SADRAJ 1. UVOD .................................................................................................................2 2. ANTROPOLOKE KARAKTERISTIKE VRHUNSKIH JUDAA .................4 2.1. Motoriko-funkcionalne i antropometrijske znaajke judaa ......................4 3.

ANTROPOLOKE KARAKTERISTIKE VRHUNSKIH HRVAA .............14 3.1. Motoriko-funkcionalne i antropometrijske znaajke hrvaa ....................14 4. ANTROPOLOKE KARAKTERISTIKE VRHUNSKIH KARATISTA ........22 4.1. Motoriko-funkcionalne i antropometrijske znaajke karatista .................23 5. ANTROPOLOKE KARAKTERISTIKE VRHUNSKIH TAEKWONDO BORACA ..........................................................................................................28 5.1.Motoriko-funkcionalne i antropometrijske znaajke taekwondo boraca ..29 6. ZAKLJUAK ...................................................................................................36 7. LITERATURA ..................................................................................................37 8. SAETAK ........................................................................................................38

1. UVOD
Uspjenost sportaa odreena je razinom i strukturom velikog broja sposobnosti,osobina i dimenzija. Karakteristian antropoloki status formira svojevrstan kompleks individualnih obiljeja koja omoguuju visoku efikasnost sportaa u konkretnim uvjetima natjecanja. Da bi u budunosti predvidjeli rezultate mlaih sportaa moraju se izdvojiti bitne karakteristike koje odreuju pojedinog sportaa. Vrhunski sportski rezultati u svakom sportu produkt su niza kockica poslaganih prema redoslijedu, a naglasak u trenanom procesu bit e na onim elementima antropolokog statusa koje istiu dominantne sposobnosti sportaa. Za procjenu efikasnosti treninga tj. motorikog statusa, koriste se valjani i pouzdani mjerni instrumenti. Pokazatelji efikasnosti treninga mogu se iskazati kroz vizualno vrednovanje treninga, testiranje motorikih sposobnosti sportaa i natjecateljske rezultate. Izuzetno je vano da se sve osobine i dimenzije koje lee u osnovi sportske efikasnosti mogu izmjeriti i razvijati trenanim operatorima, te podizati na sve viu razinu. Svaka dugorona procedura za planiranje i programiranje sportske karijere mora sadravati podatke o svim vanim psihosomatskim karakteristikama pojedinih sportaa. Svaki sport po svojoj strukturi je razliit. Neki pred sportae stavljaju visoke zahtjeve, drugi su manje kompleksni i imaju mali broj zahtjevnih dimenzija. Sama hijerarhijska struktura pokazatelja uspjenosti u sportu napravljena je od vie skupina sposobnosti, osobina i znanja. Prvu skupinu ine pokazatelji bazinog, drugu specifinog motorikog statusa a viu razinu ine pokazatelji situacione i natjecateljske efikasnosti sportaa. Motorike i funkcionalne sposobnosti temelj su svakog trenanog programa i uvjet za postizanje vrhunskih sportskih dostignua. Podizanje nivoa motorikih i funkcionalnih sposobnosti osnova je svih vrsta treninga pripreme sportaa borilakih sportova za natjecanje .Ono se odvija u skladu sa didaktikim principima, meu kojima su i principi individualizacije i racionalizacije. Meutim ne moe se govoriti o primjeni tih principa u treningu ukoliko se ne

poznaje trenutno i eljeno stanje motorikih i funkcionalnih sposobnosti, na svakoj etapi sportaeva sportskog razvoja. Te injenice poznate su mnogo godina, pa je vano da se utvruju razlike izmeu razliito kvalitetnih grupa boraca, u motorikom i funkcionalnom prostoru, na razliitim etapama sportaeva sportskog razvoja. Poznavanje rezultata dobivenim takvim mjerenjima olakava se rad trenerima. Oni tada imaju egzaktne podatke o eljenom stanju kojem trebaju teit na svakoj etapi trenanog procesa koji podrazumijeva dugi niz godina sportskog usavravanja. Kontrola sportaa je obavezan i kontroliran proces koji se provodi kontinuirano tijekom cijelog sportaevog sportskog vijeka. Na temelju dijagnostike predviaju se i utvruju mogui sportski rezultati, te uoavamo pravilnosti ili anomalije u procesu treninga. Rezultati prikupljeni ovakvim testiranjem koriste se za izradu planova i programa rada, a na osnovi njih moi e se kvalitetnije provesti orijentacija i selekcija u sportu. Samo tona i pravovremena stanja treniranosti mladih sportaa moe odrediti koji su strateki pravci u postizanju najveih vrhunskih dostignua.

2. ANTROPOLOKE KARAKTERISTIKE VRHUNSKIH JUDAA

Za uspjeh u judu je potrebno imati razvijene gotovo sve antropoloke dimenzije na vrlo visokoj razini. Oni judai koji genetski imaju i/ili treningom dosegnu vrhunsku razinu u to veem broju antropolokih dimenzija, koja su na funkciji specifinih tehniko taktikih znanja, imaju bolje predispozicije za ostvarivanje vrhunskog rezultata. U ovom poglavlju dat e se pregled dosadanjih istraivanja u kojima su analizirani uglavnom vrhunski judai kako bi se utvrdili modeli antropolokog statusa judaa.

2.1. Motoriko-funkcionalne i antropometrijske znaajke judaa

Autori su u svojim eksperimentima u dosta navrata istovremeno promatrali i motorikofunkcionalne sposobnosti i antropometrijske karakteristike judaa, stoga e se u ovom potpoglavlju objediniti istraivanja kojima se analiziraju navedena obiljeja vrhunskih judaa. Prvo znaajnije istraivanje proveo je eki autor ara, J. (1980.). On je prikazao rezultate u nekim dinamometrijskim i spiroergometrijskim testovima 108 vrhunskih judaa. Pri tome je i analizirao promjene u stupnju njihove tjelesne pripremljenosti pomou skupa motorikih testova te utvrdio njihovu faktorsku strukturu. Faktorskom analizom motorikih testova dobiveno je deset faktora, od kojih su etiti interpretirana kao subfaktori za oitovanje statike snage, a ostali kao faktori dinamike snage, izdrljivosti u snazi, aerobnih sposobnosti i ope radne sposobnosti.

Tablica 1. Prikaz rezultata istraivanja nekih motorikih, dinamometrijskih i spiroergometrijskih testova (Serti, H. 2000, modificirano prema ara, J. 1980.) gdje je A.S. - aritmetika sredina, a S.D. - standardna devijacija. TESTOVI Bench press uanj s maksimalnom teinom Pretklon s maksimalnom teinom Australsko vuenje s maksimanom teinom Ponavljajui skokovi na udaljenosti 30 m Ponavljajui skokovi na udaljenosti 30 m Penjanje na ue (5m) Maksimalna sila fleksora prstiju lijeve ruke Maksimalna sila fleksora prstiju desne ruke Maksimalna sila fleksora lijevog lakatnog zgloba Maksimalna sila fleksora desnog lakatnog zgloba Maksimalna sila ekstenzora lijevog lakatnog zgloba Maksimalna sila ekstenzora desnog lakatnog zgloba Maksimalna sila ekstenzora lijevog koljenog zgloba Maksimalna sila ekstenzora desnog koljenog zgloba Maksimalna sila ekstenzora kraljenice Maksimalna sila ekstenzora kuka Maksimalna sila fleksora trupa Maksimalni O2 Maksimalni relativni VO2/kg Maksimalni puls kisik Laktat Bask excess Tjelesna visina Tjelesna teina Jed. mjere kg kg kg kg s broj broj N N N N N N N N N N N ml ml ml mmol/l mmol/l cm kg A.S. 109,39 122,75 44,99 94,52 11,20 12,36 3,72 545,32 570,35 455,77 457,47 334,32 354,14 842,29 989,01 461,07 2.523,62 1.397,83 4.522,99 57,39 23,95 12,55 15,90 174,05 80,09 S.D. 17,11 16,39 6,82 13,33 0,97 0,88 0,49 79,76 84,95 68,18 68,53 49,34 49,54 126,45 125,86 66,51 371,41 216,70 636,90 8,86 3,58 1,77 2,29 7,02 10,46

Testiranja fizikih sposobnosti vrhunskih juniora i seniora proveo je Little, N. G. (1991.). On je na uzorku od 43 judaa, lanova Alberta Judo Teama proveo bateriju testova koja je obuhvaala: visinu, teinu, kone nabore, statiku snagu (hvata, ruku, lea i kompletnog tijela), fleksibilnost te maksimalnu aerobnu i anaerobnu izdrljivost. Rezultati su bili neto slabiji od oekivanja temeljenih na do tada objavljenim rezultatima koja su se odnosila na vrhunske judae. Nisu utvrene znaajne razlike u rezultatima testova izmeu juniorskih i seniorskih natjecatelja. Autori Callister, R. i suradnici (1991.) istraivali su kompoziciju tijela, aerobni kapacitet, izokinetiki snagu fleksora i ekstenzora podkoljenice i duinu miinih vlakana miia vastusa lateralisa na uzorku 18 vrhunskih judaa. Rezultati upuuju na zakljuak da su faktori uspjenosti specifini i uvjetovani teinskom kategorijom. Stoga predstavljaju kompromis izmeu miine mase i maksimalizacije fiziolokih kapaciteta i mogunosti. Svaka sportska aktivnost determinira pojedine specifinosti u kondicijskoj pripremi sportaa. Pretpostavku da bi judai mogli imati znaajno jae miie trupa, s obzirom na specifinu pripremu, u odnosu na ostale sportae testirali su Kort, H. H., Hendriks, E. (1992.). Oni su usporedili rezultate izokinetike snage fleksora, ekstenzora i rotatora trupa 28 vrhunskih judaa, s rezultatima 34 vrhunska biciklista. Njihove poetne hipoteze su se potvrdile, s obzirom da su judai postigli znaajno bolje rezultate u svim provedenim testovima za procjenu izokinetike snage trupa. Autori Franchini i suradnici (2007.) te Sbriccoli, P. i suradnici (2007.) testirali su reprezentativce Brazila, odnosno Italije nekim testovima za procjenu snage1, a rezultati su prikazani u tablici 2.

