UNIVERZITET U BIHAU

PEDAGOKI FAKULTET
BOSANSKI JEZIK I KNJIEVNOST









DINKO IMUNOVI, PREDSTAVNIK HRVATSKE MODERNE
ANALIZA PRIPOVIJETKE DUGA











Prof. Rizo Dafi, van.prof. Student: Amra ehi
Biha, Novembar 2013.god.
Hrvatska moderna nastupa slabljenjem poetike realizma na naim prostorima, omeena
1890. i 1914.godinom. Ona obuhvata stilska obiljeja impresionizma, secesija, dekadentizma,
simbolizma, naturalizma i neoromantizma. Pisci se okreu svojoj unutranjosti pokuavajui
izraziti ono nedokuivo, podsvjesno i neistraeno. Zajednike crte su im : otpor prema
tradiciji, ukljuivanje u srednjoevropske kulturne i knjievne tokove, kritinosti i sloboda
umjetnikog stvaranja.Najreprezentativniji hrvatski modernisti su Ivo Vojnovi, Janko
Leskovar, Antun Gustav Mato, Dinko imunovi, Vladimir Vidri, Ivan Kozarac i Milan
Begovi.

Jedan od predstavnika hrvatske moderne, Dinko imunovi slovi za veliko ime hrvatske
knjievne scene koje nam je u naslijee ostavilo svoja najvea djela. Roen je 1873.godine u
Kninu a djetinjstvo proveo u selu Koljani, to je imalo znatnog utjecaja na njegov knjievni
rad. Krenuvi stopala svoga najveeg ivotnog uzora, oca , zavrava uiteljsku kolu u Zadru.
Knjievnim radom poeo se baviti u ranim godinama dok je kao uitelj svoje prve radove
objavljivao u strunim pedagokim asopisima poput Uiteljskog glasa, sarajevskog kolskog
vjesnika . Kao najplodnije razdoblje njegovog izraajnog umijea uzima se period o 1905. do
1914. godine.
Prvo djelo vrijedno spomena je Tuinac. Nakon njega veliku zainteresiranost kritike
privukla je nedovrena pripovijetka Mrkodol ; njegov dalji rad uvrstio ga je u vodee
noveliste hrvatske moderne.
Iza sebe je ostavio djela : Mrkodol, Tuinac, erdan, Mladost, Alkar, Duga, Sa Krke i Cetine,
Muljika, Marica ili Mary Jane. Tematika njegovih pripovijedaka vezane su za regionalne i
folklorne osobitnosti cetinskog kraja utemeljene na suprotnostima izmeu sela i grada,
stranog i domaeg, starog i novog. Uz dodatak tome razgradio je bogate psiholoke portrete i
impresionistike krajolike, dok je zaplet radnje bio podreen funkciji lika. U prvom planu
njegovih djela je kontrast ljubavi i smrti kao konane istine.
Udubljuje se u narodni ivot, pribliuje se saetosti i jasnoi narodnog kazivanja, posveuje
panju muzikalnosti i ritmu reenice ogrnutom vedrinom i zanosom. Likovi koje imunovi
stvara su vrsti i lijepi samo u starinskom rasporedu stvari, a naleti modernoga unose u njih
opasne klice izgubljenosti i propasti. Nose u sebi vlastite unutranje traume.
Pripovijetka Duga smatra se klasinim djelom hrvatske moderne. Objavljena je 1907.godine.
To je pria o djevojici Srni koja je eljela pretrati ispod duge i postati djeak, no u
nastojanju da ostvari svoje snove doekala ju je smrt u movari. Ogrnuta platom tradicije i
pitanjima spolne i klasne podijeljenosti, Duga je pria o djevojici koja se eli osloboditi
okova tradicije dok je roditelji uvaju pod staklenim zvonom . Sastavni dio pripovijetke,
kao motiv folklorne dimenzije su narodne predaje o nadnaravnim stvarima i legenda o
prolasku ispod duge koji djevojice pretvara u djeake. Unutar dublje analize djela vidimo da
imunovi otvara pitanje enske neravnopravnosti kao i utjecaja grada na seosko bie.
Radnja pripovijetke smjetena je u prirodu, na obroncima ardaka i doline uz rijeku Glibuu,
ista seoska idila u kojoj uivaju ardaani pratei svoje obiaje i tradicije. Srna Brunhilda,
dijete je serdara Janka i Emilije kojoj su kao djevojici nametnuta razna pravila : zabranjeno
joj je da se slobodno eta i igra po ulici kao djeaci, da se javno pokazuje bez propisne odjee
ili da se pojavljuje bez pratnje roditelja.
I lijepa bijae Srna, vitka i visoka,a kose do ramena kao ugaeno zlato, pa vlane i meke ba
kao i svila na kukuruzima u Lugu
Pa koliko je bila vitka, tako je hitro i skakala da bi svak, im je vidi, pomislio na srnu,
makar i ne znajui kako je zovu. arke joj oi tako su sjale, te bi mislio da su za sve, prije
nego za san. A bilo je samo deset godina toj Srni
A radi toga to je bila ensko, kratili su joj manotvo stvari, pa i stoga to su bili bogatiji od
drugih
1


