Miroslav Brandt

Opa povjest
Srednjeg veka


Knjiga prva
Dr MIROSLAV BRANDT
Red. proesor !ilo"oskog ak#lteta Sve#$ili%ta # &agre'#
(&agre') *+,-.
.R/D0OVOR
Interpreta1ija ope povijesti srednjega vijeka koja se na slijedei2 strani1a2a tr#di da
prido'ije pa3nj# $itao1a re"#ltat je gotovo dvadeset4godi%njeg st#dija 2edievalne povijesne
pro'le2atike. .rvo'itno) ta se te3nja o'likovala kao veo2a opse3no djelo na oko 5---
tipkani6 strani1a) s ree4ransa2a i disk#sioni2 "nanstveni2 aparato2 # 'ilje%ka2a 7ispod
1rte8. .rakti$na potre'a da se takav is1rpan tekst sa32e i dade # o'lik# knjige koja 'i)
prvenstveno) 2ogla sl#3iti kao prir#$nik "a st#dij srednjovjekovne povijesti dovela je do
prerade pola"noga teksta otprilike na trein# njegova opsega) pri $e2# je a#torov stav pre2a
srednjovjekovnoj "nanstvenoj pro'le2ati1i) njeno2 o'lik# i"no%enja i opi2 teoretski2
pitanji2a ostao # 'iti jednak i dosljedan spo"naja2a koje s# proi"a%le i" te2eljni6 i"#$avanja
i"vora i o'rad'e 2edievalne pro'le2atike # djeli2a prvaka svjetske "nanstvene 2isli.
9 na%oj "e2lji pred2et ope povijesti srednjega vijeka) kao 1jelovita i sveo'#6vatna te2a)
nije naila"io a#tora) osi2 rijetki6 i"#"etaka) koji s# 'ili voljni ili s# se nala"ili # pogodni2
okolnosti2a da pod#"2# i okon$aj# prika" svjetske povijesti # srednje2 vijek#) na ra"ini
sve#$ili%ni6 nastavni6 potre'a ili # opseg# koji nadila"i ele2entarna i s#2arna i"laganja.
&'og toga je # nas 'ilo 2og#e %ire #po"navanje srednjovjekovne povijesti svijeta sa2o
po2o# 2alo'rojni6 prijevoda sa svjetski6 je"ika ili pak $itanje2 na strani2 originali2a.
Takve okolnosti ne2inovno s# na%# javnost dovodile do "avisnosti o i"dava$ki2
2og#nosti2a na%e sredine i o te%koa2a # na'av1i i #po"navanj# #pravo neis1rpnog o'ilja
svjetske literat#re) veo2a nedovoljno i nerepre"entativno "ast#panog # na%i2 veliki2
'i'lioteka2a.
.a ipak) toga se "adatka) prije ili poslije) tre'alo pri6vatiti "'og 2nogi6 ra"loga. Ali ta potre'a
sa2a nije ni#koliko s2anjila "apreke i te%koe koje je tre'alo svladati. :edna od 'itni6 je
totalna sa2oa i li%enost po2oi instit#1ija i kadrova koji 'i se anga3irali na "ajedni$ko2
posl#. Valjalo se) s 2ini2alni2) gotovo isklj#$ivo oso'ni2 ekono2ski2 sredstvi2a) s#o$iti s
nei"2jerni2 2no%tvo2 p#'lika1ija) prete3no dost#pni2a sa2o # ino"e2ni2 "nanstveni2
sredi%ti2a) # koji2a nikakve s#'ven1ije ni inan1irani 'orav1i nis# 2ogli osig#rati n#3ni
st#dijski rad.