Rezultati u nekim testovima su prikazani i u relativnim vrijednostima, to je po miljenju autora dragocjeniji podatak jer se uzima u obzir teina ispitanika.

Tablica 2. Testovi za procjenu snage VARIJABLA 1 RM Bench 1RM Row 1RM poluuanj 1RM Bench rel. 1RM Row rel. 1 RM polu.rel. Lat maina Leg press Mrtvo dizanje BRAZIL A N=7 110+/-25 116+/- 21 104+/-27 1.24+/- 0.11 1.16+/- 0.14 1.44+/-0.14 BRAZIL B i C N=15 110+/-23 115+/-24 104+/-18 1.28+/-0.16 1.21+/-0.10 1.39+/-0.11 ITALIJA M N=6 160+/-30 141+/-15 396+/-8.2 127+/-11 ITALIJA N=5 73+/-13 -

Istraivanja funkcionalnih karakteristika sportskih aktivnosti vezana su za utvrivanje vanosti pojedinih funkcionalnih parametara u pogledu sportske uspjenosti u pojedinim disciplinama. Slijedi saeti pregled novijih radova iz navedene tematike u podruju juda: Dvadeset devet ruskih judo reprezentativaca podvrgnuto je testiranju s ciljem utvrivanja modelnih karakteristika nekih fiziolokih parametara vrhunskih judaa (Seluianov, I., Tabakov,S. 2001.). Mjerena je maksimalna anaerobna mo, snaga i primitak kisika pri 170 otkucaju srca u minuti, na razini anaerobnog praga. Primijenjena su dva ergometra, posebno za ruke i noge. Dobiveni rezultati ukazuju na dvostruko vei broj brzih miinih vlakana kod miia ruku,nego kod miia nogu. Stoga je, tvrde autori, aerobni kapacitet miia ruku gotovo dvostruko manji od miia nogu.

Usporeujui brzinu i nain oporavka kod dvije kvalitetom razliite skupine judaa. Autori (Franchini, E. I sur. 2003.) doli su do interesantnih spoznaja. Naime, oni su svrstali 17 judaa u tri ranga, sukladno njihovim rezultatima na natjecanjima. Cilj toga istraivanja je bio utvrditi efekte aktivnog, odnosno pasivnog oporavka nakon judo borbe. Sposobnost brzine oporavka se procjenjivala koncentracijom laktata u krvi (efikasnost puferskog sustava) i sposobnou izdravanja ponovljenih anaerobnih zadataka visokog optereenja. Autori su doli do zakljuka da kvalitetniji judai bolje podnose optereenja visokog intenziteta te da aktivni oporavak bolje uklanja laktate iz krvi od pasivnog. Da judo borba iziskuje ogromni ergetski potencijal potvrdili su Cottin, F., Durbin F., Papelier, Y. (2004.). U svojoj studiji usporedili su varijacije u otkucajima srca izmeu dva tipa optereenja za 10 vrhunskih judaa. Usporeivali su se i biljeili srani intervali prilikom 4minutne judo borbe s jedne strane, te 4-minutne vonje na bicikl ergometru na razini maksimalnog primitka kisika, s druge strane. Dobiveni rezultati upuuju na veu energetsku potronju pri judo borbi koja ima obiljeje dinamikog optereenja, nego prilikom aktivnosti uglavnom statike prirode, kakvo je vonja biciklo ergometra. Interesantno je prikazati neka istraivanja vrijednosti maksimalnog primitka kisika (relativne vrijednosti), kao mjere aerobnog kapaciteta, te vrijednosti sile, odnosno utroenog rada na bicikl ergometru kao mjera anaerobnog kapaciteta judaa visoke kvalitete.

Tablica 3. Rezultati istraivanja maksimalnog primitka kisika (relativne vrijednosti) judaa visoke kvalitete AUTORI TAYLOR I SUR. 1981. TUMILTY I SUR. 1986. MAEJAN I SUR. 1986. VIDALIN I SUR. 1988. THOMAS I SUR. 1989. CALLISTER I SUR. 1990. CALLISTER I SUR. 1991. EBINE I SUR. 1991. LITTLE I SUR. 1991. MICKIEWITZ I SUR. 1991. BORKOWSKY I SUR. 2001. FRANCHINI I SUR. 2005. FRANCHINI I SUR. 2007. SBRICCOLI I SUR. 2007. ALMANSBA I SUR. 2007. ISPITANICI 19-KANADA 17-AUSTRALIJA 9-FRANCUSKA 8-FRANCUSKA 22-KANADA 8-SAD 18-SAD 13-JAPAN 17-KANADA 9-KANADA-JUNIORI 157-POLJSKA 58-POLJSKA 7-BRAZIL 15-BRAZIL B i C REPREZ. 6-ITALIJA 23-FRANCUSKA VO2 max 57,5 53,2 59,8 53,8 59,2 53,2 55,6 45,9 53,7 59,3 60,3 56,6 48,3 49,6 47,3 60,5

Tablica 4. Rezultati istraivanja anaerobnog kapaciteta (bicikl ergometar i runi ergometar), juda visoke kvalitete Specifine metode rada i volumen optereenja osim na motoriko-funkcionalne RUKE NOGE REPREZENTACIJA N W/kg KANADA POLJSKA ITALIJA FRANCUSKA 22 58 6 22 9,3 J/kg 260 W/kg 13,7 12,5 12,1 16,9 J/kg 320 273 -

sposobnosti, utjeu i na morfoloke osobine judaa. Prema vaeim pravilima, na judo natjecanjima se sudionici svrstavaju po teini u jednu od sedam kategorija. Stoga je poeljan to vei udio miine mase u ukupnoj tjelesnoj masi. Potkono masno tkivo je nepoeljno jer ne sudjeluje u obavljanju rada a poveava ukupnu masu to uvjetuje prelazak u viu kategoriju,odnosno smanjuje izglede za uspjeh na natjecanju. Dakle, judae obiljeava nizak postotak potkonog masnog tkiva (osobito one u niim teinskim kategorijama) to zorno prikazuje tablica 5.

Tablica 5. Prosjene vrijednosti postotka masnog tkiva judaa visoke kvalitete 10

REPREZENTACIJA Maarska 1979. Kanada 1979. Kanada 1987. SAD 1991. Japan-Svu.-1997. Brazil-Sveu.-2002. Brazil 2002. Francuska 2007.

% MASTI 8,9 12,3 9,3 8,3 16,2 13,7 11,4 11,1

AUTORI Farmosi i sur. Taylor i sur. Thomas i sur. Callister i sur. Lida i sur. Franchini i sur. Franchini i sur. Almansba i sur.

Da judai spadaju u sam vrh mezomorfnih somatotipova na hijerarhijskoj ljestvici sportaa potvrdila su i sljedea dva istraivanja: 1. Morfoloki status vrhunskih talijanskih judaa istraivali su (Gualdi-Russo, E., Graziani, I.,1993.). Oni su utvrdili somatotipove 1593 sportaa i sportaica raznih sportova prema Heath-Carterovoj ljestvici. Dominaciju mezomorfne komponente (miine komponente) u odnosu na endomorfnu i ektomorfnu komponentu autori su utvrdili osobito kod gimnastiara, veslaa te judaa. 2. Takoer veliku studiju utvrivanja Heath-Carterovih somatotipova na uzorku od 300 sportaa (od ega je bilo 66 judaa) iz razliitih sportova (odbojka, veslanje, hrvanje, boks, judo i karate), proveli su Krawczky, B., Sklad, M. te Jackiewicz 1997. godine. Kao i kod prethodno spomenutog istraivanja dobivena je izrazito visoka mezomorfna komponenta kod judaa te su uz hrvae imali najizrazitiju miinu komponentu. U tom istraivanju prosjeni somatotip judaa je iznosio 2.84 za endomorfiju, 6.07 za mezomorfiju, te 1.51 za ektomorfiju.

