S

tigavi na jug, Hrvati su svuda uzdu istone jadranske obale i u plodnom trogirskom kraju

poeli umjetniki stvarati. Stari grki gradi Tragurion istie se u XIII. st. u graditeljstvu, upravi grada i klesarstvu. U XII. st. klesari pretvaraju pleterne geometrijske ukrase u slobodnije biljne upleui u njih motive ptica i ostalih ivotinja. Kleu puno, ali jo uvijk stiliziranu plastiku. Svoj su zanat jae razvili u narednom stoljeu, kada se njihov drveni grad pretvara u kameni. Tada su prihvatili romaniki stil koji je zainio grad umjerenou i vrstoom. U gradu je bio jako razvijen i umjetniki zanat. Najznaajnije ime je ime majstora Radovana. Grad nije dakle morao izvana pozivati graditelje za podizanje najuglednije gradske crkve, birao ih je meu svojim graanima Hrvatima.

Slika br. 2. Natpis s imenom majstora Radovana

Sve o Radovanovom portalu 1. Luneta:

Zapadni portal trogirske katedrale prozvan je RADOVANOV PORTAL po majstoru koji se u natpisu klesanom 1240. godine potpisao kao autor, iako je portal dovren tek u 14. st.. Prekriven skulpturama i reljefima sa stotinjak likova, portal obuhvaa sloenu ikonografsku tematiku "enciklopedija" gotikih katedrala. U luneti i na dva koncetrina luka iznad nje niu se reljefi s prizorima iz Kristova ivota od Navjetenja do Uskrsnua. Prvi grijeh je personificiran velikim skulpturama Adama i Eve, postavljenim na konzole s lavovima s obje strane portala. Radovanovo ime uklesano je sred vrata, ispod sredinjeg prizora. To je jedini, ali vrsti dokaz da je on autor najljepeg reljefa.

FUNDATUR VALVE POST PARTUM VIRGINIS ALME PER RADUANUM CUNCTIS HAC ARTE PRECLARUM UT PATET EX IPSIS SCULPTURIS ET EX ANAGLIPHIS ANNO MILLENO DUCENO BISQUE VICENO PRESULE TUSCANO FLORIS EX URBE TREGUANO

Ova vrata podie Radovan najbolji od svih u ovoj umjetnosti, kako oituju kipovi i reljefi, godine 1240.poslije poroda asne Djevice a za biskupovanja Toskanca Treguana iz Firence.

Taj dragocjeni zapis o naglom usponu hrvatske likovne umjetnosti jo u Danteovom stoljeu dvostruko je vrijedan, jer pored imena autor nam otkriva i godinu izgradnje. Portal trogirske katedrale je izrazito i cjelovito umjetniko djelo koje skladno uokviruje njeno predvorje. Svi djelovi portala su prekriveni reljefnom skulpturom koja postepeno n a bokovima raste u punu plastiku, kojom je itava cjelina uokvirena. Njegovi figuralni reljefi nisu jednolino ili nepovezano uzidane ploe ve kamen sveden u lukove i stupove kojima je izvedena stepenasta udubina. Tu predivnu cjelinu, u koju se ve uvlae prvi tragovi gotikog stila, nije izveo sam Radovan, ve i njegovi pomonici i sljedbenici. Najstariji djelovi portala, reljefi, koji se pripisuju Radovanu na raun potpisa na luneti, umjetniki su najvrijedniji. Od Radovanovih upeatljivih reljefa najljepa je luneta nad nadvratnikom, koja nam ujedno slui kao putokaz
2

