1.FAKULTETZATEHNIKESTUDIJEKOLEGIJ: KEMIJAII MASTIIULJA seminarskirad Datum:29.7.2012.g Student:SabahudinBukva 2.SADRAJ Strana Saetak.2 Uvod.............................................................................3 Razlikamastiiulja.........................................................4 Masti............................................................................4 Osobine................................................................5 Ulja..............................................................................6 Razgradnjamasti...........................................................

7 Industrijskodobivanjemastiiulja....................................8 Postupakpresovanja..................................................8 Postupakekstrakcije..................................................8 Hidrogenacijamastiiulja................................................10 Reakcijasaponifikacije....................................................11 Sapuni..12 Deterdenti.15 Vanostuishrani............................................................16 Zakljuak......................................................................18 Literatura......................................................................19 1

3.Saetak Mastiseuglavnomdobivajuizmasnihivotinjskihtkiva.Mastiseizmasnihtkivailisala izdvajajutopljenjemtakodasesirovina(loj,salo,masnidijelovikostiju)zagrijavavatromili vodenomparomukazanimaodbakrailieljeza.Toplotavodeneparelakorazorimasna tkivaiizelijaseizluujusitnekapljicerastopljenemasti.Topljenjemsalanekihribai kitovadobivajusespecijalnemastiiulja.Izjetrebakalarapresovanjemsedobivaribljeulje kojeporedmasnoesadrivitamineAiD,jodijonekesastojke.Onosluizalijeenje rahitisa,skrofuloze,tjelesneslabostiitd.Uljasedobivajuizsjemenkiiplodovabiljaka presovanjemiliekstrakcijom.Kljunerijei:masti,ulja,masnatkivaiplodovibiljaka 4.Uvod: Lipidi(masti)sujedinjenjarazliitogsastavapopravilunetopivauvodi,atopiva uorganskimrastvaraima.Mastiiuljasunajpoznatijilipidiglicerola.Tosutriesteri karboksilnihkiselinasdugimlancima.Mastisuvrstitrigliceridi,doksuuljaprisobnoj temperaturitekua(uobiajenojesveviskoznetekuinenazivatiuljima).Biolokisuveoma znaajnajedinjenja.Onisuosnovnakomponentabiolokihmembranaiutiunanjihovu propustljivost,uestujuupredajinervnihimspulsa,stvarajukontaktemeuelijama,ine energetskerezerve,titeorganizamodmehanikihpovredaiformirajutermoizolacionisloj.

Usuvremenojprehranimastipredstavljajukoncentriraniiuzeerenajjeftinijiizvorenergije, buduida1gmastidajeenergijuod37kJ,odnosno9kcal.Osimtosubogatiizvorenergije, mastisuvaneuprehraniistogatoomoguujuapsorpcijutvaritopljivihu mastima,prvenstvenovitaminaA,D,EiK.Izvorsuesencijalnihmasnihkiselinalinolnei arahidonske,premastarijojnomenklaturipoznatihipodskupnimimenomvitaminF,avane suizasintezunekihhormona.Popojmommastipodrazumijevajuseukupnilipidi,glavninu kojihuhraniinetrigliceridi,aukljuujeifosfolipide,sterole.3 5.MASTIIULJA Razlikamastiiulja Ovisnooporijeklumasti,obinoovisenjihovefizikeosobine.Naprimjer,ivotinjskemasti suveinomvrste(loj)ilipoluvrste(maslacisvinjskamast),doksumastibiljnogporijekla veinomtenostiulja(maslinovo,repino,suncekretovo,lanenoidr.) MASTI Mastisuprirodniesteriviihmasnihkiselinaitrohidroksilnogalkoholaglicerola,zatosei nazivajugliceridiilitrigliceridi.Nastajanjemastimoemoopenitopredstaviti jednadbom:CH2OHHOOCRCH2OOCRCHOH+HOOCRCHOOCR+ 3H2OCH2OHHOOCRCH2OOCRGlicerol+masnekiselinemast+voda Ovisnootomedalijeesterifikacijaalkoholnihgrupaglicerinaizvrenasajednom,dvijeili trirazneviemasnekiseline,razlikujemoprosteimjeovite(sloene)gliceride: OCH2OCC17H35OCHOCC17H35Prostiglicerid(glicerolOtristearatili tristearin)CH2OCC17H354 6.OCH2OCC17H33OCHOCC17H31Mjeovitiglicerid(glicerololeo palmitatostearatilioleopalmitatoOstearin)CH2OCC17H35 