11

3. Na kraju, zanimljivo je prikazati rezultate svojevremeno najboljih hrvatskih judaa kadeta i juniora (osvajaa medalja na dravnom prvenstvu 2005. god.) u nekim bazinim motorikim testovima (Krstulovi, S. 2006.). Tablica 6. Rezultati hrvatskih judaa (kadeta i juniora) u nekim bazinim motorikim testovima KADETI (15.6 god.) Br.ispitanika varijable MPRR MISP MPOL MKUS MSDM MBLO MTAR MTAN MDTS MU MSKL MVIS MKIM M60V MT6M 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 61,89 75,42 8,48 7,98 243,26 42,28 37,32 42,58 52,74 58,42 38,95 64,64 10,56 8,67 1482,11 10,51 15 13,16 15 1,56 0,64 15 15 79,53 79,87 7,43 7,60 258,60 44,30 40,53 46,40 57,00 61,40 45,87 59,59 8,39 8,18 1522,67 12,44 19,41 0,98 0,49 16,29 8,25 3,50 5,22 8,32 6,07 11,95 16,26 0,90 0,34 145,18 A.S. S.D. JUNORI (17.3 god.) Br.ispitanika A.S. S.D.

20,06 15 5,72 15 4,67 15 4,90 5,10 9,12 12,22 15 15 15 15

22,11 15 0,97 0,38 95,40 15 15 15

12

Gdje su: MPRR-pretklon raznono; MISP-iskret palicom; MPOL-poligon natrake; MKUSkoraci u stranu; MSDM-skok u dalj iz mjesta; MBLO-bacanje loptice 200 g. iz mjesta; MTARtaping rukom, MTAN-taping nogom; MDTS-dizanje trupa iz sjeda u 1 minuti; MU-unjevi u jednoj minuti; MSKL-sklekovi u 1 minuti; MVIS-izdraj u visu zgibom; MKIM-okretnost na tlu; M60V- tranje 60 metara iz visokog starta; MT6M-tranje 6 minuta.

13

3. ANTROPOLOKE KARAKTERISTIKE VRHUNSKIH HRVAA

Kao i u judu, u hrvanju je potrebno imati razvijene gotovo sve antropoloke karakteristike na visokoj razini. Do hijerarhijske strukture odreenih sposobnosti ili znanja i njihove meusobne povezanosti i znaajnosti u jednadbi uspjenosti dolazi se temeljem opsenih znanstvenih istraivanja na velikom broju ispitanika, uporabom valjanih baterija testova za prosudbu osobina bitnih u hrvanju, izraenim modelima vrhunskih pobjednika, struno provedenim strukturalnim, biomehanikim ili funkcionalnim ralambama sportske discipline.

3.1. Motoriko-funkcionalne i antropometrijske znaajke hrvaa

to se tie radova vezanih za tu tematiku bit e vidljivo da se u radovima ovoga tipa istraivai koriste uglavnom poznatim mjernim instrumentima ali razliito kombiniranim u kompletima.Primjena sloenijih analiza uvjetovana je i materijalnim uvjetima u kojima istraivai rade, pa je tako u ovom polju objavljeno relativno malo radova ovisno o mogunostima koje su ti istraivai imali. Interesantno istraivanje ovoga tipa napravili su Kule, B., J. Mari i . Cvetkovi 1990.godine. To istraivanje napravljeno je s ciljem utvrivanja razlika u snazi judaa i hrvaa klasinog naina borenja. Uzorak ispitanika inilo je 22 judaa i 23 hrvaa, starih 17 i 18 godina koji se sportom bave vie od tri godine. Ispitanici su testirani sa est testova: tranje na 20 m, skok u dalj s mjesta, bacanje medicinke iz leanja, tranje na 1500m, sklekovi i vis u zgibu. Prema dobivenim rezultatima hrvai su bolji u pet, a judai u jednom testu. Primjenom diskriminativne analize, utvrena je diskriminacijska grupa, kojoj su najvie pridonijeli testovi tranja na 20 m, sklekovi i zgibovi. Judai su postigli bolje rezultate u testu tranja na 20 m, a hrvai u testovima sklekovi i vis u zgibu. Na temelju toga autori su zakljuila da hrvai imaju veu repetitivnu i statiku snagu ruku i ramenog pojasa, a judai veu reguliranu eksplozivnu snagu nogu. Dobivene rezultate autori izlau sa odreenim oprezom jer je koeficijent kanonike diskriminacije bio znaajan tek na nivou 95% pouzdanosti i iznosio je 0.52. 14

Kule K. je u svome magistarskome radu 1999. godine utvrivao razlike izmeu hrvaa i karatista u manifestnom i latentnom prostoru snage. Istraivanje je napravljeno na 48 vrhunskih sportaa starih od 18 do 30 godina. Od tog broja 26 ispitanika bili su hrvai a 22 karatisti. Univarijantnom analizom varijance utvrena je statistiki znaajna razlika izmeu te dvije grupe u testovima: zgibovi na prei, sargent, unjevi sa teretom vlastite teine, sklekovi i podizanje trupa do sjeda. Faktorskom analizom utvrena je struktura prostorne snage, a dobivene latentne dimenzije snage interpretirao je kao maksimalnu snagu, repetitivnu snagu, eksplozivnu snagu i snagu trupa. Kanonikom diskriminativnom analizom u latentnom prostoru snage utvrdio je razlike u snazi izmeu hrvaa i karatista. Koeficijent kanonike korelacije bio je 0.78 i pokazao je da se 61% ukupnog varijabiliteta rezultata u prostoru etiri faktora snage moe pripisati meusobnim razlikama u razini snage. Poloaj centroida na diskriminativnoj funkciji i struktura diskriminativnog faktora pokazali su da hrvai imaju veu repetitivnu snagu od karatista. Vrlo blizu statistiki znaajne razlike bili su i u faktoru interpretiranom kao maksimalna snaga. U latentnim faktorima interpretiranim kao eksplozivna snaga i snaga trupa, nije bilo niti priblinih naznaka o znaajnim korelativnim vezama sa diskriminativnom funkcijom, iako su u testovima koji definirali ove faktore karatisti postizali bolje rezultate. Tablica 7. Osnovni statistiki pokazatelji grupa vrhunskih hrvaa (H) i karatista (K) n=48 (Kule, K. 1999.) R.B . 1. 2. 3. 4. VARIJABLA OZNAKA TESTA Bacanje medicinke iz (BACMED) A.S.H. 8.9017 96.731 128.08 42.808 S.D.H.. 1.0325 26.113 26.271 21.502 A.S.S. 8.233 82.955 111.36 19.545 S.D.S. 0.8687 15.558 21.995 11.879

leanja
Bench press (BENCH)

uanj s maksimalnom (CUCMAX) teinom uanj teinom s vlastitom (CUCVTEZ)

15

5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Nabaaj maksimalni Sargent test Skok u dalj s mjesta

(NABMAX) (SARGEN) (SDM)

90 44.199 254.5 4.63 143.19 62.846 23.192 62.846

17.776 0.9881 1.2421 1.0355 72.727 25.359 6.8645 15.403

78.636 55.188 255.87 4.5221 80.364 63.955 11.091 46.955

16.775 0.5554 0.6125 0.9447 34.895 25.357 2.4085 10.675

Tranje 30m s visokim (SPRNT3) startom Podizanje trupa do sjeda Zaklon trupom Zgibovi Sklekovi (TRBUSN) (ZAKLON) (ZGIB) (SKLEK)

Slino istraivanje ovog tipa napravio je Mari J. sa svojim suradnicima 1986. godine. Ovo istraivanje bilo je provedeno s ciljem da se utvrdi postoji li statistiki znaajna razlika u nekim dimenzijama tjelesne snage kod hrvaa juniora i studenata prve godine Fakulteta za fiziku kulturu u Zagrebu. Ispitivanje je provedeno na uzorku od 190 ispitanika, od ega je 95 bilo hrvaa juniora a 95 studenata. Primijenjeno je pet testova za procjenu tjelesne snage i to: unjevi, nabaaj, skok u dalj s mjesta, zgibovi i sklekovi. Koritene su i dvije antropometrijske varijable: visina i teina tijela te varijabla starost ispitanika. Rezultati dobivena analizom varijance pokazuju da se ove dvije grupe ispitanika znaajno razlikuju u primijenjenim testovima snage (eksplozivna snaga i repetitivna snaga). Hrvai juniori bolji su u sklekovima, zgibovima, nabaaju i unjevima od studenata. Studenti su bili pokazali samo bolje rezultate u testu skok u dalj s mjesta to se pripisivalo njihovoj veoj tjelesnoj visini i starosti. U teini tijela nije bilo statistiki znaajne razlike izmeu hrvaa i studenata.

