sudom, odnosno, dok organ skrbnitva ne obavijesti sud da je postavio zz-a u svojoj kompetenciji (85/2). Strani dravljanin koji nije parnino sposoban prema zakonu drave iji je dravljanin, a parnino je sposoban prema zakonu RH, moe sam poduzimati radnje u postupku. Zakonski zastupnik moe poduzimati radnje u postupku samo dok strani dravljanin ne izjavi da sam preuzima voenje parnice. Posebni sluajevi privremenog zastupnika. Privremeni zastupnik pojavljuje se i u nekim drugim zakonskim odredbama: 1.zastupnik za primanje pismena (146) 2.u parnicama o neprenosivim pravima, ako ocijeni da bi ostavinski postupak mogao due trajati, sud e nasljednicima umrle stranke postaviti privremenog zastupnika kojemu e dostaviti rjeenje o obustavi postupka (215b/3) 3.protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo boravite sud moe radi sudjelovanja na roitu za izvoenje dokaza postaviti privremenog zastupnika (275/4) Punomonici Punomonik je osoba koja u ime stranke i za njen raun, u granicama dobivenih ovlatenja, poduzima procesne radnje kao da ih poduzima sama stranka (89/1, 92). Stranka u istoj parnici moe imati vie punomonika, a moe ga imati i umjea u parnici. Novelom 2003 stranku moe kao punomonik zastupati samo odvjetnik ako zakonom nije drugaije odreeno. Punomonika moe imenovati samo poslovno i parnino sposobna stranka, zz stranke, organ zastupnik stranke koja je pravna osoba. Sud ne moe pozvati stranku da osobno
95 96 97

Npr. spor roditelj - dijete Npr. spor meu braom pr. spor meu braom Dakle, u ovom sluaju se postavlja pz i parnino sposobnome.

75

poduzima dispozitivne procesne radnje. Sud je ovlaten apelirati na neposredno sudjelovanje stranke u postupku samo kad stranku koristi kao izvor saznanja o injenicama, a ne kao izvor procesnorelevantne dispozicije u parnici. Stranka moe sama neposredno obavljati procesne radnje pred sudom, te nije duna imenovati punomonika. No ako se odlui imenovati punomonika, to moe biti u pravilu samo odvjetnik, ako zakonom nije drugaije odreeno (89a/1). Izuzeci su taksativno odreeni: Stranku moe kao punomonik zastupati osoba koja je s njome u radnom odnosu, ako je potpuno poslovno sposobna (89a/2) Stranku kao punomonik moe zastupati srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra ili brani drug ako je potpuno poslovno sposoban i ako se ne bavi nadripisarstvom98 (89a/3). Radnika moe u postupku u parnicama iz radnih odnosa kao punomonik zastupati osoba koja je u radnom odnosu u sindikatu iji je on lan ili u udruzi sindikata u koju je udruen sindikat iji je on lan (434a/1) Poslodavca moe u postupku u parnicama iz radnih odnosa kao punomonik zastupati osoba koja je u radnom odnosu u udruzi poslodavaca iji je on lan ili u udruzi poslodavaca vie razine u koju je udruena udruga poslodavaca iji je on lan (434a/2). Ako utvrdi da punomonik koji nije odvjetnik nije sposoban obavljati tu dunost, sud e upozoriti stranku na tetne posljedice koje mogu nastati zbog nepravilnog zastupanja (90/4). Ako se kao punomonik pojavi osoba koja ne moe biti punomonikom, sud e takvoj osobi uskratiti daljnje zastupanje (90/1) rjeenjem protiv kojeg alba ne zadrava provedbu rjeenja (90/2). O tome e sud obavijestiti stranku. Radnje poduzete od strane takve osobe, do donoenja rjeenja o uskrati zastupanja, proizvode pravni uinak. Ako u parnicama o imovinskopravnim zahtjevima vrijednost predmeta spora prelazi 50.000,00 kuna, punomonici pravnih osoba mogu biti samo osobe koje imaju poloen pravosudni ispit (91). Odvjetniki vjebenik s poloenim pravosudnim ispitom moe zamjenjivati odvjetnika99 bez ikakvih ogranienja (95/4). S druge strane, vjebeniku bez pravosudnog ispita suene su ovlasti, jer on moe zamjenjivati odvjetnika kod kojeg je zaposlen samo pred sudom prvoga stupnja, u postupcima ija vrijednost predmeta spora nije vea od 50.000,00 kuna (95/3). Od pravila da stranka ne treba osobno sudjelovati u postupku, zakon predvia iznimku za sluaj kad sud smatra potrebnim da se sama stranka (koja ima punomonika) pred sudom osobno izjasni o relevantnim injenicama koje treba utvrditi u parnici (89/1).100 Uzimanjem punomonika, stranka ne gubi pravo da sama, pored njega, djeluje pred sudom (89/2). Zato moe doi do nesuglasnosti meu njima.Kad je punomonik poduzeo neku povoljnu radnju, nju stranka stranka moe opozvati.
98

Prema tome, zakon ne zahtijeva da srodnici kao punomonici stranaka imaju pavno obrazovanje. Kad je rije o ovoj vrsti punomonika dovoljna e biti i izjava stranke na roitu da je rije o zakonom propisanom stupnju srodstva. Nadripisarstvo je kazneno djelo iz l. 310 KZ-a. Nadripisar je osoba koja se neovlateno i za nagradu bavi pruanjem pravne pomoi. Da bi sud utvrdio da se netko bavi nadripisarstvom, za to ne treba kaznena presuda, jer on to moe i sam utvrditi.
99

Dakle ne samo ong kod kojega je zaposlen

100

No stranka se nije duna odazvati pozivu, pa ako izostane ne mogu je zadesiti nikakve tetne procesne posljedice.

76

No problem je puno sloeniji kad je punomonik poduzeo neku nepovoljnu radnju, a stranka svojom intervencijom nastoji popraviti negativne posljedice. Rjeenja ovog sukoba su razliita: dok traje roite na kojem je punomonik dao neku izjavu (bez obzira na prirodu izjave), stranka je moe opozvati (93/1).101 ako punomonik prizna neku injenicu na roitu na kojem stranka nije prisustvovala, a stranka kasnije opozove priznanje, sud je ovlaten prosuditi hoe li tu injenicu uzeti za priznatu ili za osporenu (93/2, 221/2). ako punomoik poduzme neku drugu procesnu dispoziciju na roitu na kojem stranka nije prisustvovala, a stranka kasnije opozove tu dispoziciju, treba uzeti da e stranka moi opozvati i ove dispozicije punomonika onda kad bi mogla opozvati takvu dispoziciju da je istu sama poduzela.102 Kod nas se ne primjenjuje postulacijska sposobnost, jer je naputena institucija obveznog zastupanja stranaka od strane profesionalnih punomonika. Ako stranka ili zakonski zastupnik stranke nije u stanju jasno i odreeno izjasniti se o predmetu o kojemu se raspravlja, a nema punomonika, sudac e je upozoriti na potrebu da uzme punomonika (296/1). Ako stranka ne moe odmah uzeti punomonika, sud e na njezin prijedlog odgoditi roite (296/2). Punomonik za primanje pismena u RH je iznimka od opeg pravila prema kojem ne postoji obveza stranke da angaira punomonika odnosi se na sluaj prema kojem tuitelj koji se nalazi u inozemstvu, a nema punomonika u Republici Hrvatskoj, duan je ve prigodom podnoenja tube imenovati punomonika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj. Ako tako ne postupi, sud e tubu odbaciti (146/1). Neke bitne novote u procesnoj poziciji punomonika: Sud prvog stupnja kaznit e novanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 kuna fiziku osobu koja u podnesku vrijea sud, stranku ili drugoga sudionika u postupku. Novana kazna moe se izrei i zastupniku stranke i umjeaa ako je on odgovoran za vrijeanje suda 103 (110/1). Dostava pismena odvjetnicima putem pretinaca. Regulirana je lankom 134 b ZPP-a, vidjeti poglavlje o dostavi. Ako stranka ili njezin zastupnik ne obavijeste odmah sud o promjeni adrese, pa se zbog toga dostava nije mogla uredno obaviti, sud e odrediti da se daljnje dostave u parnici obavljaju stavljanjem pismena na oglasnu plou suda, sve dok stranka ili njezin zastupnik ne priope sudu svoju novu adresu (145/5). Dostava se smatra obavljenom istekom osam dana od dana stavljanja pismena na oglasnu plou suda (145/6). Ako se dostava obavlja dravnome tijelu, pravnoj osobi ili fizikim osobama koje obavljaju registriranu djelatnost (dakle i odvjetnicima), primatelj je duan uz potpis otisnuti i peat ili tambilj tog tijela odnosno osobe. Dostavlja je duan naznaiti na dostavnici zato prigodom dostave tom tijelu ili osobama peat ili tambilj nije otisnut (149/1). Ako stranka ima punomonika, poziv na roite na kojemu e se izvesti dokaz sasluanjem stranaka stranci ili osobi koja se treba sasluati za stranku uputit e se preko punomonika (268/2). Stranka se smatra valjano pozvanom samom dostavom poziva punomoniku.
101

Izjava stranke vee sud, a opozvane izjave punomonika su bez procesne vanosti. Ipak, ako je sud iz radnje punomonika ve povukao konzekvencije (npr. donio djelominu presudu na temelju priznanja), stranka nee moi opozvati ove izjave.
102

Tako npr. budui da je tuenik ovlaten sve do donoenja presude opozvati priznanje tubenog zahtjeva, to e i stranka moi uiniti kad je priznanje izvrio punomonik.
103

Dakle ne i drugih sudionika u postupku, kojima su na raspolaganju instrumenti kaznenog progona zbog povrede asti i ugleda.

77

 Ako osoba koja sudjeluje u postupku ometa rad ili se ne pokorava naredbama suda za odravanje reda, sud e je opomenuti ili kazniti novanom kaznom od 500,00 do 10.000,00 kuna, a moe je i udaljiti i kazniti tom novanom kaznom (318/1). Ako zastupnik stranke bude udaljen iz sudnice, roite e se odrati i bez njegove prisutnosti (318/2), makar na tom roitu stranka i nije prisutna.

Punomo Punomo je jednostrana izjava volje vlastodavca punomoniku kojom ga ovlauje da u njegovo ime i za njegov raun poduzima pravne radnje. Punomonikom se postaje u trenutku prihvata ponude, a punomo, kao pismeni dokument, samo je dokaz o tom pravnom poslu. Dok za zasnivanje pravnog odnosa izmeu stranke i punomonika nije potrebna posebna forma, punomo mora biti sastavljena u pismenoj formi ili dana usmeno na zapisnik kod suda (97/1). Kod punomoi razlikujemo interni odnos izmeu stranke i punomonika, i vanjski odnos izmeu punomonika i tree osobe. Najee se radi o ugovoru o mandatu. Punomonik je duan kretati se u granicama njihovog internog odnosa. Suda i parninog protivnika se ne tie kakav je taj odnos i da li punomonik radi izvan ovlatenja koje je dobio u internom odnosu. Ako bi punomonik izvrio neke radnje koje su u granicama pisane punomoi, a izvan granica ugovora o mandatu, te radnje vlastodavac ne moe ponititi, jedino ima pravo traiti naknadu tete od punomonika zbog neispunjenja ugovora o mandatu. Vanjski odnos zasniva se izdavanjem pismene punomoi koja se upuuje protivnoj stranci i sudu, od tog trenutka punomo djeluje. Punomonik je duan kretati se u granicama pisane punomoi. Radnje kojima se prekorauju te granice nemaju uinka. Kad stranka ima punomonika, promet izmeu suda i protivnika s jedne strane, te stranke i vlastodavca s druge strane, obavlja se posredovanjem punomonika, to znai da se dostavljanje vri punomoniku, a ne stranci.104 Opseg punomoi ovisi o vlastodavcu, on je uvijek ovlaten izmijeniti njen sadraj. Postoje tri osnovna tipa: 1. Punomo za pojedinu parninu radnju ovlatenje za poduzimanje jedne ili vie poimenino odreenih radnji (94/2). im se ta radnja izvri, punomo prestaje. 2. Parnina punomo ovlatenje punomonika da poduzima sve radnje u postupku (94/2) mandatum ad litem.105 Kod ove vrste punomou opseg ovlatenja ovisi o tome tko je punomonik: a) Odvjetnik je ovlaten obavljati sve radnje u postupku koje bi mogla obavljati i sama stranka, dakle, sve materijalne i procesne dispozicije, te neke radnje izvan parnice: staviti zahtjev za ovrhu, primiti od protivne stranke dosuene trokove, prenijeti punomo na drugog odvjetnika (95/1).106 Ako stranka eli odvjetniku izdati punomo s navedenim ovlastima, dovoljno je da ga ovlasti na voenje parnice pa
104

Kako punomonik odgovara stranci, ne moe mu se nita dosuditi vidjeti 2.4.1., zabrana pactum de quota litis vidjeti 2.2.2.
105 106

Meutim, ovo ga ne ovlauje da sklopi ugovor o prorogaciji (70/3).

Odvjetnik ne moe traiti ponavljanje postupka na osnovi parnine punomoi nakon proteka 6 mjeseci od pravomonosti odluke (95/2)

78

se sve ove ovlasti podrazumijevaju. Ali, ako ga eli liiti nekog od navedenih ovlatenja, stranka treba u punomoi izriito navesti koja ovlatenja mu uskrauje negativna enumeracija (95/1). b) Osobi koja nije odvjetnik ovlatenja su znatno ua. On ne moe poduzimati materijalne dispozicije niti neke procesne koje su nepovoljne za stranku i dovode do okonanja spora (povlaenje tube, odustanak od pravnog lijeka), ne moe poduzimati radnje izvan parnice niti prenijeti primljenu punomo niti primiti dosuene trokove niti zastupati stranku u ovrnom postupku. Meutim, i ovaj e punomonik moi poduzimati takve radnje ako ga vlastodavac na to izriito ovlasti pozitivna enumeracija (90).107 Generalna punomo punomo za zastupanje u svim parnicama koje se vode ili bi se mogle voditi u korist ili protiv odreene stranke. Ovu punomo ureuju sudski poslovnici. Ona se deponira u predsjednitvu suda koje izdaje o tome potvrdu na osnovu koje se takav punomonik moe pojaviti kao zastupnik svoje stranke pred svim sudovima u zemlji. Najee se primjenjuje kad netko na due vrijeme odlazi iz zemlje, a oekuje pokretanje parnice.

Prestanak punomoi Punomo prestaje: 1. parnina punomo prestaje okonanjem parnice za koju je izdana, punomo za pojedinu parninu radnju izvrenjem te radnje ili nastupanjem okolnosti u kojima je izvrenje te radnje postalo neaktualno ili nemogue 2. smru, odnosno, gubitkom poslovne ili parnine sposobnosti punomonika 3. prema noveliranom ZPP-u, smru fizike osobe po sili zakona prestaje i punomo koju je ona izdala (101/1).108 Prestankom pravne osobe prestaje i punomo koju je ona izdala. U sluaju steaja punomo koju je izdao steajni dunik prestaje kad prema vaeim propisima nastupe pravne posljedice otvaranja steajnog postupka, ako zakonom nije drugaije odreeno (101/2). Iznimno, punomonik je duan jo mjesec dana obavljati radnje u postupku ako je potrebno da od stranke otkloni tetu (101/3). 4. opozivom, koji daje stranka, a mogu je u svako vrijeme (99/1) 5. otkazom, kojeg daje punomonik, on je mogu u svako vrijeme. Meutim, punomonik nije ovlaten da istovremeno s davanjem otkaza prestane vriti zastupanje ako bi zbog toga za njegova dotadanjeg vlastodavca mogla nastati kakva teta, pa e u takvom sluaju punomonik biti duan jo mjesec dana od otkaza obavljati za stranku radnje u postupku (99/4) I opoziv i otkaz punomoi mora se priopiti sudu pred kojim se vodi postupak (99/2). Pravilnost punomoi kroz postupak
107 108

Zato bi on mogao imati ak i ire ovlasti nego odvjetnik.

Ovo ujedno rezultira i prekidom postupka. Sukladno tome reformiran je i l. 100. ZPP-a na nain da je punomonik po opoj punomoi ovlaten obavljati radnje u postupku i nakon to stranka izgubi parninu sposobnost, ali ne i nakon to umre (jer tada nastupa prekid parnice i prestanak punomoi).

79

To je procesna pretpostavka. Na odredbe o punomoi sud pazi po slubenoj dunosti tijekom itavog postupka (98/4). Osoba koja se pojavljuje kao punomonik duna je, ve pri poduzimanju prve radnje, podnijeti sudu punomo (98/1). Negotiorum gestor. Sud je ovlaten da radnje u postupku poduzme privremeno i uvjetno i osoba koja nije podnijela punomo (98/2), ali tvrdi da je ovlatena na zastupanje. Ako punomo ili izjava o odobrenju poduzetih radnji ne budu podneseni u odreenom roku, sud e nastaviti postupak ne uzimajui u obzir radnje osobe bez punomoi (98/3). Falsus procurator. Kao punomonik se moe pojaviti i osoba koja ima ispravu koja ovlauje na zastupanje iako u sutini takvog ovlatenja nema (npr. ako je isprava krivotvorena ili zastarjela). Ako sud to utvrdi, ukinut e parnine radnje koje je ova osoba poduzela, osim ako ih stranka naknadno ne odobri (98/4). Ako sud svoju odluku zasnuje na radnjama poduzetim od osobe koja nije imala punomo, to je razlog apsolutne nitavosti (354/2/8). Dravni odvjetnik kao zastupnik u parnici Osnove za njegovo postupanje u parnici su dvije: 1. Po zakonu ex lege, nadleno dravno odvjetnitvo u graanskom i upravnom postupku zastupa Republiku Hrvatsku u zatiti imovinskih i drugih prava109. Tada dr. odvjetnik djeluje kao zastupnik po zakonu ili punomonik sui generis, jer Republika Hrvatska nema postulacijsku sposobnost. Tu sposobnost za nju ima dravni odvjetnik. Sudovi ne mogu postupati ako te stranke ne zastupa nadleni dravni odvjetnik. 2. Na temelju posebne punomoi nadlena dravna odvjetnitva mogu zastupati u graanskim i upravnim predmetima pravne osobe u vlasnitvu ili preteitom vlasnitvu Republike Hrvatske, te jedinice lokalne samouprave i podrune (regionalne) samouprave, kada je to s obzirom na predmet postupka opravdano. U sluaju da nadleni dravni odvjetnik odbije punomo, izvijestit e o tome viega dravnog odvjetnika koji e donijeti konanu odluku (16/1/1 ZDO). Pravna priroda njegovog sudjelovanja u parnici u svojstvu zastupnika Dravni odvjetnik u sluaju navedenom gore pod 1. po zakonu je ovlaten poduzimati sve radnje koje je ovlatena poduzimati stranka u postupku. U teoriji se javljaju nesporazumi oko toga je li dravni odvjetnik zakonski zastupnik stranke ili zastupnik po zakonu ili punomonik sui generis. Prihvaeno je potonje stajalite, a to se opravdava slijedeim razlozima: - stranke koje on zastupa su pravne osobe te imaju poslovnu i parninu sposobnost (a takva stranka ne moe iamti zakonskog zastupnika) - on je vezan stavovima stranke koju zastupa110 (to ne moe biti sluaj sa zakonskim zastupnikom)
109

l. 15. st. 3. Zakona o dravnom odvjetnitvu

110

Npr. lankom 17. Zakona o dravnom odvjetnitvu propisano je da su nadlena dravna odvjetnitva duna u sluajevima kada se radi o imovinskim stvarima od osobitog znaenja za Republiku Hrvatsku ili iznimno visoke vrijednosti, a treba se odrei tubenog zahtjeva, priznati zahtjev protivne strane, zakljuiti nagodbu ili odustati od pravnog lijeka o tome izvijestiti Dravno odvjetnitvo Republike Hrvatske, koje e bez odgode o tome izvijestiti Vladu Republike Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske moe dati uputu za postupanje u navedenim sporovima.

80

- on ima pravo na naknadu trokova zastupanja po odvjetnikoj tarifi111 (zakonski zastupnik ne moe imati takvo pravo). ZIDZPP/03-om su ukinute odredbe l. 205. ZPP-a prema kojima je dravni odvjetnik, kao umjea sui generis, imao pravo intervenirati u parnici u zatiti javnog interesa. Meutim, kada se donese odluka o obustavi postupka, potrebno je u nastavljenom (incidentalnom) postupku utvrditi jesu li bile ispunjene pretpostavke za obustavu. U tom incidentalnom postupku stranke su nasljednici odnosno pravni sljednici. Ali ako pravna osoba nema sljednika ili se on ne moe utvrditi nastupa dravno odvjetnitvo, jer se njemu dostavlja rjeenje o obustavi postupka (215b/4). Dravno odvjetnitvo ovdje ima kvazistranaki status, status intervenijenta sui generis. Naime, ono tada nije zastupnik drave jer ne nastupa u njeno ve u svoje ime. Njegova zadaa je zatita objektivne zakonitosti, a tek posredno interesa drave (ako se pokae da bi se u konkretnoj parnici ipak radilo o prenosivim pravima iji bi krajnji sljednik bila drava).

111

Tako, prema lanku 22. Zakona o dravnom odvjetnitvu, trokovi zastupanja pred sudovima i drugim nadlenim tijelima priznaju se nadlenom dravnom odvjetnitvu prema propisima o nagradama i naknadama za rad odvjetnika. Sredstva naplaena na ime trokova zastupanja prihod su dravnog prorauna.

81

PARNINE RADNJE O parninim radnjama To je dranje procesnog subjekta koje neposredno proizvodi izvjestan, zakonom utvreni, procesnopravni uinak u parnici. Parnina radnja moe se poduzeti aktivno, a takoer i neinjenjem, proputanjem oekivanog injenja, konkludentno. Meutim, proputanje je procesno relevantno samo kad to zakon odreuje. Za parninu radnju je irelevantno je li osoba koja je radnju poduzela htjela da se njome ostvari zakonom odreeni uinak i cilj radi kojega se odreena radnja poduzima. Parnine radnje su samo ona dranja procesnih subjekata koja su regulirana procesnim pravom ugovor o prorogaciji nadlenosti, arbitrai, o zastupanju stranaka, izvansudski ugovori o likvidaciji spora nisu parnine radnje jer direktno ne proizvode procesni uinak u parnici. S obzirom na subjekte, dijele se na parnine radnje stranaka, suda i ostalih sudionika u postupku. S obzirom na sadraj, radnje suda tiu se pripremanja i donoenja odluke, a radnje stranaka tiu se iznoenja zahtjeva, prijedloga, tvrdnji i dokaza. Radnje mogu predstavljati izjave volje ili izjave o znanju. S obzirom na formu, dijele se na pismene i usmene. Parnine radnje stranaka Da bi stranka mogla vriti parnine radnje potrebno je da ima stranaku, parninu, a nekad i postulacijsku sposobnost. Parnine radnje stranaka upravljene su neposredno sudu, a tek posredno protivniku. Procesnopravni uinak postiu trenutkom poduzimanja pred sudom. Parnine radnje stranaka rezultat su njihovih dispozitivnih ovlatenja. Nasuprot procesnim ovlatenjima nema procesnih dunosti stranaka za poduzimanje odreene parnine radnje. Same parnine radnje se neposredno ne pobijaju, nego odluke suda zasnovane na radnji koja ima nedostatke.

82

Jednostrane i dvostrane parnine radnje Parnine radnje stranaka u pravilu su jednostrane. Izuzetno neke parnine radnje stranaka postiu procesnopravno relevantan uinak samo ako ih poduzmu obje stranke suglasno. Takvo znaenje ima sudska nagodba kao specifian procesnopravni i graanskopravni ugovor, radnje koje dovode do mirovanja postupka. U nekim sluajevima efekti parnine radnje jedne stranke zavise od naknadne suglasnosti protivnika. Tako je u sluaju povlaenja ili preinake tube. Ako se prihvati stajalite da znaenje parnine radnje imaju i ona dranja stranka koja iako regulirana graanskim pravom, posredno postiu odreene procesnopravne uinke, onda se procesnopravnim ugovorima mogu smatrati i sporazumi stranka o prorogaciji mjesne i meunarodne nadlenosti te ugovor o arbitrai. Bezuvjetne i uvjetne parnine radnje U parninom postupku ne mogu se oduzimati radnje koje bi po svom pravnom znaenju bile sline epavim pravnim poslovima graanskog prava. Sud je ovlaten u stadiju nastojanja da se ti nedostatci otklone poduzimati one radnje zbog ije bi odgode mogle nastati tetne posljedice na stranku. Radnje stranaka i suda poduzete u tom intervalu imaju samo uvjetno znaenje. Ako sud nije znao za nedostatak odreenih procesnih pretpostavka pa takve radnje ne sprijei, one mogu stei pravnu valjanost ex tunc ako ih ovlatena osoba naknadno odobri. Uinak procesnih radnji moe se uiniti zavisnim od naknadnog nastupanja nekog rezoluzivnog uvjeta koji treba nastupiti u parnici u kojoj se radnja poduzima. Trebalo bi uzeti da takvo znaenje ima eventualno objektivno i subjektivno kumuliranje tubenih zahtjeva. Doputa se eventualno isticanje prigovora radi sudskog prebijanja, koji e prestati biti aktualan ako sud, uvaavajui ostale prigovore, nae da tuiteljev zahtjev nije osnovan zbog nekih drugih razloga. Isto tako doputa se i podnoenje kompenzabilne protutube ako tuenik svojim prigovorima protiv tubenih zahtjev ne uspije u nastojanju da sud odbije tuiteljev zahtjev. Neposredne i posredne parnine radnje stranaka Neposredne parnine radnje stranaka proizvode krajnji procesnopravni uinak bez interpoliranja odreene sudske aktivnosti izmeu radnje stranaka i toga procesnopravnog uinka. Ako se tuba tretira kao radnja kojom se pokree parnica tuba je neposredna parnina radnja. Isto znaenje ima i alba u odnosu na pokretnje instancijskog postupka. Dranje parninih stranaka kojima uzrokuju mirovanje, izjava o povlaenju tube ili albe, zakljuenje sudske nagodbe primjeri su neposrednih parninih radnji stranaka. Posredne parnine radnje stranaka nisu podobne da same po sebe prouzroe krajnji eljenji procesnopravni uinak. Izmeu njih i procesnopravnog uinka koji stranka njihovim poduzimanjem eli postii potrebno je da se interpolira odreena aktivnost suda. Ako se tuba tretira kao zahtjev upravljen sudu za pruanje pravne zatite odreenog sadraja, tuba je posredna parnina radnja. Pravni lijekovi su posredne parnine radnje.

83

Ofenzivne i defenzivne parnine radnje stranaka Ofenzivne ili napadake parnine radnje poduzimaju se radi ostvarivanja odreene pravne zatite usmjerene na postizavanje samostalnog procesnog rezultata. Defenzivne parnine radnje imaju za cilj osujeivanje postizanja rezultata koje protivnik nastoji ostvariti ofenzivnim radnjama. Ofenzivne parnine radnje u pravilu poduzima tuitelj a defenzivne tuenik. Ofenzovne parnine radnje sloene su po svojoj strukturi, one sadre; 1. odreeni zahtjev 2. injenice na kojima se zahtjev zasniva 3. dokaze kojima se navedene injenice mogu utvrditi 4. pravna osnova zahtjeav koja nije neophodan ali je mogu element ofenzivne parnine radnje Defenzivna parnina radnja moe biti poduzeta radi osporavanja svih ili samo nekih elemenata ofenzivne parnine radnje. Ona e biti u pravilu uspjena ako uspije obezvrijediti makar jedan od elemenata ofenzivne parnine radnje. 1. osporavanje injenine osnove ofenzivne parnine radnje moe se ograniiti na obino poricanje istinitosti injeninih navoda negatio 2. osporavanje injeninih navoda moe se sastojati jo i u isticanju tvrdnje o istodobnom postojanju nekih drugih injenica koje iskljuuju mogunost postojanja osporavane injenice ili je makar ograniuju, pa joj time oduzimaju smisao koji joj pridaje stranka koja poduzima ofenzivnu radnju negatio per positionem alterius 3. negiranje ili ogranavanje injeninih navoda moe se sastojati i u iznoenju tvrdnji o postojanju njenica koje su nastupile naknadno, nakon injenica navedenih u ofenzivnoj radnji, no koje ograniuju ili oduzimaju smisao injenicama na koje se poziva ofenzivna parnina radnja iako se postojanje tih injenica ne porie - exceptio Defenzivna parnina radnja moe se ograniiti samo na osporavanje pravne osnovanosti zahtjeva istaknutog u ofenzivnoj parninoj radnji, ne osporavajui osnovanost injeninih navoda i snagu dokaznih sredstava. Defenzivni prigovori mogu biti graanskopravne ili procesnopravne naravi. Oni su peremptorni kad se utvrdi da je odreeno pravo prestalo. Dilatorni su kad se tvrdi da jo nije nastupio moment nakon kojeg se moe traiti ostvarenje osporavanog zahtjeva. Opozive i neopozive parine radnje stranaka U zavisnosti od toga je li stranka ovlatena svojom naknadnom parninom radnjom oduzeti procesnopravno znaenje ve poduzetoj parninoj radnji, radnje stranaka su opozive ili neopozive. Opozive su u pravilu one radnje iji je cilj pobiljanje pravnog poloaja stranke tuba, alba, prijedlog za izvoenje dokaza. Neopozive su one parnine radnje kojima stranka svojom dispozicijom pogorava svoj poloaj i smanjuje izglede za uspjeh povlaenje tube, odricanje od prava na albu. Opozivanje priznanja injeninih navoda protivnika podvrgnuto je posebnom reimu zbog dvostruke pravne prirode te parnine radnje. Sud e prosuditi hoe li uzeti za priznatu ili

84

za osporenu injenicu koju je stranka priznala, a poslje potpuno ili djelomino porekla ili ograniila priznanje dodavanjem drugih injenica. Pobijanje parninih radnji stranka U parninom postupku vlada naelo da se ne moe osporavati parnina radnja zbog mane volje stranke koja ju je poduzela. Ipak postoje izuzeci: - nepravomona presuda moe se pobijati albom istiui da je do pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja ili do procesne povrede dolo zbog mana u volji stranke dok je poduzimala radnje. - ponavljanje postupka moe se traiti ako je do odluke suda dolo zbog kaznenog djela suca, protivne stranke ili tree osobe, a to kazneno djelo moe biti prijevara ili prisila stranke koja je poduzela radnju pod utjecajem takvog djela. - presuda na temelju priznanja moe se pobijati zbog toga to je izjava o priznaju dana u zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare Otklanjanje negativnih posljeidca prouzroenih poduzimanjem parnine radnje koja zbog odreenih nedostatka ne moe prouzroiti proesni uinak moe se postii naknadnim pravilnim poduzimanjem takve radnje. Ponovno poduzeta radnja proizvodi procesni uinak u pravilu ex nunc, no u odreenim sluajevima ona djeluje ex tunc pa se smatra da je bila valjano poduzeta ve kad je bila, unato nedostatcima, poduzeta prvi put. U nekim drugim sluajevima kad se nedostatci tiu sposobnosti osobe koja poduzima radnju, sanacija se moe izvritit naknadnom retihabicijom radnje koja je prilikom poduzimanja bila manjkava ili pravno irelevantna. Parnine radnje suda Parnine radnje koje poduzima sud imaju jedan zajedniki osnovni zadatak da dovedu do odluke o biti spora, o osnovanosti ili neosnovanosti zahtjeva za pruanje odreene pravne zatite. Djelatnosti suda se u osnovi svode na; primanja parninih radnji stranaka pripremanje procesnog materijala radi donoenja odluke o glavnoj stvari i usmjeravanje postupka prema odreenom cilju izvoenje dokaza radi utvrivanja vanih injenica registriranje i protokoliranje poduzetih parninih radnji suda i stranaka odluivanje o prethodnim i osnovnim pitanjima, o sporednim i glavnim zahtjevima, o pitanjima procesne i meritorne naravi dostave pismena pruanje pravne pomoi strankama, sudovima i drugim tijelima izvan pravosudne organizacije

Sudske odluke 85

Sudske odluke su parnine radnje kojima sud izraava svoju volju u pogledu pitanja koja se pojavljuju tijekom parnice. Sudskim odlukama se autoritativno reguliraju konkretni pravni odnosi subjekata, te se apstraktna pravna norma konkretizira u stvarnosti. Odluke suda s obzirom na sadraj pravne zatite koja se njima prua mogu biti deklaratorne, kondemnatorne i konstitutivne naravi. Odluke suda mogu biti procesne ili graansko materijalnopravne naravi. Sudske odluke su pripremne kad se njihov cilj sastoji u ostvarivanju pretpostavki za donoenje odluke o glavnom pitanju. One su konane kad se njima zavrava postupak pred sudom odreenog stupnja ili pred sudom uope. Sudskim odlukama se moe odluivati glavnom pitanju spora te o incidentalnim pitanjima (nadlenosti, izuzeu, prekidu, mirovanju) ili o lateralnim pitanjima koja se pojave tijekom postupka (osloboenje od prethodnog snoenja parninih trokova, aktrorska kaucija, imenovanje prethodnika) Oblik sudskih odluka Sud donosi odluke u obliku presude i rjeenja (129/1). Presudu donosi kad odluuje o osnovanosti tubenog zahtjeva (129/2). Rjeenje donosi kao odluuje o procesnim pitanjima.112 U tri sluaja sud rjeenjem odluuje o osnovanosti tubenog zahtjeva: (a) rjeenje o smetanju posjeda (129/2), (b) rjeenje o izdavanju platnog naloga (129/4) i (c) rjeenje o trokovima (129/5), iako stoji u izreci presude. U instancijskom postupku kad se pravni lijek odbija ili preinauje pobijana presuda, to se ini presudom. Meutim, kad se pravni lijek odbacuje ili kad se pobijana presuda to se ini rjeenjem. Donoenje sudske odluke Donoenje sudske odluke predstavlja intelektualni i voljni proces u osobi suca. Odluke vijea donose se nakon vijeanja glasovanjem. U prostoriji u kojoj se vijea i glasa mogu biti prisutni samo lanovi vijea i zapisniar (130/1,2). Prvo se odluuje o procesnim pitanjima, zatim o prethodnim pitanjima, a tek na kraju o glavnoj stvari. Predsjednik vijea rukovodi vijeanjem i glasovanjem i glasuje posljednji. On se brine da se o svim pitanjima svestrano i potpuno raspravlja. Za svaku odluku vijea potrebna je veina glasova. Da bi prijedlog bio prihvaen u vijeu od 5 lanova za nju moraju glasati barem trojica. lanovi vijea ne mogu odbiti da glasuju o pitanjima koja postavi predsjednik vijea. lan vijea koji je pri glasovanju o kojem ranijem pitanju ostao u manjini ne moe se suzdrati od glasovanja o pitanju o kojem se ima kasnije odluiti. Ako se u vezi s pojedinim pitanjima o kojima se odluuje glasovi podijele na vie razliitih miljenja, tako da nijedno od njih nema veinu, razdvojit e se pitanja i glasovanje e se ponavljati sve dok se ne postigne veina.
112

Npr. o izvoenju dokaza.

86

Ako se u pogledu visine novane svote ili koliine glasovi podijele na vie od dva miljenja, ponovno e se raspravljati o razlozima za svako miljenje pa ako se i nakon toga ne moe postii veina, glasovi dani za najveu novanu svotu ili koliinu dodat e se glasovima danim za najbliu manju novanu svotu ili koliinu dok se ne postigne veina (131). Mjerodavan je u stvari srednji glas a ne aritmetika sredina stvarnih glasova Vezanost suda za parnine radnje koje je poduzeo Sud je u pravilu vezan odlukama koje je donio tijekom postupka. Svoju odluku za koju je vezan sud ne moe sam izmjeniti ve to moe uiniti samo sud nadlean da rijeava u postupku u povodu pravnih lijekova protiv te odluke. Odlukama donesenim u obliku presude sud je uvijek vezan. Ako presudu objavljuje vezan je za nju im je objavljena a ako je ne objavljuje im je otpravljena. Odlukama koje donosi u obliku rjeenja sud je vezan ako se one ne odnose na upravljanje parnicom ili ako zakonom nije to drugo odreeno. Prema strankama presuda u pravilu ima uinak od dana kada im je dostavljena. Isto vrijedi i za rjeenje koje se dostavlja strankama. Ako se rjeenje stranci ne dostavlja ono prema strankama ima uinak im je objavljeno. Jezik suda i stranaka Stranke imaju pravo pri sudjelovanju na roitima i pri usmenom poduzimanju drugih radnji pred sudom upotrebljavati svoj jezik. Ovo pravilo se odnosi i na domae dravljanine i na strance. U Ustavu RH zapisano je da su u RH u slubenoj upotrebi hrvatski jezik i latinino pismo, ali da se u pojednim lokalnim jednicama uz hrvatski jezik i latinino pismo u slubenu upotrebu moe uvesti i drugi jezik te irilino ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanim zakonom. Ako se postupak ne vodi na jeziku stranaka, osigurat e im se usmeno prevoenje svega to se na roitu iznosi, te usmeno prevoenje isprava koje su na roitu koriste radi dokazivanja (102/1). Sud je duan pouiti stranke na pravo da usmeni postupak prate na svom jeziku uz pomo tumaa. Oni se mogu odrei prava na prevoenje ako izjave da znaju jezik na koji se vodi postupak. U zapisnik e se zakljuiti da im je dana pouka te njihovo eventualno odricanje (102/2). Prevoenje obavljaju tumai. Trokovi prevoenja padaju na teret stranke ili sudionika kojega se tiu. Sud je duan osigurati tumaa koji e usmeno provoditi ono to se na roitu iznosi a isto tako i sadraj isprava koje se na roitu koriste radi dokazivanja koje su sastavljene na dugom jeziku. Izjave stranke tuma je duan prevoditi na jezik suda. Pozivi odluke i druga pismena upuuju se strankama i drugim sudionicima upostupku na hrvatskom jeziku na latininom pismu. Stranke svoje podneske (tube, albe) upuuju sudu na hrvatskom jeziku u latininom pismu (104).

87

Upotreba jezika i pisma nacionalnih manjima se u parninom postupku ureuje se posebnim zakonom. Trokovi prevoenja na jezik nacionalne manjine koji nastanu primjenom odredaba Ustava Republike Hrvatske, ZPP-a te drugih zakona o pravu pripadnika nacionalnih manjina na uporabu svoga jezika padaju na teret sredstava suda (105). U opinama, gradovima i upanijama u kojima je u ravnopravnoj upotrebi jezik i pismo nacionalne manjine, prvo pismeno u postupku dostavlja se stranci na hrvatsko jeziku i latininom pismu i na jeziku i pismu nacionalne manjine koji je u ravnopravnoj slubenoj upotrebi. Jezik i pismo na kojem je predan odnosno pripoen prvi podnesak stranke smatra se jezikom i pismom na koje se stranka eli sluiti u postupku. Ako su se sudionici u postupku izjasnili za upotrebu dvaju ii vie jezika i pisama koji su u ravnopravnoj slubenoj upotrebi, u postupku se uz hrvatski jezik i latinino pismo, koristi jezik i pismo o ijioj se upotrebi sudionici u postupku sporazume. Ako se takav sporazum ne postigne, u postupku e se koristiti jezik i pismo nacionalne manjne kojim se slui veina sudionika u postupku, uz osiguranje tumaa za ostale sudionike u postupku. Sudovi uzimaju u postupak molbe za pravnu pomo inozemnih sudova samo ako su dostavljene diplomatskim putem i ako su molba i prilozi sastavljeni na jednom od jezika koji je u slubenoj upotrebi suda ili ako je priloen ovjereni prijevod na tom jeziku. Molbe domaih sudova za pravnu pomo dostavljaju se inozemnim sudovima diplomatskim putem, sastavljene na jeziku zamoljene drave ili s ovjerenim prijevodom na tom jeziku. Ova pravila vrijede ako meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno. Apsolutno bitna povreda postoji ako je sud, protivno ZPP-u, odbio zahtjev stranke da u postupku upotrebljava svoj jezik ili pismo ili da prati tijek postupka na svom jeziku, i ako se zbog takve povrede svog prava stranka alila (354/2/7). Relativno bitna povreda: proputanje da se u zapisniku registrira davanje upozorenja ili izjave o odricanju. Podnesci Ako za pojedine radnje odreen oblik u kojem se mogu poduzeti parnine radnje stranaka poduzimaju se na roitu usmeno, a izvan roita pismeno. (sporazum o nadlenosti mora biti napisan) Podnesci su pismena kojima stranke i ostali sudionici u postupku poduzimaju procesne radnje. I saopenje telegrafskim putem tretira se kao podnesak. Tuba, odgovor na tubu, pravni lijekovi, prijedlozi i priopenja izvan rasprave podnose se u pravilu pismeno (106/1), ali se mogu podnositi i usmeno na zapisnik (106/4). Podnesci moraju biti razumljivi i sadravati: oznaku suda, ime, zanimanje, prebivalite odnosno boravite stranaka (odnosno njihovih zz ili punomonika), predmet spora, sadraj izjave (injenice i dokazi) i potpis podnositelja (106/2). Novelirani ZPP propisuje da stranka, odnosno njezin zastupnik potpisuju podnesak na njegovu kraju (106/3). Podnesci koje treba dostaviti protivnoj stranci, predaju se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Tako treba postupiti i kad se uz podnesak podnose prilozi (107/1). Ako je na protivnoj strani vie osoba koje imaju zajednikog zz ili punomonika, mogu se za sve te osobe podnesci i prilozi predavati u jednom primjerku (107/2).

88

Ako podnesci ili prilozi nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka, sud e odrediti da se oni prepiu na troak stranke, uz odgovarajuu primjenu propisa o sudskim pristojbama. (109/5). Podnesci se s obzirom na svrhu zbog koje se podnose dijele na pripremne i konane ili dispozitivne. U pripremnima se navode injenice na kojima se zasniva zahtjev i dokazi samo koliko je to potrebno da poslui orjentaciji suda i protivnika za pripremanje rasprave o najavljenom zahtjevu. Konani ili dispozitivni su definitvna osnova za donoenje odluke. Isprave koje se prilau podneskom, podnose se u izvorniku ili u prijepisu (108/1). Sud e takvu ispravu zadrati, a protivnoj stranci dopustiti da je razgleda. Kad prestane potreba da se takva isprava dri u sudu, vratit e se podnositelju na njegov zahtjev (108/2). Ako je isprava priloena u prijepisu, sud e, na zahtjev protivne stranke, pozvati podnositelja da podnese sudu ispravu u izvorniku, a protivnoj stranci dopustiti da je pregleda (108/3). Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadri sve to je potrebno, sud e podnositelja poduiti i pomoi mu da ga ispravi te e ga zato pozvati u sud ili e mu podnesak vratiti radi ispravka (109/1) i odrediti rok za ponovno podnoenje podneska (109/2). Ako podnesak bude ispravljen ili dopunjen u tom roku, smatrat e se da je podnesen sudu onoga dana kad je prvi put bio podnesen (109/3). Ako podnesak ne bude u tom roku vraen sudu, smatrat e se da je povuen. Ako podnesak bude vraen sudu bez ispravka ili dopune, odbacit e se (109/4). Telegrafski podnesak koji ne sadri to je potrebno da bi se po njemu moglo postupati smatrat e se da je predan u roku ako uredan podnesak bude predan ili upuen sudu preporuenom poiljkom u roku od 3 dana od dana predaje telegrama poti. Ako se iz albe ne moe utvrditi koja se presuda pobija ili ako alba nije potpisana sud e odbaciti albu ako je alitelj u odreenom roku ne dopuni ili ispravi. Ako u albi nisu navedeni razlozi ili ako se iz nje ne vidi koji se dio presude pobija sud e albu dostaviti viem sudu. Odredba kojom se predsjednik vijea ovlauje na poduzimanje mjera radi otklanjanja nedostataka u podnescima upuuje na ovlatenje za donoenje svih odluka koje se tiu pravilnosti podneska. Sud prvog stupnja kaznit e novanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 kuna fiziku osobu, odnosno od 2.000,00 do 20.000,00 kuna pravnu osobu koja u podnesku vrijea sud, stranku ili drugoga sudionika u postupku. Novana kazna moe se izrei i zastupniku stranke i umjeaa ako je on odgovoran za vrijeanje suda (110/1). Odredbe lanka 10. ZPP-a na odgovarajui se nain primjenjuju u ovim sluajevima (110/3). Zapisnici Sudski zapisnici su javne isprave koje sud sastavlja o radnjama koje poduzimaju stranke ili drugi sudionici u postupku na roitu, i o vanijim izjavama koje oni daju izvan roita (123/1,2). Zapisniku je glavna svrha da poslui kao dokaz o sadraju poduzetih procesnih radnji i kao temelj na osnovu kojega vii sud kontrolira pravilnost provedenog postupka. Zapisnik pie zapisniar (123/3). Zapisnik treba sadravati bitne podatke o poduzetoj procesnoj radnji. U zapisnik se unosi: naziv i sastav suda, mjesto, dan i sat obavljanja radnje, naznaka predmeta spora, imena prisutnih stranaka odnosno treih osoba (i njihovih zz, odnosno punomonika), je li rasprava

89

bila javna ili je javnost iskljuena, sadraj izjava stranaka, svjedoka i vjetaka, dokazi koji su predloeni i koji su izvedeni (124/2). Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije nita brisati, dodati ili mijenjati. Prekriena mjesta moraju ostati itljiva. Zapisnik se sastavlja tako da predsjednik vijea glasno kazuje zapisniaru to da unese u zapisnik (126/1). Precrtana mjesta moraju ostati itljiva. Stranke imaju pravo proitati zapisnik ili zahtijevati da im se on proita te staviti prigovor na sadraj zapisnika (126/2). To pravo imaju i druge osobe ija je izjava unesena u zapisnik (126/3). Ispravci i dodaci povodom prigovora unijet e se na kraju zapisnika (126/4). Zapisnik potpisuju sudac pojedinac odnosno predsjednik vijea, zapisniar, stranke odnos njihovi zakonski zastupnici ili punomonici i tuma. Svjedoci i vjetaci potpisuju svoj iskaz na zapisniku (127/2). Nepismena osoba e na zapisnik staviti otisak kaiprsta, a zapisniar e ispod otiska napisati njeno ime i prezime (127/3). Ako se koja stranka (zz i punomonik), svjedok ili vjetak udalji prije potpisivanja ili ne eli potpisati zapisnik, to e se zabiljeiti u zapisniku i navesti razlog koji je iznesen (127/4). O vijeanju i glasovanju sastavlja se poseban zapisnik. Ako je kod vieg suda u postupku u vezi s pravnim lijekom odluka donesena jednoglasno, nee se sastaviti zapisnik, nego e se na izvorniku odluke staviti biljeka o vjeanju i glasovanju. On sadri tijek glasanja i odluku koja je donesena. Odvojena miljenja prikljuuju se zapisniku o vjeanju i glasovanju ako nisu unesena u sam zapisnik. Taj zapisnik potpisuju svi lanovi vijea i zapisniar (128/4). Taj e se zapisnik zatvoriti u poseban omot, te ga moe razgledati samo vii sud kad odluuje o pravnom lijeku i u tom sluaju zapisnik e se ponovo zatvoriti u omot i na omotu naznaiti da je zapisnik pregledan (128/5). Dostavljanje Naelo sasluanja stranaka ne bi se moglo ostvariti ako se svakoj stranci ne bi pruila mogunost da sazna za vrijeme i mjesto poduzimanja parninih radnji. Tome slui ustanova dostavljanja. ZIDZPP/03 je u veoj mjeri izmijenio odredbe koje se odnose na ovaj institut, s ciljem da se sudska dostava uini efikasnijom. Iako nije napuen koncept prema kojemu je dostava briga i zadatak suda, uinjeni su hrabri pomaci ka konceptu u kojem je urednost dostave zadatak samih stranaka. Dostava je odreena zakonom propisana aktivnost nadlenih tijela i osoba usmjerena na to da adresatima prui mogunost da saznaju za sadraj pismena koja im se upuuju. Sudsku dostavu mogu vriti: 1. pota 2. odreeni sudski slubenik, namjetenik, 3. nadleno tijelo uprave 4. javni biljenik 5. neposredno u sudu (133/1) Ako se dostava ne obavlja preko pote, osoba koja obavlja dostavu duna je osobi kojoj se dostava obavlja, na njezin zahtjev, dokazati svoje svojstvo ovlatene osobe (133/2). Da bi se sa sigurnou moglo znati je li pismo urueno adresatu, dostavlja ima ovlatenje utvrivati identitet adresata traei na uvid identifikacijske isprave113 (133/3) i pri tome je ovlaten zatraiti i pomo policije (133/4). Policija je u takvom sluaju duna pruiti svoju pomo i to bez odgaanja.
113

Ovo ovlatenje se ne protee samo na adresata ve i na sve druge osobe koje se zateknu na mjestu dostave.

90

Javnobiljenika ili "letea" dostava Ovdje javni biljenik nastupa kao povjerenik suda. Na zahtjev stranke koja izjavi da je spremna snositi trokove time izazvane, sud moe rjeenjem (protiv kojega nije doputena alba) odrediti da se dostava nekoga pismena povjeri javnome biljeniku (133a/1). Dakle, sud nije ovlaten takvu dostavu odrediti po slubenoj dunosti. Sud doputa dostavu putem javnog biljenika, ali ne odreuje i osobu javnog biljenika. Sud stranci (predlagatelju) uruuje u posebnoj omotnici rjeenje kojim se doputa javnobiljenika dostava i pismeno koje treba dostaviti, da bi stranka po svom nahoenju odabrala javnog biljenika (133a/1). Stranka nije duna obavijestiti sud o osobi javnog biljenika kojeg je odabrala. Javni biljenik duan je obaviti povjerenu mu dostavu, pri emu ima sva prava i dunosti sudskoga dostavljaa, a u obavljanju tih poslova moe ga zamjenjivati i javnobiljeniki prisjednik ili javnobiljeniki vjebenik (133a/2). O primitku pismena radi dostave i o radnjama poduzetim radi dostave javni biljenik sastavit e zapisnik (133a/3). Javni biljenik dostavit e bez odgode izravno sudu ovjerovljeni prijepis zapisnika o primitku pismena radi dostave te (a) potvrdu o obavljenoj dostavi zajedno s ovjerovljenim prijepisom zapisnika o dostavi, odnosno (b) nedostavljeno pismeno zajedno s ovjerovljenim prijepisom zapisnika o poduzetim radnjama (133a/4). Trokove izazvane javnobiljenikom dostavom stranka izravno podmiruje javnom biljeniku. Javni biljenik kome nisu predujmljena sredstva za pokrie trokova dostave nije duan dostavu obaviti,114 o emu e javni biljenik sastaviti zapisnik i o tome izravno obavijestiti sud (133a/5). Na radnje poduzete u svezi s dostavom preko javnih biljenika stranke ne plaaju javnobiljenike pristojbe. Trokovi dostave putem115 javnoga biljenika ulaze u parnine trokove, ako sud ocijeni da su oni bili nuni (133a/7). Dostava u sudu Ako se odreenim osobama (pravnim ili fizikim), na temelju njihova zahtjeva i odobrenja predsjednika suda, dostava obavlja u sudu, pismena koja im upuuje sud polau se za njih u posebne pretince u za to odreenoj prostoriji suda. Dostavu obavlja slubena osoba suda (134b/1). Naime, predsjednik suda moe rjeenjem donesenim u upravnom postupku odrediti da svi odvjetnici koji imaju pisarnicu na podruju njegovog suda, sudska pismena primaju preko sudskih pretinaca. Protiv toga rjeenja odvjetnik ima pravo albe predsjedniku neposredno vieg suda u roku od osam dana (134b/2). Dakle, predsjednik suda moe donijeti takvo rjeenje bez obzira jesu li odvjetnici s tim suglasni, i jesu li podnijeli takav zahtjev. Pismena koja se dostavljaju preko pretinca ne smiju biti dostupna osobama kojima se dostavljaju prije nego to potpiu dostavnicu. Pismena se dostavljaju u zatvorenim omotnicama, u kojima se dostava obavlja preko pote. Prigodom uzimanja pismena moraju se preuzeti sva pismena poloena u pretinac (134b/3). Na svako pismeno koje se dostavlja na ovaj nain naznait e se dan kada je poloeno u pretinac (134b/4). Kada se radi o dostavi odvjetnicima, oni su duni pismeno podii iz pretinca u roku od osam dana od dana polaganja pismena u pretinac. Ako pismeno ne bude podignuto u tom roku, dostava e se obaviti stavljanjem pismena na oglasnu plou suda. Smatrat e se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na oglasnu plou suda (134b/5). Reeno ne vrijedi za osobe koje nisu odvjetnici.

114 115

No on ne moe odbiti primiti pismeno od stranke radi dostave.

Na radnje poduzete u svezi s dostavom preko javnih biljenika stranke ne plaaju javnobiljenike pristojbe (133a/6).

91

Predsjednik suda povui e odobrenje ako utvrdi da osoba kojoj je ono dano neredovito preuzima pismena ili pokuava zloupotrijebiti takav nain dostave (134b/7). O albi protiv takvog rjeenja odluuje predsjednik neposredno vieg suda. Valjana je dostava koja je u umjesto preko pretinca obavljena na drugi zakonom predvien nain (134b/6).

Dostava putem sudskog dostavljaa O ovoj dostavi nije nita posebno propisano, no ona se po proceduri i ovlatenjima dostavljaa ne razlikuje od dostave putem pote ili javnog biljenika. Dostava osobi odreenoj sporazumom Sporazumom o dostavi se stranke sporazumijevaju da se sva sudska pismena moraju dostaviti na adresu odreenu tim sporazumom ili preko osobe odreene tim sporazumom. (133b) Pretpostavke za valjanost sporazuma: 1. mora biti zakljuen u pisanoj formi 2. mora biti javno ovjerovljen ako je tuenik fizika osoba koja ne obavlja registriranu djelatnost, ili obavlja registriranu djelatnost116 mu se pismena imaju dostavljati u ali vezi sa sporovima koji se ne tiu te djelatnosti (133b/5). 3. mora biti priloen uz tubu. Tuitelj koji u tubi nije predloio da se dostava tueniku obavlja na adresi ili preko osobe iz sporazuma, moe i kasnije tijekom postupka to predloiti tek ukoliko mu se nije mogla uredno obaviti na adresi naznaenoj u tubi (133b/3). 4. sporazum moe se sklopiti glede odreenog spora koji je ve nastao ili glede buduih sporova koji mogu nastati iz odreenoga pravnog odnosa (133b/4). Temeljni ratio ovog instituta jest u posljedicama koje nastaju za tuenika ukoliko se dostava nije mogla obaviti. Naime, u takvom sluaju sud e odrediti da se daljnje dostave tueniku obavljaju stavljanjem pismena na oglasnu plou suda. Smatrat e se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na oglasnu plou suda (133b/2). Tuenik iz opravdanih razloga moe zatraiti, unato zakljuenom sporazumu s tuiteljem, da mu se dostava obavlja na novoj adresi u Republici Hrvatskoj. Takvom zahtjevu tuenika sud moe udovoljiti tek nakon to tuitelju omogui da se o tom zahtjevu izjasni i ako uvjeti uz koje se dostava treba obavljati nisu bitno tei od onih uz koje se dostava obavlja prema sporazumu (133b/6). O zahtjevu tuenika sud odluuje rjeenjem protiv kojeg alba nije doputena. Dok sud ne odlui o zahtjevu dostava e se obavljati na adresu, odnosno osobi iz sporazuma (133b/7). Trokove izazvane prijedlogom tuenika snosi tuenik bez obzira na ishod spora (133b/9) Izravna uzajamna dostava Ovakva dostava mogua je kada se stranke sporazume tijekom postupka da e pismena izravno upuivati jedna drugoj. Da bi se dostava smatrala urednom, potrebno je da stranke upuuju podneske preporueno preko pote uz povratnicu (133c/1). Ako je koja od stranaka pravna osoba ili fizika osoba s registriranom djelatnou, pismena joj se mogu predati izravno u njezinom sjeditu uz potvrdu o preuzimanju poiljke ovjerovljenu njenim peatom (133c/2).

116

To znai kada sporazum zakljuuju pravne ili fizike osobe koje obavljaju registriranu djelatnost te im se pismena imaju dostavljati u vezi sa sporovima koji se tiu te djelatnosti, sporazum ne mora biti javno ovjerovljen, ali mora biti zakljuen po ovlatenoj osobi.

92

No sporazum stranaka o ovakvom upuivanju podnesaka nije potreban ako u parnici obje stranke zastupaju odvjetnici ili dravni odvjetnici. Tada sud moe odrediti da zastupnici stranaka izravno upuuju podneske jedni drugima potom uz povratnicu ili da ih izravno predaju uredu, odnosno pisarnici (133c/3). Mjesto dostave U pravilu se dostava vri na adresi prebivalita boravita ili sjedita osobe adresata. Dostava dravnim tijelima i pravnim osobama obavlja se predajom pismena osobi ovlatenoj za primanje pismena ili radniku koji se zatekne u uredu (134/1). Dostava dravnom odvjetnitvu obavlja se predajom njegovoj pisarnici (134/2). Kad dostavu treba obaviti u inozemstvu, ona se obavlja diplomatskim putem (136). Kad stranka ima punomonika ili zz-a, dostava se obavlja tim osobama (138/1). Dostava odvjetniku obavlja se predajom osobi koja radi u odvjetnikom uredu (139). No ZIDZPP/03 donosi neke novine. Pravnoj osobi koja je upisana u odreeni sudski ili drugi upisnik dostava se obavlja na adresu navedenu u tubi. Ako dostava na adresu navedenu u tubi ne uspije, dostava e se obaviti na adresu sjedita te osobe upisanu u upisniku. Ako dostava ne uspije ni na toj adresi, obavit e se stavljanjem pismena na oglasnu plou suda. Smatrat e se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na oglasnu plou suda (134a/1). Ista pravila primjenjuju se i na fizike osobe koje obavljaju odreenu upisanu djelatnost (obrtnici, trgovci pojedinci, javni biljenici, odvjetnici, lijenici itd.) kad se tim osobama dostava obavlja u vezi s tom djelatnou (134a/2). Dakle, ovo vrijedi kad se te osobe pojavljuju kao stranke u postupku, a u vezi s djelatnou koju obavljaju. Naime, ovu odredbu treba tumaiti jednako kako prema trgovcu tako i prema odvjetniku. Stoga se ona nee primjenjivati u nekom njihovom osobnom sporu (npr. radi uzdravanja), ali niti onda kada se dostava vri odvjetniku kao punomoniku stranke, jer tu sam odvjetnik nije stranka. Prema odvjetniku e se ova odredba moi primijeniti jedino onda kada se on pojavljuje kao stranka u sporu vezanom za njegovu odvjetniku djelatnost (npr. tuba za naknadu tete poinjene prilikom zastupanja). Uostalom, dostava odvjetniku kao punomoniku u njegovoj pisarnici regulirana je lankom 139. ZPP-a. Promjena adrese Stranka ili njezin zastupnik duni su tijekom postupka odmah izvijestiti sud o promjeni adrese. Taj se rok produuje i nakon zavretka postupka u raznim procesnim situacijama ovisno o ulaganju pravnog lijeka, tako da su oni duni odmah izvijestiti sud o promjeni adrese i to: - do isteka roka od est mjeseci nakon pravomonosti prvostupanjske odluke protiv koje alba nije izjavljena (145/1) - do isteka roka od est mjeseci nakon dostave drugostupanjske odluke kojom se postupak pravomono zavrava (145/1) - do isteka roka od est mjeseci od dostave stranci odluke kojom se revizija odbacuje ili odbija ili pobijana odluka preinauje, ako je izjavljena revizija (145/2) - ako je podnesen prijedlog za ponavljanje postupka, taj se rok produava do isteka roka od est mjeseci od od pravomonosti prvostupanjske odluke u tom postupku protiv koje nije izjavljena alba (postupku kojim se odluuje o prijedlogu za ponavljanje postupka), odnosno do isteka roka od est mjeseci od dostave stranci drugostupanjske odluke kojom se postupak za ponavljanje postupka pravomono zavrava (145/3) Ako stranka ili njezin zastupnik ne obavijeste odmah sud o promjeni adrese, pa se zbog toga dostava nije mogla uredno obaviti, sud e odrediti da se daljnje dostave u parnici obavljaju stavljanjem pismena na oglasnu plou suda, sve dok stranka ili njezin zastupnik ne priope sudu svoju novu adresu (145/5).

93

Vrijeme obavljanja dostave Dostava se obavlja radnim danom, i to od sedam do dvadeset sati, u stanu ili na radnom mjestu osobe kojoj se dostava ima obaviti ili u sudu kad se ta osoba tamo zatekne (140/1). Dostava se moe obaviti i u drugo vrijeme i na drugom mjestu, po pristanku osobe kojoj se dostava ima obaviti (140/2). Ako ocijeni da je to potrebno, sud e odrediti da se dostava obavi na bilo kojem drugom mjestu ili u bilo koje drugo vrijeme. Prigodom takve dostave osobi kojoj se dostava obavlja predat e se primjerak rjeenja suda kojim je ona odreena. To rjeenje ne mora biti obrazloeno (140/3). Odredba o vremenu obavljanja dostave ne vai za dostavu potom ili putem javnoga biljenika (140/4).

Obina dostava Dostava lanu kuanstva odnosno zaposleniku. Ako se osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu, dostava se obavlja predajom pismena kome od njezinih punoljetnih lanova domainstva, koji je duan primiti pismeno. (141/1). Ako se osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu i ako se ono ne moe predati kome od njezinih punoljetnih lanova domainstva, pismeno se moe predati kuepazitelju ili susjedu, ako oni na to pristanu, i time je dostava obavljena (141/2). Ako se dostava obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta se osoba tu ne zatekne, dostava se moe obaviti osobi koja na istom mjestu radi, ako ona pristane da primi pismeno (141/3). Predaja pismena drugoj osobi nije doputena ako ona sudjeluje u parnici kao protivnik osobe kojoj se dostava ima obaviti (141/4). Osobe kojima se prema prethodnim odredbama dostava obavi umjesto osobi kojoj se pismeno ima dostaviti, dune su pismeno predati toj osobi. Ako svojom krivnjom propuste pismeno predati, odgovaraju osobi za koju su pismeno primili za tetu koju su joj time prouzroili (141/5).

Osobna dostava Dostava stranci (odnosno njezinom punomoniku ili zz-u) dostavlja se tuba, platni nalog, presuda, rjeenje, te izvanredni pravni lijek (142/1). Ako se osoba kojoj se pismeno mora osobno dostaviti ne zatekne tamo gdje se dostava ima obaviti, dostavlja e kod lana domainstva, kuepazitelja, susjeda ili osobe koja je zaposlena na istom radnom mjestu ostaviti obavijest da radi primanja pismena bude u odreeno vrijeme u svome stanu ili na radnom mjestu. Ako i nakon toga ne zatekne osobu kojoj se pismeno ima dostaviti, ono e se predati gore navedenim osobama i time se smatra da je dostava obavljena (142/2). Ako se utvrdi da je osoba kojoj se pismeno ima dostaviti odsutna i da joj druge osobe ne mogu na vrijeme predati pismeno, ono e se vratiti sudu uz naznaku gdje se odsutni nalazi i uz naznaku osobe od koje se to saznalo (143). Kad osoba kojoj je pismeno upueno odbija primiti pismeno, dostavlja e ga pribiti na vrata stana. Na dostavnici e zabiljeiti sat, dan i razlog odbijanja te mjesto gdje je pismeno ostavljeno. Time se smatra da je dostava obavljena (144).

94

Punomonik za primanje pismena je osoba koja ima dunost i ovlast primati pismena i to prije ih dostaviti adresatu. On se moe pojaviti na strani tuenika ili tuitelja, a osnovni preduvjet je da se stranka nalazi u inozemstvu. Tuitelj ili njegov zastupnik koji se nalaze u inozemstvu, a tuitelj nema punomonika u Republici Hrvatskoj, duni su ve prigodom podnoenja tube imenovati punomonika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj. Ako tako ne postupe, sud e tubu odbaciti (146/1) i nema mogunosti vraanja tube na ispravak. Tuenika ili njegova zastupnika koji se nalaze u inozemstvu, a tuenik nema punomonika u Republici Hrvatskoj, sud e ve prigodom dostave prvoga pismena pozvati da u primjerenom roku postave punomonika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj, uz upozorenje da e u suprotnom sud tueniku na njegov troak postaviti zastupnika za primanje pismena iz reda odvjetnika ili javnih biljenika i preko toga zastupnika obavijestiti tuenika odnosno njegova zastupnika o tom postavljenju (146/2). Sredstva za pokrie trokova postavljanja i rada zastupnika tuenika za primanje pismena duan je predujmiti tuitelj na temelju rjeenja suda protiv kojega nije doputena posebna alba. Ako tuitelj ne predujmi ta sredstva u roku koji je sud odredio u svom rjeenju, sud e tubu odbaciti. (146/5). Stranci koja opozove punomo punomoniku za primanje pismena i istodobno ne postavi drugog takvog punomonika, sud e dostavu obavljati stavljanjem pismena na oglasnu plou suda, sve dok ta stranka ne postavi drugoga punomonika za primanje pismena. (146/3). Punomonik za primanje pismena koji je obavijestio sud o tome da je stranci otkazao punomo i priloio nesumnjiv dokaz o tome da je stranka uredno primila taj otkaz, duan je za stranku i dalje primati pismena sve dok ne protekne trideset dana od dana kojega je sudu priloio taj dokaz. Ako stranka u roku od trideset dana od dana primitka otkaza punomoi ne obavijesti sud o imenovanju novoga punomonika za primanje pismena, sud e dostavu obavljati stavljanjem pismena na oglasnu plou suda (146/4).117 Ako vie osoba tui, sud e ih pozvati da imenuju zajednikog punomonika za primanje pismena (147/1). Vojnim osobama pripadnicima redarstvene slube i djelatnicima kopnenog, zranog, rijenog i pomorskog prometa poziv se dostavlja preko njihove komade odnosno neposrednog starjeine, a prema potrebi mogu im se na taj nain dostavljati i ostala pismena. Ako dostavu treba obaviti osobama ili ustanovama u inozemstvu ili strancima koji uivaju pravo imuniteta, dostava e se obaviti diplomatskim putem, ako u meunarodnom ugovoru ili zakonu nije drugaije odreeno. Osobama lienim slobode dostava se obavlja preko uprave zatvora, kazneno-popravne ustanove ili odgojno popravnog doma. Kad stranka ima zakonskog zastupnika odnosno punomonika, dostava se obavlja njima ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Ako stranka ima vie zakonskih zastupnika odnosno punomonika dovoljno je dostavu obaviti jednom od njih.

Odgovornost dostavljaa Novelirani ZPP uvodi strou odgovornost dostavljaa (149a) koja se manifestira na dva naina: 1) kanjavanje dostavljaa 2) obvezivanjem dostavljaa da stranci naknadi trokove

117

Pravila o postavljanju zastupnika tuitelju za primanje pismena na odgovarajui se nain primjenjuju na umjeae (146/6).

95

Dostavljaa118 koji nesavjesno obavi koju radnju dostave i zbog toga doe do znatnijeg odugovlaenja postupka (kumulativno) sud moe novano kazniti novaanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 kuna fiziku osobu, odnosno od 2.000,00 do 20.000,00 kuna pravnu osobu (149b/1 u svezi sa 110/1). Stranka kojoj je dostavlja nesavjesnim obavljanjem svoje dunosti prouzroio dodatne trokove u postupku, moe u 119 postupku zatraiti od suda da dostavljaa, odnosno pravnu tom osobu koja za njega odgovara , po opim pravilima za naknadu tete osudi da joj te trokove naknadi. O takvom zahtjevu sud je duan rjeenjem odluiti bez odgode, neovisno o odluci o glavnoj stvari. Protiv toga rjeenja doputena je alba, ali se ovrha na temelju njega moe traiti i prije njegove pravomonosti (149b/2). Zahtjev stranka moe postaviti u roku od petnaest dana od saznanja za razloge koji opravdavaju njegovo postavljanje, a najkasnije do pravomonosti, odnosno okonanja postupka u povodu izvanrednog pravnog lijeka (149b/3). Osobu (razliitu od dostavljaa) koja sprijeava dostavu na nain da odbija dokazati svoju istovjetnost ili primiti pismeno ili svjesno ometa dostavu na neki drugi nain, ime onemoguava ili oteava primjenu odredaba ZPP-a o dostavi, sud moe novano kazniti (149a/1). Stranka kojoj je takva osoba prouzroila dodatne trokove u postupku, moe u tom postupku zatraiti od suda da je osudi da joj te trokove naknadi, neovisno o tome je li je novano kaznio ili nije. O takvom zahtjevu sud je duan rjeenjem odluiti bez odgode, neovisno o odluci o glavnoj stvari. Protiv toga rjeenja doputena je posebna alba, ali se ovrha na temelju njega moe traiti prije njegove pravomonosti (149a/2).