Sve je to rad na tekst# koji se ovi2e predla3e na%oj javnosti pretvaralo # 2#kotrpn#)
2nogogodi%nj# 'or'# sa stvarni2 okolnosti2a. Ali osi2 nji6) na ra"ini str#$ne) na$elne)
teorijske i 2etodi$ke pro'le2atike 2edievalne povijesne "nanosti) pisanje jedne ope
povijesti srednjega vijeka # dana%nje2
vre2en# na2etalo je 2no%tvo te%ki6 dile2a. Na koji na$in i"graditi 1jelin# "a2i%ljenog
prika"a; Da li se ograni$iti na t#2a$enje pojava i doga<aja) koji nee 'iti i"ri$ito navedeni)
nego e nji6ovo po"navanje ostati pred#vjeto2) o ko2e a#tor nee voditi ra$#na da li je
isp#njen ili nije; Ili je pak n#3no i"nijeti aktograske inor2a1ije i tada i6 ko2ponirati tako
da i" nji6ova redoslijeda proi"la"e n#3ni "aklj#$1i o s2isl# i "na$enj# povijesni6 "'ivanja;
Metodolo%ke dile2e 2ogle s# se postavljati i dr#k$ije. Da li) # opre1i s vjerni2 i"no%enje2
2no%tva po#"dano #tvr<eni6 $injeni1a) #o$avati sa2o slijed i"gra<eni6 povijesni6 sit#a1ija i
# svakoj od nji6 deinirati ko2ponente %to #"ro$no odre<#j# ostvarena stanja # ra"ni2
vre2eni2a i relativno o2e<eni2 "ona2a "ase'ni6 71ivili"a1ija8;
Slijedei vlastiti do3ivljaj pro%losti) a#tor se opredijelio "a te2# o kretanj# lj#dski6 "ajedni1a
2edije2 vre2ena) # tra3enj# rje%enja te2eljni6 eg"isten1ijalni6 pitanja. .ovijesno postojanje
nije) nai2e) indierentni opstanak pasivni6 o'jekata) nego aktivna 'or'a "a i"gradnj# odnosa
koji e osig#ravati opstanak pojedina1a i "ajedni1a. Ta se 'or'a ostvar#je # re"#ltat# 2nogi6
konkretni6 odredni1a koje daj# svoja "ase'na o'ilje3ja vre2en#) sredini i rje%enji2a. Ali sve
odredni1e) od geograsko4kli2atski6) radni6) organi"a1ioni6 do voljni6 i 2isaoni6) postoje ne
stati$ki) nego # neprekidno2 pro1es# nastajanja) i"gradnje) sla'ljenja i nestajanja) pri $e2# se
i nji6ova isprepletenost i alikvotni #dio # str#kt#riranj# povijesni6 stanja neprekidno 2ijenja.
.ovijesno je kretanje =eraklitova rijeka) ali njegovo 'itno o'ilje3je nije naprosto vje$no
protje1anje) nego rast) # koje2 je rje%avanje pro'le2a opeg opstanka > #sprkos re2isija2a
4 4 sve ko2pleksnije o'likovano na sve vi%oj ra"ini slo3enosti) na te2elj# sve savr%eniji6
sredstava %to osig#ravaj# 2aterijaln# i k#lt#rn# ra"in# 3ivota ostvarivanje2 #niver"alniji6 i
svrsis6odni?i6 #strojstava dr#%tvenog opstanka # #spored'i s pro%lo%#.
Te2a ovoga djela je stoga povijesni ra"vitak # jedno2 odre<eno2 vre2ensko2 odsjek# #
ko2e s# "a svelj#dski eg"isten1ijalni pro'le2 na<ene odre<ene) "a to do'a karakteristi$ne
sol#1ije. No to vrije2e @konven1ionalno na"vano Srednji2 vijeko2A ra<a se i"lasko2)
lj#dstva i" stariji6 rje%enja i nji6ovi2 kretanje2 kro" nove sol#1ije pre2a ra"do'lji2a #
koji2a e i nji6 tre'ati nap#stiti kao pre3ivjele i neadekvatne novonastali2) stanji2a.
I" ovakva na$elnog stava proi"a%ao je i o'lik eksplika1ija. Bilo je n#3no pratiti i"la"ak
$ovjekovi6 dr#%tveni6 organi"a2a i" odnosa koji s# pret6odili 7srednjovjekovno28
ra"do'lj#) ra"otkrivati nei"'je3ivost toga i"la3enja i p#4teve koji2a s# tra3ena i nala3ena nova
rje%enja i na toj osnovi o'likovani odnosi # pro1es# proi"vodnog rada) dr#%tvenog #strojstva)
politi$kog i intelekt#alnog djelovanja. Toj etapi ra"vitka posveen je prvi sve"ak ovoga djela.