Sobziromnatodajeglicerolstalansastojakmasti,razlikeizmeumastipotiuotudatose naglicerolmoguvezatirazliitemasnekiseline.Prirodnemastisuobinosmjesemjeovitih glicerida.Ugraimastinajeeodzasienihviihmasnihkiselinazastupljenesustearinska C17H35COOH,ipalmitinskakiselinaC17H31COOH,aodnezasienihkiselinaoleinska kiselinaC17H33COOH.Umanjojmjeriuizgradnjimastimoguuestvovatiidrugekiseline, nprbuternakiselinaC3H7COOH,ukravljemmaslu. Akomastsadrivienezasienihviihmasnihkiselina,onajeutenomstanju,pajezovemo ulje. Mastisuuprirodivrlorasprostranjene.Onesenalazeumasnimtkivimaivotinja,u sjemenkamaiplodovimabiljaka. Osobine Mastiuijisastavulazezasieneviemasnekiselinesuvrste.Akosusasvimiste,ondasu bezboje,okusaimirisa.Mastisupospecifinojteinilakeodvode.Rastvarajuseu benzinu,eteru,benzolu,tetraklorugljikuijounekimorganskimrastvaraima.Masti nemajuodreenutokutopljenja,jerprizagrijavanjupostepenoomekavajuiprelazeu tenostanje.Nemogusedestilirati,jerseprijaemzagrijavanjurazlauuzoslobaanje

nezasienogspoja,akroleina,kojiimaneugodanmiris.Prisagorjevanjumastinastajuugljik dioksidivoda. 7.ULJA Uljasutrigleceridikojisunastaliizglicerolainezasienihviihmasnihkiselinaodkojihje najeezastupljenaoleinskakiselina,CH3(CH2)7CH=CH(CH2)7COOH.Kolikaje nezasienostnekogulja,tj.kojakoliinanezasienihkiselinauestvujeuizgradnjinjegovog molekula,moeseutvrditiodreivanjemjodnogbroja.Jodnibrojjekoliinajodau miligramimakojaseadriana1gulja.Akouljeadiraveukoliinujodailibroma,znaida onosadriveiprocentnezasienihmasnihkiselinavezanihzaglicerin,tj.sadriusvojim molekulamaviedvostrukihveza.Uljaairajuznatnoveukoliinujodailibromaodmasti kojesupretenoizgraeneodglicerinasanezasienimmasnimkiselinama.Akopremaemo drvenuilistaklenuplounekimuljem,paakouljenazrakuovrne,takvouljennazivamo suivim! Suenjeuljazasnivasenavezanjuatmosferskogkisikanamjestudvostrukihvezau molekulamaulja,tenapolimerizacijiikondenzacijiveegbrojamolekulasanezasienim vezama.Ukolikonekouljesadriusvojimmolekulamaveibrojdvostrukihveza,onose lakesui. Suivauljasadreobinooleinskuidrugenezasieneviemasnekiselinekaotosulinolna C17H31COOH,sadvijedvostrukeveze,linoleinskaC17H29COOH,satridvostrukevezei dr.Dabiseubrzalosuenjeboja,izraenihnabazisuivihulja,uljaseprethodnokuhajusa katalizatorima,npr.solimaolova,mangana,cinka,kobaltaidrugimspojevimametalakoje nazivamosikativi.Ovakoprepariranauljazovusefirnisi,anajeesedobivajuizlanenog ulja.Vaanpodatakzaocjenjivanjekvalitetauljaimastijekiselinskibroj. Kiselinskibroj(KB)jebrojmiligramakalijhidroksidakojiseutroizaneutralizaciju slobodnihkiselinau1gmasti,odnosnoulja.Kiselinskibrojjevaanzautvrivanjestepena raspadanjamastipriduemstajanjumastuusljeddjelovanjasvjetlosti,vlageizraka,uegnu. Doueglostidolaziusljedhidrolitikogcijepanjamasti,priemuseoslobaajumasne kiseline,atimesepoveavakiselinskibroj.Kodrazgradnjemastioslobaajuseinezasiene kiselinekojeselkaooksidiuualdehideiperokside,paotudapotieneugodanmirisiokus kodpokvarenihmasti.Kvarenjemastiizazivajuimikroorganizmi,odnosnofermentikojeoni izluuju,padolazidopretvaranjamasnihkiselinauketonekojitakokojitakoermoguimati neugodanmirisiokus. VrstamastiiIzvorizkojegseW(kiselina)uljadobiva PalmitiStearinskaOleinskaLinolnanskaBiljnemastikokos4101521002palma34 43363840511ivotinjskemaslac23261013304045mastisvinjskamast28301218 414867Biljnauljamaslina515146984412uljnarepica010220381015kukuruz 7113443493442soja6102421295059suncokret1013101321395168 sjemenkepamuka192412233340486 8.RAZGRADNJAMASTI Usisavacasenajviemastinakupljaucitoplazmimasnihstanica,ukojimaseodvijasinteza, pohranjivanjeirazgradnjamasti.Izcitoplazmesemastikrvljuraznoseudruga tkiva.Razgradnjamastiinjihovabiosintezaodvijajusenarazliitimmjestimaustanici,na bitnodrukijinainikatalizirajuihdrukijienzimi.Mastizhraneilimasnihrezerviu organizmunajprijeseuzpomoenzimalipazehidrolizirauglicerolimasnekiseline.