Dostavnica Dostavnica je javna isprava koja slui kao dokaz o obavljenoj dostavi. Potvrdu o obavljenoj dostavi (dostavnicu) potpisuje primatelj, koji e na njoj napisati datum primitka. Ako se dostava obavlja dravnome tijelu, pravnoj osobi ili fizikim osobama koje obavljaju registriranu djelatnost, primatelj je duan uz potpis otisnuti i peat ili tambilj tog tijela odnosno osobe. Ako stranka ne moe sama saznati adresu osobe kojoj pismeno treba dostaviti, sud e nastojati od nadlenog tijela uprave ili na drugi nain dobije potrebne podatke. Dostavlja je duan naznaiti na dostavnici zato prigodom dostave tom tijelu ili osobama peat ili tambilj nije otisnut (149/1). Ako je primatelj nepismen ili se nije u stanju potpisati, dostavlja e ispisati njegovo ime i prezime uz napomenu zato primatelj nije stavio svoj potpis120 (149/2).
118 119

Bez obzira o kojem se dostavljau radi.

U sluaju kada dostavu obavlja pravna osoba, stranka moe zahtjev postaviti prema dostavljau ili prema pravnoj osobi za koju on radi.
120

Ako primatelj odbije potpisati dostavnicu, dostavlja e to zabiljeiti na dostavnici i ispisati slovima dan predaje, i time se smatra da je dostava obavljena. Ako je dostava obavljena prema odredbi lanka 142. stavka 2. ZPP-a, na dostavnici e se pored potvrde o primitku pismena naznaiti da je prethodila pismena obavijest. Kad je prema odredbama ovog zakona pismeno predano drugoj osobi, a ne onoj kojoj se pismeno imalo dostaviti, na dostavnici e dostavlja naznaiti odnos tih dviju osoba. Ako dostavu ne obavlja dravnom tijelu ili pravnoj osobi, dostavlja e od osobe kojoj pismeno predaje, a koju osobno ne poznaje, zatraiti da dokae svoju istovjetnost. Dostavlja e na dostavnici upisati ime i prezime osobe kojoj je pismeno predao te naznaiti da osobu kojoj je pismeno predao osobno poznaje, odnosno broj isprave na temelju koje je utvrdio njenu istovjetnost i tko ju je izdao. Dostavlja koji nije javni biljenik duan je itljivo oznaiti na dostavnici svoje ime i prezime te svojstvo, a zatim je osobno potpisati. Ako je to potrebno, dostavlja e o dostavi sastaviti poseban zapisnik i priloiti ga uz dostavnicu. Ako je na dostavnici netono naznaen datum dostave, smatrat e se da je dostava obavljena onog dana kad je pismeno predano. Ako je dostavnica nestala, dostava se moe

96

Kad je prema odredbama ovog zakona pismen predano drugoj osobi a ne onoj kojoj se pismeno imalo dostaviti, na dostavnici e se naznaiti odnos tih dviju osoba. Ako dostavu ne obavlja dravnom tijelu ili pravnoj osobi dostavlja e od osobe kojoj pismeno predaje, a koju osobno ne poznaje, zatraiti da dokae svoju istovjetnost. Dostavlja e na dostavnici upisati ime i prezime osobe kojoj je pismeno predao te naznaiti da osobu kojoj je pismeno predao osobno poznaje, odnosno broj isprave na temelju koje je utvrdio njenu istovjetnost i tko ju je izdao. Dostavlja koji nije javni biljenik duan je itko naznaiti na dostavnici svoje ime i prezime te svojstvo, a zatim je osobno potpisati. Ako je to potrebo dostavlja e o dostavi saataviti poseban zastupnik i priloiti ga uz dostavnicu. Ako je na dostavnici netono naznaen datum dostave, smatrat e se da je dostava obavljena onog dana kad je pismeno predano. Ako je dostavnica nestala, dostava se moe dokazivati i na drugi nain.

Rokovi Rok je odreeno vremensko razdoblje u kojem se neka procesna radnja moe poduzeti, odnosno, prije ijeg se isteka ne moe poduzeti. Svrha postojanja rokova je pravna sigurnost i osiguranje brzog pruanja pravne zatite. Zakonski i sudski rokovi Zakonskim rokovima trajanje je odreeno zakonom (111/1) te se ne mogu mijenjati odlukom suda.121 Zakonski rokovi su; prijedlog za ponavljanje postupka, poslje otkaza punomoi, punomonik obavlja jo jedan mjesec radnje u postupku, rokovi kod podnesaka, prijedlog za povrat u prijanje stanje, rok od 6 mjeseci od prava na promjenu adrese, zahtjev za naknadu trokova, 3 mjeseca od nastupanja mirovanja, naknada putnih trokova, rok za izvrenje inidbe, donoenje presude, otpremanje predsude, prijedlog da se presuda dopuni, podnoenje albe, odgovor na albu, izjavljivanje revizije, rok za izvrenje presude, rok za podnoenje albe, rok za udovoljenje dunostima, zahtjev za ovrhu, ponavljanje postupka kod smetanja posjeda, platni nalog... Sudskim rokovima trajanje, na temelju zakonskog ovlatenja, odreuje sud prema svom nahoenju (111/1) u konkretnom sluaju, time to je ponekad vezan u pogledu minimalne ili maksimalne granice njihova trajanja.122 Sudski su rokovi; rok za otklanjanje nedostataka, rok za podnoenje punomoi, rok za pregled isprave, rok za ponovno podnoenje podneska, postavljanje punomonika za primanje pismena,plaanje vjetaka, rok za izvoenje dokaza, rok za podnoenje isprave, rok za podnoenje izvjetaja vjetaka, odgovor na tubu, pripremno roie, novane inidbe, presuda zbog izostanka...

dokazivati i na drugi nain (149/3-11).

121 122

Npr. rok za albu od 15 dana

Npr. odgovor na tubu podnosi se u roku kojeg odredi predsjednik vijea, a ne moe biti dui od 15 dana, a iznimno 30. Kad sud vrati podnesak podnositelju radi ispravka i dopune, odredit e rok za ponovno podnoenje.

97

Produivi i neproduivi rokovi Neproduivi su zakonski rokovi. Produivi su sudski rokovi. O produivanju rokova odluuje sud, ali samo na prijedlog stranaka ako nae da za to postoje opravdani razlozi (111/2) s tim da se prijedlog mora podnijeti prije proteka tog roka. Zakon ne predvia mogunost da sud odlui da e skratiti trajanje roka koji je ve poeo tei. Subjektivni i objektivni rokovi Subjektivni su oni iji poetak zavisi od saznanja ovlatene osobe za dogaaj koji je relevantan za njihovo raunanje, ili od stjecanja mogunosti da ta osoba poduzme procesnu radnju.123 Objektivni se raunaju od nastupanja relevantne injenice, neovisno o saznanju ovlatenih osoba za tu injenicu.124 Prekluzivni i monitorni rokovi Prekluzivni (peremptorni) su oni kad proputanje radnje vezane za rok dovodi do gubitka prava na naknadno poduzimanje te procesne radnje. Takvi su, u pravilu, svi zakonski rokovi. Monitorni su oni kad proputanje radnje ne proizvodi tetne posljedice pa se radnja koja nije izvrena u roku moe poduzeti i naknadno.125 Dilatorni su oni rokovi kojima se odreuje vremensko razdoblje prije ijeg isteka nije doputeno poduzimati radnje.126

Procesnopravni i graanskopravni rokovi Procesnopravni su oni kojima se odreuje razdoblje za ostvarivanje ovlatenja ili dunosti koja proistjeu iz odredaba procesnog prava. Takvi su, u pravilu, svi rokovi iz ZPPa. Graanskopravni su oni kojima se odreuje razdoblje za ostvarivanje ovlatenja ili dunosti koja proistjeu iz odredaba graanskog prava.127
123

Npr. prijedlog za povrat u prijanje stanje podnosi se u roku od 15 dana raunajui od dana kada je prestao razlog koji je prouzroio proputanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za proputanje, onda od dana kad je za to saznala.
124 125 126

Npr. nakon proteka roka tri mjeseca od dana proputanja, ne moe se traiti povrat u prijanje stanje. Npr. rok za odgovor na tubu ili albu.

Npr. pripremno roite treba odrediti tako da strankama ostane dovoljno vremena za pripremu, a najmanje 8 dana od primitka poziva.
127

Npr. ako je podnesak predan sudu koji nije nadlean u roku, pa stigne nadlenom sudu nakon roka, smatrat e se na vrijeme podnesenim ako se njegovo podnoenje nenadlenom sudu moe pripisati neznanju ili oitoj pogreci podnositelja.

98

Paricijski rokovi. To su rokovi unutar kojih je mogue dobrovoljno izvriti neku obvezu, a ako se ne izvri, onda druga strana protekom roka moe traiti ovrhu. Raunanje rokova Rokovi se raunaju samo po jedinicama odreenim punim danima, od pola noi do pola noi. Rokovi se raunaju na dane, mjesece i godine (112/1). Ako je rok odreen na dane, u rok se ne uraunava dan kad je dostava ili saopenje obavljeno odnosno dan u koji pada dogaaj otkad treba raunati trajanje roka, ve se za poetak roka uzima prvi idui dan (112/2). Rokovi odreeni na mjesece odnosno na godine zavravaju se protekom onog dana posljednjeg mjeseca odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok otpoeo. Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se zavrava posljednjeg dana tog mjeseca (112/3). Ako posljednji dan roka pada na dravni blagdan, ili u nedjelju ili u koji drugi dan kad sud ne radi, rok istjee protekom prvoga idueg radnog dana (112/4). Prekidanjem postupka prestaju tei svi zakonski i sudski rokovi (214/1). Mirovanjem postupka prestaju tei samo sudski rokovi (217/1). Rokovi koji su prestali tei, poinju tei iznova kad se postupak nastavi (215/6). Ako posljednji dan roka pada na dravni blagdan ili u nedjelju ili neki drugi dan kada sud ne radi, rok istjee tek protekom prvog idueg radnog dana. Pravilo je da se radnja ije je poduzimanje vezano za rok smatra izvrenom u roku ako je podnesak kojim se ta radnja poduzima predan nadlenom sudu u roku (113/1). Izuzeci: 1. ako je podnesak upuen sudu putem pote, preporuenom poiljkom ili telegrafom, dan predaje poti smatra se danom predaje sudu (113/2) 2. za osobe koje se nalaze u vojsci, dan predaje podneska vojnoj jedinici smatra se danom predaje sudu 3. za osobe liene slobode, dan predaje podneska upravi zatvora, odnosno, kaznenopopravnog doma smatra se danom predaje sudu (113/6) 4. ako je podnesak predan sudu koji nije nadlean u roku, pa stigne nadlenom sudu nakon roka, smatrat e se na vrijeme podnesenim ako se njegovo podnoenje nenadlenom sudu moe pripisati neznanju ili oitoj pogreci podnositelja (113/7) 5. svaki jedinstveni suparniar moe poduzeti procesnu radnju sve dok i za jednog od njih tee rok 6. u sudskoj praksi smatraju se pravodobni i podnesci predani nakon proteka roka ako se takav postupak moe pripisati pogrenoj uputi koju je sud dao stranci Roita Roite je vremenski odreeno doba kada sud poduzima neku procesnu radnju uz sudjelovanje stranaka i drugih sudionika u postupku. Susret suda i stranaka na roitu omoguuje ostvarivanje naela kontradiktornosti, neposrednosti, javnosti i usmenosti. Roita odreuje sud kad je to zakonom propisano ili kada to zahtijevaju potrebe postupka. Protiv rjeenja o odreivanju roita, nije doputena alba (114/1). Roita se odreuju zbog poduzimanja raznovrsnih procesnih radnji: pripremnog roita, glavne rasprave, izvoenja dokaza, raspravljanja incidentalnih pitanja. 99

Roita se u pravilu odravaju u sudskoj zgradi (115/1), no sud moe odluiti da se roite odri izvan sudske zgrade ako je to nuno ili kad e se time utedjeti na vremenu ili trokovima (115/2).128 Protiv takva rjeenja nije doputena alba. Roita se odravaju radnim danom, danju, kada sud radi. Vano je da se o roitu obavijeste stranke i drugi sudionici ija je prisutnost potrebna (114/2), te da se pozvanima da dovoljno vremena za pripremanje. 129 U pozivu treba naznaiti: mjesto i vrijeme odravanja roita, upozorenje o posljedicama izostanka, te e se strankama dostaviti podnesak koji je dao povod za roite (114/2,3). Kada za to postoje opravdani razlozi, sud moe odgoditi roite. Sud prisutnima priopava mjesto i vrijeme novog roita pa im se nee dostavljati poziv (116/1,2). Protiv rjeenja o odgodi roita nije doputena alba. Proputanje Stranke mogu ugroavati procesni tjek i svojom pasivnou, proputanjem, nepoduzimanjem procesnih radnji, uope ili ne na vrijeme, u stadiju u kojem je normalno oekivati da se odreena radnja poduzme.Proputanje stranaka manifestira se u nekoliko varijanti: a) nepoduzimanje proc. radnje u predvienom roku b) nepoduzimanje proc. radnje u procesnom stadiju c) neodazivanje na zakazano roite do njegova zavretka ili odazivanje uz pasivno dranje ili odazivanje uz neposredno povlaenje s roita Na proputanje se moe reagirat na dva naina; primjenom prisile ili pridavanjem odreenog procesnopravnog znaenja pasivnosti stranaka. U odreenim situacijam procesno pravo je indiferentno prema pasivnosti stranaka. Ponekad se na proputanje nadovezuje gubitak prava na poduzimanje procesne radnje. Posljedice proputanja su pridavanje odreenog procesnopravnog znaaja tom proputanju, ovisno o tome kad je do njega dolo.

Proputanje rokova Procesne posljedice proputanja rokova su razliite: 1. prekluzija gubitak prava na poduzimanje procesne radnje. Do nje dolazi kod prekluzivnih rokova.130 Sudski rokovi koji su prekluzivni su; rok za davanje osiguranja parninih trokova, za dopunu ili ispravak albe. Proputanje veine zakonskih rokova dovodi do gubitka prava na poduzimanje odreene radnje. 2. fikcija, odnosno, presumpcija o manifestaciji odreene procesne volje stranke koja je propustila neku radnju dakle, znaaj konkludentne izjave volje.131
128 129

Npr. kad se predmet uviaja ne moe donijeti na sud.

Ako se odreuje pripremno roite ili roite za gl. raspravu, poziv mora biti dostavljen najmanje osam dana prije poetka roita
130

Npr. odvjetnik ne moe traiti ponavljanje postupka na osnovi parnine punomoi nakon proteka 6 mjeseci od pravomonosti odluke (95/2)
131

Npr. smatra se da je podnesak povuen ako ne bude ispravljen odnosno dopunjen i vraen sudu u odreenom roku (109/4). Ako stranka u sudskom roku ne ispravi albeni podnesak, sud e albu odbaciti

100

3. indiferentnost neke radnje se mogu poduzeti i nakon proteka roka (monitornog).132 Proputanje stranke da doe na roite u pravilu ne utjee na pravo suda da to roite odri, pa e stranka koja izostane biti prekludirana u pravu na poduzimanje onih radnji koje se mogu poduzimati samo u odreenom stadiju. 133 Ako obje stranke propuste doi na roite, nastupa mirovanje postupka. Ako samo jedna stranka doe na roite i predloi mirovanje takoer nastupa mirovanje (216/1). Proputanje procesnog stadija Kod nas postoje neka pravila koja stranke prekludiraju u pravu poduzimanja odreene radnje nakon proputanja da je poduzmu u odreenom stadiju postupka.134 Takvog su znaenja pravila o prigovoru nadlenosti, i traenju izuzea sudaca i vjetaka, pravo na opoziv izjave punomonika, na traenje aktorske kaucije, na podnoenje incidentalne tube za utvrenje, na protutubu, na jednostranu preinaku i povlaenje tube, na odricanje od tubenog zahtjeva, na naknadnu subjektivnu kumulaciju, na tubu glavnog mijeanja, na imenovanje prethodnika, na zakljuenje sudske nagodbe, na povlaenje priznanja tubenog zahtjeva, na prigovor radi kompenzacije. Proputanje stranaka da se izjasne o pravnim pitanjima ne dovodi do situacije u kojoj bi se na takvo proputanje nadovezale negativne posljedice. Priznanje tubenog zahtjeva I odricanje od tubenog zahtjeva ne mogu se izvriti konkludentnim procesnim radnjama ve samo izriitom izjavom.

Proputanje roita 1. odravanje roita unato proputanju proputanje stranke da se odazove pozivu na roite u pravili ne utjee na pravo suda da to roite odri 2. mirovanje postupka ako obje stranke propuste doi na roite u redovnom parninom postupku doi e do mirovanja postupka 3. presuda zbog izostanka ako tuenik ne dodje na pripremno roite tj ako prvo roite za glavnu raspravu ako propremno roite nije odrano, sud e izrei presudu zbog izostanka 4. odgoda roita ako u postupku pred trgovakim sudom s pripremnog roita ili prvog roita za glavnu raspravu izostanu obje stranke sud e roite odgoditi

132 133

Npr. sud je duan primiti predujam za izvoenje dokaza i nakon roka (153).

Npr. nee moi traiti da se ponovno izvode dokazi, postoji mogunost da bude donesena presuda zbog izostanka
134

Npr.: prigovor tuenika o mjesnoj i stvarnoj nenadlenosti moe se staviti do pripremnog roita, odnosno, do uputanja tuenika u raspravljanje. Stranka je duna podnijeti zahtjev za izuzee suca im sazna da postoji razlog za izuzee, a najkasnije do zavretka rasprave pred prvostupanjskim sudom; a ako nije bilo rasprave, do donoenja odluke (73/6). Protutuba se moe podnijeti do zakljuenja glavne rasprave (189).

101

5. povlaenje tube ako u postupku pred trgovakim sudom nakon odgode roita obje stranke ne dodju ni na novo roite smatrat e se da je tuitelj povukao tubu Graanskopravne posljedice proputanja Sud je ovlaten prosuditi od kakvoj je znaenja to stranka koja dri ispravu ne postupa po rjeenju suda kojim joj se nalae podnoenje isprave ili to neosnovano porie da se isprava kod nje nalazi ili to stranka odbija iskazivati u stadiju izvoenja dokaza sasluanjem stranaka. U sluaju otkaza punomoi odnosno prestanka ili steaja pravne osobe punomonik je duan jo mjesec dana obavljati radnje u postupku ako je to potrebno radi otklanjanja tete. Neizvrenje te obveze dovodi do imovinskopravne odgovornosti punomonika za tetu. Preuranjeno poduzimanje procesnih radnji Dvije vrste situacija: a) nekad je poduzimanje odreene radnje nedoputeno jer jo nisu sazreli uvjeti za njeno poduzimanje,135 b) nekad preuranjeno poduzimanje radnji nije nedoputeno, ali bi se njime ugroavali interesi stranke koja ih poduzima ili protivnika.136 Povrat u prijanje stanje To je vraanje parnice u stanje prije (opravdanog) proputanja roka ili roita za poduzimanje odreene parnine radnje zbog kojega je stranka izgubila pravo na naknadno poduzimanje proputene radnje. Pretpostavke za povrat u prijanje stanje 1. da je stranka propustila rok ili roite za poduzimanje neke procesne radnje (117/1),137 2. da je stranka zbog proputanja izgubila pravo na poduzimanje te radnje (117/1), 3. da je zbog prekluzije za stranku nastala nemogunost da na drugi nain ostvari cilj koji je namjeravala ostvariti proputenom radnjom138 4. da postoje opravdani razlozi za proputanje (117/1). 5. da stranka predloi da joj se dopusti da proputenu radnju naknadno izvri (117/1), jer o povratu sud nikad ne odluuje po slubenoj dunosti. 6. da je povrat zatraen u zakonskom roku: subjektivni rok je 15 dana. Poetak roka se rauna od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao proputanje; a ako je stranka tek kasnije saznala za proputanje - od dana kad je za to saznala. (118/2). Ako je stranka u pozivu za poduzimanje neke parnine radnje ili u pozivu za roite bila upozorena na posljedice proputanja, smatrat e se da je saznala za proputanje onoga
135 136 137 138

npr. ulaganje albe protiv presude koja jo nije donesena npr. stranka se ne moe odrei prava na albu protiv presude koja jo nije objavljena. Povrat nije doputen ako se radi o stadiju

Zato nije doputen povrat zbog proputanja iznoenja nekih injenica nakon ega je donesena kontradiktorna presuda jer se to moe ostvariti i u albi.

102

dana kojega je istekao rok u kojemu je radnju trebala poduzeti, odnosno onoga dana kojega je odrano roite na koje je pozvana (118/3). Objektivni rok je 3 mjeseca i uvijek se rauna od dana proputanja (118/4). 7. da zakon izriito ne iskljuuje dopustivost povrata. Povrat nije doputen: a) ako se propusti rok za stavljanje prijedloga da se povrat dopusti, b) ako se propusti roite odreeno u povodu prijedloga za povrat (119) c) ako se proputanje stranke moe pripisati bitnoj povredi postupka zbog koje se moe izjaviti pravni lijek (117/2). Prijedlog se podnosi sudu kod kojeg je trebalo izvriti proputenu radnju (118/1). U vezi s prijedlogom za povrat u prijanje stanje sud e zakazati roite, osim ako su injenice na kojima se prijedlog temelji opepoznate (121/2). Ako se povrat trai zbog proputanja roka, predlaga je duan istodobno s podnoenjem prijedloga izvriti proputenu radnju (118/4).139Nepravodobne i nedoputene prijedloge sudac odbacuje (121/1). Sud moe odluiti da se postupak prekine do pravomonosti rjeenja o prijedlogu (120/1).140 Nee se dopustiti povrat u prijanje stanje ako je proputeni rok za stavljanje prijedloga da se dopusti povrat u prijanje stanje ili ako je proputeno roite odreeno u povodu prijedloga za povrat u prijanje stanje Odluka suda o doputanju povrata je konstitutivna. Parnica se vraa u stanje u kojemu se nalazila prije poputanja, a odluke donesene zbog proputanja ukidaju se po sili zakona (117/2). Stranci se, dakle, dozvoljava da obavi proputenu radnju. Protiv rjeenja kojim se usvaja prijedlog nije doputena alba (122). Protiv rjeenja kojim se prijedlog odbija ili odbacuje doputena je posebna alba (271/2). Stranka koja trai povrat u prijanje stanje duna je protivnoj stranci naknaditi trokove postupka izazvane proputanjem i odluivanjem o prijedlogu za povrat u prijanje stanje neovisno o ishodu spora. O zahtjevu protivne stranke za naknadu trokova postupka sud je duan odluiti rjeenjem bez odgode, neovisno o odluci o glavnoj stvari. Protiv toga rjeenja posebna alba nije doputena, a ovrha se na temelju njega moe traiti prije njegove pravomonosti (122a). TUBA O tubi Parnini postupak se pokree tubom (185). Bez tube, koju podnosi tuitelj, nema parnice (nemo iudex sine actore). Tuba je zahtjev za pruanje pravne zatite odreenog sadraja koji tuitelj trai od suda s obzirom na tuenika, za kojeg tvrdi da se prema njema nalazi u odreenoj graanskopravnoj obvezi koju dobrovoljno nije ispunio ili u u odnosu za kojeg tvrdi da je u svoju korist ovlaten traiti autoritativno utvrenje sadraja nekog pravnog odnosa ili proizvoenje odreene promjene u pravnim odnosima.
139

Ovo je relikt naela ekvivalentnosti, proputena radnja se poduzima uvjetno; bit e relevantna samo ako sud uvai prijedlog za povrat
140

Ako je sud donio odluku da se postupak prekine, a pred viim je sudom u tijek u postupak u povodu albe, obavijestit e se vii sud o toj odluci (120/2).

103

Umjesto podneskom tuba se moe podnijeti i usmeno na zapisnik kod suda. U jednoj tubi shvaenoj u formalnom smislu moe biti vie tubi shvaenih u materijalnom smislu.141 Svojom tubom tuitelj provocira sudsku odluku (ali podloga za donoenje te odluke nije samo tuba nego cjelokupni rezultat raspravljanja u parnici), njome tuitelj odreuje granice raspravljanja i determinira vrstu postupka. U povodu podnesene tube vodi se parnini postupak u kojem se utvruje jesu li ispunjene procesne pretpostavke da se tuba uzme u razmatranje, a zatim jesu li ispunjene i materijalnopravne pretpostavke. Ako se utvrdi da nisu ispunjene procesne pretpostavke, tuba e se odbaciti, ne ispitujui materijalnopravne pretpostavke. Ako su ispunjene procesne pretpostavke, sud e ispitati postoje li materijalnopravne pretpostavke. Ako ne postoje, zahtjev e odbiti, a ako postoje, zahtjev e usvojiti. Tuba je po svojoj pravnoj prirodi parnina radnja, a ne graanskopravni posao (kako to neki teoretiari smatraju). Procesni odnosi su potpuno samostalni i neovisni od materijalnopravnih. Argumenti za ovu tvrdnju su deklaratorna tuba i sluaj singularne sukcesije koja nije dovela do procesnopravne sukcesije. Podnoenjem tube zasniva se dvostrani procesni odnos izmeu tuitelja i suda. Trostrani procesni odnos, koj obuhvaa i tuenika, zasniva se tek dostavljanjem tube tueniku. U parnici se raspravlja i odluuje o osnovanosti tuiteljevog zahtjeva da mu sud prui pravnu zatitu odreenog sadraja koja proizlazi kao zakljuak iz primjene odreene pravne norme na utvreno injenino stanje. Odluuje se o osnovanosti tuiteljevog zahtjeva da se presudom u njegovu korist proizvedu odreene pravne posljedice kao rezultat pruanja pravne zatite koju je po zakonu ovlaten traiti.

Deklaratorna tuba Za razliku od kondemnatorne tube kod koje se intervenira tek nakon to je dolo do povrede prava sa zadatkom represivne reakcije, kod deklaratorne tube tube se intervenira prije nego je dolo do povrede, sa zadatkom da se oekivana povreda unaprijed sprijei. To se postie primjenom sistema dekalratorne pravne zatite tubom i presudom za utvrenje. Pruanje pravne zatite ograniuje se samo na deklariranje postojanja odnosno nepostojanja odreenog sadraja konkretnog prava ili pravnih odnosa. Utvrivanje sadraja prava i pravnih odnosa u sistemu deklaratorne pravne zatite krajnji je cilj parninog postupka. Deklaratorna pravna zatita ne stvara nove pravne odnose niti preinauje postojee. Odnosi iji sadraj ona utvruje postoje nezavisno od nje i prije nje. Sva snaga deklaratorne presude sastoji se u njenoj pravomonosti. Ona je historijski noviji oblik pravne zatite, do njene pojave dolazi polovinom 19.st. Vrste deklaratornih tubi
141

Npr. vie zahtjeva za zatitu uperenih protiv jednog ili vie tuenika.

104

Traenje deklaratorne zatite moe biti usmjereno na utvrenje da odreeni pravni odnos postoji pozitivna deklaratorna tuba. Ali i da odreeni pravni odnos ne postoji negativna deklaratorna tuba. U praksi je vie deklaratornih presuda nego deklaratornih tubi zato to je svaka presudu kojom se odbija tubeni zahtjev, presuda negativnog utvrenja da tuitelju ne pripada ovlatenje za traenje pravne zatite odreenog sadraja. Ovo vrijedi bez obzira je li takva presuda donesena u povodu deklaratorne, kondemnatorne ili konstitutivne tube. Ako sud prihvati pozitivni deklaratorni zahtjev ili ako odbije negativni deklaratorni zahtjev presudom se utvruje da pravni odnos ima odnosno da nema sadraj kakav proizlazi iz njenog dispozitiva. Objekt utvrvanja u parnici pokrenutoj deklaratornom tubom Ovom tubom se trai od suda a) da utvrdi postojanje ili nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa, b) da utvrdi istinitost odnosno neistinitost neke isprave (187/1). Odnos ije se utvrenje trai mora biti konkretan i u pravilu mora postojati u vrjeme suenja. Pruanje pravne zatite se ograniuje samo na deklariranje postojanja ili nepostojanja pravnog odnosa, time se ne stvaraju novi pravni odnosi niti preinauju postojei. Ti odnosi postoje prije nje i neovisno od nje. Ne moe se traiti utvrivanje buduih pravnih odnosa. Ne moe se traiti ni utvrivanje sadraja pravnih propisa. Odnos ije se utvrivanje trai mora biti konkretan i mora postojati u vrijeme suenja, ne moe se utvrivati da je neki pravni odnos postojao. Isprava je istinita, autentina ako potjee od osobe koja je na njoj oznaena kao potpisnik. Dakle, povodom tube za utvrivanje istinitosti isprave, ne moe se utvrivati istinitost njenog sadraja. Ne moe se, na temelju deklaratorne presude, provesti ovrha. Ako subjekt iz pravnog odnosa, iji je sadraj utvren takvom presudom, ne postupi u skladu s njom, povrijeeni subjekt e bit primoran da, radi zatite svojih prava, podnese protiv prekritelja novi kondemnatornu tubu. Pravni interes za traenje deklaratorne pravne zatite Svaki tuitelj nezavisno od prirode svoje procesne legitimacije mora imati konkretan i aktualan pravni interes za angairanje pravosudne djelatnosti u odreenoj pravnoj stvari. Tuitelje je u pravilu duan uiniti vjerojatnim postojanje svog konkretnog pravnog interesa da se njegov deklaratorni zahtjev uzme u razmatranje. Zakon odreuje da pravo na ovu zatitu postoji; 1.kad je to posebnim propisima predvieno bilo da zakon daje neposredno ovlatenje odreenoj osobi da pokrene parnicu, bilo da ovlauje sud da odreenu osobu uputi na pokretanje parnice 2.kad tuitelj ima pravni interes da se utvrdi postojanje ili nepostojanje nekog pravnog odnosa jo prije dospjelosti zahtjeva za inidbu iz tog odnosa

105

3.kad tuitelj ima neki drugi- bilo koji odreeni pravni interes za podnoenje ove tube. Tuitelj je tada duan u nedostatku presumpcije o postojanju, uiniti vjerojatnim postojanje svog konkretnog pravnog interesa Pravni interes se ne presumira ve ga je potrebno dokazati. Pravni interes postoji kad tuitelj uini vjerojatnim da bi tuenik svojim dranjem mogao ugroziti ostvarenje njegovih prava u bliskoj budunosti. On se presumira se kad je to posebnim propisima predvieno (187/2)142. Postojanje pravnog interesa sud moe provjeravati samo prije donoenja odluke o tubenom zahtjevu. Incidentalna tuba za utvrenje Ako odluku o sporu zavisi od toga postoji li ili ne neki pravni odnos koji je prije ili tijekom parnice postao sporan, tuitelj moe, osim postojeeg, istai i tubeni zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji odnosno ne postoji, pod uvjetom da je sud pred kojim tee parnica nadlean i za odluivanje o ovom novom zahtjevu (187/3). Sporni odnos mora biti od prejudicijelne vanosti za odluku o glavnom tubenom zahtjevu. Ovaj zahtjev se moe istai i ve prilikom podnoenja tube u glavnoj stvari. Nije, dakle, potrebno ekati da pravo, na koje se taj zahtjev odnosi, postane sporno tijekom postupka. Time se pridonosi pravnoj sigurnosti, jer pravomonost deklaratornog dijela izreke presude onemoguuje ponovno aktualiziranje pitanja osnove tubenog zahtjeva u eventualnoj novoj parnici po osnovi drukijeg kondemnatornog zahtjeva. Kad sud u presudi utvrdi, pored ostalog, i postojanje takvog pravnog odnosa, taj dio izreke naziva se deklaratorni preambul. Zahtjev prejudicijelnog sadraja moe tijekom parnice istaknuti i tuenik koristei se institucijom protutube. Sud moe iz razloga svrsishodnosti odluiti da prije donoenja odluke o glavnoj stvari incidentalnom meupresudom rijei pitanje osnovanosti osnove istaknutog tubenog zahtjeva. Ako je sud nadlean za samostalno rjeavanje prejudicijelno pitanja, o njemu moe odluiti deklaratornom presudom. Ako nije nadlean stajalite suda o tom pitanju imat e pravni uinak u parnici u kojoj je prethodno pitanje na takav nain rijeeno. Kondemnatorna tuba Represivna pravna zatita. Do intervencije dolazi nakon to je dolo do povrede prava post festum. Stanje odnosa nije onakvo kakvo bi trebalo biti obzirom na sadraj mjerodavne graanskopravne norme. Da bi se uspostavilo stanje kakvo bi trebalo biti, potrebno je represivnom mjerom suzbiti nepravo koje je tuenik uzrokovao. Ovom tubom tuitelj trai od suda da mu prui pravnu zatitu tako to e tuenika osuditi da u korist tuitelja (ili iznimno nekog treeg) neto uini, trpi ili propusti. (osudne ili tube na injenje).
142

l. 187. st. 2. glasi: Takva se tuba moe podii kad je to posebnim propisima predvieno, kad tuitelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave prije dospjelosti zahtjeva za inidbu iz istog odnosa ili kad tuitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tube.

106

Raspravljanje o osnovanosti zahtjeva za izricanje osude mora nuno prethoditi utvrivanje sadraja tuiteljevih ovlatenja i tuenikovih obveza. Stoga dispozitivu osuujue presude prethodi deklaratorni preambul koji se u pravilu unosi u obrazloenje. Takva deklaracija, meutim, nije obuhvaena pravomonou pa postoji mogunost da se u nekoj drugoj parnici taj sadraj utvrdi drukije. Sud je ovlaten donijeti kondemnatornu presudu samo ako tuitelj podnese kondemnatornu tubu. Ako sud stekne uvjerenje da tuiteljevo traenje nije osnovano, duan je odbiti tubeni zahtjev, to je presuda tzv. negativnog utvrenja. Ona nema jednaku vrijednost kao negativna deklaratorna presuda. Kondemnatorni tubeni zahtjev moe biti odbijen npr. zbog toga to je utvreno da je potraivanje s obzirom na koje je takav zahtjev istaknut zastarjelo, odnosno zato to potraivanje jo uvijek nije dospjelo. U kondemnatornoj tubi moe se traiti osuda tuenika da neto pozitivno uini; saije odjelo, da preda odreenu robu, da u ime naknade tete plati odreeni iznos novca; ili osudu kojom mu se nalae da neto trpi; pravo slunosti, zabrana smetanja tuiteljevog posjeda. Moe se traiti da tuenik bude osuen da dade odreenu izjavu volje; da izda ispravu podobnu za upis prava u zemljine knjige (clausula intabulandi). Pravni interes se zbog zabrane samopomoi presumira. Nedospjelost inidbe i kondemnatorna tuba Sud moe naloiti tueniku da izvri odreenu inidbu, samo ako je ona dospjela do zakljuenja glavne rasprave (326/1). Kad se tuba podnese prije dospjelosti, u praksi je uobiajeno da se tubeni zahtjev odbija kao preuranjen.143 Postoje, meutim, tri izuzetka kad je doputeno izricanje kondemnatorne presude prije dospjelosti inidbe: 1) Uzdravanje: ako sud nae da je zahtjev za uzdravanje osnovan, on moe osuditi tuenika i na plaanje uzdravanja koje jo nije dospjelo (326/2). No obveza plaanje postoji tek kad potraivanja za pojedine obroke dospiju; 2) Najam / zakup: presuda kojom se tueniku nalae predaja ili preuzimanje stvari dane u najam ili zakup, moe se donijeti i prije prestanka tih odnosa (326/3). Tuitelj moe ostvariti svoje pravo neposredno nakon isteka najma/zakupa. 3) Budua teta: sud e, na zahtjev oteenika, dosuditi naknadu i za buduu tetu, ako je po redovnom tijeku stvari izvjesno da e ona trajati i u budunosti (203 ZOO). Novelom 2003. proiren je krug sluajeva u kojima se moe i s obzirom na nedospjele trabine traiti kondemnatorna zatita uz uvjet da se uini vjerojatnim postojanje pravnog interesa. Tuitelj koji uini vjerojatim da; 1.tuenik ozbiljno dovodi u pitanje postojanje njegove jo nedospjele trabine ili 2. da e morati sudskim putem ostvarivati svoju trabinu ili da 3. iz drugih razloga ima za to pravni interes, moe i prije dospjelosti trabine traiti od suda da tueniku naloi da mu ispunji dunu inidbu u vrijeme njezine dospjelosti.

143

O tome u teoriji postoje dva shvaanja: 1) tuba se odbacuje jer ovlatenik nema pravnog interesa za nju, 2) tuba se odbija je je dospjelost materijalnopravna pretpostavka osnovanosti (a ne procesna pretpostavka) tubenog zahtjeva.

107

Tubu kojom je zatraena osuda radi ispunjenja nedospjele trabine u budunosti treba zbog nedostatka pravnog interesa odbaciti zbog istog razloga zbog kojeg se odbacuje deklaratorna tuba za ije podnoenje tuitelj nema pravnog interesa. Okolnost da se tuba kojom je zatraena osuda radi ispunjenja nedospjele trabine odbacuje ako se ne uini vjerojatnim postojanje pravnoh interesa za njeno podnoenje ne dovodi u pitanje stav da kondemnatorni tubeni zahtjev treba odbiti ako se uzvrdi da trabina s obzirom na koju je istaknut nije dospjela do zakljuenja glavne rasprave. Izricanjem kondemnatorne presude tuitelj jo ne dolazi do ostvarenja svog ovlatenja. Kondemnatornom presudom tueniku se samo nalae da svoje dranje uskladi sa pravnom normom. Ako on to ipak ne uini stei e se pretpostavke da se u posebnom ovrnom postupku nalog parninog suda prisilno ostvari. Stupnjevite tube Radi se o potpuno novom institutu u naem procesnom pravu, uveden po uzoru na njemako i austrijsko pravo. Ratio uvoenja ovog instituta jest u injenici da su u praksi esti sluajevi u kojma tuitelj naprosto nije u stanju postaviti procesno dopustiv tubeni zahtjev (u smislu njegove odreenosti) zato to mu tuenik ne eli poloiti raun (u skladu s odredbama materijalnog prava ili ugovora) ili zato to mu tuenik ne eli dati podatke kojima raspolae.144 Naziv "stupnjevite tube" uveden je zbog toga to je, kako bi omoguilo ostvarivanje prava na polaganje rauna, a posljedino nakon toga i na ostvarivanje trabine u parninom postupku, postupak na kojeg se odnosi odredba l. 186 b. ZPP-a podijeljen u dva dijela. Tijekom prve faze tueniku se nalae polaganje rauna, a tijekom druge faze raspravlja se u povodu odreenog tubenog zahtjeva kojeg je tuitelj duan postaviti nakon okonanja prvog stadija.

Manifestacijska tuba Tuitelj koji za to ima imovinskopravni interes moe tubom zatraiti od suda da tueniku - koji je prema sadraju pravnoga odnosa duan poloiti raun ili dati pregled neke imovine i obveza, odnosno tueniku za koga je vjerojatno da neto zna o utajenoj ili prikrivenoj imovini - naloi da (pod prisegom ili bez prisege): - poloi raun ili, - preda potpuni pregled imovine ili obveza, odnosno, - da priopi to mu je o utajenoj ili prikrivenoj imovini poznato, - te da ujedno izjavi da su poloeni raun, predani pregled imovine, odnosno dani podaci o imovini, potpuni i toni (186b/1). Nespecifirane kondemnacije

144

Do takvih situacija primjerice dolazi u odnosima izmeu trgovakih drutava i dioniara, izmeu nalogodavca i nalogoprimca, izmeu upravitelja zajednike imovine i suvlasnika te imovine, izmeu autora i nakladnika, izmeu poslodavca i radnika, itd.

108

Ako prije nego to tuenik ispuni svoju obvezu polaganja rauna ili predaje pregleda imovine i obveza, tuitelj ne moe postaviti procesno dopustiv, tj. odreen tubeni zahtjev za isplatu odreenog iznosa novca (ili isporuku odreene koliine zamjenjivih stvari, predaju odreenih stvari ili prijenos odreenih prava), tuitelj moe u tubi istaknuti, pored zahtjeva za - polaganje rauna ili - predaju pregleda imovine i obveza, tek samo odrediv zahtjev za isplatu iznosa (ili isporuku ili predaju stvari ili prijenos prava) a visinu (koliinu odnosno istovjetnost) toga zahtjeva e odrediti tek nakon to tuenik poloi raun ili preda pregled imovine i obveza, odnosno tek nakon to se provede vjetaenje ili izvedu drugi dokazi u povodu poloenog rauna ili predanog pregleda imovine i obveza ili u povodu uskrate polaganja rauna ili predaje pregleda imovine i obveza (186b/2). Naime, u sporovima u kojima ne moe postaviti procesno dopustiv, tj. odreen zahtjev prije nego to doe do podataka koje mu tuenik ne eli dati premda njima raspolae, a koje mu je prema sadraju graanskopravnoga odnosa duan dati odnosno koji se mogu smatrati zajednikima za obje stranke, tuitelj moe u tubi istaknuti tek samo odrediv zahtjev za isplatu iznosa (ili predaju stvari ili prijenos prava) a visinu (koliinu odnosno istovjetnost) toga zahtjeva odrediti tek nakon to mu tuenik dade potrebne podatke, odnosno tek nakon to se provede vjetaenje ili izvedu drugi dokazi o podacima koje tuenik izbjegava dati (186b/3). Dakle, razlika izmeu druge i tree varijante je u tome koje se svoje obveze tuenik ne pridrava: obveze polaganja rauna odnosno predaje pregleda imovine i obveza - 2. varijanta, ili obveze davanja potrebnih podataka - 3. varijanta. Konstitutivna tuba Konstitutivna ili pravnostvarajua pravna zatita realizira se u stvaranju pravnih odnosa koji dotle nisu postojali bilo da proizvode nove bilo da preinauje, ukida ili ponitava postojee pravne odnose. Predmet spora u konstitutivnim parnicama je zahtjev sudu da izmjeni sadraj postojeih graanskopravnih odnosa, zasnovan na tuiteljevom pravu da trai odreenu promjenu. Presuda kojom se odbija zahtjev za pruanje konstitutivne pravne zatite utvruje da tuitelj nema ovlatenja za traenje takve zatite. Ona je presuda negativnog utvrenja. Na podnoenje ove tube ovlatene su samo osobe kojima to pravo zakon izriito priznaje tj. samo one imaju procesnu legitimaciju: 1) kad zakon radi zatite opih interesa, ne doputa pravnim subjektima da sami prouzrokuju promjene u pravnim odnosima, pa ak ni kad meu njima postoji suglasnost; 2) kad im je doputeno da sami vre promjene svojom suglasnou, a te suglasnosti nema, pa do promjene ne moe doi jednostavno izraenom voljom. Ovom tubom tuitelj trai od suda uspostavljanje, izmjenu ili ukidanje pravnog odnosa. Dakle, radi se o stvaranju pravnih odnosa koji do tada nisu postojali, bilo da se proizvode novi odnosi ili se postojei odnosi preinauju ili ukidaju. 145 Zatiti prethodi utvrivanje sadraja pravnih odnosa meu strankama. Ovaj deklaratorni preambul ulazi u obrazloenje presude.
145

Konstitutivnog znaaja su naprimjer tube: za razvod, ponitenje braka i zajedniko traenje razvoda braka, tuba za odreivanje vremena za ispunjenje obveza, tuba za smanjenje ili poveanje uzdravanja, tuba za snienje ugovorne naknade advokatu, tuba za ponitenje arbitrane presude, itd.

109

Presude kojima se prihvaa konstitutivni tubeni zahtjev pa se odreeni pravni odnos preinauje, ukida ili ponitava djeluju erga omnes; presude kojima se zahtjev odbija djeluju u pravilu samo inter partes, no u odreenim sluajevima, naroito u branim sporovima i te presude djeluju prema svima. Ovakva presuda ne deklarira postojanja prava na promjenu ve tu promjenu sama neposredno vri. Izvrenje odluke konzumira se nastupanjem njene pravomonosti. Uinak ove presude djeluje od trenutka nastupanja pravomonosti ex nunc. Samo izuzetno njihovo djelovanje protee se unatrag, obino u vrijeme kada je nastupila neka pravnorelevntna injenica koja prua osonovu za isticanje konstitutivnog zahtjeva.

Sadraj tube S obzirom na svoj oblik tuba je podnesak stranke kojim ona pokree parnicu. Njega moe u pravilu zamjeniti usmena izjava dana na zapisnik pred parninim sudom. Odreujui elementa sadraja tube zakon propisuje jedan minimalni obvezatni sadraj bez kojeg se tuba ne moe uzeti u razmatranje i jedan dalji mogui ili preporuljivi sadraj koji e sudu i strankama omoguiti uspjenije raspravljanje. Obligatorni sadraj: 1. Podaci koje mora imati i svaki drugi podnesak, 2. Odreeni zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traenja 3. Tvrdnje o injenicama na kojima tuitelj zasniva tubeni zahtjev, 4. Prijedloge o dokazima kojima se injenice mogu utvrditi (186/1), Kad stvarna nadlenost, sastav suda, vrsta postupka, pravo na izjavljivanje revizije, ovlatenje na zastupanje ili pravo na naknadu trokova postupka ovisi o vrijednosti predmeta spora, a predmet tubenog zahtjeva nije novana svota, tuitelj je duan u tubi naznaiti vrijednost predmeta spora (186/2) Sud e po tubi postupiti i kad tuitelj nije naveo pravnu osnovu tubenog zahtjeva; ako je tuitelj pravnu osnovu naveo, sud nije za nju vezan. Vrijednost predmeta spora moe biti relevantna i za vrstu postupka koji e se provesti. Jednom naznaenu vrijednost predmeta spora tuitelj nije ovlaten naknadno mijenjati.

Fakultativni sadraj Tuitelj moe izloiti svoje shvaanje o pravnoj osnovi svog tubenog zahtjeva (186/3) ali sud za tu osnovu nije vezan (jura novit curia). U tubi se mogu istaknuti zahtjeva za donoenje odluka procesnopravne naravi,146. Mogu se navesti i pravnorelevantne izjave koje su pretpostavka za osnovanost tubenog zahtjeva147
146 147

Npr. zahtjevi za delegaciju, izuzee, za postavljanje besplatnog punomoenika. Npr. o odustanku od ugovora, po pobijanju pobojnih pravnih poslova.

110

Ti podaci koje mora imati i svaki drugi podnesak su: a) oznaka suda, b) ime, zanimanje i prebivalite ili boravite stranaka i njihovih zakonskih zastupnika i punomoenika ako ih imaju, c) predmet spora,148 d) sadraj izjave, e) potpis podnositelja (106/2) koji mora biti na kraju podneska (106/3). Tubeni zahtjev Tubeni zahtjev je procesnopravni zahtjev za pruanje pravne zatite odreenog sadraja. Pored zahtjeva u pogledu glavne stvari, on moe obuhvatiti i sporedna potraivanja (186/1) kao to su zahtjev za naknadu parninih trokova, za isplatu kamata, itd. Zahtjev mora biti konkretan i svestrano odreen i to u subjektivnom smislu (u pogledu stranaka), te u objektivnom smislu (u pogledu predmeta spora). Tubeni zahtjev je neodreen ako se sudu preputa da nae adekvatno rjeenje s obzirom na injeninu osnovu spora ili da sam utvrdi osobu u odnosu na koju tuitelju pripada odreeno ovlatenje.149 Tubena ili stvarna osnova Dunost je tuitelja da navede injenice na kojima zasniva svoje zahtjeve glavne i sporedne, graanskopravo i procesnopravno relevantne. Historijski dogaaj za koji tuitelj smatra da mu prua osnovu za isticanje odreenog zahtjeva je stvarna ili tubena osnova tube. injenice trebaju pokazati da postoji podudarnost izmeu faktinog stanja i onoga koje zakon predvia kao osnovu za pruanje pravne zatite. injenice koje se navode u tubi trebaju biti dovoljno precizno opisane da omogue konkretizaciju i specifikaciju spornog odnosa - sistem supstanciranja stvarne osnove spora. Tuitelj ne mora ve u tubi iscrpno navesti sve elemente relevantnog injeninog stanja. On je ovlaten i u nastavku prvostupanjskog postupka iznositi nove injenice. Dokazi Tuitelj je ve u tubi duan po mogunosti navesti sve dokaze radi provjeravanja istinitosti svojih navoda. Dokazi moraju biti odreeni u dva smisla: potrebno je navesti za koje se injenice nude odreena dokazna sredstva i kojim se dokaznim sredstvom odreena injenica moe dokazati. Pismeni dokazi mogu se priloiti tubi. Pravna osnova

148 149

To je u biti isto to i tubeni zahtjev.

Tubeni zahtjev bi bio neodreen, recimo kad bi se sudu prepustilo da nae adekvatno rjeenje s obzirom na injeninu osnovu spora ili da sam utvrdi osobu u odnosu na koju tuitelju pripada neko ovlatenje. On mora glasiti npr. Tuenik V. A. mi je duan isplatiti 5000 kn.

111

Pravna osnova zahtjeva za pruanje pravne zatite pravna kvalifikacija spornog pravnog odnosa i pravna pravila koja opravdavaju traenje da sud donese odluku odreenog sadraja samo je fakultativni element tube. Sud e po tubi postupati ako tuitelj ne navede pravnu osnovu, a ako je i navede, sud nije vezan za njegovo shvaanje (186/3). Prema naelu iura novit curia sud je duan da sam utvrdi pravna pravila na temelju kojih treba prosuditi osnovanost tubenog zahtjeva.

Tuba protiv RH Osoba koja namjerava podnijeti tubu protiv Republike Hrvatske duna se prije podnoenja tube obratiti nadlenom dravnom odvjetnitvu sa zahtjevom za mirno rjeenje spora (186a/1).150 Ako zahtjev ne bude prihvaen ili o njemu ne bude odlueno u roku od tri mjeseca od njegova podnoenja, podnositelj zahtjeva moe podnijeti tubu nadlenom sudu (186a/5). Sud e odbaciti tubu podnesenu prije donoenja odluke o zahtjevu za mirno rjeenje spora, odnosno prije isteka spomenutog roka (186a/6). Podnoenjem zahtjeva za mirno rjeenje spora prekida se zastarijevanje (186a/3). U sluajevima kad je posebnim zakonom propisan prekluzivni rok za podnoenje tube, tuitelj se ne mora posluiti ovim zahtjevom jer bi time izgubio pravo na sudsku zatitu. Ove odredbe se ne primjenjuju u sluajevima kada je posebnim zakonom propisan postupak podnoenja zahtjeva za mirno rjeenje spora nadlenom dravnom odvjetnitvu ili nekom drugom tijelu (186a/7).151 Eventualno postignuta nagodba izmeu podnositelja zahtjeva i dravnog odvjetnitva ima svojstvo ovrnosti (186a/4). Predmet spora Predmet spora tubeni zahtjev zahtjev za pruanje pravne zatite odreenog sadraja zasnovan na tvrdnji o ovlatenju tuitelja da trai nastupanje odreene pravne posljedice koja rezultira iz primjene mjerodavne pravne norme na utvreno injenino stanje. Tubeni zahtjev je nezavisan od graanskopravnog ovlatenja. Odluku o odbijanju tubenog zahtjeva kao neosnovanog sud smije donijeti tek kad utvrdi da nijedno pravno pravilo ne upuuje na zakljuak o osnovanosti tubenog zahtjeva. Kad tuitelj u deklaratornoj tubi trai da sud prihvati njegovu tvrdnju o postojanju odreenog graanaskopravnog odnosa tada on u svome tubenom zahtjevu, po prirodi stvari, iznosi pravnu kvalifikaciju spornog odnosa. Sud je u takvim sluajevima vezan za pravnu kvalifikaciju istaknutu u tubenom zahtjevu jer je ona sastavni dio tubenog zahtjeva. Pravne posljedice podnoenja tube sudu

150

Ako je zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka podnesen nenadlenom dravnom odvjetnitvu, smatrat e se da je podnesen nadlenom dravnom odvjetnitvu istekom roka od osam dana (186a/2).
151

Npr. ZKP-om, Zakonom o slubi u oruanim snagama.

112

Podnoenje tube sudu uzrokuje odreene procesnopravne i graanskopravne posljedice. Ako sud tubu odbaci ili je tuitelj povue svi pravni uinci prouzroeni podnoenjem ponitavaju se ex tunc. Ako sud smatra da je tuba doputena, on ne donosi o tome posebnu odluku ve se takav stav manifestira konkludentno iz radnje koje se dalje poduzimaju. Procesnopravne posljedice: 1) Ocjenjivanje nadlenosti vri se, u pravilu, s obzirom na injenice u vrijeme podnoenja tube sudu (15/3) (perpetuatio furi) 2) U sluaju elektivne nadlenosti pravo tuitelja na izbor nadlenog suda konzumira se podnoenjem tube sudu, 3) Ugovor o prorogaciji relevantan je ako je pravovaljan u vrijeme podnoenja tube sudu, 4) Dopustivost tube sa stajalita ostalih procesnih pretpostavki prosuuje se, u prvom redu, prema okolnostima u vrijeme podnoenja tube sudu, 5) Ako se tuba preinauje zbog okolnosti koje su nastupile nakon podnoenja tube sudu, tuenik se preinaci ne moe protiviti (191/2) Graanskopravne posljedice: 1) Dospjelost i zastara se prekidaju podnoenjem tube sudu pod rezolutivnim uvjetom da se postupak uredno nastavi (360-393 ZOO), 2) Kod alternativnih obveza kad pravo izbora pripada tuitelju, to pravo izbora se konzumira podnoenjem tube sudu, 3) Na povremena novana dospjela davanja, tee zatezna kamata od dana kada je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu (279/3 ZOO). 4) Ako je pravo na podnoenje tube ogranieno prekluzivnim rokom, do prekluzije ne dolazi ako se tuba podnese dok rok jo tee. 5) Pravo na ostvarivanje i zatitu nekih strogo osobnih neprenosivih prava prenosi se na nasljednike ako je prednik podnio tubu radi zatite tih prava 6) Na iznos neisplaene kamate moe se zahtjevati zatezna kamata od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njezinu isplatu 7) Za razvod braka mjerodavno je i pravo drave iji su dravljani oba brana druga u vrijeme podnoenja tube 8) Zastarjevanjem trabina prekida se podnoenjem tube sudu te isticanjem kompenzacijskog prigovora. Smatra se da prekid nije nastupio ako vjerovnik odustane od tube te ako tuba bude odbaena ili odbijena. No ako je tuba odbaena pa vjerovnik podigne ponovno tubu u roku od 3 mjeseca smatrat e se da je zastarjevanje prekinuto prvom tubom 9) Ako rok za ispunjenje obveza nije odreen, dunik dolazi u zakanjenje kad ga vjerovnik pozove da ispuni obvezu, izmeu ostalog i pokretanjem postupka ija je svrha da se postigne ispunjenje obveze, dakle i podnoenjem kondemnatorne tube. Litispendecija pravne posljedice dostave tube tueniku Litispendecija je postojanje parnice. Parnica poinje tei dostavljanjem tube tueniku (194/1), od tada parnica postoji, visi (lat. lis pendent). Od tada se ujedno i zasniva trostrani procesnopravni odnos izmeu suda, tuitelja i tuenika.

113

Protiv supsidijarnog tuenika parnica poinje tei kad mu se dostavi tuba, a ne tek nakon pravomonosti presude kojom je bio odbijen na zahtjev u odnosu na prvotuenika. No u sluaju subjektivne preinake tube u odnosu na novog tuenika, parnica tee ex tunc, od postojanja litispendencije u odnosu na prethodno tuenog. Pravila o litispendenciji vae i za ostvarivanje trabina istaknutih radi kompenzacije u parnici. Zasnivanje litispnedencije proizvodi odreene procesnoprave i graanskopravne uinke. Ako sud odbaci tubu ili je tuitelj povue svi uinci litispendencije ponitavaju se ex tunc kao da je nije ni bilo. Litispendencija prestaje:

1)
2) 3) 4) 5)

Pravomonou odluke kojom se parnica zavrava, Kad tuitelj povue tubu ili se odrekne od tubenog zahtjeva, Kad stranke zakljue sudsku nagodbu, Kad umre stranka, u parnici koju nasljednici ne mogu produiti, Kad doe do konfuzije stranaka. Prekid, mirovanje i zastoj postupka ne utjeu na litispendenciju.

Procesnopravne posljedice litispendencije; 1) Dok parnica tee, ne moe se u pogledu istog zahtjeva i meu istim strankama pokrenuti nova parnica (194/3), Nakon dostave tube tueniku za preinaku tube potreban je, u pravilu, tuenikov pristanak (190/2), 3) Nakon poetka parnice umjea se moe pridruiti jednoj od stranaka (206), 4) Atrakcijska nadlenost za protutubu i tubu tzv glavnog mijeanja moe se zasnovati tek kad nastupi litispendencija u parnici koja atrahira 5) Nakon poetka parnice obavlja se obavjetavanje tree osobe o parnici (211), 6) Ako koja od stranaka otui stvar ili pravo o kojem tee parnica, to ne spreava da se parnica meu istim strankama dovri (195/1), 7) Tek nakon dostave tube tueniku sud moe dostavu pismena tueniku obavljati preko oglasne ploe 8) Rijeenje kojim se sud oglaava nenadlenim ne dostavlja se tueniku ako mu tuba nije dostavljena Nedopustivost nove parnice meu istim strankama o istom zahtjevu Dok parnica tee ne moe se o istom zahtjevu pokrenuti nova parnica meu istim strankama. Sud na potivanje ovog pravila vodi rauna po slubenoj dunosti tijekom cijelog postupka (194/4).152 Ako bi unato ovom pravilu bila pokrenuta nova parnica meu istim strankama u pogledu istog zahtjeva, sud je duan odbaciti tubu u odnosu na koju je parnica poela kasnije tei153 (288, 301). No, ako je u parnici koja je poela kasnije tei, ranije donesena pravomona odluka, odbacit e se tuba u parnici koja je poela ranije tei, zbog toga to pravomonost ima prednost pred litispendencijom.
152

2)

Naime, istodobno voenje dvije parnice protivi se naelu naelu pravne sigurnosti, jer otvara mogunost donoenja vie odluka u istoj stvari (ne varie judicetur) te naelu ekonominosti, jer uzrokuje nepotrebne trokove.
153

A ne u odnosu na onu koja je kasnije ponesena.

114

U drugostupanjskom postupku odluka suda o zahtjevu o kome jo tee parnica predstavlja razlog apsolutne nitavosti (354/2/9), o kome vii sud vodi rauna po slubenoj dunosti. Sud e ukinuti presudu i odbacit tubu (369/2). Izvanredni pravni lijekovi ne mogu se podnositi zbog ovakvih povreda jer pravomonost ima prednost pred litispendencijom. Revizija se ne moe podnositi zbog ove povrede jer pravomonost nosi prevagu nad litispendencijom. Otuenje stvari ili prava o kojima tee parnica Ako koja od stranka otui stvar ili pravo o kojem tee parnice to ne spreava da se parnica meu istim strankama dovri. Otuenje stvari odnosno prava ne utjee na zasnovani procesnopravni odnos. Sud e unato otuenju biti ovlaten donijeti meritornu presudu s obzirom na stranke koje su zapoele parnicu. Graanskopravne posljedice litispendencije Poteni posjednik postaje nepotenim od trenutku kada mu je tuba dostavljena uz uvjet da je u sporu o pravu na tubu pravomono odlueno da mu ne pripada pravo na posjed. Litispendencija pred stranim sudom Sud RH prekinut e postupak na zahtjev stranke ako je pred stranim sudom u toku spor o istoj stvari i izmeu istih stranaka i to: 1) ako je pred stranim sudom pokrenut postupak u istoj stvari; 2) ako za taj spor ne postoji iskljuiva nadlenost suda u RH; 3) ako postoji uzajamnost (90 ZRSZ). Dakle, tuba se pred domaim sudom ne odbacuje, parnica i dalje tee, a njen eventualni nastavak ovisit e o rezultatu suenja pred stranim sudom: - ako strana presuda bude u RH priznata, tubu pred domaim sudom treba odbaciti, - ako ne bude priznata, postupak pred domaim sudom treba nastaviti. Na ovakvu litispendenciju pred stranim sudom, sud ne pazi po slubenoj dunosti ve samo na zahtjev stranke. Objektivna kumulacija tubenih zahtjeva (cummulatio actionum) Tuitelj moe podnijeti onoliko tubi protiv istog tuenika koliko ima tubenih zahtjeva. No on moe podnijeti samo jednu tubu (shvaenu u formalnom smislu) te u njoj istaknuti vie tubenih zahtjeva protiv istog tuenika (cummulatio actionum). O kumuliranim zahtjevima sud moe odluiti jednom presudom, a moe i o svakom zahtjevu donijeti djelominu presudu.154 Objektivna kumulacija moe se spojiti sa subjektivnom. Kumulacija tubenih zahtjeva ovisi od dispozicije tuitelja. Spajanje samostalnih parnica odlukom suda ne dovodi do primjene pravila o objektivnoj kumulaciji.
154

Kad se istiu sporedni zahtjevi uz glavni, to po slovu zakona ne predstavlja objektivnu kumulaciju iako to u biti jest. Objektivna kumulacija omoguuje nepotpunu atrakciju.

115

Pretpostavke za objektivnu kumulaciju Zakon ne preputa sudu sa s obzirom na prilike sluaja odlui jesu li se stekle pretpostavke za ostvarivanje ciljeva kumulacije. Zakon a priori odreuje minimalne objektivne pretpostavke za dopustivost kumulacije. Zakon smatra da se procesni ciljevi kumulacije mogu ostvariti samo pod uvjetom da je za sve kumulirane zahtjeve stvarno nadlean isti sud i da je odreena ista vrsta postupka. Objektivna kumulacija onemoguuje nepotpunu atrakciju. Ako o nekim od kumuliranih zahjeva sudi vijee a o drugima sudac, o svima e suditi vijee. Ne mogu se spojiti zahtjevi koji se rjeavaju po opim pravilima sa zahtjevima za koje vae propisi o branim ili paternitetskim parnicama, radnim sporovima, zbog smetanja posjeda, za izdavanje platnog naloga pa ni zahtjevi za koje vae razliite vrste postupaka. Izuzetno na osnovi izriite zakonske odredbe s branim sporovima mogu se spojiti sporovi o zakonskom uzdravanju branog druga, a s branim, maternitetskim i paternitetskim sporom i sporom o tome s kim e dijete ivjeti, o roditeljskoj skrbi, o drugim mjeram za zatitu prava i dobrobiti djeteta te o njegovom uzdravanju. Atrakcija je ovdje potpuna. Obina (istodobna) kumulacija postoji kad tuitelj ve pri podnoenju tube kumulira vie zahtjeva protiv istog tuenika (188/1). Sukcesivna kumulacija postoji kad tuitelj, uz ve istaknuti tubeni zahtjev, naknadno istakne nove zahtjeve (191/1). Na to ima pravo sve do zakljuenja glavne rasprave. Ovdje se primjenjuju i pravila o preinaci tube. Eventualna kumulacija postoji kad tuitelj kumulira zahtjeve koji su u meusobnoj vezi, na nain da zatrai od suda da slijedei od istaknutih zahtjeva usvoji tek ako ustanovi da prethodni nije osnovan155 (188/2). Zahtjevi su u meusobnoj vezi u pravilu kad proizlaze iz bitno istog injeninog stanja i kad su usmjereni ka ostvarenju bitno identinog pravnog ili ekonomskog interesa. U pravilu je mogue prihvatiti jedan od njih jer se meusobno iskljuuju. Koga e tuitelj i kakav e zahtjev protiv njega istaknuti zavisi od dispozicije tuitelja. Institucija eventualne kumulacije omoguuje da se zahtjevi kumuliraju eventualno, odreujui redosljed odluivanja o njihovoj osnovanosti; raspravljanje o sljedeem postat e bespredmetno ako sud prihvati prethodni. Alternativna obveza (duae res in obligatione, una in solutione) To je takva obveza kod koje postoji vie naina ispunjenja, a tuenik se oslobaa obveze ako ispuni samo jedan od njih. Ako pravo izbora pripada tuitelju, on ga vri prije podnoenja tube pa u tubi istie samo jedan zahtjev. Ako pravo izbora pripada tueniku, tuitelj je duan istai u zahtjevu sve mogue naine ispunjenja, sud e takoer tuenika osuditi na ispunjenje svih mogunosti, ostavljajui tueniku da sam izabere nain ispunjenja. Kako se ovdje radi o razliitim mogunostima ispunjenja jednog zahtjeva, nema objektivne kumulacije.
155

Npr. prvi zahtjev da se plati kupoprodajna cijana, drugi zahtjev za sluaj da je ugovor moda nitavan, vraanje stvari, trei zahtjev za sluaj da je stvar propala, plaanje cijene propale stvari

116

Facultas alternativa (una res in obligatione, duae in solutione) To je takva obveza koja ima za predmet jednu inidbu ali je tuenik ovlaten na ponudu tuitelja osloboditi se svoje obveze izvrenjem neke druge radnje. Tuitelj ovdje prema tueniku istie samo jedan zahtjev. Ta alternativna mogunost osloboenja od obveze nije tubeni zahtjev ve graanskopravna ponuda. O toj alternativnoj mogunosti sud ne moe odluivati. Dakle ni ovdje nema objektivne kumulacije. Preinaka tube Tuba se smatra preinaenom kada se u njoj izmijeni neki od bitnih elemenata, tako da izmijenjena tube nije istovjetna s onom prvobitnom pa se pravomonost presude koja bi bila izreena na osnovi prvobitne tube ne bi odnosila i na preinaenu tubu. Preinakom se smatraju i neke izmjene koje ne dovode do kvalitativnih promjena prvobitne tube, dok se s druge strane ne tretiraju kao preinaka neke izmjene koje oigledno predstavljaju preinaku. Elementi od kojih zavisi preinaka tube su tubeni zahtjev i parnine stranke. Preinaka moe biti subjektivna i objektivna. Promjene u pogledu predloenih dokaza i pravne osnove tube nisu relevantne. Preinaka tubene osnove moe biti relevantna samo posredno. Takoer, smanjenju tubenog zahtjeva zakon ne pridaje znaaj preinake tube (191/3). Vrste preinaenja: 1) Objektivno preinaenje moe biti: a) promjena tubenog zahtjeva: promjena istovjetnosti tubenog zahtjeva; poveanje postojeeg tubenog zahtjeva; isticanje drugog zahtjeva uz postojei; b) promjena injenine osnove. 2) Subjektivno preinaenje je promjena stranaka. Tuitelj moe preinaiti tubu najkasnije do zakljuenja glavne rasprave pred prvostupanjskih sudom (190/1). Za preinaku tube potreban je i pristanak tuenika. Ako on pristane, sud mora dopustiti preinaku (190/2).156 Objektivno preinaenje obuhvaa promjenu tubenog zahtjeva (promjene istovjetnosti tubenog zahtjeva, poveavanja postojeeg ili isticanje drugog tubenog zahtjeva) i promjenu injenine osnove. Ako tuenik ne da svoj pristanak, to nema znaaj apsolutnog veta jer sud ipak moe dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konano rjeenje odnosa meu strankama (190/2). Meutim postoje i sluajevi kad zakon izriito dozvoljava preinaenje tube i bez pristanka tuenika, pa e sud morati dozvoliti preinaku:
156

Nedostatak instituta preinake je u tome to onemoguuje ostvarenja naela ekonominosti i otvara mogunost ikane.