Dr#gi sve"ak o'radit e p#ni ra"2a6 postign#ti6 str#kt#ralni6 rje%enja) nji6ovo sve i"ra"itije
"aka"ivanje pred silino2 novi6 pojava i ra"2a6a lj#dske djelatnosti) naj"ad) najav# novi6
rje%enja koji2a nast#pa do'a t"v. novovjekovne povijesti.
Ovo kretanje vre2ensko2) di2en"ijo2 pove"#je se sa s#stavni2 6ori"ontalni2 %irenje2
povijesne po"orni1e. /vropsko4prednjoa"ijsko4sjeverno4ari$ki kr#g povijesni6 "'ivanja
pres#dno se kraje2 t"v. srednjovjekovnog ra"do'lja pove"#je i stapa s kr#govi2a od /vrope
#daljeni6 1ivili"a1ija na Daleko2 Istok#) # s#'sa6arski2 "e2lja2a i na A2eri$ko2
kontinent#. Stoga je nji6ova 1jelina) # svojstv# relativno "atvoreni6 geopoliti$ki6
,
"ona) o'ra<ena # dr#go2e svesk#) da 'i se ondje) na kraj# i"laganja) organi$ki pove"ala #
opesvjetsk# 1jelin#) svojstven# novovjekovnoj povijesti) po$ev%i od BVI. stoljea.
Kon1ep1ija o tra3enj# eg"isten1ijalni6 rje%enja "a povijesni opstanak lj#dski6 "ajedni1a
poka"ala se neodvojivo2 od ka#"alno4geneti$kog praenja povijesnog pro1esa. Iako je
stanovi%te o apsol#tnoj ka#"alnoj odredivosti 3ivotni6) a jo% # veoj 2jeri dr#%tveni6
"'ivanja) il#"ija @koje se) # njeno2 prvo'itno2) si2pli1isti$ko2 o'lik#) $ak i 4i"ikalna
"nanost 2orala odreiA ipak je) i # 3ivot# lj#di i nji6ovi6 kolektiva) 2og#e otkriti trend i
re"#ltant# gi'anja. Stoga je predlo3eni tekst ovoga djela nastojao podesiti raspored svoga
i"laganja pro1es# tra3enja eg"isten1ijalni6 sol#1ija. 9$injeno je to i "'og pedago%ki6 ra"loga)
da se istakne i odgoji ind#ktivno 2i%ljenje # 2ladi2 pokoljenji2a povjesni$ara. .ovijest
2ora) nai2e) pola"iti od te2eljni6 podataka. Ona nije p#ko #2ovanje nad 2ag2o2 kaosa.
9"i2aj#i povijesn# $injeni1# kao nei"ostavn# realnost) ona prati konlagra1ije $injeni1a) rast
nji6ovi6 posljedi1a i str#kt#riranje odnosa. 9o$avanje2) n#3ne #te2e4Ijenosti ti6 odnosa na
spe1ii$ni2 deter2inanta2a) povijesna spo"naja postaje "rela i ra1ionalno pri6vatljiva. Ti2
svoji2) svojstvo2 ona 'e" te%koa #la"i # lj#dski siste2 2e2oriranja) jer je o'ra"lo3iva i)
koliko dani st#panj "nanja dop#%ta) geneti$ki jasna.
B#d#i da je # str#kt#ralno2 pogled# eg"isten1ijalno rje%enje $ovjekova opstanka # srednje2
vijek# 'ilo e#dalno privredno i dr#%tveno #re<enje) ovo djelo # svoji2 prvi2 poglavlji2a
prati njegov postanak. No) da 'i to praenje i #o$avanje konkretne nei"'je3ivosti e#dali"2a
2oglo 'iti a#tenti$no) a ne sa2o teoretska apstrak1ija) tekst slijedi pro1es njegova nastajanja
od "e2lje do "e2lje) # njegovi2 neposredni2 o'li1i2a. 9$injeno je to i "'og toga) %to se
pro1es e#dali"a1ije vr%io veo2a ra"noliko) do"rijevanje2 # ra"li$iti2 "e2lja2a)
dieren1irani2 i spe1ii$ni2 p#tevi2a) ostvar#j#i nejednako dostign#te st#pnjeve ra"vitka. 9
1jelini) taj je jedinstveni opi pro1es st#pnjevit i 2o3e se s#stavno pratiti nadove"ivanje2
etapa) postign#ti6 # ra"ni2) predjeli2a svijeta. I" te konstata1ije slijedi spo"naja da je ra<anje
nove dr#%tvene or2a1ije) e#dali"2a) 'ilo nei"'je3no "a sve regije svijeta) no da s# p#tevi
njegova ostvarenja 'ili ra"li$iti i "'ivali se # kronolo%ko2 po2ak# koji pori$e njegovo
sin6roni$no vre2ensko odre<enje. Ali ope) teoretsko "na$enje toga pro1esa nastajanja
2og#e je #o$iti tek sa to$ke koja o2og##je sagledavanje sve#k#pne panora2e
pojedina$ni6 povijesni6 ra"vitaka.