16

Tablica 8. Osnovni statistiki pokazatelji grupa hrvaa (H) I studenata (S) n=190 (Mari,J. i sur. 1986.) R.B. VARIJABLA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Starost ispitanika unjevi Nabaaj tereta Skok u mjesta dalj OZNAKA TESTA (OB) (U) (NAB) s (DSM) (ZG) (SKL) (TE) (VIS) A.S.H. 18.02 9.642 69.05 232.2 12.4 36.3 69.49 175.87 S.D.H. 1.369 6.683 1.68 19.62 3.81 10.04 13.08 7.852 A.S.S. 20.15 5.695 63.79 252.3 9.7 26.6 70.52 177.33 S.D.S. 0.825 5.167 1.171 14.83 3.264 9 7.75 6.807

Zgibovi na prei Sklekovi Tjelesna visina Tjelesna teina

Godine 2002., Bai M., G. Plavec, D. Vraan i J. Mari napravili su rad u kojem daju osnovne statistike pokazatelje grupe od 38 hrvaa klasinim nainom, starih 15 do 17 godina. Meu tim ispitanicima 20 hrvaa je koji su osvajali prva, 9 hrvaa koji su osvajali druga i 9 hrvaa koji su osvajali trea mjesta na nacionalnim prvenstvima u zadnje tri godine (2000., 2001. i 2003.). Meu tim ispitanicima troje ih je bilo i meu deset najboljih na Europskom prvenstvu (2000. i 2001.).

Tablica 9. Osnovni statistiki pokazatelji grupe hrvaa kadeta 17

n=38 (Bai, M. i sur. 2002.) VARIJABLE 1.Teinska kategorija 2.Dob 3.Sportski sta 4.Tjedni broj treninga 5.Visina 6.Teina 7.Zgibovi na pothvatom OZNAKA TESTA (KATEGORIJA) (GODINA) (STAZ_SPO) (TJ_BR_TR) (VISINA) (TEZINA) preo (ZGIB_PR) (SKL_NA_RU) (BENC-PRE) A.S. 66.76 16.42 5.23 4.1944 173.10 66.01 13.89 14 69.06 92.33 MIN 46 15 1 1 155 46.5 2 2 45 60 MAX 85-100 17 8 5 186 97.8 33 29 117.5 130 S.D. 14.29 0.64 1.53 1.06 7.59 12.11 5.65 6.43 16.42 19.49

8.Sklekovi na ruama 9.Bench press

10.uanj s (CUCANJ) maksimalnom teinom

Najveim uspjehom autori smatraju utemeljenje tskale. Ona je nastala kao rezultat izvoenja serije od 18 testiranja sa 523 hrvaa nacionalnog tima Poljske (Starosta, W. 1984.). Ti hrvai zastupali su oba naina hrvanja a bili su mjereni u pripremnom i natjecateljskom periodu, te kroz razliite etape sportskog razvoja (kadeti, juniori i seniori). Dobiveni rezultati su statistiki obraeni, a aritmetike sredine i standardne devijacije posloene su za izradu t skale. Ona je dozvolila autorima da se svaka vrijednost dobivena nekim testom pretvori u bodove. Na taj nain nivo svake sposobnosti natjecatelja bilo je mogue bodovati zbrajanjem bodova svih testova, dobiti i ukupnu opu i specifinu spremnost natjecatelja. Baziranjem na poredbenim bodovnim vrijednostima bilo je mogue detektirati individualno stanje sportaa,a s time i utvrivanje njegovih vodeih i slabijih sposobnosti. To po 18

autorima omoguuje stvarnu individualizaciju trenanog programa te modeliranje adekvatnog stila borbe svakog hrvaa. Dugorono gledajui, ovaj model omoguuje utemeljenje modelnih vrijednosti hrvaa koje bi trebale garantirati uspjeh u odreenoj teinskoj kategoriji. Tablica 10. Motorike sposobnosti potrebne za vrijeme izvoenja kompleta testova ope i specifine spremnosti kod naprednih hrvaa (Starosta, W. 1998.)

BR. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23.

Naziv testa (VARIJABLI) Maksimalni okret skoku Tranje cik-cak Tranje sa zadacima u

Fizike sposobnosti* 1 2 3 4 5 + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

Koordinacijske sposobnosti** 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

Zgibovi na prei nathvatom Sklekovi na ruama Max bench press Podizanje trupa sa zasucima i optereenjem Trzaj maksimalne teine Nabaaj max teine na prsa uanj s max teinom Skok u vis s mjesta Tranje 30m,letei start Tranje na 1000m Zaklon trupa iz leanja potrbuke Premet naprijed Premet unazad Salto naprijed zgreni Salto unazad zgreni estarenje Most iz stojeeg poloaja Sklopka s vrata Piruete Bacanje lutke prednji pojas

+ +

+ + + + + + +

19

*Fizike (kondicijske) sposobnosti: 1.brzina; 2.snaga; 3.izdrljivost; 4.fleksibilnost; 5.skonost **Koordinacijske sposobnosti: 6.adekvatna brzinska reakcija; 7.ouvanje ravnotee; 8.specifina situacija; 9.ritminost pokreta; 10. kinestetiko razlikovanje pokreta; 11.povezanost pokreta; 12.adaptiranje (kombiniranje, premjetanje); 13miina reakcija; 14.simetrinost pokreta; 15. sugestivnost pokreta; 16.suradnja. Mari, J. (1986.) u svom strunom lanku pod nazivom Sportske kole dao je vrlo zanimljive podatke o kadetima (15-17 godina), polaznika ljetnih kola hrvanja na Badiji (1976., 1977., 1978., 1980.) testirani baterijom testova Tablica 11. Osnovni statistiki pokazatelji hrvaa n=90, Mari, J .(1986.) VARIJABLA R.B. 1. Bacanje nedicinke iz leanja 2. Skok u dalj s mjesta 3. Tranje na 20m iz visokog starta 4. Tranje na 30m iz niskog starta 5. Dvostruki taping rukom 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. Sputanje u most u 15sekundi Dizanje trupa na klupici Pretklon raskorano ravno eona paga Hrvaki most(fleksibilnost) Poligon natrake Provlaenje i preskakivanje OZNAKA TESTA (BML) (DSM) (20V) (30N) (TAP2) (MOST15) (DTK) (PRR) (e) ((MOST) (MREPOL) (POP) A.S. 665.48 232.63 35.23 49.21 16.55 9.12 25.59 53.31 167.49 34.691 86.59 105.26 S.D. 133.32 18.16 2.47 3.08 2.82 1.31 12.62 10.04 13.01 11.5 14.46 18.45 MIN 385.22 196.15 29.77 43 8.95 6 1 26.89 137.62 1.7 56.71 72.58 MAX 1010.83 304.36 41.44 60.85 22.45 13 70 82.7 195.23 68.1 130.57 108.55

20

13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22.

Koraci u stranu Sklekovi Piruete u jednoj minuti 60m iz niskog starta uanj s vlastitom teinom Nabaaj Zgibovi Bacanje lutke u jednoj minuti Tranje na 1500m Zadravanje udahnutog zraka

(KUS) (SKLEK) (PIRIM) (60N) (UVT) (NABAAJ) (ZGIB) (LUTKA1M) (TR1500M) (DO2)

91.46 37.18 18 9.3 9.64 69.05 12 14 5.25 83.7

7.71 12.12 / / / / / / / /

72.79 4 0 8.1 0 40 4 8 4.48 39

108.55 80 28 10.91 36 110 21 18 6.56 183

4. ANTROPLOKE KARAKTERISTIKE VRHUNSKIH KARATISTA

21

Istraivanje relacija izmeu pojedinih dimenzija antropolokog statusa te njihov utjecaj na efikasnost u karateu predstavlja problem od vitalnog znaenja za mogunost formiranja racionalnih procedura u optimalnoj orijentaciji i selekciji, efikasnom praenju sportske forme te ispravnom planiranju i programiranju treninga u cilju postizanja vrhunskih sportskih ostvarenja Na temelju sadrajnih, strukturalnih, biomehanikih, energetskih i informacijskih karakteristika moe se zakljuiti da jednadba specifikacije karataa nije jednostavna. Ona sadri veliki broj antropolokih karakteristika a o postocima tj. koeficijentima uea pojedinih karakteristika u jednadbi specifikacije moe se govoriti samo hipotetski jer je relativno malo istraivanja u tom smjeru. Stoga su tu vane empirijske spoznaje iz prakse. Poznata je jednadba specifikacije antropolokih karakteristika suvremenog karate sporta u kojoj je uspjeh direktno zavisan od: brzine, koordinacije, snage, fleksibilnosti, preciznosti i ravnotee. Pri tome svaki od navedenih relevantnih imbenika dolazi (poredanih po stupnju vanosti svog utjecaja u karateu) dolazi u vie svojih oblika koji su razliiti po vanosti i utjecaju na uspjeh u karateu. Takoer se mora znati da u jednadbi specifikacije faktor snaga dolazi u svojim bitno razliitim oblicima koji su kod karatea poredani po razliitim prioritetima i sa razliitim koeficijentima uea u pripremi karataa. Kod karate sporta na prvom mjestu je eksplozivna snaga (najvie tipa brzine pokreta), zatim skonost (za brza kretanja) i repetitivna snaga tipa izdrljivosti (kretnja, izvoenja tehnika, dranje garda..) te u najnovije vrijeme zbog uvoenja nekih judo bacanja u natjecateljski karate sport i statika snaga tj. snaga ponavljanja pokreta te eksplozivna snaga tj. brzinska snaga.