117

a) kad se tuba preinauje tako da se, zbog okolnosti koje su nastupile nakon podnoenja tube, zahtijeva iz iste injenine osnove drugi predmet ili novanu svotu (191/2); b) kad se smanjuje tubeni zahjtev (191/3) tada vae pravila o povlaenju tube; c) kad se u toku parnice istakne incidentalni zahtjev za utvrenje (187/4). U pogledu novih zahtjeva parnica se smatra pokrenutom tek kad su ti zahtjevi istaknuti, a litispendencija nastupa dostavljanjem tueniku (tuiteljeve) izjave o preinaci. Pojedini sluajevi: a) Promjena istovjetnosti tubenog zahtjeva ili preinaka u uem smislu - do nje dolazi kad tuitelj umjesto postojeeg tubenog zahtjeva istakne neki drugi, neovisno od toga je li se novi zahtjev opravdava istom ili drugom injeninom osnovom. Tada se u pogledu prijanjeg zahtjeva parnica gasi te prestaje litispendencija. U odnosu na povueni zahtjev primjenjuju se pravila o povlaenju tube. b) poveanje postojeeg tubenog zahtjeva - do toga dolazi kad tuitelj postojei zahtjev kvanititativno povea. O postojeem tada parnica tee i dalje. Primjenjuju se pravila o sukcesivnoj objektivnoj kumulaciji tubenih zahtjeva. c) Isticanje drugog zahtjeva u ve postojei - do toga dolazi kad se naknadno dodaju dodatni zahtjevi uz postojei zahtjev. Ovdje se primjenjuju pravila o sukcesivnoj objektivnoj kumulaciji. d) Preinaka tubene osnove - do nje dolazi kad se tubeni zahtjev zasniva na drugaijem injeninom stanju. Novoiznesene injenice objektivno dovode do promjene istovjetnosti tubenog zahtjeva. e) promjena ponuenih dokaza sud nije vezan za prijedloge stranaka u pogledu dokaznih sredstava, dokazi nisu bitan element identiteta tube Pravna osnova navedena u tubi nije bitna za identitet spora. Subjektivno preinaenje - Tuitelj moe svoju tubu preinaiti i tako da umjesto prvobitnog tuenika tui drugu osobu (192/1). Do promjene stranaka dolazi jo i kad uz tuitelja pristupi novi tuitelj, kad tuba bude proirena na novog tuenika, kad umjea stupi umjesto stranke kojoj se pridruio, kad imenovani prethodnik stupi na mjesto tuenika. Ako prvobitni tuenik, koji se upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, ne da svoj pristanak, to ima znaaj apsolutnog veta (192/2). Pristanak prvobitnog tuenika je potreban jer je to za njega samo povlaenje tube to znai da se ista moe ponovno podii protiv njega. Pristanak novotuenog treba jer on ne ulazi u novu parnicu ve preuzima staru u stanju u kome se nae u trenutku preinake (prekluzije). Stupanje novog tuenika u parnicu. Nakon to se tuenik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari (litiskontestacija), umjesto tuitelja moe u parnicu stupiti novi tuitelj samo ako tuenik na to pristane (192/3). Ovime je uspostavljeno ope pravilo da je za stupanje novog tuitelja u parnicu umjesto dotadanjeg, nuno potreban njegov pristanak. Dotadanji tuenik prestaje biti stranka pa u odnosu na njega ova preinaka predstavlja povlaenje tube. Novi tuenik stupa u parnica na mjesto dotadanjeg pa se efekti podnoenja tube i litispendencije protiv prvobitno tuenog odnose na novog. Novi ne moe ulagati prigovore u odnosima koje je prvotueni bio prekludiran. Isto vrijedi i za novog tuitelja (192/4). Zakon izriito dozvoljava da se tuba u odreenim sluajevima preinai i bez pristanaka tuenika; 118

1. kada se tuba preinauje tako da se zbog okolnosti koje su nastale nakon podnoenja tubenog zahtjeva iz bitno iste injenine osnove drugi predmet ili novani iznos umjesto propale stvari naknada tete 2. kada se smanjuje tubeni zahtjev, no tada vae pravila o povlaenju tube 3. kada se tijekom parnice istakne incidentalni tubeni zahtjev za utvrenje za koji zakon takoer odreuje da se nee smatrati preinakom tue U sluaju subjektivne preinake tube protivljenje prvobitnog tuenika ima zanenje apsolutnog veta pa sud nije ovlaten dopustiti tu preinaku. Pristanak novog tuenika potreban je jer on ne ulazi u novu parnicu ve preuzima staru u stanju u kojem se nae u momentu preinake, sa svim prekluzijama koje su dotad nastale i rezultatima do kojih je dovelo sudjelovanje prvobitnog tuenog u raspravljanju. Nije doputeno prihvaanje umjeaa kao stranke ako na to stranke ne pristanu. Ako se preinakom obuhvaaju novi jedinstveni suparniari, oni se preinaci ne mogu protiviti jer se presuda ionako na njih neposredno odnosi. Novotueni ne moe sprijeiti da bude tuen pa e tuitelj moi protiv njega pokrenuti novu parnicu. Suglasnost svih stranaka potreban je i za subjektivnu preinaku do koje dolazi kada u parnicu stupa osoba koja je pribavila stvar ili pravo o kojem tee parnica; dotadanji umjea, imenovani prethodnik, ako se protiv prvobitno tuenog istiu zahtjevi koji ne zavise od toga dri li u ime prethodnika stvar ili vri pravo; pri naknadnom zasnivanju aktivnog ili pasivnog suparniarstva. Nakon to se tuenik upusti u raspravljanje o glavnoj stvari umjesto tuitelja moe u parnicu stupiti novi tuitelj samo ako tuenik na to pristane. Prije uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari za te promjene pristanak tuenika ne bi bio potreban. Ako je tuba preinaena na roitu na kojem tuenik nije prisutan, sud e odgoditi roite i dostaviti tueniku prijepis zapisnika sa tog roita. Kad dopusti preinaku sud je duan tueniku ostaviti dovoljno vremena da se moe pripremiti za raspravljanje o preinaenoj tubi. Ako sud nije stvarno nadlean za preinaenu tubu, dostavit e predmet nadlenom sudu koji e, ako se tuenik protivi preinaci rijeiti je li preinaka doputena. Tako e postupiti i kad o preinaenoj tubi treba suditi isti sud, ali u drugom sastavu. Protiv rjeenja kojim se prihvaa objektivna preinaka nije doputena posebna alba. Povlaenje tube Povlaenje tube je jednostrana neposredna parnina radnja tuitelja kojom izjavljuje da odustaje od traenja da sud odlui o njegovom tubenom zahtjevu. Ova izjava je neopoziva. Meutim, ta izjava ne znai i odustanak od prava na odreenu sudsku zatitu. U asu predaje ove izjave sudu, dolazi do gaenja parnice. Posljedice prouzroene podnoenjem tube i litispendencije ponitavaju se ex tunc. Obavljene radnje tuitelja, tuenika i suda gube vanost. Povuena tuba smatra se kao da nije ni podnesena pa se moe ponovno podnijeti. Rjeenje o povlaenju tube, deklaratorne je naravi. Izjava o povlaenju ne moe se opozvati. Do povlaenja dolazi obino kad stranke nau naina da izvan suda rijee spor ili kad tuitelj odustane od daljnjeg traenja pravne zatite.

119

Tuba se moe povui samo djelomino, smanjenjem zahtjeva. Punomonk koji nije odvjetnik mora imati izriito ovlatenje za povlaenje tube. Tuba se moe povui i dok postupak miruje pa bi se ponovno mogla podnijeti i prije isteka 3 mjeseca od nastupa mirovanja. Tuba se moe povui i tako da se tubeni zahtjev zamjeni novim, po pravilima o preinaci tube. Unato povlaenju tube u povodu koje je primjenom pravila o atrakciji dolo do zasnivanja nadlenosti za protutubu ili za tubu tzv. glavnog mjeanja ovako zasnovana nadlenost ostaje i dalje valjana u granicama vaenja pravila o ustaljivanju nadlenosti. Tuba se moe povui do zakljuenja glavne rasprave ako tuenik na to pristane(193/2). Naime, ako je raspravljanje u sporu dolo dotle da je stvar zrela za suenje, ne moe se dozvoliti tuitelju da povlaenjem tube uini nevaeim provedeni postupak, te da isti postupak ponovno pokrene neogranieno puta. Tuitelj moe povui tubu bez pristanka tuenog samo do uputanja tuenog u raspravljanje (193/1). Nakon uputanja tuenog u raspravljanje, za povlaenje je potreban pristanak (193/2). Tuenikovo eventualno protivljenje ima znaaj apsolutnog veta.157 to se tie izjave o pristanku, ako se tuenik u roku od 15 dana od obavijesti o povlaenju o tome ne izjasni, smatrat e se da je pristao na povlaenje (193/2) Presumirano povlaenje U odreenim sluajevima zakon iz odreene pasivnosti tuitelja neoborivo presumira da tuitelj povlai tubu. Takvi su sluajevi: 1. ako tuitelj ne vrati tubu koja mu je poslana na ispravak ili dopunu (109/4). 2. ako niti jedna stranka u roku od 4 mjeseca od poetka mirovanja postupka ne predloi nastavak (217/3). 3. ako ne dokae da je poloio aktorsku kauciju (84/2 ZRSZ).158 4. ako tuitelj izostane s roita u sporovima male vrijednosti 5. ako niti na novo roite u postupku pred trgovakim sudom ne dou obje stranke

Odricanje od tubenog zahtjeva (rennuntiatio) To je jednostrana neposredna parnina radnja tuitelja, kojom izjavljuje da konano tj. zauvijek odustaje od prava na odreenu sudsku zatitu. Sinonim za ovo je kvalificirano povlaenje tube. Ako se tuitelj do zakljuenja glavne rasprave odrekne tubenog zahtjeva, sud e bez daljnjega raspravljanja donijeti presudu kojom odbija tubeni zahtjev - presudu na temelju odricanja (331a/1). Za odricanje od tubenog zahtjeva nije potreban pristanak tuenika (331a/2). Odricanje od tubenog zahtjeva, na roitu ili u pisanom podnesku, tuitelj moe i bez pristanka tuenika opozvati do donoenja presude (331a/5). Sud nee donijeti presudu na temelju odricanja i kad je udovoljeno potrebnim uvjetima ako utvrdi da je rije o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (331a/3).159
157

Naime ako se tuenik upustio u raspravljanje mora mu se priznati interes da se raspravljanje okona donoenjem meritorne odluke. Ne moe se tueniku dozvoliti da po jo neogranien broj puta tui u istoj stvari
158

Neodazivanje tuitelja da pristupi roitu ne znai da je povukao tubu.

120

DRANJE TUENIKA U PARNICI Uputanje tuenika u parnicu Procesno pravo ne obvezuje nijednu stranku na odreeno dranje u parnici. Tuenik moe priznati zahtjev protivnika, protiviti se zahtjevu protivnika ili ostati pasivan. Borei se protiv tuiteljevog zahtjeva tuenik moe isticati prigovore koji se ograniavaju na to da ospore postojanje procesnih pretpostavki za postupanje u povodu odreene tube pred odreenim sudom s ciljem da sud otkloni postupanje u odreenoj parnici, u pravilu odbacivanjem tube. Svaka parnina radnja tuenika kojom ispoljava odreeni stav prema biti spora predstavlja radnju kojom se tuenik uputa u raspravljanje o glavnoj stvari. Uputanje tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari predstavlja svaku parninu radnju tuenika koja ispoljava odreen stav prema meritumu spora. Takva parnina radnja je isticanje materijalnopravnog prigovora tuenika, a takoer i suglaavanje tuenika s tubenim zahtjevom. Isticanje procesno pravnih prigovora nije uputanje tuenika u raspravu.
159

Donoenje presude na temelju odricanja odgodit e se ako je potrebno da se o okolnostima iz stava 3. ovog lanka prethodno pribave obavijesti.

121

Prekluzija procesnopravnih prigovora zbog uputanja u meritorno raspravljanje Uputanje tuenika u meritorno raspravljanje o glavnoj stvari u nekim sluajevima dovodi do prekluzije prava tuenika da u nastavku postupka istie neke procesnopravne prigovore o kojima sud ne mora voditi rauna po slubenoj dunosti. Smatra se da tuenik koji se uputa pred odreenim sudom u raspravljanje o glavnoj stvari samom tim izjavljuje da nema procesnopravnih smetnji za meritorno raspravljanje. injenica da se tuenik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari dovodi do prekluzije prava tuenika da u nastavku postupka istie neke procesne prigovore o kojima sud ne vodi rauna po slubenoj dunosti.160 Budui da bi ovo moglo dovesti do negativnih posljedica za neuku stranku, ZPP propisuje: "kad je u ovom Zakonu predvieno da stranka moe staviti odreeni prigovor ili prijedlog ili poduzeti kakvu drugu parninu radnju dok se tuenik na glavnoj raspravi ne upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, takav prigovor, odnosno prijedlog stranka moe staviti, odnosno drugu parninu radnju poduzeti dok tuenik ne zavri svoj odgovor na tubu." (297/5). Tuenik moe ve u pisanom odgovoru na tubu osporiti osnovanost tubenog zahtjeva i time sprjeiti donoenje presude zbog ogluhe ili izostanka, a da time ne izgubi pravo da na roitu za glavnu raspravu istie prigovore procesne naravi.

Vrste materijalnopravnih prigovora Materijalnopravni prigovori se istiu radi osporavanja osnovanosti tubenog zahtjeva, s ciljem da sud meritornom odlukom odbije tubeni zahtjev kao neosnovan. Ovi prigovori mogu se zasnivati na slijedeim tvrdnjama: a) da odreene okolnosti sprijeavaju sam postanak tuiteljeva prava161 b) da su naknadno nastupile okolnosti zbog kojih je pravo prestalo,162 c) da unato postojanju tuiteljeva prava, tuenik nije duan ispuniti odreenu obvezu, jer ga na to ovlauje neko njegovo samostalno pravo.163 Isticanjem takvih prigovora tuenik na sebe preuzima teret dokazivanja relevantnih injenica koje mu idu u prilog. Npr. nasuprot reivindikacijskom zahtjevu za predaju stvari tuenik istie prigovor postojanja ugovora o zakupu te iste stvari, nasuprot zahtjevu za
160

Napr. stvarna i mjesna nenadlenost, protivljenja preinaci i povlaenju tube, imenovanje prehodnika, traenja aktorske kaucije.
161 162 163

Napr. mane volje mane volje, nesposobnost ugovaratelja Napr. raskid ugovora, oprost duga

Napr. nasuprot revindikacijskom zahtjevu za predaju stvari, tuenik istie prigovor postojanja ugovora o zakupu te iste stvari

122

ispunjenje obveze tuenik istie prigovor zastare. O ovim okolnostima sud pazi samo na prigovor tuenika (osim na nitavost ugovora). Svoje prigovore samostalne materijalnopravne naravi tuenik moe isticati i u vidu tubenog zahtjeva u protutubi. Tuitelj reagirajui na prigovore tuenika, moe tubenim zahtjevom deklaratorne naravi traiti da se utvrdi postojanje pravnog odnosa koji negira osnovanost tuenikovih prigovora. Isticanje prigovora o postojanju potraivanja radi prebijanja (kompenzacije) Graanskopravno prebijanje (compensatio civilis) Prijeboj ili kompenzacija je ukidanje uzajamnih prava i obveza dvaju pravnih subjekata, koji su jedan prema drugome stekli istovrsna i dospjela potraivanja i to do visine do koje su uzajamna potraivanja po iznosu jednaka. Ako su potraivanja razliita po visini, ovlateniku veeg iznosa pripada pravo na ostvarenje vika. Da bi do takvog ukidanja dolo potrebno je da jedan od subjekata izjavom priopi drugome da dolazi do kompenzacije. Meutim tada ovo ukidanje nastupa ex tunc: od asa kad su se potraivanja realno susrela (a ne priopenjem volje). Ako do kompenzacijske izjave doe, a druga strana u parnici zatrai ispunjenje obveze, tuenik se moe braniti prigovorom da je tuiteljevo potraivanje prestalo zbog te izjave. To se postie prigovorom prebijanja prigovorom zbog ve nastupjelog prebijanja. Kompenzirati se moe i trabina o kojoj je ve donesena pravomona presuda u ranijoj parnici. Tuenik se ne brani tvrdnjom da i on ima prema tuitelju svoj zahtjev, ve da su kompenzacijom prestala ovlatenja obiju stranaka. Prijeboj u parnici odlukom suda compensatio per judicem Izreka presude treba sadravati i odluku o postojanju ili nepostojanju trabine istaknute radi prebijanja. Prigovor radi prebijanja ne moe se iznositi tek u albenom postupku. Tuenik ne tvrdi da je tuiteljevo potraivanje prestalo (izvanprocesnim prebijanjem), ve istie postojanje svog kompenzabilnog ali nekompenziranog zahtjeva i trai od suda da presudom izvri prebijanje ovih zahtjeva. To je prigovor radi prebijanja. Ako sud, povodom ovog prigovora, utvrdi da postoje oba potraivanja, njegova odluka treba sadravati: (1) deklaratornu odluku o postojanju tuiteljeva potraivanja (2) deklaratornu odluku o postojanju tuenikova potraivanja do visine tuiteljeva (3) konstitutivnu odluku o kompenzaciji uz: (a) odbijanje tuiteljevog zahtjeva do visine do koje je njegovo potraivanje kompenzirano, (b) osuda tuenika da ispuni viak tuiteljevog nekompenziranog dijela potraivanja. Meutim ako je tuenikovo potraivanje vee od tuiteljevog, ne moe se izrei kondamnatorna presuda protiv tuitelja, jer tuenikog zahtjev za ostvarenje svog potraivanja nije samostalan (to bi bilo mogue ako tuenik radi ostvarenja vika istakne protutubu ili pokrene samostalnu parnicu. Dakle, sud moe odluivati o tuenikovu prigovoru samo u granicama tuiteljevog tubenog zahtjeva.

123

Ova dva prigovora se meudobno iskljuuju, dale tuenik se ne moe braniti koristei oba prigovora. Naime, prigovora radi prebijanja se moe istai samo ako oba prebijanja jo uvijek postoje, ako meu njima jo nije dolo do izvanprocensog prebijanja. Razlike izmeu ova dva instituta su: Compensatio civilis Prigovara se da je ve nastupilo prebijanje Tuenik ne tvrdi da i on ima svoj zahtjev prema tuitelju, ve da su kompenzacijom prestala ovlatenja obiju strana. Osporava se osnovanost tuiteljeve tvrdnje o postojanju potraivanja Nastupa s uinkom ex tunc tek od priopenja pritivniku Compensatio per iudicem Prigovorom se trai da sud presudom izvri prebijanje Tuenik nasuprot tuitelju istie svoj zahtjev Ne osprova se postojanje tuiteljevog potraivanja Nastrupa tek prevomonou presude

Kod nje oba potraivanja i dalje postoje, prigovor ih ne gasi, ve samo stvara osnovu za kompenzaciju konstitutivnom odlukom suda. Vano je naglasiti da zahtjev tuenika za prijebojem treba uzeti u obzir tek kad sud nae da je tuiteljev zahtjev sam po sebi osnovan. Prigovor radi prijeboja i litispendencija Kad tuenik istakne ovaj prigovor on ostvaruje ista ovlatenja kao i isticanjem tubenog zahtjeva, pa se tu primjenjuju pravila o litispendenciji: - dok je prigovor pendentan ne moe se o istom potraivanju pokrenuti druga parnica, - jedno potraivanje se ne moe isticati prigovorom radi prebijanja u dvije razliite parnice, - tuitelj ne moe u novoj parnici istricati taj zahtjev protiv dosadanejg tuitelja (zbog toga to ZPP propisuje da sud mora presudom odluiti i o potraivanju istaknutom radi potraivanja (338/3). Ako stranka nije tijekom prvostupanjskoga postupka istaknula prigovor radi prebijanja ona taj prigovor ne moe iznijeti u albi (352/2). Kad sud u povodu prigovora radi kompenziranja u parnici ne bi presudom utvrdio da takva trabina ne postoji, ve bi samo prihvatio tubeni zahtjev, tuenik bi u novoj parnici mogao isticati zahtjev protiv dotadanjeg tuitelja jer o njemu nije odlueno. Da to sprijei zakon odreuje da sud mora presudom odluiti i o trabini istaknutoj radi prebijanja

Protutuba To je tuba tuenika kao protutuitelja protiv tuitelja kao protutuenika u parnici koju je ovaj posljednji ranije protiv njega pokrenuo, njome tuenik sada protutuitelj ostvaruje pred istim sudom i u istoj parnici protiv tuitelja, sada protutuenika svoj samostalni tubeni zahtjev.

124

Tuenik bi u ovakvim situacijama iste obrambene argumente mogao upotrijebiti i u formi prigovora, samo to tada ne bi uvijek dobio pravomonu odluku. U pogledu sadraja i forme za protutubu isto to i za tubu. Tuenik svoj zahtjev moe ostvariti ili u protutubi ili u samostalnoj parnici, dakle, protutuba je samo mogunost a ne i dunost. Vrste (189/1) : a) Koneksna protutuba ako je zahtjev protutube u vezi s tubenim zahtjevom, a naroito ako oba zahtjeva proizlaze iz istog pravnog odnosa ili stvarnog dogoaja.164 b) Kompenzabilna protutuba - ako su zahtjevi takvi da se mogu uzajamno prebiti. 165 Budui da u tom sluaju i tuenik i tuitelj istiu kondemnatorne zahtjeve do kompenzacije bi moglo doi u fazi dobrovoljnog ili prisilnog izvrenja c) Prejudicijelna protutuba ako se njome trai utvrenje nekoga pravnog odnosa ili prava od ijeg (ne)postojanja zavisi odluka o tubenom zahtjevu166 Tuenik moe protutubu podnijeti sudu kod kojega je protiv njega ranije podnesena tuba, osim ako je za zahtjev protutube nadlean vii sud ili sud druge vrste (189/2). Ako bi o zahtjevu protutube trebao suditi isti sud ali u drugaijem sastavu, oba zahtjeva sudit e se u kvalificiranijem sastavu (189/3).

Pravila o postupku u povodu protutube Sud moe odluiti da se o zahtjevima tube I protutube zajedniki raspravlja I odluuje. Ciljevi zajednikog raspravljanja mogu se postii ako je za zahtjev tube i protutube propisana ista vrsta postupka. Sud moe donijeti djelominu odluku o tubi I protutubi prema tome koji je od zahtjeva prije sazrio za donoenje konane odluke. Ako je podnesena protutuba od prejudicijelnog znaenja za tubu odluka o protutubenom zahtjevu u odnosu na odluku o tubenom zahtjevu imat e znaaj specifine meupresude. Ako se pokae osnovanim sud bi mogao prekinuti postupak u predmetu tube dok odluka o parnici pokrenutoj protutubom ne postane pravomona. Protutuba se moe podnijeti do zakljuenja glavne rasprave pred prvostupanjskim sudom u parnici pokrenutoj na tubu protivnika (189/1). Sud moe odluiti da se o zahtjevima tube i protutube zajedniki raspravlja i odluuje. Ako se to pokae osnovanim, sud moe prekinuti postupak u predmetu tube dok odluka u protututbi ne postane pravomona. Ako se radi o protutubi tuenik nema pravo na
164 165 166

Napr. Kupac tubom trai predaju robe, a prodavatelj protutubom isplatu cijene. Napr. Pogodna je kad je zahtjev tuenika vii od zahtjeva tuitelja.

Napr. Tuitelj reviindikacijom trai prdaju stvari, a tuenik protutubom trai da se utvrdi da je on vlasnik iste.

125

osiguranje parninih trokova. Protutuba je doputena I u postupku u povodu izdavanja platnog naloga.

SUDJELOVANJE VIE STRANAKA U PARNICI Suparniarstvo ( litis consortium) Ono postoji kad se u istoj stranakoj ulozi u parnici pojavljuje vie procesnih subjekata (naziva se jo i subjektivna kumulacija ili lat. litis consortium). Kumulaciju procesnih subjekata u pravilu prati i kumulacija tubenih zahtjeva. Tu se formira onoliko procesnih odnosa koliko se istie tubenih zahtjeva. S formalnog stajalita suparniarstvo se manifestira u jednoj parnici. S materijalnog stajalita u suparniarstvu postoji u pravilu onoliko parninih odnosa koliko ima procesnih parova. Kod jedinstvenog suparniarstva subjektivnu kumulaciju ne prati objektivna kumulacija tubenih zahtjev. Tda su svi subjekti u jednoj stranakoj ulozi jedna jedinstvena stranka.

126

Suparniarstvo je u pravilu fakultativne prirode, to znai da je rezultat procesne dispozicije tuitelja, ovisi o njegovoj volji. Iznimno moe biti i obligatorno (nuno supraniarstvo), a ak neka moe nastati i nezavisno od volje tuitelja (napr. kad stranku naslijedi vie univerzalnih sljednika). Spajanje parnica odlukom suda radi zajednikog raspravljanja ne stvara suparniarstvo Ova institucija se opravdava razlozima ekonominosti i pravne sigurnosti. Suparniarstvo je aktivno kad vie subjekata sudjeluje u parnici u svojstvu tuitelja a pasivno kad vie subjekata ima ulogu tuenika. Ono je obostrano kad i u ulozi tuitelja i u ulozi tuenika ima vie stranaka. Zakon sam propisuje pretpostavke za dopustivost suparniarstva, ne ostavljajui sudu mogunost samostalnog ocjenjivanja. Nedostatak pretpostavki u pravilu ne dovodi do odbacivanja tube, ve se nareuje razdvajanje postupka. Izuzetak postoji kad parnicom nisu obuhvaeni svi subjekti nunog suparniarstva, tada se odbacuje tuba. Materijalno i formalno suparniarstvo Materijalni suparniari su oni koji se prije i izvan parnice nalaze u odreenoj pravnoj ili stvarnoj vezi s obzirom na predmet spora. U pravnoj vezi su oni koji se nalaze u nekoj pravnoj zajednici (196/1/1).167 U stvarnoj vezi su oni ija prava i obveze proistjeu iz iste injenine i pravne osnove (196/1/1)168. Formalni suparniari su oni koji se prije i izvan parnice ne nalaze u odreenoj pravnoj ili stvarnoj vezi s obzirom na predmet spora, ali su u njihovim parnicama posredan predmet spora prava i obveze koje proistjeu iz bitno istovrsne (sline) injenine i pravne osnove (196/1/2). Samo ih vee ista parnica formirana dispozicijom tuitelja.169 Suparniarstvo je mogue samo ako je za sve zahtjeve stvarno nadlean isti sud. U pogledu mjesne nadlenosti vae pravila o atrakciji: ako je jednom tubom tueno vie osoba, a za njih ne postoji mjesna nadlenost istog suda, nadlean je sud koji je mjesno nadlean za jednog od tuenika; a ako meu njima ima glavnih, i sporednih obveznika sud koji je mjesno nadlean za koga od glavnih obveznika (50). Ako su svi suparniari sporedni obveznici, mjesno je nadlean sud koji je nadlean za bilo kojeg od njih. Razlozi koji opravdavaju atrakciju kod materijalnog ne postoje u odnosu na formalno suparniarstvo. Subjektivna kumulacija kod formalnog suparniarstva doputena je samo ako postoji i stvarna i mjesna nadlenost istog suda za svaki zahtjev i za svakog tuenika. Nadlenost suda RH postoji za sve materijalne suparniare kad jedan od tuenih materijalnih suparniara ima prebivalite odnosno sjedite u RH. Do atrakcije stvarne nadlenosti trgovakih sudova i postupka pred tim sudovima dolazi u sporovima koji proizlaze iz trgovakih ugovora i u sporovima za naknadu tete koja proizlazi iz tih ugovora izmeu osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost u kojima kao materijalni suparniari sudjeluju i druge fizike ili pravne osobe.
167

Npr. Suvlasnici u sporu protiv treeg o zajendikoj imovini., brani drugovo u sporu u kojem trei trai ponitenje njihovog braka.
168 169

Npr. Tueni supoinitelji nekog delikta u pranici u kojoj se od njih trai naknada tete. Npr. u takvoj su situaciji vie tuenika tuenih radi isplate dugovane najamnine.

127

Obino i jedinstveno suparniarstvo Obini suparniari - protiv svakoga od takvih suparniara moe se donijeti razliita presuda. Poloaj svakoga od njih je samostalan u odnosu na ostale, pa svaki od njih slijedi svoju procesnu sudbinu. Posljedice radnji koje on poduzima djeluju samo u odnosu na njega (200). Obini suparniari su svi formalni suparniari, a mogu biti i materijalni, ako njihov meusobni odnos ne iziskuje jedinstveno rjeenje spora (u pravilu oni koji se ne nalaze u pravnoj zajednici170). Za jedinstvene suparniare je karakteristino da se, po zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa, spor moe rijeiti samo na jednak nain prema svima (201).Tubeni zahtjev moe biti ili u istom zahtjevu prihvaen prema svima ili odbijen u odnosu na sve njih. Oni imaju jedinstveni tretman u parnici, te se smatraju kao jedna parnina stranka. Jedinstveni suparniari su; suvlasnici poslunog dobra u parnici o realnim slunostima na nekretninama jer su slunosti nedjeljive, tueni brani drugovi u parnici za ponitaj braka, suparniari u paternitetskom sporu, ovrhovoditelj u iju je korist zapljenjena trabina u parnici radi utvrivanja postojanja ili visine trabine, zakonski nasljednici u parnici osporavanja testamenta, tueni davatelji uzdravanja. Svaki od njih moe samostalno poduzimati parnine radnje, pa se postavlja problem njihovog tretiranja kad su meusobno suprotne. Od radnji koje pojedini jedinstveni suparniari poduzimaju, vrijedi samo ona koja je za sve njih najpovoljnija te se uz to omoguuje da se prema svima povuku jednake procesne i materijalnopravne konzekvencije. tetne procesne radnje ne djeluju ni prema kome, pa ni prema onome koji ih je poduzeo, osim ako su ih poduzeli svi. Korisne procesne radnje jednoga djeluju i u korist onih koji te radnje nisu poduzeli (201)171. Jedinstveni suparniar ne moe samostalno priznati zahtjev, odrei se tubenog zahtjeva ili zakljuiti sudsku nagodbu. Protiv njih se ne moe donijeti presuda zbog izostanka ili presuda zbog ogluhe ako makar u odnosu na jednog ne postoje uvjeti za donoenje tih presuda. Pravni lijekovi koje je podnio jedan djeluju i u korist onih koji ih nisu podnijeli. Jedinstveni suparniar moe samostalno povui tubu osim ako se ne radi o nunom suparniarstvu. Presuda donesena nakon odstupanja jedinstvenog suparniara iz parnice neposredno e i na njega djelovati. Inae svaki suparniar moe samostalno podnositit prijedloge koji se tiu tijeka parnice pa i jedinstveni. Nuno suparniarstvo

170

No obini suparniari mogu biti i oni materijalni koji se nalaze u pravnoj zajednici (npr. suvlasnici u nekoj vlasnikoj parnici, glavni dunik I jamac u parnici koju protiv njih vodi vjerovnik, solidarni dunici iz ugovornog odnosa)
171

Primjena ovoga pravila na rokove: Ako rokovi za izvrenje odreene parnine radnje za pojedine jedinstvene suparniare istiu u razno vrijeme, tu parninu radnju moe svaki suparniar poduzeti sve dok ma i za jednog od njih jo tee rok za poduzimanje te radnje (202).

128

Nuno suparniarstvo postoji pri odnosima u kojima sudjeluje vie osoba, koji su takvi da graanskopravni propisi trae da se ti odnosi rijee sudjelovanjem svih tih osoba u parnici. Ovakvo suparniarstvo mogue je samo na pasivnoj strani. Ako tuitelj ne obuhvati tubom sve one koji tek zajedno ine jednu parninu stranku, tubu treba odbaciti. Odsutnost jednog sudionika u parnici predstavlja nedostatak procesnoprave legitimacije za voenje parnice.172 Svi nuni suparniari su ujedno i jedinstveni, ali ne i obrnuto. U parnici radi pobijanja dunikovih pravnih radnji tubu bi trebalo podnijeti ne samo protiv treeg ve nuno i protiv dunika koji je poduzeo radnju sa treim. Pogreno je tubu tzv. glavnog mjeanja tretirati kao sluaj nunog suparniarstva jer je ona rezultat procesnopravne mogunosti a ne materijalnopravne nude. Suparniarstvo na osnovi zakona Zakonsko suparniarstvo postoji kad zakon izriito predvia suparniarstvo neovisno od postojanja opih pretpostavaka za suparniarstvo. Takve su dvije situacije: 1. Glavni dunik i jamac mogu biti zajedniki tueni, ako to nije u suprotnosti sa sadrajem ugovora o jamstvu (199). Naime, ako se jamac nalazi u obvezi samo pod uvjetom da glavni dunik ne bi mogao platiti (beneficium ordinis), onda je obveza jamaca uvjetne prirode i ne doputa kumulacija. 2. Tuba glavnog mijeanja. To je tuba osobe koja u cijelosti ili djelomino trai stvar ili pravo o kojem izmeu drugih osoba ve tee parnica. Takva osoba moe pred sudom pred kojim ta parnica tee tuiti obje stranke jednom tubom, sve dok se postupak pravomono ne zavri (198). To je mogue ak i ako taj sud ne bi bio stvarno nadlean atrakcija. Prvobitno i naknadno suparniarstvo Prvobitno suparniarstvo je takvo suparniarstvo koje je zanovano ve prilikom podnoenja tube. Naknadno suparniarstvo zasniva se onda kad je parnica ve poela, na nain da se tuba proiri na novog tuenika ili da uz tuitelja pristupi i novi tuitelj. 173 Do ovoga moe doi sve do zakljuenja glavne rasprave (196/2). Nova stranka mora primiti parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi kad ona u nju stupa (196/4), ime dolazi u nepovolju procesnu situaciju. Zato od ocjene same nove stranke zavisi hoe li to prihvatiti. Novi tuitelj svoj pristanak izraava podnoenjem tube, a novi tuenik je ovlaten uskratiti pristanak na proirenje tube na sebe (196/2).174 ZIDZPP/03-om je unesena nova odredba prema kojoj, nakon to se (dotadanji) tuenik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, bez njegova pristanka ne moe uz tuitelja pristupiti novi tuitelj (196/3).
172

Primjeri: parnica radi utvrenja prava slunosti na nekretninama u pogledu suvlasnika poslunog dobra, parnica koju pokrene jedan suvlasnik za diobnu suvlasnitva, parnica za ponitaj braka koju pokrene trea osoba ili organ skrbnitva
173 174

Do naknadnog suparniarstva moe doi i mimo volje stranaka kod univerzalne sukcesije. Ipak e protiv njega moi biti pokrenuta nova parnica.

129

Eventualno ili supsidijarno suparniarstvo Tuitelj moe jednom tubom obuhvatiti vie tuenika i to tako to e traiti da tubeni zahtjev bude prihvaen prema slijedeem tueniku u sluaju da bude pravomono odbijen prema onome koji je u tubi naveden prije njega (197/1). Ovim institutom tuitelj se moe posluiti samo ako prema svakome od tuenika postavlja objektivno isti zahtjev 175, ili ako prema pojedinima od njih istie razliite zahtjeve koji su u meusobnoj vezi 176. Trai se i to da je isti sud stvarno i mjesno nadlean za svaki od zahtjeva i za svakog od tuenika (197/2), jer su tuenici formalni suparniari, pa nema osnove za primjenu pravila o atrakciji. Dakle, potreba za ovim institutom javlja se kad tuitelj nije siguran u pasivnu legitimaciju. Odluivanju o zahtjevu prema slijedeem tueniku moe se pristupiti tek poto zahtjev prema prethodnome bude pravomono odbijen.

SUDJELOVANJE TREIH OSOBA U PARNICI Pravomonost sudskih odluka odnosi se, u pravilu, samo na parnine stranke (res iudicata facit ius inter partes). No, postoje sluajevi kada se presuda nuno odraava na pravnu situaciju treih, koji nisu bili stranke u parnici, a i na raznovrsne ope interese. Zato se subjektima koji u parnici ne sudjeluju kao stranke osiguravaju sredstva na zatitu njihovih prava u toj parnici, naime, one tite svoje interese neposrednim sudjelovanjem u parnici. Zatita opih interesa povjerena je u odreenim sluajevma Centru za socijalnu skrb. Time je ostvareno naelo iz l. 5 ZPP-a da se onome o ijim se pravima odluuje treba omoguiti da sudjeluje u postupku radi zatite svog pravnog poloaja. Umjea Hrvatsko pravo poznaje 3 kategorije umjeaa; obinog, umjeaa s poloajem jedinstvenog suparniara i umjeaa sui generis.

175 176

Npr. od svakoga od tuenika se trai predaja iste stvari.

Npr. tuitelj od tuenika A trai predaju stvari, pa za sluaj da s ovim zahtjevom ne uspije, istie prema B-u zahtjev za naknadu tete jer mu je ovaj prodao stvar koja nije bila njegovo vlasnitvo.

130

Obini umjea je osoba koja se, u parnici to se vodi meu odreenim strankama, pridruuje jednoj od njih, jer ima pravni interes da stranka kojoj se pridruila uspije u parnici (206). Umjea nije stranka. Njegov pravni interes da sudjeluje u tuoj parnici proizlazi odatle to se pravne posljedice presude koja bude donesena mogu posredno odraziti i na njegovu pravnu situaciju. Da bi dolo do intervencije, on mora ispunjavati ope uvjete u pogledu stranake i parnine sposobnosti, mora imati odreeni pravni interes, mora dati izjavu i stranke se ne smiju protiviti. Odredbe o tim pretpostavkama za intervenciju, prisilne su naravi i sud na njih pazi po slubenoj dunosti tijekom itavog postupka. Odredbe ZPP-a o stranakoj i parninoj sposobnosti te zastupanju stranaka, kao i o podnescima stranaka i dostavi strankama na odgovarajui se nain primjenjuju i na umjeaa (209a). Pravni interes ima onaj na iju se pravnu situaciju (prava i obveze) posredno mogu odraziti posljedice presude koja bude donesena u parnici izmeu drugih osoba.177 Vrijeme poduzimanja intervencije Izjava o stupanju u parnicu moe se dati na roitu ili pismenim podneskom (206/3). Podnoenjem izjave umjea se u parnici konstituira kao trei sudionik, dakle, za to nije potrebna sudska odluka. Sudska odluka bit e potrebna kad jedna od stranaka ospori osnovanost intervencije, a sud nae da je prigovor neosnovan. On moe stupiti u parnicu tijekom itavog postupka sve do pravomonosti odluke o tubenom zahtjevu pa i tijekom postupka po izvanrednim pravnim lijekovima (206/2). Obini umjea moe uvijek samostalno podnijeti pravni lijek, a ako je intervenirao do pravomonosti odluke o tubenom zahtjevu, ak i izvanredni pravni lijek (208/2). Stranke se mogu protiviti intervenciji u svim stadijima postupka (207/1). Nesumnjiv je njihov interes da se protive: protivnika ako izgubi parnicu, morat e umjeau naknaditi njegove trokove; stranke kojoj se pridruuje jer e nekad biti duna protivniku naknaditi i trokove koje mu je prouzroio umjea ili jer ne eli uope da netko trei utjee na razvoj parnice. Da stranke svojim protivljenjem ne bi sprijeile aktivnost umjeaa, on moe i dalje poduzimati radnje u postupku, uvjetno, sve do pravomonosti rjeenja kojim se mijeanje odbija (207/2). Razlozi intervencije su dvojaki: (1) da se time pomogne jednoj od strana da uspije jer se njen uspjeh pozitivno reflektira i na njegovu pravnu situaciju i (2) da se time kontrolira postupanje stranke od ijeg uspjeha zavisi i njegova pravna situacija. Umjea nije stranka pa zbog toga ne moe poduzimati radnje kojima se disponira tubenim zahtjevom ni radnji kojima stranka disponira procesnim ovlatenjima o kojima zavisi tijek parnice178. Openito, on ne moe poduzimati radnje koje su nepovoljne za stranku, njih sud po slubenoj dunosti ne smije uvaiti, nije potrebno da ih stranka ospori. On moe poduzimati samo one radnje koje su za tu stranku naelno i objektivno korisne. Tada umjea procesne radnje poduzima u svoje ime, a ne kao zastupnik stranke kojoj se pridruio. Te radnje tretiraju se kao procesne radnje stranke kojoj se pridruio, ali
177

Npr. pravni interes ima jamac u parnici izmeu vjerovnika i glavnog dunika, cedent u parnici izmeu cesionara i cesusa, jer e u sluaju neuspjeha cesionara oivjeti odgovornost cedenta prema cesionaru
178

Npr. povlaenje i preinaka tube, odustanak od pravnog lijeka

131

samo ako ih stranka ne ospori (208/4), dok preutno na njih pristaje. Dakle, konana odluka pripada stranci.179 Proputanje umjeaa da poduzme neku procesnu radnju ne moe imati negativne pravne posljedice za stranku jer on nema ni proc. dunosti ni tereta. On je ovlaten jednostranom procesnom radnjom istupiti iz parnice, to ga ne sprjeava da ponovno intervenira u istoj parnici. On moe biti sasluan kao svjedok, a u glavnoj stvari ne moe biti osuen niti mu se moe to dosuditi, budui da nije stranka. Intervencijski efekt. Presuda donesena u parnici u kojoj je sudjelovao umjea proizvodi prema njemu specifian procesni efekt intervencijski efekt. On e se ispoljiti u novoj parnici u kojoj su stranke: umjea iz ranije parnice (tuenik) i stranka kojoj se umjea bio pridruio (tuitelj). Umjea ne moe u odnosu na stranku kojoj se bio pridruio u prethodnom postupku tvrditi da spor, onako kako je tijekom toga postupka izloen sudu, nije pravilno rijeen. Dakle, u toj novoj parnici bivi umjea nee moi poricati ni injeninu ni pravnu ocjenu stvari iznesenu u odluci iz prijanje parnice.180 Meutim, ovaj uinak ne djeluje apsolutno pa postoji izuzetak kad e mu se umjea moi suprostaviti: prigovor umjeaa istaknut u novoj parnici, da je stranka kojoj se bio pridruio pogreno vodila spor (exeptio malae gesti vel conducti processus), moe biti prihvaen samo utoliko ukoliko je on, s obzirom na stanje spora u vrijeme svoga stupanja u prethodnu parnicu, izjavama ili radnjama te stranke bio sprijeen poduzeti radnje koje bi dovele do povoljnijeg ishoda spora, odnosno ako takve radnje, za mogunost ijega poduzimanja on nije znao, sama stranka nije poduzela namjerno ili iz grube nepanje (208a/1). Ove odredbe na odgovarajui se nain primjenjuju i na imenovanog prethodnika te na treu osobu obavijetenu o parnici (208a/2). Da bi se prema umjeau mogao istai int. efekt, potrebno je: - da je umjeau bilo omogueno da u parnici poduzme sve radnje pogodne da pomognu pobjedi stranke; - da je ta stranka lojalno vodila parnicu. Postojanje ovih pretpostavki presumira se sve dok se u povodu prigovora biveg umjeaa ne utvrdi protivno. Ako presumpcija ne bude oborena, u novoj parnici nema mjesta ponovnom meritornom raspravljanju o stvarnoj i pravnoj osnovi donesene presude. Ako bude oborena, otvara se mogunost zauzimanja drukijeg stava o pitanjima o kojima je bilo odlueno u prijanjoj parnici.

Umjea s poloajem jedinstvenog suparniara Ako se po zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa pravni uinak presude odnosi neposredno i na umjeaa, jednako kao i na parninu stranku, on u parnici ima poloaj jedinstvenog suparniara (201, 209/4). Do toga moe doi kad materijalnopravni odnosi ne

179

Primjer nepovoljnih radnji - priznanje injenica nepovoljnih za stranku, protivljenje izvoenju dokaza koje je stranka sama predloila. Primjer korisnih radnji predlaganje novih dokaza, osporavanje protivnikovih navoda, ulaganje pravnih lijekova.
180

Jer je umjea imao priliku vriti korisne parnine radnje (ne varie judicetur).

132

uvjetuju formiranje nunog suparniarstva pa osoba ne postane stranka u parnici, ve pristupi jednoj stranci kao umjea. 181 Budui da se na ove umjeae uinci presude odnose apsolutno i neposredno, priznaju im se sva ovlatenja koja se priznaju i strankama u jedinstvenom suparniarstvu (209/1). Stranka s ovakvim umjeaem predstavlja jednu parninu stranku. Stranka ne moe, ako se s tim ne suglasi umjea, poduzimati materijalne dispozicije niti procesne koje utjeu na sudbinu istaknutih zahtjeva. Stranka ne moe osujetiti povoljne radnje umjeaa, niti ona svojim radnjama moe niti ona svojim radnjama moe pogorati situaciju koju je on poboljao. Oboje imaju pravo koristiti rokove koji teku od trenutka kad je njima izvreno dostavljanje ako su ti rokovi povoljniji. U ovom sluaju umjea nema mogunosti od sebe otkloniti pravne efekte pravomonosti donesene presude. Ovaj umjea ima pravo podnijeti izvanredni pravni lijek i u parnici u kojoj nije prije pravomonosti sudjelovao kao umjea (209/2). Umjea moe biti osuen da naknadi trokove prouzroene radnjama koje su u suprotnosti s radnjama stranke kojoj se pridruio i po naelu causae. Umjeai sui generis Centar za socijalnu skrb ZIDZPP/03-om su ukinute odredbe l. 205. ZPP-a prema kojima je dravni odvjetnik, kao umjea sui generis, imao pravo intervenirati u parnici u zatiti javnog interesa. Obavjetenje tree osobe o parnici (litis denuntiatio) To je parnina radnja kojom jedna stranka obavjetava treu osobu, radi upoznavanja obavjetenog sa injenicom da se vodi parnica o sporu u kome odluka moe imati posredan pravni uinak i na obavjetenoga, te da se prema njemu stekne mogunost isticanja intervencijskog efekta (211/1). Obavjetenje nema znaaj poziva obavjetenome da se prikljui parnici.182 Obavjetavanje se vri posredovanjem suda, a na zahtjev stranke. U podnesku treba navesti razlog obavjetavanja i u kakvom se stanju nalazi parnica (211/2). Procesna pravila obvezuju sud da izvru tu posredniku ulogu, pa on ne moe ispitivati osnovanost traenja da se izvri obavjetavanje.183 Svaka stranka moe traiti obavjetavanje putem suda od samog poetka parnice pa dok se parnica pravomono ne dovri (211/1). Posljedice obavjetavanja:
181

U takvom su poloaju, npr. trei koji imaju pravo traiti ponitenje tueg braka, steajni vjerovnici u parnici u kojoj se raspravlja o postojanju i visini steajnog potraivanja.
182

Primjeri kad je na temelju pravila graanskog prava potrebno treeg obavijesiti da bi se prema njemu postigao izvjesni graansko pravni uinak: kupac tuenog treeg da je to njegova stvar duan je o toj parnici obavijestiti prodavaa (511 ZOO), ostavoprimac tuenom treem da je to njegova stvar, duan je o toj parnici obavijestiti ostavodavca (713/2 ZOO).
183

Obavjetavanje postie uinak i kad se obavi vansudski, ali je to onda u pravilu teko dokazati.

133

(a) Graanskopravne: - prekid zastarjevanja, - prekid dosjelosti, - ostvarivanje zahtjeva za odgovornost zbog nedostatka stvari.

(b) Procesnopravne: - stranka koje je izvrila obavjetavanje moe se u naknadnoj parnici pozivati na intervencijski efekt presude (208a/2). O tome da li odnos izmeu obavjetenoga i obavjetaa omoguuje pozivanje na ovaj efekt prosuivat e sud u toj eventualnoj naknadnoj parnici. Obavjeteni moe pristupiti parnici kao umjea, ako za to postoje ope pretpostavke,. On ne mora intervenirati na strani stranke koja ga je obavjestila, pa se moe pridruiti i njenom protivniku ako za to ima pravnog interesa. Imenovanje prethodnika (nominatio auctoris) To je parnina radnja samo tuenika i to ako je on dratelj neke stvari ili korisnik nekog prava, a tvrdi da stvar dri odnosno da pravo vri u ime neke tree osobe, kojom on preko suda poziva toga treeg da umjesto njega stupi u parnicu (210/1).184 Upuujui poziv poziva samo ukazuje na osobu koja je u veem stupnju od njega graanskopravno pasivno legitimirana, on ne moe potpuno poricati svoju graanskopravnu pasivnu legitimaciju. Tuenik moe prethodnika imenovati najkasnije na pripremnom roitu, a ako ono nije odrano na glavnoj raspravi prije nego to se upusti u raspravljanje o glavnoj stvari (210/1). Nezavisno od toga da li e se prethodnik odazvati pozivu ili ne, dostavljanjem poziva ostvaruje se za pozivaa mogunost da prema pozvanome istie intervencijski efekt presude koja bude donesena u ovoj parnici (208a/2).

Reagiranje prethodnika On moe zauzeti razliite stavove: 1. ogluiti se na poziv, zadravajui pasivan stav. Tuenik mora dopustiti da se parnica protiv njega nastavi (210/3), on u parnici moe obavljati sve dispozitivne radnje, ali savjesnije nego u svojoj parnici jer on sada za svoje postupke odgovara i prethodniku. Odgovarat e mu ako je parnicu izgubio nepoduzimajui sve to je bilo u njegovoj moi da se suprostavi usvajanju tubenog zahtijeva. 2. Odazvati se pozivu i intervenirati u tuu parnicu kao obini umjea. 3. Stupiti u parnicu umjesto prvobitnog tuenog koji istupa iz parnice. Ovdje dolazi do subjektivne preinake tube za koju pristanak tuitelja u pravilu nije potreban, osim ako tuitelj istie zahtjev koji ne zavisi od toga da li tuenik dri stvar ili pravo u ime prethodnika (210/2).185

184

U takvoj se situaciji nalazi npr. zakupoprimatelj prema zakupodavatelju, najmoprimatelj prema najmodavatelju, uvar prema onome koji mu je predao stvar na uvanje.
185

Npr. kad tuitelj istie zahtjev za naknadu tete koju je poinila ivotinja to ju je tuenik uvao u ime treeg.

134

4. Pokrenuti protiv stranaka iz prvobitne parnice, novu parnicu po pravilima o tubi tzv. glavnog mjeanja (zakonsko suparniarstvo). 5. Pokrenuti samostalnu parnicu protiv jedne od stranaka iz parnice iz koje mu je upuen poziv Dostava poziva ostvaruje za pozivaa mogunost da prema pozvanome istie intervencijski efekt presude koja bude donesena u ovoj parnici.

TROKOVI PARNINOG POSTUPKA Osnove za troenje i naknadu parninih trokova Opa aktivnost suda finacira se iz dravnog prorauna. Drava ne prua besplatnu zatitu strankama na podruju graanskog pravosua pa je naelno prihvaeno pravilo da su stranke dune plaati pristojbe u obliku sudskih taksi u razmjeru sa znaenjem spora. Stranke su dune unaprijed same podmirivati sve ostale trokove prouzrokovane svojim radnjama u parnici. Trokove su dune nadoknaditi i stranke osloboene dunosti prethodnog snoenja trokova. Pravo na naknadu priznaje se samo za trokove koji su bili potrebni za svrrsishodno ostvarivanje ili obranu prava u parnici. Postoje dva pravila. Prema naelu causae snosi ih stranka koja je izgubila parnicu, jer je opravdano da svoje trokove snosi i drugome ih naknauje onaj koji je dao povoda parnici (154/1) ako je tubeni zahtjev neosnovan, tuitelj je dao povoda parnici, a ako je osnovan tuenik je dao povoda parnici.

135

Ako stranka djelomino uspije u parnici sud moe s obzirom na postignuti uspjeh odrediti da svaka stranka snosi svoje trokove ili da jedna od njih nadoknadi drugoj i umjeau razmjeran dio trokova. Da primjena ovog principa ne bi u konkretnim situacijama dovela do nepravinih rjeenja, zakon ga korigira naelom culpae. Prema tom naelu, bez obzira na uspjeh u parnici, trokove snosi onaj koji ih je tijekom parnice prouzroio svojom krivnjom ali i sluajem koji mu se dogodio (156/1). Razlog tome je to se u obzir uzimaju samo oni trokovi koji su bili potrebni i svrsishodni radi voenja parnice (155/1), a ovi to nisu. Sadraj parninih trokova Parnini trokovi su svi izdaci uinjeni u toku ili povodom postupka (151/1). Oni se plaaju u obliku sudskih biljega, a ne efektivnog novca. Dakle, postoje trokovi u povodu parnice186 i trokovi tijekom postupka.187 Nagrada za rad odvjetnika uvjek se tretira kao dio parninih trokova (151/2). Prema Noveli u postupcima u kojima dravni odvjetnik nastupa kao stranka odluka o trokovima postupka donosi se u korist odnosno protiv RH. Dravni odvjetnik tada ima pravo na naknadu trokova prema odredbama ZPP-a, ali ne i pravo na nagradu. Ta se odredba odnosi i na druga dravna tijela koja u parnicama nastupaju kao stranke. Prethodno snoenje parninih trokova Svaka stranka sama prethodno snosi trokove koje je prouzroila svojim radnjama (152), ona ih je duna predujmiti.188 Sredstva za izvoenje dokaza moraju osigurati stranke. Kad stranka predloi izvoenje dokaza duna je unaprijed poloiti u roku to ga sud odredi, iznos potreban za podmirenje trokova koji e nastati u povodu izvoenja dokaza.(153/1). Kad to predloe obje stranke ili sud ex offo potreban iznos poloit e obje stranke na jednake dijelove (153/2). Ako je sud odredio izvoenje dokaza po slubenoj dunosti moe odrediti da iznos poloi samo jedna stranka. Sud e odustati od izvoenja dokaza ako iznos potreban za podmirenje trokova ne bude priloen u roku to ga sud odredi. Ako sud izvede dokaz iako predujam za njegovo izvoenje nije poloen rjeenjem e naloiti stranci da u roku od 8 dana odreenu svotu plati svjedoku ili vjetaku. alba protiv tog rjeenja ne odgaa ovrhu. Stranku se ne moe prisiliti da aktivno sudjeluje u parnici. Uzima se da stranka koja u odreenom roku ne osigura sredstva za izvoenje dokaza pokazuje pomanjkanje interesa za postizanjem zakonite zatite. Tada slabi dunost suda da brine o pravilnom utvrivanju injenica pa je on u pravilu duan odustati od izvoenja dokaza te e s obzirom na sve okolnosti po svom uvjerenju ocjeniti od kakve je vanosti to to stranka nije u roku poloila iznos potreban za podmirenje tih trokova.
186

Npr. trokovi prethodnog postupka, trokovi nagodbe koja nije uspjela, trokovi prouzrokovani zakljuenjem ugovora o prorogaciji, izdaci za osiguranje dokaza,
187

Npr. izdaci za takse, za oglase, trokovi dolaska na sud, nagrada za rad odvjetnika, izdaci za osiguranje i izvoenje dokaza
188

Tako tuitelj prethodno snosi trokove: podnoenja tube, izvoenja dokaza koje je on predloio, dolaska na sud, podnoenja albe, a tuenik: odgovora na tubu izvoenja dokaza koje je on predloio, dolaska na sud itd.

136

U parnici radi utvrivanja oinstva trokovi vjetaenja mogu se predujmiti iz sredstava suda samo iznimno ako to ne uini niti jedna od stranaka i to stoga to se radi o postupku u kojem je dispozicija stranaka ograniena. Sud ne moe odbaciti radnju stranke zbog toga to stranka nije platila propisanu pristojbu odnosno uskratiti poduzimanje procesnih radnji u povodu takvog dranja stranaka, no zbog neizvrenja pristojbene obveze protiv stranke se moe provesti administrativna ovrha. Trokovi za koje se moe traiti naknada Pri odluivanju za koje e trokove stranci priznati pravo na naknadu sud e ocjenjujui briljivo sve okolnosti, uzeti u obzir samo one trokove koji su bili potrebni radi voenja parnice. Zakon se slui objektivnim kriterijem. Trokovi odvjetnikog zastupanja smatraju se uvijek svrsishodnim ali samo ako se tiu radnji koje su bile potrebne radi uspjeha stranke kojoj se naknauju. Nesvrsishodne trokove definitivno snosi stranka koja ih je prouzroila pa ona nema pravo na naknadu ni kad u parnici uspije. Ako je tuitelj pokrenuo vie postupaka a sve je trabine mogao obuhvatiti jednom tubom, sud mu moe priznati trokove kao da je pokrenuo jedan postupak (prijedlogom za ovrhu) Pravo na naknadu trokova prozroenih sudjelovanjem umjeaa moi e se ostvariti ako za to postoje ope pretpostavke. Sudjelovanje umjeaa ne smije protivnika staviti u bitno nepovoljniji poloaj od onog u kojem bi se nalazio da nije bilo intervencije. Aktivno su legitimirani za zahtjev za naknadu; stranke, umjeai, svjedoci, vjetaci i tumai. Po naelu cause pasivno mogu biti legitimirane parnine stranke te umjeai s poloajem jedinstvenog suparniara. Po naelu culpae pored stranaka mogu biti pasivno legitimirani njihovi umjeai i zastupnici, svjedoci, vjetaci i tumai. Konano snoenje i naknada po naelu cause Duan je snositi svoje trokove i nadoknaditi trokove protivniku onaj koji je svojim dranjem prije i izvan parnice doveo do potrebe da se parnica vodi, koji je prouzrokovao parnicu, koji joj je dao povoda povredom subjektivnih prava pa je zbog toga izgubio parnicu. Izgubio je parnicu onaj kome je sud uskratio pravnu zatitu. Tuitelj iji je zahtjev odbijen ili je njegova tuba odbaena, tuenik u odnosu na kojeg je tuiteljev zahtjev prihvaen. Odluka o trokovima po naelu cause moe se donijeti tek u povodu donoenja konane odluke. Suparniari snose trokove u pravilu na jednake dijelove. Ako postoji znatna razlika u pogledu udjela suparniara u predmetu spora, sud e prema omjeru tog udjela odrediti koji e dio trokova naknaditi svaki od suparniara. Ako su solidarno odgovorni u glavnoj stvari, suparniari odgovaraju solidarno i za trokove. Ako stranka djelomino uspije u parnici, sud moe odrediti da svaka stranka snosi svoje trokove ili da jedna naknadi drugoj razmjerni dio trokova.

137

Konano snoenje i naknada trokova prema naelu culpe Naelo culpe ispravlja nepravine solucije do kojih bi dovela primjena naela cause. Po naelu culpae stranka je duna nezavisno od ishoda parnice, dakle i kad uspije u parnici, pa i prije nego bude donesena odluka o glavnoj stvari naknaditi protivniku trokove koje mu je tijekom i u povodu parnice prouzroila svojom krivnjom ili sluajem koji joj se dogodio definitivno snositi svoje trokove koji su zbog toga nastali.189 Po ovom naelu stranka odgovara i za radnje svojih zastupnika. Svoj zahtjev za naknadu tete protiv njih moe ostvariti u posebnoj parnici. Glede zahtjeva za naknadu trokova po naelu culpae propisano je da je sud duan rjeenjem odluiti bez odgode, neovisno o odluci o glavnoj stvari. Protiv toga rjeenja posebna alba nije doputena, a ovrha se na temelju toga rjeenja moe traiti prije njegove pravomonosti. Ako sud izvede dokaz iako predujam za njegovo izvoenje nije poloen190, rjeenjem e naloiti stranci da u roku od osam dana odreenu svotu plati svjedoku ili vjetaku. alba protiv toga rjeenja ne odgaa ovrhu (153/4). Iznimno, ako stranke ne predujme trokove za izvoenje dokaza, koje je odreeno po slubenoj dunosti radi utvrivanja injenica od kojih zavisi pravo suda da ne uvai nedoputene dispozicije (3/3), sud je ovlaten te trokove isplatiti iz sredstava suda. (153/5). Posebni sluajevi dunosti naknade trokova po naelu culpae: 1. nedavanje povoda na tubu - ako tuenik nije dao povod za tubu i ako je u odgovoru na tubu odnosno na pripremnom roitu, a ako se ne odrava pripremno roite onda na glavnoj raspravi, prije nego to se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, priznao tubeni zahtjev, tuitelj e nadoknaditi tueniku parnine trokove (157). 2. povlaenje tube - tuitelj koji povue tubu duan je protivnoj stranci nadoknaditi parnine trokove. Ali, ako je tuba povuena odmah nakon to je tuenik udovoljio zahtjevu tuitelja, trokove postupka duan je tuitelju nadoknaditi tuenik (158/1). 3. odustanak od pravnog lijeka - stranka koja odustane od pravnog lijeka duna je protivnoj stranci nadoknaditi trokove nastale u povodu pravnog lijeka (158/2). 4. izlune parnice ako u izlunoj parnici sud prihvati zahtjev za izluenje te tvrdi da je tuenik imao opravdanih razloga smatrati da ne postoje izluna prava treih odredit e da svaka stranka snosi svoje trokove. Svaka stranka snosi svoje trokove ako je parnica zavrena sudskom nagodbom, a u nagodbi nije drugaije ugovoreno. Trokovi nagodbe koja je pokuana, ali nije uspjela ulaze u parnine trokove (159). Odluivanje o naknadi trokova u prvostupanjskom postupku

189

Kad stranak svojim skrivljenim nesvrsisihodnim ponaanjem prouztoi produljenje sudskih rokova, kad proutroi posebne trokove zbog naruavanja reda, zbog naknadnog uzmanja punomonika zbog traenja povrata u prijanje stanje 190 Izvan sluajeva provoenja onih dokaza koje sud odreuje po slub. dunosti radi sprjeavanja nedoputenih dispozicija stranaka

138

O naknadi trokova odluuje sud na odreen zahtjev stranke bez raspravljanja. U svom zahtjevu stranka je duna odreeno navesti trokove za koje trai naknadu i to za svaku radnju, osnovu i visinu. Zahtjev za naknadu parninih trokova moe se u pravilu ostvariti samo u parnici u kojoj su trokovi nastali. Zato se samostalna tuba podnesena radi naknade trokova odbacuje. Zahtjev za naknadu trokova stranka je duna staviti najkasnije do zavretka raspravljanja koje prethodi odluivanju o trokovima, a ako se odluka donosi bez prethodnog raspravljanja stranka je duna istaknuti svoj zahtjev u prijedlogu o kojemu sud treba odluiti. O zahtjevu za naknadu trokova sud e odluiti u presudi ili rjeenju kojim se zavrava postupak pred tim sudom. U odluci kojom se postupak zavrava za nekog suparniara sud e odluiti i o zahtjevu za naknadu trokova stranaka izmeu kojih se tom odlukom postupak pred tim sudom zavrava. U sluaju usmene objave presude ili rjeenja kojim se nareuje naknada trokova sud moe odluiti da e iznos troka odmjeriti u pismeno izraenoj presudi odnosno rjeenju ako se rjeenje ima dostaviti strankama. U tijeku postupka sud e posebnim rjeenjem odluiti o naknadi trokova samo kad pravo na naknadu trokova ne ovisi o odluci o glavnoj stvari Ako povlaenje tube ili odustanak od pravnog lijeka nisu poduzeti na raspravi, zahtjev se moe staviti u roku od 15 dana od dostave obavijesti protivniku o odustanku odnosno povlaenju. Zatezne kamate na parnini troak mogu se stranci dosuditi i u parninom postupku. Tijekom parnice sud moe odluivati i o pravu svjedoka na naknadu trokova i za isplatu nagrade za vjetaenje odnosno za tumaenje. I kad je odluka o trokovima sastavni dio presude, ona se tretira kao rjeenje. U meupresudi ili djelominoj presudi sud moe izrei da se odluka o trokovima ostavlja za kasniju presudu, osim ako se kod djelomine presude ne radi o sluaju u kojem se postupak zavrava za odreenog suparniara, kada treba primjeniti odredbu koja se odnosi na taj sluaj. Ako se predmet zbog nenadlenosti ustupa drugom sudu, nadleni e sud donijeti odluku o naknadi i onih trokova koji su nastali pred nenadlenim sudom. Ako sud propusti odluiti o zahtjevu za naknadu trokova, stranke mogu predloiti donoenje dopunskog rjeenja. Protiv odluke o trokovima doputena je samostalna alba, ako zakonom nije izrjekom drugaije odreeno. Odluivanje o naknadi trokova u povodu pravnih lijekova Kad sud odbaci ili odbije pravni lijek duan je odluiti o trokovima nastalim u povodu pravnog lijeka. Ako sud preinai napadanu odluku ili je ukine i odbaci tubu duan je odluiti o trokovima cijelog postupka jer se takvom odlukom postupak konano pravomono zavrava. Sud moe ostaviti da se o trokovima postupka u povodu pravnog lijeka odlui tek u konanoj odluci i kad odluka protiv koje je pravni lijek podnesen bude samo djelomino ukinuta. Prilikom ukidanja odluke ukida se u pravilu samo odluka o trokovima koja je donesena s obzirom na ishod spora u glavnoj stvari , ne i odluke koje se donose neovisno od ishoda parnicee, osim ako i one nisu napadnute albom.

139

Zahtjev za naknadu trokova drugostupanjskog postupka stranka moe staviti najkasnije u roku za albu. Stranka koja je u povodu revizije uspjela samo u pogledu kamata na dosueni iznos parninih trokova nema pravo na naknadu trokova nagrade punomoniku za sastav revizije. Osloboenje od prethodnog snoenja parninih trokova Kad bi svaka stranka bila duna predujmljivati trokove, oni kojima imovinske prilike to nedoputaju bili bi faktiki primorani odustati od ostvarivanja pravne zatite. Zato socijalni obziri trae da se predvide uvjeti pod kojima e takve osobe moi sudjelovati u postupku bez obveze da prethodno snose trokove postupka. Ova institucija ranije se nazivala siromako pravo.191 Osloboenje moe biti potpuno i djelomino. Pravo na potpuno osloboenje ima stranka koja prema opem imovnom stanju ne moe snositi trokove bez tete za nuno uzdravanje sebe i svoje porodice. Pravo na djelomino osloboenje ima stranka koja prema svom opem imovinskom stanju ne moe podmiriti sudsku prostojbu bez tetnih posljedica za nuno uzdravanje nje osobno i njezine obitelji. Kriteriji za oslobaanje su relativni, zavise od prirode spora i njegove vrijednosti. Pravo na osloboenje nije uvjetovano poreskim cenzusom. Nije uvjetovano ni izgledom stranaka da uspju u parnici. Strani dravljani imaju pravo na osloboenje od prethodnog plaanja parninih trokova uz uvjete uzajamnosti. Osoba bez dravljanstva ima pravo na osloboenje ako ima prebivalite ili boravite u RH. Osloboenje od plaanja trokova postupka obuhvaa osloboenje od plaanja pristojba i osloboenje od polaganja predujma za trokove svjedoka, vjetaka, uviaja i sudskih oglasa. Sud moe stranku osloboditi od plaanja sudskih pristojbi uz uvjete propisane Zakonom o sudskim pristojbama. (172/3). Stranka koja je potpuno osloboenja od prethodnog plaanja parninih trokova nije duna plaati pristojbe ni polagati predujam za trokove svjedoka, vjetaka uviaja i sudskih oglasa. Pod odreenim uvjetima potpuno osloboena stranka ima pravo i na besplatnog punomonika. Ako osloboeni pobjedi u parnici sud e po slubenoj dunosti odrediti da protivnik plati u korist sredstava suda iznose ijeg je plaanja stranka bila osloboena. Ako osloboeni izgubi parnicu, trokovi definitivno padaju na teret sredstava suda. Postupak osloboenja provodi se samo na prijedlog stranke (173/1), koja je duna podnijeti svjedobu o imovnom stanju (173/2). Sud je duan briljivo ocjeniti sve okolnosti, a naroito uzeti u obzir vrijednost predmeta spora, broj osoba koje stranka uzdrava te prihode obitelji (172/4). Sud e stranci priznati pravo na besplatnog punomonika ako stranka koja je potpuno osloboena od prethodnog snoenja trokova to zatrai te ako je to nuno radi zatite njenih
191

Pravo stranaka da budu osloboene od prethodnog snoenja trokova zakon naziva "osloboenje od plaanja trokova postupka" ime navodi na pogrean zakljuak da stranka nije uope duna plaati sve trokove. Ustvari osloboenje se odnosi samo na obvezu prethodnog snoenja, predujmljivanja trokova prouzroenih svojim procesnim radnjama. Ono se ne odnosi na dunost stranke da naknadi protivniku trokove koje mu je prouzroila.

