VELEUILITE U RIJECI POLJOPRIVREDNI ODJEL U POREU Studij mediteranske poljoprivrede

Martina Perid

Sukulenti
SEMINARSKI RAD

Kolegij: Cvjedarstvo i dendrologija Pore, sijeanj,2013.

Kazalo

1. 2. 3.

Uvod ...................................................................................................................................................... 3 Botanika pripadnost i podjela .............................................................................................................. 4 Uzgoj i odravanje ................................................................................................................................. 5 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. Zemlja ............................................................................................................................................ 5 Zalijevanje...................................................................................................................................... 5 Gnojenje ........................................................................................................................................ 6 Nametnici ...................................................................................................................................... 6

4.

Vrste ...................................................................................................................................................... 7 4.1. 4.2. 4.3. 4.4. 4.5. 4.6. 4.7. Agavaceae (Saburovke) ................................................................................................................ 7 Asclepiadaceae (Svilenice)............................................................................................................. 8 Cactaceae (Kaktusi) ....................................................................................................................... 9 Crassulaceae (Tustike) ................................................................................................................. 10 Euphorbiaceae (Mljeike) ............................................................................................................ 11 Liliaceae (Ljiljani) ......................................................................................................................... 12 Aizoaceae (upavice)................................................................................................................... 13

5. 6.

Zakljuak .............................................................................................................................................. 15 Literatura ............................................................................................................................................. 15

Sukulenti
1. Uvod
Sukulenti poznatiji pod nazivom mesnate biljke, mesnatice ili tustike neobini su i udesni pripadnici biljnog svijeta. Vedina ovih biljaka potjee iz Afrike, manji dio iz Srednje i June Amerike, a veliki broj svoje endemsko stanite nalazi na Madagaskaru. Prilagodbom na klimatske uvjete ovih podruja, odnosno duga suna razdoblja, manjak vode i visoke temperature, sukulenti su razvili specifinu grau i nain ivota. U zadebljalim listovima i/ili zadebljalim ostalim djelovima biljke pohranjuju vodu i na taj nain preivljavaju suna razdoblja. Prisustvo spuvastog tkiva i smanjena povrina epiderme nisu jedine prilagodbe iji je cilj zadravanje vode. Lide im je umanjeno i kompaktno, reduciran je broj pui, imaju sposobnost da fotosintezu obavljaju u stabljici, a ne u listovima, naboranom povrinom povedavaju volumen biljke bez povedanja izloenosti suncu, te votanom, dlakavom ili trnovitom vanjskom povrinom takoer smanjuju gubitak vode. Ove fizike prilagodbe ne bi bile dovoljna garancija za preivljavanje sukulentnih biljaka u pustinji. Njih dopunjuju sloeni fizioloki i biokemijski fenomeni, ija je funkcija regulacija ivota ovih biljaka s ciljem maksimalnog ograniavanja gubitka vode.

2. Botanika pripadnost i podjela

Sukulentne biljke ne ine prirodnu skupinu biljaka, ved se radi o zajednikom nazivu koji se koristi za oznaavanje kserofitnih biljaka. U nekim sluajevima postoje itave porodice iskljuivo sukulentnih biljaka, ali najede se radi o rodovima ili rijetkim vrstama sukulenata unutar velikih porodica biljaka koje nemaju ove karakteristike. U sukulente spadaju biljke iz vie od 60 porodica i 300 rodova. Gotovo sve sukulentne biljke su trajnice. Moemo ih podjeliti prema zadebljanom organu, pa tako postoje: Lisni sukulenti o kod njih je lide u potpunosti sastavljeno od stanica za skladitenje vode, prekriveno slojem fotosintetikog tikva (npr. Aloe, Haworthia, Lithops, Sempervivum)

Stablasti sukulenti o imaju mesnatu stabljiku koja sadri stanice za skladitenje vode prekriveno fotosintetikim tkivom. Lide je vrlo maleno ili ga nema, kod nekih je preobraeno u bodlje (npr. Euphorbia obesa, Stapelia)

Aloe aristata

Korijeni sukulenti o nabubrenih mesnatih korijena skladite vodu pod zemljom, zatidenu od sunca i ednih ivotinja. Stabljiku i lide esto gube za vrijeme sunih perioda (npr. Calibanus hookeri, Fockea edulis, Peniocerasus striatus)