 OllOCH2OCR1enzimlll+3H202RCOCHOlipazalllCH2OC R3mast(triacilglicerol)OllR1COCH2OHOlllCHOH+R2CO+3H+lCH2OH OllR3COglicerolmasnekiseline Glicerolseprevodiudihidroksiacetonidaljeserazgraujekaoeer.Masnekiselineseu vrlomalimkoliinamazadravajuslobodneuorganizmu.Brzoserazgrauju,pri emuorganizamopskrbljujuenergijom.Potpunomrazgradnjomjednogmolamasne kiselinedobivasepriblinodvaputavieenergijenegorazgradnjomjednogmola ugljikohidrata.Utijeluovjekamase70kgima11kgtriacilglicerola.7 9.INDUSTRIJSKODOBIVANJEMASTIIULJA Mastiseuglavnomdobivajuizmasnihivotinjskihtkiva.Mastiseizmasnihtkivailisala izdvajajutopljenjemtakodasesirovina(loj,salo,masnidijelovikostiju)zagrijavavatromili vodenomparomukazanimaodbakrailieljeza.Toplotavodeneparelakorazorimasnatkiva iizelijaseizluujusitnekapljicerastopljenemasti.Topljenjemsalanekihribaikitova dobivajusespecijalnemastiiulja.Izjetrebakalarapresovanjemsedobivaribljeuljekoje poredmasnoesadrivitamineAiD,jodijonekesastojke.Onosluizalijeenjerahitisa, skrofuloze,tjelesneslabostiitd. Uljasedobivajuizsjemenkiiplodovabiljakapresovanjemiliekstrakcijom. Postupakpresovanja Sirovinasesui,ljutiimelje,azatimseizvodiprvopresovanjekojimseizdvajanajveidio uljakojejeobinosvijetleboje.Ostatak(uljanepogae)semelje,zagrijavado90Ci presuje.Takosedobivauljetamnijeboje. Postupakekstrakcije Prijeizvoenjaovogpostupkasirovinasepriprematakodasadrajvlageusirovininebude veiod6%,jerveakoliinavlagetetnoutienadjelovanjeekstracionogsredstvaili rastvaraa.Kaorastvaraizaovusvrhuseprimjenjujubenzin,tetraklorugljik, tetrakloretilen,dikloretanitd. 10.Ekstrakcijaseizvodiuaparatimakojisesastojeodekstraktora,destilatoraikondezatora. Ponekolikoekstraktorasepovezujeubaterijuradipotpunijegkoritenjarastvaraa. Pripremljenasirovinasestavljauekstraktoreukojimarastvararastvarauljeizsirovine. Ekstrakcijasevripostupkomsuprotnihsmjerova,tj.kakodasesvjeirastvaradovodiprvo udodirsagotovoekstraktovanimmaterijalom,arastvorvezasienuljemsasvjeim materijalom.Timeseuzpogodnozagrijavanjerastvaraapostiemaksimalnoiskoritenje masnoeizsirovine.Rastvoruljaseodvodiudestilatorgdjeserastvarazagrijavanjem pretvarauparu.Paraseukondezatoruohladiikondezujeutenost,azatimserastvara ponovovraauekstraktor.Izdestilatoraseuljeotpremanapreiavanjeilirafinisanje,jer dobivenouljeobinosadrirazneprimjesekojesemorajuuklonitizbogneugodnihmirisa, okusa,tamnebojeidrugihnepovoljnihosobina.Rafinacijauljasesastojiufiltracijipomou filtarskihpresailicentrifuga,uobradiuljasumpornomkiselinomsciljemdaseodstrane sluznetvari,ubistrenjukojeseizvodiproputanjemuljakrozslojbetonita(specijalnevrste gline)kojaupijaboje. 11.HIDROGENACIJAMASTIIULJA

 Uprirodiseeenalazeuljanegovrstemasti,alikakosuuljazbogsadrajanezasienih spojevalakopokvarljivaiprilinoneugodnazaindustrijskupreradu,onaseuznatnim koliinamaprevodeuvrstemasti.Pretvaranjeuljaipoluvrstihmastiuvrste masti.Pretvaranjeuljaipoluvrstihmastiuvrstemastivrisehidrogenacijompriemuse nezasienispojevivezanjemvodikapretvarajuuzasienespojeve.Sutinahidrogenacijeulja jeutometoradikalinezasienihmasnihkiselinaumolekulamauljaveuiliadiraju,vodik namjestudvostrukihvezaipritomeprelazeuradikalezasienihmasnihkiselina,npr. Radikaloleinskekiselineveuivodikprelaziuradikalstearinskekiseline: C17H33+H2C17H35 Hidrogenacijauljaseizvodiuautoklavimauprisustvuniklauprahukaokatalizatora.Uulje kojejezagrijanood150do200Cuvodisevodikod6do7atmosfera.Vodikseveena dvostrukevezeitakosedobijamastodreenevrstekonzistencije.Nakon