140

prava (177/1).192 Ako stranka dobije parnicu trokove punomonika e platiti druga strana, a ako izgubi onda ti trokovi idu na teret budeta suda. Za punomonika postavlja se odvjetnik, ali se moe postaviti i druga osoba s pravnom spremom koja je sposobna pruiti pravnu pomo. Punomonika iz reda odvjetnika postavlja predsjednik suda, a ako se nii sud prvog stupnja nalazi u sjeditu vieg suda prvog stupnja punomonika odreuje predsjednik vieg suda prvog stupnja. Postavljeni punomonik moe iz opravdanih razloga traiti da bude razrjeen. O tome odluuje izvan glavne rasprave predsjednik vijea a na raspravi vijee. Protiv odluke suda kojom se punomonik razrjeava nije doputena alba. Takoer protiv rjeenja suda kojim se prihvaa zahhtjev stranke o postavljanju punomonika nije doputena alba. Stranka kojoj je postavljen punomonik nije mu duna davati sredstva za podmirenje izdataka i nagradu. Stvarni izdaci punomonika isplauju se iz sredstava suda. Postavljeni punomonik djeluje u pretpostavci da ga je stranka na to ovlastila. Stranka nije duna prihvatiti odreenog punomonika. Postavljeni punomonik duan je prihvatitit zastupanje kao graansku dunost. Moe otkazati punomo samo uz odobrenje suda. Sud moe tijekom postupka ukinuti svoje rjeenje o oslobaanju i o postavljanju punomonika ako naknadno utvrdi da stranka moe snositi trokove postupka, odnosno da joj punomonik nije potreban. Sud e tada rijeiti hoe li stranka biti duna potpuno ili djelomino naknaditi i one trokove i pristojbe od kojih je prije bila osloboena te stvarne izdatke i nagradu postavljenom punomoniku. Prvenstveno e se naknaditi iznosi isplaeni iz sredstava suda. Pristojbe i trokovi plaeni iz sredstava suda te stvarni izdaci i nagrada postavljenog punomonika ine dio parninih trokova. O naknadi tih trokova od protivnika stranke koja je osloboena plaanja trokova postupka sud e odluiti prema odredi o naknadi trokova. Neki posebni sluajevi naknade parninih trokova; Stranka koja trai povrat u prijanje stanje duna je protivnoj stranci naknaditi trokove postupka izazvane proputanjem i odluivanjem o prijedlogu za povrat u prijanje stanje neovisno o ishodu spora (o zahtjevu protivne stranke za naknadu trokova postupka sud je duan odluiti rjeenjem bez odgode, neovisno o odluci o glavnoj stvari, protiv toga rjeenja posebna alba nije doputena, a ovrha se na temelju njega moe traiti prije njegove pravomonosti - 122a). Trokove od suda postavljenog zastupnika za primanje pismena tueniku koji se nalazi u inozemstvu, a koji odbija postaviti svog punomonika za primanje pismena, snosi u cijelosti, i bez obzira na ishod spora, tuenik, a duan ih je predujmiti tuitelj (146/2,5). U protivnom, ako tuenik na zahtjev suda postavi svog punomonika za primanje pismena, trokovi e ovisiti o ishodu parnice (naelo causae). Stranke mogu i kasnije tijekom glavne rasprave iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze, ali su dune naknaditi trokove koji time budu izazvani protivnoj stranci, osim ako potreba za iznoenjem novih injenica i predlaganja novih dokaza nije izazvana ponaanjem protivne stranke (na zahtjev protivne stranke, sud e bez odgode rjeenjem odluiti o naknadi takvih trokova rjeenjem, protiv toga rjeenja posebna alba nije doputena, a ovrha se na temelju njega moe traiti prije njegove pravomonosti - 299/2). Stranka kojoj je dostavlja nesavjesnim obavljanjem svoje dunosti prouzroio dodatne trokove u postupku, moe u tom postupku zatraiti od suda da dostavljaa, odnosno
192

To e biti nuno npr. Ako je spor sloen, ako stranka ne stanuje u sjeditu suda, a trokovi putovanja su preteki za nju itd.

141

pravnu osobu koja za njega odgovara, osudi da joj te trokove naknadi (o takvom zahtjevu sud je duan rjeenjem odluiti bez odgode, neovisno o odluci o glavnoj stvari, protiv toga rjeenja doputena je alba, ali se ovrha na temelju njega moe traiti i prije njegove pravomonosti - 149b/2). Stranka kojoj je osoba koja opstruira dostavu prouzroila dodatne trokove u postupku, moe zatraiti od suda da je osudi da joj te trokove naknadi (o takvom zahtjevu sud je duan rjeenjem odluiti bez odgode, neovisno o odluci o glavnoj stvari, protiv toga rjeenja doputena je posebna alba, ali se ovrha na temelju njega moe traiti prije njegove pravomonosti - 149a/2). Sud e na zahtjev stranke odluiti da je svjedok duan nadoknaditi trokove to ih je uzrokovao svojim neopravdanim izostankom odnosno neopravdanim odbijanjem da svjedoi (248/5). No ovdje nije propisana obveza suda da odmah odlui o takvom zahtjevu rjeenjem protiv kojeg nije doputena suspenzivna alba. Na zahtjev stranke sud moe rjeenjem narediti vjetaku da nadoknadi trokove koje je uzrokovao svojim neopravdanim nedolaskom ili neopravdanim odbijanjem da vjetai (o takvom zahtjevu sud je duan odluiti bez odgode, alba protiv toga rjeenja ne odgaa ovrhu 255/3). Isto vrijdi i kada vjetak svoj nalaz i miljenje ne podnese u roku koji mu je sud odredio (260/4). Na zahtjev protivne stranke sud e bez odgode rjeenjem odluiti o naknadi trokova postupka koji su toj stranci uzrokovani postavljanjem neosnovanoga zahtjeva za izuzee. DOKAZIVANJE Openito o dokazivanju Dokazivanje je niz parnini radnji procesnog subjekta koje se sastoji u predlaganju, izboru, prikupljanju i ispitivanju i ocjenjivanju dokaznih sredstava radi utvrivanja istinitosti tvrdnji parninih stranaka i pretpostavki suda o injenicama koje su bitne za primjenu prava. Sa stajalita suda dokazivanje ima svrhu provjeravanja istinitosti navoda stranaka i provjeravanja istinitosti vlastitih pretpostavka o injenicama ije postojanje smije utvrivati i kad ih stranke ne navedu u parnici. Dokazivanje je utvrivanje predloaka (premisa) i izvoenje zakljuaka ( konkluzija) o istinitosti jednog suda tvrdnje ili teze stranaka ili suda o postojanju ili nepostojanju odreenih injenica iz drugih sudova ija istinitost takoer mora biti utvrena. Kad je uvjerenje suda o relevantnoj injenici takvo da iskljuuje svaku razumnu sumnju u njegovu pravilnost i istinitost, uzima se da je odreena teza potpuno dokazana, da postoji izvjesnost o egzistenciji i sadraju odreene injenice odnosno o tome da je nema. Kod stupnja izvjesnosti o postojanju neke injenice dovoljno je da se utvrdi stanovita mogunost da se ustanovljenje suda podudara sa stvarnou; da sud doe do uvjerenja da je vjerojatno da odreene injenice postoje ili da ne postoje da ima vie argumenata koji govore u prilog uvjerenju o postojanju relevantnih injenica nego onih koje govore protiv. Izmeu izvjesnosti i vjerojatnosti da je odreena tvrdnja istinita nema u biti spoznajne kvalitativne razlike. Razlika je samo kvantitativna. No ova je kvantiteta sa stajalita praktine primjene toliko znaajna da ovlauje na kvalitativno razliit tretman u sudovanju. 142

Dokazivanje je aktivnost parninih subjekata u postupku radi utvrivanja istinitosti injenica koje navode i koje sud eli utvrditi. Naime stranke dolaze pred sud i iznose svoje tvrdnje o injenicama na kojima zasnivaju svoje zahtjeve. A priori sud strankama ne vjeruje zbog toga to one imaju suprotne interese. Zbog toga su stranke dune uvjeriti sud u istinitost svojih tvrdnji, a to e postii dokazivanjem. Do kojeg stupnja treba uvjeriti sud pa da on doe do zakljuka kako odreene injenice zaista postoje. Budui da postoje dvije grupe injenica u tom smislu postoje i dva stupnja vjerojatnosti. a.) ako se radi o materijalnopravnim injenicama zakonodavac trai od suda da u svom suenju doe do stupnja izvjesnosti tj. do stupnja izvjesne sigurnosti koja iskljuuje sumnju u njihovu istinitost. b.) ako se radi o procesnopravnim injenicama zakonodavac ne trai od suda da ide do kraja, ve da u svom suenju doe do stupnja vjerojatnosti tj. do nieg stupnja od stupnja izvjesnosti.193 Umjesno je da se izvode samo likvidni dokazi tj. dokazi koji se mogu odmah na brz i prikladan nain izvesti. Za to su najprikladnije isprave ali to ne iskljuuje ni sasluanje svjedoka, naroito ako se oni ve nalaze u sudu ili ih se moe odmah dozvati.

Elementi dokaza i dokazivanja Dokazno sredstvo ili dokaz je ono iz ega se ulnim opaanjem crpi saznanje o istinitosti tvrdnje o postojanju ili nepostojanju injenice ije je utvrivanje od znaenja u parnici, dakle sve ono to svojim postojanjem prua informaciju o injenici koja je posredan predmet dokazivanja. Predmet dokazivanja su odreene tvrdnje stranaka ili suda o postojanju ili nepostojanju injenica od ijeg postojanja neposredno ili posredno zavisi primjena mjerodavnog pravnog pravila. Zadatak je dokazivanja da provjeri istinitost iznesenih tvrdnji. Dokazivanje je uspjelo ako sud stekene uvjerenje da je tvrdnja o sadraju injenice istinita, da se podudara sa stvarnou. Dokazivanje nije uspjelo ako sud ne stekne takvo uvjerenje ili ako stekne suprotno uvjerenje. Dokazni razlozi ili argumenti su sudovi, zakljuci o sadraju i kvaliteti informacije do koje se dolo ispitivanjem dokaznog sredstva. Ti sudovi su premise iz kojih se izvode zakljuci o istinitosti predmeta dokazivanja tvrdnje o postojanju ili nepostojanju neke injenice. Dokazana snaga dokaznog sredstva ili dokaznog dokumenta je sposobnost sredstava ili argumenata koji iz njega proizlazi da pridonese izvoenju zakljuaka o istinitosti suda koji se eli dokazati. Predlagai dokazivanja su osobe koje ukazuju sudu na dokazna sredstva pomou kojih se moe provjeriti istinitost teze o postojanju ili nepostojanju odreenih injenica. Teret dokazivanja je dunost odreenog procesnog subjekta da sudu prui obavjetenje o dokaznim sredstvima pomou kojih se sud moe uvjeriti u istinitost odreene tvrdnje. Dokazi pribavljeni na nezakonit nain

193

Npr. kod problema nadlenosti, vrijednosti predmeta spora, povrata u prijanje stanje

143

Dokazi pribavljeni na nezakonit nain ne mogu se primjeniti u sudskom postupku. Zakonski nedefiniran pojam pribavljanja dokaza mogao bi se odrediti u irem i uem stupnju. U irem bi smislu obuhvaao; 1. metode prikupljanja dokaznih sredstava koji bi se stavljali sudu na raspolaganje 2. metode njihova ispitivanja U uem smislu pojam prikupljanja dokaza obuhvaao bi samo prvu od navedenih metoda. Dokazi e biti pribavljeni na nezakoniti nain najprije ako su pribavljeni kaznenim djelom, ako su bili pribavljeni povredom i zakonom utvrene dunosti uvanja tajnosti osobnih podataka, protuustavnim i protuzakonitim prikupljanjem, obraivanjem i koritenjem takvih podataka, povredom Ustavom i zakonom zajamene tajnosti dopisivanja i drugih oblika openja, zakonom utvrene dunosti uvanja odreene tajne neovisno o tome imaju li te povrede znaenje kaznenog djela. Zbog upotrebe nezakonito pribavljenih dokaza presuda bi de lege lata bila relativno nitava; de lege ferenda upotrebu dokaza koji su pribavljeni na nezakonit nain trebalo bi sankcionirati apsolutnom nitavou. Predmet dokazivanja Predmet dokazivanja su tvrdnje stranaka o postojanju ili nepostojanju injenica od kojih zavisi primjena mjerodavnog prava u parnici. Predmet dokazivanja mogu biti i teze suda o postojanju odreenih injenica kada je to potrebno radi ispitivanja idu li stranke za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati. U parninom postupku se ne dokazuju injenice, ve istinitost tvrdnji stranaka o injenicama. Sud ne utvruje istinitost svih tvrdnji koje su iznesene, ve samo tvrdnji o pravno relevantnim injenicama, i to o takvim koje su sporne. Pravno relevantne injenice su one koje su odlune za primjenu prava u konkretnom sluaju. Imajui u vidu pravnu normu koju treba primjeniti na konkretan pravni odnos, sud utvruje samo tvrdnje o onim injenicama koje ta pravna norma trai. Iz sadraja odreene norme izvodi se zakljuak o tome koje su injenice potrebne za njenu primjenu O relevntnost odreene injenine tvrdnje ne zakljuuje se na temelju rezultata dokazivanja o njezinom postojanju ve na temelju pravilne primjene pravilno izabrane norme. Dokazuju se u prvom redu injenice od kojih zavisi zasnivanje, postanak, promjena ili prestanak nekog pravnog odnosa pravno relevantne, neposredno vane injenice. Dokazuju se i one injenice koje su neposredno vane ali omoguuju formiranje suda o postojanju neosredno vanih injica. Na temelju posredno relevantnih injenica indicija- stvara se zakljuak o postojanju neposredno relevantnih injenica. Za njihovo postojanje govore pravila iskustva ili izriiti zakonski propisi. Dokazivanje tvrdnji o spornim injenicama Sporne injenice su one o kojima postoje kontradiktorne tvrdnje. Sud moe odrediti da se izvodi dokazivanje i radi provjeravanja istinitosti suglasnih tvrdnji stranaka, ako smatra da stranka priznavanjem injeninih navoda svog protivnika ide za tim da raspolae zahtjevima kojima po zakonu ne moe raspolagati. U branim i paternitetskim sporovima sud ima mogunost da se bavi utvrivanjem tvrdnji i o nespornim injenicama.

144

Utvrivanje injenica po pravilima o zakonskim presumpcijama Presumpcije su okolnosti ija se istinitost presumira (221/3). Naime u ivotu postoje neki tipini sluajevi koji se esto ponavljaju i uvijek dovode do istog rezulatata, pa je takvim injenicama zakonodavac dao neki znaaj.194 Vrste: a.) presumptiones iuris su presumpcije ije postojanje zakon pretpostavlja, dijele se dalje na; 1) presumptiones iuris tantum oborive presumpcije,195 2) presumptiones iuris et de iure neoborive presumpcije, ne postoji mogunost protudokaza.196 b.) presumptiones facti vel hominis su presumpcije ija se istinitost pretpostavlja na temelju ivotnog iskustva197 Iz 1). Nain utvrivanja injenica iz oborivih presumpcija najbolje je pokazati na primjeru: spomenutu presumpciju oinstva razdvojit emo na dva dijela "pater est" je neposredno relevantna presumirana injenica i nju ne treba dokazivati (221/3), treba dokazivati samo posredno relevantnu injenicu - quem nuptiae demonstrant, tj. postojanje braka. Ako je ta posredno relevantna injenica istinita, onda iz nje nuno proizlazi istinitost neposredno relevantne injenice tj. da je mu majke otac djeteta.

Opepoznate notorne injenice Notorne injenice su one injenice koje su poznate irem krugu ljudi (bilo prosjenom ovjeku u zemlji, bilo prosjenom ovjeku sredine u kojoj se suenje obavlja). Tvrdnjom o postojanju notornih injenica moe se pobijati pravilnost zakljuka o postojanju vanih injenica, dobivenog primjenom pravila o zakonskim presumpcijama, no samo kad je doputeno dokazivati da ne postoje injenice ije postojanje zakon pretpostavlja. Njih ne treba dokazivati (221/4) ali postoji mogunost dokazivanja da neka injenica nije notorna.198 Ako dokaz uspije trebat e izvoditi redovito dokazivanje radi provjeravanj istinitosti tvrdnje o njenom postojanju. Pravila iskustva To su iskustvom formirani sudovi injenine naravi koji vae i za budue sluajeve. Njih ne treba dokazivati, ali postoji mogunost dokazivanja da neko pravilo iskustva nije tono.

194

Npr. ako se dijete rodilo u braku presumira se da je to dijete mua majke - pater est quem nuptiae demonstrant
195 196 197 198

Npr. gore navedena Npr. Odgovornost roditelja za tetu koju poine njihova djeca mlaa od 7 godina Npr. pretpostavlja se da je potpis ispod nekog teksta potpis autora tog teksta Npr. Krupan politiki dogaaj ili elementarna katastrofa.

145

Pravna pravila - polazi se od pretpostavke da sud poznaje pravo (iuria novit curia), pa stranke nisu dune poznavati pravo niti ga trebaju dokazivati. Ovo se odnosi i na domae i na strano pravo. Priznanje injenica Stranke se razliito ponaaju u odnosu na navode protivne stranke - nekad ih osporavaju nekad su pasivne a nekad ih priznaju. Priznanje je jednostrana parnina radnja kojom stranka potvruje istinitost navoda protivne stranke na kojima ona temelji svoj tubeni zahtjev. Priznanje mora biti nepovoljno za stranku koja daje priznanje. Ono se moe dati izriito ili konkludentno.199 injenice priznate u parnici ne treba dokazivati. Objekt priznanja su injenni navodi protivnika, dakle element praemise minor silogizma u kojem je tubeni zahtjev conclusio, odnosno zahtjev za odbijanje tubenog zahtjeva. Priznanje injenica nije svaka izjava o istinitosti protivnikovih injeninih navoda ve samo ona kojom se priznaje istinitost takvih navoda koji su za onog koji ih priznaje u parnici pravno nepovoljni. Priznanje moe biti potpuno ili djelomino. Izriito djelomino priznanje moglo bi s obzirom na uzronu vezu izmeu priznatih navoda i onih o kojim se stranka nije izjasnila upuivati na zakljuak o konkludentnom priznanju navoda koji nisu izriito priznati. Zakon ne trai da priznanje bude izriito pa se o njemu moe zakljuivati i konkludentno na temelju ostalog dranja stranaka u parnici. Pasivno dranje stranaka mogue je inerpretirati na 3 naina; 1. kao priznanje injeninih navoda protivnika 2. kao osporavanje tih navoda 3. moe mu se odricati dispozitivno procesnopravno znaenje Stranci se moe imputirati odreeni stav prema injeninim navodima njezinog protivnika samo ako joj se prui prilika da se s tim navodima uredno upozna i ako joj se prii mogunost da se o tim navodima izjasni. Zakon odreuje da ne treba dokazivati injenice koje je stranka priznala pred sudom tijekom parnice. Odatle a contrario zakljuak da treba dokazivati injenice koje je stranka osporila. Treba dakle dokazivati ne samo osporene nego i injenice o kojima se protivnik nikad nije izjasnio. Anticipirano priznanje je priznanje koje je dano prije nego to se na postojanje injenice koja je predmet priznanja, pozvala stranka za koju je ta injenica povoljna.

199

Pravna priroda priznanja. Postoje razliita miljenja:

-to je izjava o znanju (stranka izraava svoje uvjerenje da je ono to protivnik govori tono) -to je izjava volje (stranka time na posredan nain raspolae sa svojim zahtjevom u parnici) ZPP ne kae nita izriito, ali proizlazi zakljuak da je priznanje manifestacija volje. Naime kad bi ono bilo izjava o znanju, sud bi bio ovlaten kontrolirati istinitost izjave o priznanju. Kao to je poznato, zakon to ne doputa jer ako je injenica priznata, ona je time i nesporna te je ne treba utvrivati.

146

Poricanje i ogranienje priznanja Sve dok je ovlatena iznositi novote stranka je ovlatena porei svoju raniju izjavu o priznanju injenica, odnosno ograniiti dano priznanje iznoenjem drugih navoda koji ranijem priznanju oduzimaju znaenje. Sudu e tek rezultat istraivanja istinitosti priznatih a zatim osporenih navoda posluiti kao oslonac za prosuivanje vjerodostojnosti razloga kojima stranka opravdava svoje poricanje. Poricanje priznanja dovodi do toga da ranije priznanje gubi znaenje procesnopravne dispozicije pa stoga i do potrebe da se ranije priznata a sada osporena tvrdnja dokazuje. Pravna priroda priznanja injenica u parnici Sud koji je duan utvrditi relevatne injenice duan je nakon ovog utvrditi pravi sadraj volje parninih stranaka, a ne sadraj injenica kojima su stranke svojom naknadno izraenom voljom oduzele pravnorelevantno znaenje. Sud moe provjeravati istinitost priznanja samo kada sumnja u doputenost stranake dispozicije, a priznanju otkloniti pravno znaenje kad nae da nije doputeno. Priznanje injenica ne oslobaa po zakonu od prava i dunosti dokazivanja. Ako sud stekne uvjerenje da se priznanjem poduzima nedoputeno disponiranje, ne smije ga uvaavati pa je duan utvrivati istinitost priznatih navoda dokaznim sredstvima koja mu stoje na raspolaganju. Priznanje injenica i priznanje tubenog zahtjeva Treba razlikovati priznanje injenica od priznanja tubenog zahtjeva. Stranka koja priznaje injenine navode potvruje protivnikovog zakljuivanja, istinitost injenine osnove njegovog zahtjeva. injenine navode mogu priznati obje parnine stranke, a tubeni zahtjev samo tuenik. injenice se mogu priznati izriito i konkludentno. Tubeni zahtjev samo izriito. Da bi bilo relevantno priznanje mora biti dano pred sudom. Priznanje dano izvan suda nema procesnopravni znaaj, ali ipak ima svoju vrijednost u smislu to utjee na stav suda prema spornom odnosu. Posljedice (ne)priznanja: - ako je stranka priznala odreenu injenicu onda je ta injenica nesporna i ne treba je dokazivati. Meutim, sud moe narediti da se dokazuju i takve injenice ako smatra da stranka njihovim priznanjem ide za tim da raspolae zahtjevom kojim ne moe raspolagati (221/1). - ako je stranka osporila ta je injenica sporna i treba je dokazivati - ako je stranka ostala pasivna prema odreenoj injenici, tj. nije je ni priznala ni osporila zakonodavac se o tome nije izjasnio. Tu vae pravila po afirmativnoj, negativnoj ili neutralnoj litiskontestaciji. Zakljuujemo da injenice o kojima se stranka nije izjasnila treba dokazivati. (vidjeti l. 221/1).

147

Moe li stranka naknadno povui priznanje? Moe, ali postavlja se pitanje kako e sud na to reagirati. Sud sam odluuje da li e smatrati da takva injenica postoji ili ne postoji. Pri tome e sud uzeti u obzir okolnosti sluaja (221/2), te e morati biti obziran, jer je mogue da su stranke dale izjavu o priznanju neshvativi znaaj te izjave ili da je priznanje dano u zabludi. Kod branih i paternitetskih sporova sud moe odluiti da se dokazuju i injenice koje su stranke priznale u postupku, dakle moe kontrolirati istinitost priznanja (270/2 ObZ). Parnini punomonik koji nije odvjetnik moe priznati injenine navode bez posebnog izriitog ovlatenja. Za priznanje tubenog zahtjeva potrebno mu je takvo dopunsko ovlatenje. Opoziv priznanja parninih injeninih navoda ovlauje sud da ocjenjuje znaenje priznanja i poricanja iste injenice. Kako je priznanje tubenog zahtjeva iskljuivo izjava volje, opoziv oduzima priznanju svako procesno relevantno znaenje baze za izricanje presude na osnovi priznanja. Dokazna sredstva Dokazno sredstvo ili dokaz je sve ono iz ega se ulnim zapaanjem crpi saznanje o istinitosti tvrdnja o postojanju ili o nepostojanju injenice koja je posredan predmet dokazivanja. Meu dokazna sredstva zakon ubraja svjedoke, vjetake, tumae, stranke, isprave i predmete uviaja. Zakon u naelu ne ograniava pravo suda u izboru dokaznih sredstava. Sud ne smije pribaviti dokaze pribavljene na nezakonit nain. Zakon ne odreuje kojim redom treba izvoditi dokaze. Izuzetak je dokaz sasluanja stranaka koji se u naelu provodi kad nema drugih dokaza. Nema zakonskih pravila o klasifikaciji dokazne snage pojednih dokaznih sredstava Vrste dokaznih sredstava; 1. Uobiajeno je da se s obzirom na objektivna svojstva dokazna sredstva dijele na osobna svjedoci, vjetaci, tumai i stranke i stvarna isprave i predmeti uviaja 2. S obzirom na njihov odnos prema injenici o kojoj pruaju odreenu informaciju mogu biti posredna i neposredna 3. Dokaz je glavni kad se iz njega izvodi sud o postojanju vane injenice 4. Protudokaz je dokazno sredstvo kojim se dokazuje da se rezultati postignuti izvoenjem glavnog dokaza ne mogu prihvatiti jer ne doputaju stvaranje izvjesnog suda

148

5. Dokaz o protivnom je dokazno sredstvo kojim se dokazuje da nema osnove da se o postojanju vane injenice zakljuuje po pravilima o relativnim zkonskim presumpcijama iako je utvreno postojanje presumptivne baze 6. Potpuni dokaz je dokazno sredstvo koje je u stanju na nesumnjiv nain uvjeriti sud o istinitosti odreene injenine tvrdnje. Dokaz je nepotpun kad je u stanju uvjerenje suda o istinitosti iznesene tvrdnje dovesti samo do stupnja vjerojatnosti. Indicije Ponekad je nemogue neposrednim dokaznim sredstvima dokazati postojanje vanih injenica jer ih nema ili ih je teko prona. Sud tada ispituje istinitost tvrdnji o postojanju pravnorelevantnih injenica utvrivanjem indicija injenica koje nisu neposredno vane, ali u sklopu s nizom injenica iste kvalitete pruaju osnovu za utvrenje da postoji i neposredno vana injenica koja je uzrok ili posljedica indicija. Sud ne bi trebao na temelju indicija zakljuivati o postojanju neposredno vane injenice dok god postoji razumna mogunost da je istinita i neka druga tvrdnja a ne samo ona koja je predmet dokazivanja. Istinitost iznesene tvrdnje mora se nametati takvom logikom nudom da iskljuuje mogunost da bi i neka druga tvrdnja mogla biti istinita. Teret dokazivanja Teret dokazivanja sastoji se od dvije obveze: (1) onus proferendi teret iznoenja injenica i (2) onus probandi teret dokazivanja. U naem pravu raspravni je sustav dominantan. Na strankama lei i dunost iznoenja injenica i predlaganja dokaza. No to nije dunost koja povlai sankcije ve teret koji stranka podnosi radi svog dobra. Novelirani ZPP prihvaa raspravno naelo200 kao dominantno na jednak nain i u odnosu na dokaze i u odnosu na injenice, pa slijedom toga on vie ne sadri odredbu o ovlatenju suda izvesti dokaze koje stranke nisu predloile. Dakle, stranke su dune iznijeti injenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predloiti dokaze kojima se utvruju te injenice (7/1). Izjednaeno je i inkvizitorno ovlatenje suda u donosu na injenice i dokaze, i to na nain da je sud je ovlaten utvrditi injenice koje stranke nisu iznijele i izvesti dokaze koje stranke nisu predloile samo ako posumnja da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima koji su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala (7/2). No ni u takvim sluajevima sud ne moe svoju odluku utemeljiti na injenicama i dokazima o kojima strankama nije dana mogunost da se izjasne (7/3). Iznimno, u statusnim stvarima i u stvarima uzdravanja maloljetnog djeteta sud ima inkvizitorna ovlatenja budui da je ovlaten utvrivati i injenice koje stranke nisu iznijele, a moe odluiti da se dokazuju i injenice koje su stranke priznale u postupku. (270/2 ObZ). Istrano naelo u pogledu prikupljanja dokaza iznimno vrijedi u parnicama iz radnih odnosa,
200

Vie o ovome u poglavljima 1.2.6., 1.2.7.

149

jer je u tim parnicama sud ovlaten izvesti i dokaze koje stranke nisu predloile, ako su ti dokazi znaajni za odluivanje (435/2). Kad se primjenjuju pravila o teretu dokazivanja? Sud mora donijeti odluku i kada, na temelju injenica koje su iznijele stranke i dokaza koje su one predloile, ne bude u stanju formirati izvjesno uvjerenje o istinitosti iznesenih tvrdnji. Tada stupaju u igru stara pravila o teretu dokazivanja (221a): 1. actori incubit probatio - teret dokazivanja pada na tuitelja 2. actore non probante, reus absolutur - ako tuitelj ne dokae svoje tvrdnje tuenik e biti osloboen 3. reus excipiendo fit actor - stavljajui prigovor, tuenik postaje tuitelj, dakle on mora dokazati ono to iznosi kao protutvrdnju 4. probatio incubit ei qui affirmat, non ei qui negat - teret dokaza pada na onoga tko tvrdi a ne na onoga tko porie. Ovo ne vrijedi apsolutno, jer ako stranka iznosi negativne tvrdnje, onda je duna takve tvrdnje i dokazati. Idem est non esse aut non probari - ne postojati i ne biti dokazano potpuno je isto. Sud prilikom izricanja presude uzima u obzir samo one tvrdnje koje su dokazane.

Predlaganje izbor i izvoenje dokaza Jedna od manifstacija naela sasluanja stranaka i kontradiktornosti sastoji se u pravu i dunosti stranaka da iznesu pred sud sve vane injenice i da predloe dokazna sredstva pomou kojim se sud moe uvjeriri u istinitost njihovih navoda. Budui da stranke predlau velik broj dokaza, sud ih nije duan sve izvesti, ve sam odluuje koje e od njih izvesti (220/2). Sud o tome donosi odluku u obliku rjeenja (300/1). Kad odbije izvoenje nekog dokaza u rjeenju mora objasniti razloge odbijanja (300/2). ak i kad je odluio izvesti dokaz sud nije vezan za svoje rjeenje pa moe od njega naknadno odustati i dokaz ne izvesti (300/4). Rjenje o izvoenu dokaza u pravilu donosi sud koji odluuje o osnovanosti zahtjeva parnini sud, u zbornim sudovima vijee a ne predsjednik vijea. Ne postoji zakonski propis o tome kada dokaz treba izvesti. Zato izvoenje dokaza nije neki poseban stadij ve sud vri dokazivanje tijekom itavog postupka. Kojim e se redom izvoditi dokazi zavisi od suda. Sasluanje stranaka kao dokaz izvodi se tek onda kad nema drugih dokaza ili mu ve izvedeni dokazi ne pruaju dovoljno elemenata za donoenje odluke (264/2). Ostale dokaze sud kombinira po svom nahoenju. U pravilu sud vri neposredno izvoenje dokaza (4) to znai da on dolazi u direktan dodir sa dokaznim sredstvima.201 Izuzetno postoji i posredno dokazivanje i to kod zamolnice (224). Osiguranje dokaza

201

Npr. putem uviaja, svjedoka, vjetaka, stranaka itd.

150

Ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz nee moi izvesti ili da e njegovo kasnije izvoenje biti oteano, moe se u tijeku, a i prije pokretanja parnice predloiti da se taj dokaz izvede (272/1). U postupku za osiguranje dokaza ne moe se izvesti dokaz sasluanjem stranaka (271/2). Pretpostavke za osiguranje dokaza; 1. da je podnesen prijedlog za osiguranje dokaza 2. da se tvrdi da postoje prava ija zatita ovisi o injenicama koje se imaju utvrditi predloenim dokazima 3. da postoji opravdana bojazan da se predloeni dokaz nee kasnije u normalnom stadiju postupka, moi izvesti, odnosno da e kasnije izvoenje dokaza biti oteano 4. da je za dokazivanje injenica o kojima ovisi ostvarivanje prava predlagatelja nuno izvesti dokaze za koje prijeti opasnost da ih se kasnije nee moi izvesti ili da e njihovo izvoenje biti oteano Ako je prijedlog za osiguranje dokaza stavljen u tijeku parninog postupka, za postupanje je nadlean sud pred kojim je postupak u tijeku (273/1). Kad se trai osiguranje dokaza prije pokretanja postupka te u hitnim sluajevima ako je postupak ve u tijeku, nadlean je nii sud prvog stupnja na ijem se podruju nalaze stvari koje treba razgledati odnosno sud na ijem podruju boravi osoba koju treba sasluati (273/2). Podnesak u kojem je stavljen prijedlog za osiguranje dokaza dostavit e se protivniku, ako je poznat. Ako postoji opasnost od odgode, sud e o prijedlogu odluiti i bez prethodnog izjanjenja protivnika (275/1). U rjeenju kojim se prihvaa prijedlog sud e odrediti roite za izvoenje dokaza, navest e injenice o kojima e se izvoditi dokazi te dokaze koji e se izvesti, a ako je potrebno, imenovat e i vjetake. Protiv rjeenja suda kojim se prihvaa prijedlog za osiguranje dokaza nije doputena alba (275/6). Protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo boravite sud moe radi sudjelovanja na roitu za izvoenje dokaza postaviti privremenog zastupnika. O tom postavljanju nije potrebno izdati oglas (275/4). Trokove osiguranja prethodno snosi predlagatelj, a definitivno stranka koja je dala povoda parnici - princip causae (168). Osigurani dokaz se ne mora koristiti, to ovisi o tome da li je on relevantan ili ne.

151

Pojedina dokazna sredstva Uviaj Uviaj je parnina radnja suda kojom se utvruje postojanje ili nepostojanje neke relevantne injenice neposrednim opaanjem suda (227). Uviaj se moe obaviti i uz sudjelovanje vjetaka. To je najpouzdanije dokazno sredstvo, uviaj je metoda neposrednog izvoenja dokaza. Ako se radi o sporu na stvari, uviaj podrazumijeva kontakt suda sa samim predmetom spora, a ako se radi o sporu na nekretnini ili o imovinskoj teti, uviaj podrazumijeva dolazak suca na lice mjesta. Uviaj se izvodi najee pomou vidnih osjetila, ali s obzirom na razvoj tehnike, danas se moe vriti pomou magnetofonske vrpce ili kamere. Vijee e ovlastiti predsjednika vijea da obavi uviaj ako se stvar koju treba razgledati ne moe donijeti na sud ili bi njezino donoenje uzrokovalo znatne trokove, a vijee smatra da nije nuno neposredni opaanje svih lanova vijea. Ako treba razgledati stvar koja se nalazi kod jedne od stranaka, kod tree osobe, kod dravnog tijela ili kod poduzea ili druge pravne osobe kojoj je povjereno vrenje javnog ovlatenja, na odgovarajui e se nain primjeniti odredbe ovog zakona o pribavljanju isprava od tih tijela ili pravnih osoba. U pravilu ga vri parnini sud (neposredno izvoenje dokaza), a moe ga izvoditi i zamoljeni sud (posredno izvoenje dokaza) jer odreeni predmet zapaa zamoljeni sudac, a dokaznu vrijednost ocjenjuje drugi sudac. Uviaj se vri samo na stvarima i predmetima, nije ga mogue vriti na ljudskom tijelu ako na to ne pristane ta osoba.

152

Isprave Isprava je svaki predmet na kojemu je pismom zabiljeena ovjekova misao, injenica ili dogaaj. Isprava je stvarno dokazno sredstvo. Prednosti isprava su viestruke, osiguravaju relevantno trajan trag o relevantnim dogaajima. Dokazivanje ispravama je poseban oblik dokazivanja uviajem. Obavlja se itanjem isprava pred sudom. Sama isprava u pravilu nije pravno relevantna, ve odnos o ijem sadraju isprava svjedoi. Isprave se u pravilu mogu kvalificirati kao posredna dokazna sredstva.

Vrste isprava Javna isprava je ona koju je u propisanom obliku izdalo dravno tijelo u granicama svoje nadlenosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizika osoba u obavljanju javnog ovlatenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu javna isprava (230/1). Dakle, tri su elementa; 1. da je izdana u propisanoj formi 2. da ju je izdalo ovlateno tijelo ili osoba, nadleni organ, 3. da spada u krug nadlenosti organa.202 Nedostatak jednog od tih elemenata oduzima ispravi svojstvo javne isprave. Privatne isprave su sve one koje nisu javne. Mogu ih izdati fizike ili pravne osobe. Podjela isprava na domae i inozemne vri se s obzirom na mjesto izdavanja ili izdavaa. Dispozitivne ili konstitutivne su isprave kojima se neposredno zasnivaju, ukidaju ili mijenjaju pravni odnosi nezavisno od toga je li za postizanje pravnog uinka pisana forma propisana zakonom ili su taj oblik odabrale stranke. Dokumentarne su isprave kojima se ne zasniva pravni odnos, ve je isprava sastavljena da prui dokaz o pravnom odnosu koji je nastao neovisno od isprave. Isprave mogu biti izvorne ili prijepis izvornika. Prijepisi mogu biti ovjerovljeni ili obini. Meu prijepisima posebnu vanost imaju tzv. otpravci. Posebu kategoriju predstavljaju tzv. vjerodostojne isprave koje s obzirom na izdatnika ili sadraj u relativno visokom stupnj vjerojatnosti dokazuju postojenje trabina na temelju kojih se trai izdavanje platnih naloga, odnosno donoenje rjeenja o ovrsi.

202

Npr. podatak o mom roenju u mom indeksu nije javna isprava jer to nije nadlenost fakulteta, ali podatak o poloenom ispitu u indeksu jest javna isprava

153

Dokazna snaga isprava Po zakonu se mora uzeti istinito ono to se u javnoj ispravi potvruje ili odreuje. Istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su posebnim propisima u pogledu dokazne snage izjednaene s javnim ispravama. Kod javnih isprava postoji presumpcija istinitosti (230/3) - presumptio iuris tantum, a kod privatnih postoji presumptio facti vel hominis jer se polazi od toga da nitko ne stavlja svoj potpis ispod teksta ako se ne slae s njegovim sadrajem. Pravilo o dokaznoj snazi javnih isprava sadri dvije presumpcije; 1.da je isprva autentina da je ispravu izdalo tijelo koje je na ispravi oznaeno kao izdava 2.da je sadraj isprave utvren u granicama nadlenosti izdavaa istinit Ako sud posumnja u autentinost isprave moe zatraiti da se o tome izjasni tijelo od kojeg ona navodno potjee. Doputeno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrene injenice ili da je isprava nepravilno sastavljena. Dok je u parnici pred sudom doputeno dokazivati da su u javnoj ispravi injenice neistinito utvrene ne moe se u parninom postupku podvrgnuti ispitivanju pravilnost pravnih dispozicija sadranih u javnoj ispravi. Pravni sadraj isprave moe se dovesti u pitanje samo po pravilima procesnog prava koje vai za postupak u kojem je isprava izdana, u pravilu koritenjem izvanrednih pravnih sredstava protiv pravomone odluke tijela od kojeg isprava potjee. Privatna isprava na kojoj je potpis izdavaa javno ovjerovljen, odnosno iji je rukopis ili prijepis javno ovjerovljen, ne izjednauje se u pogledu dokazne snage sa javnom ispravom. Ako meunarodnim ugovorom nije nita drugo odreeno inozemne javne isprave koje su propisno ovjerene imaju uz uvjet uzajamnosti istu dokaznu snagu kao i domae javne isprave. Stranka je sama duna podnijeti ispravu na koju se poziva za dokaz svojih navoda. Uz ispravu sastavljenu na stranom jeziku podnosi se i ovjerovljeni prijevod. Ako se isprava nalazi kod dravnog tijela ili pravne ili fizike osobe koja ima javna ovlatenja, a sama stranka ne moe postii da se isprava preda ili pokae, sud e na Kako doi do isprave na koju se pred sudom pozvala neka stranka? Ako se isprava nalazi kod stranke koja se na nju poziva, onda nema problema. Ako se isprava ne nalazi kod nje, situacija je dosta sloena. Ovdje treba upozoriti na ustavno naelo nepovredivosti privatnosti i tajnosti dopisivanja (35,36 URH), jer je mogue da se isprava nalazi kod neke osobe koja nema veze s parnicom. Protivnik stranke koja se na ispravu pozvala duan je na poziv suda (233/1) podnijeti takvu ispravu. Ova se obveza ne moe prisilno ostvariti u parnici u kojoj bi te isprave trebalo pregledati radi dokazivanja. Sud e, s obzirom na sve okolnosti, po svom uvjerenju cijeniti od kakva je znaenja to stranka koja dri ispravu nee postupiti po rjeenju suda kojim joj se nalae da podnese ispravu ili protivno uvjerenju suda porie da se isprava kod nje nalazi (233/5). Kod toga treba voditi rauna da stranka ima pravo uskratiti podnoenje isprava iz istih razloga iz kojih svjedok moe uskratiti svjedoenje ili odgovor na pojedina pitanja (233/3 u svezi sa 237, 238).

154

Izuzetno od opeg pravila da stranka da pod odreenim uvjetima ima pravo uskratiti podnoenje isprave, stranka kod koje se isprva nalazi je bezuvjetno duna podnijeti ispravu samo u tri sluaja (233/2): 1. ako se stranka sama pozvala na tu ispravu, ali je kasnije odustala 2. ako se radi o ispravi koju je po zakonu duna predati ili pokazati203 3. ako se isprava s obzirom na njen sadraj smatra zajednikom za obje stranke204 Ako u sluajevima pod 2. i 3. osobe odbiju ediciju isprava, potrebno je ustati tubom te istaknuti tubeni zahtjev za ediciju isprava. Ako i nakon pravomone odluke stranka odbije edicirati ispravu, mogue je prisiliti na to u ovrnom postupku. Treemu koji nije stranka sud moe narediti da pokae ili da podnese ispravu samo u dva sluaja (234/1): kada je ispravu po zakonu duan pokazati ili podnijeti205 2. kada je isprava koja po svojem sadraju zajednika za treega i stranku koja se na ispravu poziva. U pogledu prava tree osobe da uskrati podnoenje drugih isprava takoer se na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe o svjedocima (234/1 u svezi sa 237, 238). Na temelju rjeenja kojim je treoj osobi naloeno da preda odreenu ispravu ovrha e se provesti po slubenoj dunosti po pravilima ovrnog postupka i prije pravomonosti toga rjeenja (234/5). Svjedoci Svjedok je osoba pozvana da pred sudom dade iskaz o svojim prolim zapaanjima koja bi mogla biti vana za utvrivanje istinitosti navoda koji su predmet dokazivanja. To su fizike osobe koje su u stanju svojim ulima zapaziti neku relevantnu injenicu i to opaanje reproducirati pred sudom. Dakle, dva su bitna svojstva svjedoka: a) biti u stanju zapaziti, b) biti u stanju reproducirati. Svjedok ne mora biti punoljetna osoba, dovoljno je da ima ova dva svojstva. Dunost je svjedoka da obavijesti sud samo o osobnoj registraciji dogaaja a ne i o svojem miljenju o zbivanju koje je zapazio. Zakljuak o znaenju tih okolnosti treba donijeti sud. Svjedoenje je opa obveza svakoga. Osobe koje uivaju diplomatski imunitet te one koje se nalaze u inozemstvu mogu se sasluati po pravilima o pruanju meunarodnopravne pomoi. Dunost svjedoenja sadri u sebi dunost odazivanja na poziv suda, davanja iskaza pred sudom, govorenja istine i donekle polaganja prisege Nijedan graanin ne moe biti osloboen dunosti da odgovara na pitanja pred sudom (235/1) ako je neka osoba pozvana, duna je odazvati se makar smatra da nita ne zna o sluaju. Sud nije ovlaten sasluati osobu koja bi svojim iskazom povrijedila dunost uvanja slube ili vojne tajne sve dok je nadleno tijelo ne oslobodi od te dunosti. Na to sud pazi po
203 204 205

Npr. ispravu koja je u suvlasnitvu stranke. Npr. oporuka za nasljednike Npr. l. 411/1 ZOO

155

slubenoj dunosti pa ne smije sasluavati svjedoka ni kad bi ovaj bio sprema dati iskaz bez odobrenja. Svjedok moe uskratiti svjedoenje; 1. o onome to mu je stranka kao svom punomoniku povjerila 2. o onome o emu se stranka ili druga osoba svjedoku kao vjerskom ispovjedniku ispovjedila 3. o injenicama to ih je svjedok saznao kao odvjetnik, lijenik ili u obavljanju kakvog drugogo poziva ili kakve druge djelatnosti ako postoji obveza da se kao tajna uva ono to se saznalo u obavljanju tog poziva ili djelatnosti. Sudac pojedinac ili predsjednik vijea upozoriti e te osobe da mogu uskratiti davanje iskaza. Onaj koji se poziva na razlog uskraivanja svjedoenja dovoljno je da uini vjerojatnim da je za relevantnu injenicau saznao u obavljanju odnosne djelatnosti. Svjedok moe uskratiti odgovor na pojedina pitanja ako za to postoje vani razlozi,a osobito ako bi svojim odgovorom na ta pitanja izloio tekoj sramoti, znatnoj imovinskoj teti ili krivinom gonjenju sebe ili svoje srodnike po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stupnja, u pobonoj do treeg stupnja zakljuno, svog branog druga ili srodnike po tazbini do drugog stupnja zakljuno i onda kada je brak prestao te svog staratelja, usvojitelja ili usvojenika. Postoje svjedoci koji ne mogu uskratiti odgovor pod izgovorom da bi zbog svjedoenja za njih mogla nastati imovinska teta: 1.zamoljeni svjedoci (testis rogatus) - to su svjedoci koji su bili zamoljeni da prisustvuju, u svojstvu svjedoka, sklapanju nekog pravnog posla;206 2.poslovni svjedoci to su oni koji su u pogledu spornog odnosa poduzeli radnje kao pravni prethodnici ili zastupnici stranke (239). 3. osobe pozvane da svjedoe o injenicama koje se tiu imovinskih odnosa uvjetovanih obiteljskom ili branom vezom te o injenicama koje se tiu roenja, sklapanja braka ili smrti 4. osobe koje su po posebnim propisima dune podnijeti prijavu ili dati izjavu o relevantnim okolnostima osobe koje su dune prijaviti izvrenje kaznenih djela, prekraja, pojavu opasnih bolesti Opravdanost razloga za uskraivanje svjedoenja ili odgovora na pojedina pitanja ocjenjuje sud pred kojim svjedok treba da svjedoi. Ako je potrebno prije toga e se o tome sasluati stranke. Stranka koja predlae da se odreena osoba saslua kao svjedok mora prije toga naznaiti o emu ona treba svjedoiti i navesti mjezino ime i prezime, zanimanje i boravite. Svjedoci se pozivaju dostavom pismenog poziva u kojem se navodi prezime, ime i zanimanje pozvanog, vrijeme i mjesto dolaska, predmet u vezi s kojim se poziva i naznaka da se poziva kao svjedok. U pozivu e se svjedok upozoriti na posljedice neopravdanog izostanka i na pravo na naknau trokova. Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili tekih tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu sasluat e se u svom stanu. Svjedoci se sasluavaju pojedinano i bez prisutnosti svjedoka koji e se kasnije sasluavati. Svjedok je duan odgovore davati usmeno. Svjedok e se najprije opomenuti da je duan govoriti istinu i da ne smije nita preutjeti, a nakon toga e se upozoriti na posljedice davanja lanog iskaza.
206

Smatra se da, ako su pristali da budu testis rogatus, da su pristali i da budu ispitani pred sudom

156

Poslje opih pitanja svjedok se poziva da iznese sve to mu je poznato o injenicama o kojim treba da svjedoi a nakon toga mu se mogu postavljati pitanja radi provjere, dopune illi razjanjenja. Nije doputeno postavljati pitanja u kojima je ve sadrano kako bi trebalo odgovoriti. Svjedok e se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o emu svjedoi. Svjedoci se mogu suoiti ako se njihovi iskazi ne slau o vanim injenicama. Suoeni e se o svakoj okolnosti o kojoj je ne slau pojedinano sasluati i njihov odgovor unijeti e se u zapisnik. Svjedok koji ne zna jezik na kojem se vodi postupak sasluat e se preko tumaa. Ako je svjedok gluh postavljat e mu se pitanja pismeno; a ako je nijem pozvat e se da pismeno odgovara. Ako se sasluanje ne moe obaviti na taj nain, pozvat e se kao tuma osoba koja se sa svjedokom moe sporazumjeti. Sud e tumaa upozoriti na dunost vjernog prenoenja pitanja koja se svjedoku postavljaju i izjava koje svjedok bude davao. Sud moe odluiti da svjedok prisegne na iskaz koji je dao. (asertona zakletva)Nee se traiti prisega od svjedoka koji u vrijeme sasluanja nisu punoljetni ili ne mogu shvatiti njeno znaenje. Budui da su svjedoci nezamjenjivi, protiv onih svjedoka koji se ne odazovu pozivu, a svoj izostanak ne opravdaju, sud moe narediti da ga se prisilno dovede,207 a moe ga se kazniti i novano od 500,00 do 10.000,00 kuna (248/1). Ako svjedok doe na roite, ali uskrati svjedoenje ili odgovor na pojedino pitanje, a za to nema opravdanih razloga, moe ga se kazniti novano od 500,00 do 10.000,00 kuna,208 a ako i poslije toga odbije svjedoiti, moe ga se zatvoriti. Zatvor traje sve dok svjedok ne pristane svjedoiti ili dok njegovo sasluanje ne postane nepotrebno, ali najdulje mjesec dana (248/2). Strankama je omogueno da od njega trae naknadu trokova zbog neopravdanog uskraivanja svjedoenja (248/5). Za lani iskaz svjedok odgovara (303 KZ-a), ali ne i za neistinit.209 Svjedok ima pravo na naknadu trokova koje je imao - putni trokovi, izgubljena zarada, trokovi noenja, prehrana (249/1). Te trokove je duan traiti odmah, im je dao iskaz, a sud ga je duan upozoriti na to njegovo pravo (249/2). Vjetaci Vjetak je osoba pozvana da pred sudom koristei se svojim strunim znanjem iznese svoja sadanja zapaanja i miljenje o injenicama koje bi mogle biti vane za utvrivanje istinitosti navoda koji su predmet dokazivanja.To su fizike osobe koje raspolau strunim znanjem potrebnim za razjanjenje nekih injenica u postupku koji je u tijeku (250). Vjetaci su obino fizike osobe, no u novije vrijeme se vjetaenje sve ee vri putem razliitih institucija (252/3).210 Sudac ima ope znanje, ali nema struno znanje iz nekih posebnih oblasti koje je ponekad potrebno da bi se razjasnile neke injenice u postupku.211 ak kad bi i sudac
207 208

U tom sluaju sam snosi trokove prisilnog dovoenja

U sluajevima izricanja novanih kazni na odgovarajui nain se primjenjuju se odredbe lanka 10. ZPP-a (248/4).
209 210 211

La je svjesna neistina, a neistinit iskaz je nesvjesna neistina. Npr. Medicinski fakultet u Zagrebu vri genetske analize. Npr. uzrok pada dizalice

157

raspolagao potrebnim strunim znanjem, nije dobro da to znanje upotrebljava u postupku te se pozivaju vjetaci. Ovo iz razloga to tada ta znanja ne podlijeu kontroli od strane stranaka: kad vjetak daje svoj iskaz, onda su njegove spoznaje podvrgnute kontroli stranaka jer mu one mogu postavljati pitanja, kritizirati ga i zahtijevati novog vjetaka. Funkcija vjetaka dvostruko je znaajna. Ako obavjetavaju sud o svome nalazu oni su klasino dokazno sredstvo a ako sudu pomau svojom strunou da izvodi zakljuke oni obavljaju funkciju speceifinog pomagaa u obavljanju funkcije suenja pri utvrivanju injeninog stanja. Sud e izvesti dokaz vjetaenjem kad je radi utvrivanja ili razjanjenja kakve injenice potrebno struno znanje kojim sud ne raspolae. Vjetaci mogu biti samo fizike osobe. Vjetak mora imati svojstva koja ima svjedok. Osoba koja je u svojstvu vjetaka pozvana na roite, duna je odazvati se tom pozivu te dati svoj nalaz i miljenje (253/1). Vjetak daje nalaz na struan nain i obrazlae ga lege artis. Vjetak daje nalaz usmeno, ali sud moe traiti od njega da taj nalaz i napie (260/1). Vjetaenje se u pravilu vri na usmenoj raspravi, tj. na roitu. Uredno pozvani vjetak koji ne doe na roite, a svoj izostanak ne opravda i vjetak koji bez opravdanog razloga odbije vjetaiti, moe se kazniti novano od 500,00 do 10.000,00 kuna (255/2). Meutim, ne moe ga se prisilno dovesti niti zatvoriti. Na zahtjev stranke sud moe rjeenjem narediti vjetaku da nadoknadi trokove koje je uzrokovao svojim neopravdanim nedolaskom ili neopravdanim odbijanjem da vjetai. O takvom zahtjevu sud je duan odluiti bez odgode. alba protiv toga rjeenja ne odgaa ovrhu (255/3). Ova odredba primijenit e se na odgovarajui nain i kada vjetak svoj nalaz i miljenje ne podnese u roku koji mu je sud odredio (260/4). Vjetak se moe izuzeti od dunosti vjetaenja u onim sluajevima u kojima se i svjedok moe osloboditi svjedoenja (253/2). Postoji mogunost da stranka, ako smatra da vjetak nee biti objektivan, trai njegovo izuzee, iz istih razloga iz kojih se moe traiti izuzee suca (254/1). Vjetaka odreuje sud svojim rjeenjem (251/1). Sud prethodno trai miljenje stranaka o tome kojeg vjetaka treba pozvati, ali nije vezan njihovim miljenjem (251/2). Sud raspolae s registrom vjetaka u kojem su unaprijed odreeni sudski vjetaci (252/3), ali ni njime nije vezan jer moe za vjetaka odrediti i neke druge osobe koje se ne nalaze na tom popisu. esto se za vjetaenja odreuje vie vjetaka (252/1). Ako se podaci vjetaka o njihovu nalazu bitno razilaze, ili ako je nalaz jednog ili vie vjetaka nejasan, nepotpun ili u proturjenosti sam sa sobom ili s izvienim okolnostima, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim sasluanjem vjetaka, obnovit e se vjetaenje s istim ili drugim vjetacima (261/2). Ako bi sudac bio vezan za vjetakov nalaz i miljenje, to bi znailo da vjetak postaje sudac. Zato sudac slobodno ocjenjuje nalaz i miljenje vjetaka. Ako sud taj nalaz ne usvoji, mora dati ozbiljne razloge za to (261/3). Vjetaci imaju pravo na naknadu trokova kao i svjedoci, no osim toga, oni imaju i pravo na nagradu (256). Tumai spadaju u kategoriju vjetaka (263). Tuma je vjetak koji uspostavlja kontakt izmeu suda i sudionika u postupku koji ne zna jezik ili se ne moe sporazumijevati, (npr. gluhonijemi).

158

Stranke kao dokazno sredstvo Stranke su osnovni informatori sudao injeninim i pravnim elementima spora. Stranke izraavaju svoju volju o tome u kojem bi smislu trebalo istrazivati spor i kako bi ga trebalo rijeiti. Za sud nisu interesantna htjenja, dispozicije stranaka, ve njihovo znanje, njihova sposobnost da obavijeste sud o svojim zapaanjima prolih izvanprocesnih zbivanja. Kad tuitelj iznosi tubu, a tuenik odgovara na tu tubu, tada stranke nisu dokazno sredstvo, ve samo osobe koje raspolau svojim dispozicijama. Meutim, kad se od stranaka trai da prue sudu odreene informacije o spornom dogaaju, tada stranke jesu dokazno sredstvo. Na zakon ne vjeruje strankama, pretpostavlja da one ne govore istinu, te ih proglaava supsidijarnim dokaznim sredstvom. Stranke se koriste kao dokazno sredstvo samo onda kad nema drugih dokaznih sredstava ili kad pomou izvedenih dokaza sud nije uspio utvrditi pravno relevantne injenice (264/2). Treba li uvijek sasluati obje stranke? Ako se ovo dokazno sredstvo izvodi, u pravilu da. No, ako sud doe do uvjerenja da jedna od stranaka ne zna nita o pravno relevantnim okolnostima, onda je sud nema razloga sasluavati (265/1).212 Parnina sposobnost nije nuna. Kad se stranke sasluava kao dokazno sredstvo, od njih se eli dobiti samo nuna informacija o spornom dogaaju. Ako se moe dobiti takvu informaciju od svjedoka koji nema parninu sposobnost, nema razloga da se pravi razlika u odnosu na tu stranku. Dakle, moe se ispitati i ona osoba koja nema parninu sposobnost pod uvjetom da posjeduje one kvalitete koje mora imati svjedok - zapaanje, reproduciranje. U protivnom, sasluat e se njezin zakonski zastupnik (267/1). Sud ce biti ovlaten da saslua samo jednu stranku ako; 1. Ako se uvjeri da drugoj stranci nisu nisu poznate sporne injenice 2. Ako ustanovi da se dugu stranku zbog faktinih ili pravnih razloga ne moe sasluati Poziv na roite na kojem e se izvoditi dokaz sasluanjem stranaka dostavit e se osobno strankama odnosno osobi koja e se za stranku sasluati (268/1). Ako stranka ima punomonika, poziv na roite na kojemu e se izvesti dokaz sasluanjem stranaka stranci ili osobi koja se treba sasluati za stranku uputit e se preko punomonika. (268/2). U pozivu e se naznaiti da e se na roitu izvoditi dokaz sasluanjem stranaka i da stranka koja doe na roite moe biti sasluana u odsutnosti druge stranke (268/3). Nee se sasluati stranka koja uskrati davanje iskaza ili se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu suda (265/2). Ako stranka odbije biti sasluana u svojstvu izvora informacija, prema njoj se ne mogu primijeniti prinudne mjere (269/1). Ipak, posljedice postoje. Ako stranka odbije biti sasluana bez valjanog razloga, sud e slobodno ocijeniti takvo njeno ponaanje (269/2). Ako stranka pristane biti sasluana, onda je duna govoriti istinu isto kao i svjedok. Meutim, postoji razlika u kaznenom djelu davanja lanog iskaza (303 KZ-a) svjedoka i stranke. Davanje lanog iskaza od strane svjedoka (303/1 KZ) je kazneno djelo ugroavanja, to znai da e svjedok biti kazneno gonjen bez obzira je li sud zasnovao svoju odluku na tom lanom svjedoenju ili ne.
212

Zato esto neka osoba postaje stranka, mada nije bila uesnik spornog odnosa, ve je to mjesto naslijedila od prethodnika.

159

Davanje lanog iskaza od strane stranke (303/2 KZ) je kazneno djelo s posljedicom to znai da e stranka biti kazneno gonjena samo onda ako je sud zasnovao svoju odluku na njenom lanom iskazu. Nema mogunosti polaganja prisege.(270).

TIJEK PARNINOG POSTUPKA Postupak pred prvostupanjskim sudom Parnini postupak pokree se tubom. Centralno mjesto u parninom postupku zauzima glavna rasprava. Razlozi ekonominosti trae da se glavna rasprava to prije zavri i dri po mogunosti na jednom roitu. Pripremanje glavne rasprave U ovome stadiju zadatak je: utvrditi postojanje procesnih pretpostavki, odluiti o incidentalnim procesnim pitanjima, da se uz suradnju stranaka pregleda stanje stvari, sredi procesnu grau, da razlui sporno od nespornog i da pokua navesti stranke da okonaju parnicu svojim dispozicijama. Pripremanje glavne rasprave ne ograniava se na ispitivanje postojanja procesnih pretpostavki, ve obuhvaa i pripremanje grae za odluivanje u glavnoj stvari. Stadij pripremanja glavne rasprave poinje od predaje tube sudu, pa u normalnom tijeku stvari traje do poetka roita za glavnu raspravu. 1. 2. 3. 4. Stadij pripremanja glavne rasprave sastoji se od etiri odvojena podstadija: Prethodno ispitivanje tube Dostava tube tueniku na odgovor Pripremno roite Zakazivanje glavne rasprave

Glavna rasprava je osnovni stadij parninog postupka u kojem se na posebnom roitu organiziranom na naelima usmenosti, javnosti, neposrednosti i kontradiktornosti prikuplja i ispituje procesna graa i raspravlja o osnovanosti zahtjeva koje su stranke istekle tijekom postupka. Kad sudac pojedinac odnosno vijee nae da je predmet raspravljen tako da se moe donijeti odluku, zakljuuju raspravu i odluuju o doputenosti parnice odnosno o osnovanosti tubenog zahtjeva. 160

Prethodno ispitivanje tube Prethodno ispitivanje tube obvezatan je podstadij pripremanja glavne rasprave. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Sud e ispitati: je li tuba razumljiva i potpuna postoji li jurisdikcija domaih sudova je li sud nadlean postoje li razlozi za izuzee imaju li stranke stranaku i parninu sposobnost i jesu li pravilno zastupane je li tuba pravovremeno podnesena

Ako utvrdi da je tuba nerazumljiva ili nepotpuna ili da postoje nedostatci koji koji se tiu sposobnosti tuitelja ili tuenika da budu stranke u parnici ili nedostatci u pogledu zakonskog zastupanja stranke ili nedostatci koji se odnose na ovlatenje zastupnika da pokrene parnicu kad je takvo ovlatenje potrebno, sud e radi otklanjanja tih nedostataka poduzeti potrebne mjere predviene u ovom zakonu. Nakon prethodnog ispitivanja tube sud donosi rjeenje kojim se tuba odbacuje ako utvrdi da rjeavanje o tubenom zahtjevu ne ide u sudsku nadlenost ili da je tuba podnesena nepravodobno, ako je posebnim propisima odreen rok za podnoenje tube. Sud donosi i rjeenje kojim se oglaava nenadlenim i ustupa predmet drugom redovnom sudu. Ne moe odluivati o postojanju: litispendencije, pravomono presuene stvari, sudske nagodbe, odricanja od tubenog zahtijeva nedostatku pravnog interesa.213 Ispitivanje tube obavlja sudac odnosno predsjednik vijea im tuba bude podnesena sudu. Sudac ispituje tubu na osnovi podataka sadranih u tubi i injenica koje su sudu poznate (15/2). Ako tuenik saznavi za pokretanje parnice, saopi sudu da priznaje tubeni zahtjev, sud e donijeti presudu na temelju priznanja. Ako se tuitelj u tom stadiju odrekne tubenog zahtjeva, sud e donijeti presudu na temelju odricanja. Sud moe ve sada primiti na zapisnik nagodbu stranaka meritorno okonanje postupka Kad sud nae da je tuba doputena, o tome u pravilu ne donosi posebno rjeenje, osim kad o doputenosti tube treba donijeti odluku u povodu tuenikova prigovora o njezinoj nedoputenosti. Sud e u pravilu u nastavaku postupka odrediti da se tuba dostavi tueniku radi podnoenja pismenog odgovora, a samo iznimno e umjesto toga zakazati pripremno roite ili prvo roite za glavnu raspravu. Ako smatra da nema dovoljno osnova za donoenje odluke o pitanju koje se postavilo u tijeku prethodnog ispitivanja tube, sud e ostaviti da o tom pitanju donese odluku nakon odgovora na tubu ili na pripremnom roitu. Pisani odgovor na tubu Ako sud smatra da se na temelju tube moe dalje postupati on e u pravilu narediti da se primjerak tube dostavi tueniku radi podnoenja pisanog odgovora na tubu. Sud je duan
213

Jer je o tome teko odluivati bez prethodnog izjanjavanja stranaka.

161

u pozivu upozoriti tuenika na pravne posljedice nedavanja odgovora na tubu - mogunost donoenja presude zbog ogluhe (284/1) Dosad je ovaj podstadij bio obvezatan jedino u trgovakim sporovima. No prema noveliranom ZPP-u, dostava tube na odgovor propisana je kao pravilo i obveza. Sud moe iznimno, ako to zahtijevaju posebne okolnosti pojedinog sluaja, a osobito ako je to potrebno radi odluivanja o prijedlogu za odreivanje privremenih mjera, odmah zakazati roite i narediti da se primjerak tube dostavi tueniku (284/2). U odgovoru na tubu tuenik se moe oitovati o tubenom zahtjevu i o injeninim navodima tuitelja, te predloiti dokaze kojima potkrepljuje te navode. Uz odgovor na tubu tuenik je duan priloiti isprave na koje se poziva ako je to mogue (285/1). Odgovor na tubu podnosi se u roku koji odredi sud, ali taj rok ne moe biti krai od petnaest niti dui od trideset dana (285/2). Rok je prekluzivan u tom smislu to tuenik njegovim istekom gubi pravo da odgovorom na tubu sprijei donoenje presude zbog ogluhe. Sadraj odgovora na tubu mora se ograniiti na iznoenje stavova i prijedloga tuenika o odnosu na zatjeve istaknute u tubi i na procesna pitanja u vezi sa tim zahtjevima. U odgovoru tuenik ne moe isticati svoje samostalne meritorne zahtjeve protiv tuitelja osim zahtjeva za naknadu parninih trokova i prigovora radi kompenziranja u parnici. U odgovoru na tubu tuenik moe istaknuti odreene incidentalne zahtjeve procesne naravi; prijedlog za svrsishodnu delegaciju, za izuzee sudaca, za osiguranje parninih trokova, za osloboenje od prethodnog plaanja trokova postupka, za imenovanje prethodnika, za obavjetavanje treeg o parnici, za prekid ili mirovanje postupka. Ako tuenik ne podnese odgovor na tubu u roku koji mu je za to odreen, donijet e se presuda kojom se prihvaa tubni zahtjev ako za to budu ispunjeni zakonom predvieni uvjeti. Nakon to tuenik podnese odgovor na tubu, u sporovima koje sudi vijee predsjednik vijea e ocjeniti je li s obzirom na prijedloge i navode stranaka potrebno zakazivati pripremno roite ili se odmah moe zakazati roite za glavnu raspravu. Tuenik moe u pisanom obliku odgovoriti na tubu iako mu sud to nije naredio. Nakon to primi odgovor na tubu, sud moe donositi sva rjeenja koja moe donositi u tijeku prethodnog ispitivanja tube (285/5). Ako tuenik u odgovoru na tubu prizna tubeni zahtjev sud ce odmah donijeti presudu na temelju priznanja. Ako je tuenik u odgovoru na tubu priznao odlune injenice, neovisno o tome to je osporio tubeni zahtjev, sudac moe bez zakazivanja roita donijeti presudu ako ne postoje druge smetnje za njezino donoenje. Ni u ovom stadiju sud jo uvijek nije ovlaten odbaciti tubu zbog nedostatka pravnog interesa za tubu ili zbog postojanja negativnih procesnih pretpostavki. Sadraj odgovora na tubu moe uiniti suvinim svako daljnje raspravljanje ili barem raspravljanje pred odreenim sudom. To e biti ako novi podaci daju dovoljno osnove za odbacivanje tube ili za ustupanje tube nadlenom sudu ili za donoenje presude bez odravanja rasprave, odnosno na temelju priznanja tubenog zahtjeva.

Pripremno roite Ako u sporovima u kojima sudi vijee predsjednik vijea smatra da se nakon prethodnog ispitivanja tube, odnosno nakon dobivanja pismenog odgovora na tubu, moe dalje postupati, zakazat e u pravilu pripremno roite. Ono je fakultativan podstadij.