Euphorbia obesa

Calibanus hookeri

Posebnu grupu ine sukulentne biljke koje imaju bujno lide. Njihova stabljika ne mora nuno biti zelena. Ove biljke nazivaju se kaudiciformima. Za nekoliko godine te biljke mogu stvoriti koru koja nalikuje deblu stabla. Njihovo je deblo zadebljano i moe poprimiti oblik kugle ili boce. Naravno sve kombinacije su mogude, pa tako postoje sukulenti zadebljalih listova i stabljike, zadebljalih listova i korijena.
Focea edulis

3. Uzgoj i odravanje
3.1. Zemlja

Zemlja mora biti dobro drenirana, ne smije sadravati mnogo organskih sastojaka, ali mora imati puno zrnatog materijala kao to je sitni ljunak. Naroito je pogodan ljunak vulkanskog podrijetla kao to je lapil ili crvena lava. Dodavanjem ljunka sprijeavamo truljenje korijena, ali to se moe sprijeiti i upotrebom poroznih posuda ili rjeim zalijevanjem.

3.2.

Zalijevanje

Korijen sukulentnih biljaka karakterizira brzi rast, ali cilj ove prilagodbe nije razvoj irokog korijenovog sustava korjenja. Naprotiv, one najede imaju samo mali sloj korjenja dovoljan da ih vee za tlo. Tijekom prvih kia, na povrini tla ili ispod kamenja, pojavljuju se brojne tanke korijenove dlaice koje karakterizira velika sposobnost upijanja vode. One se krajem kinog razdoblja osue i nestanu. Kod uzgoja moramo uzeti u obzir ovu pojavu, pa opdenito za sve sukulente vrijedi pravilo, ne zalijevati ujesen i zimi, a u proljede i ljeti obilno zalijevati jednom ili dva puta tjedno .

3.3.

Gnojenje

Zbog brzog gubitka hranjiva u posudama malih dimenzija, te hranjive sastojke moramo dodavati. Ukoliko sukulente uzgajamo u takvim uvjetima, potrebno je njihovo redovito gnojenje specifinim preparatima sa niskim koncentracijama hranjiva. Za ovu primjenu najbolji je NPK omjer 1:2:4.

3.4.

Nametnici

U uzgoju sukulenata najede se javljaju problemi sa titastim uima i grinjama. Ako do ovih problema doe potrebno je upotrijebiti odgovarajude preparate na bazi fosfornih estera, nikako preparate na bazi mineralnih ulja jer ih sukulentne biljke teko podnose. Tretiranjem sredstvima na bazi mineralnih ulja moe dovesti do velikih problema, pa ak i do ugibanja biljke. Probleme sa truljenjem biljaka uzrokuju gljivice i bakterije. Zarazu ovim organizmima moemo sprijeiti odravanjem optimalne vlanosti tla, sprijeavanjem kondenzacije na deblu i sprijeavanjem mehanikih ozljeda.

Mjesec -zalijevanje -gnojenje -kemijski tretmani -mirovanje -presaivanje

I.

II.

III.

IV. x x x

V. x x

VI. x x

VII. x x

VIII. x x

IX. x x x

X.

XI.

XII.

x x x

x x x

4. Vrste
4.1. Agavaceae (Saburovke)

Agave su zanimljiva skupina sukulentnih biljaka u koje se ubrajaju ogromne vrste, listova dugih preko 3 metra i patuljaste vrste dimenzija ne vedih od 10 cm u promjeru. Neki se primjerci koriste za proizvodnju vlakana, a iz drugih se vadi slatkasta tekudina koja se fermentira za proizvodnju estokih pida (tekila). Osim uporabne vrijednosti, agave imaju izrazitu estetsku vrijednost u ureenju okudnica u toplijim krajevima.

Agave victoriae reginae

- Ovo je jedna od najcjenjenijih vrsta - Rijetko uspije dostidi promjer od 50cm - Njeni su tamnozeleni listovi proarani bijelim linijama
Agave victoriae-reginae albo marginata

Jako je izdrljiva Trai puno svijetla Minimalna temeratura 0C Zemlja kamenita Cvjetanje 15 godina Postoje razne selekcije sa vie ili manje izraenim bijelim prugama

Sanesvieria trifasciata
Agave victoriae reginae

- Kao sobna biljka izraste do visine od metra i vie - Listovi su uski, kopljasti, mesnati s nepravilnim bjelkasto sivim poprenim prugama - Selekcijom su dobivene i senseverije niskog rasta - Trae svijetla i sunana mjesta - Podnosi sve osim prevelike vlanosti
7
Sanesvieria trifasciata

4.2.