hidrogenacijesuspendovanikatalizator(nikal)sefiltracijomodvojiodmasti. Dobivenemastisezatimdoaruju(preiavaju,konzerviraju,pakuju)ialjuutrgovinepod nazivombiljnemasti.Hidrogenacijomuljegubineugodanmirisiokus,npr.ribljeulje,a timeseomoguujenjihovaupotrebauishrani.Mastidobivenehidrogenacijombiljnihi ivotinjskihmastiuzdodatakmlijeka,vitamina,krobaidrugihtvari.krobsedodaje margarinudabisemogaorazlikovatiodmasla,jersekroblakodokazujejodom.Kakoje potronjamastizaishranusvevea,vresemnoginaporidasenjihovaupotrebau industrijskesvrhe(zaproizvodnjusapuna,viihmasnihkiselina,glicerina)svedena minimum,adasezatesvrheprimijenesintetskiproizvodikojinastajuoksidacijomviih ugljikovodikadobivenihpreradomnafte. 12.REAKCIJASAPONIFIKACIJE Saponifikacijajehidrolitskocijepanjeesteranaalkoholeiorganskekiseline,tj.procesobrnut odesterifikacije.Odvijasepoddjelovanjemkiselina,luinailienzima(esteraza). Najznaajnijasaponifikacija,pokojojjeoperacijaidobilaime,jestcijepanjebiljnihi ivotinjskihmastispomoualkalija,priemusedobivajutrovalentnialkoholglicerolisoli masnihkiselina,sapuni. Saponifikacijomtristearina,naprimjer,nastajuglicerinistearinskakiselina: Saponifikacijaseuobinimuvjetimavriveomasporo,alimoeseubrzatidodavanjem kiselinaililuinasakataliktikimdejstvom.Hidrolitikoraspadanjemastiseprinormalnoj temperaturivriuprobavnomtraktuovjekaiivotinjadjelovanjemenzimalipaze.Lipazase nalaziulijezdiguterai(pankreasu)isjemenkamaricinusa.Lipazajeneophodnaza probavuhrane. Enzimatskorazlaganjemastiprovodiseiuindustrijiprimjenomlipazedobiveneizsjemenki ricinusa. Uindustrijisesaponifikacijamastiizvodizagrijanevodeilivodeneparepodtlakomod12 atmosfera,pritemperaturiodoko180Cuprisustvuoksidakalcija,magnezijailicinkakao katalizatora.Nakonrazgradnjemasti,iztenemastisenapovrinuizdvojevie masnekiselineodaklesesakupljajuiizlijevajuuposude,dokglicerinostajeuvodenoj otopini.Razdvajanjevrstihodtenihmasnihkiselinavrisepomouplitkihposuda(tava). Kadaseviemasnekiselineohladena30C,vrstemasnekiseline(stearinskaipalmitinska kiselina)seiskristaliziraju,dokoleinskaidrugenezasienekiselineostajuutekuem,stanju. Ovamasasestavljauvreeodgrubetkanineipresuje,najprijeuhladnom,azatimutoplom prostoru.Zatimseodvojevrsteodtenihmasnihkiselina.Ovakodobivenvrstiproizvod nazivasetehnikistearin,asluizaproizvodnjusvijeaimastizaparket.

 Teniproduktnazivaseoleiniupotrebljavaseutekstilnojindustriji. Slobodneteneivrstemasnekiselineupotrebljavajuseiuproizvodnjisapuna. Sapunisedobivajusaponifikacijommastiiuljakuhanjemsaodgovarajuim luinama(NaOH,KOH,idr.). CH2OOCR+NaOHCH2OHRCOONa saponifikacija CHOOCR+NaOHCH2OH+RCOONaCH2OOCR+NaOHCH2OHR COONa 13.SAPUNI Sapunipredstavljajumetalnesoliviihmasnihkiselina.Uuemsmislurijeisapunisu samoalkalnesoliovihkiselina,jersejedinoonekoloidnorastvarajuuvodiimoguse upotrijebitikaosredstvozapranje. Baiztihrazlogasapunisunaliprimjenuusvakodnevnomivotu,zbogegaseiuvelikoj mjerikoriste. Sredstvazaodravanjeistoetijelaiodjeekodstarihnarodabilasurazliita.Najee setadakoristilaglina,pepeonekihbiljakakojisepjeni,sokovibiljaka. PoznatojedasuzasapuneznalijoistariEgipani. Uprvovrijemesapunseradioodmasti,ceaikrea. Meutim,industrijskaproizvodnjasapunarazvijasepoetkom20.stoljea,tek nakonpronalaskaLeblanovesode.Sapunisekoristekaosredstvozapranjeiienjeu domainstvimaiindustrijiinjihovaseupotrebazasnivanaosobinidaseonikoloidno rastvarajuuvodiinatajnainsmanjujupovrinskinaponizmeuvodeilimastiilidrugih