162

Pripremno roite se ograniava samo na parnice u kojima sudi vijee (277/5). Kako, po novom ureenju, u prvom stupnju u pravilu sudi sudac pojedinac, a samo iznimno vijee, moemo zakljuiti da glavna rasprava postaje pravilom, a pripremno roite bit e izuzetak. Nakon to tuenik podnese odgovor na tubu, u sporovima koje sudi vijee predsjednik vijea e ocijeniti je li s obzirom na prijedloge i navode stranaka potrebno zakazati pripremno roite ili se odmah moe zakazati roite za glavnu raspravu (285/3). Pripremno roite se zakazuje rjeenjem. Pripremno roite treba odrediti tako da strankama ostane dovoljno vremena za pripremu, a najmanje osam dana od primitka poziva (286/1). U pozivu na pripremno roite razloit e se strankama da na roite donesu sve isprave koje im slue za dokaz,a i sve predmete koje treba razgledati u sudu. U pozivu na pripremno roite predsjednik vijea duan je upozoriti stranke na pravne posljedice proputanja da na tom roitu ili najkasnije na prvom roitu za glavnu raspravu iznesu nove injenice i predloe nove dokaze. Ako je potrebno da se za pripremno roite pribave spisi, isprave ili predmeti koji se nalaze kod suda ili kod kojeg drugog dravnog tijela ili pravne, odnosno fizike osobe kojoj je povjereno vrenje javnog ovlatenja, sud e narediti, ako su stranke to predloile, da se ti predmeti odnosno isprave pravovremeno pribave. Zadatak je pripremnog roita da sud uz suradnju stranaka otkloni smetnje koje smetaju daljnje postupanje i sredi materijal o glavnoj stvari kako bi se glavna rasprava mogla to uspjenije i to prije okonati. Izostanak obaju stranaka dovodi do mirovanja postupka. Izostatanak tuitelja, a tuenik predloi mirovanje ili ostane pasivan dovodi do mirovanja. Ako izostane tuenik donosi se presuda zbog izostanka (ako su ispunjeni svi uvjeti). Izostanak jedne od stranaka u pravilu ne spreava odravanje roita. Pripremno roite poinje izlaganjem tube, a nakon toga tuenik iznosi svoj odgovor na tubu (287/1). Kad bude potrebno, predsjednik vijea zatrait e od stranaka razjanjenje u vezi s njihovim navodima ili prijedlozima (287/2). Predmet raspravljanja su pitanja koja se odnose na smetnje za daljnji tijek postupka, bilo da je predsjednik vijea nakon ispitivanja tube odgodio rjeavanje tih problema, bilo da su ona pokrenuta u odgovoru na tubu ili na priremnom roitu. O tim se pitanjima mogu na pripremnom roitu izvoditi dokazi kad je to potrebno. Osim rjeenja koja je ovlaten donositi nakon prethodnog ispitivanja tube na pripremnom roitu predsjednik vijea donosi i rjeenje o odbacivanju tube ako utvrdi da o tubenom zahtjevu ve tee parnica, da je stvar pravomono presuena, da je o predmetu spora sklopljena sudska nagodba ili da ne postoji pravni interes tuitelja za podnoenje tube za utvrenje. Treba razluiti sporno od nespornoga, utvrditi kojim bi se dokazima mogli utvrditi sporne injenice, pa te dokaze osigurati za glavnu raspravu, nastojati navesti stranke da svojim dispozicijama okonaju parnicu (povlaenjem tube, odricanjem od tubenog zahtijeva, priznanjem tubenog zahtijeva, zakljuenjem sudske nagodbe). Pripremno roite moe se odrati i na vie od jednog roita. U pogledu upravljanja postupkom predsjednik vijea ima ima sva ovlatenja koja imaju predsjednik vijea i vijee na glavnoj raspravi.

163

Na pripremnom roitu sud moe odluivati o svim procesnim pitanjima o kojima je bio ovlaten odluivati u ranijim stadijima pripremanja glavne rasprave. Sud ovdje mora zauzeti stav o svim procesnim pitanjima koja su se dotle pojavila. Predsjednik vijea ovlaten je na pripremnom roitu ako za to postoje uvjeti donijeti presudu zbog izostanka i presudu kojom se pod istim procesnim uvjetima odbija tubeni zahtjev jer osnovanost zahtjeva ne proizlazi iz injenica navedenih u tubi. Ako tuenik prizna tubeni zahtjev sud e donijeti presudu na temelju priznanja, a ako se tuitelj odrekne tubenog zahtjeva presudu na temelju odricanja. Sud takoer moe primiti na zapisnik nagodbu stranaka. Kad utvrdi da ne postoje smetnje za daljnje voenje postupka, predsjednik e vijea, prema rezultatima raspravljanja na pripremnom roitu, odluiti koji e se od predloenih svjedoka i vjetaka pozvati na glavnu raspravu i koji e se drugi od predloenih dokaza pribaviti. O tome koji e se od tih dokaza izvesti odluuje vijee na glavnoj raspravi (289/1). Ovdje se, dakle, odluuje o pribavljanju, a ne o izvoenju dokaza. Izuzeci od tog pravila: - ako je sporno postojanje injenica koje se tiu procesnih pitanja, o tome se mogu na pripremnom roitu izvoditi dokazi kad je to potrebno (288/1). - radi provjeravanja okolnosti od kojih zavisi doputenost dispozicije stranaka mogu se izvoditi dokazi - ako se ispune pretpostavke za osiguranje dokaza, mogu se izvoditi dokazi - ako je koja od stranaka predloila da se neke sporne injenice utvrde vjetaenjem, predsjednik vijea e imenovati vjetake, odluiti o zahtjevima za njihovo izuzee i pozvati jednu ili obje stranke da poloe svotu potrebnu za trokove vjetaka (290/1). No ovo je samo odluivanje o izvoenju vjetaenja, pred njim se vjetaenje ne moe provesti. - na prijedlog koje od stranaka, ako ocijeni da je to potrebno, predsjednik vijea moe obaviti uviaj izvan suda (290/3). Predsjednik vijea nije ovlaten odluiti koji e se dokazi izvesti na glavnoj raspravi. O tome odluuje vijee. Ako predsjednik vijea ne prihvati prijedlog stranaka o dokazima stranke mogu svoje prijedloge ponoviti pred vijeem na glavnoj raspravi. Odluka predsjednika vijea nije odluka o izvoenju ve o pribavljanju dokaza za glavnu raspravu. Stranke mogu na roite za glavnu raspravu dovesti svjedoke i vjetake odnosno donijeti isprave i predmete uviaja koje je predsjednik vijea odbio pozvati, odnosno prihvatiti. Vijee nije vezano za svoje odluke o izvoenju dokaza jo manje za odluke predsjednika vijea o pribavljanju dokaza, za njegove odluke o izvoenju vjetaenja i za rezultate uviaja koje je proveo. Ako je koja od stranaka predloila da se neke sporne injenice utvrde vjetaenjem, predsjednik vijea e imenovati vjetake, odluiti o zahtjevima za njihovo izuzee i pozvati jednu ili obje stranke da predloe svotu potrebu za trokove vjetaka. Imenovane vjetake sud e obavjestiti o predmetu koji treba razgledati i pozvati ih da do glavne rasprave pripreme svoj nalaz i miljenje. Na prijedlog koje od stranaka ako ocjeni da je to potrebno predsjednik vijea moe obaviti uviaj izvan suda.

164

Ako na pripremno roite ne doe tuitelj ili ne doe tuenik a nema uvjeta za donoenje presude zbog izostanka, predsjednik vijea raspravljat e s prisutnom strankom. Na pripremnom roitu predsjednik vijea u pravilu saopava strankama dan i sat kad e se odrati roite za glavnu raspravu.

Zakazivanje glavne rasprave Zakazivanje prvog roita za glavnu raspravu je posljednji i obvezni podstadij njezinog pripremanja, ako prije toga ne dodje do okonanja postupka. Roite za glavnu raspravu zakazuje sudac pojedinac ili predsjednik vijea rjeenjem protiv kojega nije doputena alba (293/1). Sudac e na pripremnom roitu, ako je ono odrano, priopiti strankama dan i sat odravanja glavne rasprave (292). Sudac pojedinac odnosno predsjednik vijea pozvat e na roite stranke te svjedoke i vjetake koje je na pripremnom roitu odluio da pozove na glavnu raspravu. Ako pripremno roite nije odrano predsjednik vijea odluit e koje e od svjedoka to su ih stranke predloile pozvati, a stranke e upozoriti da mogu na roite dovesti i druge svjedoke. Sud samo iznimno moe zakazati roite za glavnu raspravu odmah nakon prethodnog ispitivanja tube u onim sluajevima u kojima se tuba ne alje tueniku na odgovor. Ako tunik podnese prigovor na tubu u stvarima u kojima sudi vijee predsjednik vijea ocjenit e je li s obzirom na nove informacije potrebno zakazivati pripremno roite. Ako tueniku nije bila dostavljena tuba dostavit e mu se uz poziv za glavnu raspravu. Openito o glavnoj raspravi Glavna rasprava je centralni stadij postupka u kojem sud razmatra sav procesni materijal navode stranaka, izvedene dokaze i ostale rezultate raspravljanja da na temelju njih donese konanu odluku. Kako je ve navedeno, glavna rasprava postaje pravilom, a pripremno roite bit e izuzetak, budui da je ono predvieno samo za sporove u kojima sudi vijee. Odluke koje u pripremanju glavne rasprave predsjednik vijea moe donijeti tek na pripremnom roitu, sudac pojedinac moe donijeti tek na roitu za glavnu raspravu (277/6). Sud moe bez glavne rasprave donijeti presudu na temelju priznanja presudu zbog izostanka, presudu zbog ogluhe i presudu bez odravanja roita. Pravila o organizaciji i voenju glavne rasprave zasnovana su na naelima; usmenost, neposrednost, javnost, kontradiktornost, raspravnosti i inkvizitornosti u prikupljanju injenica i izvoenju dokaza, sudskog materijalnog i formalnog upravljanja postupkom, jedinstva glavne rasprave i koncentracije postupka, suzbijanja zloupotreba u parnici. Svrha tih naela je donoenje pravilne i zakonite odluke, ekonominost i pravna sigurnost. Glavna rasprava moe se odrati samo ako sud urednom dostavom poziva omogui strankama sudjelovanje u raspravi. Odsutnost obiju pozvanih stranaka spreava odravanje glavne rasprave. Pretpostavka za odravanje glavne rasprave je nazonost stranaka, a sud urednim dostavljanjem mora omoguiti strankama sudjelovanje. Izostanak stranaka dovodi u pravilu do istih posljedica kao i izostanak s pripremnog roita. 165

Meutim, ako s prvog roita za glavnu raspravu izostane tuitelj, ili ako na to roite ne doe tuenik, a nema uvjeta za donoenje presude zbog izostanka, te kad s kojega kasnijeg roita izostane tuitelj ili tuenik, rasprava se moe odrati (295). Sud nije vezan za svoja rjeenja koja se odnose na rukovoenje raspravom. Pravo na samostalnu suspenzivnu albu protiv tih odluka negativno bi moglo djelovati na tijek I brzinu rada. Povrede pravila o odravanju glavne rasprave imaju znaenje relativnih razloga nitavosti, pa se rjeenja koja se odnose na rukovoenje glavnom raspravom mogu pobijati samo albom protiv odluke o glavnoj stvari. Sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea rukovodi glavnom raspravom, ispituje stranke i izvodi dokaze (311/1). On odluuje o tome koje e se radnje i kojim redom poduzimati naelo arbitrarnog upravljanja glavnom raspravom. Sud nije vezan za svoje rjeenje koje se odnosi na rukovoenje raspravom (311/4), jer se tijekom raspravljanja situacije mijenja, pa se ta rjeenja mogu pokazati nesvrsishodnim. Protiv rjeenja koja se odnose na rukovoenje raspravom nije doputena posebna alba (311/5). Ta rjeenja se mogu pobijati samo albom protiv odluke o glavnoj stvari. Predsjednik vijea rukovodi glavnom raspravom (primus inter pares), a njegove odluke su punovane pod pretpostavkom da ih donosi uz (preutnu) suglasnost ostalih lanova vijea. Ako se osoba koja sudjeluje na raspravi protivi kakvoj mjeri predsjednika vijea koja se odnosi na rukovoenje raspravom ili kakvu pitanju koje je postavio predsjednik vijea o takvu protivljenju odluuje vijee (311/3). Vijee odluuje o postojanju procesnih pretpostavki; o iskljuenju javnosti, o izvoenju dokaza, o spajanju i razdvajanju parnica, o odgodi roita, o zakljuenju glavne rasprave, izrie kazne zbog zloupotrebe prava i zbog naruavanja reda. Tijek glavne rasprave Sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet raspravljanja. Nakon toga utvruje jesu li dole sve pozvane osobe; pa ako nisu, provjerava jesu li ujedno pozvane i jesu li opravdale svoj izostanak (294). Ako s prvog roita za glavnu raspravu ne doe tuitelj ili na to roite ne doe tuenik, a nema uvjeta za donoenje presude zbog izostanka, te kad s kojeg roita izostane tuitelj ili tuenik, rasprava se moe odrati. Ako stranka ili zakonski zastupnik stranke nije u stanju jasno i odreeno izjasniti se o predmetu o kojem se raspravlja, a nema punomonika, sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea upozorit e je na potrebu da uzme punomonika. Ako stranka ne moe odmah uzeti punomonka, sud e na njezin prijedlog odgoditi roite. Ako nije prije toga odrano pripremno roite, prvo roite za glavnu raspravu poinje izlaganjem tube, a nakon toga tuenik odgovara na navode (297/1). Ako je prije glavne rasprave odrano pripremno roite, predsjednik vijea upoznat e vijee s tijekom i rezultatima toga roita. Stranke mogu dopuniti izlaganje predsjednika vijea (297/2). U daljnjem tijeku raspravljanja raspravljat e se o prijedlozima stranka i injeninim navodima kojima stranke obrazlau svoje navode. Tijekom glavne rasprave stranke iznose injenice i predlau dokaze, a sud e te injenice utvrditi i dokaze izvesti.

166

Radnje provedene na prethodnom roitu ne gube procesno znaenje. Stranke su samo prekludirane u ovlatenju da poduzimaju neke parnine radnje prije uputanja u raspravljanje o glavnoj stvari, ako je prije toga ve odrano pripremno roite. Tako je s ovlatenjem da se prigovori stvarnoj nanadlenosti, mjesnoj nenadlenosti, da se zatrai polaganje aktorske kaucije ili da se imenuje prethodnik. Sudac pojedinac odnosno predsjednik vijea postavljanjem pitanja i na drugi svrsishodni nain nastojat e da se tijekom rasprave iznesu odlune injenice, da se dopune nepotpuni navodi stranaka o vanim injenicama, da se oznae ili dopune dokazna sredstva koja se odnose na navode stranaka i uope da se daju sva razrjeenja potrebna da bi se utvrdilo injenino stanje vano za odluku. U mjeri u kojo je to potrebno radi ostvarivanja cilja, sud e sa strankama razmotriti i pravna pitanja spora. Sud treba pomoi strankama da zakljue sudsku nagodbu. Naelo neposrednosti trai da suci koji odluuju o osnovanosti tubenog zahtjeva prisustvuju itavom tijeku raspravljanja. Stranke nisu dune navesti i obrazloiti pravnu osnovu svojih zahtjeva. Ipak ih zakon ovlauje da iznesu svoja pravna shvaanja o predmetu spora. Zakon ne odreuje poseban stadij glavne rasprave na kojemu stranke svojim odgovorima plediraju injeninim i pravnim argumentima u prilog svojih a protiv zahtjeva protivnika. Ako se pokae potreba da sud odluuje o postojanju procesnih pretpostavka tek na glavnoj raspravi sud e biti duan prvenstvenu panju posvetiti tim pitanjima. Ako stranka prigovori da rjeavanje o tubenom zahtjevu ne pripada u sudsku nadlenost; da sud nije stvarno ili mjesno nadlean; da o istom zahtjevu ve tee parnica; da je stvar pravomono presuena ili da je o predmetu spora zakljuena sudska nagodba sud e rijeiti hoe li o tim prigovorima raspravljati i odluivati odvojeno od glavne stvari ili zajedno s njom. Ako utvrdi da je prigovor osnovan sud e tubu odbaciti rjeenjem protiv kojeg je doputena samostalna alba. Unato odbijanju prigovora i odluci o nastavljanju raspravljanja sud je ovlaten naknadno donijeti novo rjeenje kojim se prigovor prihvaa ako tijekom raspravljanja izmjeni svoje ranije stajalite. No ako je sud donio odvojenu odluku pa je ona postala pravomona, sud je clausula rebis sic santibus vezan za to rjeenje pa u nastavku postupka moe drugaije odluiti samo ako svoju novu odluku zasnuje na novim injenicama. Roite se moe odgoditi ako se roite ne moe odrati ili ako se ne mogu provesti parnine radnje.214 Protiv rjeenja suda kojim se odgaa roite ili se odbijaju prijedlozi stranaka o odgodi roita nije doputena alba (314/2). Izmeu roita sudac je ovlaten odluivati gotovo o svim pitanjima o kojima je ovlaten odluivati u stadiju pripremanja glavne rasprave. Ipak, u parnicama koje se vode pred vijeem, o nekim pitanjima odluuje iskljuivo vijee.215 Kad sudac pojedinac ili vijee zakljui da je predmet raspravljen tako da se moe donijeti odluka, sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea priopit e da je glavna rasprava zakljuena. U sporovima koje sudi, vijee e se nakon toga povui na vijeanje i glasanje (304/1). Sudac pojedinac, odnosno vijee tijekom vijeanja i glasanja moe odluiti da se glavna rasprava ponovno otvori ako je to potrebno radi dopune postupka ili razjanjenja pojedinih vanijih pitanja (305).
214

Npr. kad sva dokazna sredstva nisu pribavljena ili kad je potrebno da se tuenik pripremi za raspravljanje o preinaenoj tubi
215

Npr. o sudjelovanju umjeaa, preinaci tube, ustupanju tube drugom sudu zbog nenadlenosti, itd.).

167

Spajanje i razdvajanje postupka Ako pred istim sudom tee vie parnica izmeu istih osoba ili u kojima je ista osoba protivnik raznih tuitelja ili raznih tuenika, a za koje je predviena ista vrsta postupka i u kojima sudi sudac pojedinac, sve se te parnice mogu rjeenjem suca pojedinca spojiti radi zajednikoga raspravljanja ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili trokovi. Spojeni se postupak nastavlja pred sucem koji je odluio o spajanju. Za sve spojene parnice sud moe donijeti zajedniku presudu (313/1). Nije nuno da se u svim spojenim parnicama ista osoba nalazi u istoj stranakoj ulozi. To to u jednom predmetu sudi vijee a u drugom sudac pojedinac nije prepreka za spajanje, sudit e vijee (313/2)216. Sud nije vezan za to rjeenje, pa moe spojene parnice razdvojiti. Spajanje nema utjecaja na ve formiranu nadlenost suda. Nije doputeno spajanje parnica koje se vode pred raznim sudovima meu istim strankama. Spajanje parnica radi zajednikog raspravljanja ne dovodi do objektivne kumulacije. Sud moe odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim zahtjevima u istoj tubi i nakon zavretka odvojenoga raspravljanja moe donijeti posebne odluke o tim zahtjevima (313/3). Sud moe odluiti da se odvojeno raspravlja o tubi i protutubi. Ako se roite ne moe odrati ili ako se na ve zapoetom roitu ne mogu provesti parnine radnje radi kojih je bilo zakazano, roite se moe odgoditi. (kad sva dokazna sredstva nisu pribavljena, kad izvedene dokaze treba ponoviti, da se strankama prui prilika da srede svoje stavove...) U stadiju glavne rasprave ali izvan roita za raspravu sudac pojedinac odnosno predsjednik vijea ovlateni su odluivati o gotovo svim pitanjima o kojima su ovlateni odluivati u stadiju pripremanja glavne rasprave. Ipak u sporovima koje sudi vijee ovlatenja predsjednika vijea su u tom razdoblju u izvjesnoj mjeri suena, jer je odluivanje o nekim pitanjima rezervirano iskljuivo za vijee. Predsjednik vijea nije ovlaten odluivati o stupnju prethodnika u parnici, o ueu umjeaa, o preinaci tube, o razdvajanju postupka, o povratu u prijanje stanje. On ne moe odbaciti tubu zbog nedostatka procesnih pretpostavki, niti je ustupiti drugom sudu zbog nenadlenosti. Predsjedniku vijea dano je posebno ovlatenje da nakon primitka zapisnika o izvoenju dokaza pred zamoljenim sucem odredi potrebne dopune i ispravke. Odravanje reda na glavnoj raspravi Dunost je suca pojedinca, odnosno predsjednika vijea da se u tijeku glavne rasprave brine o odravanju reda u sudnici i o dostojanstvu suda (317). U sporovima koje sudi vijee sankcije moe izricati samo vijee. Ako osoba koja sudjeluje u postupku ili osoba koja kao sluatelj prisustvuje raspravi vrijea sud ili druge sudionike u postupku, ometa rad ili se ne pokorava naredbama suda za odravanje reda, sud e je opomenuti ili kazniti novanom kaznom od 500,00 do 10.000,00 kuna, a moe je i udaljiti i kazniti tom novanom kaznom (318/1).

216

Dakle, rjeenje o spajanju donosi vijee.

168

Ako stranka ili zastupnik stranke bude udaljen iz sudnice, roite e se odrati i bez njihove prisutnosti (318/2). Meutim,ako iz sudnice bude udaljen zakonski zastupnik fizike osobe sud e odgoditi roite ako je to potrebno radi zatite prava i interesa zastupane stranke (318/3). Kad sud novano kazni ili udalji iz sudnice odvjetnika ili odvjetnikoga vjebenika kao punomonika, obavijestit e o tome Hrvatsku odvjetniku komoru (318/4). Kad sud novano kazni ili udalji iz sudnice dravnog odvjetnika, obavijestit e o tome nadlenog dravnog odvjetnika (318/5). Prema prijanjem ureenju, alba protiv rjeenja o novanoj kazni ili o udaljenju iz sudnice bila je nesuspenzivna. Meutim, u noveliranom tekstu ZPP-a nema takve odredbe to praktiki cijelu odredbu l. 318. ZPP-a ostavljana razini deklaracije. Naime, sada se kanjene osobe mogu aliti i to takvom albom koja odgaa ovrhu tog rjeenja (sukladno l. 379 ZPPa). Odravanje reda u drugim sluajevima: - vrijeanje u podnesku: sud prvog stupnja kaznit e novanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 kuna fiziku osobu, odnosno od 2.000,00 do 20.000,00 kuna pravnu osobu koja u podnesku vrijea sud, stranku ili drugoga sudionika u postupku. Novana kazna moe se izrei i zastupniku stranke i umjeaa ako je on odgovoran za vrijeanje suda. Odredbe lanka 10. ZPP-a na odgovarajui se nain primjenjuju u ovim sluajevima (110/1,2). - svjedok: ako svjedok koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba da bude sasluan, sud moe narediti da se prisilno dovede i podmiruje trokove dovoenja, a moe ga i kazniti novano od 500,00 do 10.000,00 kuna (248/1). Ako svjedok doe i nakon to je upozoren na posljedice uskrati svjedoenje ili odgovor na pojedino pitanje, a sud ocijeni da su razlozi uskraivanja neopravdani, moe ga kazniti novano do od 500,00 do 10.000,00 kuna; a ako i poslije toga odbije da svjedoi, moe ga zatvoriti. Zatvor traje sve dok svjedok ne pristane da svjedoi ili dok njegovo sasluanje ne postane nepotrebno, ali najdulje mjesec dana (248/2). - vjetak: Sud moe kazniti novano od 500,00 do 10.000,00 kuna vjetaka koji ne doe na roite iako je uredno pozvan, a izostanak ne opravda, a i vjetaka koji bez opravdanog razloga odbije da vjetai (255/1). Ovrha. Izreena novana kazna prisilno se naplauje po slubenoj dunosti kao novana trabina prema pravilima ovrnoga postupka (110/2 u svezi sa 10/7). Zakljuenje glavne rasprave Kad sudac pojedinac ili vijee zakljui da je predmet raspravljen tako da se moe donijeti konana odluka, sudac pojedinac odnosno predsjednik vijea saopiti e da je glavna rasprava zakljuena. Moment zakljuivanja glavne rasprave u pravilu je relevantan za prosuivanje pitanja osnovanosti istaknutih zahtjeva, pa se taj moment redovito odnosi i na pravomonost donesene odluke. Sudac pojedinac odnosno vijee tijekom vijeanja i glasanja moe odluiti da se glavna rasprava ponovno otvori ako je to potrebno radi dopune postupka ili razjanjenja jo nekih vanijih pitanja. Ako je sud ve donio odluku nema mjesta ponovnom otvaranju glavne rasprave zbog injenica koje su nastupile naknadno. Rjeenje o ponovnom otvaranju glavne rasprave je rjeenje o upravljanju postupkom pa protiv njega nije doputena posebna alba. Do ponovnog otvaranja glavne rasprave moe doi i u povodu prijedloga za donoenje dopunske presude.

169

Konanu odluku na temelju rezulatata glavne rasprave sud donosi nakon njezinog zakljuenja u sporovima u kojima sudi vijee u procesnom stadiju vijeanja i glasovanja. Roite na kojem se presuda objavljuje nije sastavni dio glavne rasprave, iako se u pravilu nadovezuje na roite za glavnu raspravu.

Beneficum novorum u prvostupanjskom postupku Prema ranije vaeem tekstu ZPP-a strankama je bilo omogueno da tijekom itavog trajanja glavne rasprave iznose nove injenice i predlau nove dokaze, a ta mogunost protezala se i na stadij albenog postupka, pa ak i na neke sluajeve izvanrednih pravnih lijekova. Ovakvo stanje otvaralo je mogunost odugovlaenja postupka kroz zlouporabu tog ovlatenja. No ZIDZPP/03 je propisao dunost stranaka da ve u tubi i odgovoru na tubu, na pripremnom roitu ili najkasnije na prvom roitu za glavnu raspravu ako pripremno roite nije odrano, iznesu sve injenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predloe dokaze potrebne za utvrivanje iznijetih injenica, te se izjasne o injeninim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke (299/1). Postupanje stranaka sukladno ovako naloenoj obvezi omoguilo bi sudu maksimalnu koncentraciju raspravljanja. Meutim, stranke mogu i kasnije tijekom glavne rasprave iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze, uz samo blagu sankciju - dunost naknaditi trokove koji time budu izazvani protivnoj stranci, osim ako potreba za iznoenjem novih injenica i predlaganja novih dokaza nije izazvana ponaanjem protivne stranke. Pojaanje uinka te sankcije nastojalo se ostvariti kroz nalog sudu da, na zahtjev protivne stranke, bez odgode rjeenjem odlui o naknadi takvih trokova rjeenjem. Protiv toga rjeenja posebna alba nije doputena, a ovrha se na temelju njega moe traiti prije njegove pravomonosti (299/2). Stranke mogu i izmeu roita za glavnu raspravu upuivati podneske u kojima e iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze. Sankcija naknade trokova protivnoj stranci primijenit e se i u tom sluaju na odgovarajui nain (299/3). U pozivu za pripremno roite predsjednik vijea je duan upozoriti stranke na pravne posljedice proputanja da na tom roitu ili najkasnije na prvom roitu za glavnu raspravu iznesu nove injenice i predloe nove dokaze (286/3). Iako to nije izriito propisano, valja uzeti da ista obveza suda vrijedi i pri pozivanju stranaka na prvo roite za glavnu raspravu, a posebno u onim sluajevima kada se pripremno roite ne odrava. Prekid postupka To je privremeno zaustavljanje tijeka postupka, do kojega moe doi sve do njegova pravomonog okonanja, ali i u postupku povodom izvanrednih pravnih lijekova, koje se oituje u prestanku tijeka svih zakonskih i sudskih rokova, u nedjelotvornosti radnji stranaka prema parninom protivniku, te u zabrani sudu da poduzima parnine radnje osim onih koje se tiu nastavka prekinutog postupka. Razlozi za prekid su taksativno navedeni. 170

Cilj prekida postupka je da zaustavi razvoj parnice zbog sprijeenosti suda ili neke stranke da u njoj sudjeluju, sve dok se ponovo ne uspostavi procesna ravnotea koja e svim subjektima omoguiti normalnu aktivnost. Nekad do prekida dolazi po sili zakona (tada sudska odluka ima deklaratorni znaaj), a nekad po odluci suda (tada je sudska odluka konstitutivna). Postupak se prekida po sili zakona (212) : 1) kad stranka umre, a isti uinak ima i pravomono proglaenje nestale osobe umrlom. Prema Noveli, okolnost da je umrla stranka imala punomonika u parnici ne sprjeava nastupanje prekida postupka i to stoga to po novome ureenju smru stranke prestaje i punomo koju je ona izdala. U parnicama o strogo osobnim neprenosivim pravima smrt stranke ne dovodi do prekida ve do konane obustave postupka. 2) kad stranka izgubi parninu sposobnost a nema punomonika u toj parnici, 3) kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo ovlatenje za zastupanje, a stranka nema punomonika u toj parnici, 4) kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati odnosno kad nadleno tijelo pravomono odlui o zabrani rada, 5) kad nastupe pravne posljedice otvaranja steajnog postupka (one nastaju u pravilu poetkom dana kad je oglas o otvaranju postupka istaknut na oglasnoj ploi suda -l. 88. Steajnog zakona) i to neovisno je li stranka imala punomonika u toj parnci. Meutim, ne prekida se parnini postupak pokrenut nakon otvaranja steajnog postupka jer stranku tada zastupa steajni upravitelj. 6) kad se stranka nae na podruju koje je zbog izvanrednih dogaaja (poplava i sl.) odsjeeno od suda, (ovo je prije bio razlog za prekid po odluci suda) 7) kad zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu, 8) kad je to drugim zakonom odreeno. Ako su okolnosti navedene pod 1 - 5 postojale ve u vrijeme pokretanja postupka, one nee biti razlogom za prekid, ve e se nedostaci u zastupanju stranke nastojati otkloniti, a ako to ne bude mogue, tubu treba odbaciti kao neurednu. Razlozi za prekid postupka po odluci suda su: Sud je duan odrediti prekid postupka ako je odluio da sam ne rjeava o prethodnom pitanju (213/1).217Sud moe odrediti prekid postupka ako odluka o tubenom zahtjevu ovisi o tome je li uinjeno kazneno djelo za koje se goni po slubenoj dunosti, tko je poinitelj i je li on odgovoran, a osobito kad se pojavi sumnja da je svjedok ili vjetak dao laan iskaz ili da je isprava upotrijebljena kao dokaz lana (213/2). Sud moe odluiti da se postupak prekine do pravomonosti rjeenja o prijedlogu za povrat u prijanje stanje (120/1). Za trajanja prekida postupak i dalje tee, postoji litispendencija, jedino je zaustavljano njegovo odvijanje. To zaustavljanje tijeka postupka se oituje trojako: 1. Prestaju tei svi rokovi (zakonski i sudski, prekluzivni, monitorni i dilatorni) odreeni za obavljanje parninih radnji suda i stranaka (214/1) 2. Sud nije ovlaten poduzimati nikakve radnje u postupku. Meutim, ako je prekid nastupio poslije zakljuenja glavne rasprave sud moe na temelju te rasprave donijeti odluku (214/2).
217

Kad odluka suda ovisi o prethodnom rjeenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju jo nije donio odluku sud ili drugi nadleni tijelo (prethodno pitanje), sud moe sam rijeiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugaije odreeno (12/1).

171

3. Parnine radnje koje je poduzela stranka nemaju prema drugoj stranci nikakav uinak; njihov uinak poinje tek nakon nastavka postupka (214/4). Ako do prekida doe po sili zakona, a sud je ne znajui za to poduzeo neku parninu radnju, u odluci kojom utvruje nastupanje prekida deklarirat e da je i ona bez pravnog uinka. Ako je postupak prekinut zbog otvaranja steajnoga postupka nad kojom od stranaka, u kojemu je zbog toga prestala i nadlenost suda koji vodi postupak, taj e sud rjeenjem utvrditi prekid postupka, oglasiti se nenadlenim i ustupiti predmet nadlenom sudu nakon pravomonosti rjeenja (214/3). Prekid je u naelu privremenog znaenja. Do nastavka postupka moe doi na inicijativu stranaka, ali ga i sud moe nastaviti po slubenoj dunosti.218 Postupak koji je prekinut iz razloga navedenih pod. tokama od 1) do 5), nastavit e se kad nasljednik ili skrbnik ostavine, novi zakonski zastupnik, steajni upravitelj ili pravni sljedbenici pravne osobe preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane ili po slubenoj dunosti pozove da to uine (215/1). Postupak koji je prekinut zbog otvaranja steajnoga postupka nad kojom od stranaka, smatrat e se da je postupak nastavljen dostavom rjeenja o prekidu postupka i o oglaavanju suda nenadlenim stranci kojoj je kasnije dostavljen (215/2). Postupak koji je prekinut iz razloga navedenih toki 6) nastavit e se kad stranka koja se nalazila na podruju koje je zbog izvanrednih dogaaja odsjeeno od suda preuzme postupak ili kad je sud na prijedlog protivne stranke ili po slubenoj dunosti pozove da to uini (215/3). Ako je sud prekinuo postupak da prieka rjeenje prethodnog pitanja, postupak e se nastaviti kad se pravomono zavri postupak pred sudom ili drugim nadlenim tijelom ili kad sud ustanovi da vie ne postoje razlozi da se eka na njegov zavretak, ili kad odlui da dalje ne eka (215/4). U svim ostalim sluajevima prekinuti postupak nastavit e se na prijedlog stranke ili po slubenoj dunosti im prestanu razlozi prekida (215/5). Rokovi koji su zbog prekida postupka prestali tei poinju za zainteresiranu stranku tei u cijelosti iznova od dana kad joj sud dostavi rjeenje o nastavljanju postupka (215/6).alba protiv rjeenja kojim se utvruje ili odreuje prekid postupka ne zadrava nastupanje pravnih uinaka rjeenja (218/1). Ako je sud na roitu odbio prijedlog za prekid postupka i odluio da se postupak odmah nastavi, protiv tog rjeenja nije doputena posebna alba (218/2). Zastoj postupka Mogue je da se u parnici pojave neke okolnosti zbog kojih mora biti prekinuta aktivnost, ali zbog kojih ne moe doi ni do prekida ni do mirovanja postupka. U sluajevima u kojima po ZPP-u dolazi do zastoja postupka, primjenjivat e se na odgovarajui nain odredbe o prekidu postupka (215a). To su slijedei sluajevi: kad sud ustanovi da zakonski zastupnik osobe pod skrbnitvom ne pokazuje potrebnu panju u zastupanju, obavijestit e o tome tijelo starateljstva. Ako bi zbog proputanja zastupnika mogla nastati teta za osobu pod skrbnitvom, sud e zastati s postupkom i predloiti da se odredi drugi zakonski zastupnik (81/3). kad sud donese rjeenje kojim ne doputa nagodbu stranaka, zastat e se s postupkom dok to rjeenje ne postane pravomono (321/5).
218

Prije ZIDZPP/03-a sud nije mogao ex offo nastaviti postupak.

172

 do pravomonosti meupresude sud e zastati s raspravljanjem o iznosu tubenog zahtjeva (330/2).219 Ako sud u postupku utvrdi da zakon koji bi trebao primijeniti nije suglasan s Ustavom, zastat e s postupkom i podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom (37/1 UZUSRH). U sva tri navedena sluaja sud je duan donijeti konstitutivno rjeenje kojim e odrediti zastoj postupka. Sud i stranke e tijekom zastoja moi poduzimati radnje nune radi ostvarenja svrhe zastoja.220 Obustava postupka Da bi do obustave postupka dolo potrebno je da se kumulativno ispune dvije pretpostavke. Mora se raditi o postupku u kojemu je predmet spora pravo koje ne prelazi na nasljednike, odnosno na pravne sljednike. Mora umrjeti stranka koja je fizika osoba odnosno postati postojati stranka koja je pravna osoba. Ovo je novi institut uveden ZIDZPP/03-om. Postupak se obustavlja kad stranka koja je fizika osoba umre ili stranka koja je pravna osoba prestane postojati u postupku o pravima koja ne prelaze na njezine nasljednike, odnosno pravne sljednike (215b/1). U kategoriju sporova o neprenosivim pravima spadaju sporovi o osobnim pravima 221. Takva prava imaju i fizike i pravne osobe, ona su neotuiva i nenasljediva. Rjeenje o obustavi postupka je deklaratorno jer do obustave dolazi po sili zakona. Rjeenje o obustavi postupka dostavlja se protivnoj stranci te nasljednicima, odnosno pravnim sljednicima stranke nakon to oni budu utvreni (215b/2). Sud e nasljednicima umrle stranke, na prijedlog protivne stranke ili po slubenoj dunosti, postaviti privremenog zastupnika kojemu e dostaviti rjeenje o obustavi postupka, ako ocijeni da bi ostavinski postupak mogao due trajati (215b/3). Rjeenje o obustavi postupka zbog toga to je pravna osoba prestala postojati dostavit e se protivnoj stranci i njezinom pravnom sljedniku nakon to on bude utvren, a ako pravna osoba nema pravnoga sljednika, sud e, na prijedlog protivne stranke ili po slubenoj dunosti, rjeenje o obustavi postupka dostaviti dravnom odvjetnitvu (215b/4). Pravo na albu protiv rjeenja o obustavi postupka ima privremeni zastupnik i protivna stranka, a trebalo bi to pravo priznati i dravnom odvjetnitvu. Incidentalni postupak radi provjere zakonitosti odluke o obustavi. Iako se postupak obustavlja ex lege, potrebno je u nastavljenom (incidentalnom) postupku utvrditi jesu li bile ispunjene pretpostavke za obustavu. U tom incidentalnom postupku stranke su nasljednici odnosno pravni sljednici. I jedni i drugi u pravilu nastupaju neposredno. Stranke moe iznimno zastupati postavljeni privremeni zastupnik, ali ako pr. osoba nema sljednika ili se on ne moe utvrditi nastupa dravno odvjetnitvo. Dravno odvjetnitvo ovdje ima kvazistranaki status, status intervenijenta sui generis. Naime, ono tada nije
219

U ovom sluaju zastoj je relativnog uinka - ticat e se samo onih radnji vezanih uz postupak o visini tubenog zahtjeva. to se tie postupka u povodu meupresude nema zastoja.
220

Npr. prijedlog suda CZSS-u da se odredi drugi zakonski zastupnik, kad se donese rjeenje kojim se ne doputa nagodba stranke mogu protiv toga rjeenja izjaviti albu.
221

Npr. pravo na tjelesni integritet, pravo na slobodu, ast i ugled, pravo na privatnost, pravo na duevni integritet, itd.

173

zastupnik drave jer ne nastupa u njeno ve u svoje ime. Njegova zadaa je zatita objektivne zakonitosti, a tek posredno interesa drave (ako se pokae da bi se u konkretnoj parnici ipak radilo o prenosivim pravima iji bi krajnji sljednik bila drava). Trokove nastavljenog incidentalnog postupka snosila bi svaka stranka, osim ako bi se pokazalo da se ne radi o postupku koji je obustavljen po sili zakona. U potonjem sluaju postupak bi bio prekinut, a ne obustavljen. Dok se postupak u povodu rjeenja o obustavi pravomono ne zavri, glede rokova za poduzimanje pravnih radnji te prava stranaka i suda da poduzimaju te radnje primijenit e se na odgovarajui nain pravila o prekidu postupka (215b/5). ZPP poznaje jo jedan sluaj obustave postupka. Naime, sud e rjeenjem obustaviti parnini postupak ako, do donoenja odluke o glavnoj stvari, utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima izvanparninog postupka. Postupak e se nakon pravnomonosti rjeenja nastaviti po pravilima izvanparninog postupka pred nadlenim sudom (19/1). Radnje to ih je proveo parnini sud (uviaj, vjetaenje, sasluavanje svjedoka i dr.) te odluke koje je donio taj sud nisu bez vanosti samo zato to su poduzete u parninom postupku (19/2). Mirovanje postupka To je privremeni zastoj gotovo svih aktivnosti u parnici kao rezulatat izriite ili preutne dispozicije stranaka. Postupak moe mirovati od trenutka dostave tube sudu, pa do zakljuenja glavne rasprave. Sud moe donijeti deklaratorno rjeenje o tome da je mirovanje nastupilo. a) b) c) d) Mirovanje postupka nastupa (216/1): ako se obje stranke prije zakljuenja glavne rasprave o tome sporazumiju kad obje stranke izostanu s pripremnog roita ili roita za glavnu raspravu kad prisutne stranke na roitu nee da raspravljaju kad jedna stranka koja je uredno pozvana izostane, a druga predloi mirovanje.

Kad su se stranke sporazumjele da postupak miruje, to mirovanje nastupa od dana kad stranke o tome obavijeste sud (216/2). Mirovanje postupka nee nastupiti ako obje stranke izostanu s roita za izvoenje dokaza pred predsjednikom vijea ili zamoljenim sucem. U tom sluaju, ako su stranke uredno pozvane, roite e se odrati (216/3). Ako se u istom postupku ponovno udovolji uvjetima za mirovanje, smatrat e se da je tuba povuena (216/4). Parnica se ne gasi, ona jo uvijek tee. Nastupaju iste pravne posljedice kao i pri prekidu postupka, osim to rokovi odreeni zakonom ne prestaju tei (217/1). Dakle, prestaju tei samo sudski rokovi. Postupak miruje dok jedna stranka ne predloi da se postupak nastavi. Takav prijedlog ne moe se staviti prije nego to proteknu tri mjeseca od dana kad je nastupilo mirovanje postupka (217/2). Ako nijedna stranka u roku od etiri mjeseca od dana kad je nastupilo mirovanje postupka ne stavi prijedlog za nastavljanje postupka, smatra se da je tuba povuena (217/3). alba protiv rjeenja se utvruje mirovanje postupka ne zadrava nastupanje pravnih uinaka rjeenja (218/1).

174

Okonanje parninog postupka Do okonanja parninog postupka dolazi: odlukom suda o usvajanju i odbijanju tubenog zahtjeva odbacivanjem tube zbog nepostojanja procesnih pretpostavki materijalnopravnim dispozicijama stranaka usljed nekih relevantnih zbivanja izvan parnice

a) b) c) d)

Sa stajalita prvostupanjskog suda postupak se smatra okonanim kad sud donese konanu odluku, a irelevantno je hoe li se postupak nastaviti podnoenjem pravnih lijekova, jer e u tom postupku odluivati neki drugi sud. Meutim, ipak je mogue da u istom predmetu prvostupanjski sud ponovno postupa i to kad drugostupanjski sud ukine presudu i vrati prvostupanjskom na ponovno odluivanje ili kad se radi o remonstrativnom pravnom lijeku. Sa stajalita stranaka postupak se smatra okonanim tek kad u pogledu odreenog zahtjeva ni jedan sud ne moe vie postupati. Okonanje postupka pred prvostupanjskim sudom a) b) c) a) b) c) d) kad donese odluku o usvajanju ili odbijanju tubenog zahtjeva kada odbaci tubu kad se proglasi nenadlenim te ustupi predmet nadlenom sudu Stranke: povlaenjem tube odricanjem od tubenog zahtjeva priznanjem tubenog zahtjeva, sudskom nagodbom Zbivanja izvan parnice: a) smrt jedne od stranaka u parnici koja se vodi o njenim pravima koja se ne mogu nasljediti b) konfuzija parninih stranaka.

Sudska nagodba (res iudicaliter transacta) Sudska nagodba je ugovor kojim stranke ureuju svoje graanskopravne odnose kojima mogu slobodno raspolagati, zakljuen u pisanoj formi pred nadlenim sudom koji ga doputa u parninom ili izvanparninom postupku, koji ima svojstva pravomone presude i, ako se njime ugovara obveza za neku inidbu onda i svojstvo ovrne isprave. Sudska nagodba dovodi do okonanja parnice odnosno do spreavanja da do parnice uope doe. Sudska nagodba je mjeovit procesnopravni i graanskopravni ugovor. Za dopustivost sudske nagodbe trebaju se ispuniti ove pretpostavke; 1. sudska nadlenost 2. pravilan sastav suda 175

3. sposobnost ugovaraa 4. pravni interes za zakljuenje ugovora u vidu sudske nagodbe 5.doputenost predmeta i sadraja 6.propisana forma ugovora o sudskoj nagodbi Sudsku nagodbu u parnici mogu zakljuiti parnine stranke. Mogu joj pristupiti i tree osobe. Stranke u parnici ne moraju dokazivati poseban pravni interes za zakljuenje sudske nagodbe. Sud je ovlaten i duan ispitivati jesu li raspolaganja stranaka pri zakljuivanju sudske nagodbe suprotna prisilnim propisima odnosno moralu. U prvom redu nagodba se zakljuuje u tijeku cijelog postupka pred parninim sudom prvog stupnja (321/1). Meutim, nagodba se moe zakljuiti i prije poetka parnice. Naime, osoba koja namjerava podii tubu moe preko nieg suda prvog stupnja na ijem podruju protivna strana ima prebivalite pokuati postii nagodbu (324/1). Sud kojemu je takav prijedlog upuen pozvat e protivnu stranu i upoznati je s prijedlogom o nagodbi. Trokove tog postupka podmiruje podnositelj prijedloga (324/2). Nagodba se zakljuuje pred a.) sudom pred kojim se vodi parnica, b.) zamoljenim sudom, c.) u adhezijskom postupku, d.) pred bilo kojim opinskim sudom kojem se stranke obrate. Sporazum stranaka o nagodbi unosi se u zapisnik. Nagodba je zakljuena kad stranke nakon proitanog zapisnika o nagodbi potpiu zapisnik (322/1). Strankama e se na njihov zahtjev izdati ovjeren prijepis zapisnika u koji je unesena nagodba (322/2). Predmet nagodbe su oni graanskopravni odnosi koji su regulirani dispozitivnim propisima, ali ne moe se zakljuiti nagodba u pogledu zahtjeva kojima stranke ne mogu raspolagati (321/4). Nagodba se moe odnositi na cijeli tubeni zahtjev ili na jedan njegov dio (321/2), a u posljednjem sluaju se za preostali dio nastavlja parnica. Procesnopravni uinak okonanja parnice ne pristjee iz same izjave stranaka da su zakljuile nagodbu, nego tek iz potpisa protokolarnog sadraja zakljuenog ugovora. Sudaska nagodbe neposredno okonava parnicu pa izjava tuitelja da povlai tubu, a tuenika da na to pristaje, ne samo da je suvina nego je neodriva. Izjava o povlaenju tube ne moe prouzrokovati namjenjenu posljedicu jer tube vie nema. Za sudsku nagodbu nije bitno uzajamno poputanje ugovaraa. Sudska nagodba kao specifian ugovor kojemu se pridaju svojstva pravomone presude moe kao procesnopravni akt biti samo bezuvjetna jednako kao i presuda. Ona po svom sadraju moe nadomjestiti presudu. Sudska nagodba neposredno konstitutivno djeluje na okonanje parnice. Pravni interes se presumira. To je mjeoviti ugovor, jer sadri procesnopravne elemente: izjednaena je s pravomonom presudom (323), to je ovrni naslov (24 OZ) i graanskopravne elemente: njome se regulira graanskopravni odnos i to voljom stranaka, dakle ugovorom. I na nju se odnosi pravilo ne bis in idem. Kad sudska nagodba ne bi imala znaaj pravomone presude bilo bi neosnovano poricati strankama pravo na traenje sudske zatite nakon takve nagodbe o istom zahtjevu, jer njihovo pravo na sudsku zatitu kakvu im prua pravomona presuda ne bi bilo ostvareno nagodbom koja nema znaaj presuene stvari.

176

Po zakonu sudska nagodba je zakljuena ka stranke, poto proitaju zapisnik o nagodbi potpiu taj zapisnik. Sudsko ispitivanje nagodbe rezultira preutnim deklariranjem njezine doputenosti ili izriitim rjeenjem kojim se nagodbe ne doputa. Ispunjavanje zakonom propisanih forma bitan je element sudske nagodbe. Pred sudom se ne moe zakljuiti nagodba u pogledu zahtjeva kojima stranke ne mogu raspolagati. Sud nee uvaiti raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti s prisilnim propisima ili koja su protivna javnom moralu Ako nae da je projektirana nagodba doputena sud o tome ne donosi izriitu odluku. On samo doputa da se tekst nagodbe unese u zapisnk. Nepostojanje rjeenja kojim se sudska nagodba ne doputa znai jedino nihil obstat doputanje, a ne potvrivanje ili odobravanje zakljuenog ugovora. Kod pobijanja postoje dva stajalita. Prvo stavlja naglasak na graanskopravne elemente - ako je do nagodbe dolo manom volje ona se moe pobijati klasinom tubom za nitavost pravnog posla kao i svi ugovori. Drugo stavlja naglasak na procesne elemente - ona se moe pobijati izvanrednim pravnim lijekovima kao i svaka pravomona presuda. Meunagodba je sluaj kad se tijekom postupka doe do nagodbe o problemu prejudicijelnog utvrenja prava ili pravnog interesa, o tuiteljevu zahtijevu za utvrenje ili o protutubi. Dakle meunagodba se nikad ne tie glavnog zahtijeva, ve nekog sporednog pitanja.

177

Presude Openito o presudi Presudom sud odluuje o osnovanosti tubenog zahtjeva, o osnovanosti traenja tuitelja da mu sud prui pravnu zatitu odreenog sadraja. Presudom se rijeava glavno ili meritorno pitanje u parninom postupku i to o osnovanosti tubenog zahtjeva, dok se o svim ostalim pitanjima odluuje rjeenjem222 Presudom se konkretizira pravilo sadrano u apstraktnoj pravnoj normi, pa presuda prestaje konkretna pravna norma, izvor prava za konkretan drutveni odnos. Presudom se na autoritativan nain prua deklaratorna, konstitutivna i kondemnatorna zatita. Izreka dispozitiv, tenor o osnovanosti tubenog zahtjeva glavni je dio presude. Nju prate elementi, uvod i obrazloenje koji konkretiziraju i objanjavaju njezin sadraj, determinirajui je s obzirom na drutveni odnos osobe i vrijeme. injenina osnova presude, dakle injenice koje je sud utvrdio predstavljaju praemissu minor logikog silogizma presude. Pravna osnova presude, dakle sadraj pravne norme koju treba primjeniti na utvreno injenino stanje predstavlja praemissu maior. Sud ne moe odbiti zahtjev za donoenje odluke o dopustivom zahtjevu pa je njegova slubena dunost utvrditi sadraj prava koje treba primjeniti. Presudom sud odluuje o zahtjevu koji se tie glavne stvari i sporednih traenja. Ako postoji vie zahtjeva, sud e o svim zahtjevima, u pravilu, odluiti jednom presudom. Ako je vie parnica spojeno radi zajednikog raspravljanja, a za konanu odluku sazrela je samo jedna parnica, moe se donijeti presuda samo za tu parnicu. Vrste presuda S obzirom na sadraj pravne zatite dijele se na deklaratorne - kojima se utvruje sadraj pravnih odnosa, konstitutivne kojima se preinauju ili ukidaju postojei pravni odnosi i kondemnatorne kojima se tuenika osuuje da u korist tuitelja neto uini , trpi ili propusti. S obzirom na dio zahtijeva o kojem se odluuje: potpune - kojima se konano odluuje o svim istaknutim zahtjevima, djelomine kojima se konano odluuje samo o nekim od istaknutih zahtjeva, dopunske kojima se naknadno odluuje o zahtjevima o kojima je sud omakom propustio odluiti i meupresude kojima se odluuje samo o osnovanosti osnove tubnog zahtjeva. S obzirom na postupak koji je prethodio donoenju presude: kontradiktorne, ako su donesene na temelju rezultata kontradiktorne rasprave, te presude na temelju priznanja, presude zbog izostanka, presude bez odravanja glavne rasprave i presuda na temelju odricanja,presude na temelju ogluhe ako se presuda donosi na temelju drugih radnji i propusta tuenika koji se ne mogu po i presude bez odravanja rasprave.
222

Ali i o nekim meritornim pitanjima se odluuje rjeenjem, npr. u parnicama zbog smetanja posjeda.

178

Konana presuda koja se donosi u povodu takozvane stupnjevite tube po svom sadraju i dijelu zahtjeva o kojem se njome odluuje nije posebna vrsta presude. Njezina specifinost oituje se tek u tome to njezinom donoenju prethodi postupak razdvojen na dva dijela, prvi - u kojem se odluuje o takvom manifestacijskom zahtjevu i drugi u kojem se odluuje o definitivno postavljenom zahtjevu. Deklaratorne presude donose se u povodu deklaratornih zahtjeva, kondemnatorne u povodu kondemnatornih, a konstitutivne povodu konstitutivnih tubenih zahtjeva. Sud nije ovlaten presudom prei granice istaknutih zahtjeva ali je ovlaten tuitelju dosuditi manje od onog to je traio pa da tubeni zahtjev djelomino prihvati a djelomino odbije. Deklaratorna presuda Ovom zatitom unosi se u odnose meu strankama izvjesnost i sigurnost, te se otklanjaju nejasnoe u pogledu uzajamnih prava i obveza. Preventivno se pridonosi sprijeavanju povrede prava. Pravna zatita se ograniava na autoritativno deklariranje sadraja odreenih pravnih odnosa. Pozitivna deklaratorna presuda se donosi u povodu pozitivne deklaratorne tube, kad sud nae da je tubeni zahtijev osnovan. Tom presudom se utvruje sadraj odreenog prava ili pravnog odnosa, a samo izuzetno sadraj odreenih injenica istinitost odnosno neistitnitost neke isprave (187/1). Negativna deklaratorna presuda se donosi - kad u povodu negativne deklaratorne tube sud nae da je tubeni zahtijev osnovan; - kad u povodu pozitivne deklaratorne, konstitutivne ili kondemnatorne tube sud nae da tubeni zahtijev nije osnovan. Krajnji cilj ovakve zatite se ostvaruje pravomonou, pa nema prisilnog izvrenja. Kondemnatorna presuda Kondemnatorna presuda se donosi kad sud nae da je kondemnatorni tubeni zahtijev osnovan. Kondemnatornom presudom sud nalae osuenoj stranci da neto u korist protivnika uini, trpi ili propusti; njome se ne mijenja sadraj postojeih pravnih odnosa. Kondemnatornim presudama prethodi deklaratorni preambul (nalazi se u obrazloenju presude, pa ne postaje pravomoan) u kome se konstatira sadraj pravnog odnosa i ovlatenja iz kojih tuitelj izvodi osnovanost svoga zahtijeva. U povodu incidentalne tube za utvrenje, u povodu protutube a i u drugim situacijama gdje postoji pravni interes, ostvaruje se mogunost istodobnog izricanja deklaratorne presude o prejudicijelno vanom pravnom odnosu ili ovlatenju i kondemnatorne presude kojom se nalae odreeno injenje koje svoj temelje izvodi iz pravnog odnosa utvrenog prethodnim deklaratornim judikatom. Pravomonou kondemnatorne presude tuitelj ne postie u potpunosti pravnu zatitu radi koje se obratio sudu. Sud moe naloiti tueniku da izvri odreenu inidbu, samo ako je ona dospjela do zakljuenja glavne rasprave (326/1). Od ovog pravila postoje dvije kategorije izuzetaka;

179

U prvu spadaju taksativno odreeni sporovi u kojima tuitelj moe po zakonu traiti osudu na buduu inidbi, inidbu koja e dospjeti ili dospijevati tek nakon zakljuenja glavne rasprave; 1. ako usvoji zahtjev za uzdravanje, sud moe osuditi tuenika i na inidbe koje nisu dospjele, s tim da e ih biti duan ispunjavati kako budu dospjevale 2. presuda kojim se tuenik osuuje da preuzme ili preda stvari dane u najam ili zakup moe se donijeti i prije prestanka tih odnosa 3. sud e dosuditi naknadu i za buduu nematerijalnu tetu ako je po redovitom tijeku stvari izvjesno da e ona trajati i u budunosti 4. sud dosuuje kamate na glavnicu i prije njihove dospjelosti, do isplate glavnog duga Drugu kategoriju izuzetaka ini sluaj uveden Novelom 2003 u kojemu je tuitelj zatraio osudu za inidbu koja e dospjeti u budunosti zato to ima pravni interes da se takva odluka ve sad donese. Parcijski rok u kondemnatornim presudama Kad se stranci u presudi nalae izvrenje kakve inidbe, odredit e se i rok u kojemu je tu inidbu duna izvriti (328/1). Meutim, ovo vrijedi samo za pozitivne inidbe, ne i kad se nalae proputanje ili trpljenje. Paricijski rok se obino naziva rok za dobrovljno ispunjenje, to navodi na pogrean zakljuak da nakon njegova proteka osueni nema vie pravo na dobrovoljno ispunjenje. Naime, ako tueni nije izvrio inidbu unutar paricijskog roka, moe je izvriti i kasnije, sve dok tuitelj ne pokrene ovrni postupak. Sutina ovog roka je u garanciji osuenome da sve dok rok ne protekne protivnik nee moi traiti prisilno izvrenje. Prema tome sa stajalita suda i ovlatenika to je dilatorni rok. Kad proe paricijski rok, a osueni nije izvrio inidbu, tuitelj moe pokrenuti ovrni postupak. Ako posebnim propisima nije drugaije odreeno, rok za izvrenje inidbe jest petnaest dana, ali za inidbe koje se ne sastoje u novanom davanju sud moe odrediti dulji rok. U mjeninim i ekovnim sporovima taj je rok osam dana (328/2). Ali ako se platni nalog izdaje u mjeninoj ili ekovnoj stvari, rok traje samo 3 dana. U sporovima male vrijednosti I u postupku pred trgovakim sudovima paricijski rok traje 8 dana. Za inidbe koje se sastoje u novanom davanju sud moe odrediti I dulji rok. To e biti potrebno kad sud nae da je nemogue da osueni ispuni svoju obvezu u zakonskom roku, naroito obvezu na ispunjenje nekog sloenijeg dijela. Sud u pravilu nije ovlaten skratiti paricijski rok odreen zakonom. Ipak u parnicama zbog smetanja posjeda sud je ovlaten odrediti trajanje paricijskog roka prema okolnostima sluaja pa I tako da paricijski rok bude krai od zakonskog, a moe narediti I da se inidba ispuni odmah. Ako u roku za njegovo ulaganje redovni pravni lijek ne bude podnesen presuda postaje pravomona. Protekom paricijskog roka presuda postaje ovrna. Rok za izvrenje inidbe poinje tei prvog dana nakon dostave prijepisa presude stranci kojoj je naloeno izvrenje (328/3). Ulaganje pravnih lijekova prekida tijek parcijskog roka. Rok poinje tei iznova od dana dostave instancijske odluke osuenome.

180

Konstitutivna presuda Prava zatita se sastoji u tome to se mijenjaju ili ukidaju pravni odnosi koji su posredan objekt spora. Konstitutivna presuda se donosi kad sud nae da je konstitutivni tubeni zahtijev osnovan. Njima se mijenjaju, odnosno ukidaju pravni odnosi koji su posredan objekt spora. I ovim izrekama prethodi deklaratorni preambul, o kojem sud iznosi svoj stav u obrazloenju presude, o postojanju odreenog pravnog odnosa i ovlatenja tuitelja da od suda trai preinaenje sadraja tog odnosa. Krajnji cilj ovog tipa zatite ostvaruje se pravomonou odluke. Pravna promjena nastaje u asu pravomonosti presude, i to s uinkom pro futuro, samo iznimno konstitutivne presude djeluju retroaktivno /ex tunc), npr. presuda kojom se ponitava pobojni ugovor.

Potpuna presuda To je ona presuda kojom sud odluuje o svim zahtjevima u tijeku parnice, tj. glavnim i sporednim. Sud je duan jednom presudom odluiti o zahtjevima istaknutim tijekom postupka; 1.o zahtjevima kumuliranim po pravilima o objektivnoj i subjektivnoj kumulaciji 2. o zahtjevima u tubi i protutubi 3. o zahtjevima u samostalnim tubama kad sud odlui da se spoje radi zajednikog raspravljanja Takvom presudom se iscrpljuju sve teme o kojima je tijekom parnice trebalo meritorno odluiti. Ona je konana jer se njome zavrava postupak pred sudom odreenog stupnja o zahtjevima na koje se presuda odnosi. Nakon potpune presude nema vie mjesta daljem raspravljanju o osnovanosti istaknutih zahtjeva. Vano je rei da potpun i konaan nisu identini pojmovi. Svaka potpuna odluka je i konana ali svaka konana odluka ne mora biti potpuna; i djelomina je presuda konana u odnosu na zahtjev o kojemu se u njoj odluuje. Djelomina presuda Ako su na temelju raspravljanja sazreli za konanu odluku samo neki od vie tubenih zahtjeva, ili ako je samo dio jednog zahtjeva sazrio za konanu odluku, sud moe u vezi sa sazrelim zahtjevima, odnosno dijelom zahtjeva zakljuiti raspravu i donijeti presudu (djelomina presuda). Pri ocjeni hoe li donijeti djelominu presudu sud e osobito uzeti u obzir veliinu zahtjeva ili dijela zahtjeva koji je sazrio za odluku (329/1). Dakle to je presuda o jednom od istaknutih zahtijeva ili o dijelu jednog zahtijeva. Time se vri vertikalna, kvantitativna dioba tubenih zahtijeva pa se o svakom zahtijevu, odnosno u njegovom dijelu donosi konana odluka. Time je postupak pred sudom odreenog stupnja u pogledu tog dijela zahtjeva zavren.

181

Po prirodi stvari djelominu presudu mogue je izrei kad god je mogue samostalno odluivati o djelu ukupnosti istaknutih zahtjeva. Donoenje djelomine presude mogue je i kad je istaknut samo jedan zahtjev koji je po svojoj pravnoj prirodi kvantitativno djeljiv, dakle kad se ono to se duguje moe podijeliti i ispuniti u dijelovima koji imaju ista svojstva kao i cijeli predmet spora, a ako ono tom podjelom ne gubi nita od svoje vrijednosti. Specifina narav kompenzabilnog zahtjeva omoguuje donoenje djelomine presude o tubenom zahtjevu ako se kompenzabilna trabina ostvaruje u vidu protutubenog zahtjeva. Opravdanje: ekonominost, pravna sigurnost i efikasna zatita jer se zatita prua im je to mogue. Kad se moe izrei djelomina presuda: - kod objektivne kumulacije - kod subjektivne kumulacije (suparniarstvo), kad ona predstavlja ujedno i objektivnu kumulaciju - kad imamo protutubu - kad je vie parnica spojeno radi zajednikog raspravljanja Ako su sazreli za konanu odluku samo neki od vie tubenih zahtjeva, sud moe (ali ne mora) u vezi sa sazrelim zahtjevima zakljuiti raspravu 223 i donijeti presudu (djelomina presuda). No sud je duan bez odgode donijeti djelominu presudu ako su, na temelju priznanja ili odricanja od vie istaknutih zahtjeva samo neki sazreli za konanu odluku (329/2). Ako je tubeni zahtjev koji se tie vie suparniara sazrio za konanu odluku na temelju priznanja ili odricanja samo prema kojem od suparniara, ili ako je neki od vie tubenih zahtjeva koji se tiu razliitih suparniara sazrio za konanu odluku na temelju priznanja ili odricanja samo prema suparniaru kojeg se tie, sud je duan donijeti djelominu presudu (329/3). Kad je podnesena protutuba, ako je sazrio za konanu odluku zahtjev ili dio zahtjeva tube ili protutube sud moe, odnosno duan je, donijeti djelominu presudu u skladu s prethodnim odredbama (329/4). Na isti nain sud e postupiti i u sluaju spajanja dviju ili vie parnica radi zajednikog raspravljanja i odluivanja (329/5). Teorija i praksa poznaju mogunost donoenja djelomine presude i kada je tubom postavljen jedan tubeni zahtjev, ali koji je objektivno djeljiv.224 Ova presuda se ne moe izrei u parnici u kojoj sudjeluju jedinstveni suparniari, jer ovdje nema objektivne kumulacije pa je nuno u odnosu na sve njih donijeti jednaku presudu. Postupak donoenja djelomine presude ovisi o tome radi li se o sluaju u kojem je sud ovlaten ali nije duan donijeti presudu ili o sluaju u kojemu ju je duan donijeti. Po kriteriju oportuniteta sud donosi kontradiktorne djelomine odluke, dok po kriteriju legaliteta donosi dispozitivne djelomine presude. Djelomina presuda je konana glede onog dijela tubenog zahtjeva o kojem je njome odlueno. to se tie pravnih lijekova i ovrhe, ona se smatra samostalnom presudom (329/6).
223

Dakle, sud rjeenjem zakljuuje raspravu glede tih zahtijeva. Kako to spada u odluke koje se odnose na upravljanje postupkom, protiv tog rjeenje nije doputena alba.
224

Npr. kada se u parnici radi naknade tete trai izvjesna svota novca na ime vie vidova tete, te tijekom raspravljanja sazriju za odluivanje neki od utuenih vidova tete.

182

Njenom pravomonou prestaje i tei parnica glede zahtjeva o kojem je njome odlueno. Njena sudbina ni na koji nain nije vezana za sudbinu drugih presuda koje se u istom predmetu mogu donijeti. U sluaju albe protiv djelomine presude sud e umnoiti spis i prijepis spisa sa albom i odgovorom na albu dostaviti drugostupanjskom sudu, a postupak glede zahtjeva ili dijela zahtjeva o kojemu nije odluio nastaviti (329/7). Dopunska presuda Ako je sud propustio da odlui o svim zahtjevima o kojima se mora odluiti presudom, ili je propustio da odlui o dijelu zahtjeva, stranka moe u roku od petnaest dana od primitka presude predloiti parninom suda da se presuda dopuni (339/1). Dok u sluaju djelomine presude sud namjerno odlae odluku o nekim zahtijevima ili o dijelu zahtijeva, ovdje se naknadno odluuje zbog nehotinog propusta suda da odlui o svim zahtijevima o kojima je morao odluiti. Izriui presudu sud je mislio da donosi potpunu presudu dok je u stvari donio samo djelominu. Sud ovu presudu moe donijeti samo na prijedlog stranke tuitelja, jer je istakao zahtijev o kojem sud jo nije odluio, tuenika, jer mu treba priznati pravo na odluku u sporu kojeg tuitelj vodi protiv njega. Prema noveliranom ZPP-u, ako stranka ne podnese prijedlog za donoenje dopunske presude u roku, smatrat e se da je tuba u tom dijelu povuena (339/2). To znai da je tuitelj ovlaten za taj dio zahtjeva ovlaten ponovno podnijeti tubu. Do proteka roka traje, a protekom roka prestaje litispendencija o zahtijevu o kojem nije odlueno. U sporovima male vrijednosti rok je 8 dana (467/5). Nepravovremeni ili neosnovani prijedlog za dopunu presude odbacit e odnosno odbiti sudac bez odravanja roita (339/3). Kad sudac pojedinac odnosno predsjednik vijea nae da je prijedlog za dopunu presude osnovan, zakazat e glavna raspravu pred vijeem radi donoenja dopunske presude (340/1)225. Dopunska presuda moe se donijeti i bez ponovnog otvaranja glavne rasprave ako tu presudu donosi sud u sastavu u kojem je donio i prvobitnu presudu, a zahtjev u pogledu kojega se trai dopuna dovoljno je raspravljen (340/2). Ako sudac pojedinac odnosno vijee na raspravi ustanovi da je prijedlog za donoenje dopunske presude nepravovremen ili neosnovan, odbacit e odnosno odbiti prijedlog rjeenjem. Ako se prijedlog za dopunu presude odnosi samo na trokove postupka, odluku o prijedlogu donosi sudac bez odravanja roita (340/4). Ako je uz prijedlog za dopunsku presudu podnesena i alba protiv presude, prvostupanjski sud moe (a) dostaviti prijepis spisa sa albom drugostupanjskom sudu i nastaviti postupak u povodu prijedloga za dopunsku presudu, ili (b) zastati s dostavom te albe drugostupanjskom sudu dok se ne donese odluka o prijedlogu za dopunu presude i dok ne protekne rok za albu protiv te odluke, pa ako i protiv odluke o dopuni presude bude podnesena alba, tu albu zajedno sa albom protiv prvobitne presude dostaviti drugostupanjskom sudu (341/1).
225

Ako sudac tek na raspravi ustanovi da je prijedlog za donoenje dopunske presude nepravovremen ili neosnovan, odbacit e odnosno odbiti prijedlog rjeenjem (340/3).