4.1. Motoriko-funkcionalne i antropometrijske karakteristike karatista

22

Pristup analizi motorikog prostora od prvih istraivanja do danas znatno je usavren. Mjerni su instrumenti najslabija karika pri utvrivanju strukture motorikih sposobnosti i pri pokuajima da se pouzdane informacije o motorikim sposobnostima primjene u dijagnostikim transformacijskim postupcima, jer su u velikoj veini sluajeva nepouzdani. Posljedica primjene testova slabe pouzdanosti u istraivanjima motorikog prostora bile su njihove nulte ili niske interkorelacije, a iz takvih matrica iluzorno je oekivati smislenu i interpretabilnu strukturu. Osim slabe pouzdanosti motoriki testovi emitiraju suvie malu koliinu informacija. Da bi se umanjili nedostaci u posljednje vrijeme sve se vie konstruiraju i upotrebljavaju vietemski testovi kojima se u prvom redu umanjuje greka mjerenja. Dosadanja istraivanja na podruju motorike obzirom na ciljeve mogu se podijeliti na pokuaje da se utvrde latentne dimenzije koje pokrivaju cijeli motoriki prostor, te na pokuaje da se utvrdi povezanost izmeu pojedinih skupova latentnih motorikih dimenzija. Od istraivanja latentnih dimenzija ili dijelova motorikog prostora najobimnija su ona sa ciljem utvrivanja faktora snage.

Istraivanjima Larsena (1941.) izolirana su 3 akciona faktora snage: dinamika, statika i dinamometrijska snaga. Uz ove akcione faktore bio je izoliran i jedan topoloki, interpretiran kao faktor abdominalne snage.

Barry i Cureton (1961.) te Miler (1963.) izolirali su faktore snage kao eksplozivna snaga i izdrljivost u snazi, odnosno repetitivna snaga. Barry i Cureton su, osim toga, izolirali jedan topoloki faktor snage nazvan dinamikom snagom ramena. Isti faktor definiran gotovo istim mjernim instrumentom izolirao je vei broj istraivaa.

ara je (prema Mekota, 1972.) izolirane dimenzije u prostoru prvog reda interpretirao kao izdrljivost u snazi, dinamiku i eksplozivnu snagu a onu u prostoru vieg reda kao brzinsku snagu. Pod pojmom statike snage podrazumijevala se sposobnost izvoenja izometrijskih 23

kontrakcija sa maksimalnim trajanjem, pod pojmom eksplozivne snage maksimalna mobilizacija energije u jedinici vremena, a pod pojmom dinamike snage (izdrljivost u snazi, repetitivna snaga) sposobnost ponavljanja miinih kontrakcija za savlaivanje otpora.

Mnoga istraivanja su pokazala da se dimenzija snage ne diferencira samo obzirom na tip akcije ve i prema vrsti preteno angairane muskulature. Hempel i Fleishman su tako (1975.) izolirali faktore snage trupa, snage ekstremiteta i faktor interpretiran kao mobilizacija energije. Guilford (1958.) je ustvrdio da uz generalni faktor snage egzistiraju i topoloki faktori snagesnaga trupa i snaga ekstremiteta. Topoloke faktore snage izolirali su mnogi nai istraivai. Momirovi, Maver i Paen (1960.) ekstrahirali su faktore repetitivne snage ruku i nogu te snagu trupa, a turn je (1969.), na uzorku studenata fizikog odgoja, izolirao repetitivnu snagu ramenog pojasa, statiku snagu ramenog pojasa , repetitivnu snagu trupa, statiku snagu ruku i ramenog pojasa, statiku snagu nogu i eksplozivnu snagu.

Metiko je (1973.) analizom baterije od 27 testova snage ruku i ramenog pojasa uspio izolirati dimenzije diferencirane obzirom na tip optereenja. Interpretirao ih je kao apsolutnu i relativnu statiku snagu, relativnu repetitivnu snagu, relativnu statiku i apsolutno eksplozivnu snagu.

turm (1975.) uspijeva analizom baterije od 15 testova snage izolirati dvije dimenzije, interpretirane kao mehanizam za regulaciju intenziteta eksitacije centralnih i perifernih segmenata nervno miinog sistema, te mehanizam za trajanje eksitacije u istim segmentima. Prvi je odgovoran za veliinu miine sile razvijene u jedinici vremena, a drugi za trajanje dinamikog i statikog miinog rada. Rezultati svih navedenih istraivanja u prostoru snage omoguuju da se prihvati egzistencija faktora prvoga reda, diferenciranih akcionim tipom pokreta, topolokom podjelom miia i tipom optereenja. 24

Istraivanja u karateu:

I. Jorga (1978.) je analizirao kate s obzirom na frekvenciju srca u tri dobne kategorije oba spola. Navedeni eksperiment nainjen je na uzorku koji su sainjavali poetnici. Kata se izvodila pet puta s pauzom od 1 min izmeu svakog izvoenja. etrnaest i dvadesetpet-godinjaci su maksimalnu frekvenciju imali u petom izvoenju (200, odnosno 195 otkucaja/min), a tridesetpetgodinjaci ve u drugom izvoenju (175 otkucaja/min), da bi u petom izvoenju frekvencija srca neto opala.

B. Kule (1982.) je na uzorku od 86 ispitanika studenata prve godine Fakulteta za fiziku kulturu u Zagrebu istraivao utjecaj bazine agresivnosti na uspjeh u karate borbi sa punim kontaktom. Dobijena je visoka multipla korelacija izmeu 25 faktora bazine agresivnosti i uspjeha u karate borbi od .75. Najvee pozitivne korelacijske koeficijente za uspjeh u karate borbi imali su faktori primarne agresivnosti, dok je utjecaj faktora sekundarne agresivnosti na uspjeh u borbi slab.

B. Kule (1985.) na uzorku od 55 karatista, natjecatelja u apsolutnoj kategoriji klasinog karatea, utvrdio visoku povezanost izmeu trinaest antropometrijskih mjera i njihovog uspjeha u tom sportu, procijenjenog rangom koji su im dodijelila trojica kompetentnih ocjenjivaa.

J. A. Vos i R. A. Binkhorst (1966.) istraivali su brzinu i silu manifestiranu odreenom runom tehnikom u karateu, u trenutku lomljenja drvenih greda. Uzorak se sastojao od troje vrhunskih karate majstora te dvoje kontrolnih subjekata koji inae ne treniraju uope ni jednu borilaku vjetinu. Pokret koji je primijenjen jest udarac lateralnim bridom ake dominantne ruke (u ovom sluaju desne). Brzina udaraca se mjerila upotrebom fotografija dobivenih uz pomo kalibrirane stroboskopske lampe. Sila se mjerila na analognom dinamometru na kojem je bio fiksiran objekt udarca. Cilj je bio slomiti drvenu gredu dimenzija 270x105x20 mm. Pokazalo se da su obje skupine subjekata lomile drvene grede, pri sljedeim izmjerenim vrijednostima; 25

Tablica 12. Rezultati istraivanja brzine i sile manifestirane runom tehnikom

F (N) X 540.3 600 Min 470 600 Max 580 600 V (km/h) x 4.86 3.95 Min 4.6 3.9 Max 5.1 4.0

Majstori Kontrolna skupina

Autori su zakljuili da je brzina karatista vea od brzine kontrolne skupine, da vrijednosti sile nisu puno razliite izmeu skupina, da se lomljenje drvenih povrina postie razvijanjem veih brzina pokreta koja omoguava trenutno jak i mali povrinski kontakt te da dobra tehnika i velika koliina hrabrosti da se udari ima istu ako ne i veu vanost. M. S. Feld i suradnici 1979. Izveli su eksperiment koji je imao dva cilja, da utvrdi koje udarake tehnike razvijaju najveu brzinu te kakva je brzina i sila potrebna za razbijanje drvenih (28x15x1.9) i ciglenih gredica (40x29x4). Uzorak ispitanika inilo je dvoje instruktora s dugogodinjim iskustvom u razbijanju razliitih vrsta gredica upotrebom runih i nonih tehnika. Za mjerenje brzine primijenjena je stroboskopija a za mjerenje sile izraen je analogni dinamometar na kojemu se uvrstila gredica. Autori su krenuli od hipoteze da je za probojan udarac vana brzina izvoenja i mala povrina kojom se udara. Tako su prvo izmjerili brzinu sljedeih tehnika: Tablica 13. Izmjerene brzine razliitih tehnika udaraca
Tehnika 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Udarac naprijed zadnjom rukom direkt eki udarac - udarac donjim dijelom ake prema dolje No udarac - udarac donjim dijelom ake prema dolje Kruni udarac zadnjom nogom Stranji kruni udarac petom u okretu Udarac naprijed zadnjom nogom Boni udarac stranjom nogom Brzina (m/s) X 7.75 12 12 10.25 8.65 12.15 12.15 Min 5.7 10 10 9.5 7.3 9.9 9.9 Max 9.8 14 14 11 10 14.4 14.4

U daljnji rad uzeli su tehnike koje su imale najveu brzinu i malu udarnu povrinu tj. jednu runu (eki udarac) i jednu nonu tehniku (boni udarac). Utvrdili su da je za razbijanje jedne drvene gredice potrebna brzina od x = 6.1 m/s i sila x = 670 N, dok je za razbijanje ciglene 26

gredice potrebna brzina od x = 10.6 m/s i sila od x = 3100 N. Naglasili su da je boni udarac proizveo oko x = 2000 N jau silu od granine sile potrebne za razbijanje ciglene gredice. C. Layton (1993.) provodi istraivanje o vrijednostima brzine izvoenja odreenih pokreta u relaciji sa godinama treninga. Na uzorku od 27 mukih karatista, sa 2-8 god. treninga, mjeri brzinu reakcije pomou specijalne vree sa senzorima koja svakih 5 sekundi daje zvuni signal za udarac te istodobno i registrira vrijeme od trenutka signala do udarca u vreu. Mjerilo se vrijeme reakcije izvoenja dvije rune i dvije none tehnike. Tehnike su se izvodile lijevom i desnom stranom tijela. Distanca s koje se udarala vrea, odabrana je individualno ma temelju duine ruke (ili noge). Upotrebom korelacijske analize dolazi do zakljuka da nema statistiki znaajne povezanosti izmeu godina treninga s obzirom na brzinu izvoenja tehnike s lijevom i desnom stranom tijela.