neistoa,toomoguujeboljenamakanjekoeilitkanine. Naovajnainseprljavtinelakouklanjaju,amastiiuljaseemulgirajuitakoodstranjuju. Alkalnisapunisemeutim,hidroliziraju,aosloboenealkalijerastvarajumastiiulja. Sapunprilikompranjasedobropjeni,todokazujedajedobaremulgator,astvorenapjena spreavataloenjeosloboenihesticaneistoa.Osimzapranjeiienje,sapuniimajui velikuprimjenuuindustrijikoa,tekstilnojindustriji,metalurgiji,kemijskojindustrijiitd. Uindustrijisapunasedanaskoristedvapostupka: 1)saponifikacijamastiiulja C17H35COOCH2CH2OHC17H35COOCH+3NaOH=3C17H35COONa+ CHOHC17H35COOCH2CH2OH2) karbonatnasaponifikacija,tj.neutralizacijaslobodnihmasnihkiselina 2C15H31COOH+Na2CO32C15H31COONa+H2O+CO2 Proizvodnjasapuna Sirovinezaizradusapunaobuhvaaju:masnoe,alkalije,pomonasredstva. Masnoezaproizvodnjusapunauglavnomsuuljaimasti.Oduljadolazeuobzirsamoona kojanisupodesnazaishranu,uglavnomtehnikauljabiljnogiivotinjskogpodrijetlaito: laneno,kukuruzno,repino,ricinusovoidr.kaoiuljaiztijelaiorganamorskihsisavaca. Mastiseeeupotrebljavajukaobiljne,palminaikokosovamastihidriraneisintetike mastikojenastajuuvoenjemvodonikapodpritiskomutekuaulja(hidriranemasti)i

oksidacijomparafina. Kaododatakkodjeftinihvrstasapunakoristisekolofonijkojisadrismolnekiseline. Alkalijepotrebnezasaponifikacijusu: alkalnihidroksidi(natrijhidroksidNaOH)zaizradutvrdihsapuna, akalijhidroksidKOHzaizradumekihsapuna. Osimtoga,koristiseamonijskavodaNa2CO3,ilipotaaK2CO3kaosredstvaza saponifikacijuslobodnihmasnihkiselina.

Pomonesirovineobuhvaaju:natrijevklorid,vodu,sredstvazabijeljenje,boje, mirise,punilaauizvjesnimsluajevimaispecijalnedodatkakaofenol,sublimatidr.kod izrademedicinskihsapuna. Natrijevkloridsekoristizaizdvajanjenatrijevihsapunadobivenihsaponifikacijom. Elektrinimdjelovanjemnatrijevogkloridaizdvajaseizkoloidnogvodenograstvorasapun uvidupolutekuemasesapunskejezgrekaogornjisloj. Sredstvazabijeljenjesenajeedodajuuviduraznihoksidacijskihsredstavanaprimjer persulfita,doksubojeuglavnomprirodneorganske. Mirisisedodajuiliuvidukompozicijemirisa. Kaopunilanajeesekoristevodenostaklo,krob,kazein,elatin,eer,talkidr. Tvrdijezgrosapuni Djelovanjemalkalijanamastiiuljanastajusolimasnihkiselinasapuniuz izdvajanjeglicerina. Ovajprocessenazivasaponifikacija.Akosesaponifikacijamastivridjelovanjemnatrijevog hidroksida,kuhanjesirovinaseobavljauotvorenimkotlovimauzpostepenododavanje vodenograstvoranatrijevahidroksida.Zagrijavanjekotlovasevriparnimcijevimaa mijeanjesepostiedirektnimuvoenjemvodenepare. Pozavrenojsaponifikacijidobivasehomogenaemulzijakojasenazivasapunskilijepak. Dodavanjemkuhinjskesolivriseisoljavanjesapunaiizdvajajuseudvasloja. Gornjislojjesapunskajezgra,adonjislojjevodenirastvorglicerina,kuhinjskesoliivika natrijevahidroksida. Donjislojnazivaseglicerinskapodlunica,ionaseodnosinadaljupreraduucilju izdvajanjaglicerina. Mekimazivisapuni Doksezaizradutvrdihjezgrosapunaupotrebljavajuboljevremasnoe,dotlesezameke sapunekoristejedinjenjaulja(sojino,laneno,konopljino)kojasekuhajusakalijevim hidroksidom.Pozavrenojsaponifikaciji,nevriseisoljavanje,negosecjelokupnatopla sapunskamasautekuemstanjulijevauposude,gdjesevriovrivanje. Ovrsnutisapunisadreoko40%vezanihmasnihkiselinaisvupodlunicu(vodu, glicerini,slobodnealkalije)imogubitisvijetle,uteilizeleneboje,kojapotieodraznih stupnjevaistoeupotrebljenihulja. Mekimsapunimasedodajupunilakao:talk,kreda,kaolin,kaokolofonijdabisebolje