za prepoznavanje ostalih njegovih radova na portalu, budui da mu je na njoj napisano ime. Lunetu je komponirao poput drvene pozornice, a prikazuje kljuni motiv iz ciklusa Kristova ivota i slavljenje Bogorodice. Sredinji prizor je dosta realistian jer je umjetnik prikazao lukove dosta uvjerljivo, ubacio ih je u krajolik i priu. Prikazuje umornu rodilju koja je utonula u raskoan krevet. Ona je u pokretu kao i ivotinje koje se prisno naginju nad dijete da ga ugriju svojim dahom. Cijeli prizor je dosta dramatian i ivahan zahvaljujui razigranosti povrine u blagoj modelaciji tkanina. Donji prizor je jo ivlji. Dadilja obuzdavaa ivahno dijete koje se opire kupanju. Njegovo punano tijelo je ipak povezano sa enom. Pastir, Josip i dvorkinja bujne antike kose smiruju taj razigrani prostor. Majstor razlikuje i izrazenjihovih lica: pastir gleda dijete radosnom predanou vijernika,a Josip familijarnim prijekorom, dijevojka paljivo dri vazu i vjeto lijeva irok mlaz voda koja oivljuje prikaz. S jedna sttrane glavnog prikaza smjetena su tri kralja. Uurbanost i elja da prispiju k cil ju primjeuje se na njihovim licima i samim pokretima. Ta ivahnost prenosi se i na drugi kraj kamenog krajolika,gdje je vjerski sadraj potisnut realnou pastirskog prizora. Prikazan je pastir s stadom ovaca. Radovanovo neposredno poniranje u realni ivo t ispunjaba itavu lunetu. Reljefni prizori nastavljaju se na luku uz lunetu. Marija se ukoila pred nenajavljenom pojavom stiliziranog Gabrijela. Desnicom mu iskazuje pokornost, a u lijevoj ruci stiska namotano vreteno i mek grumen vune. Tri kralja dola su do cilja, ali ih majstor Radovan nije pokazao kako klee. Savinuo ih je, kao da su u brzom trku. Marija s dijetetom i Josip vjeto su suprostavljeni uurbanom ritmu kraljeva. Josip, prisno nagnut nad Marijom i djetetom zaokruuje cijeli prizor. Radovanovi veseli i razigrani aneli koji lebde nad sredinjim dogaajem u luneti, svojim uravnoteenim pokretom streme izvan svog luka, ali, iako su u naponu lebdenja majstor ih vrstim osjeajem obuzdava i zadrava u svom graevnom okviru. Postavljanjem vecih u prednji, a manjih u stranji plan zapoet je i problem perspektive, teak i jedva shvatljiv u ono vrijeme. Ali zahvaljujui majstoru koji se razumije u svoju struku taj problem, ili da reemo problemi, i ne zapinje gledatelju za oko, ve tvori odli cno smislenu cjelinu.

2. Boni stupii :

Radovanov rad i doivljaj prikazivanja bitnoga vidi se i na pobonim stupiima, u prikazu ljudskog rada kroz razliite mjesece u godini. Mjesece prikazuje simboliki, pomou prizora iz seljakog ivota. Svojeruno je isklesao Psosinac, Sijeanj, i Travanj, dok su Veljau i Oujak u odjei vinogradara isklesali uenici, ali vjerovatno po njegovim nacrtima. Pretvorio je simbole rada pojedinih mjeseci u grupne prizore svahidanjeg ovjekovog posla i time se pokazao napredan jer, godinja doba, nije prikazao pomou obinih i lakse izvedivih zodijakih znakova.

y y

Prosinac je zreo ovijek koji je nogama ukljetio vepra i ubija ga jakim zamahom noa. Sijeanj je starac u zimskom odjelu i u vunenoj ubari, koji kuhaom prevre kulenicu u loncu to visi nad vatrom. Nad njim se naginje djeak, simbol vodenjaka dekorativno unesen u reljef i lijeva mu u au vino, koje se toi punim mlazom. Oblina likova i predmeta ovom prizoru daje ugoaj sitosti i prisne zimske topl ine, u kojoj se krijepi stari sladokusac. (Sijeanj-mjesec gozbe).

Na junom stupu majstor je jedinstveno povezao dva prizora pomaui se vjetijim prepletanjem hrastovih grana na koje je uvjerljivo i vrsto postavio ivotinje i ljude. Mladi pastir, koji je u ulozi Travnja, u otvorenoj proljetnoj kouljici, snanim seljakim rukama paljivo strie ovcu u sjeni gustih borovih grana.

Pri dnu stupica prikazano je svezano akantovo lie i mladi Oujak u rimskoj bojnoj opremi sa titom i kopljem. Glava ratnika je prevelika za usko tijelo stisnuto oklopom, a kosa pod kacigom lagano je stilizirana da se uskladi s vrstoom oklopa.