Tablica 14. Rezultati istraivanja brzine izvoenja odreenih pokreta u relaciji s godinama treninga
Tehnike 1. 2. 3. 4. Udarac naprijed zadnjom rukom Udarac naprijed lateralnim dijelom ake u stranu zadnjom rukom Udarac naprijed zadnjom nogom Kruni udarac zadnjom nogom Lijeva strana Vrijeme reakcije (s) X 0.415 0.450 0.723 0.763 Desna strana Vrijeme reakcije (s) X 0.419 0.451 0.720 0.753

5. ANTROPOLOKE KARAKTERISTIKE TAEKWONDO BORCA

27

Taekwondo zahtijeva specifinu vrstu miia. Broj i vrsta miinih vlakana (miinih stanica) su genetski odreena. Imamo crvena i bijela miina vlakna. Vrhunski taekwondo sportai imaju veliki postotak bijelih brzinskih' miinih vlakana. Treningom djelujemo na duinu i oblik miia. Tako velikim brojem ponavljanjem odreene tehnike poveavamo broj sarkomera (segmenti miia zadueni za kontrakciju). Sukladno tome istezanjem tog istog miia djelujemo na sintezu bjelanevina i brzinu stvaranja novih sarkomera na spoju miia i tetive.

Ostale karakteristike taekwondo sportaa su: 1. Brzina - sposobnost brzog reagiranja i izvoenja jednog ili vie pokreta (brzina reakcije, brzina pokreta i frekvencija pokreta). 2. Eksplozivnost - eksplozivna snaga je sposobnost koja omoguuje sportau davanje maksimalnog ubrzanja vlastitom tijelu (eksplozivnost nogu). 3. Anaerobni kapacitet - mogunost tijela da radi pod velikim intenzitetom (uvjet: anaerobne energetske zalihe, mogunost podnoenja velike koncentracije mlijene kiseline). 4. Motorika inteligencija - sposobnost brzog rjeavanja motorikih zadataka (brzinska koordinacija, tajming, agilnost, ravnotea). 5. Fleksibilnost - sposobnost izvoenja pokreta s velikom amplitudom. Aktivna fleksibilnost se posebno ispoljava udarcima nogom u glavu. Da bi udarac bio brz, suprotna grupa miia ne smije davati nepotreban otpor. 6. Antropoloki status - visina tijela je zavisna od kategorije u kojoj natjecatelj sudjeluje, ali u principu je poeljna to vea razlika visine i teine. Trae se to dui ekstremiteti, uz to manji postotak masnog tkiva.

5.1. borca

Motoriko-funkcionalne i antropometrijske karakteristike taekwondo

28

A.erovi i suradnici (2004.) na taekwondistima seniorskog i juniorskog uzrasta utvruju razlike u morfolokim, motorikim i funkcionalnim karakteristikama. Studija je provedena na uzorku 20 seniora i 20 juniora, bivih i sadanjih pripadnika reprezentacije u stadiju u pred natjecateljskom razdoblju. Starosna dob kretala se od 16-26 godina. Razina usvojenosti vjetine varirala je izmeu 1-3 stupnja crnog pojasa s 4 do 11 godina sportskog staa. U okviru morfolokih karakteristika koriteno je 15 testova iji su predmeti mjerenja: visina, teina, irina, opsezi, nabori te dijametri tijela. Motoriki status procijenjen je na temelju 15 testova namijenjenih mjerenju brzine, eksplozivne repetitivne i statike snage, koordinacije, fleksibilnosti te ravnotee, dok su funkcionalne sposobnosti registrirane u smislu aerobnih sposobnosti. Nad dobivenim podacima provedena je deskriptivna statistika, t-test i MANOVA. Rezultati svih analiza pokazali su statistiki znaajnu razliku u univarijantnom i multivarijantnom prostoru. Pri tome je vei dio testova rezultirao u korist boljih vrijednosti za seniore. Juniori su imali manje vrijednosti u svim testovima koji su utvrivali morfoloki status. U motorikom prostoru, juniori su bili bolji od seniora samo u varijablama za mjerenje fleksibilnosti. to se tie funkcionalnog prostora, seniori su bili dominantno bolji. Danas je relativno malo poznato o poeljnim morfolokim, fiziolokim i motorikim sposobnostima taekwondo sportaa, pogotovo enskih. Veina prethodnih studija bavila se iskljuivo ozljedama u taekwondou. Autori studija smatraju da je potrebno odrediti i opi i specifini fitness profil sportaa radi odabira sportaa za odreeni sport ili disciplinu te im samim time omoguiti idealni trenani proces. U izboru sportaa za odreeni sport ili disciplinu, fokus treba biti na one osobine i sposobnosti koje imaju najznaajniji utjecaj na sportske performanse, i na one koje su uglavnom pod prevladavajuim utjecajem genetskih faktora. Dakle, definicija uspjeha vezanih uz fitness profil struktura u taekwondou mogu biti vrijedne i znanstveno i praktino.

Cilj istraivanja G. Markovia, M. Miigoj-Durakovi i S. Trninia (2005.) bio je utvrditi fitness profil vrhunskih hrvatskih enskih taekwondo sportaa i pronai koje fizike, fizioloke i motornih karakteristika razlikuju uglavnom uspjene od manje uspjenih boraca. 29

Uzorak se sastojao od 13 enskih taekwondo sportaa, lanova hrvatske reprezentacije. One su bile podijeljene u dvije skupine (A i B grupa) prema visini njihovih natjecateljskih rezultata bilo na Europskim ili Svjetskim prvenstvima, ili na Olimpijskim igrama. Grupa A se sastojala od est sportaica (51-72 kg), koje su ve osvojile jednu ili vie medalja na navedenim natjecanjima u posljednjih pet godina. Tako se moe rei da se grupa A sastojala od visokokvalitetnih taekwondo natjecateljica. Ostalih sedam sportaica (48 do 72 kg) u skupini B jo uvijek nisu osvojile medalju na spomenutim natjecanjima. Trening iskustvo svih sudionica kretao se od 7 do 10 godina.

Izmjerene su sljedee motorike sposobnosti: eksplozivna i elastina snaga nogu, maksimalna snaga, miina izdrljivost, anaerobna snaga, agilnost i fleksibilnost. Razlika izmeu uspjenih i manje uspjenih sportaa utvrena je pomou nezavisnog t-testa.

Antropometrijska mjerenja

Tjelesna masa i tjelesna visina mjerene su pomou Harpenden kaliper metode. Postotak tjelesnih masti procijenjena je po metodi Durnin i Rahaman7. Lean body mass izraunata je oduzimanjem masnog tkiva od ukupne tjelesne mase. Razlike izmeu dvije skupine prikazane su kao srednja vrijednost razlika pouzdanosti u 95%nim intervalima (srednja vrijednost 95% SD; standardna devijacija).

Tablica 15. Usporedba fizikih karakteristika vrhunskih hrvatskih taekwondo sportaica (grupa A) s prethodno prijavljenim karakteristikama taekwondo sportaica iz drugih zemalja Puerto Rico i eka (grupa B)
Varijable Broj sportaa Sve grupe 13 Grupa A 6 Grupa B 7 srednja vrijednost 95 % SD -

30

Dob (godine) Tjelesna masa (kg) Visina (cm) Masno tkivo (%) Lean body mass (kg)

21,5 4,1 60,1 9,0 168,0 6,6 16,5 2,7 49,9 5,8

21,7 4,3 62,3 8,1 171,1 5,4 15,3 2,0 51,8 5,7

21,3 4,2 59.810.1 165,3 6,6 17,6 2,9 48,3 5,9

0,4 5,3 2.57.9 5,8 7,3 2,3 3,2 3,5 7,6

Iz tablice 15. se vidi da nema znaajne razlike fizikih karakteristika izmeu A i B skupine. Sportaice u obje skupine bile su sline u dobi, tjelesnoj masi i postotku masti. Taekwondo borkinje u grupi A imaju openito neto manje masnog tkiva (2,3% 3,2%; srednja vrijednost 95% SD) i manju tjelesne mase (3,5 kg 7,6 kg; srednja vrijednost 95% SD). Takoer se primjeuje da su lanice grupe u prosjeku 5,8 cm 7,3 cm (srednja vrijednost 95% SD) vie od lanica B skupine.