pjenili. Od100kgmasnoedobivaseoko300400gramasapuna. Toaletnisapun Zaproizvodnjutoaletnihsapunakoristesenajkvalitetnijesirovinekojemorajubitivrlo iste.Uovusvrhusekoriste:palminamast,preanilojimaslinovoulje. Saponifikacijomiisoljavanjemdobivaseveomaistjezgrosapun,kojisedaljeprerauje sjeckanjemulistieisuenjemkakobisesadrajsmanjiona815%. Osuenomsapunusedodajumirisiiboja,pasedobivenamasagnjeiinakrajupreau komadeodreenogoblikaiveliine.Ovavrstasapunasadrinajveiprocenatvezanih masnihkiselina(7580%) Providniiliglicerinskisapuni Ovisapuniimajustaklastizglediprozranisu,aizraujusekaoneisoljenisapuni,uz dodatakalkohola,glicerinailieera. Ovidodacispreavajukristalizacijualkalnihsolimasnihkiselina. Lakiplivajuisapuni Ovisapuniseizraujuupuhivanjemzrakautekuisapun,imesezapreminapoveava imjehuriizrakaostajuinakonhlaenja.Naovajnainsedobivaupljikavamasakoja uobliavanjemdajesapunkojiplivanavodi. Medicinskisapuni Medicinskisapuniproizvodeseodobinogtoaletnogsapunauzdodatakdezinfekcijskihili ljekovitihsredstava,paseprematomedijelenadezinfekcijskeiljekovitesapune. Prvisadre:formalin,sublimat,karboksilnukiselinu,katran,jod,itd.,adrugimsedodaje terpentin,sumporidrugaljekovitasredstva. Sapunizabrijanje Oniseizraujuodmasnoasaveimsadrajemstearinskekiseline,sobziromdanjene alkalnesoli,dajugustuitrajnupjenukojasesporosui.Obinoseutusvrhuuzima kokosovamast,asaponifikacijasevrimijeanjemnatrijaikalijhidroksida. Tekstilnisapuni Mogubitivrstinatrijeviilimekikalijevisapuni.Oninesmijusadravatipunilaimorajubiti vrstiineutralni. Premaupotrebionisedijelena:sapunezapranjevune,prirodnesvile,sapunizapranje ispredenihvlakanaodmehanikoguljaitd. Sapunskiprakovi Mjeavinesodeivodenogstaklaisadreestoisredstvazabijeljenje,npr.Natrijperborat. Dobivenesirovinesekuhajuipodobivanjutvrdogsapunamasesemeljuilipolveriziraju

raspraivanjem. Metalnisapuni Predstavljajusapunezemnoalkalnihitekihmetala,kojisemaloiliuopenerastrvaraju uvodi. Takosenpr.olovnisapunizbogsvojeljepljivostikoristezaproizvodnjumedicinskihflastera, izolirtraka,aluminijskisapunizaimpregniranjetkanina,manganovikobaltovsapunza proizvodnjufirnisaitd. 16.DETERDENTI Poredsapunaideterdentisemogukoristitikaosredstvazapranje,jerioniimajuslino djelovanjekaoisapuni.Tosusintetikasredstvazapranje,kojismanjujupovrinskinaponi pomaumoenjeiemulgiranje,skidajuneistouistvarajupjenu.Materijesaovim spomenutimosobinamanespadajuugrupusapunainazivajusedeterdenti(odlatinske rijeidetergereistiti). Karakteristikadeterdenatajedasniavapovrinskinaponizmeutenostiizrakailivrstog tijela,izmeudvijetenostiitd.uslijedegadolazidonamakanja..Vodasdeterdentomlake moitkaninunegoistavoda. Prvisintetikoproizvodipotiuiz1860.g. Pokemijskomsastavutosubilasulfidnaulja,kojasudobivenadjelovanjemsumporne kiselinenaricinusovoulje. Meutim,tek1930.g.moesesmatratigodinomukojojpoinjerazvitakiproizvodnja deterdenata,sobziromdajeondaproizvedenanovapovrinskiaktivnamaterija,takoda proizvodnjadeterdenataraste,naroitozavrijemedrugogsvjetskograta,zbogoskudiceu mastimaiuljima.Tojebilosasvimrazumljivojersusedeterdentiproizvodiliodznatno jeftinijihsirovina. Deterdenttrebaimatislijedeeosobine: 1)dasedobromoi, 2)daprodireiodvajaprljavtinusapovrineidajesuspendira,takodaseonamoe mehanikiodstraniti. Deterdentisupokemijskomsastavuobinosolinatrijaiorganskihsulfokiselina,saopom formulomRCH2SO2ONagdjejeRalifatiniiliaromatiniradikal,akojiseodlikuje velikimafinitetompremamasnoamasakojimasevezuje,dokjeostatakCH2SO2ONa samdeterdent. Deterdentisedobivajunavienaina,paseimeusobnorazlikujupokemijskomsastavu inainudobivanja. 