183

Ako se prvostupanjska presuda pobija albom samo zato to prvostupanjski sud nije presudom odluio o svim zahtjevima stranaka koji su predmet parnice, alba e se smatrati prijedlogom stranke da se donese dopunska presuda (341/2). Prijedlog za donoenje dopunske presude nije alba. alba se podnosi protiv presude, a prijedlog upravo zbog toga to presuda nije donesena. Novelom 2003 izrjekom je ureen institut dopunske drugostupanjske presude koji se na odgovarajui nain primjenjuje i u revizijskom postupku. Drugostupanjski sud moe propustiti; a. odluiti u pogledu svih dijelova presude koji se pobijaju albom b. donijeti sve odluke koje je odbacujui odnosno odbijajui ili prihvaajui albu trebalo donijeti c. odluiti u pogledu jedne od vie albi Meupresuda Ako je tuenik osporio i osnovu tubenog zahtjeva i iznos tubenog zahtjeva, a u pogledu osnova stvar je sazrela za donoenje odluke, sud moe iz razloga svrsishodnosti donijeti najprije presudu samo o osnovi tubenog zahtjeva - meupresudu (330/1). Do pravomonosti meupresude sud e zastati s raspravljanjem o iznosu tubenog zahtjeva. Dakle osnovanost osnove tubenog zahtijeva je pitanje prejudicijelnog znaenja. Bilo bi neracionalno uputati se u ponekad dugo raspravljanje o osnovanosti tubenog zahtijeva, ako prethodno nije odlueno o pravnoj osnovanosti njegove osnove. Njom se rijeavaju pravna a ne injenina pitanja. Meupresuda moe biti samo deklaratorna, njen cilj se ograniava na to da se utvrdi sadraj odreenog pravnog odnosa. Meupresuda nije konana presuda jer sud mora jo utvrditi i osnovanost tubenog zahtijeva. Institut meupresude pretpostavlja donoenje dviju odluka; prve, deklaratorne kojom se utvruje kvaliteta materijalnopravnog ovlatenja koje je osnova tubenog zahtjeva i druge kojom se na bazi prethodno pozitivnog pravomonog utvrenja konano utvruje o osnovanosti tubenog zahtjeva. Donosi se po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranaka. Donoenje: 1. Kad sud nae da je osnovana osnova tubenog zahtijeva, on donosi pozitivnu deklaratornu meupresudu. Do pravomonosti meupresude sud e zastati s raspravljanjem o iznosu tubenog zahtjeva (330/2). Nastavit e s raspravljanjem o osnovanosti tubenog zahtijeva kad ona postane pravomona. Dakle ovakva presuda nije konana. 2. Kad nae da je neosnovana osnova tubenog zahtijeva donosi presudu negativnog utvrenja nakon ega nema mjesta raspravljanju o osnovanosti tubenog zahtijeva. Dakle ovakva presuda je konana. Ako prvostupanjski sud donese meupresudu ali drugostupanjski sud povodom albe ustanovi da je prejudicijelni pravni odnos ne prua osnove za nastavak raspravljanja on e preinaiti meupresudu, donijeti konanu presudu kojom se tubeni zahtjev odbija. Moemo zakljuiti da meupresuda moe biti samo pozitivna deklaratorna presuda. Konana presuda uvjetova je sadrajem meupresude. Pravomona meupresuda obvezuje 184

one na koje se odnosi i izvan parnice u kojoj je donesena, jednako kao i svaka druga pravomona odluka o postojanju odreenog pravnog odnosa.

Presuda na temelju priznanja Priznanje tubenog zahtjeva je jednostrana parnina radnja tuenika kojom pred sudom izriito izjavljuje da je tuiteljev zahtjev za pruanje pravne zatite odreenog sadraja na zakonu osnovan. Ovo priznanje je tzv. materijalna procesna dispozicija raspolaganje tuenika koje se odnosi na sam predmet spora. Priznavajui osnovanost tubenog zahtjeva tuenik priznaje pravilnost zakljuka logikog silogizma na kojemu je zasnovana tuba. Priznanje je posredna parnina radnja (jer tek presuda na temelju priznanja konstitutivno djeluje na tijek postupka), ne moe biti vezano za uvjet ili rok, a moe biti poduzeto samo izriito. Nije vano je li tuitelj s njime upoznat i jeli ga prihvatio. Jedinstveni suparniari mogu samo zajedniki priznati tubeni zahtijev, a punomonik koji nije odvjetnik mora imati izriito ovlatenje (96). Zakonski zastupnik mora imati posebno ovlatenje (81/1). Ono se moe izvriti najkasnije do zavrenja glavne rasprave (331/1), ali moe i na raspravi pred drugostupanjskim sudom (364), te u ponovljenom postupku nakon ukidanja prvostupanjske odluke. Nain davanja priznanja: u pismenom podnesku (odgovoru na tubu ili nekom kasnijem podnesku) ili usmeno (na pripremnom roitu ili na glavnoj raspravi). Tuenik je ovlaten i bez pristanka tuitelja dakle jednostranom parninom radnjom opozvati svoju izjavu o priznanju tubenog zahtjeva. On to moe uiniti sve do donoenja presude. Opoziv oduzima priznanju znaaj materijalne procesne dispozicije pa vie nema osnove za donoenje presude na temelju priznanja. Ako tuenik do zakljuenja glavne rasprave prizna tubeni zahtjev, sud e bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvaa tubeni zahtjev - presudu na temelju priznanja (331/1). Sud je ovlaten ispitati jedino: 1. postojanje opih i posebnih pretpostavki za donoenje presude 2. nije li izvrena nedoputena dispozicija u suprotnosti sa l. 3/3 ZPP-a, u kojem sluaju e nastaviti postupak 3. je li priznanje moda posljedica mana volje Ako ustanovi da se radi o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati ili o dispoziciji koja nije doputena sud nee donijeti presudu na temelju priznanja pa e nastaviti redoviti postupak. Tuitelj bi mogao sprijeiti nastavljanje postupka samo povlaenjem tube. Presuda na temelju priznanja moe se pobijati zbog apsolutno bitnih povreda odredaba parninog postupka ili zbog toga to je izjava o priznanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare (353/3). Okolnost da je sud donio presudu na temelju priznanja protivno odredbama zakona razlog je apsolutne nitavosti. To e biti i kad sud donese presudu iako je priznanje u protivnosti s prisilnim propisima ili moralom. 185

Revizija protiv drugostupanjske presude kojom je presuda na temelju priznanja potvrena moe se izjaviti samo zbog bitnih povreda odredaba parninog postupka. Presuda na temelju odricanja Ova vrsta presude uvedena je ZIDZPP-om od 06.05.1990. Odricanje od tubenog zahtjeva je jednostrana parnina radnja tuitelja kojom u postupku pred sudom izriito izjavljuje da odreeni zahtjev za pruanje pravne zatite odreenog sadraja koji je istakao u tubi ili kasnije tijekom postupka nije na zakonu osnovano. Ovo odricanje je materijalno procesna dispozicija raspolaganje tuitelja koje se odnosi na sam predmet spora. Ako se tuitelj odrekne tubenog zahtijeva, sud e bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom se tubeni zahtijev odbija presudu na temelju odricanja (331a/1). Odricanje od tubenog zahtjeva je posredna parnina radnja. Tek presuda na temelju odricanja svojom pravomonou konstitutivno djeluje na tijek postupka. Tuitelje se moe odrei i samo dijela tubenog zahtjeva ili samo jednog od istaknutih zahtjeva. Priznavajui neosnovanost tubenog zahtjeva tuitelj priznaje nepravilnost zakljuka logikog silogizma na kojem je zasnovana tuba. Izjava o odricanju od tubenog zahtjeva je procesna radnja parnine stranke. Ona nije i graanskopravni posao na ne proizvodi neposredni uinak na podruju graanskopravnih odnosa meu strankama. Tuitelj je ovlaten i bez pristanka tuitelja dakle jednostranom parninom radnjom, opozvati svoju izjavu o odricanju od tubenog zahtjeva. On to moe uiniti sve do donoenja presude. Opoziv oduzima priznanju znaenje materijalne procesne dispozicije. Odricanje od tubenog zahtjeva je jednostrana parnina radnja tuitelja. Ona ne moe biti vezana ni uz kakav uvjet ili rok, a relevantna je samo ako je poduzeta. Za valjanost odicanja od tubenog zahtjeva nije znaajno je li tuenik s njime upoznat i je li ga prihvatio. Tuitelj se moe odrei tubenog zahtijeva sve do zakljuenja glavne rasprave (331a/1). Pristanak tuenika nije potreban (331a/2). Ova se presuda nee donijeti unato zadovoljenim uvjetima ako se utvrdi da je rije o zahtijevu iz 3/3 (331a/3). U branim i paternitetskim sporovima tuitelj se ne moe odrei svog zahtijeva niti se moe donijeti ova presuda. Sudac je moe donijeti tijekom pripremanja glavne rasprave (279) a i izvan roita za glavnu raspravu (312/3). Presuda na temelju odricanja moe se pobijati zbog apsolutno bitnih povreda odredaba parninog postupka ili zbog toga to je izjava o odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare (353/3). Okolnost da je sud donio presudu na temelju odricanja protivno odredbama zakona razlog je apsolutne nitavosti. Tako e biti i kad donese presudu iako je odricanje u protivnosti s prisilnim propisima ili s moralom. Revizija protiv drugostupanjske presude kojom je presuda na temelju odricanja potvrena moe se izjaviti samo zbog bitnih povreda odredaba parninog postupka. Postupak pravomono zavren presudom na temelju odricanja moe se ponoviti zbog svih razloga zbog kojih se moe ponoviti i postupak okonan kontradiktornom presudom, osim zbog toga to je nadleni sud ili drugo tijelo naknadno drukije rijeilo neko meritorno

186

prejudicijelno pitanje te zbog obinih novota. Taj se postupak moe ponoviti i zbog toga to je izjava o priznanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare.

Presuda zbog ogluhe Sud u pravilu dostavlja tubu tueniku na odgovor, nalae mu da (u roku koji ne moe biti krai od 15 ni dulji od 30 dana) dostavi odgovor na tubu, te ga upozorava na posljedice koje nastaju ako propusti dostaviti odgovor na tubu (284, 285). Ta posljedica je donoenje presude kojom se prihvaa tubeni zahtjev (presude zbog ogluhe). To je presuda koja se izrue protiv tuenika polazei od apsolutne presumpcije da je on time to je propustio u odreenom roku dati pisani odgovor na tubu i u njemu osporiti tubeni zahtjev priznao injenine navode tuitelja koji su za njega nepovoljni, na kojima ovaj zasniva svoj tubeni zahtjev. Ova se presuda temelji na sistemu afirmativne litiskontestacije. Presuda zbog ogluhe zasniva se na tezi da tuenik svojom pasivnou priznaje istinitost injeninih navoda tuitelja s kojima je prethodno bio upoznat, a ne na tezi da tuenik priznaje osnovanost tubenog zahtjeva. Presumpcija o priznanju injeninih navoda tuitelja moe se odnositi samo na injenice koje su tueniku bile prethodno saopene urednom dostavom. Zatim ako injenice na kojima se temelji tubeni zahtjev nisu u suprotnosti sa dokazima koje je sam tuitelj podnio ili s injenicama koje su opepoznate. Ako ne postoje opepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuenika sprijeili opravdani razlozi da podnese odgovor za tubu. Uvjeti za donoenje presude na temelju ogluhe su slijedei: 1. parnica se mora voditi o zahtjevu kojim stranke mogu slobodno raspolagati 2.da tuenik ne podnese odgovor na tubu u odreenom roku; 3. da su tueniku tuba i poziv za davanje odgovora na tubu uredno dostavljeni; 4. da osnovanost tubenog zahtjeva proizlazi iz injenica navedenih u tubi; 5.da injenice na kojima se temelji tubeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tuitelj podnio ili s injenicama koje su opepoznate; 6.da ne postoje opepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuenika sprijeili opravdani razlozi da podnese odgovor na tubu (331b/1). Iako su ispunjeni svi gore navedeni uvjeti, nee se donijeti presuda zbog ogluhe ako sud nae da je rije o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati226 (331b/2). Sud je duan ex officio izrei presudu zbog ogluhe samo ako tuenik propusti podnijeti pisani odgovor na tubu u roku koji mu je za to odreen. Donoenje presude zbog ogluhe odgodit e se u dva sluaja: 1. ako je potrebno da se pribave obavijesti radi provjere radi li se o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (331b/3). 2. ako nema dokaza da su tueniku uredno dostavljeni tuba i poziv za davanje odgovora na tubu, a nesumnjivo je da su mu upueni. U tom sluaju odredit e se rok, (koji ne moe biti dulji od trideset dana za dostavu u zemlji, odnosno dulji od est mjeseci za dostavu u inozemstvu), da se izvidi jesu li tuba i poziv za davanje odgovora na tubu tueniku uredno dostavljeni. Ako se u tom roku utvrdi da su ta pismena bila tueniku uredno dostavljena, donijet e se presuda zbog ogluhe (331b/5). U oba ova sluaja presuda zbog ogluhe moe se donijeti i bez sasluanja stranaka (331b/7). Sud presudu kojom se prihvaa tubeni zahtjev (presudu zbog ogluhe), donosi bez odravanja roita i nije potrebno da tuitelj predloi donoenje ovakve presude.
226

lanak 3. stavak 3. ZPP-a.

187

Kad nisu ispunjeni uvjeti za donoenje ove presude, sud e zakazati pripremno roite ili prvo roite za glavnu raspravu, a ako je tuitelj predloio donoenje takve presude, sud e rjeenjem odbiti njegov prijedlog. Protiv tog rjeenja alba nije doputena (331b/6). Ako iz injenica navedenih u tubi ne proizlazi osnovanost tubenoga zahtjeva, sud e odrediti pripremno roite i ako na tom roitu tuitelj ne preinai tubu, donijet e presudu kojom se tubeni zahtjev odbija (331b/4). Presuda zbog ogluhe moe se napadati zbog pogrene primjene materijalnog prava.Ova presuda se ne moe pobijati zbog pogreno ili nepotpuno utvrenoga injeninog stanja (353/2). Protiv rjeenja suda kojim odbija prijedlog tuitelja da se donese presuda zbog ogluhe alba nije doputena. injenina osnova presude zbog ogluhe rezultat je dispozicije stranaka. Mane u volji tuene stranke koje su uzrokovale njeno pasivno drananje trebalo bi da ovdje predstavljaju poseban razlog za pobijanje albom jer se ti nedostatci prenose na presudu koja je determinirana voljom tuenika. Ako su tuenika opravdani razlozi sprjeili da podnese u roku pisani odgovor na tubu, treba mu priznati pravo da prijedlogom za povrat u prijanje stanje otkloni tetu koju na drugi nain ne bi mogao izbjei jer se alba protiv ove presude ne moe podnijeti zbog pogreno il nepotpuno utvrenog injeinog stanja. Postupak pravomono zavren presudom zbog ogluhe moe se ponoviti zbog svih razloga zbog kojih se moe ponoviti i postupak okonan kontradiktornom presudom osim zbog drukijeg rjeenja nekog prejudicijelnog pitanja i obinih novota.

Presuda zbog izostanka (kontumacijska presuda) U ovom sluaju dolazi do primjene sistem tzv. afirmativne litiskontestacije, jer se ova vrsta presude izrie polazei od apsolutne presumpcije da tuenik svojom pasivnou priznaje po sebe nepovoljne injenine navode tuitelja. Termin presuda zbog izostanka je neadekvatan, jer se ta presuda moe donijeti i kad tuenik doe na roite a odbije raspravljati, a ne moe se donijeti ako on ne doe na roite ali je na bilo koji nain (npr. pismeno) osporio tubeni zahtijev. Naime temelj za donoenje ove presude nije izostanak tuenika s roita, ve nedostatak njegovog protivljenja tubenom zahtijevu. Moe se izricati samo u sluaju pasivnosti tuenika. Presuda zbog izostanka zasniva se na tezi da tuenik svojom pasivnou priznaje istinitost nepovoljnih injeninih navoda tuitelja s kojima je prethodno bio upoznat. Prema novom ureenju, presudu zbog izostanka sud moe donijeti po prijedlogu tuitelja ili po slubenoj dunosti. Stoga, izostanak prijedloga tuitelja nema vie za posljedicu nastup mirovanja postupka. Kad bi pasivnost tuenika znaila priznanje zahtjeva sud ne bi bio ovlaten ispitivati proizlazi li iz injenica navedenih u tubi osnovanost tubenog zahtjeva ve bi bio duan donijeti presudu kojom se tubeni zahtjev prihvaa. Ne bi bilo osnove ni da se dopusti alba zbog pogrene primjene materijalnog prava jer se takva alba ne doputa protiv presude koja se bazira na priznanju tubenog zahtjeva.

188

Presumpcija o priznanju injeninih navoda tuitelja moe se odnositi samo na injenice koje su tueniku bile prethodno saopene urednom dostavom tube Presuda kojom se prihvaa tubeni zahtjev (presuda zbog izostanka) moe se donijeti u onim sluajevima kada tuba tueniku nije dostavljena na odgovor, ve mu je samo dostavljena zajedno s pozivom na roite, te tuenik (alternativno): a) ne doe na pripremno roite ili na prvo roite za glavnu raspravu (ako pripremno roite nije odrano) do njegova zakljuenja, ili b) ako doe na ta roita, ali se nee upustiti u raspravljanje, ili c) se udalji s roita, a ne ospori tubeni zahtjev. Ako je udovoljeno jednome od prethodnih uvjeta, sud moe donijeti presudu zbog izostanka ako je udovoljeno i slijedeim uvjetima (kumulativno): 2) parnica se mora voditi o zahtjevu kojim stranke mogu slobodno raspolagati227 3) ako je tuenik bio uredno pozvan, po pravilima o dostavi 4) tuba ne smije biti tuenku dostavljena s pozivom za podnoenje odgovora na tubu 5) ako tuenik nije podneskom osporio tubeni zahtjev, 6) ako osnovanost tubenog zahtjeva proizlazi iz injenica navedenih u tubi, 7) ako injenice na kojima se temelji tubeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tuitelj podnio228 ili s injenicama koje su opepoznate, 8) ako ne postoje opepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuenika sprijeili opravdani razlozi da doe na roite229 (332/1). Kao i kod presude zbog ogluhe, nee se donijeti presuda zbog izostanka i kad je udovoljeno svim navedenim uvjetima ako sud nae da je rije o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati230 (332/2). Donoenje presude zbog izostanka odgodit e se ako je potrebno da se o tim okolnostima prije toga pribave obavijesti (332/3). Donoenje presude zbog izostanka moe se odgoditi i ako nema dokaza da je tuenik uredno pozvan, a nesumljivo je da mu je poziv upuen. U tom sluaju predsjednik vijea odredit e rok, (koji ne moe biti dulji od trideset dana za dostavu u zemlji odnosno dulji od est mjeseci za dostavu u inozemstvu), da se izvidi je li tuenik uredno pozvan. Ako se u tom roku utvrdi da je tuenik bio uredno pozvan, predsjednik vijea donijet e presudu zbog izostanka (332/5). U oba spomenuta sluaja odgode donoenja presude zbog izostanka, sud moe ovu presudu donijeti bez sasluanja stranaka (332/7). Ako je tuitelj predloio donoenje ove presude, pa sud utvrdi da za to nisu ispunjeni uvjeti, o tome e odluiti rjeenjem protiv kojeg alba nije doputena (332/6). Ako iz injenica navedenih u tubi ne proizlazi osnovanost tubenog zahtjeva, a tuba na roitu nije preinaena, sud e donijeti presudu kojom se tubeni zahtjev odbija (332/4). Ova presuda se ne moe pobijati zbog pogreno ili nepotpuno utvrenoga injeninog stanja (353/2). Tueniku bi trebalo priznati ulaganje prijedloga za povrat u prijanje stanje, ako su ga opravdani razlozi sprijeili da ospori tubeni zahtijev.

227 228 229 230

Disponiranje zahtjevima nije doputeno npr. u branim i paternitetskim sporovima Npr. ako tuitelj kae da obveza dospjeva odreenog datuma, a iz dokaza je vidljivo da dospjeva kasnije. Npr. ako je sud saznao za sudar vozila, moda je tuenik bio u jednom od njih

lanak 3. stavak 3. ZPP-a

189

Ako se povredi prida znaenje koje odgovara njezinoj biti, dakle znaenje pogrene primjene matrerijalnog prava, vii sud bi bio ovlaten presudu sam preinaiti. Presuda bez odravanja glavne rasprave Ovo je novina koju uvodi ZIDZPP/03. Prema prijanjem ureenju, ova je vrsta presude postojala samo u trgovakim sporovima231, a sada je uvedena kao opi institut. Ako je tuenik u odgovoru na tubu priznao odlune injenice neovisno o tome to je osporio tubeni zahtjev, sudac pojedinac odnosno predsjednik vijea moe bez zakazivanja roita donijeti presudu ako ne postoje druge smetnje za njeno donoenje. Sud ju moe donijeti kao potpunu presudu ali i kao djelominu presudu. Pretpostavke za donoenje; 1. tuenik treba pravodobno podnijeti pisani odgovor na tubu 2. postupak u koje je tuenik priznao injenice mora biti postupak u kojemu su stranke u naelu ovlatene poduzeti tu dispoziciju 3. tuenik treba u odgovoru na tubu priznati odlune injenice navedene u tubi, ali ne smije iznijeti tvrdnje o postojanju drugih injenica koje svojim postojanjem dovode u pitanje osnovanost tubenog zahtjeva 4. priznate injenice ne smiju biti u suprotnosti sa dokazima koje su same stranke predloile uz svoje podneske ili s opepoznatim injenicama 5. u konkretnom sluaju ne smije biti drugih razloga koji bi izazivali sumnju da tuenik priznanjem ide za tim da raspolaze zahtjevima kojima ne moe raspolagati Donoenje i objavljivanje presude Donijeti presudu znai odrediti njen sadraj, izrei odluku o osnovanosti tubenog zahtijeva. Objaviti presudu znai javno proitati izreku presude i obrazloenje. Novela ZPP-a jaa naelo neposrednosti koje se ogleda u dva pravila: (1) presudu donosi onaj sudac ili vijee koje je sudjelovalo u postupku koji je prethodio donoenju presude, i (2) presuda se objavljuje odmah nakon zakljuenja glavne rasprave. Presuda se donosi i objavljuje u ime Republike Hrvatske (335/1). Presudu donosi sudac koji je vodio postupak na roitu na kojem je glavna rasprava zakljuena, a u sluaju da se postupak vodio pred vijeem, presudu donose predsjednik vijea i lanovi vijea koji su sudjelovali na roitu na kojemu je glavna rasprava zakljuena (335/2).Rok do ijeg steka sud moe odgoditi donoenje presude je instruktivan pa prekoraenje ne dovodi ni do kakvih procesnih posljedica. Zbog prekoraenja roka sudac bi eventualno mogao stegovno odgovarati. Presuda se donosi odmah nakon zakljuenja glavne rasprave i nju objavljuje sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea (335/3). U sloenijim predmetima sud moe odgoditi donoenje presude za petnaest dana od dana zakljuenja glavne rasprave. U takvu sluaju u istom roku sud e odrati roite na kojem e objaviti presudu. To je roite sud duan zakazati na roitu na kojem je glavna rasprava zakljuena.
231

Bila je predviena lankom 496. ZPP-a, koji je brisan.

190

Roite na kojem se presuda objavljuje odrat e se neovisno o tome jesu li stranke o njemu obavijetene, odnosno jesu li pristupile na to roite (335/4). Stoga odgoda roita za objavu presude nije ni dozvoljena ni mogua. Kad se presuda objavljuje sudac e javno proitati izreku i ukratko usmeno obrazloiti razloge presude (336/1). Trenutak objave presude je vrlo vaan, jer je sud od tog trenutka vezan za svoju presudu (tj. za njenu izreku), to znai da on nakon objavljivanja ne moe svoju odluku opozvati i nadomjestiti drugom (334/1).232 Sud nije vezan usmeno izreenim razlozima presude i u pismenom otpravku moe dati druge razloge, te su mjerodavni ovi potonji. U takvoj situaciji stranka se ne bi u albi mogla s uspjehom pozivati ne one razloge koje je sudac usmeno iznio. Prema strankama presuda ima uinak tek od dana kad im je dostavljena (334/2). Naime, slijedei dan nakon toga za njih poinje tei albeni rok (348/1). Ako je javnost na glavnoj raspravi bila iskljuena, izreka presude uvijek e se javno proitati, a sud e odluiti hoe li se i koliko iskljuiti javnost pri objavi razloga presude (336/3). Svi prisutni sasluat e itanje izreke presude stojei (336/4). Vrijeme objavljivanja relevantno je za nastupanje nekih procesnopravnih posljedica; 1. sud je vezan za svoju presudu im je objavljena 2. tek tada stranka se moe odrei prava na albu Vrijeme dostave presude strankama takoer je procesnopravno relevantno; 1. od tog dana presuda djeluje prema strankama 2. stranka se tek od tog dana moe odrei prava na albu ako presuda nije bila objavljena 3. rokovi za ulaganje pravnih lijekova teku o dana dostave prijepisa presude 4. od dana dostave osuenome tee paricijski rok 5. pravomonost nastupa nakon neuspojenog proteka roka za izjavljivanje redovnog pravnog lijeka koji se rauna od dostave presude 6. prethodne mjere osiguranja mogu se traiti na temelju dostavljene presude 7. rok za traenje dopunske presude tee od dana primitka presude kojom nije odlueno o svim zahtjevima

Pismena izrada presude Presuda se mora izraditi i otpremiti u roku od trideset dana od donoenja. Predsjednik suda moe na temelju obrazloenog prijedloga suca pojedinca, odnosno predsjednika vijea dopustiti produenje toga roka za daljnjih trideset dana (337/1). U tome roku presuda mora biti i otpremljena strankama. Ovaj rok ima samo instruktivni znaaj.

232

Tek po objavi presude stranke se mogu odrei prava na albu.

191

U sluaju dulje odsutnosti ili nastupanja drugih iznimnih okolnosti (smrt, iznenadna teka bolest i dr.) zbog kojih sudac nije u mogunosti izraditi ili potpisati odluku koju je objavio, odluku e po nalogu predsjednika suda izraditi i potpisati drugi sudac (337a/1). Neizraena odluka izradit e se prema sadraju proglaene odluke i prema podacima iz spisa (33 Sadraj presude Pismeno izraena presuda mora imati uvod, izreku i obrazloenje (338/1) te uputu o pravnom lijeku (337/2). Uvod sadri podatke o sudu i strankama, predmet spora, postupak koji je proveden, dan zakljuenja glavne rasprave i donoenja presude.233 U izreci mora biti naveden sadraj pravne zatite - odluka suda o prihvaanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva koji se tiu glavne stvari i sporednih traenja te odluka o postojanju ili nepostojanju potraivanja istaknutog radi prebijanja (338/3).234 Ako se izrekom stranci nalae neka inidba, izreka mora sadravati i rok za dobrovoljno ispunjenje te inidbe (paricijski rok). Cilj mu je da sudac uvjeri itaa da je, s obzirom na utvrene injenice i izvedene dokaze, donesena jedino mogua presuda. Zadatak mu je obavijestiti o subjektivnim i objektivnim elementima spora, kao i objasniti razloge zbog kojih je sud odluio kao u izreci. U obrazloenju sud e izloiti zahtjeve stranaka, injenice koje su iznijele i dokaze koje su predloile, koje je od tih injenica utvrivao, zato i kako ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze izvodio i zato te kako ih je ocijenio; sud e posebno navesti koje je odredbe materijalnog prava primijenio odluujui o zahtjevima stranaka, a izjasnit e se, ako je to potrebno, i o stavovima stranaka o pravnoj osnovi spora te o njihovim prijedlozima i prigovorima o kojima nije dao svoje razloge u odlukama koje je ve donio tijekom postupka (338/4). Ako ovo posljednje propusti to nije razlog apsolutne nitavosti.235 U obrazloenju presude zbog ogluhe, presude zbog izostanka, presude na temelju priznanja ili presude na temelju odricanja iznijet e se samo razlozi koji opravdavaju donoenje takvih presuda (338/5). Izvornik presude potpisuje sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea. Strankama se dostavlja ovjeren prijepis presude s uputom o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude (337/2). Ako su se stranke nakon proglaenja presude odrekle prava na albu te ako nisu izriito zatraile da presuda koja e im biti dostavljena bude obrazloena, sud nee posebno
233

Uvod presude sadri: naznaku da se presuda izrie u ime Republike Hrvatske, naziv suda, ime i prezime suca pojedinca, odnosno predsjednika i lanova vijea, ime i prezime ili naziv te prebivalite ili boravite, odnosno sjedite stranaka, njihovih zastupnika i punomonika, kratku oznaku predmeta spora, dan zakljuenja glavne rasprave, naznaku stranaka, njihovih zastupnika i punomonika koji su toj raspravi prisustvovali te dan kad je presuda donesena (338/2).
234 235

lanak 333.

Razlog apsolutne nitavosti (354/2/11): ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne moe ispitati, a osobito ako je izreka presude nerazumljiva, ako proturjei sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uope razloga, ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlunim injenicama, ili su ti razlozi nejasni ili proturjeni, ili ako o odlunim injenicama postoji proturjenost izmeu onoga to se u razlozima presude navodi o sadraju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

192

obrazloiti donesenu presudu, ve e samo naznaiti da su se stranke odrekle prava na albu i da zbog toga presuda nije obrazloena (338/6). Ispravljanje presude Pod ispravljanjem presude misli se na pogreke u imenima i brojevima, i druge oite pogreke u pisanju i raunanju, nedostatke u obliku i nesuglasnost prijepisa presude s izvornikom (342/1). Dakle greke se odnose na tehniku pismene redakcije, a ne na odluivanje o osnovanosti tubenog zahtijeva. Pokretanje postupka za ispravljanje mogue je po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranaka. Ispravljanje je mogue u svako doba (342/1), dakle nije vezano rokom. Ispravljanje obavlja sudac, a nadlean je sud koji je donio presudu. O ispravljanju presude sud moe odluiti bez sasluanja stranaka (342/4). Ispravljanje e se obaviti posebnim rjeenjem i unijeti na kraju izvornika, a strankama e se dostaviti prijepis rjeenja (342/2). Ako izmeu izvornika i prijepisa presude postoji nesuglasnost u pogledu kakve odluke sadrane u izreci presude, strankama e se dostaviti ispravljeni prijepis presude s naznakom da se tim prijepisom presude zamjenjuje prijanji prijepis presude. U takvu sluaju rok za izjavljivanje pravnog lijeka u pogledu ispravljenog dijela presude tee od dana dostave ispravljenog prijepisa presude (342/3). alba protiv tog rjeenja je doputena. Ako bi stranka u albi isticala zahtjev za ispravljanje, albu bi trebalo tretirati kao prijedlog za ispravljanje (falsa nominatio non nocet).

Rjeenja O rjeenjima Sud donosi odluke u obliku presude i rjeenja (129/1). Presudu donosi kad odluuje o osnovanosti tubenog zahtjeva (129/2). Rjeenje donosi kao odluuje o procesnim pitanjima.236
236

Npr. o izvoenju dokaza.

193

1. 2. 3.

U tri sluaja sud rjeenjem odluuje o osnovanosti tubenog zahtjeva: rjeenje o smetanju posjeda (129/2) rjeenje o izdavanju platnog naloga (129/4) rjeenje o trokovima (129/5), iako stoji u izreci presude.

Rjeenje se moe donijeti bez odravanja rasprave, osim kad zakon odreuje drukije. Prethodna su rjeenja onakojima se priprema daljnji tijek postupka. Konana su ona kojima se postupak pred sudom odreenog stupnja zavrava u pravilu zbog toga to nema procesnih pretpostavka za meritornu odluku o osnovanosti tubenog zahtjeva. Rjeenje koje je objavljeno na roitu dostavlja se strankama u ovjerovljenom prijepisu samo; 1. ako je protiv rjeenja podnesena posebna alba 2. ako se na osnovi rjeenja moe odmah traiti ovrha 3. ako to zahtjeva upravljanje parnicom Rjeenja koja sud donosi izvan roita moraju se uvijek dostavljati strankama u ovjerovljenom prijepisu. No ako se rjeenjem odbija prijedlog jedne stranke bez prethodnog sasluanja protivne stranke, protivniku se rjeenje nee dostaviti. Sud je vezan za svoja rjeenja i to od objavljivanja, a ako ih ne objavljuje, onda od otpremanja. Ako se rjeenje odnosi na upravljanje parnicom, onda nije vezan (343/3). Kad se rjeenje ne dostavlja pismeno, ono prema strankama ima uinak im je objavljeno (343/4), a ako im se dostavlja, tek od dana kada im je dostavljeno. Pismeni sastav rjeenja treba uvijek sadravati uvod i izreku, a obrazloenje ako to zakon odreuje. Rjeenje mora biti obrazloeno; 1. ako se njime odbija prijedlog stranke 2. ako se njime rjeava o prijedlozima koji su opreni a moe biti obrazloeno 3. i u drugim sluajevima kad je to potrebno Sud e biti duan naznaiti razlog odbijanja prijedloga za izvoenje dokaza. I rjeenje o iskljuenju javnosti mora biti obrazloeno i javno objavljeno. Rjeenje kojim se odbija prijedlog za povrat u prijanje stanje treba biti obrazloeno. Ako se rjeenjem nalae injenje u dispozitivu treba odrediti paricijski rok. Pravomona i ovrna rjeenja o kaznama izreenim prema odredbama ZPP-a izvravaju se po slubenoj dunosti (346), a ostala rjeenja kada stranka to zatrai. Procesna pravila o rjeenju upuuju na shodnu primjenu nekih odredaba o presudama. I pravila o nastupanju pravomonosti presude vae i za rjeenja.

194

PRAVOMONOST Sadraj pravomonosti Presuda ima snagu zakona meu strankama. Ona je autoritativan regulator pravnih odnosa, njome se konano regulira sporni pravni odnos. Pravomonost ne znai i apsolutnu neizmjenjivost sudske odluke. Ona je samo prijelazni stadij u rastu pravne snage sudske odluke. Svojstvo pravomonosti moe stei svaka sudska presuda. Pravomone ne mogu postati i odluke procesne naravi. Pravomono moe postati rjeenje koje vezuje sud i stranke. Nisu podobna da steknu svojstvo pravomonosti rjeenja koja se odnose na upravljanje

195

postupkom te ona kojima zakon tu mogunost izriito nijee. Takva rjeenja stranke ne mogu pobijati samostalnim pravnim lijekovima. Svojstvo pravomonosti moe stei i odluka o trabini koju je tuenik istaknuo prigovorom radi prebijanja u parnici. Tzv. nepostojee presude ne mogu postati pravomone. Pravomonost je izraz kojim se u gpp-u oznaavaju sloena svojstva koja stjee izreka sudske odluke u odreenom stadiju rasta svoje pravne snage ka potpunoj neopozivosti, kad se odluka vie ne moe pobijati redovnim pravnim lijekovima. Ta su svojstva; 1) Ne bis in idem. O stvari o kojoj je odlueno ne moe se, u redovnom postupku (nova tuba ili redovni pravni lijek), ponovno meritorno raspravljati ili odluivati. 2) Res iudicata pro veritate habetur. Utvrenja sadraja prava i pravnih odnosa u sudskoj odluci treba smatrati istinitim. 3) Res iudicata facit ius inter partes. Sudska odluka, kao autoritativan regulator pravnih odnosa, pravno obvezuje stranke i druge pravne subjekte na koje se odnosi. Postojea ponovno suenje. suenje, jer se u drukije nego to ponovno. pravomona odluka predstavlja negativnu procesnu pretpostavku za Ovo pravilo je rezultat nedostatka pravnog interesa stranaka za ponovno novom postupku, radi ouvanja pravne sigurnosti, ne bi smjelo suditi je ve sueno. Kad se ne smije suditi drukije nema potreba da se sudi

U prvostupanjskom postupku, ako sud utvrdi da je pokrenuta parnica o zahtjevu o kojemu je ve pravomono odlueno, mora odbaciti tubu (288/2). U drugostupanjskom postupku, povreda ovih pravila je razlog apsolutne nitavosti (354/2/9), a zbog tog razloga moe se traiti i ponavljanje postupka (421/1/7). Ako se ipak, unato ovome pravilu, donese druga pravomona presuda, a ne bude vie mogue ostvariti ukidanje pravomone odluke, uvait e se kasnija pravomona odluka (iudicium posterior derogat priori). Takvo ukidanje nee se moi ostvariti ako stranka nema uvjeta za traenje ponavljanja (svojom krivnjom nije ovo istakla prije okonanja postupka) ili ako su protekli rokovi. Dakle, ne bis in idem ustvari znai da tuitelj ne moe, nakon pravomone presude, podnijeti tubu s istim tubenim zahtijevom protiv istog tuenika.

Formalna i materijalna pravomonost Formalna pravomonost je negativni uinak pravomonosti koji se ogleda prvenstveno na planu procesnopravnih odnosa i to kao zabrana ponovnog suenja o ve presuenoj stvari (ne bis in idem). Materijalna pravomonost je pozitivni uinak pravomonosti koji se ogleda prvenstveno na planu materijalnopravnih odnosa subjekata na koje se pravomonost odnosi (res iudicata facit ius inter partes, res iudicata pro veritate habetur). Pravne posljedice pravomonosti 196

U nekom drugom postupku pravomona presuda se moe upotrijebiti kao dokaz o injenicama i pravnim odnosima ije je postojanje u njoj utvreno.237 Ostale pravne posljedice pravomonosti su: 1. Zastara. Sva potraivanja utvrena pravomonom odlukom (ili nagodbom pred sudom) zastaruju za 10 godina. Meutim, povremena potraivanja koja proistjeu iz pravomone odluke (ili nagodbe pred sudom), a dospjevaju ubudue zastaruju normalno 379/2 ZOO). 2. Prenosivost. Neki zahtijevi koji ne prelaze na nasljednike prei e na njih kad se postojanje takvih zahtijeva utvrdi pravomonom odlukom (npr. potraivanje naknade nematerijalne tete 204/1). 3. Pravo zahtijevati naknadu umjesto dosuenog. Ako dunik ne ispuni svoju obvezu u paricijskom roku, vjerovnik ga moe pozvati da je ispuni u naknadnom primjerenom roku i izjaviti da nakon proteka tog roka nee vie primiti ispunjenje nego e traiti naknadu tete (293/1 ZOO). 4. Sudski penali. Kad dunik ne izvri u roku neku nenovanu obvezu utvrenu pravomonom odlukom, sud moe, na zahtijev vjerovnika, odrediti naknadni primjereni rok i izrei da e dunik, ako ne izvri svoju obvezu u tome roku, biti duan vjerovniku isplatiti odreeni iznos novca za svaki dan zakanjenja (294/1 ZOO) 5. Ovrnost. Pravomonost kondemnatornih presuda pretpostavka je za nastupanje njihove ovrnosti (23/1,2 OvZ). 6. Prema umjeaima, imenovanim prethodnicima i osobama obavijetenim o parnici, pravomona presuda proizvodi tzv. intervencijski efekt. Nastupanje pravomonosti Presuda koja se vie ne moe pobijati albom postaje pravomona. Pravovremeno izjavljena alba spreava da presuda postane pravomona u dijelu koji se pobija albom. Dok je mogue podnoenje redovnih pravnih lijekova odluka ne moe postati pravomona. Redovni pravni lijek spreva nastupanje pravomonosti bez obira je li osnovan ili nije. Presuda donesena u prvostupanjskom postupku postaje pravomona: a) kad strankama protekne rok za ulaganje albe, a ni jedna od njih ne uloi albu (333/1) b) kad se stranke odreknu prava na albu (349/1), tada pravomonost nastupa prije isteka roka za ulaganje albe, kad se odrekne albe stranka koja to posljednja uini. c) kad stranke koje su uloile albu odustanu od izjavljenih albi prije nego to o njima odlui drugostupanjski sud (349/2) d) kad drugostupanjski sud odbije albu i potvrdi prvostupanjsku presudu. Presuda donesena u drugostupanjskom postupku postaje pravomona: po jednom shvaanju - trenutkom dostave presude stranci po drugom shvaanju - trenutkom donoenja odluke, na ovom stajalitu stoji i sudska praksa.238

237

Tako se npr. pravomona presuda kojom se tuenik osuuje na isplatu jednog obroka zajma, moe upotrijebiti kao dokaz u parnici u kojoj se trai da isti tueni isplati drugi obrok istog zajma.
238

Protiv ovog shvaanja istie se da u trenutku donoenja presude za nju nitko nije vezan ni sud, jer nije otpravljena, ni stranke jer im nije dostavljena. U prilog tome shvaanju navodi se odredba l. 331/1 ZPP-a prema kojoj presuda postaje pravomona kad se vie ne moe pobijati albom, a to svojstvo presuda stjee upravo donoenjem.

197

Pravomonost ne djeluje samo prema osuenom ona djeluje prema sudu, prema objema strankama i prema treima, pa zbog toga mora biti jedinstvena i nedjeljiva.

Nedjeljiva (jedinstvena) i podjeljena pravomonost Nedjeljiva pravomonost je sluaj kad pravomonost nastupa istodobno u odnosu na obje parnine stranke. Podjeljena pravomonost je kad pravomonost ne nastupa za obje stranke istodobno. Kod nas je usvojeno stajalite o nedjeljivoj pravomonosti, jer injenica to je jedna od stranaka izgubila pravo na ulaganje albe ne dovodi do toga da odnosna presuda prema toj stranci postane pravomona. Ona e postati pravomona tek kad i druga stranka izgubi to pravo.

Objektivne granice pravomonosti Pravomonost se donosi samo na izreku. Uenje o objektivnim granicama pravomonosti odnosi se na pitanje: na koje se dijelove sudske odluke pravomonost odnosi i to je stutinski objekt pravomonosti? Iz pravila po kome presuda postaje pravomona ukoliko je njome odlueno o zahtijevu tube ili protutube (333/1) odnosno o postojanju ili nepostojanju potraivanja koje je tuenik istakao prigovorom radi prebijanja (333/3), zakljuuje se da se pravomonost odnosi samo na odluku o tubenom i protutubenom zahtijevu te o postojanju potraivanja koje je istaknuto prigovorom radi prebijanja. Budui da je ova odluka sadrana u izreci presude, zakljuuje se da se pravomonost odnosi samo na taj dio presude. Obrazloenje, a contrario, ne postaje pravomono, pa to svojstvo ne stjeu ni stavovi suda o injeninom stanju ni o pravnim pitanjima. Ipak izuzetno injenina utvrenja postaju pravomona kad je utvrenje odreenih injenica predmet spora.239 Isto tako i pravna kvalifikacija postaje pravomona kad je utvrenje sadraja odreenog pravnog odnosa predmet spora. Obrazloenje sudjeluje u pravomonosti. Meutim elementi izreke koji su esto verbalno oskudni ne pruaju uvijek dovoljnu osnovu za sadrajnu identifikaciju odluke, ve je takva identifikacija mogua tek pomou elemenata sadranih u obrazloenju, tek se tada moe utvrditi sutinski sadraj izreke (npr. identifikacija stranaka, odnosa i dogaaja na koje se presuda odnosi). Zato se kae da obrazloenje iako ne postaje pravomono, sudjeluje u pravomonosti izreke. Djelomino ostvarenje zatite. Tuitelj nije duan u pokrenutoj parnici traiti zatitu za cjelokupnost svog ovlatenja, pa ako trai zatitu samo za jedan dio, iz toga se ne moe zakljuiti da se odrie prava na ostvarivanje zatite za ostatak. Presuda u parnici u kojoj je tuitelj traio zatitu samo u odnosu na dio ne predstavlja zapreku za pokretanje nove parnice u kojoj e traiti zatitu za ostatak. Prekoraenje granica tubenog zahtijeva. Sud ne smije suditi ni ultra ni extra petitia partuim. Ako se donese odluka kojom je stranci pruena odreena zatita iako tu zatitu ona

239

Npr. u parnici u kojoj se utvruje istinitost neke isprave

198

nije traila, i taj dio odluke e postati pravomoan ako ne bude izriito napadan pravnim lijekovima. Subjektivne granice pravomonosti Uenje o subjektivnim granicama pravomonosti odnosi se na pitanje: prema kome djeluje pravomona presuda? Staro je pravilo da ona djeluje meu parninim strankama (inter partes). To se pravilo opravdava time to odluka moe djelovati samo u odnosu na osobe kojima je bila pruena mogunost da u parnici aktivno sudjeluju radi zatite svojih prava, inae bi se povrijedilo naelo sasluanja stranaka. Ali od tog opeg pravila postoje znaajni izuzeci: 1. univerzalni sukcesori su vezani pravomonim odlukama koje su donesene u parnicama u kojima su njihovi prednici sudjelovali kao stranke. 2. singularni sukcesori u pravilu ne mogu stei vie prava nego to na njih moe prenijeti njihov prednik. Zato pravomone odluke donesene protiv prednika neposredno djeluju prema singularnom sukcesoru, ako je do sukcesije dolo nakon njene pravomonosti. No ni ovo pravilo se ne primjenjuje kad je mogue stjecanje vlasnitva od nevlasnika. 3. Suparniari. Kod obinog suparniarstva pravomona odluka donesena u korist ili protiv jednog od suparniara ne djeluje neposredno i na ostale suparniare. Kod jedinstvenog suparniarstva odluka moe samo jednako glasiti u odnosu na sve suparniare. 4. Statusne parnice. Pravomone presude u tim parnicama djeluju prema treima neposrednom snagom svoje pravomonosti, pa i kad nisu konstitutivne. Ako jesu konstitutivne djeluju prema treima i to po dvije osnove: kao pravomona odluka i kao pravnorelevantna injenica. 5. Intervencijski efekt. U odnosu na obinog umjeaa, treeg koji je obavjeten o parnici te imenovanog predhodnika pravomona odluka proizvodi intervencijski efekt, kojeg ove osobe mogu od sebe otkloniti isticanjem prigovora male gesti vel conducti processus. Vremenske granice pravomonosti Uenje o vremenskim granicama pravomonosti odnosi se na (1) poetak djelovanja sudske odluke s obzirom na sud i stranke, (2) na prestanak postojanja odluke i (3) na utvrivanje trenutka s obzirom na koji se sudska odluka donosi. Sudska odluka u pravilu vee sud i stranke jo prije nego postane pravomona. Sud je vezan za svoju presudu im je objavi, a ako se presuda ne objavljuje onda im je otpravi (334/1). Nakon toga sud je nije ovlaten ni povui ni preinaiti. Prema strankama presuda djeluje od dana kad im je dostavljena (334/2). Od tog trenutka poinje tei paricijski rok, rok za pravni lijek, rok za traenje dopunske presude. Sud je vezan za svoja rjeenja od objavljivanja odnosno otpravljanja. Prema strankama rjeenje djeluje od dostave (ako im se dostavlja prijepis rjeenja), odnosno od objavljivanja (ako im se ne dostavlja). Do prestanka postojanja odluke moe doi: a) kad odluka bude ukinuta u povodu redovnih ili izvanrednih pravnih lijekova, a tada se moe i preinaiti odluka; b) kad sud nakon njenog donoenja usvoji prijedlog za povrat u prijanje stanje; c) kad je donesena na temelju zakona za kojeg Ustavni sud utvrdi da je neustavan;

199

Trenutak na koji se odnosi sudska odluka je trenutak zakljuenja glavne rasprave. To znai da su za donoenje pravomone odluke relevantne samo one injenice koje su nastale do zakljuenja glavne rasprave. injenice koje su nastale nakon tog trenutka irelevantne su jer nije bilo mogunosti da se o njima raspravlja

Pravni lijekovi Openito o pravnim lijekovima Povreda pravila o provoenju parninog postupka error in procendo, u pravilu dovodi do greaka pri utvrivanju injeninog stanja i promjena apstraktnih pravnih pravila errores in judicando, no do greaka u suenju moe doi i kad je postupak bio pravilno proveden.

200

Pravni lijek je parnina radnja stranke kojom ona od nadlenog suda trai da ukine ili preinai odluku suda za koju tvrdi da je za nju nepovoljna, nepravilna ili nezakonita. Pravo na podnoenje pravnog lijeka dispozitivno je pravo ovlatene stranke. Sud ne moe pokrenuti postupak o pravnim lijekovima po slubenoj dunosti. Redovni pravni lijekovi su oni koji se podnose protiv nepravomonih odluka (to su alba protiv presude, alba protiv rjeenja i prigovor protiv platnog naloga). Oni spreavaju nastupanje pravomonosti pobijanih odluka. Izvanredni pravni lijekovi su oni koji se podnose protiv pravomonih odluka (to su revizija protiv presude, revizija protiv rjeenja, prijedlog za ponavljanje postupka, tuba za ponitaj pravorijeka arbitranog suda, zahtjev za izmjenu pravomonog pojedinanog akta donesenog na temelju odredbe zakona ili drugog propisa koje je ukinuo Ustavni sud, zahtjev za izmjenu pravomone odluke suda koji nije primjenio odredbu drugog propisa za koji je Ustavni sud utvrdio da nije neustavna odnosno nezakonita). Devolutivni su oni pravni lijekovi o kojima odluuje vii sud (iudex ad quem), to su alba protiv presude, alba protiv rjeenja, revizija protiv presude, revizija protiv rjeenja. Remonstrativni su oni o kojima rjeava onaj isti sud koji je donio odluku protiv koje se pravni lijek podnosi (iudex ad quo), to su prijedlog za ponavljanje postupka i prigovor protiv platnog naloga. Suspenzivni odlau nastupanje ovrhe (alba protiv presude i prigovor protiv platnog naloga), a nesuspenzivni ne odlau nastupanje odluke (u pravilu alba protiv rjeenja i svi izvanredni pravni lijekovi). Meutim moi e se zastati s provoenjem odluke, na zahtjev ovrenika, pod uvjetom da ovrhovoditelju prui sigurnost za tetu koja bi mu mogla nastati ako se pokae da je nesuspenzivni pravni lijek bio neosnovan (61 OZ). Dvostrani pravni lijek je onaj kod kojega se protivniku podnositelja pravnog lijeka mora pruiti mogunost da se izjasni o zahtijevima podnositelja (takvi su veina pravnih lijekova), a jednostrani ako mu tu mogunost ne treba pruiti (samo u pravilu alba protiv rjeenja). Naelo sasluanja stranka u stadiju pravnih lijekova ostvaruje se tako da se pravni lijek dostavlja protivniku radi odgovora na uloeni pravni lijek ili da se protivnika poziva na roite radi raspravljanja o pravnom lijeku. Samostalan je kad se moe podnijeti odvojen pravni lijek (takvi su veina pravnih lijekova), a nesamostalan je kad zakon odreuje da se odluka moe pobijati samo u pravnom lijeku protiv neke druge odluke (samo alba protiv rjeenja i to izuzetno, kad zakon odreuje da posebna alba nije doputena). Odbacivanje nepodobnog pravnog lijeka je u pravilu u nadlenosti suda kojemu se pravni lijek podnosi judex a quo. Ako taj sud propusti to uiniti, za odbacivanje je ovlaten sud nadlean za odluivanje o pravnom lijeku judex ad quem. Pravni lijekovi nisu doputeni ni protiv tzv. nepostojeih odluka jer takve odluke pravno ne postoje pa ne mogu biti ni objekt napada. Zakon odreuje da nee biti doputeno samo ono pravno sredstvo koje nema ni toliko elemenata da se iz njega ne moe utvrditi; 201

1. tko ga podnosi niti 2. protiv koje se odluke podnosi Na podnoenje pravnog lijeka ovlatena je osoba koja je stranka u postupku. U incidentalnim stvarima to ne mora biti parnina stranka. Budui da se pravomonost odnosi i na univerzalne nasljednike stranke i oni mogu podnijeti pravni lijek protiv odluke u parnici u kojoj je kao stranka sudjelovao njihov prednik. Obini umjeai mogu podnositi pravne lijekove ako to nije u suprotnosti s radnjama stranke kojoj su se pridruili. Zastupnici stranaka ovlateni su podnositi pravne lijekove u granicama svojih ovlatenja. Procesna legitimacija podnositelja pravnog lijeka ne zavisi od osnovanosti pravnog lijeka koji on podnosi. Suparniar koji nije jedinstveni moe se aliti samo protiv dijela presude koji se na njega odnosi. Pravni lijek nije doputen ako stranka koja ga podnosi nema za njegovo podnoenje pravnog interesa pa pravni lijek treba odbaciti. Pravni interes za ponoenje pravnog lijeka ima onaj podnositelj koji bi mogao oekivati odreenu pravnu korist od podnesenog pravnog lijeka, ako se ovaj pokae osnovanim. Nema pravni interes stranka iji je zahtjev sud usvojio. Ako su stranke u parnici doivjele djelomian uspjeh, treba im priznati pravni interes za podnoenje pravnog lijeka protiv dijela odluke kojim se njihov zahtjev odbacuje ili odbija. Razlozi pravne sigurnosti trae da se pravo na ulaganje pravnih lijekova vremenski ogranii. Pravni lijek uloen nakon proteka prekluzivnog zakonskog roka treba kao nepravovremen odbaciti. Rokovi za ulaganje pravnih lijekova samo u nekim sluajevima koincidiraju s paricijskom rokovima no njihova je namjena bitno drugaija. Rok za traenje dopunske odluke nije rok za podnoenje pravnog lijeka. Koincidencija tih rokova nije rezultat uzajamne uvjetovanosti tih instituta. Rokovi za izvaredne pravne lijekove koje izjavljuju stranke poinju u pravilu tei od dana kada je stranci dostavljen prjepis pravomone odluke koja se pobija. Izuzetno za neke izvanredne pravne lijekove rokovi poinju tei od dana kad je pobijana odluka postala pravomona (prijedlog za ponavljanje postupka). U suvremenom procesnom pravu zapaa se tendencija skraivanja rokova za podnoenje pravnih lijekova. Ona se objanjava potrebama ubrzanog pravnog prometa i cirkulacije dobara. Rokovi za ulaganje pravnih lijekova u pravilu su jednostavni i objektivni. Izuzetno su sloeni od subjektivnih i objektivnih rokova, npr. rok za traenje ponavljanja postupka. Jedinstveni suparniar ovlaten je podnijeti pravni lijek sve dok i za jednog od jedinstvenih suparniara rok jo tee. Izvanredni pravni lijekovi se ne mogu uloiti ako predhodno nisu bili uloeni redovni pravni lijekovi. Izuzetak je prijedlog za ponavljanje postupka koji se moe iznijeti nakon pravomonosti odluke protiv koje nije bila izjavljena alba. Stranka koja je ovlatena podnijeti redoviti pravni lijek ovlatena je i da se jednostranom parninom radnjom odrekne tog svog prava. Odricanje se ne moe opozvati. Odricanje prije mogunosti saznanja za sadraj odluke u odnosu na koju se poduzima nije doputena. Odricanje se moe poduzeti samo izriito. Umjea se ne bi mogao odrei prava na ulaganje pravnog lijeka jer takva dispozicija ne bi u pravilu mogla biti korisna za stranku kojoj se pridruio. Jedinstveni suparniari mogu 202

dati izjavu o odricanju samo zajedniki. Parnini punomonik koji nije odvjetnik mora imati posebno ovlatenje za odricanje. Stranka koja se odrekla prava na pravni lijek ne moe ga vie podnijeti, pa ni kad bi jo tekao rok za njihovo podnoenje. Ako ga nakon toga ipak uloi treba ga kao nedoputenog odbaciti. Stranka koja je podnijela pravni lijek ovlatena je od njega odustati. Odustanak se ne moe osporiti. Odustanak od pravnog lijeka trebalo bi utvrditi posebnim rjeenjem. Djelomian odustanak od pravnog lijeka mogu je u okvirima mogunosti donoenja djelomine presude. Pred sud nadlean za odluivanje o pravnom lijeku moe se iznositi samo onaj predmet spora u kojem je bilo sueno pred sudom ija se odluka napada tantum appellatum quantum litigatum. Pravo stranaka da napadaju odluku zbog svih moguih povreda do kojih bi moglo doi tijekom suenja errores in procedendo et in judicando naelno se prizanje samo s obzirom na redoviti pravni lijek koji se podnosi nakon donoenja prvostupanjske odluke. Beneficium novorum Sve do stupanja na snagu ZIDZPP/03-a, stranke su u albi protiv presude mogle iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze (beneficium novorum), pa ak i onda kad one nisu iznosile te novote u postupku u kojem je donesena napadana odluka. Prednosti tog instituta su ostvarivanje naela traenja istine, donoenje zakonite odluke, te iskljuenje potrebe pokretanja novih sporova zasnovanih na injenicama koje prije nisu bile iznesene. Meutim, nedostatak je mogunost zlouporabe procesnih ovlatenja. ZIDZPP/03 uvodi bitna ogranienja razloga zbog kojih se alba moe izjaviti i to tako: (1) da se u albi ne mogu iznositi nove injenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parninog postupka zbog kojih se alba moe izjaviti (352/1); (2) da se u albi ne moe iznijeti prigovor zastare ili prigovor radi prebijanja, odnosno neki drugi materijalnopravni ili postupovnopravni prigovor o pitanju na koji prvostupanjski sud ne pazi po slubenoj dunosti - ako stranka takav prigovor nije istaknula ve tijekom prvostupanjskoga postupka, tj. do zakljuenja glavne rasprave (352/2).240 Stranke mogu u reviziji iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze samo ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parninog postupka zbog kojih se revizija moe izjaviti (387). Ponavljanje postupka se moe traiti ako stranka sazna za nove injenice ili nae ili stekne mogunost da upotrijebi nove dokaze na temelju kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka (421/1/10) i to pod uvjetom da stranka bez svoje krivnje nije mogla te razloge iznijeti prije nego to je prijanji postupak zavren pravomonom sudskom odlukom (422/2). Drugostupanjski sud ne moe preinaiti presudu na tetu stranke koja se alila ako je samo ona podnijela albu (374). Kad ne bi postojala ova zabrana, stranka moda ne bi uope
240

Dakle, posljednji trenutak do kojega e stranke moi iznositi nove injenice, odnosno predlagati nove dokaze, sada postaje trenutak zakljuenja gl. rasprave.

203

ulagala albu zbog bojazni da bi time mogla proi gore. Naravno, ova zabrana ne vrijedi ako obje stranke uloe albu. zabrana reformacje in pejus

Redovni pravni lijekovi alba protiv presude alba protiv presude je univerzalni pravni lijek protiv prvostupanjskih nepravomonih presuda svih sudova. Pravo na albu protiv prvostupanjske presude zajmaeno je Ustavom. Protiv svake presude donesene u prvom stupnju, bez obzira na to o kojoj se vrsti presude radi, stranke mogu podnijeti albu. Ona je devolutivan, suspenzivan, dvostran samostalan pravni lijek. O njoj odluuje drugostupanjski sud. Nastupanje pravomonosti spreava ne samo pravovremeno izjavljena alba ve i samo trajanje roka za njeno podnoenje. Dok taj rok traje presuda u pravilu ne moe postati ni ovrna. Rok je prekluzivan a rauna se od dana dostave prijepisa presude stranci koja podnosi albu. Rok za podnoenje albe iznosi u pravilu 15 dana. U mjeninim i ekovnim sporovima taj je rok 8 dana. O albi protiv presude odluuje drugostupanjski sud.

204

Sadraj albe Pored podataka koje mora imati svaki podnesak (lanak 106.), alba treba sadravati: 1) oznaku presude protiv koje se podnosi, 2) odreenu izjavu o tome da se presuda pobija u cijelosti ili u nekom dijelu, 3) razloge zbog kojih se alba podnosi, 4) potpis podnositelja albe (350). alba, dakle, ima svojstvo podneska, ali se umjesto podneskom moe izjaviti i usmeno na zapisnik kod parninog suda (106/4), to meutim ne vrijedi za postupak pred trgovakim sudovima (501/1). alba protiv presude udovoljava zahtjevima minimalnog sadraja: 1. ako se iz nje vidi koja se presuda njome pobija 2. ako je potpisana Iako bi iz l. 350. ZPP-a proizlazilo da je alba koja ne sadri sve tamo navedene elemente (1-4) nepotpuna, l. 351. ZPP-a to demantira. Naime, nepotpunom se smatra samo ona alba na temelju koje se ne moe utvrditi koja se presuda pobija, odnosno koja nije potpisana (351/1). U pogledu potpisa treba upozoriti da prema novom ureenju stranka odnosno njezin zastupnik potpisuju podnesak na njegovu kraju (106/3).241 Ako je alba nepotpuna, prvostupanjski e sud rjeenjem, protiv kojega nije doputena alba, pozvati alitelja da u odreenom roku dopuni ili ispravi albu podneskom ili na zapisnik kod toga suda (351/1). Ako alitelj u odreenom roku ne postupi po traenju suda, sud e rjeenjem odbaciti albu kao nepotpunu (351/2). Ako alba po svojem sadraju ima nekih drugih nedostatka, prvostupanjski e sud dostaviti albu drugostupanjskom sudu ne pozivajui alitelja da je dopuni odnosno ispravi. Posebne odredbe vrijede za odluku o trokovima sadranu u presudi. Ona se smatra rjeenjem (129/5), pa se u naelu moe napadati samo albom na rjeenje (167/2). Meutim od toga pravila postoje dvije iznimke. Ako se albom napada ne samo odluka o trokovima sadrana u presudi, nego i odluka o glavnoj stvari, i alba protiv odluke o trokovima smatra se albom protiv presude (167/1). Isto tako, ako jedna stranka napada presudu samo u pogledu trokova, a druga u pogledu glavne stvari, vii e sud jednom odlukom odluiti o oba pravna lijeka (167/2). Stranka se moe odrei prava na albu od trenutka kad je presuda objavljena, a ako presuda nije objavljena, onda od trenutka kad joj prijepis presude bude dostavljen (349/1). Do donoenja odluke drugostupanjskog suda stranka moe odustati od ve podnesene albe (349/2). Odricanje ili odustanak od albe ne moe se opozvati (349/3). Rok za albu iznosi petnaest dana od dana dostave prijepisa presude, ako zakonom nije odreen drugi rok. ZPP-om je odreeno da taj rok iznosi osam dana: u mjeninim i ekovnim sporovima (348/1), u radnim sporovima (437), u sporovima male vrijednosti (467/3), i u postupku pred trgovakim sudovima (500/2). Suspenzivnost i devolutivnost albe. Pravovremeno podnesena alba spreava da presuda postane pravomona u dijelu koji se pobija albom (348/2).
241

to se tie potpisa, postavlja se pitanje je li potpuna alba poslana telegrafski? Naime, alba se moe poslati i brzojavom na kojemu se, po prirodi stvari, ne moe nalaziti potpis podnositelja. Sudska praksa je na to pitanje dala pozitivan odgovor, pod uvjetom da je na brzojavu oznaena presuda koja se pobija i ime podnositelja.

205

O albi protiv presude odluuje drugostupanjski sud (348/3). Tako, upanijski sud odluuje o albama protiv odluka opinskih sudova donesenih u prvom stupnju (34a/3), Visoki trgovaki sud RH odluuje o albama protiv odluka trgovakih sudova donesenih u prvom stupnju (34c/2) i Vrhovni sud RH odluuje o albama protiv prvostupanjskih odluka upanijskih sudova i Visokoga trgovakog suda Republike Hrvatske i protiv vlastitih prvostupanjskih odluka, ako zakonom nije drugaije odreeno (34d/1). Iznoenje novota, isticanje prigovora Sve do stupanja na snagu zadnje novele ZPP-a, stranke su u albi protiv presude mogle iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze. ZIDZPP/03 uvodi bitna ogranienja razloga zbog kojih se alba moe izjaviti i to tako: - da se u albi ne mogu iznositi nove injenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parninog postupka zbog kojih se alba moe izjaviti (352/1). - da se u albi ne moe iznijeti prigovor zastare ili prigovor radi prebijanja, odnosno neki drugi materijalnopravni ili postupovnopravni prigovor o pitanju na koji prvostupanjski sud ne pazi po slubenoj dunosti - ako stranka takav prigovor nije istaknula ve tijekom prvostupanjskoga postupka, tj. do zakljuenja glavne rasprave (352/2). Dakle, posljednji trenutak do kojega e stranke moi iznositi nove injenice, odnosno predlagati nove dokaze, sada postaje trenutak zakljuenja glavne rasprave. Presuda na temelju priznanja i presuda na temelju odricanja mogu se pobijati, izmeu ostalog, i zbog toga to je izjava o priznanju odnosno odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare (353/3). Kada presudu na temelju priznanja i presudu na temelju odricanja pobija zbog tih razloga, stranka moe u albi iznijeti i nove injenice te predloiti nove dokaze koji se tiu tih mana u volji (353/4). Zabrana iznoenja novota u albi, dodue olakava nastupanje pravomonosti presude, ali treba naglasiti da se uz odreene pretpostavke te novote mogu iskoristiti kao razlog za ponavljanje postupka.

Razlozi za albu protiv presude Donoenju presude o osnovanosti tubenog zahtjeva prethode 3 djelatnosti suda; 1. sud provodi odreeni postupak 2. utvruje pravnorelevantne injenice 3. na utvrene injenice primjenjuje odreena pravna pravila radi ocjene osnovanosti tubenog zahtjeva Sve mogue greke suda svode se na dva osnovna tipa; 1. greke u provoenju postupka errores in procendo 2. greke u suenju o osnovanosti zahtjeva errores in judicando Errores in judicando mogu biti uzrokovane; 1. nepravilnim utvrivanjem injeninog stanja errores facti 2. pogrenom primjenom materijalnog prava errores juris Zakon predvia da se presuda moe pobijati: 206

1) zbog bitne povrede odredaba parninog postupka; 2) zbog pogreno ili nepotpuno utvrenoga injeninog stanja; 3) zbog pogrene primjene materijalnog prava (353/1).

Ogranienje albenih navoda alba se u naelu moe izjaviti zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja ali samo zato to je sud propustio utvrditi neku od pravno relevantnih injenica koje su stranke iznijele do zakljuenja glavne rasprave nepotpuno utvrenog injeninog stanja, odnosno zbog toga to tijekom prvostupanjskog postupka nije, metodama koje su mu stajale na raspolaganju radi utvrivanja vanih injenica, a osobito zbog toga to su na temelju dokaza koje su stranke predloile do zakljuenja glavne rasprave nije o postojanju neke od vanih injenica formirao zakljuak kakav je trebao formirati pogreno utvrenog injeninog stanja. Presuda zbog ogluhe i presuda zbog izostanka ne mogu se pobijati zbog pogreno ili nepotpuno utvrenoga injeninog stanja (353/2). Presuda na temelju priznanja i presuda na temelju odricanja mogu se pobijati samo zbog242 apsolutno bitnih povreda odredaba parninog postupka ili zbog toga to je izjava o priznanju odnosno odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare (353/3). Presuda u sporu male vrijednosti ne moe se pobijati zbog nepravilno utvrenog injeninog stanja ni zbog relativno bitnih procesnih povreda. Bitne povrede odredaba parninog postupka Povredu odredaba parninog postupka ini sud kada u provoenju postupka ne primjeni ili kad pogreno primjeni neko procesno pravilo. Bitne su; 1. one za koje zakon presumira da su mogle utjecati na donoenje zakonite i pravilne presude te one koje zakon proglaava uvijek bitnim zbog nekih drugih razloga apsolutno bitne 2. one za koje postoji vjerojatnost da su in concreto utjecale ili da su mogle utjecati na donoenje zakonite i pravilne presude relativno bitne Bitne povrede odredaba parninog postupka imaju za posljedicu nitavost donesene presude. Nitava presude pravno postoji i moe stei svojstva pravomonosti. Nitavost je samo odreeni nedostatak zbog kojeg se napadana presuda ukida. Za neke od bitnih povreda odredaba parninog postupka zakon presumira da uvijek dovode do pogrene odluke o osnovanosti tubenog zahtjeva. Ta pretpostavka opravdava instituciju nitavosti koja ovlauje suda da presudu ukine ne ispitujui je li meritorno pravilna ili nije zbog apsolutne nitavosti. Za ostale bitne povrede ova pretpostavka ne vai pa je u svakom konkretnom sluaju potrebno uiniti vjerojatnim da postoji kauzalna veza izmeu procesne povrede i rezultata meritornog suenja zbog razloga relativne nitavosti.
242

Prije novele ZPP-a iz 2003. te su se presude mogle pobijati i zbog relativno bitnih povreda odredaba parninog postupka.