Proet osjeajem za kompoziciju, Radovam nije odjelio zodijeke znakove kao veina kipara onog doba, ve ih je nenametljivo i vjeto upleo u prizor. Kozorog, znak prosinca, propinje se uplaen ovjekova noa, vodenjak, znak sijenja, posluuje domaina, a dijete, znak vjetrovitog oujka, podsjea na djeaka koji trubi kroz ikarje u lovaki rog; snani i lijepo oblikovani ovan, isto znak oujka, ponosno je legao kao predvodnik ispred svog stada. Taj smisao za simboliku i slobodu naroito se oituje u prizoru veljae koji je, moda prema

Radovanovu nacrtu, klesao njegov uenik. On je zodijaki znak riba sveo na jednu, ali ni ona nije odjeljena, ve je djevojka baca u lonac. Radovan nije iskoristio samo plohe polustupova, ve i na stupiima prepletenim granjem i liem plitkog reljefa gusto je ispleo sitne lovake i ostale prizore. Plastikom razradom ornamentalnog postava i smislom za prostorno oivljavanje detalja nainio je od tih stupia vrhunski likovni doivljaj. Svi su prikazi ivahni i svi su likovi prikazani u otvorenom stavu ili pokretu, a osobito ivotinje. Uinci svijetla i sjene, sklad ljudi i ivotinja prirodno zaobljenih sa svim prostornim gibanjem pa i perspektivom skraenja na prepletu vitica i lia zadivljuju u svojoj saetoj kompoziciji i ivototvornoj plastinosti. Vjetina u ivedbi pletera koji su Radovanovi predhodnici klesali plono puna tri stoljea ovdje se konano razgranala i procvjetala. Pria se odvija slobodno istim ritmom uzdu oblih stupia, koji su uza svu reljefnost ipak zadrali ulogu nosaa. Oni su zastalno djelovi prvobitnog sastava portala, jer im je stranja strana neobraena. Po ivosti prizora, oblikovanju likova, po nonji i liu, prepoznaju se kao lini Radovanovi radovi, iako juni stupi, po gipkosti kompozicije, nadmauje sjeverni koji je, moda, ranije nastao. itave dovratnike bujene dekoracje nose krupni Telamoni, oblikovani poput premorenih robova po etiri sa svake strane. Prepostavlja se da ih je radio jedan od uenika, po preornamentalnoj i tvrdoj njihovoj odjei, ali nema sumlje da ih je zamislio vrhunski kipar. Radovan se ogledao i dokazao i u punoj plastici. Njegovo su djelo vjerovatno lav i lavica, koji kao najjai naglasak uokviruju cijelinu. vrsta tijela ivotinja na konzolama antikog oblika prikazao je u punoj oblini pojaavi im plastinost stojeom stavo m. Stoga i natpis ne hvali samo njegove reljefe (anaglife) ve i oble skulpture. y Lav stie zmaja, alavica jare. Oboje su prikazani realistiki. Pod lavicom dvoje mladih odmaraju svoje meke noge oekujui zalogaj. Lav je zgnjeio glavu zmaja, koji se uspravnim nogama grevito upire da se izvue iz snanih panda suverenog pobjednika. Kako to sam ve spomenula, Radovan nije izveo sve djelove sam, ali zamisao uglavno pripada njemu kao najdarovitijem. Zbog nedostatka spisa iz tog doba nema podataka o njegovim uenicima. Ali jedno je bitno i vano da su oni od majstora nauili bitnu odliku svakog umjetnika, a to je neposredni dodir sa stvarnou iako ga u vjetini svojih opaanja i mogunosti nisu dostigli. Njihovi su reljefi dublji,a likovi otrije rezani i nemaju prirodnu zaobljenost niti se stapaju s pozadinom dao Radovanovi. Oni naginju stiliziranju pojedinosti.
5

Zbog graevinskog su okvira skraivali prizore, pa se kod veine reljefa vidi zbijenost. Teko je utvrditi kojiko je klesara, pored Radovana bilo, ali raznolikost obrade otkriva barem trojicu. y Pvi majstor je vjerovatno volio ivahne prizore. Bio je vjet u oblikovanju odjee. Njegovi reljefi su vjerovatno: Pranje nogu, Krtenje na jordanu, Ulazak u Jeruzalem, Iskoritavanje na gori, Bijeg u Egipat i Tri Marije. Njegovi su moda Adam i Eva koju prepoznajemo po svilenkastoj kosi, a Adama po bradi stiliziranoj poput perja. y Drugi klesar je loiji koji voli raditi guvanje debele odjee kojoj je krajeve oznaio vijugavim jednolinim rubom. Njemu bi se moglo pripisati na gornjem luku Golgotu, hvatanje, bievanje i uskrsnue Kristovo, ukoene anele treeg i estog kamena umetnutog u donji luk, reljefe veljae i oujka u odjei vinogradara i sjeverni stupac sa svecima pod baldahinom, od koji najnii prstom upire u otvorenu knjigu,vjerovatno evanjelje, koje imaju dva apostola Petar i Bartul uz kojega je gotikim slovima bojom ispisano njegovo ime. Ovaj je kipar vjerovatno i dovrio portal s gotikim zabatom. y Trei majstor je klesao juni stupi s tri plona i ukoena sveca u lozici, a podno njih su stilizirani vizki listii slini liu ipkastih glavica, s paunima i zmijolikim pticama. Z a njega moemo rec da nije shvatio uiteljeve realistike smjernice.