1.MetodapoReedu Obuhvatadobivanjedeterdenatatipamersolatasulfuriranjem RH+SO2+Cl2=RSO2+Hcl GdjejeRparafinskiostataksravnimnizom. Reakcijaseubrzavadjelovanjemultraljubiastihzraka.UkolikoseujedinjenjuRSO2Clklor zamijenihidroksidnomgrupom(OH)dobivasejedinjenjetipaRSO2OH.Daljnjom zamjenomvodikovogatomauhidroksilnojgrupinatrijem(Na)dobivaseodgovarajua natrijevasolRSO2ONa,kojasenazivamersolat. Karakteristikaovihjedinjenjajedaseponaajukaokvalitetnasredstvazapranjeitoiu tvrdojvodi,bezmirisasuiupotrebljavajusezapranjeambalaeukojojsepakujuivotne

namirnice. 2.Metodasulfuriranjaolefinapoovojmetodiseproizvodedeterdentitipatipola,kod kojihsepolaziodnezasienihugljikovodikaolfeinadobijenihkrekovanjemmazuta.Na olfeinesedjelujesumpornomkiselinompriemudolazidoslijedeekemijskereakcije: RCH=CH2+H2SO4=RCHCH3OSO3H AkosenanastalojedinjenjeRCHCH3daljedjelujesanatrijhidroksidomdolazido OSO3HstvaranjadeterdenatatipaTipol RCHCH3+NaOH=RCHCH3H2OOSO3HOSO3Na Ovajdeterdentsepokazaokaoizvanrednosredstvozapranjeiimavrloiroku primjenu,naroitoutekstilnojindustrijizapranjesirovina,predivaitkanina.Deterdentima sedodajuizvjesnesupstancekojepoveavajuaktivnostajeftinesukao:natrijevsulfat, fosfati,kaoinatrijskisilikatkojisprjeavakorozivnodjelovanjenastrojevezapranje.Pored toga,upotrebljavajuseidrugidodatci,kojipoveavajususpenzijskuiemulgacijskumo deterdenta,kaoibojakojadajebjelinuinaroitisjaj. Zarazlikuodsapunakojiimajuniznedostataka,kojiseiogledajuugubitcimapripranjuu tvrdojvodi,ikojisenemoguupotrijebitiumorskojvodiikiselimrastvorimaikojitroeza svojuproizvodnjudostamastiiulja,deterdentiimajunizprednostiiupotrebljavajuseu svimsluajevimagdjejeprimjenasapunaograniena. Deterdentidajupraktinoneutralnovodenerastvoreistvarajurastvorljivekalcijevei magnezijevesoli,tesemoguupotrijebitiiutvrdojvodi.Meutim,pranjesesauspjehom moeobavitiiuslanojvodi. Dobrastranadeterdenatajedanemajumirisniokus,pasuzbogtoganaliprimjenuza pranjeambalaeukojimaseuvajupiairazniprehrambeniproizvodi,kojiimajusposobnost daprimemirisiokussredineukojojsenalaze. Prodajadeterdenatasevriuprahuilirastvoru.Njihovajeprimjenavelika.Upotrebljavaju seukozmetici,farmaciji,domainstvima,utekstilnojindustriji,industrijikoa, automobila,praonicama.Nekevrstedeterdenataimajubaktericidnodjelovanje,pasekoriste ubolnicama,zapranjekoepriraznimoboljenjima,zapranjestakleneambalaekojemogu bitiinficirane.Meutim,ovideterdentisurelativnoskupi. Brojdeterdenatajevelikiiposlijednjihgodinajeporastao. Uprometusenalazipreko500vrstaraznihdeterdenata.Danasjeusvijetupoznatainjenica dakoliinaproizvedenogsapunaopadailineraste,dokproizvodnjadeterdenataraste. VANOSTUISHRANI Osimenergetske,mastiimajuidrugeglavneisporedneulogeunaemorganizmu. Znanstvenaistraivanjapokazujudapostojipovezanostizmeukoliineivrstemasnoekoja sekoristiuprehraniirazvojanekihkroninihbolesti.Mastikojekoristimousvakodnevnoj prehranipredstavljaju,nakonugljikohidrata,najvanijiglavniirezervniizvorenergijezana organizam.Energijanamjepotrebnazaizvoenjesvihtjelesnihaktivnostiiodravanje vanihtjelesnihfunkcija(radsrca,disanjeidrugikemijskiprocesiustanicamaitkivima).Za onekojivoleraunanjeimjernejedinicenapomenimodanam1gmastiizhranedaje energijuod9kcal(37kJ). 18.Osimenergetske,mastiimajuidrugeglavneisporedneulogeunaemorganizmu: osiguravajunormalanradnaegorganizma; sudjelujuuizgradnjiiodravanjustrukturestanica; slueusinteziantitijelainekihhormona;