207

Pogreno i nepotpuno utvreno injenino stanje Povreda dunosti suda da pravilno utvrdi injenino stanje je razlog za ulaganje albe. injenino je stanje ono pitanje koje predstavlja sadraj praemisse minor silogistikog zakljuivanja koje dovodi do odluke suda, pitanje koje je element konkretnog zbivanja na koje se primjenjuje pravno pravilo kojim se opravdava osnovanost zahtjeva o kojem sud u parnici treba odluiti. Procesna pravila o pogreno i nepotpuno utvrenom injeninom stanju odnose se samo na injenini kompleks koji je relevantan za utvrivanje osnovanosti tubenog zahtjeva. injenino stanje je pogreno utvreno kad je sud utvrivao sve relevantne injenice, ali je o postojanju svih tih injenica ili samo nekih od njih stekao nepravilne predodbe i formirao nepravilan zakljuak. Razlozi koji mogu dovesti do toga da injenino stanje bude pogreno utvreno mogu biti razliiti; pogrean stav suda o tome da je neka injenica priznata iako ona nije bila priznata, pogrean stav suda da je neka injenica opepoznata, oskudna dokazna sredstva, njihov lo izbor ili neadekvatna ocjena njihove dokazne snage. injenino stanje je pogreno utvreno i kad sud nae da odreena injenica ne postoji zbog toga to se nije uvjerio u njeno postojanje iako je za uvjerenje o njezinom postojanju bilo dovoljno razloga i obrnuto. injenino stanje je nepotpuno utvreno kad sud propusti zauzeti stav o odreenoj injenici koja je meutim relevantna za pravilnu primjenu prava. O tome koje su injenice vane sud zakljuuje na temelju hipotetike primjene pravnog pravila za kojeg smatra da bi ga trebalo primjeniti pri oduivanju o osnovanosti tubenog zahtjeva. Pogrena primjena materijalnog prava Unato pravilnom utvrivanju injeninog stanja presuda e biti nezakonita ako se pokae da je rezultat pogrene primjene pravnih pravila koja treba primjeniti radi ocjene osnovanosti tubenog zahtjeva. Do pogrene primjene mjerodavnog prava moe doi kad sud primjeni pravno pravilo koje ne postoji, kad primjeni pravno pravilo koje vai ali koje nije trebalo primjeniti na konkretan sluaj, kad primjeni pravno pravilo koje je trebalo primjeniti ali na nain koji nije zakonit. Pravno pitanje je ono pitanje koje po svom sadraju predstavlja element apstraktne praemissae major logikog silogizma koji dovodi do presude ili neke druge odluke u parnici. Ali Zakon pod pogrenom primjenom materijalnog prava misli samo na na povredu onih pravila od kojih zavisi odluka o osnovanosti tubenog zahtjeva.

Bitne povrede odredaba parninog postupka Svako postupanje suda koje je u protivnosti s odredbama parninog procesnog prava bilo da sud tijekom postupka nije primjenio, bilo da je nepravilno primjenio neku procesnu odredbu predstavlja odredbu procesnog prava. Nebitne su povrede one koje su u odreenoj stvari bez znaenja za ishod suenja ili za ostvarivanje nekih drugih procesnih ciljeva. Bitne su one povrede koje su u uzronoj vezi s

208

rezultatima nepravilnog suenja ili sa povredama nekih drugih pravno zatienih interesa u parnici. Bitna je povreda procesnog prava i kad je sud nepravilno utvrdio neku injenicu o ijem utvrenju ovisi primjena procesne norme pa je na takvom utvrenju zasnovao primjenu procesnog prava. Nepravilno utvreno injenino stanje tretira se kao poseban albeni razlog samo u odnosu na injenice na koje se primjenjuje materijalno pravo po kojemu se odluuje o osnovanosti tubenog zahtjeva. Posljedica relativno i apsolutno bitnih povreda odredaba parninog postupka je nitavost presude i procesnih radnji zahvaenih povredom. Unato nitavosti presuda i dalje pravno postoji pa moe stei i svojstva pravomonosti. Nitava presuda gubi pravno znaenje tek djelovanjem konstitutivne odluke o njezinom ukidanju u povodu uloenog pravnog lijeka. Jedina sankcija protiv nitavosti je ukidanje nitave odluke. Neke povrede odredaba parninog postupka toliko su znaajne da zbog njihovog postojanja akt koji bi trebao biti presuda ne moe stei svojstva presude. Sa stajalita procesnog prava ona je jedno nita, nepostojea presuda Sve to bi u takvim okolnostima procesno bilo mogue to je da se ako postoji neposredni pravni interes deklaratornom odlukom konstatira nepostojanje sudske presude. U svakom postupku u kojem bi se na nju netko pozivao kao na pravomoni sudski akt doputeno je prejudicijelno uzvrivati inegzistenciju presude, u okviru postupka u kojem se taj problem pojavi. Relativno bitne povrede odredaba parninog postupka Relativno bitna povreda relativni razlog nitavosti postoji ako sud tijekom postupka nije primjenio ili je nepravilno primjenio neku odredu procesnog prava, a to je bilo ili je bar moglo biti od utjecaja na donoenje zakonite presude. Relativno je bitna ona povreda koja je mogla sprijeiti da se stvar meritorno temeljito raspravi i pravilno ocjeni. Ona dobiva odreeno znaenje samo s obzirom na posljedice koje je prouzrokovala ili je mogla prouzrokovati u suenju o osnovanosti tubenog zahtjeva. Relativna bitnost presude odraz je njenog funkcionalnog vrednovanja. Broj tih povreda je neogranien. Relativno bitnih povreda u parnici moe biti toliko koliko i poduzetih parninih radnji suda. Za razloge relativne nitavosti karakteristino je da o njima albeni sud vodi rauna samo ako se alitelj na takvu povredu u albi pozove. Relativno bitno znaenje prosuuje se s obzirom na odnos povrede prema presudi o osnovanosti tubenog zahtjeva. Zbog toga je ispravan zakljuak o relativno bitnom znaenju potvrde mogu tek nakon ispitivanja pravilnosti napadane odluke. Odreena povreda ne moe se kvalificirati kao relativno bitna ako se ustanovi da je njezina posljedica povreda nekog dugog pravno zatienog interesa u parnici a ne samog zahtjeva za donoenje pravilnih i zakonitih presuda. Bit e dovoljno da alitelj uini vjerojatnim da je odreena procesna povreda pod danim okolnostima mogla utjecati na zakonitost odluke. Funkcionalni znaaj razloga relativne nitavosti upuuje na zakljuak da svaka relativno bitna povreda procesnog prava dovodi i do povrede u suenju i to u pravilu do pogrenog utvrivanja sadraja praemisae minor injeninog stanja na koje se primjenjuje materijalno pravo.

209

Pozivanje na procesnu povredu omoguuje da se odreena odluka pobija i kada se odreeni pravni lijek zbog povrede u suenju ne moe izjaviti ( u albi protv presude zbog ogluhe i presude zbog izostanka, u reviziji protiv drugostupanjske presude) U albi protiv presude na temelju priznanja i odricanja te protiv presude u sporu male vrijednosti ne moe se isticati relativno bitna povreda kao albeni razlog.

Apsolutno bitne povrede odredaba parninog postupka Apsolutno bitne povrede su one povrede zbog kojih, prema izriitoj odredbi zakona, treba uvijek ukinuti presudu, bez obzira na to je li povreda utjecala ili mogla utjecati na pravilnost presude. Tada e drugostupanjski sud ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet prvostupanjskom sudu radi odravanja nove glavne rasprave. Ne treba utvrivati kauzalni neksus, taksativno su navedene u zakonu, sud na njih pazi ex offo. Klasifikacija razloga apsolutne nitavosti 1. Povreda pravila o procesnim pretpostavkama a) s obzirom na sud izuzeti sudac, ne pazi po sl.d. sudjelovanje u suenju osobe koja nema svojstvo suca, ne pazi po sl.d. sudska nenadlenost, pazi po sl.d. relativna nenadlenost suda, ne pazi po sl.d.

b) s obzirom na stranke stranaka nesposobnost, pazi po sl.d. parnina sposobnost, pazi po sl.d. nedostatci u zastupanju,pazi po sl.d. postojanje procesnih smetnji, pazi po sl.d.

c) s obzirom na predmet spora

2. Povreda pravila o postupanju povreda naela sasluanja stranaka, ne pazi po sl.d. povreda naela javnosti, ne pazi po sl.d. povreda pravila o jeziku, ne pazi po sl.d.

3. Povreda pravila o odluivanju

210

nedoputeno izricanje presude na temelju priznanja, ne pazi po sl.d. nedoputeno izricanje presude na temelju odricanja, ne pazi po sl.d. nedoputeno izricanje presude zbog ogluhe,ne pazi po sl.d. nedoputeno izricanje presude zbog izostanka, nedoputeno izricanje presude bez odravanja rasprave, ne pazi po sl.d. odluivanje utemeljeno na nedoputenim raspolaganjima stranaka, prekoraenje tubenog zahtjeva, ne pazi po sl.d. povreda pravila o obliku i sadraju presude, pazi po sl.d.

Bitna povreda odredaba parninog postupka uvijek postoji (354/2): 1) ako je u donoenju presude sudjelovao sudac koji se po zakonu mora izuzeti (lanak 71. stavak 1. toka 1. do 6.), odnosno koji je rjeenjem suda bio izuzet, ili ako je u donoenju presude sudjelovala osoba koja nema svojstvo suca, 2) ako je odlueno o zahtjevu u sporu koji ne ide u sudsku nadlenost (lanak 16.), 3) ako je sud u povodu prigovora stranaka pogreno odluio da je stvarno ili mjesno nadlean, 4) ako je protivno odredbama ovoga Zakona sud utemeljio svoju odluku na nedoputenim raspolaganjima stranaka (lanak 3. stavak 3.), 5) ako je protivno odredbama ovoga Zakona donio presudu na temelju priznanja, presudu na temelju odricanja, presudu zbog ogluhe, presudu zbog izostanka ili presudu bez odravanja rasprave, 6) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito proputanjem dostave, nije dana mogunost da raspravlja pred sudom, 7) ako je protivno odredbama ovoga Zakona sud odbio zahtjev stranke da se u postupku slui svojim jezikom i pismom i da prati tijek postupka na svom jeziku, a stranka se zbog toga ali, 8) ako je u postupku kao tuitelj ili tuenik sudjelovala osoba koja ne moe biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlatena osoba, ili ako parnino nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomonik stranke nije imao potrebno ovlatenje za voenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako voenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno - u ovom sluaju albu moe izjaviti samo stranka koje se ti nedostaci tiu (354/3). 9) ako je odlueno o zahtjevu o kojemu ve tee parnica, ili o kojemu je ve prije pravomono presueno, ili o kojemu je ve zakljuena sudska nagodba ili nagodba koja po posebnim propisima ima svojstvo sudske nagodbe, 10) ako je protivno zakonu bila iskljuena javnost na glavnoj raspravi, 11) ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne moe ispitati, a osobito ako je izreka presude nerazumljiva, ako proturjei sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uope razloga, ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlunim injenicama, ili su ti razlozi nejasni ili proturjeni, ili ako o odlunim injenicama postoji proturjenost izmeu onoga to se u razlozima presude navodi o sadraju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, 12) ako je presudom prekoraen tubeni zahtjev.

211

Zato to stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlatena osoba ili zato to parnino nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili zto to zakonski zastupnik odnosno punomonik stranke nije imao potrebno ovlatenje za voenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, albu moe izjaviti samo stranka koje se ti nedostatci tiu.

Postupak u povodu albe protiv presude U parninom stadiju pokrenutom albom protiv presude prvostupanjskog suda sudjeluju dva suda; prvostupanjski sud koji je donio napadanu presudu i kojemu se alba podnosi judex a quo i drugostupanjski sud nadlean da odluuje o albi albeni sud judex ad quem. alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku (357). Nepravovremenu, nepotpunu ili nedoputenu albu odbacit e rjeenjem sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea prvostupanjskog suda bez odravanja roita (358/1). alba je nepravovremena ako je podnesena nakon proteka zakonskog roka za njezino podnoenje (358/2). alba je nepotpuna ako se iz nje ne moe utvrditi koja se presuda pobija ili ako nije potpisana. alba je nedoputena ako je albu podnijela osoba koja nije ovlatena za podnoenje albe, ili osoba koja se odrekla ili je odustala od albe, ili ako osoba koja je podnijela albu nema pravnog interesa za podnoenje albe (358/3). Primjerak pravovremene, potpune i doputene albe dostavit e prvostupanjski sud protivnoj stranci koja moe u roku od osam dana od primitka podnijeti tome sudu odgovor na albu (359/1). Primjerak odgovora na albu dostavit e prvostupanji sud alitelju. Nepravovremeno podnesen odgovor na albu nee se odbaciti, ve e se dostaviti drugostupanjskom sudu koji e ga uzeti u obzir ako je to jo mogue (359/2). Nakon primitka odgovora na albu ili nakon proteka roka za odgovor na albu sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea e albu i odgovor na albu, ako je podnesen, sa svim spisima dostaviti drugostupanjskom sudu (360/1). Kad je alba izjavljena zbog bitnih povreda parninog postupka, drugostupanjski sud je moe prihvatiti samo ako utvrdi postojanje tih povreda, a ne moe ukinuti presudu samo zato jer postoji sumnja da su se one ostvarile. Meutim, u spisu se ponekad ne nalaze podaci na temelju kojih bi drugostupanjski sud mogao ocijeniti je li dolo do procesne povrede na koju se alitelj poziva. Zato je propisano da e sudac po potrebi dati albenom sudu objanjenje u povodu navoda albe koji se tiu tih povreda, odnosno provesti izviaje da provjeri istinitost tih navoda u albi (360/2). Da bi se osigurala primjena naela kontradiktornosti, sudac moe, ako ocijeni da je to potrebno, pozvati stranke da prisustvuju provedbi izviaja (360/4). Primjerak objanjenja, odnosno izvjea o obavljenom izviaju, sudac e dostaviti strankama, koje mogu dati svoje oitovanje u roku od osam dana (360/3). Oitovanja stranaka sudac e dostaviti drugostupanjskom sudu bez obzira na to jesu li dana u propisanom roku (360/5). Kad spisi po albi stignu drugostupanjskom sudu, odredit e se sudac izvjestitelj (361/1). Ako je predsjednik vijea odreen za suca izvjestitelja, dunost predsjednika vijea obavljat e drugi lan vijea (361/2).

212

Sudac izvjestitelj moe, prema potrebi, od prvostupanjskog suda pribaviti izvjetaj o povredama odredaba postupka i zatraiti da se radi utvrivanja tih povreda provedu izviaji (361/3). Drugostupanjski sud odluuje o albi u sjednici vijea (362/1). Kad vijee drugostupanjskog suda nae da je to radi donoenja odluke o albi potrebno, moe pozvati stranke ili njihove zastupnike na sjednicu vijea (362/2).243 Sud e odrati sjednicu vijea i odluiti o albi i ako u prethodnom sluaju izostanu jedna ili obje stranke (363/1). Sjednica vijea na kojoj prisustvuje barem jedna od stranaka poinje izvjetajem suca izvjestitelja, koji izlae stanje stvari ne dajui svoje miljenje o osnovanosti albe (363/2). Nakon toga proitat e se presuda ili dio presude na koji se odnosi alba, a prema potrebi i zapisnik o glavnoj raspravi pred prvostupanjskim sudom. Zatim e alitelj obrazloiti svoju albu, a protivna stranka odgovor na albu (363/3). Granice ispitivanja prvostupanjske presude Drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojemu se pobija albom (quantum devolutum tantum apelatum), a ako se iz albe ne vidi u kojem se dijelu presuda pobija, drugostupanjski sud uzet e da se presuda pobija u dijelu u kojemu stranka nije uspjela u sporu (365/1). Drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u albi, pazei po slubenoj dunosti na bitne povrede odredaba parninog postupka iz lanka 354. stavka 2. toke 2., 4., 8., 9. i 11. ovoga Zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava (365/2)244.

Razlozi za albu Drugostupanjsku sud u naelu ispituje prvostupanjsku presudu samo u granicama razloga koji su navedeni u albi. Od tog pravila postoje neki izuzetci; 1. Bitne povrede odredaba parninog postupka drugostupanjski sud vodi rauna samo o onim razlozima apsolutne nitavosti koji su u zakonu zriito predvieni. Na ostale apsolutno i relativno bitne povrede sud pazi samo ako se alitelj na njih pozvao u albi. Novelom 2003 je predvieno da drugostupanjski sud ne pazi po slubenoj dunosti na okolnost da je u donoenju presude sudjelovala osoba koja nema svojstvo suca. 2. Pogrena primjena materijalnog prava albeni sud je uvijek duan paziti po slubenoj dunosti na pravilnu primjenu materijalnog prava bez obzira radi li se o kogentnim ili dispozitivnim normama 3. Pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje- na njega drugostupanjski sud ne pazi po slubenoj dunost. U noveli 2003 brisana je odredba po kojoj je
243 244

Inae, institut rasprave pred drugostupanjskim sudom je ukinut. albeni sud vie ne pazi ex offo na ostale apsolutno bitne povrede.

213

drugostupanjski sud bio duan ukinuti presudu prvostupanjskog i vratiti predmet na ponovno suenje i kad stranka presudu nije pobijala zbog tog razloga ako bi se prilikom rjeavanja o albi pojavila opravdana sumnja jesu li injenice na kojima je utemeljena prvostupanjska presuda pravilno utvrene

albeni prijedlog Tema raspravljanja pred albenim sudom ne moe biti drugaija od one koja je bila istaknuta pred prvostupanjskim sudom. albeni sud primarno sudi o osnovanosti pravnog lijeka, pa tek tako i o meritumu spora iznesenog pred prvostupanjski sud. Pred albeni sud mogu se iznijeti samo one teme o kojima je prvostupanjski sud ve odluivao ili dio tih tema ( tantum apellatum quantum judicium). U albenom postupku iznosi se i zahtjev procesnopravne naravi prijedlog alitelja da albeni sud na odreeni nain nadomjesti presudu novom, povoljnijom za tuitelja ili da je ukine, odnosno prijedlog protivnika da albeni sud albu odbaci ili odbije. Pravna shvaanja stranaka ne obvezju parnini sud. Jura novit curia. Zakon ne trai da se u albi istakne albeni prijedlog, on ako je istaknut ne obvezuje albeni sud. Odluke drugostupanjskog suda o albi Drugostupanjski sud sudi u vijeu sastavljenom od trojice sudaca, ako zakonom nije drukije odreeno (41/2, 44/1). Drugostupanjski sud odluuje rjeenjem ili presudom: rjeenjem odbacuje albu kao nepravovremenu, nepotpunu ili nedoputenu, odnosno ukida prvostupanjsku presudu, a presudom odbija albu, potvruje prvostupanjsku presudu, odnosno tu presudu preinauje. Dakle, drugostupanjski sud moe: 1. odbaciti albu kao nepravovremenu, nepotpunu ili kao nedoputenu, 2. odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu, 3. ukinuti tu presudu i uputiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suenje, 4. ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti tubu 5. preinaiti prvostupanjsku presudu (366/1). Nepravovremenu, nepotpunu ili nedoputenu albu odbacit e drugostupanjski sud rjeenjem, ako to nije uinio prvostupanjski sud (367). Drugostupanjski e sud presudom odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostupnju presudu: - kad ustanovi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po slubenoj dunosti (368/1). - ako utvrdi da je prvostupanjski sud pogreno primijenio materijalno pravo, ali da je pravilnom primjenom materijalnog prava trebalo jednako odluiti o tubenom zahtjevu (368/2).

214

Drugostupanjski e sud rjeenjem ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet prvostupanjskom sudu: - ako smatra da radi pravilnog utvrivanja injeninog stanja treba odrati novu glavnu raspravu pred prvostupanjskim sudom (370). - ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba parninog postupka245 (369/1). - ako utvrdi da je prvostupanjskom presudom prekoraen tubeni zahtjev na nain da je odlueno o neem drugom, a ne o onome to je traeno (369/4). - ako utvrdi da je prvostupanjskom presudom prekoraen tubeni zahtjev na nain da je dosueno vie od onoga to je traeno, drugostupanjski e sud rjeenjem ukinuti presudu prvostupanjskoga suda samo u dijelu u kojem je prekoraen tubeni zahtjev (369/5) i nee vraati prvostupanjskom sudu, jer nema zahtjeva o kojem bi se odluivalo. Ako su u postupku pred prvostupanjskim sudom povrijeene odredbe lanka 354. stavka 2. toke 2. i 9. ZPP-a, drugostupanjski e sud ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti tubu (369/2). Ako su u postupku pred prvostupanjskim sudom povrijeene odredbe lanka 354. stavka 2. toke 8. ovoga Zakona, drugostupanjski e sud, s obzirom na prirodu povrede, ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet nadlenome prvostupanjskom sudu ili e ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti tubu (369/3). Drugostupanjski e sud presudom preinaiti prvostupnju presudu: 1) ako je prvostupanjski sud pogreno ocijenio isprave ili posredno izvedene dokaze, a odluka je prvostupanjskog suda utemeljena iskljuivo na tim dokazima; 2) ako je prvostupanjski sud iz injenica to ih je utvrdio izveo nepravilan zakljuak o postojanju drugih injenica, a na tim je injenicama utemeljena presuda; 3) ako smatra da je injenino stanje u prvostupanjskoj presudi pravilno utvreno, ali da je prvostupanjski sud pogreno primijenio materijalno pravo (373). Zabrana reformatio in peius: drugostupanjski sud ne moe preinaiti presudu na tetu stranke koja se alila ako je samo ona podnijela albu (374). Kad drugostupanjski sud ukine presudu prvostupanjskog suda i vrati predmet istom sudu na ponovno suenje, moe narediti da se nova glavna rasprava odri pred drugim vijeem (371). Drugostupanjski sud moe ukinuti presudu i kad stranka trai njezinu preinaku, a moe preinaiti presudu iako stranka trai da se ona ukine (366/2). Sadraj drugostupanjske odluke. U obrazloenju presude odnosno rjeenja drugostupanjski sud treba ocijeniti albene navode koji su od odlunog znaenja i oznaiti razloge koje je uzeo u obzir po slubenoj dunosti (375/1). Kad se prvostupanjska presuda ukida zbog bitnih povreda odredaba parninog postupka, treba u obrazloenju navesti koje su odredbe povrijeene i u emu se povrede sastoje (375/2). Ako se prvostupnja presuda ukida i predmet vraa prvostupanjskom sudu na ponovno suenje radi pravilnog utvrivanja injeninog stanja, navest e su u emu se sastoje nedostaci u utvrivanju injeninog stanja odnosno zato su odreene injenice i dokazi vani i od utjecaja za donoenje pravilne odluke (375/3). Drugostupanjski sud vratit e sve spise sudu prvog stupnja s dovoljnim brojem ovjerenih prijepisa svoje odluke, radi predaje strankama i drugim zainteresiranim osobama (376).
245

U ovom sluaju moe i ustupiti predmet nadlenome prvostupanjskom sudu radi odravanja nove glavne rasprave.

215

Dopunska drugostupanjska odluka Ako je drugostupanjski sud propustio odluiti glede svih dijelova presude koji se pobijaju albom ili ako je propustio donijeti sve odluke koje je odbacujui, odnosno odbijajui ili prihvaajui albu trebalo donijeti ili ako je propustio odluiti u pogledu jedne ili vie albi, alitelj moe u roku od petnaest dana od dostave drugostupanjske odluke predloiti drugostupanjskom sudu da svoju odluku dopuni (377a/1). Prijedlog za donoenje drugostupanjske odluke ne moe se podnijeti radi toga to drugostupanjski sud nije odluio o svim razlozima zbog kojih je alba izjavljena ili na koje je bio duan paziti po slubenoj dunosti (377a/2). Prijedlog se podnosi prvostupanjskom sudu, koji ga je duan bez odgode zajedno sa spisom proslijediti drugostupanjskom sudu (377a/3). Ako alitelj ne podnese pravovremeno prijedlog za donoenje dopunske drugostupanjske presude, smatrat e se da je odustao od albe ili njezinog dijela u vezi s kojima je bilo mogue donijeti drugostupanjsku presudu (337a/5, u svezi sa 339/2). Postupanje prvostupanjskog suda nakon ukidanja njegove presude. Prvostupanjski sud duan je izvesti sve parnine radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja je upozorio drugostupanjski sud u svom rjeenju (377/1). No prvostupanjski sud nije ni u tom predmetu vezan pravnim shvaanjem na kojem se temelji ukidno rjeenje albenog suda.246 Na novoj glavnoj raspravi stranke mogu iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze (377/2). Ako presuda bude ukinuta zato to je presudu donio nenadleni sud, nova rasprava pred prvostupanjskim sudom odrat e se prema odredbama koje vae za odravanje glavne rasprave u sluaju kad se izmijeni sastav suda (377/3).

alba protiv rjeenja alba protiv rjeenja je redovan, devolutivan, jednostran i u pravilu suspenzivan pravni lijek protiv rjeenja prvostupanjskog suda. Za reim albe protiv rjeenja vae ova pravila; 1. alba protiv rjeenja doputena je u svim sluajevima osim o onima u kojima je izriito zabranjena 2. kad je doputena ona je samostalna osim u sluajevima kad zakon neposredno ili sud na temelju zakonskog ovlatenja odredi da je doputena samo vezana, nesamostalna alba 3. kad je doputena samostalna alba, ona je suspenzivna, osim kad zakon neposredno ili sud na temelju zakonskog ovlatenja, odredi da alba nije suspenzivna. Protiv rjeenja prvostupanjskog suda doputena je alba, ako ZPP izrijekom ne iskljuuje albu (378/1). Pravo na albu protiv rjeenja imaju ne samo stranke, ve ponekad i drugi sudionici u postupku (npr. svjedoci) ako se ono na njih odnonsi.
246

Meutim, u teoriji se smatra da e biti vezan za pravna stajalita drugostupanjskog suda o procesnim pitanjima.

216

Pravovremeno podnesena alba zadrava ovrhu rjeenja, ako ZPP nije drugaije propisao (379/1). O albi protiv rjeenja odluuje sudac pojedinac vieg suda (44/2). Nesamostalna alba Ako ZPP izriito odreuje da posebna alba nije doputena, rjeenje prvostupanjskog suda moe se pobijati samo u albi protiv konane odluke (378/2). Rjeenje protiv kojega nije doputena posebna alba moe se odmah ovriti (379/1). Nesamostalna alba svodi se na albu protiv konane odluke u kojoj se nezakonitost napadane odluke dovodi u funkcionalnu vezu s nezakonitou rjeenja koje je takvoj odluci prethodilo i svojim ju sadrajem uvjetovalo. Nesamostalna alba je specifian nain kritiziranja obrazloenja konane odluke. Postupak po albi protiv rjeenja Rjeavajui o albi drugostupanjski sud moe: 1) odbaciti albu kao nepravovremenu, nepotpunu ili nedoputenu; 2) odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi rjeenje prvostupanjskog suda; 3) uvaiti albu i rjeenje preinaiti ili ukinuti te prema potrebi predmet vratiti na ponovan postupak (380) U sluajevima u kojima je po ZPP-u posebna alba doputena protiv rjeenja kojima se postupak pred prvostupanjskim sudom ne zavrava, prvostupanjski sud umnoit e spis i prijepis spisa zajedno sa albom dostaviti drugostupanjskom sudu te e nastaviti postupak radi rjeavanja pitanja na koja se alba ne odnosi (378/3). U postupku po albi protiv rjeenja na odgovarajui e se nain primjenjivati odredbe koje vae za albu protiv presude. Odredbe o odgovoru na albu primjenjivat e se samo na albe izjavljene protiv rjeenja kojima je postupak pred prvostupanjskim sudom okonan (381). U tim je sluajevima, dakle, alba postala dvostrani pravni lijek. Izvanredni pravni lijekovi Osnovne karakteristike revizije Revizija protiv presude je izvanredan, samostalan, devolutivan nesuspenzivan, ogranien i dvostrani pravni lijek stranka zbog povrede zakona protiv pravomone presude drugog stupnja donesene u povodu albe protiv prvostupanjskog suda. Revizija se moe izjaviti u prekluzivnom roku od 30 dana od dana dostave drugostupanjske presude stranci koja ju izjavljuje neovisno o tome je li prijepis drugostupanjske presude sadravao uputu o njenom izjavljivanju. Ako stranka ima vie punomonika rok za izjavljivanje revizije poinje tei od dostave prijepisa drugostupanjske presude jednom od njih, neovisno o tome tko ju je izjavio.

217

O reviziji meritorno odluuje bez odravanja glavne rasprave Vrhovni sud RH. Odreene odluke procesnog karaktera moe u povodu revizije donositi i sudac pojedinac odnosno predsjednik vijea prvostupanjskog suda ali i sudac izvjestitelj tog suda.

Presude protiv kojih se moe izjaviti revizija a) Openito Revizija se moe podnijeti samo protiv drugostupanjske presude. To znai, drugim rijeima, da se ona moe izjaviti samo protiv presude koja je postala pravomona, a ne moe se izjaviti protiv prvostupanjske presude koja nije pobijana albom.247 b) Drugostupanjske presude protiv kojih je revizija iskljuena U odreenim sporovima revizij je iskljuena po vrijednosnom a u nekim po kauzalnom kriteriju. Po vrijednosnom kriteriju revizija je iskljuena u sporovima male vrijednosti uz stanovite izuzetke odreene po kauzalnom kriteriju. Po kauzalnom kriteriju revizija je npr. iskljuena u branim sporovima, u sporovima s kojim e roditeljem dijete ivjeti i o roditeljskoj skrbi, te u sporovima o uzdravanju maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelj ostvaruje roditeljski skrb nakon punoljetnosti. c) Redovna revizija Redovna revizija nije doputena u svim sporovima u kojima revizija nije iskljuena. Ogranienja dopustivosti te revizije odreena su po vrijednosnom i kauzalnom kriteriju. 1. Primjenom klasinog selektivnog kriterija vrijednosti predmeta spora, zakon doputa reviziju u svim sporovima u kojima u redovnom parninom postupku vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 100.000 kuna Ovdje nije mjerodavna ukupna vrijednost predmeta spora, pa se moe dogoditi da protiv presude kojom je zahtjev djelomino prihvaeno pravo na reviziju ima samo jedna stranka; ona koja moe napadati dio presude ija vrijednost prelazi restriktivnu granicu. Kod obinog materijalnog suparniarstva zasnovanog na istoj injeninoj i pravnoj osnovi za dopustivost revizije mjerodavna je vrijednost svakog zahtjeva posebno a ne njihov zbroj. Odreivanje vrijednosti predmeta spora zbrajanjem vrijednosti pojedinih zahtjeva mogue je samo kod objektivne kumulacije.
247

Meutim, kod djelominog uspjeha stranaka u prvostupanjskom postupku moemo imati i drukije situacije. Ako tada recimo samo jedna stranka izjavi albu, njena mogunost izjavljivanja revizije ovisi o sadraju drugostupanjske presude. Stranka koja nije izjavila albu nema pravo na reviziju protiv drugostupanjske presude kojom je odbijena alba protivne strane. No, kad drugostupanjski sud preinai prvostupanjsku presudu na tetu stranke koja se nije alila, ta e stranka moi izjaviti reviziju. Jednako pravilo vrijedi i onda kad je u prvostupanjskom postupku jedna stranka u cijelosti uspjela (pa stoga nije ni mogla podnijeti albu zbog nedostatka pravnog interesa), ali je drugostupanjski sud povodom albe protivne stranke preinaio prvostupanjsku presudu.

218

Ako prigovor prebijanja prelazi revizibilnu granicu a to nije sluaj i sa tubenim zahtjevom, reviziji nema mjesta. Vrijednost predmeta spora za dopustivost revizije protiv meupresude utvruje se prema vrijednosti predmeta spora pobijanog dijela glavnog zahtjeva. U sporovima u kojima se trai da se ovrha proglasi nedoputenom mjerodavna je za ocjenu dopustivosti revizije vrijednost predmeta spora oznaena u tubi. Kad je vie tuitelja oznailo jedinstvenu vrijednost predmeta spora u parnici u kojoj trae utvrenje njihovog prava suvlasnitva na nekretninama na jednake dijelove, za ocjenu dopustivosti revizije mjerodavna je vrijednost predmeta spora koji se dobije dijeljenjem te vrijednosti s brojem tuitelja. U sluaju eventualne kumulacije mjerodavna je vrijednost svakog pojedinog zahtjeva. 2. U nekim sporovima u kojima bi vrijednosni, negativni, selektivni kriterij sprjeio reviziju iako se radi o sporovima od posebnog socijalnog znaenja, primjenom kauzalnog pozitivnog selektivnog kriterija zakon reviziju ipak doputa. Tako stranke mogu podnijeti reviziju ako je drugostupanjska presuda donesena u sporu koji je pokrenuo radnik protiv odluke o prestanku ugovora o radu. 3. Po kauzalnom kriteriju revizija je doputena i protiv drugostupanjske presude o utvrivanju ili osporavanju majinstva ili oinstva, te protiv drugostupanjske presude donesene radi objavljivanja ispravka objavljenje informacije i odgovora. d) Izvanredna revizija Da bi izvanredna revizija protiv drugostupanjske presude bila doputena, trebaju biti ispunjene dvije negativne i jedna pozitivna pretpostavka, svakako uz ispunjenje ostalih opih pretpostavka o kojima ovisi dopustivost revizije; 1. da drugostupanjska presuda nije donesena u sporu u kojem je revizija iskljuena 2. da drugostupanjska presuda nije donesena u sporu u kojemu revident protiv nje moe izjaviti tzv. redovnu reviziju 3. da je tu reviziju u izreci svoje presude dopustio drugostupanjski sud zato to je ocjenio da odluka o sporu ovisi o rjeenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja vanog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti graana koje je naznaio u obrazloenju te presude Izvanredna revizija je supsidijarna i dopunska u odnosu na redovnu ona je suvina u sluajevima u kojima je doputena redovna revizija. Njom se omoguava kontrola jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti graana u onim drugostupanjskim presudama u kojima se ta kontrola ne moe ostvariti redovnom revizijom. Razlozi za reviziju Razlozi za reviziju su razliito odreeni u ovisnosti o tome je li rije o redovnoj ili izvanrednoj reviziji. Redovna revizija doputena je u sporovima znaajne imovinskopravne i socijalne vrijednosti. Izvanredna je revizija koncipirana kao pravni lijek ija je primarna pravnozatitna funkcija osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti graana. e) Redovna revizija

219

Redovna revizija je ogranieni pravni lijek i s obzirom na razloge zbog kojih se moe izjaviti. Namjenjena je sankcioniranju povreda procesnog i materijalnog zakona. Revizija se moe izjaviti zbog apsolutno i relativno bitnih povreda odredaba parninog postupka, ali glede toga postoje ogranienja. Dakle, protiv drugostupanjske presude iz lanka 382. stavka 1. ZPP-a revizija se moe izjaviti zbog apsolutno bitnih povreda odredaba parninog postupka, osim ako se povreda; 1. odnosi na stvarnu i mjesnu nadlenost248, 2. ako je prvostupanjski sud protivno ZPP-u donio presudu bez odravanja rasprave249 ili 3. ako je odlueno o zahtjevu o kojemu ve tee parnica250(385/1/1). U drugu kategoriju spadaju apsolutno bitne povrede odredaba parninog postupka; 1. o sasluanju stranaka 2. o pravu stranke da se u postupku slui svojim jezikom i pismomo te da prati tijek postupka na svom jeziku 3. o stranakoj i parninoj sposobnosti te o zastupanju stranaka 4. o javnosti glavne rasprave 5. o formi i sadraju presude zbog nedostataka o kojima se ona ne moe ispitati 6. o prekoraenju tubenog zahtjeva Mogunost izjavljivanja revizije zbog tih povreda viestruko je relativizirana. Zbog tih se povreda revizija ne moe izjaviti ako su kumulativno ispunjene ove pretpostavke; 1. da su poinjene u prvostupanjskom postupku 2. da podnositelj revizije zbog toga albom nije pobijao prvostupanjsku presudu 3. da je drugostupanjskom presudom alba odbijena i prvostupanjska presuda utvrena Ako je zbog navedenih povreda podnositelj revizije svojom albom pobijao prvostupanjsku presudu pa je njegova alba odbija i prvostupanjska presuda potvrena one od njih zbog kojih je alba bila izjavljena postaju i razlog za podnoenje revizije. U sluaju u kojemu drugostupanjski sud u povodu albe preinai prvostupanjsku presudu - neovisno o tome koja je stranka izjavila albu i zbog kojh razloga sve navedene apsolutno bitne povrede postaju razlog zbog kojeg se revizija moe izjaviti. Ipak treba uzeti da bi povreda pravila o stranakoj i parninoj sposbnosti te o zastupanju reviziju mogla izjaviti samo ona stranka koje se te povrede tiu. Zbog navedenih povreda revizija je uvijek doputena ako su poinjene u drugostupanjskom postupku. U treoj su kategoriji sve ostale apsolutno bitne povrede odredaba parninog postupka zbog kojih se alba moe izjaviti, dakle bitne povrede odredaba; 1. o izuzeu i sastavu suda 2. o apsolutnoj nadlenosti
248 249 250

l. 354. st. 2. to. 3. ZPP-a

l. 354. st. 2. to. 5. ZPP-a l. 354. st. 2. to. 9. ZPP-a

220

3. o dopustivosti stranakih dispozicija 4. o donoenju presude na temelju priznanja i odricanja te bog ogluhe i izostanka 5. o pravomonosti Zbog tih se povreda revizija uvijek moe izjaviti neovisno o tome jesu li poinjene u prvostupanjskom ili drugostupanjskom postupku i je li ih stranka koja se na njih poziva izjavila u albi protiv prvostupanjske presude. Dakle, protiv drugostupanjske presude iz lanka 382. stavka 1. ZPP-a revizija se moe izjaviti zbog zbog relativno bitnih povreda odredaba parninog postupka ako su uinjene u postupku pred drugostupanjskim sudom (385/1/2). O tim povredam albeni sud vodi rauna samo na zahtjev alitelja. Proputanjem podnoenja albe stranka ih sanira. Prema sudskoj praksi, ako drugostupanjski sud povodom albe ne ukloni relativno bitnu procesnu povredu, on i sam ini tu povredu, tako da se njegova odluka moe pobijati revizijom zbog relativno bitne procesne povrede. to se tie revizije protiv presude donesene u drugom stupnju kojom se potvruje presuda na temelju priznanja ili presuda na temelju odricanja, ZPP o tome sadri posebne odredbe.251 Pogrena primjena materijalnog prava Protiv drugostupanjske presude iz lanka 382. stavka 1. ZPP-a revizija se moe izjaviti zbog pogrene primjene materijalnog prava (385/1/3) i to u jednakom opsegu u kojem se zbog tog razloga moe izjaviti i alba. Pogreno i nepotpuno utvreno injenino stanje Revizija se ne moe izjaviti zbog pogreno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja. Stranke mogu u reviziji iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze samo ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parninog postupka zbog kojih se revizija moe izjaviti (387). Slijedi, dakle, da revizijski sud u naelu ispituje samo pravilnost primjene prava, a ne i pravilnost utvrenog injeninog stanja.

Razlozi za izvanrednu reviziju Kad se revizija podnosi protiv drugostupanjske presude zato to odluka ovisi o rjeenju nekog materijalnopravnog ili procesnopravnog pitanja vanog za osiguranje
251

Protiv presude donesene u drugom stupnju kojom se potvruje presuda na temelju priznanja ili presuda na temelju odricanja revizija se moe izjaviti samo iz razloga iz stavka 1. toke 1. i 2. lanka 385. (385/3). To znai da ovdje revizijski razlog mogu biti neke od apsolutno bitnih povreda i relativno bitne povrede koje su uinjene u postupku pred drugostupanjskim sudom. Prema tome, dok se prvostupanjske presude na temelju priznanja odnosno odricanja uope ne mogu pobijati albom zbog relativno bitnih procesnih povreda, drugostupanjska presuda kojom se te presude potvruju moe se pobijati i zbog tih povreda, ali samo ako su uinjene u postupku pred drugostupanjskim sudom. Protiv te presude se, meutim, ne moe izjaviti revizija zbog pogrene primjene materijalnog prava.

221

jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti graana ona se moe izjaviti samo zbog materijalnopravnog ili procesnopravnog pitanja zbog kojeg je doputena. Pretpostavke za dopustivost podnoenja takve revizije su da odluka u sporu ovisi; 1. o rjeenju nekog materijalnopravnog ili procesnopravnog pitanja koje je 2. vano za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti graana Odluka u sporu ovisila bi o rjeenju nekog materijalnopravnog pitanja vanog za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti graana npr; 1. ako o tom pitanju reviijski sud jo uvijek nije zauzeo svoj stav odluujui o pojednim predmetima ili na odjelskoj ili opoj sjednici, a radi se o pitanju o kojem postoji razliita praksa drugostupanjskih sudova.U tom bi sluaju okolnost to postoji razliita praksa drugostupanjskih sudova upuivala na potrebu da se intervencijom revizijskog suda pridonese osiguranju jedinstvene primjene zakona i ravnopravsnosti graana 2. ako o tom pitanju revizijski sud jo uvijek nije zauzeo stav a moglo bi se oekivati da bi u praksi drugostupanjski sudovi mogli o njemu imati razliita miljenja. Pravni stav revizijskog suda mogao bi unaprijed sprijeiti raznolikost prakse i djelovati usmjeravajue uspostavljanjem jasnih interpretacijskih pokazatelja na stranke i njihove kvalificirane zastupnike te prvostupanjske i drugostupanjske sudove. 3. ako je tom pitanju revizijski sud ve zauzeo stav, ali je odluka drugostupanjskog suda utemeljena na shvaanju koje nije podudarno s tim stavom. U tom sluaju drugostupanjski sud bi doputajui reviziju nastojati isprovocirati primjenu prakse revizijskog suda navodei ga razlozima iznijetim u durgostupanjskoj presudi da odstupi od svog prije zauzetog stava i da prihvati shvaanje izraeno u pobijanoj odluci 4. ako je o tom pitanju revizijski sud ve zauzeo stav i presuda se drugostupanjskog suda temelji na shvaanju koje je podudarno s tim stavom ali drugostupanjski sud smatra da bi osobito uvaavajui pravne argumente iznesene tijekom prvostupanjskog postupka i ualbi, promjene u pravnom sistemu uvjetovane novim zakonodavstvom ili meunarodnim izvorima prava te judikaturu ustavnog suda ili EKLJ-a- trebalo preispitati ustaljenu sudsku praksu Sluajevi u kojima bi odluka u sporu ovisila o rjeenju nekog procesnopravnog pitanja vanog za osiguranje jedinstevene primjene zakona i ravnopravnosti graana bili bi slini onima u kojima bi ta odluka ovisila o rjeenju nekog materijalnopravnog pitanja. Ipak reviziju ne bi trebalo dopustiti o pitanjima koja se ne tiu neke apsolutno ili relativno bitne povrede zbog koje je revizija inae doputena. Iznoenje novota Iznoenje novota doputeno je samo ako se one odnose na bitne povrede odredaba parninog postupka zbog kojih se revizija moe izjaviti. Kad novote ne bi bile doputene ni u tom okviru, bilo bi nemogue pobijati drugostupanjsku presudu zbog povreda procesnog pravila do kojih je dolo tek u albenom postupku. Sueno je da se u reviziji po prvi put ne mogu iznositi nove injenice; da je tuitelju dosuena naknada tete u iznosu koji prelazi visinu ugovorenih osiguranih svota, da odreena osoba nije mogla biti svjedok oporuke, na kojima se temelji prigovor apsolutne nitavosti ugovora. Budui da se prigovor radi prebijanja u parnici moe isticati samo tjekom prvostupanjskog postupka ako takav prigovor nije iznesen pred prvostupanjskim sudom, on se ne moe isticati ni u reviziji.

222

Granice ispitivanja drugostupanjske odluke a) Openito Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i u granicama razloga na odreeni nain navedenih u reviziji. To pravilo vrijedi i za redovu i za izvanrednu reviziju. Ako podnositelj revizije ne bi u svojoj reviziji naznaio u kojem dijelu pobija drugostupanjsku presudu, dio koji pobija trebalo bi utvrditi primjenom pravila o pravnom interesu. To znai da bi trebalo uzeti da se drugostupanjska presuda pobija u onom dijelu u kojem je nepovoljna za revidneta jer ju on ne bi imao pravnog interesa pobijati u djelu koji bi za njega bio povoljan. U dijelu u kojem bi drugostupanjsku presudu trebalo ispitivati u povodu izvanrene revizije. b) Redovna revizija Revizijski sud ispituje samo razloge koji su na odreeni nain navedeni u samoj reviziji. On u tom pogledu nema nikakvih oficioznih ovlatenja. Revizijski sud ovlaten je paziti samo na one razloge zbog kojih je revizija doputena ako se na njih revident odreeno pozvao. c) Izvanredna revizija Izvanredna revizija doputena je samo zbog materijalnopravnih i procesnopravnih pitanja vanih za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti graana zbog kojih ju je drugostupanjski sud dopustio. Revizijski sud bi mogao ispitivati drugostupanjsku presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija izvanrendom revizijom ako je ona doputena protiv tog dijela napadane presude. Ako se revizija ne bi ticala tog dijela trebalo bi ju odbaciti kao nedoputenu. Postupak u povodu revizije Revizija se izjavljuje u roku od trideset dana od dostave drugostupanjske presude (382/4). Revizija treba sadravati: sve to i svaki drugi podnesak (106), oznaku presude protiv koje se podnosi, odreenu izjavu o tome da se presuda pobija u cijelosti ili u nekom dijelu, odreene navedene razloge zbog kojih se izjavljuje, te potpis podnositelja (350 u svezi sa 399 te 386/1). to se tie odustanka od revizije primjenjuju se na odgovarajui nain odredbe ZPP-a o albi protiv presude (399). Revizija ne zadrava ovrhu presude protiv koje je izjavljena (384).

223

Revizija se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za sudove252i protivnu stranku (388). Poto je podnesena revizija, sudac prvostupanjskog suda ima slijedee zadatke: 1) Provjeriti nije li revizija nepravovremena, nepotpuna ili nedoputena 2) Provjeriti je li revizija obrazloena 3) Primjerak pravodobne, potpune i doputene revizije dostaviti protivnoj stranci na odgovor 4) Uputiti je revizijskom sudu Nepravovremena je ako je podnesena nakon proteka roka iz 382/4 ZPP-a. to se tie pitanja kad je nepotpuna, primjenjuju se na odgovarajui nain odredbe ZPP-a o albi protiv presude (399). Revizija je nedoputena ako ju je izjavila osoba koja nije ovlatena na podnoenje revizije, ili osoba koja je odustala od revizije, ili ako osoba koja je izjavila reviziju nema pravni interes za podnoenje revizije ili ako je revizija izjavljena protiv presude protiv koje se po zakonu ne moe podnijeti (389/2). Nepravovremenu, nepotpunu ili nedoputenu reviziju odbacit e rjeenjem sudac prvostupanjskog suda, bez odravanja roita (389/1). Budui da revizijski sud ne pazi vie po slubenoj dunosti ni na koji revizijski razlog (392a), nuno je da revizija bude obrazloena, kako bi sud mogao o njoj odluivati. U reviziji stranka treba odreeno navesti razloge zbog kojih je izjavljuje (386/1). Posljedice neobrazloene revizije su slijedee. Ako je revizija iz lanka 382. stavka 1. ovoga Zakona izjavljena iz razloga zbog kojeg nije doputena ili je izjavljena iz razloga zbog kojeg je doputena ali koji nije obrazloen, odnosno ako revizija iz lanka 382. stavka 2. ovoga Zakona nije izjavljena iz razloga zbog kojega ju je drugostupanjski sud dopustio, sudac prvostupanjskog suda odbacit e je rjeenjem bez prethodnog pozivanja stranke da je dopuni (386/2). Primjerak pravodobne, potpune i doputene revizije sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea prvostupanjskog suda dostavit e protivnoj stranci, koja moe u roku od petnaest dana od dostave revizije podnijeti tom sudu odgovor na reviziju (390/1). Dakle, revizija je dvostrani pravni lijek. Nepravodobno podnesen odgovor na reviziju nee se odbaciti, ve e se dostaviti revizijskom sudu, koji e ga uzeti u obzir ako je to jo mogue (390/2). Nakon primitka odgovora na reviziju, odnosno nakon proteka roka za odgovor na reviziju sudac prvostupanjskog suda uputit e reviziju i odgovor na reviziju, ako je podnesen, sa svim spisima izravno revizijskom sudu (390/3). Sudac prvostupanjskog suda dostavit e primjerak revizije i odgovora na reviziju ako je podnesen i drugostupanjskom sudu koji e svoje izvjee o moguim povredama postupka pred tim sudom izravno uputiti revizijskom sudu (390/4). Dakle, dostavljanje revizije se vie ne vri putem drugostupanjskog suda, ve jedino njemu dostavlja primjerak revizije i eventualnog odgovora.

252

Pod izrazom "sudovi" misli se na prvostupanjski, revizijski te drugostupanjski sud, iako se predmet vie ne dostavlja rev. sudu preko drugostupanjskog suda (390/3). Ne podnosi se vie ni primjerak za dravnog odvjetnika.

224

O reviziji bez rasprave odluuje Vrhovni sud Republike Hrvatske (391) i to u vijeu sastavljenom od pet sudaca (44/3). No kada odluuje o reviziji protiv drugostupanjskih rjeenja koje je donio sudac pojedinac suda nieg stupnja, odluuje u vijeu sastavljenom od troje sudaca (44/4). Kad spisi po reviziji stignu revizijskom sudu, odredit e se sudac izvjestitelj (399 u svezi sa 361). Nepravodobnu, nepotpunu, nedoputenu ili neobrazloenu reviziju odbacit e rjeenjem sudac izvjestitelj revizijskog suda, ako to u granicama svojih ovlatenja nije uinio prvostupanjski sud (392/1). Reviziju podnesenu protiv drugostupanjske presude iz lanka 382. stavka 2. ovoga Zakona odbacit e rjeenjem sudac izvjestitelj, odnosno ako on to ne uini, vijee revizijskog suda ako utvrde da ona nije izjavljena zbog pravnog pitanja zbog kojega je doputena (392/2). Meutim, vijee revizijskog suda nije ovlateno preispitivati stav albenog suda da je pravno pitanje zbog kojeg je doputena revizija vano za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti graana. Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i u granicama razloga odreeno navedenih u reviziji (392a). Ako revizija ne sadri izjavu o tome u kojem dijelu se pobija presuda, uzet e se da se presuda pobija u dijelu u kojem revident nije uspio u sporu (365/1). Ako u reviziji nije navedeno iz kojeg se razloga izjavljuje, odbacit e se, budui da revizijski sud ne pazi vie po slubenoj dunosti ni na koji revizijski razlog (392a) Odluke revizijskog suda On svoje odluke donosi u obliku presude ili rjeenja. Rjeenjem revizijski sud: odbacuje rjeenjem nepravodobnu, nepotpunu, nedoputenu ili neobrazloenu reviziju, ako to u granicama svojih ovlatenja nije uinio prvostupanjski sud (392/1). ukinuti rjeenjem presude sudova nieg stupnja i odbacuje tubu ako je u postupku pred prvostupanjskim ili drugostupanjskim sudom uinjena povreda iz lanka 354. stavka 2. to. 2, i 9. ovog zakona, osim ako je odlueno o zahtjevu o kojemu ve tee parnica (394/2). rjeenjem ukida presude drugostupanjskog i prvostupanjskog suda ili samo presudu drugostupanjskog suda i predmet vraa na ponovno suenje istom ili drugom vijeu prvostupanjskog ili drugostupanjskog suda odnosno drugome nadlenom sudu ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba parninog postupka iz lanka 354, st. 1. i 2. ovog zakona zbog koje se revizija moe izjaviti, osim povreda odreenih u st. 2. i 3. l 394. (394/1). ukida presude sudova nieg stupnja i odbacuje tubu, ako je to s obzirom na prirodu povrede neophodno, ako je u postupku pred prvostupanjskim ili drugostupanjskim sudom uinjena povreda iz lanka 354. stavka 2. toke 8. ZPP-a, (394/3). ukida presudu prvostupanjskog i drugostupanjskog suda ili samo presudu drugostupanjskog suda i predmet vraa na ponovno suenje istom ili drugom vijeu prvostupanjskog odnosno drugostupanjskog suda ako revizijski sud ustanovi da je zbog pogrene primjene materijalnog prava injenino stanje nepotpuno utvreno i da zbog toga nema uvjeta za preinaku pobijane presude (395/2).253 ukida drugostupanjsku presudu bez vraanja predmeta na ponovno suenje ako utvrdi
253

Obrnuto nije mogue. Revident ne moe tvrditi da je injenino stanje nepotpuno utvreno pa da je to dovelo do pogrene primjene materijlanog prava zbog toga to se revizija ne moe izjaviti zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja.

225

da je drugostupanjskom presudom prekoraen tubeni zahtjev na nain da je dosueno vie od onoga to je traeno (396/2). Presudu ukida samo dijelu u kojem je prekoraen tubeni zahtjev. Presudom revizijski sud: odbija reviziju kao neosnovanu ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena (393). prihvaa reviziju i preinauje pobijanu presudu ako utvrdi da je materijalno pravo pogreno primijenjeno, a ne radi se o sluaju pogrene primjene materijalnog prava koja bi dovela do nepotpuno utvrenog injeninog stanja, jer bi tada ukinuo (395/1). Revizijski prijedlozi ne veu revizijski sud, jer on moe ukinuti presudu kad stranka trai preinaku, a moe je i preinaiti iako stranka trai ukidanje (366/2 u svezi sa 399). I u revizijskom postupku zabranjena je reformacija in peius (374 u svezi sa 399). Iz svega iznesenog slijedi da revizija kod nas ima reformatorski a ne kasatorni karakter. To znai da revizijski sud moe, ne samo odbiti reviziju ili ukinuti pobijanu presudu, ve je on ovlaten tu presudu preinaiti te sam meritorno odluiti. On ukida pobijanu presudu samo kad ne postoje pretpostavke za meritorno odluivanje tj. za preinaenje. To e biti onda kad je potrebno ukloniti neke pravno relevantne procesne povrede ili utvrditi neke dodatne injenice, jer revizijski sud to nije ovlaten sam uiniti. Postupak nakon odluke revizijskog suda Poto je donio odluku, revizijski sud e vratiti sve spise prvostupanjskom sudu, s dovoljnim brojem ovjerenih prijepisa odluke radi njene predaje strankama (376 u vezi sa 399). Odluka revizijskog suda izravno se dostavlja prvostupanjskom sudu (398/1), a ne vie preko drugostupanjskog suda, kojem revizijski sud dostavlja samo primjerak svoje odluke (398/2). Prvostupanjski sud je duan izvesti sve parnine radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja je upozorio revizijski sud u svome rjeenju (377/1 u svezi sa 399). ZIDZPP/03 uveo je jednu izuzetno znaajnu novinu koja treba posluiti ostvarenju zadae Vrhovnog suda RH da osigurava jednistvenu primjenu zakona i ravnopravnost graana. Naime, sud kome je predmet vraen na ponovno suenje vezan je u tom predmetu pravnim shvaanjem na kojemu se temelji rjeenje revizijskoga suda kojim je ukinuta pobijana drugostupanjska, odnosno kojim su ukinute drugostupanjska i prvostupanjska presuda (394a). Revizija protiv rjeenja Stranke mogu izjaviti reviziju i protiv rjeenja drugostupanjskog suda kojim je; 1. postupak pravomono zavren 2. u sporovima u kojima bi revizija bila doputena protiv drugostupanjske presude dakle protiv rjeenja koje dovodi do prestanka litispendencije u odreenoj stvari U postupku u povodu revizije protiv rjeenja na odgovarajui e se nain primjenjivati odredbe ZPP-a o reviziji protiv presude (400/3). Ono po emu se odredbe o reviziji protiv

226

rjeenja razlikuju od odredbi o reviziji protiv presude odnosi se na krug rjeenja koja se mogu pobijati tim sredstvom. Revizija protiv rjeenja doputena je ako su ispunjene ove pretpostavke (400/1): 1) mora se raditi o rjeenju drugostupanjskog suda254 2) rjeenjem postupak mora biti pravomono zavren255 3) mora se raditi o sporu u kojemu bi revizija bila doputena protiv drugostupanjske presude u smislu lanka 382. ZPP-a No revizija je uvijek doputena protiv rjeenja drugostupanjskog suda: - kojim se podnesena alba odbacuje - kojim se potvruje rjeenje prvostupanjskog suda o odbacivanju revizije (400/2). Zakonom moe izrijekom biti odreeno da u nekim sporovima revizija protiv presude nije doputena (382/3). Tada u tim sporovima nije doputena ni revizija protiv rjeenja (400/1). Tako revizija protiv rjeenja nije doputena: - protiv rjeenja donesenih u parnicama zbog smetanja posjeda (443/4)256 - protiv rjeenja drugostupanjskog suda u sporovima male vrijednosti (467/6) -protiv pravomonog drugostupanjskog rjeenja o privremenoj mjeri donesenoj tijekom parninog postupka257

Ponavljanje postupka Prijedlog za ponavljanje postupka je ogranieni izvanredni pravni lijek stranaka protiv odluka kojima je postupak pravomono zavren, bez obzira na to je li do pravomonosti dolo nakon koritenja redovnih pravnih lijekova ili nezavisno od njih. Prijedlog za ponavljanje postupka je nesuspenzivan, u pravilu remonstrativan i dvostran pravni lijek. Predmet ponavljanja postupka Prijedlogom za ponavljanje postupka moe se zahtijevati da se ponovi parnini postupak koji je zavren pravomonom sudskom odlukom (421/1). Za razliku od revizije koja se moe izjaviti samo protiv drugostupanjske odluke, ponavljanje postupka moe se traiti neovisno o tome je li protiv odluke donesene u prijanjem postupku bio izjavljen pravni lijek.

254

Pritom nije prijeko potrebno da je rjeenje doneseno povodom albe protiv odluke prvostupanjskog suda. Dovoljno je da je rjeenje donio sud drugog stupnja, pa makar on bio i prvi koji je donio odluku.
255

Dakle radi se o rjeenju koje dovodi do prestanka litispendencije. No mogue je da do litispendencije uope ne doe (npr. sud tijekom prethodnog ispitivanja tube rjeenjem odbaci tubu zbog toga to spor ne ide u sudsku nadlenost), a da i tada bude mogua revizija.
256

Prema sudskoj praksi, u tim parnicama revizija nije doputena ni protiv rjeenja drugostupanjskog suda o odbacivanju albe.
257

Naime, ta se mjera odreuje prema odredbama Ovrnog zakona koji je poznaje reviziju kao pravni lijek.

227

Predmet pobijanja moe biti presuda, djelomina presuda, meupresuda kao i tzv. dispozitivne presude.258 Takoer, pravomona presuda kaznenog suda kojom je odlueno o imovinskopravnom zahtjevu moe se izmijeniti u parninom postupku po pravilima za ponavljanje postupka (135/2 ZKP). Meutim, protiv pravomone presude kojom se utvruje da brak ne postoji ili se ponitava ili se razvodi, nisu doputeni izvanredni pravni lijekovi, pa tako ni revizija (285/2 ObZ). Predmet ponavljanja mogu biti i rjeenja kojima je spor pravomono zavren, kao to je rjeenje u parnici zbog smetanja posjeda, rjeenje o odbaaju tube,259 o odbaaju prigovora protiv platnog naloga, o ispravku izreke presude, o utvrenju da je tuba povuena. Sudska nagodba se ne moe pobijati prijedlogom za ponavljanje postupka, jer ona u materijalnopravnom smislu predstavlja ugovor. Njeno se ponitenje moe zahtijevati samo tubom. Pretpostavke za traenje ponavljanja postupka Pored opih procesnih pretpostavki, za dopustivost traenja ponavljanja postupka trebaju se ispuniti i neke posebne; 1. da prijedlog udovoljava posebnim pravilima s obzirom na formu i sadraj 2. da se ponavljanje trai protv odluke koje je traenje doputeno 3. da prijedlog bude podnesen u zakonskom roku 4. da bude osnovan na razlozima zbog kojih se ponavljanje postupka moe traiti 5. da u pogledu razloga zbog kojih se ponavljanje trai postoje specifine pretpostavka Prijedlog za ponavljanje postupka ovlatene su podnijeti osobe koje su u prijanjem postupku imale status parninih stranaka. U sluaju smrti stranke, odnosno prestanka pravne osobe, legitimirani su njihovi nasljednici odnosno pravni sljednici. Umjea koji je stupio u parnicu do pravomonosti odluke legitimiran je, osim ako to nije u suprotnosti s pravnim radnjama stranke kojoj se pridruio. Meutim umjea koji ima poloaj jedinstvenog suparniara, legitimiran je i ako u prijanjoj parnici nije uope sudjelovao kao umjea. Punomoniku-odvjetniku legitimirane stranke potrebna je posebna punomo ako je od pravomonosti odluke proteklo vie od est mjeseci. Punomoniku koji nije odvjetnik potrebno je izriito ovlatenje.

Razlozi za ponavljanje postupka Ponavljanje postupka se moe traiti zbog (1) povrede postupka, (2) kaznenih djela sudionika u postupku, i (3) novih injnica dokaza. Ponavljanje se, dakle, ne moe traiti zbog pogrene primjene materijalnog prava.

258 259

Razlozi za pobijanje ovih potonjih su ogranieni. Zbog: - apsolutne nenadlenosti suda, - nepravovremenosti tube, - postojanja parnice, - presuene stvari, - nepostojanja pravnog interesa za podnoenje tube na utvrenje - jer je ve o predmetu sklopljena sudska nagodba

228

Ad 1 - povrede postupka. Kao razlozi za ponavljanje postupka odreene su najtee apsolutno bitne povrede odredaba parninog postupka. Povreda pravila o izuzeu: ako je u donoenju odluke sudjelovao sudac koji je po zakonu morao biti izuzet (71/1/1-6) odnosno koji je rjeenjem suda bio izuzet, ili ako je u donoenju odluke sudjelovala osoba koja nema svojstvo suca260(421/1/1). Iz ovih razloga ne moe se zahtijevati ponavljanje postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u prijanjem postupku (422/1). Nadalje, ovdje se ponavljanje postupka moe dopustiti samo ako stranka bez svoje krivnje nije mogla te razloge iznijeti prije nego to je prijanji postupak pravomono zavren (422/2). Povreda naela sasluanja stranaka: ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito proputanjem dostave, nije bila dana mogunost da raspravlja pred sudom (421/1/2). Iz ovog razloga ne moe se zahtijevati ponavljanje postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u prijanjem postupku (422/1). Povreda pravila o stranakoj sposobnosti i zastupanju stranaka: ako je u postupku kao tuitelj ili tuenik sudjelovala osoba koja ne moe biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlatena osoba, ili ako parnino nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik odnosno punomonik stranke nije imao potrebno ovlatenje za voenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako voenje parnice odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno. Iz ovog razloga ne moe se zahtijevati ponavljanje postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u prijanjem postupku (422/1). Za napomenuti je da se u teoriji smatra da prijedlog za ponavljanje postupka iz ovog razloga, analogno albi, moe izjaviti samo stranka koje se ti nedostaci tiu. Povreda naela pravomonosti: ako stranka stekne mogunost da upotrijebi pravomonu odluku suda koja je ranije meu istim strankama donesena o istom zahtjevu (421/1/7). Takoer je razlog za ponavljanje i sklopljena sudska nagodba izmeu istih stranaka o istom predmetu spora. Ovdje se ponavljanje postupka moe dopustiti samo ako stranka bez svoje krivnje nije mogla te razloge iznijeti prije nego to je prijanji postupak pravomono zavren (422/2). To znai da je mogue postojanje dvaju pravomonih presuda izmeu istih stranaka u istoj stvari, u kojima nije istovjetno odlueno. Smatra se u teoriji da u tom sluaju treba uzeti da e vrijediti kasnija od dvaju pravomonih presuda, jer se vie ne moe postii njezino ukidanje. Ad 2. - kaznena djela sudionika u postupku. Razlog za ponavljanje postoji: ako se odluka suda temelji na lanom iskazu svjedoka ili vjetaka261 (421/1/4) ako se odluka suda temelji na ispravi koja je krivotvorena ili u kojoj je ovjeren neistinit sadraj (421/1/5) ako je do odluke suda dolo zbog kaznenog djela suca, zakonskog zastupnika ili punomonika stranke, protivne stranke ili koje tree osobe (421/1/6) Izmeu poinjenih kaznenih djela i donesene odluke mora postojati uzrona veza, tj. odluka sud ne bi bila kakva jest da nije poinjeno kazneno djelo. Postojanje ovih kaznenih djela dokazuje se pravomonom kaznenom presudom. Jedino ako zbog nekih razloga ne bi bilo mogue provesti kazneni postupak (zastara i sl.) parnini sud je ovlaten odluivati o
260 261

Dakle, ne i kada je u postupku poduzimao neke radnje kojima se postupak ne zavrava.

Trebalo bi uzeti da je razlog za ponavljanje i lani iskaz stranke, iako to nije izriito propisano. Naime, l. 303. st. 2. Kazenog zakona propisuje da e se za laan iskaz kazniti i stranka ako je na njemu utemeljena sudska odluka.

229

postojanju kaznenog djela kao o prethodnom pitanju. Stranka nije duna dokazivati da bez svoje krivnje nije mogla te razloge iznijeti prije nego to je prijanji postupak pravomono zavren. Ad 3. - nove injnice i novi dokazi. Ovoj su grupi razloga za ponavljanje, s jedne strane, nove injenice u svezi s prejudicijelnim pitanjem na kojem se temelji pravomona odluka i, s druge strane, nove injinice i dokazi u uem smislu za koje je stranka naknadno saznala odnosno dola u mogunost upotrijebiti ih. Zajednika karakteristika ove grupe razloga je da se ponavljanje postupka moe dopustiti samo ako stranka bez svoje krivnje nije mogla te razloge iznijeti prije nego to je prijanji postupak zavren pravomonom sudskom odlukom (422/2). Izmjena odluke prejudicijelnog znaenja: a) ako se odluka suda temelji na drugoj odluci suda ili na odluci kakva drugog organa, a ta odluka bude pravomono preinaena, ukinuta odnosno ponitena (421/1/8), ili b) ako je nadleno tijelo naknadno pravomono rijeilo prethodno pitanje na kojemu se temelji odluka suda (421/1/9). Dakle, ovdje je razlika u tome to je u sluaju pod a) drugo tijelo donijelo odluku o onome to za sud predstavlja prethodno pitanje, a pod b) je sud sam odluio o prethodnom pitanju. Nove injenice i novi dokazi u uem smislu: ako stranka sazna za nove injenice ili nae ili stekne mogunost da upotrijebi nove dokaze na temelju kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te injenice ili dokazi bili upotrijebljeni u prijanjem postupku (421/1/10). Pod pojmom "nove injenice" misli se na injenice nastale do trenutka zakljuenja glavne rasprave pred prvostupanjskim sudom, samo to stranka za njih nije znala, pa ih zbog toga nije mogla predoiti sudu.262 to se tie "novih dokaza", bitno je da se oni odnose na injenice koje se mogu isticati kao razlog za ponavljanje postupka. Novote ne smiju biti takve da mijenjaju identitet spora. Postupci kojima su ogranieni razlozi za ponavljanje postupka Postupak pravomono zavren presudom na temelju priznanja, presudom na temelju odricanja, presudom zbog ogluhe i presudom zbog izostanka ne moe se ponoviti zbog toga to je nadleno tijelo donijelo drugaiju odluku o prejudicijelnom pitanju i zbog novih injenica i novih dokaza (421/1). Iznimno, postupak pravomono zavren presudom na temelju priznanja i presudom na temelju odricanja moe se ponoviti zato to je izjava o priznanju, odnosno odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare (421/3). Iz potonjeg razloga ne moe se zahtijevati ponavljanje postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u prijanjem postupku (422/1). Nadalje, iz ovog razloga ponavljanje postupka moe se dopustiti samo ako stranka bez svoje krivnje nije mogla te razloge iznijeti prije nego to je prijanji postupak zavren pravomonom sudskom odlukom (422/2). Na stranci je teret dokaza da do propusta nije dolo njenom krivnjom. U parnicama zbog smetanja posjeda razlozi za ponavljanje su samo samo bitne povrede pravila o sasluanju stranaka te o stranakoj sposobnosti i zastupanju stranaka (445).

262

injenice koje bi nastale nakon toga trenutka nisu razlog za ponavljanje postupka, ve za novu tubu. Takoer "novu injenicu" ne predstavlja ni promjena stajalita sudske prakse kao ni pogrena primjena materijalnog prava, pa se iz tih razloga ne moe traiti ponavljanje postupka.