Svoje uenike Radovan nadmauje jednostavnom prirodnou uravnoteenih i zaobljenih oblika, gipkou likova i haljina. Pa i mekoom biljnih ukrasa; stoga je meu njima u cijelini prizora i u mnogim pojedinostima oita razlika.

Sve pobone strane stupia Radovan je ukrasio sam ili sa svojim pomonicima, a na vanjskim stupiima pomonici su napravili u jaoj suproznosti svijetla i sjene egzotine ivotinje sjevera i juga, slona, devu i medvjeda. Tu je i orao koji ubija vepra, zavodnica sirena koja bere grozd, zmaj koji grize lie, vodenji konj koji se propinje i gaa strijelom kentaura. Postepeno preko telamona i usp ravno poredanih apostola raste reljefnost portala prema njegovom vanjskom okviru i prelazi u pune plastike Adama i Eve, koji su u prirodnoj veliini i punoj oblini. Nespretna u svojoj stidljivosti Eva prekriva golotinju poput antike Venere, a Adam die ruku k vratu da se pokaje nad grijehom i da sustegne pohotu.

ovjeji lik, predstavljao grenika ili sveca, teaka ili lovca, golog prosjaka ili okienog kralja, prevladava svugdje na portalu nad biljnim, ivotinjskim ili geometrijskim ukrasima.

3. Zakljuak :

Simboliko znaenje ovog programa jest Otkupljenje (Roenjem Kristovim, u luneti) od praroditeljskog grijeha (kipovi Adama i Eve). Time je majstor Radovan scenu Posljednjeg suda, to se po propisima romanike ikonografije redovito nalazila na luneti glavnog portala kao prijetnja i opomena, zamijenio obeanjem Spasenja; a umjesto strane kazne Oca, prikazao je njenu ljubav Majke. Ovo nije sluajna promjena, ve ukazuje na novi, prema ovjeku usmjereni duh gotike, nasuprot strogoj teolokoj dogmatici romanike. Radovanov portal u prijelaznom romaniko-gotikom stilu izvrstan je primjer za razumijevanje razlike izmeu vanjskih, morfolokih oznaka likovnog djela i njegove strukture. Polukrunom lunetom i oblim lukovima, stepeniasto usjeenim okvirom, kao i tipologijom likova, kompozicija portala se priinja nedvojbeno romanikom, ali po svojim bitnim svojstvima, po usmjerenju ovozemaljskom ivotu i ovjeku, te po realizmu koji otuda proizlazi, ovo je djelo izraz suvremenih humanistikih tendencija gotike . Radovan je bio veliko ime i veliki uzor i nadahnue okolnim majstorima. Bio je poznat kao najbolji u ovoj umjetnosti te je vjerovatno zasluan i za razvoj romanikog stila u srednjoj Dalmaciji koji kasnije prodire i u unutranjost. Kiparstvo XIV. stolje a nije se u Trogiru razvilo onom vrsnoom koju je on postigao, aosobito ne u likovnim prizorima, koje su nai klesari uvijek teko rjeavali. To nepostojanje njegovog ireg i trajnijeg utjecaja ujedno potvruje i njegov rani nestanak, moda uslijed smrti koja ga je zatekla prije zavretka njegova remek-djela.

4. Kratki sazetak slika :

Slika br. 2. Radovanov portal

slika br. 3. Glava starca, po legendi portret majstora Radovana

Slika br.4. Radovan,luneta portala

Slika br. 5. Kupanje Krista s lunete portala

Slika br. 6 i 7. Bone strane portala majstora Radovana i njegovih uenika.

Slika br. 8. Radovan i pomonici,bocna strana portal s likovima telamona,lava i Adama.

5. Literatura :

1. Cvito Fiskovi, Radovan , BibliotekaBatina 2. Grafikki zavod Hrvatske- Z agreb, Trogir ; 1976.godine. 3. Kulturno blago Trogira, Spomenici, Akademik dr. Kruno Prijatelj, dr. Ivo Babi, prof.dr. Radovan Ivanevi 4. http://hr.wikipedia.org/wiki/Radovanov_portal

10