Asclepiadaceae (Svilenice)

Zajednika karakteristika ovih biljaka je njihovo sofisticirano cvijede, esto plavkaste boje koje ima neugodan miris po strvini. Njihov oblik moe biti okrugao ili izduen, ali mogu biti i puzavice. Ima vrsta koje su se prilagodile ivotu u najtoplijim pustinjama i onih koje ive u azijskim praumama. Ako ih zareemo, sve vrste izluuju iritirajudu tekudinu, pa se na to mora obratiti pozornost prilikom presaivanja i razmnoavanja.

Ceropegia woodii

U rod Ceropegia spada vie od 150 vrsta, pojedine vrste se vrlo razlikuju Neke su puzajudeg rasta, druge rastu uspravno i granaju se Veliina cvijeta je izmeu 5 i 50 mm i neupadljive je boje, ali neobinog oblika Odgovara joj umjereno vlana zemlja Prezimljuje na hladnijem mjestu uz smanjeno zalijevanje Odgovara joj svjetlije mjesto
Ceropegia woodii

Stapelia grandiflora

Stapelija za razliku od ceropegije ima uspravan rast Stabljike mogu biti visine do 30 cm Povrina im je lagano barunasta Veliki cvjetovi mogu dosedi 20 cm u promjeru, i neugodnog su mirisa Postoji vie razliitih vrsta, razliitih oblika i boje cvjetova

Stapelia grandiflora

4.3.

Cactaceae (Kaktusi)

Ovo su, zasigurno, najrairenije sukulentne biljke, pa se naziv kaktus esto pogreno koristi za oznaavanje cijele porodice. Dimenzije i zahtjevi uzgoja kaktusa mogu jako varirati, ovisno o njihovom podrijetlu. Kaktusi dolaze u svim veliinama, oblicima, bojama, sa razliitim tipovima rasta i rasporedom bodlji. Unutar ove skupine postoji i grupa zahtjevnih biljaka ijem uzgoju treba pristupiti samo ako posjedujemo odreeno iskustvo.

Schlumbergera truncata -

Ovo je jako rairena vrsta kaktusa Cvijet moe biti razliitih boja i veliina, kao i stabljika Minimalna temperatura je 8 stupnjeva Cvate 5 godina, a specifian je po tome to cvate zimi

Hildewinteria aureispina Schlumbergera truncata - Trai izrazito sunane poloaje - Prikladna je za visede posude - Moe dosedi velike dimenzije, pa ak i vie od dva metra - U podrujima umjerene klime moe se uzgajati i na otvorenom - Cvate tijekom cijele godine koraljnocrvenim cvjetovima

9
Hildewinteria aureispina

4.4.

Crassulaceae (Tustike)

Kaktusi su najcjenjeniji meu mesnatim biljkama, a Crassulaceae su, pak, najrairenije. Gotovo sve imaju listove posloene u tipian zvjezdasti oblik. Postoje vrste koje su se prilagodile ivotu na osamljenim predjelima, na stjenama, gdje se ne moraju nadmetati sa drugim biljnim vrstama. Druge se, pak, mogu razviti u prava mala stabla zavidnih dimenzija. Echeveria pumila ver. Glauca

Pripada najpoznatijim eeverijama Vrlo je rasprostranjena Raste kao rozetni grm bez stabla Cvjetovi se razvijaju na dugim cvjetnim stapkama i izrazite su naranasto crvene boje Osjetljiva je na viak vode Odgovara joj svjetlo mjesto, a prezimljava na 10 stupnjeva C

Crassula ovata
Echeveria pumila ver. Glauca

U vegetacijskom razdoblju zahtijeva vie zalijevanja, ali zemlja nikada ne smije biti previe vlana Voli zrana i svjetla mjesta Pri uzgoju treba imati na umu da joj smeta propuh Stariji primjerci cvatu bijelim cvjetovima

Crassula ovata

10

4.5.

Euphorbiaceae (Mljeike)

Biljke iz ove porodice su rairene irom svijeta. U suhim podrujima ima puno sukulentnih primjeraka, od kojih su neke jako cijenjene i rijetke, a druge, ne manje lijepe, mogu se uzgajati i u stanu. Vedina biljaka, ako ih zareemo, isputaju iritirajudu tekudinu nalik na mlijeko. Sukulentne mljeike zahtijevaju obilnije zalijevanje nego kaktusi.

