SVEUILITE U ZADRU ODJEL ZA KULTURU I TURIZAM Kolegij: Socijalna psihologija

Marija Marinac

Nikad nema drugu ansu za ostavljanje prvog dojma: Je li uinak primarnosti (uinak prve informacije) doista neizbjean u stvaranju dojmova?

-ESEJ-

Zadar, sijeanj 2013.

Nikad nema drugu ansu za ostavljanje prvog dojma: Je li uinak primarnosti (uinak prve informacije) doista neizbjean u stvaranju dojmova?

Puno toga gradimo na prvom dojmu. Kako o osobi s kojom se prvi puta sreemo nita ne znamo, prvi dojam uglavnom se gradi na osnovu fizikog izgleda, govora tijela, te onog to osoba oko sebe iri. Praktiki svi o svima oblikuju neko miljenje na poetku susreta. Znanstvenici vjeruju da prvi dojam dugo pamtimo iz jednostavnog razloga to je prvi. Obino se sjeamo kad i na koji nain smo nekoga upoznali, ako smo tu osobu nedavno sreli i to emo pamtiti, dok emo od ostalih susreta pamtiti samo one koji su po neemu bili znaajni, posebni, drugaiji, neugodni ili zanimljivi. Sve ono izmeu pr vog i posljednjeg susreta obino je pomijeano kao nekakav ukupni opi dojam , malo tko e se sjeati drugog, treeg ili desetog susreta. Kad stvaramo prvi dojam, samopouzdanje, otvorenost, srdanost, agresivnost i sline osobine dolaze do izraaja. Istraivanja pokazuju da veina ljudi prilino dobro ocjenjuje na osnovu prvog miljenja, a to smo zakljuili iz pokusa kad se 20-ak ljudi procjenjuje na osnovu video zapisa u trajanju 32 sekunde. Zapisi su dio intervjua za posao, a miljenje koje se stjee o sa mopouzdanju i pouzdanosti kandidata gotovo je identino miljenju koje kvalificirani specijalist stjee nakon ciljanog intervjua u trajanju najmanje 20 minuta. Prvi dojam se zaas oblikuje i nikad do kraja ne izblijedi. Istraivanja su pokazala da su zaista rijetki sluajevi kada kasnije miljenje postaje sasvim suprotno prvom dojmu. Ljudi nisu skloni zaboraviti prvi dojam najvie jer duboko u sebi vjeruju kako je ono to shvate u tom kratkom vremenu prilino blizu istini. Prvi dojam je situacija u kojoj se puno vie oslanjamo na intuiciju koju svi posjedujemo samo to to neki ne ele priznati. Intuicija je zapravo skup modanih funkcija koje rade brzo i koje su se odavno razvile, a zovemo ih primitivnim funkcijama. Sudei po istraivanjima, oni o kojima je prvi dojam toniji ujedno su i mentalno zdravije osobe, a razlog tome je to kod njih dobivamo ono to vidimo, oni se prikazuju takvima kakvi jesu; ne glume I ne pretvaraju se. Oni koji se svjesno trude prikazati drukijima nego to stvarno jesu, su zapravo nesigurni i pate od nedostatka samopouzdanja. Normalno je da se elimo svidjeti drugima, a ako netko o sebi loe misli, obino e se eljeti prikazati drukijim, boljim nego to misli da jest. Pod pogrekom prvog dojma podrazumijevamo sklonost da ljude procjenjujemo pod utjecajem prvog utiska. Druga pogreka ta da odreenu osobu procjenjujemo na osnovi opeg dojma ili neke osobine.

Pri upoznavanju osobe o kojoj ne znamo nita nastojat emo svrstati je u nama poznate kategorije. Naalost, generalizacijom neemo daleko doprijeti. Odbacimo stereotipe, prihvatimo injenicu da svaki pojedinac ima svoje individualne znaajke. Efekt primarnosti gubi se kad opaae upozorimo da uzmu u obzir sve informacije (Anderson & Hubert, 1963.), kad se opaae uputi da formiraju novi dojam nakon svake nove informacije (Stewart, 1965 .), te s poveanjem vremenskog razmaka izmeu davanja informacija i izraavanja dojma. U ovom posljednjem sluaju dolazi do efekta recentnosti, tj. zadnje informacije vie utjeu na dojam o osobi . Kako nismo savreni obraivai informacija, prilikom stvaranja dojmova o drugim ljudima esto inimo pogreke . to se prirodnije ponaamo, to smo vie u skladu sa samima sobom, zdraviji smo, ljudi nam vie vjeruju i lake emo nai sebi sline, kao i one koji nas prihvaaju takvima kakvi jesmo. Kako svi ponekad imamo bolje i loije dane, dakle nismo uvijek u najboljem izdanju, nije loe svjesno se posluiti sitnim trikovima. U takvim trikovima nema nieg loeg, jer e upaliti samo ako smo se malo vie potrudili da pokaemo no to zaista u sebi nosimo. U suprotnom emo zaas biti "proitani", jer ne zaboravimo, prvi dojam funkcionira na vrlo pouzdan nain.

Literatura:
1. Pennington, D. (1997), Osnove socijalne psihologije, Jastrebarsko: Naklada Slap 2. E. Aronson, T. D. Wilson, R. M. Akert, (2005.), Socijalna psihologija