Fizioloka testiranja

Fizioloke znaajke, ukljuujui i maksimalnu potronju kisika (VO2max), procijenjene su tijekom kontinuiranog progresivnog treadmill testa. Tablica 16. Fizioloke karakteristike
Varijable VO2max (l/min) VO2max (ml/kg*min 1) Maksimalna brzina (km/h) Tvent (ml kg/min) Tvent (% VO2max) Otkucaji srca u Tvent (otkucaja/min) Brzina tranja na Tvent (km/h) Sve grupe 2,9 0,5 48,3 2,8 15,4 0,8 39,4 3,5 81,4 3,9 169,1 9,0 10,6 0,8 Grupa A 3,1 0,5 49,6 3,3 15,8 0,5 41,4 4,1 83,4 4,5 166,8 6,8 11,0 0,6 Grupa B 2,8 0,4 47,2 2,1 14,9 0,7* 37,6 2,0* 79,4 3,2* 171,0 8,2* 10,2 0,8 srednja vrijednost 95 % SD 0,3 0,5 1,9 3,3 0,9 0,7 3,8 3,4 4,0 3,4 -4,2 3,8 0,8 0,9

* Znaajna razlika izmeu dvije skupine sportaa (A i B), p <0,05 31

Iz tablice 16. vidljivo je da su se dvije skupine znaajno razlikovale (p <0,05) u maksimalnoj brzini tranja tijekom treadmill testa, u razini ventilatornog anaerobnog praga (Tvent) te u otkucajima srca u Tventu. Sportaice u grupi A su ostvarile znatno veu maksimalnu brzinu tranja (15,8 0,5 prema 14,9 0,7 km h-1, p <0,05), njihov anaerobni prag bio je znaajno vii (41,4 4,1 prema 37,6 2,0 mL kg-1 min-1, p <0,05) na znatno nii broj otkucaja srca (166,8 6,8 u odnosu na 171,0 8,2 otkucaja u min-1, p <0,05) u odnosu na manje uspjene sportae. Neki autori su tvrdili da aerobne sposobnosti nisu bitne za taekwondo sport. Tvrdnja teko moe biti prihvaen ak i kada su aerobni zahtjevi potrebni u samo jednoj borbi (3 x 2 min), a da ne spominjemo da za vrijeme natjecanja sporta obino sudjeluje u nekoliko borbi (35, ovisno o teini kategorija) tijekom dana. Autori ove studije smatraju da je adekvatan aerobni kapacitet nuan jer omoguava relativno brz oporavak i povratak borbi izmeu rundi. Visok aerobni kapacitet takoer olakava bri oporavak tijekom i nakon treninga. Motorike sposobnosti Eksplozivna snaga miia nogu odreena je pomou tri vertikalna testa:

uanj skok (SJ), protu-pokret skok (CMJ) i protu-pokret skok s rukom ljuljaka (CMJA). Tablica 17. prikazuje razlike u motorikim sposobnostima izmeu dvije skupine enskih taekwondo sportaa i ICC pouzdanost rezultata za testove eksplozivne snage, elastine snage te testove vrstoe i agilnosti.

Tablica 17. Motorike sposobnosti

32

Varijable SJ (cm) CMJ (cm) CMJA (cm) RJ5 (cm) 15 sec skokova (W kg-1) 20 metara sprinta (sec) Push-up (broj u 60 s) Sit-ups (broj u 60 s) uanj s utegom na leima (kg) uanj s utegom na leima relativno (kg tm-1) Bench press (kg) Potisak s klupe relativno (kg tm-1) Sit-and-do (cm) Koraci u stranu (sec)

Sve grupe
28.62.8 30.63.4 34.93.0 30.32.8 24.43.4 3.70.2 24.47.8 55.26.1 79.018.8 1.30.2 51.211.0 0.90.1 55.84.8 8.00.3

Grupa A
29.82.9 32.83.9 36.43.5 31.71.9 27.02.6 3.60.2 25.88.5 58.77.0 89.117.6 1.430.2 55.711.6 0.90.1 54.84.5 7.80.3

Grupa B
27.72.4 28.71.9* 33.22.3* 29.13.5 22.12.1* 3.810.1* 23.17.7 52.23.5 72.115.2 1.20.2 48.58.2 0.80.1 56.65.2 8.210.2*

srednja vrijednost 95 % SD
2.13.3 4.14.0 3.23.2 2.63.0 4.92.8 0.20.2 2.79.9 6.56.7 17.020.1 0.20.3 7.216.6 0.10.6 1.85.7 0.40.3

ICC
0.96 0.98 0.97 0.94 0.98 0.96 0.93

*Znaajna razlika izmeu dvije skupine sportaica (A i B) ICC korelacije unutar klase izraunate za testove eksplozivne snage, elastine snage, fleksibilnosti, agilnosti i ispitivanje analiziranih skupina. U tablici 17. je vidljivo da je u svim izmjerenim motorikim sposobnostima, osim u fleksibilnosti, grupa A postizala bolje rezultate. Sljedee motorike varijable se znaajno razlikuju izmeu dvije skupine: protu-pokret skok (p <0,05), counter-pokret skok (p <0,05), 20 m sprinta (p <0,05), koraci u stranu (p <0,05) i 15 s skokova (P <0,01).

Rezultati motorikih testova pokazuju da grupa A ima znatno veu eksplozivnu snagu nogu od grupe B. Naime, znaajne razlike u eksplozivnim moi izmeu dvije grupe zabiljeene su (osim na 20 m sprinta) u dva testa protu-pokret skoka (CMJ i CMJA, Tablica 3). Treba istaknuti da je grupa A imala bolje rezultate (2,6 cm 3,0 cm; srednja vrijednost 95% SD), iako ne statistiki znaajne, u RJ5 testu koji mjeri elastinu (SSC) snagu. Grupa je takoer imala manju varijabilnost (1,9 cm vs 3,5 cm) rezultata u RJ5 test.

33

Najvea znaajna razlika izmeu grupe A i B je u maksimalnoj mehanikoj snazi nogu, mjerena pomou testa 15-sekundnog skakanja.

Osim toga, izlazna snaga (W kg-1) za vrijeme 15-sec skakanja za bolju grupu je bila slina rezultatima mjerenja vrhunskih panjolskih mukih nogometaa. Budui da je kratkorona izlazna snaga vrlo vana komponenta za nogometne performance, moemo rei da je analizirani uzorak razvio visoku anaerobnu sposobnost. Opaanja na terenu su pokazala da je taekwondo borba isprekidane djelatnosti, s 3-5 sec maksimalno intenzivnog rada pri napadu koji se izmjenjuje s razdobljem niskog intenziteta. Aktivnost takve prirode postavlja visoke zahtjeve na anaerobni kapacitet. Visoki kratkoroni anaerobni kapacitet je, dakle, od primarne vanosti za uspjeh u taekwondo.

Miina izdrljivost gornjeg dijela tijela (ocjenjivanje tehnikom push-up-a) je od manjeg znaaja za taekwondo performanse. Meutim, ini se da veliina razlike izmeu dviju skupina u podruju miine izdrljivosti trbune sekcije (6,5 6,7 ponavljanja; srednja vrijednost 95% SD), iako ne statistiki znaajna, moe biti vana. Takoer je oito da promatrane hrvatske enske taekwondo sportaice imaju znaajno veu miinu izdrljivost trbunog podruja (55,1 ponavljanja/min) nego portorikanske (42,8 ponavljanja/min). To je vano jer snaga i izdrljivost igraju vanu ulogu u sportu i prevenciji ozljeda. Nije bilo znaajne razlike izmeu dvije grupe sudionika u mjerenjima apsolutne i relativne maksimalne snage.

U sit-and-do testu, dvije skupine ena sportaa nisu se znaajno razlikovale. Meutim, hrvatske taekwondo sportaice postigli su znatno vie rezultate (55,8 cm) nego portorikanske (35,2 cm) 18 ili eke (37,9 cm). Takoer grupa A postie i znaajno bolje rezultate testa koraka u stranu od B grupe. Kao i u mnogim sportovima, tako i u taekwondou, brzo je izvoenje pokreta u vie smjerova zajedno s odravanjem ravnotee, brzine i preciznosti izvedbe od presudne vanosti. Uzevi u obzir veliinu uoene razlike izmeu dvije analizirane skupine sportaa, moemo rei 34

da se najvea vanost u razlikovanja uspjenih od manje uspjenih sportaa moe pripisati mjerama anaerobne snage, agilnosti i eksplozivnosti. Ove studije pokazuju da je u promatranoj enskoj taekwondo grupi prisutna niska razina tjelesne masnoe, visoko razvijena fleksibilnost te visoka relativna maksimalna snaga. Za razliku od rezultata prethodnih istraivanja, ova studija pokazuje da poboljanje aerobne snage moe biti od praktine vanosti s aspekta sportskih postignua u natjecateljskom taekwondou. lanice grupe A iskazale su bolje performanse u skoro svim fitness varijablama. Na temelju rezultata ove studije, moe se zakljuiti da su za uinkovitost enskog taekwondoa sportaa prvenstveno bitne sljedee varijable: anaerobna i aerobna snaga, eksplozivna snaga i agilnost. Budui taekwondo i karate koriste sline obrasce pokreta i zahtijevaju sline energetske karakteristike, fitness komponente relevantne za uspjeh u taekwondou mogu biti od znaaja i za izvedbu u karateu. Daljnje studije su potrebne za uspostavu veze izmeu fitness varijabli izmjerenih tijekom cijele sezone i stvarnog natjecateljskog uspjeha u taekwondou.