Euphorbia trigona

Vrlo je jednostavna za uzgoj Podnosi izravno sunce i prolazna suna razdoblja Prezimljava na sobnoj temperaturi, za razliku od kaktusa Moe narasti do impozantne visine Stabljike mogu biti zelene, crvene i zelene sa crvenim listovima

Euphorbia trigona

Euphorbia milii

Ne izgleda kao tipina sukulentna biljka Jako je rairena i cijenjena zbog maslinaste boje listova koji su u lijepom kontrastu sa jarkocrvenim ili ruiastim cvjetovima Ne odgovara joj pretjerano vlano okruenje
Euphorbia milii

11

4.6.

Liliaceae (Ljiljani)

esto su okruglog oblika. Postoje brojne vrste koje su zalihe vode premjestile iz stabljike u izrazito mesnate listove. Porijeklo vuku iz Afrike, a neke od njih posjeduju ljekovita svojstva. Vedina je osjetljiva na hladnodu. Postoje sidune vrste, iroke nekoliko milimetara, ali i jako velike koje mogu oblikovati prava stabla.

Aloe arborescens

Drvolika aloja poznata od davnina pod nazivom ljekovita ili udotvorna aloja U pukoj medicini primjenjuje se njezin sluzav sok za opekotine i rane U svojoj domovini, junoj Africi, izraste nekoliko metara u visinu Kao lonanica raste 50-60 cm Cvat se razvija na dugoj stapci
Aloe arborescens

Ledebouria socialis

Visina biljke rijetko prijee 15 cm Obino se sadi vie biljaka u jednoj posudi Osobina ove biljke su nadzemne lukovice iz kojih se razvijaju listovi Cvate zelenkastobijelim cvjetidima sa ljubiastim pranicima

12
Ledebouria socialis

4.7.

Aizoaceae (upavice)

Porodica Aizoaceae sadri 126 rodova i oko 1100 vrsta. Biljke iz ove porodice poznate su pod nazivom kamene biljke i pokrivai od korova. Ova posebna vrsta biljaka koristi se mimikrijom, odnosno prilagoava se svom okoliu oblikom i bojom. Nekoliko vrsta se jako razmnoava i predstavljaju pravu poast. Ova se skupina sukulentnih biljaka najbolje prilagodila ivotu u pustinji. Vue podrijetlo sa juga Afrike, ali se pretpostavlja da se razvila iz zajednikog pretka svih afrikih kaktusa. Ima jako puno vrsta, a zajednika im je karakteristika koncentracija vode samo u listovima, koji mogu dosedi zavidne dimenzije.

Pleiospilos neli - par listova ove biljke moe se spojiti i poprimiti izgled savrene kugle - cvjeta u jesen jednim velikim cvijetom iji miris podsjeda na kokos - za razliku od ostalih mesnatica trai ilovasta tla - voli poloaje sa puno svjetla

Fucaria tuberculosa - izgled ove biljke kada je bez cvijeta podsjeda na mala usta sa zubima - oblikuje mnogobrojne skupine biljaka stoastog oblika - takoer voli ilovasto tlo osunanost - cvate tri godine

Pleiospilos neli

13 Fucaria tuberculosa

Gibbaeum

Izgleda poput raspucalog kamenja Rod je bogat oblicima , pa je podijeljen na sekcije Na prirodnim stanitima nalazimo cijele rodove ovih sukulenata jedne pokraj drugih Suprotno od ostalih biljaka, vegetacijsko razdoblje zapoinju u jesen Kao lonanice trae vrlo duboke posude, sunano mjesto i oskudno zalijevanje
Gibbaeum dispar

Faucaria tigrina

pukog naziva vuje ili tigrovo drijelo vrlo se jednostavno uzgajaju cvjetaju lijepim utim cvjetovima, krajem vegetacijskog razdoblja ljeti zahtjevaju redovito zalijevanje i osunano mjesto

Faucaria tigrina

14

5. Zakljuak Svojom prilagodbom na duga suna razdoblja i sposobnodu preivljavanja na relativno niskim temperaturama tijekom zimskog perioda, ove biljke namedu se kao idealni izbor za kamenite i ljeti gotovo uarene poloaje u Hrvatskom primorju. Pravila briga o njima biti de nagraena predivnim bojama njihovih cvjetova, ali jednako tako neobinim i zadivljujudim oblicima koje de oblikovati njihovo tkivo.

6. Literatura
1. Andrea Cattabriga Kaktusi i sukulenti 2. Mirjana Mila Egzotika mesnatica 3. Internet - http://www.botanica.uk.net/#/Succulents/ - http://www.lapshin.org/nikita/index.htm

15