 sluekaoizvortoplineititetijeloodekstremnihtemperatura; omoguujuapsorpcijutvarikojesutopiveumastima,prvenstvenovitaminaA,D,EiK; izvorsupolinezasienihmasnihkiselinaesencijalnihmasnihkiselinakojeorganizamne moesamproizvestinegoihmoraunijetihranom. Mastiseunamirnicamanalazeudvamaagregatnimstanjima: uvrstomstanju(npr.loj)ipoluvrstomstanju(npr.svinjskamast)kaorezervnetvariiz masnogtkivaivotinja; utekuemstanjukaouljaizsjemenkabiljaka. Ustrunojterminologijipronaietedasumastigraeneoddvijukomponenata:glicerolai masnihkiselina,apojammastieseoznaavatiterminom"ukupnilipidi".Unaojprehrani najzastupljenijilipidisutrigliceridi,kojitvoremastiiulja,apostojejoifosfolipidi, npr.lecitin,isteroli,npr.Kolesterol. Dobrojerazlikovati... nezasienemasnekiseline(npr.oleinska)kojeprevladavajuubiljnimuljimadobivenimiz suncokreta,uljanerepe,bundeve,kukuruznihipeninihklica,soje,lana,sezama (iznimkasuuljekikirikijaipalminoulje); polinezasienemasnekiseline:omega6masnekiseline(linolenskaiarahidonska)kojese nalazeubiljnimuljimaiomega3masnekiseline(linoleinska)kojesenalazeuribii ribljemulju; zasienemasnekiseline(npr.palmitinska,stearinska)kojeprevladavajuumastima ivotinjskogapodrijetla(osimribljegulja); transmasnekiselinekojenastajuhidrogenacijom,tj.postupkomkojimseuprehrambenoj industriji,pritonoodreenimuvjetima,odtekuihbiljnihuljaproizvodevrstemasti(tj.od nezasienihseuljaradezasienemasti). Takosedobivajuproizvodipoputmargarina,hidrogeniranoguljazaprenje,mastizakolae idr.,kojisadrepunotransmasnihkiselina. Znanstvenaistraivanjapokazujudapostojipovezanostizmeukoliineivrstemasnoekoja sekoristiuprehraniirazvojanekihkroninihbolesti.Previenezasienihmasnihkiselinai transmasnihkiselinauprehranipoveavajurizikodbolestisrcaikrvnihila, tj.ateroskleroze,dijabetesa,upalnihprocesa,pretilostiinekihoblikaraka. Nedostatakpolinezasienihmasnihkiselinauorganizmumoeizazivadermatitisiljutenje koe.Prehranaukojojsekonzumirajunamirnicebogatenezasienimipolinezasienim masnimkiselinamaznaajnosmanjujerizikodsranoilnihbolestiikoncentracija kolesterolaukrvi. Mastisunezamjenjiveunaojprehrani,nesamozbogmnogihfunkcijakojeimajuunaem organizmu,negoizbogtogatosadretvarikojedajuokus,aromuipunouhrani. 19.ZAKLJUAK Poredproteinaiugljikohidrata,mastiiuljaspadajuuosnovnegradivneienergetskesastojke svakogivogorganizma.Igrajuznaajnuuloguuizgradnjiivihstanicaimasnihdepoa. Dakle,mastisunamneophodneuishranialitrebamopazitinakoliinuivrstumastikoju unosimo. Znanstvenimistraivanjimajedokazanauzronapovezanostizmeuvrsteikoliine konzumiranihmastikaorizinogimbenikaurazvojunekihkroninihbolesti,prvenstveno

sranoilnih,dijabetesa,pretilostiinekihsijelaraka. Stogastrunjacipreporuujudaseuprehranipreteitokoristebiljnauljabogatanezasienim mastima,adaukupniunosmastiuprehraniodraslihosobanepremaujevieod25 30%energetskevrijednostidnevnogobroka,stimdasesvega10%namirujeizmasti ivotinjskogporijekla(zasienihmasti). Uprehranidjeceimladei,kaoiuosobaijesuenergetskepotrebepoveane,udiomastiu ukupnojenergijimoesepoveatina35%.Prilikomplaniranjaprehranetrebavoditirauna daosimmastikojesluezapripremuhrane(dodane,vidljivemasti),postojeitzv.nevidljive mastisadraneunamirnicama,poglavitoumesuimesnimproizvodima. 20.LITERATURA Knjige:BlankaSever,Kemija1:UdbenikzaI.Razred,kolskaknjigaZagreb2005 Tehnikaenciklopedijabr.5JugoslovenskileksikografskiZavod,Zagreb1986. Internetstranice:www.wikipedia.orgwww.plivazdravlje.hr