230

Rokovi za traenje ponavljanja postupka Subjektivni rok je uvijek odreen u trajanju od trideset dana, a rauna se: 1) u sluaju povrede pravila o izuzeu (to. 1.), te povrede pravila o zastupanju ako zakonski zastupnik ili punomonik stranke nije imao potrebno ovlatenje za voenje parnice ili za pojedine radnje u postupku (zadnji dio to. 3.) - od dana kad je stranka saznala za taj razlog; 2) u sluaju povrede pravila o sasluanju stranaka (to. 2.), te pravila o stranakoj sposobnosti ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlatena osoba odnosno parnino nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik (prvi dio to. 3.) - od dana kad je odluka dostavljena stranci; 3) u sluaju relevantnog kaznenog djela (to. 4., 5. i 6.) - od dana kad je stranka saznala za pravomonu presudu u kaznenom postupku; a ako se kazneni postupak ne moe provesti onda od dana kad je saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog kojih se postupak ne moe pokrenuti; 4) u sluaju povrede pravila o pravomonosti (to. 7.), te kada nadleno tijelo donese odluku o pitanju koje je od prejudicijelnog znaenja (to. 8. i 9.) od dana kad je stranka mogla upotrijebiti pravomonu odluku koja je razlog za ponavljanje postupka; 5) Kada se stranka poziva na nove injenice i nove dokaze (to. 10), ukljuujui i one koji se odnose na okolnost da je izjava o priznanju ili odricanju dana pod utjecajem mana volje (st. 3.) od dana kad je stranka mogla iznijeti sudu nove injenice odnosno nova dokazna sredstva. Ako konkurira vie razloga za ponavljanje, subjektivni rok se rauna samostalno za svaki razlog. Ako bi subjektivni rok poeo tei prije nego to je odluka postala pravomona, taj e se rok raunati od pravomonosti odluke, ako protiv nje nije bio izjavljen pravni lijek. No ako je bio izjavljen, rok e se raunati od dostave stranci pravomone odluke vieg suda izreene u posljednjem stupnju (423/2). Nakon to protekne objektivni rok od pet godina od dana kad je odluka postala pravomona, prijedlog za ponavljanje postupka ne moe se podnijeti. Meutim, ako se ponavljanje trai zato to je u donoenju odluke sudjelovala osoba koja nema svojstvo suca (to. 1.) ili iz razloga povrede pravila o sasluanju stranaka, pravila o stranakoj sposobnosti te zastupanju stranaka, ono nije ogranieno rokom (423/3). U ovim sluajevima prijedlog za ponavljanje treba biti podnesen u subjektivnom roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za neki od tih razloga, odnosno od kada joj je dostavljena odluka. Za ponavljanje postupka u parnicama zbog smetanja posjeda propisan je samo objektivni rok od 30 dana od pravomonosti rjeenja. Postupak Postupak je ustvari podijeljen na dva dijela: u prvom dijelu se odluuje o osnovanosti razloga za ponavljanje, pa se u pozitivnom sluaju donosi odluka o ukidanju pravomone odluke (iudicium rescindens). Ta odluka ima konstitutivni znaaj, djeluje ex tunc. Ako se ovaj prvi stadij uspjeno zavri, dolazi do drugog u kojem se ponovno raspravlja i odluuje o osnovanosti tubenog zahtijeva o kojemu je ve bilo sueno (iudicium rescissorium). Sud je ovlaten odluivati samo o onim razlozima za ponavljanje na koje se predlaga poziva. Teret dokazivanja o postojanju tih razloga u osnovi pada na predlagatelja. 231

Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se uvijek sudu koji je donio odluku u prvom stupnju (424/1). U prijedlogu se, pored podataka koje mora sadravati svaki podnesak, osobito moraju navesti: zakonska osnova po kojoj se trai ponavljanje, okolnosti iz kojih proizlazi da je prijedlog podnesen u zakonskom roku i dokazi kojima se potkrepljuju navodi predlagaa (424/2). Nadleni sud. O prijedlogu za ponavljanje postupka iskljuivo je nadlean odluivati sud koji je u prijanjem postupku donio prvostupanjsku odluku, osim ako se razlog za ponavljanje ne odnosi na postupak pred viim sudom. Sastav suda. Postupak provodi i o prijedlogu za ponavljanje odluuje sudac pojedinac odnosno predsjednik vijea (427). O prijedlogu za ponavljanje postupka pred drugostupanjskim sudom odluuje vijee (44/1). Ispitivanje procesnih pretpostavki. U pripremnoj fazi postupka sudac utvruje jesu li ispunjene sve procesne pretpostavke za odluivanje o prijedlogu. Nepravovremene i nedoputene prijedloge za ponavljanje postupka odbacit e rjeenjem sudac bez odravanja roita (425/1). U sluaju da je prijedlog nepotpun, pozvat e stranku da ga u odreenom roku dopuni i ako stranka tome ne udovolji prijedlog e odbaciti. Roite za raspravljanje o prijedlogu. Ako sudac ne odbaci prijedlog, dostavit e primjerak prijedloga protivnoj stranci, koja ima pravo da u roku od petnaest dana odgovori na prijedlog. Kad sudu stigne odgovor na prijedlog ili kad protekne rok za davanje odgovora, sudac e odrediti roite za raspravljanje o prijedlogu (425/2).263 Ako se razlog za ponavljanje postupka odnosi iskljuivo na postupak pred viim sudom, sudac prvostupanjskog suda e, nakon odranog roita za raspravljanje o prijedlogu za ponavljanje postupka, dostaviti predmet tome viem sudu radi donoenja odluke (428/1). Odluke suda o prijedlogu za ponavljanje postupka 1) Sud rjeenjem odbacuje prijedlog bez odravanja roita ako je nepravovremen, nedoputen i nepotpun (425/1). Nepravovremen je onaj prijedlog koji je podnesen nakon proteka propisanog objektivnog odnosno subjektivnog roka. Nedoputen je onaj prijedlog kojeg je podnijela neovlatena osoba, zatim osoba koja nema pravnog interesa, ako se njime pobija neka odluka koja nije pravomona, te ako je prijedlog izjavljen zbog nekog razloga koji nije doputen. Nepotpuni prijedlog, kojeg stranka nije dopunila po nalogu suda, sudac e odbaciti. Protiv rjeenja o odbacivanju alba je doputena. 2) Sud deklaratornim rjeenjem odbija prijedlog za ponavljanje postupka ako utvrdi da nije osnovan, odnosno da okolnosti koje su navedene kao razlog ne odgovaraju stvarnom injeninom stanju. 3) Sud konstitutivnim rjeenjem doputa ponavljanje postupka i izrie da se ukida odluka donesena u prijanjem postupku - iudicium rescindens (427/2), ako utvrdi da je prijedlog osnovan. Protiv ovog rjeenja doputena je posebna alba. Sudac e odrediti glavnu raspravu tek nakon pravomonosti tog rjeenja.
263

Kada se radi o novim injenicama glede postojanja mana volje prilikom davanja izjave o priznanju tubenog zahtjeva, sudac moe raspravljanje o prijedlogu za ponavljanje postupka spojiti s raspravljanjem o glavnoj stvari (425/3). Takoer, ako se ponavljanje zahtijeva iz razloga to je stranka saznala za nove injenice ili stekla mogunost upotrijebiti nove dokaze, sudac moe odluiti da e se raspravljanje o prijedlogu spojiti s raspravljanjem o predmetu spora (to je opravdano uiniti samo kada postoje izgledi da je prijedlog osnovan).

232

Meutim, ako je sud prethodno odluio o prijedlogu za ponavljanje postupka raspravljati zajedno s glavnom stvari (425/3), ili je u rjeenju kojim se doputa ponavljanje odluio da se odmah otpone raspravljanje o glavnoj stvari (427/3), protiv takvog rjeenja nije doputena posebna alba, ve se rjeenje kojim se doputa ponavljanje postupka i ukida odluka donesena u prijanjem postupku unosi se u odluku o glavnoj stvari (427/5). 4) Nakon pravomonosti samostalnog rjeenja o ponavljanju postupka i o ukidanju odluke iz prijanjeg postupka, sud zakazuje raspravu radi odluivanja o glavnoj stvari iudicium rescissorium. Ako je razlog ponavljanja povreda iz l. 421. st. 1. to. 2. i 3. ZPP-a, glavna rasprava poinje iz poetka, dok se u drugim sluajevima rasprava provodi u opsegu koji je koji je bio zahvaen razlogom za ponavljanje. U potonjem sluaju nova rasprava je dopuna ranije i ini s njom jedinstvenu cjelinu, te se na njoj mogu iznositi nove injenice i predlagati novi dokazi (427/3). Kad vii sud rjeenjem dopusti ponavljanje postupka, nakon pravomonosti tog rjeenja moe predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suenje, a ako smatra da nije potrebno odrati novu glavnu raspravu, ukinut e svoju raniju odluku i donijeti novu odluku o glavnoj stvari (428/4). Kad je vii sud donio rjeenje o prijedlogu za ponavljanje, protiv njega se ne moe izjaviti alba (ve samo revizija). Odnos izmeu izvanrednih pravnih lijekova Ako stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka samo iz razloga iz kojih se moe izjaviti i revizija, i u roku za izjavljivanje revizije, smatrat e se da je stranka izjavila reviziju (429/1), bez obzira to bi naknadno bila izjavljena i revizija (430/1). Meutim, ako je u prijedlogu za ponavljanje iznesen i neki razlog zbog kojega se revizija ne moe izjaviti, u tom dijelu ne postoji presumpcija da je izjavljena revizija. Ako stranka izjavi reviziju zbog toga to je sueno o predmetu o kojem ve postoji pravomona odluka ili sudska nagodba, i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka iz bilo kojeg doputenog razloga, sud e prekinuti postupak u povodu prijedloga za ponavljanje postupka do zavretka postupka po reviziji (429/2). Suprotno tome, ako stranka izjavi reviziju iz bilo kojeg razloga, osim zbog povrede pravila o presuenoj stvari, i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka u svezi s relevantnim kaznenim djelima, sud e prekinuti postupak po reviziji do zavretka postupka u povodu prijedloga za ponavljanje postupka (429/3). U svima ostalim sluajevima u kojima stranka izjavi reviziju i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka sud e odluiti koji e postupak nastaviti, a koji prekinuti, uzimajui u obzir sve okolnosti, a osobito razloge zbog kojih su oba pravna lijeka podnesena i dokaze koje su stranke predloile (429/4). U svima ostalim sluajevima u kojima stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka i nakon toga izjavi reviziju sud e, u pravilu, prekinuti postupak po reviziji do zavretka postupka u povodu prijedloga za ponavljanje postupka, osim ako ustanovi da postoje ozbiljni razlozi da postupi drugaije (430/2). Ako prijedlog za ponavljanje postupka stigne prvostupanjskom sudu prije nego to je predmet u povodu revizije upuen revizijskom sudu, rjeenja da se da se prijedlog za ponavljanje smatra revizijom te o prekidu jednog i o nastavljanju drugog postupka (l. 429), donosi sudac prvostupanjskog suda. Ako prijedlog za ponavljanje postupka stigne 233

prvostupanjskom sudu nakon to je predmet u povodu revizije upuen revizijskom sudu, navedena rjeenja donosi revizijski sud (431/1). U sluaju da je prijedlog za ponavljanje stigao u sud prije revizije, o daljnjem postupku odluuje prvostupanjski sud, osim ako je predmet upuen viem sudu (jer se razlog za ponavljanje odnosi na postupak pred tim sudom), u kojem sluaju o odnosu revizije i ponavljanja postupka odluuje vii sud (431/2). Protiv ovih rjeenja nije doputena alba (431/3). Ponavljanje postupka povodom odluke ustavnog suda RH Razlog za ponavljanje postoji kad Ustavni sud RH donese odluku o ukidanju nekog zakona zbog njegove neustavnosti, odnosno nekog drugog propisa zbog njegove neustavnosti ili nezakonitosti. Ovlast za podnoenje prijedloga za ponavljanje postupka ovisi o tome je li stranka bila predlagatelj u postupku pred Ustavnim sudom. Svaka fizika i pravna osoba koja je Ustavnom sudu podnijela prijedlog za ocjenu suglasnosti pojedine odredbe zakona s Ustavom, odnosno pojedine odredbe drugog propisa s Ustavom i zakonom, a Ustavni sud njezin prijedlog prihvati i ukine odredbu zakona, odnosno odredbu drugog propisa, ima pravo podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu pravomone odluke kojom joj je povrijeeno pravo, a koja je donesena na temelju ukinute zakonske odredbe, odnosno ukinute odredbe drugog propisa (58/2 UZUSRH). Svaka fizika i pravna osoba kojoj je povrijeeno pravo pravomonom odlukom donesenom na temelju ponitene odredbe drugog propisa (ne i zakona), neovisno o tome je li podnijela prijedlog Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti ili zakonitosti, ima pravo podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu te odluke264 (58/3 UZUSRH). Kad sud pravomonom odlukom odbije primijeniti propis zbog njegove neustavnosti ili nezakonitosti, a Ustavni sud utvrdi da takva neustavnost, odnosno nezakonitost ne postoji, svatko kome je povrijeeno neko pravo moe podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu te odluke265 (60 UZUSRH). Pravo na izmjenu pravomone odluke stranka ima bez obzira je li ona prigovor o neustavnosti zakona ili neustavnosti i nezakonitosti drugog propisa uope iznijela u prijanjem postupku. Ponavljanje postupka povodom presude EKLJP-a Obveza Republike Hrvatske da se podvrgava presudama Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u svakom sporu u kojem je ona stranka, proizlazi iz Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te Protokola br. 1, 4, 6, 7, 11.266 Sukladno tome, ZIDZPP/03-om unesen je novi lanak 428.a kojim se regulira ovo pitanje.

264

U prethodna dva sluaja prijedlog se moe podnijeti u roku od est mjeseci od dana objave odluke Ustavnog suda u Narodnim novinama (58/4 UZUSRH).
265 266

U roku od godine dana od dana objave odluke Ustavnog suda (60 UZUSRH).

Repubilka Hrvatska je potpisala i ratificirala navedene akte, iji tekstovi su objavljeni u Narodnim novinama, Meunarodni ugovori br. 6/99 i 8/99.

234

Uvjeti. Naime, kad Europski sud utvrdi povredu kojeg ljudskog prava ili temeljne slobode zajamenih Konvencijom za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i dodatnim Protokolima uz tu Konvenciju koje je RH ratificirala, stranka moe podnijeti zahtjev sudu u RH koji je sudio u prvom stupnju u postupku u kojemu je donesena odluka kojom je povrijeeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda, za izmjenu odluke kojom je to pravo ili temeljna sloboda povrijeeno (428a/1). Postupak se provodi uz odgovarajuu primjenu odredaba o ponavljanju postupka (428a/2). Irelevantno je jesu li ti prigovori o povredi prava bili razmatrani u prijanjem postupku. Prijedlog za ponavljanje postupka moe se podnijeti u objektivnom roku od trideset dana od konanosti presude Europskog suda.267 Prijedlog za ponavljanje mora sadravati potrebne ope podatke (106) kao i relevantne injenice o presudi Europskog suda. Vezanost za pravna stajalita Europskog suda. Prvostupanjski sud ne moe odbiti prijedlog za ponavljanje ako je presudom Europskog suda utvrena povreda ljudskog prava ili slobode stranke, jer je u ponovljenom postupku duan potivati pravna stajalita izraena u konanoj presudi Europskog suda (428a/3).

Posebni postupci Postupak u branim sporovima Brani sporovi su sporovi radi utvrivanja postoji li brak ili ne postoji, te radi ponitaja ili razvoda braka (280/1 ObZ). U ovim sporovima kao stranke mogu sudjelovati brani drugovi i to bilo kao suprotne stranke bilo kao jedinstveni i nuni suparniari. Sporovi radi razvoda braka Parnini postupak pokree se tubom (280/1 ObZ) ili sporazumnim zahtjevom za razvod braka (280/2 ObZ). Ako jedan brani drug podnese tubu za razvod braka, a drugi najkasnije do zakljuenja glavne rasprave izriito izjavi da ne osporava opravdanost tubenog zahtjeva, smatrat e se da su brani drugovi podnijeli sporazumni zahtjev za razvod braka (280/3 ObZ). Ako jedan od branih drugova odustane od sporazumnog zahtjeva za razvod braka, a drugi ostane pri zahtjevu da se brak razvede, takav zahtjev smatrat e se tubom za razvod
267

Presuda Europskog suda je konana: - kad stranke izjave da nee uloiti zahtjev za podnoenje sluaja velikom vijeu, - tri mjeseca nakon donoenja presude ako nije uloen zahtjev za podnoenje sluaja velikom vijeu, kad odbor velikog vijea odbije zahtjev, - kad odbor velikog vijea donese presudu kojom prihvaa zahtjev te sam rjeava sluaj (44/2 Konvencije).

235

braka, a sud e brane drugove uputiti da pokrenu postupak posredovanja (280/4). Tuba i presuda su konstitutivne naravi. Sporovi radi ponitenja braka U ovim sporovima trai se ponitenje braka koji je sklopljen protivno pretpostavkama za valjanost braka predvienima u l. 26. do 30. ObZ. Parnini postupak se pokree tubom. Pravo na tubu za ponitaj braka imaju brani drugovi, centar za socijalnu skrb (36 ObZ) i osobe s pravnim interesom (40/1 ObZ). Tuba i presuda su konstitutivne. Do ponitaja braka moe doi samo na temelju konstitutivne presude. Ako parnicu pokree trei koji nije brani drug, u toj parnici brani drugovi sudjeluju kao pasivni, materijalni, nuni i jedinstveni suparniari. Sporovi radi utvrenja nepostojanja braka U ovim sporovima trai se da se utvrdi postojanje ili nepostojanje odreenog branog odnosa. Parnini postupak pokree se tubom, a pravo na tubu radi utvrivanja postoji li brak ili ne, ima svaka osoba koja za to ima pravni interes i centar za socijalnu skrb (25 ObZ). Tuba i presuda imaju deklaratorni znaaj. Doputena je kumulacija branog spora sa sporom o zakonskom uzdravanju branog druga. Bez obzira na to jesu li konstituivne ilil deklaratorne prirode, presude u branim sporovima djeluju prema svima. Postupak pred trgovakim sudovima Osiguranje efikasnog djelovanja pravnog prometa u podruju trgovakih odnosa iziskuje relativno hitno rjeavanje trgovakih sporova. Ako u glavi ZPP-a o trgovakim sudovima ne postoje posebne odredbe, u tim e se parnicama primjenjivati ostale odredbe ZPP-a (488). Pravila o postupku pred trgovakim sudovima primjenjuju se u sporovima iz nadlenosti trgovakih sudova, osim u sporovima za koje je propisana posebna vrsta postupka (489). Trgovaki sudovi su nadleni provoditi steaj ne samo nad pravnim, ve i nad fizikim osobama (286 ZIDZPP/03). U sporovima radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja ugovora, radi ispunjenja ili raskida ugovora, a i u sporovima radi naknade tete zbog neispunjenja ugovora, osim suda ope mjesne nadlenosti, mjesno je nadlean i sud mjesta gdje je prema sporazumu stranaka tuenik duan ispuniti ugovor (492). U hitnim sluajevima roite se moe zakazati telefonom, brzojavom ili na drugi odgovarajui nain. O tome e se sastaviti slubena biljeka, ako o zakazivanju roita, s obzirom na to kako je obavljeno, nema drugog pisanog dokaza (495). Ako obje stranke sporazumno predloe da se roite odgodi da bi pokuale nagodbu, sud e uvaiti taj prijedlog i odmah obavijestiti stranke o danu i satu kad e se odrati novo roite (498).

236

U postupku pred trgovakim sudovima sud moe strankama naloiti da jedna drugoj izravno upuuju pismena preporueno potom s povratnicom ili na drugi nain koji omoguava nesumnjiv dokaz o obavljenoj predaji, i to bez njihove suglasnosti, pri emu nije odluno imaju li stranke punomonike.268 Takvo je upuivanje podnesaka po uincima izjednaeno sa sudskom dostavom pismena (499/1). Ako s pripremnog roita ili prvog roita za glavnu raspravu ili s nekoga kasnijeg roita izostanu obje stranke, sud e roite odgoditi, a ako ni na novo roite ne dou obje stranke, smatrat e se da je tuitelj povukao tubu (499/3). Ove sporove sudi sudac pojedinac, a vijee trgovakog suda u drugom stupnju sastavljeno je od trojice sudaca profesionalaca. U postupku pred trgovakim sudovima vae ovi rokovi: 1) rok od 30 dana za podnoenje prijedloga za povrat u prijanje stanje; 2) rok od 8 dana za albu protiv presude odnosno rjeenja, a rok od 3 dana za podnoenje odgovora na albu, 3) rok od 8 dana za ispunjenje inidbe, a za inidbe koje se ne sastoje u novanom davanju sud moe odrediti dui rok (500). U ovom postupku nee se primjenjivati odredbe o mirovanju postupka (499/2). Ovdje stranke ne mogu izvan roita davati izjave usmeno na zapisnik kod suda (501/1). Nedokumentirani platni nalog u sporovima pred trgovakim sudovima. Novinu predstavlja rjeenje da se u sporovima pred trgovakim sudovima moe izdavati i nedokumentirani platni nalog. Tako e sud u ovim sporovima nedokumentirani platni nalog izdati kad se tubeni zahtjev odnosi na dospjelu glavnu trabinu u novcu koja ne prelazi svotu od 20.000,00 kuna (447/2). Isprava na temelju koje se izdaje platni nalog ne mora biti priloena u izvorniku ili u ovjerenom prijepisu. Dovoljno je ako je prijepis takve isprave ovjerilo ovlateno tijelo pravne osobe (501/2). U postupku u trgovakim sporovima sporovi male vrijednosti jesu sporovi u kojima se tubeni zahtjev odnosi na potraivanje u novcu koje ne prelazi svotu od 50.000,00 kuna (502/1). Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tubeni zahtjev ne odnosi na potraivanje u novcu, a tuitelj je u tubi naveo da pristaje da umjesto udovoljenju odreenom zahtjevu primi odreeni novani iznos koji ne prelazi spomenutu svotu (502/2). Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tubenog zahtjeva nije novana svota, ve predaja pokretne stvari ija vrijednost, koju je tuitelj u tubi naveo, ne prelazi nevedenu svotu (502/3). I u ovim sporovima tuba se dostavlja tueniku na odgovor (novina). Revizija u postupku pred trgovakim sudovima doputena je ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravomone presude prelazi 500.000,00 kuna (497). Postupak u parnici iz radnog odnosa

268

Za razliku od sluaja iz l. 133.c ZPP-a, gdje se trai suglasnost stranaka. No i tada opinski sud ima mogunost naloiti ovakvu dostavu i bez suglasnosti stranaka, pod uvjetom da obje stranke zastupaju odvjetnici i dravni odvjetnici (133c/3).

237

Supsidijarna primjena ostalih odredbi ZPP-a. Ako u glavi ZPP-a o parnicama iz radnih odnosa ne postoje posebne odredbe, u tim e se parnicama primjenjivati ostale odredbe ZPPa (433). Primjeri parnica iz radnog odnosa: 1. zaposlenik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odonosa moe zathijevati sudsku zatitu (126/1,2 ZR) 2. lan udruge moe traiti sudsku zatitu u sluaju povrede njegovih prava utvrenih statutom udruge (178 ZR) 3. udruga moe zahtijevati od suda da zabrani djelatnost koja je protivna pravu na slobodno udruivanje radnika ili poslodavaca (179/1 ZR) 4. stranka kolektivnog ugovora moe zahtijevati sudsku zaititu prava iz kolektivnog ugovora (202 ZR) 5. poslodavac moe zahtijevati od suda za zabrani trajk koji je protivan odredbama Zakona o radu i naknadu tete koju je pretrpio zbog takvog trajka (215/1,2) U postupku u parnicama iz radnih odnosa, a osobito pri odreivanju rokova i roita, sud e uvijek obraati osobitu panju na potrebu hitnog rjeavanja radnih sporova (434/1). Ovo je osobito vano kada su u pitanju postupci koji se tiu prestanka ugovora o radu, jer se tu zapravo rjeava pitanje egzistencije radnika. U postupku u parnicama iz radnih odnosa rok za odgovor na tubu je 8 dana (434/2). U sporovima iz radnih odnosa koje pokree radnik protiv odluke o prestanku ugovora o radu i u kolektivnim radnim sporovima, ako zakonom nije odreen krai rok, roite za glavnu raspravu mora se odrati u roku od 30 dana od dana primitka odgovora na tubu (434/3). U postupku u parnicama iz radnih odnosa postupak pred prvostupanjskim sudom mora se okonati u roku od 6 mjeseci od dana podnoenja tube (434/4). Nadalje, drugostupanjski je sud duan donijeti odluku o albi podnesenoj protiv odluke prvostupanjskog suda u roku od 30 dana od dana primitka albe (434/5). Dakle, ovdje je rije o odredbama kojima je cilj operacionalizirati spomenuto naelo hitnosti. Meutim, rije je o instruktivnim rokovima. Sud e u presudi kojom nalae izvrenje kakve inidbe odrediti paricijski rok od 8 dana za njezino izvrenje (436). Rok za podnoenje albe jest 8 dana (437/1). U tijeku postupka sud moe i po slubenoj dunosti odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovrnom postupku radi spreavanja nasilnog postupanja ili radi otklanjanja nenadoknadive tete (435/1). Iz vanih razloga sud moe odluiti da alba ne zadrava ovrhu odluke o odreivanju privremene mjere (437/2). Prema noveli ZPP-a od 2003. openito je data prednost raspravnom naelu. Iznimku od toga pravila predstavlja odredba prema kojoj je sud u parnicama iz radnih odnosa ovlaten izvesti i dokaze koje stranke nisu predloile, ako su ti dokazi znaajni za odluivanje (435/2). Dakle, ovdje sud ima glede izvoenja dokaza i inkvizitorna ovlatenja. Punomonici radnika odnosno poslodavca. Svaka stranka moe voditi parnini postupak u svoje ime. Ako se ona odlui angairati punomonika, to u pravilu moe biti samo odvjetnik. Od toga pravila postoje iznimke: 1. stranku moe zastupati ona osoba koja je s njom u radnom odnosu, ako je potpuno poslovno sposobna (89a/2). Dakle, takva osoba moe sa strankom biti u radnom odnosu u punom ili u nepunom radnom vremenu, na odreeno ili na neodreeno vrijeme. Po ovakvim punomonicima mogu biti zastupane pravne osobe, obrtnici i sl. 2. stranku mogu zastupati i punomonici po srodstvu (o emu detaljnije u poglavlju o zastupanju) 238

3. radnika moe u postupku u parnicama iz radnih odnosa kao punomonik zastupati osoba koja je u radnom odnosu u sindikatu iji je on lan ili u udruzi sindikata u koju je udruen sindikat iji je on lan (434a/1). 4. poslodavca moe u postupku u parnicama iz radnih odnosa kao punomonik zastupati osoba koja je u radnom odnosu u udruzi poslodavaca iji je on lan ili u udruzi poslodavaca vie razine u koju je udruena udruga poslodavaca iji je on lan (434a/2). U prvom stupnju, sukladno opem pravilu, postupak provodi sudac pojedinac. Iznimno, o zabrani trajka, odnosno o iskljuenju s rada, u prvom stupnju odluuje upanijski sud u vijeu sastavljenom od tri suca profesionalca (217 ZR). Iz vanih razloga sud moe odluiti da alba ne zadrava ovrhu odluke (437/2). Dakle, ovrnost odluke moe nastupiti prije njezine pravomonosti. Takva mogunost postoji, kako u odnosu na rjeenja kojima sud odreuje privremene mjere, tako i u odnosu na prvostupanjske presude kojima se odluuje o meritumu spora. Opinski sudovi su uvijek nadleni rjeavati sporove iz radnih odnosa koje pokree radnik protiv odluke o prestanku ugovora o radu, pa ako je ona uvjetovana i otvaranjem steajnog postupka. Budui da je u ovom sluaju izrijekom odreena nadlenost opinskog suda (34/1/10), tu nema mogunosti da trgovaki sudovi ni u povodu otvaranja steajnog postupka (34b/5) po naelu atrakcije postanu stvarno nadlenima. Meutim, to se tie sporova iz radnih odnosa koje je pokrenuo radnik zbog ostvarivanja drugih svojih prava269 situacija je drugaija. Naime, takvi sporovi nisu izrijekom stavljeni u stvarnu nadlenost opinskih sudova, ve su u njihovoj nadlenosti temeljem odredbe o opoj stvarnoj nadlenosti opinskih sudova (34/2). Stoga, e takve sporove rjeavati trgovaki sudovi, koji e, zbog otvaranja steajnog postupka (34b/5), po naelu atrakcije postati stvarno nadlean. Postupak u parnicama zbog smetanja posjeda Zakon odreuje neka posebna pravila za postupanje u parnicama zbog smetanja posjeda, kojima se u izvjesnoj mjeri odstupa od opih pravila parninog postupka. Osnovni je zadatak tih parnica da omogue hitnu i efikasnu uspostavu poremeenog faktinog stanja prema posljednjem stanju posjeda, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, potenje posjednika, te bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom drutvenom, javnom ili slinom interesu. U sporovima zbog smetanja posjeda stvarno su nadleni opinski sudovi. Pravo na traenje zatite posjeda ogranieno je subjektivnim i objektivnim rokom. Tuba se mora podnijeti u subjektivnom roku od 30 dana od dana kada je tuitelj saznao za in smetanja i poinitelja. No ako od dana kada je smetanje nastalo protekne objektivni rok od godine dana ova se tuba ne moe vie podnijeti, makar subjektivni rok nije jo poeo tei. Neposredni cilj postupka je da prui zatitu faktikim posjedovnim odnosima, raspravljanje je ogranieno samo na dvije bitne okolnosti; 1. posljednje stanje posjeda 2. smetanje
269

Npr. naknada tete ako je tuenik osoba nad kojom je otvoren steajni postupak

239

Iskljueno je raspravljanje o pravu na posjed, pravnom temelju posjeda, potenju posjednika. Doputeno je da se na prigovor tuenika exceptio vitosae possessionis ob adversario raspravlja o tome je li mu tuitelj oduzeo posjed silom, potajno ili prijevarom, no samo ako dana kada je tuenik saznao da mu je tuitelj oduzeo posjed pa od dana kada je vratio posjed nije proteklo vie od trideset dana, ni vie od godine dana. Ovaj je prigovor doputen samo ako se zasniva na tvrdnji da je ba tuitelj oduzeo posjed na nedoputen nain. Sadraj rjeenja kojim se prua posjedovna zatita determiniran je sadrajem tubenog zahtjeva. U tom smislu tuitelj je duan traiti da sud; 1. utvrdi in smetanja njegovog posjeda 2. naredi uspostavu posjedovnog stanja kakvo je bilo u asu smetanja 3. zabrani takvo ili slino smetanje Ako nae da je tuiteljev zahtjev osnovan, sud bi bio duan donijeti rjeenje kojim e; 1. utvrditi in smetanja 2. narediti tuniku uspostavu posjedovnog stanja kakvo je bilo u asu smetanja 3. zabraniti mu takvo ili slino smetanje ubudue Ovdje pravodobna alba u naelu zadrava ovrhu rjeenja no sud moe iz vanih razloga odluiti da alba nema suspenzivne moi. Rok za albu traje 8 dana. Revizija nije doputena. Ponavljanje postupka moe se traiti samo zbog toga to nezakonitim postupanjem stranci nije bila pruena mogunost raspravljanja pred sudom, ili ako se povreda odnosi na stranaku ili parninu sposobnost i zastupanje stranaka. Pravo na podnoenje prijedloga ogranieno je samo veoma reduciranim objektivnim rokom od 30 dana od pravomonosti rjeenja o smetanju posjeda. Tijekom postupka sud moe po slubenoj dunosti i bez sasluanja protivne stranke odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovrnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oteenja ili spreavanja nasilja ili otklanjanja nenaknadive tete. Izdavanje platnog naloga Ako u glavi ZPP-a o postupku za izdavanje platnog naloga ne postoje posebne odredbe, u tim e se parnicama primjenjivati ostale odredbe ZPP-a (445a). Rjeenje kojim sud prihvaa tuiteljev zahtjev da se tueniku naloi neko plaanje platni nalog, mandat, moe biti samo kondemnatornog znaenja. Efikasnost platnog naloga manifestira se u tome to pravomonost i ovrnost nastupaju u relativno kratkom roku i vremenski koincidiraju. Pobijani platni nalog ne gubi pravno znaenje zbog toga to je protiv njega podnesen prigovor. Raspravljanje u povodu prigovora ima za neposredan cilj ispitivanje pravilnosti i zakonitosti donesenog platnog naloga i tako, tek posredno, raspravljanje o osnovanosti tubenog zahtjeva. Ovo svojstvo platnog naloga izjednauje ga s pravnim lijekom. Hrvatsko procesno pravo poznaje dvje vrste platnih naloga; 1. platne naloge koji se izdaju za trabine ije postojanje tuitelj dokazuje kvalificiranim ispravama dokumentarni platni nalozi

240

2. naloge koji se izdaju za trabine manje vrijednosti o ijem postojanju tuitelj ne mora uz tubu priloiti nikakva dokazna sredstva nedokumentarni platni nalozi Sud je duan izdati dokumentarni platni nalog ako se pored opih ispune i sljedee posebne procesne pretpostavke; 7. da je trabina novana 8. da je dospjela 9. da tuitelj dokazuje trabinu vjerodostojnom ispravom priloeno, uz tubu u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu Vjerodostojnim ispravama smatraju se osobito: 1) javne isprave; 2) privatne isprave na kojima je potpis obveznika ovjerio tijelo nadlean za ovjeru; 3) mjenice i ekovi s protestom i povratnim raunima ako su oni potrebni za zasnivanje zahtjeva; 4) izvaci iz poslovnih knjiga270; 5) fakture; 6) isprave koje prema posebnim propisima imaju znaenje javnih isprava (446/2). Bitna izmjena koju unosi ZIDZPP/03 jest brisanje stavaka 4. i 5. lanka 446. ZPP-a koje su izdavanje platnog naloga uvjetovale obvezom tuitelja da uini vjerojatnim postojanje pravnog interesa, a ako tuitelj to ne bi uinio, sud je bio ovlaten takvu tubu odbaciti. Time je zapravo tuitelju bio suen put ostvarivanja pravne zatite. Nedokumentirani platni nalog - kad se tubeni zahtjev odnosi na dospjelo glavno potraivanje u novcu koje ne prelazi svotu od 5.000,00 kuna, sud e izdati platni nalog protiv tuenika iako tubi nisu priloene vjerodostojne isprave, ali je u tubi iznesena osnova i visina dugovanja i naznaeni dokazi na temelju kojih se moe utvrditi istinitost tubenih navoda (447/1). Nedokumentirani platni nalog moe se izdati samo protiv glavnog dunika (447/3). Prema novom ureenju, u sporovima iz nadlenosti trgovakih sudova nedokumentirani platni nalog sud e izdati kad se tubeni zahtjev odnosi na dospjelu glavnu trabinu u novcu koja ne prelazi svotu od 20.000,00 kuna (447/2). Tuitelj u tubi predlae izdavanje platnog naloga. Ako sud ne prihvati taj prijedlog, nastavit e postupak po tubi (449/1). Protiv rjeenja suda kojim se ne prihvaa prijedlog za izdavanje platnog naloga nije doputena alba (449/2). Meutim, sud e izdati platni nalog i kad tuitelj u tubi nije predloio izdavanje platnog naloga, a udovoljeno je svim uvjetima za izdavanje platnog naloga (446/3). Dakle kad sud prihvati prijedlog ili sam odlui izdati platni nalog, sudac e bez odravanja roita izdati platni nalog (448/1). U platnom nalogu sud e izrei da je tuenik duan u roku od osam dana (u mjeninim i ekovnim sporovima u roku od tri dana) nakon primitka platnog naloga udovoljiti zahtjevu tube zajedno s trokovima koje je sud odmjerio ili u istom roku podii prigovore protiv platnog naloga. (448/2). Platni nalog je specifino rjeenje kojim se u ovom postupku usvaja tubeni zahtijev i moe biti samo kondemnatorne prirode (129/4). Pravomonost i ovrnost platnog naloga vremenski koincidiraju.

270

Ovi izvaci, nakon stupanja na snagu ZIDZPP/03, ne moraju vie biti ovjereni, budui da se ni poslovne knjige vie ne ovjeravaju.

241

Platni nalog dostavlja se objema strankama. Tueniku se uz platni nalog dostavlja i primjerak tube s prilozima (448/3). Platni nalog tuenik moe pobijati samo prigovorom.271 U dijelu u kojemu nije napadnut prigovorom platni nalog postaje pravomoan (450/2). Nepravovremene, nepotpune ili nedoputene prigovore odbacit e sudac bez odravanja roita (451/1). Ako su prigovori podneseni pravovremeno, sudac e ocijeniti je li potrebno da zakae pripremno roite ili moe odmah odrediti roite za glavnu raspravu (451/2). Dakle, ulaganje prigovora dovodi do poetka redovnog kontradiktornog postupka. Ako tuenik do zakljuenja glavne rasprave odustane od svih podnesenih prigovora, platni nalog ostaje na snazi (456/2). U odluci o glavnoj stvari sud e odluiti da li se platni nalog u cijelosti ili djelomino odrava na snazi ili se ukida (451/3). Sud se moe po slubenoj dunosti oglasiti mjesno nenadlenim najkasnije do izdavanja platnog naloga (453/1). Tuenik moe istai prigovor stvarne i mjesne nenadlenosti samo u prigovoru protiv platnog naloga (453/2). Ako sud nakon izdavanja platnog naloga utvrdi da je stvarno ili mjesno nenadlean, nee ukinuti platni nalog, nego e nakon pravomonosti rjeenja kojim se oglasio nenadlenim ustupiti predmet nadlenom sudu (454). Zakljuno moemo kazati da, nakon stupanja na snagu ZIDZPP/03-a, tuitelj svoju novanu trabinu moe zahtijevati prema svojem vlastitom izboru: 1) prijedlogom za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave272 (28, 37/2 OZ). 2) tubom s prijedlogom za izdavanje platnog naloga 3) tubom u parninom postupku Put pravne zatite tuitelj e birati zavisno od ocjene hoe li i kakve prigovore tuenik, odnosno ovrenik isticati. Postupak u sporovima male vrijednosti Ova pravila rezultat su kompromisa izmeu radikalne primjene naela de minimis non curat praetor (u nas neprihvatljivog) i tenje da se strankama osiguraju procesna jamstva za zatitu prava. Ako u glavi ZPP-a o postupku u sporovima male vrijednosti ne postoje posebne odredbe, u tim e se parnicama primjenjivati ostale odredbe ZPP-a (457).
271

Ako se platni nalog pobija jedino u pogledu odluke o trokovima, ta se odluka moe pobijati samo albom protiv rjeenja (450/1). Ako tuenik prigovori da nisu postojale zakonske osnove za izdavanje platnog naloga (l. 446. i 447) ili da postoje smetnje za daljnji tijek postupka, sud e najprije odluiti o tom prigovoru. Ako ustanovi da je takav prigovor osnovan, ukinut e rjeenjem platni nalog i nakon pravomonosti rjeenja otpoeti raspravljanje o glavnoj stvari, kad takvu raspravljanju ima mjesta (452/1). Ako sud ne prihvati taj prigovor, prijei e na raspravljanje o glavnoj stvari, a rjeenje suda unijet e se u odluku o glavnoj stvari (452/2). Ako u povodu prigovora nedospjelosti sud ustanovi da je zahtjev tube dospio nakon izdavanja platnog naloga, ali prije zakljuenja glavne rasprave, sud e presudom ukinuti platni nalog i odluiti o tubenom zahtjevu (lanak 326. stavak 1) (452/3).
272

Rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donose javni biljenici (307a OZ). Oni ta rjeenja i provode, osim ako je rije o ovrsi na pokretninama. U sluaju prigovora, javni biljenik cijeli spis, zajedno sa prigovorom, dostavlja nadlenom sudu. Nepravovremeno podneseni prigovor moe odbaciti sam javni biljenik. Protiv njegovog rjeenja ovrenik ima pravo albe o kojoj odluuje sud. Tako nastaje jedan komplicirani sudskojavnobiljeniki sustav.

242

Sporovi male vrijednosti jesu sporovi u kojima se tubeni zahtjev odnosi na potraivanje u novcu koje ne prelazi svotu od 5.000,00 kuna (458/1). Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tubeni zahtjev ne odnosi na potraivanje u novcu, a tuitelj je u tubi naveo da pristaje da umjesto udovoljenja odreenom zahtjevu primi odreeni novani iznos koji ne prelazi navedenun svotu (458/2). Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tubenog zahtjeva nije novana svota, ve predaja pokretne stvari ija vrijednost, koju je tuitelj u tubi naveo, ne prelazi spomenutu svotu (458/3). Ne smatraju se sporovima male vrijednosti: 1. sporovi o nekretninama; 2. sporovi iz radnih odnosa koje je pokrenuo radnik protiv odluke o prestanku ugovora o radu (dakle, prema novom ureenju, ostali sporovi iz radnih odnosa su malini sporovi ako se ispune ope pretpostavke); 3. sporovi zbog smetanja posjeda (459). Ako tuitelj preinai tubeni zahtjev tako da vrijednost predmeta spora prelazi svotu od 5.000,00 kuna, postupak e se dovriti prema odredbama ovog zakona o redovnom postupku (464/1). Ako tuitelj do zakljuenja glavne rasprave koja se vodi prema odredbama ovog zakona o redovnom postupku smanji tubeni zahtjev tako da vie ne prelazi svotu od 5.000,00 kuna, daljnji postupak provest e se prema odredbama ovog zakona o postupku u sporovima male vrijednosti (464/2). Ako tuitelj ne doe na prvo roite za glavnu raspravu273, a uredno je pozvan, smatrat e se da je povukao tubu, osim ako se tuenik na tom roitu ne upusti u raspravljanje (465/1). Ako s kojeg kasnijeg roita izostanu obje stranke, sud e odgoditi roite. Ako i na novo roite ne dou obje stranke, smatrat e se da je tuitelj povukao tubu (465/2). U malinim sporovima ne primjenjuju se odredbe o mirovanju postupka (465/3). Presuda se objavljuje odmah nakon zakljuenja glavne rasprave (466/1). Prijepis presude uvijek se dostavlja stranci koja nije bila prisutna objavi, a stranci koja je bila prisutna objavi samo na njezin zahtjev. Taj zahtjev stranka moe postaviti najkasnije na roitu na kojemu se presuda objavljuje (466/2). U postupku u sporovima male vrijednosti doputena je posebna alba samo protiv rjeenja kojim se zavrava postupak (462/1). Ostala rjeenja protiv kojih je po ovom zakonu doputena alba mogu se pobijati samo albom protiv odluke kojom se postupak zavrava
273

U pozivu za glavnu raspravu navest e se, meu ostalim, da e se smatrati da je tuitelj povukao tubu ako ne doe na prvo roite za glavnu raspravu, da se u postupku u sporovima male vrijednosti ne primjenjuju odredbe o mirovanju postupka i da u tom postupku stranke trebaju sve injenice i dokaze iznijeti do zakljuenja glavne rasprave jer se u albi protiv presude ne mogu iznositi nove injenice i predlagati novi dokazi, te da se odluka moe pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parninog postupka i zbog pogrene primjene materijalnog prava (465/4). U postupku u sporovima male vrijednosti zapisnik o glavnoj raspravi, osim podataka iz lanka 124. stavka 1. ovog zakona. sadri: 1) izjave stranaka od bitnog znaenja, a osobito one kojima se, u cijelosti ili djelomino, priznaje tubeni zahtjev, ili se odrie od tubenog zahtjeva ili od albe, ili se preinaava ili povlai tuba; 2) bitni sadraj izvedenih dokaza; 3) odluke protiv kojih je doputena alba i koje su objavljene na glavnoj raspravi; 4) jesu li stranke bile prisutne objavi presude i, ako su bile prisutne, da su pouene uz koje uvjete mogu podnijeti albu (463).

243

(462/2). Potonja rjeenja ne dostavljaju se strankama, ve se objavljuju na roitu i unose u pismeni sastav odluke (462/3). Protiv prvostupanje presude odnosno rjeenja kojim se zavrava spor stranke mogu podnijeti albu u roku od osam dana (467/3). Rok za albu rauna se od dana objave presude odnosno rjeenja; a ako je presuda odnosno rjeenje dostavljeno stranci, rok se rauna od dana dostave (467/4). Presuda ili rjeenje kojim se zavrava malini spor moe se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parninog postupka iz lanka 354. stavka 2. toke 1.,2., 4., 5., 6. 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrene primjene materijalnog prava (467/1). Dakle, prema novom ureenju, lista apsolutno bitnih povreda zbog kojih se ovdje moe izjaviti alba dodatno je ograniena. alba u kojoj su izneseni razlozi zbog kojih se alba ne moe podnijeti odbacit e se kao nedoputena (467/5). O albi protiv presude odluuje sudac pojedinac drugostupanjskoga suda (467/6). Protiv odluke drugostupanjskog suda nije doputena revizija (467/7). Postupak u sporovima male vrijednosti provodit e se i u povodu prigovora protiv platnog naloga ako vrijednost osporenog dijela platnog naloga ne prelazi svotu od 5.000,00 kuna (460).

ARBITRAA Arbitraa je provoenje suenju u sporu pred arbitranim sudom. Arbitrani sud je nedravno pravosudno tijelo koje svoje ovlatenje za suenje crpi iz sporazuma stranaka. Sastavljeno je od jedne ili vie osoba o ijem su se izboru stranke sporazumjele, kojem su stranke dobrovoljno i sporazumno povjeravaju donoenje meritorne odluke u sporu. Sabor RH je na sjednici 28.9. 2001. donio Zakon o arbitrai. Arbitrano sudovanje razvilo se kao izraz nezadovoljstva zbog sporog, krutog i nesigurnog dravnog sudovanja. Za arbitrani postupak tvrdi se da osigurava tajnost i pomirljiv ton raspravljanja, brzinu i jeftinou. Zakonom o arbitrai ureuje se; 1. domaa arbitraa 2. priznanje i ovrha arbitranih pravorjeka 3. nadlenost i postupanje sudova u vezi s arbitraom Osnovne definicije arbitrae; 1. arbitraa suenje pred arbitranim sudom bez obzira organizira li ga ili njegovo djelovnje organizira arbitrana ustanova ili ne 2. domaa arbitraa arbitraa ije je mjesto na podruju RH 3. arbitrani sud je nedravni sud koji svoje ovlatenje za suenje crpi iz sporazuma stranaka 4. arbitrana ustanova pravna osoba ili tijelo pravne osobe koje osigurava i organizira djelovanje arbitranih sudova 5. arbitar - je pojedinac ili lan odnosno predsjednik arbitranog vijea 6. spor bez meunarodnog obiljeja je spor u kome su stranke fizike osobe s prebivalitem ili obiajenim boravitem u tuzemstvu, odnosno pravne osobe koje su osnovane na pravu RH

244

7. spor s meunarodnim obiljejem spor u kojem je barem jedna stranka fizika osoba s prebivalite ili uobiajenim boravitem u inozemstvu odnosno pravna osoba koja je osnovana po stranom pravu 8. pravorijek odluka arbitranog suda o biti spora 9. konani pravorijek je odluka kojom je odlueno o osnovi i visini pojedinog zahtjeva 10. posrednik je osoba koja na temelju pisanog sporazuma stranaka provodi postupak mirenja Kad ZA upuuje na sporazum stranaka ili na mogunost njihovog sporazuma o nekom pitanju ili kad na bilo koji nain upuuje na sporazum stranaka takav sporazum obuhvaa i sva pravila o arbitrai koja se u sporazumu navode ili na koja se u sporazumu upuuje.

Arbitrabilnost Stranke mogu ugovoriti domau arbitrau za rjeavanje sporova o pravima kojima mogu slobodno raspolagati. U sporovima s meunarodnim obiljejem stranke mogu ugovoriti i arbitrau ije je mjesto izvan podruja RH osim ako je posebnim zakonom propisano da takav spor moe rjeavati samo sud u RH. Stranke se mogu sporazumjeti da sporove iz ovog lanaka iznesu pred arbitrani sud bez obzira na to organizira li njihovo djelovanje arbitrana ustanova ili ne. Ugovor o arbitrai On je temeljni pravni posao na kojem poiva konstrukcija arbitranog suenja. Ugovor je djelo suglasno izraene volje stranaka. Ako se njime ugovara arbitraa hrvatske dravne pripadnosti, da bi bio pravno valjan trebao bi ispunjavati uvjete o sadraju i formi hrvatskog ZA. Ovaj ugovor je valjan ako je sklopljen u pisanom obliku. Po hrvatskom zakonu se smatra da je ugovor sklopljen u pisanom obliku i kad je unesen u odvojene isprve koje su stranke potpisale ili ako je sklopljen razmjenom pisama, teleksa, telefaksa brzojava ili drsredstava komuniciranja koja omoguuju pisani dokaz o ugovoru, bez obzira jesi li ga stranke potpisale. Smatra se da je ugovor o arbitrai u pisanom obliku zakljuen ako: 1. je jedna od stranaka uputila drugoj ili ako je trea osoba uputila objema strankama pisanu ponudu za zakljuenje tog ugovora, a protiv te ponude nije pravodobno izjavljen prigovor, to se prema obiajima u prometu moe smatrati prihvatom ponude 2. ako nakon usmeno zakljuenog ugovora jedna od ugovorenih strana uputi drugoj pisanu obavijest u kojoj se poziva na prethodno zakljueni usmeni ugovor, a druga strana pravodobno ne prigovori sadraju obavijesti, to se prema obiajima u prometu moe smatrati suglasnou sa sadrajem primljene obavijesti 3. upuivanje u glavnom ugovoru na ispravu koja sadri arbitranu klauzulu jest ugovor o arbitrai ako je puivanje takvo da je ta klauzula sastavni dio tog ugovora 4. ugovor je valjan i ako se u teretnici izriito poziva na arbitranu klauzulu u brodarskom ugovoru 5. iznimno od opih odredaba, ako je spor nastao ili bi mogao nastati iz potroakog ugovora, ugovor o arbitrai mora biti napisan u posebnoj ispravi koju su potpisale obje strane, u kojoj, ako nije sastavljena kod javnog biljenika ne smije biti drugih utanaenja osim onih koja se odnose na arbitrani postupak

245

6. smatra se da je ugovor o arbitrai valjan i ako tuitelj podnese tubu arbitranom sudu , a tuenik ne prigovori njegovoj nadlenosti najkasnije u odgovoru na tubu u kojemu se upustio u raspravljanje o biti spora Za materijalno pravnu valjanost ugovora o arbitrai mjerodavno je pravo koje su stranke izabrale. Ako stranke nisu izabrale pravo, mjerodavno e biti pravo koje je mjerodavno za bit spora ili pravo RH. Prestanak ugovora o arbitrai Ugovor o izbranom sudu moe prestati zbog potpune likvidacije pravnog odnosa u vezi s kojim je zakljuen; zbog izvrenja zadatka arbitrae ili zbog nemogunosti izvrenja tih zadataka; zbog nastupanja roka ili uvjeta od kojega je zavisila njegova valjanost te na temelju sporazuma stranaka. Sposobnost stranaka Sposobnost fizikih, pravnih i drugih osoba da zakljue ugovor o arbitrai i da budu stranke u sporu pred arbitranim sudom ocjenjuje se prema pravu koje je za njih mjerodavno. Dravljani RH i pravne osobe hrvatskog prava, ukljuujui i RH te jedinice lokalne samouprave i jedinice podrune samouprave, mogu zakljuiti ugovor o arbitari i biti stranke u sporu pred arbitranim sudom. Punomo za zakljuenje ugovora o arbitrai Ako je za valjanost punomoi mjerodavnopravo RH, ovlatenje za zakljuenje glavnog ugovora obuhvaa i ovlatenje za sklapanje uovora o arbitai .

Kompetenz kompetenz problem Taj problem govori o tome moe li arbitran sud suditi o valjanosti arbitranog ugovora, te je li nadlean za suenje u konkretnom sporu. Konstatira se da bi nesavjesne stranke mogle dovestu u pitanje efokastnost arbitrae time to bi poricale ovlatenje arbitranog suda da odluuje o svojoj nadlenosti traei da o tome odlui dravni sud koji bi bio nadlean za rjeavanje spora Arbitranom sudu treba omoguiti da odluuje o svojoj investituri, pod rezervom naknadne dravne sudske kontrole do koje dolazi, u odnosu na domae arbitrae, u povodu tube za ponitaj arbitrane presude, a u odnosu na strane arbirae u povodu osluivanja o njihovom priznanju ili ovrsi. Dostava pisanih priopenja

246

Ako se stranke nisu drugaije sporazumjele smatrat e se da su pisana priopenja dostavljena onog dana kada budu predana na potansku adresu adresatu ili osobi ovlatenoj za primanje pisanih priopenja. Potanska adresa je ona koji adresat redovito prima potu. Ako adresat nije izriito doredio drugu adresu ili ako to ne proizlazi iz okolnosti sluaja, potanska adresa bit adresa sjedita ili podrunice adresata navedena u glavnom ugovoru ili ugovoru o arbitrai. Smatrat e se da je predaja izvrena i ako adresat kojem se dostava obavlja odbije primiti pisano priopenje. Arbitri Ako sporazumom stranaka nije odreen broj arbitara, imenovat e se tri arbitra. Nikog se ne moe sprijeiti da zbog svog dravljanstva bude arbitar, osima ako su se stranke o tome drugaije sporazumjele. Suci suda RH mogu biti izabrani samo za predsjednika arbitranog vijea ili arbitra pojedinca. Izabrani arbitar mora imati potpunu poslovnu ili parninu sposobnost. Izjavu o prihvaanju dunostu arbitar mora dati pismeno. On je duan arbitrau voditi primjerenom brzinom i pravodobno poduzimati radnje u postupku, te se brinuti da se izbjegne svako odugovlaenje postupka. Osoba kojoj se neko obrati radi imenovanja za arbitra duna je iznijeti sve okolnosti koje bi mogle dati povoda za osnovanu sumnju u njenu neizvjesnost ili nepristranost. Nakon imenovanja i u tijeku postupka arbitar je duan bez odlaganja iznijeti strankama takve okolnosti osim ako ih je o njima ve ranije obavjestio. Stranka moe traiti izuzee arbitra kojeg je imenovala ili u ijem je imenovanju sudjelovala samo ako je razlog za izuzee nastao ili je stranka za njega saznala tek nakon to je arbitar imenovan. Ako arbitar zbog stvarnih ili pravnih razloga ne moe obavljati svoju dunost njegov mandat prestaje ako se povue sa te dunosti ili ako se stranke sporazumiju o njenom prestanku. Ako mandat arbitra prestane na temelju odredaba o izuzeu ili o smjenjivanju zbog neobavljanja dunosti ili zbog njegovog povlaenja s dunosti zbog bilo kojeg drugog razloga, ili zbog opoziva njegovog mandata na temelju sporazuma stranaka ili u bilo kojem drugom sluaju prestanka njegovog mandaa, imenovat e se zamjenik arbitra u skladu s pravilima koja se primjenjuju na imenovanje arbitra koga se zamjenjuje. Ravnopravnost stranaka u postupku Stranke su ravnopravne u postupku pred arbitranim sudom. Strankama treba omoguiti da se izjasne o navodima i zahtjevima protivne stranke. U svrhu ostvarivanja ovih odredbi abitri e nastojati strankama iznijeti svoja shvaanja te dati prikladana objanjenja kako bi se zajedno sa strankama razmotrila sva odluna injenina i pravna pitanja spora. Pravila postupka Ako to nije u protivnosti s odredbama ovog zakona stranke se mogu sporazumjeti o pravilima postupka kojih e se arbitrani sud pridravati ili tako da ih same odrede ili upuivanjem na odreena pravila ili na drugi prikladan nain.

247

Ako takvog sporazuma nema, arbitrani sud moe, ako to nije su suprotnosti s odredbama Zakona, provoditi postupak na nain koji smatra prikladnim.

Mjesto arbitrae Stranke se mogu sporazumjeti o mjestu arbitrae. Ako takvog sporazuma nema mjesto arbitrae odredit e arbitrani sud vodei rauna o okolnostima spora, ukljuujui i pogodnost odreenog mjesta ta stranke. Poetak arbitranog postupka Ako se stranke nisu drugaije sporazumjele arbitrani postupak poinje; 1. ako se arbitraa provodi pred arbitranim sudom ije djelovanje organizira i osigurava rabitrana ustanova onog dana kad ta arbitrana ustanova primi tubu 2. u ostalim sluajevima onog dana kad tuenik primi obavijest o tome da je protivna stranka imenovala arbitra ili predloila arbitra pojedinca i uz nju pozove da imenuje drugog arbitra ili da se izjasni o predloenom arbitru pojedincu te tubu kojom se spor iznosi pred arbitrni sud. Jezik Stranke se mogu sporazumijeti o jeziku na kojima e se provoditi arbitraa. Ako se stranke ne sporazume onda sud odluuje na kojem jeziku e se provoditi postupci. Tuba i odgovor na tubu Ako se stranke nisu drugaije sporazumijele, tuitelj u tubi treba iznijeti injenine tvrdnje na kojima temelji svoje zahtjeve, sporna pitanja i tubeni zahtjev, a tuenik u odgovoru na tubu treba iznijeti svoju obranu u pogledu tih tuiteljevih navoda.

Svjedoci Oni se u pravilu sasluavaju na glavnoj raspravi. Ako na to pristanu, svjedoci se mogu sasluavati i izvan glavne rasprave, a arbitrani sud moe od svjedoka zatraiti da u odreenom roku pismeno odgovore na postavljena pitanja. Oni se sasluavaju bez polaganja zakletve. Vjetaci Ako se stranke nisu drukije sporazumijele , arbitrani sud moe : 1. imenovati jednog ili vie vjetaka od kojih e zatraiti nalaz o injenicama

248

2. zahtijevati od stranke da vjetaku dade sve vanije informacije, da mu preda vane isprave, robu ili druge stvari radi pregleda.

Pravorijek Ako se sranke nisu drgaije sporazumjele , arbitrani sud moe donositi djelomine pravorijeke i meupravorijeke. Djelomini pravorijek smatra se samostalnim pravorijekom. Pravorijek se donosi u mjestu arbitrae , izrauje se u pisanom obliku. On mora biti obrazloen osim ako su se stranke sporazumjele da obrazloenje nije potrebno ili ako je pravorijek donesen na temeljnu nagodbe stranaka. U pravorijeku treba navesti kada je donesen i mjesto njegovog donoenja. Izvornik pravorijeka i sve prijepise potpisuju arbitrar pojedinac tj. svi lanovi vijea. Pravorijek je valjan i ako ga koji arbitrar uskrati potpisati, ako je pravorijek potpisala veina lanova vijea. Dopunski pravorijek Ako se stranke nisu drukije sporazumijele, svaka strana moe u roku od 30 dana od primitka pravorijeka, uz obavijest drugoj stranci, od arbitranog suda zatraiti donoenje dopunskog pravorijeka o zahtjevima iznesenim u arbitranom postupku o kojima arbitrni sud u svom pravorijeku nije odluio. Ako arbitrani sud nae da je zahtjev opravdan, donijet e dopunski pravorijek. Pravna snaga pravorijeka Pravorijek arbitranog suda je akt delegirane jurisdikcije, a ne graanskopravna nagodba stranaka u sporu. On ima prema stranakama, ali ne i prema treima, snagu pravomone sudske presude, osim ako su se stranke izriito sporazumijele da se pravorijek moe pobijati pred arbitranim sudom vieg stupnja. Pravorijek koji se ne moe pobijati pred arbitranim sudom vieg stupnja stjee svojstvo pravomonosti samim podnoenjem.

Ispravak i tumaenje pravorijeka U roku od 30 dana od primitka pravorijeka, ako se stranke nisu drukije sporazumjele o nekom drugom roku; 1. jedna stranka, uz obavijest drugoj, moe zahtijevati od arbitranog suda da u pravorijeku ispravi raunsku, pisarsku ili tipografsku greku 2. ako su se stranke tako sporazumjele, jedna stranka, uz obavijest drugoj moe zahtijevati od arbitranog suda da dade tumaenje odeenog mjesta ili dijela pravorijeka. Ako arbitrani sud smatra da je iznesen zahtjev opravdan, ispravit e pravrijek ili e dati njegovo tumaenje, koje je sastavni dio pravorijeka. Arbitrani sud moe ex offo ispraviti svaku navedenu greku u roku od 30 dana od donoenja pravorijeka.

249

Odluka o trokovima Na zahtjev stranke, arbitrani sud e u pravorijeku ili u odluci kojom se postupak okonava odrediti koja je stranka i u kojem omjeru duna naknaditi drugoj stranci trokove potrebne radi voenja postupka, ukljuujui i trokove zastupanja i nagrade arbitrima, te snositi svoje trokove. O trokovima postupka arbitrani sud odluuje po slobodnoj ocjeni uzimajui u obzir sve okolnosti sluaja, a posebno ishod arbitranog postupka. Ako arbitrani sud propusti odluiti o trokovima ili je takva odluka mogua tek nakon okonanja arbitranog postupka, arbitrani sud e o trokovima donijeti posebni pravorijek. Dominira shvaanje da tuenik nema pravo traiti da tuitelj poloi aktorsku kauciju. Oslobaanju dunosti prethodnog plaanja arbitranih trokova nema mjesta jer arbitrau financiraju samo stranke. Nagodba Ako se stanke tijekom postupka nagode o sporu, arbitrani sud e na njihov zahjev obustaviti postupak, osim ako stranke zatrae da se na temelju nagodbe donese pravorijek. Arbitrani sud e na traenje stranaka donijeti pravorijek na temelju nagodbe, osim ako nae da je sadraj nagodbe protivan javnom poretku RH . ZA predstavlja dvije razliite vrste nagodaba o biti spora. Na strankama je da odlue koju e varijanu izabrati : 1. nagodba je supstancijalnopravni ugovor graanskog/trgovakog prava, pa ako je zakljuena pred arbitrima sama po sebi nema neposrednog procesnog utjecaja na postupka u kojemu je zakljuena. 2. no ako stranke koje su se nagodile ele toj svojoj nagodbi osigurati i procesnopravni kvalitet presuene stvari moraju od arbitara zatraiti da donesu pravorijek na temelju nagodbe . Ovjera i polaganje pravorijeka Stranke se mogu sporazumjeti o ovjeri i polaganju pravorijeka te o nainu njegovog ovjeravanja i polaganja. Ako se sporazum odnosi na ovjeru i polaganje pravorijeka kod suda , sud e ovjeru i polaganje obaviti prema pravilima za pruanje pravne pomoi arbitranim sudovima. Ako su se stranke o tome sporazumjele, sud e dostaviti jednoj ili objema strakama prijepis pravorijeka koji je kod njega poloen. Okonanje arbitranog postupka Donoenjem konanog pravorijeka okonava se postupak o pitanjima o kojima je njime odlueno. Postupak se moe okonati i zakljukom arbitranog suda kada : 1. tuitelj povue tubu, osim ako se tuenik tome usprotivi a arbitrani sud smatra da tuenik ima pravdan pravni interes da se donese konani pravorijek o sporu 2. stranke sporazumno odlue o okonanju postupka 3. arbitrani sud nae da je nastavak postupka iz nekog drugog razloga postao nepotreban ili nemogu.

250

Mandat arbitranog suda u pravilu prestaje okonanjem postupka. Preivljava u sluajevima zahtjeva za doneenje dopunskog pravorjeka, za ispravak i tumaenja pravorijeka za naknadno odluvanje o trokovima, za vraanje stvari radi otklanjanaj nedostataka. Tuba za ponitaj pravorijeka Stranke nemogu ugovoriti pravo na ulaganje albe protiv odluke izabranog suda redovnom dravnom sudu ali se ne mogu ni odrei prava na pobijanje pravomone arbitrane presude pred redovnim sudom. Ovo pobijanje ostvaruje se tubom stranke za ponitaj. Meupravorijek se moe pobijati samo tubom za ponitaj podnesenom protiv pravorjeka kojim je okonan postupak o zahtjevu u povodu kojeg je on donesen. Protiv pravorijeka nije doputeno drugo pravno sredstavo sudu. Pravorijek moe ponititi samo nadleni sud i to samo ; 1.ako stranka koja podnese tubu dokae: a)da ugovor o arbitrai nije uope bio sklopljen ili da nije bio valjan b) da stranka u postupku nije bila sposobna zaljuiti ugovor o arbirai i biti stranka u sporu, ili da stranka nije bila uredno zastupana. c) da stranka koja je podnijela tubu za ponita pravorijeka nije bila uredno obavijetena o pokretanju arbitranog postupka ili da joj je na drugi nezakonit nain bilo onemoguena rspravljanje pred arbitranim sudom d) da se pravorijek odnosi na spor koji nije predvien arbitranim ugvorom ili koji nije obuhvaen njegovim odredbama ili da sadri odluke o predmetima koji prekorauju granice ugovora o arbitrai e) da sastav arbitranog suda ili arbitrani postupak nisu nisu bili u skladu sa ZA ili s doputenim sporazumom stranaka , a to je moglo utjcati na sadraj pravorijeka f) da pravorijek nije obrazloen ili potpisan u smislu odredaba ZA 2. ako sud nae i kad se straka nije pozvala na taj razlog : a) da predmet spora nije arbitrabilan prema zakonima RH b) da je pravorijek u suprotnosti s javnim poretkom RH Tuba za ponitaj pravorijeka se moe podnijeti u roku od 3 mj od dana kada je stranci koja ju je podnijela dostavljen pravorijek ili ako joj je tuba podnesena u sluaju l.33, 34 . ZA od dana kada je stranci koja je tubi podnijela dostavljena odluka arbitranog suda od jednog od tih zahtjeva. Sud od kojeg se trai ponitaj pravorijeka moe ako nae da je to prikladno ili ako to zatrai jedna od stranaka odgoditi postupak po tubi za ponitaj za vrijeme koje on odredi kako bi dao mogunost arbitranom sudu da nastavi postupak ili da poduzme neto drugo to bi moglo ukloniti razloge za ponitaj pravorijeka . Ako stranke to izriito predvide u ugovoru o arbirai pravorijek se moe pobijati tubom i ako stranka koja ga pobija sazna za nove injenice ili nae ili stekne mogunost da upotrijebi nove dokaze na temelju koih bo za nju mogao biti donesen povoljniji pravorijek da su te injenice i dokazi bili upotrebljeni prije zakljuenja raspravljanja koje je prethodilo donoenju pobijanog pravorijeka. Taj se razlog moe isticat samo ako tuitelj bez svoje krivnje nije mogao te okolnosti iznijeti u arbitranom postupku. Tuba za ponitaj je konstitutivne naravi. Presuda kojom se tubeni zahtjev prihvaa ponitava pravorijek arbitranog suda s djelovanjem ex tunc.

251

Mirenje Mirenje je jedna od alternativnih metoda rjeavanja sporova, to je postupak u kojem trea nepristrana osoba kojoj su stranke sporazumno povjerile tu zadau pomae strankama da pokuaju postii sporazumno rjeenje njihova spora, bez ovlatenja da ga sama rijei svojoj odlukom ili da o njemu strankama nadmetne kakvo drugaije obvezujue rjeenje. Obiljeja mirenja Pored stranaka sudjeluje izmiritelj koji je nepristran, nema ovlatenja da svojom odluko rijei spor ili da na koji drugi nain nametne strankama njegovo obvazato rjeenje, ima samo ona ovlatenja koja su mu stranke dale. Neposredni cilj mirenja je rjeavanje spora meu strankama po mogunosti postizanjem nagodbe. Opi i osnvni izvor hrvatskog prava mirenja je Zakon o mirenju iz 03. Vrste mirenja Razlikujemo dobrovoljna i prisilna mirenja, mirenje je u pravilu dobrovoljno. S obzirom na ulogu izmiritelja moe biti isto facilitacijsko ili evaluacijsko. S obzirom na cilj mirenje moe biti rezolucijsko ili/i terapeutsko tj.transformacijsko . Koncilijabilnost Granice mogunosti medijacijskog rjeavanja sporova, mogu biti odreene objektivno dakle s obzirom na vrstu sporova u kojima je duputeno, subjektivno, dakle s obzirom na stranke koje mogu u njemu sudjelovati te organizacijsko kompetencijski, dakle s obzirom na to moe li se mirenje povjeravati samo organizacijama za mirenje ili se moe organizirati kao ad hoc prigodno mirenje, odnosno s obzirom na to mogu li se odreeni oblici posredovanaj povjeriti samo nekim organizacijama za mirenje i/ili samo nekim , zato posebno ovlatenim osobama.

252