Ljeto i rana jesen, kao vrijeme radnje pripovijetke iznjedrili su nove dogaaje u vinogradima
koje Srna sa svojim roditeljima posjeuje. Tu upoznaje Klaru, vlasnicu jednog od vinograda
koja je odvodi do Save- bezruke vezilje, malog uda njihova grada. Siromana djevojka koju
je pogodila nesretna sudbina da ostane bez dlanova u obje ruke i unato tome naui dobro
vesti.
Ti su Markovani bili na glasu radi kljaste Save koja nije ni jedne ruke imala, a bila je taka
vezilja, da je nema gdje se god uje naega svijeta. U ardakoj su krajini ene i djevojke na
glasu sa sitna i lijepa veza, ali ni jedna, ni izdaleka, ne veze tako krasno kao ta bezruka Sava.

1
Dinko imunovi, Duga, str.30, 33
Nije ba bila bez ruku do ramena, nego bez prstiju i dlana sve do zaaktica, a to je za vezanje
kao da ih i nema.
Dok je bila mlada, lijepa je cura bila ta Sava. Moe biti da nije ljepe bilo ni u svem Lugu, i
mnogi je momak poalio njezinu sudbinu. I pametna je bila da te u udo natjera kad govori,
ali eto, ruku nije imala, a siromana da ne moe biti siromanija
2


Sava i Klara, dvije su ene ostavljene na milost i nemilost ivota, same podiu svoju djecu .
Jedina razlika meu njima bila je klasna podijeljenost. Dok je Sava potomak siromane
porodice, Klara je bila vlasnica vinograda koje su porodice poput Savine obraivale za
nadnicu.

Ta je Klara bila dobra i mila ena, nimalo slina gospoama ardakim, pa iz ardaka nije
ni bila. Mu joj je davno umro te s ono vinogradi gojila dva sina negdje u kolama. Ljubila
svakoga bez razlike, a naduvati se nije znala.
Tako je dobra bila, pa sretne li prosjaka ili vidi bolesnika, malo to ne zaplae. A i nju su svi
ljubili: pogleda je, pa ti je ve srcu prirasla
3


uvi za priu o prolasku ispod duge Srna poslua Savu i poee trati prema istoj. Uprkos
dozivanjima Save i Klare, djevojica nastavlja trati prema cilju i ulazi u Mrtvo more,
movaru punu ikare i trnja u kojoj se i utapa.

Srnina smrt dovodi do tragine smrti njenih roditelja koji se bacaju sa zidina tvrave u duboki
ponor svjesni greke u odgoju vlastitog djeteta.

Duga ostaje simbol skrivenih elja, nedostine slobode i nedosanjanih snova onih koji se
usuuju ivjeti.



2
Ibidem
3
Ibidem, str.39.
LITERATURA:
1. ubeli Tvrtko, kolski leksikon, Knjievnost, Panorama, Zagreb, 1965.god.
2. imunovi Dinko, Duga, Odabrane pripovijetke,
3. Voloder Nusret, itanka za III razred gimnazije, Sarajevo , 1996.god
4. Internet