35

6. ZAKLJUAK
Selekcija nije jednostavan postupak ve viegodinji proces s mnogobrojnim etapama sportskog usavravanja. Upravljati pojedinim sposobnostima i osobinama, te utjecati na formiranje organizma u cjelini moe se tek zahvaljujui poznavanju senzibilnih perioda. Dinamika razvoja motorikih sposobnosti ne tee jednoliko tijekom razliitih ivotnih doba. Selekcija je neprekidan proces, a njeni kriteriji se razlikuju i zaotravaju s porastom sportske kvalitete. Ukupna analiza stanja sportaa omoguava da se otkriju vodee sposobnosti pomou kojih se odreuje strategija i sadraji budueg trenanog procesa. Da bi se odredili osnovni strateki pravci u postizanju vrhunskih dostignua nuna je procjena jakih i slabih toaka motorikih i ostalih dimenzija. Osim ovih pokazatelja za uspjean razvoj sportske karijere morali bi se pratiti stabilnost i pouzdanost sportaa na natjecanjima, sposobnost postizanja visokih rezultata za vrijeme natjecanja, sposobnost oporavka nakon fizikih i emocionalnih stresova, adaptacija na razliite klimatske uvjete, adaptacija na neobine reakcije publike i ostale imbenike koji su u vezi s natjecanjem. Neprekidna statika i dinamika naprezanja, visok tempo borbe, veliki utroak aerobnih i anaerobnih kapaciteta uz sudjelovanje gotovo svih velikih miinih skupina osobitosti su borilakih sportova. Usprkos svojoj relativnoj jednostavnosti u pravilima, smanjenom izboru tehniko taktikih mogunosti i smanjenoj duini borbe, zahtjevi na natjecateljev organizam u funkcionalnom i motorikom obliku ostali su vrlo visoki. Dodamo li ovim pokazateljima i sustav natjecateljskog tipa s kratkim stankama izmeu borbi, koje nisu dostatne restituciju ispranjenih energetskih potencijala glikolitikog i fosfagenog tipa, jasno je zato su pobjednici oni borci sa najizraenijim funkcionalno-motorikim karakteristikama. Iz prikazanih istraivanja vidljivo je da je nuno nastaviti sa daljnjim istraivanjima relacija antropolokih karakteristika u okviru borilakih sportova kako bi se dobivene spoznaje mogle upotrijebiti za poboljanje procesa obuke u klubovima, u svrhu orijentacije, selekcije, programiranja i kontrole trenanog procesa sa subjektima ije su sposobnosti i osobine visoko povezane sa zahtjevima ovih kineziolokih aktivnosti. 36

7. LITERATURA
1. Markovi, G., Miigoj-Durakovi M., Trnini S. (2005.): Fitness profile of Elite Croatian Female Taekwondo Athlete. Collegium Anthropologicum, vol.29, No.1:93-99. Faculty of Kinesiology, University of Zagreb, Croatia. Faculty of Natural Sciences, Mathematics and Education, University of Split, Croatia 2. erovi, A. (2005.): Razlike natjecatelja razliite pripremljenosti tijekom standardnog optereenja udarcima u taekwondou u sili, vremenu reakcije i frekvenciji srca (Magistarska disertacija). Kinezioloki fakultet sveuilita u Zagrebu, Zagreb. 3. Rota, I. (1988.): Povezanost repetitivne i eksplozivne snage s uspjenou u karate borbi (Diplomski rad). Kinezioloki fakultet sveuilita u Zagrebu, Zagreb. 4. Rogalo, G. (2005.): Neke razlike u bazinim motorinim dimenzijama nogometaa i hrvaa uzrasne skupine 12-14 godina (Magistarska disertacija). Kinezioloki fakultet sveuilita u Zagrebu, Zagreb. 5. Bai, M. (2003.): Razlike u razini izabranih motorikih i funkcionalnih sposobnosti kod poljskih i hrvatskih kadeta hrvaa klasinim nainom (Magistarska disertacija). Kinezioloki fakultet sveuilita u Zagrebu, Zagreb. 6. Mari J., lanak Sportske kole, 1986. 7.

37

8. SAETAK
U ovom zavrnom radu dan je osvrt na neka dosadanja istraivanja vezana za motorikofunkcionalne karakteristike sportaa borilakih sportova. Upotrijebljena istraivanja provedena su na judaima, hrvaima, karatistima i taekwondaima. Istraivanja su prezentirana kroz tabelarni prikaz nekih motoriko-funkcionalnih specifinosti relevantnih za uspjeh u judu, hrvanju, karateu i taekwondu. U prvome dijelu prikazano je est tablica razliitih autora, uz kratke komentare. Svaka tablica prikazuje dio cjeline motoriko-funkcionalnih karakteristika judaa. Tako je u prvoj tablici dan uvid u motorike, dinamometrijske i spiroergometrijske karakteristike 108 vrhunskih judaa. U drugoj tablici prikazani su rezultati testova snage provedeni na brazilskim i talijanskim judaima, a u treoj je prikazan maksimalan primitak kisika judaa vrhunske kvalitete. Dani su jo rezultati istraivanja anaerobnog kapaciteta, prosjena vrijednost postotka masnog tkiva vrhunskih judaa te rezultati nekih bazinih motorikih vjetina hrvatskih judaa (kadeta i juniora). U drugome dijelu prikazano je pet tablica uz kratke komentare. U prvoj su utvrene razlike izmeu vrhunskih judaa i karatista u manifestnom i latentnom prostoru snage. U drugoj su ispitane razlike izmeu judaa juniora i studenata prve godine u nekim dimenzijama tjelesne snage. Prikazani su jo osnovni statistiki pokazatelji motorikih sposobnosti grupe od 38 hrvaa klasinim nainom, motorike sposobnosti potrebne za vrijeme izvoenja kompleta testova ope i specifine pripremljenosti kod naprednih hrvaa te osnovni statistiki pokazatelji motorikih sposobnosti hrvaa kadeta. U treem dijelu spomenuto je desetak istraivanja provedenih na karatistima te su prikazane tri tablice sa rezultatima istraivanja brzine i sile manifestirane runom tehnikom, izmjene brzine razliitih tehnika udaraca te brzine izvoenja odreenih pokreta u relaciji s godinama treninga.

38

U etvrtom dijelu naglasak je na istraivanju G. Markovia, M. Migoj-Durakovi i S. Trninia kojemu je bio cilj utvrditi fitness profil vrhunskih hrvatskih enskih taekwondo sportaa i pronai koje fizike, fizioloke i motorne karakteristike razlikuju uglavnom uspjene od manje uspjenih boraca. Rezultati istraivanja su prokomentirani i prikazani u tri tablice.

39

SUMMARY
In this final work is given a review of some previous studies related to motorfunctional characteristics of martial arts athletes. Used experiments were conducted to judo, wrestling, karate and taekwondo athletes. Researches are presented throught tabulation of some motor-functional characteristics relevant for success in judo, wrestling, karate and taekwondo. The first part presents six tables of different authors with brief comments. Each table shows part of a motor-functional characteristics of judo athletes. So in the first table is shown an insight into the motor, dynamometric and maximal ergometry features of 108 top judo players. The second table shows the results of strength tests performed on the Brazilian and Italian judo athletes, and the third one shows their maximum oxygen capacity. There are also given the results of anaerobic capacity, the average value of the adipose tissue and the results of some basic motor skills of Croatian judo athlethes (cadets and juniors). The second section presents five tables with short comments. The first one determined differences between elite karate and judo athlethes in the manifest and latent space power. In the second one is tested the difference between judo junior and first-year students in some dimensions of physical strength. There are also shown the basic statistical indicators of motor abilities of a group of 38 wrestlers, motor skills needed during the tests of general and specific preparation for advanced wrestlers, and basic statistical indicators of motor abilities of wrestlers cadets. In the third part is mentioned a dozen surveys conducted on karate athletes with three tables consisting the results of speed and power manifested throught manual techniques, speed change of different bump techniques and speed performing of certain movements in relation to years of training.

40

The fourth part is based on research of G. Markovi, M. Migoj-Durakovi and S. Trnini whose goal was to determine the fitness profile of elite Croatian female taekwondo athletes and found what physical, physiological and motor characteristics distinguish successful from less successful fighters. Results of this study were commented and presented in three tables.

41