:edan od veo2a delikatni6 7te6ni$ki68 pro'le2a danoga i"laganja 'io je odnos i"2e<#
napisanog teksta s jedne strane i i"vorne gra<e i #potrije'ljene literat#re s dr#ge strane.
.ri pisanj# "nanstveni6 rasprava #o'i$ajeno je po"ivanje na literat#r# i i"vore ili kriti$ko
ra"ra$#navanje s nji2a # t"v. 'ilje%ka2a 7ispod 1rte8. Tekst ope povijesti) kakav je ovaj
predlo3eni) nije 2ogao #svojiti takv#) # "nanstveni2) 2onograijski2 rasprava2a #svojen#
2etod#. 9 i"lo3eno2e tekst# ne2a 2o3da ni jednoga retka koji ne 'i pr#3ao 2og#nost da se
i"neseni podatak ili dano o'ja%njenje ne s#protstavi ni"# dr#gi6 ili dr#k$iji6 stanovi%ta.
Svatko tko i".'li3e po"na pro'le2atik# srednjovjekovnog povijesnog ra"do'lja) "nade da
gotovo i ne2a pitanja koje nije rje%avano kontro4ver".no. I"no%enje te gra<e #trostr#$ilo 'i
opseg ovoga i"danja) %to nije 2oglo 'iti pri6vaeno.
Da 'i to od#stajanje 'ilo 'ar djelo2i1e nadokna<eno) a#tor je popratio svoj tekst relativno
o'ilno2 'i'liograijo2. Ona i" prakti$ni6 ra"loga o'#6vaa gotovo isklj#$ivo @s veo2a
rijetki2 i"#"e1i2aA literat#r# koja ne se3e # ra"do'lja prije petog ili %estog desetljea ovoga
stoljea. Sva starija literat#ra navodi se veino2 # ovdje 1itirani2 djeli2a) o'javljeni2a
i"2e<# *+C-. i po$etka *+D,) kada je pisanje I. sveska dovr%eno.
Bi'liograija) # pravil#) ne sadr3ava ni pojedina$ne rasprave po "'orni1i2a i $asopisi2a) "'og
nji6ova gole2og o'ilja i prakti$ke neis1rpnosti. 9 pogled# rasporeda literat#re # njeno2
popis#) ona je i"vr%ena pratei slijed teksta) pa s nji2e $ini nera"dvojn# 1jelin#. 9 to2e
s2isl# ona nado2je%ta 'ilje%ke 7pod 1rto28) iako je %irino2 svoji6 te2a neve"ana "a jedan
odre<eni redak ili pojedin# re$eni1# teksta) nego "a te2atik# odlo2aka i 1ijeli6 poglavlja.
.ro'le2 odnosa osnovnog teksta pre2a i"vornoj gra<i rije%en je is1rpno2 2edijevalno2
6istoriograijo2 koja i2a svoje 2jesto # tree2 svesk# 7Srednjovjekovnog do'a8. Njeno
i"laganje 'it e raspore<eno tako) da e i ono) kao i 'i'liograija) pratiti tekst i"laganja i
o2og#avati koresponden4tnost teksta s inor2a1ija2a povijesni6 i"vora. Taj trei sve"ak
sadr3avat e i dr#g# po2on# i eksplikativn# gra<#E osi2 6istoriograije) pregled
6istoriograski6 kon1ep1ija s#vre2ene 2edijevalne "nanosti) genealogije) sin6ro4ni$ne
kronolo%ke ta'ele i 6istorijski atlas srednjega vijeka.
Naj"ad) d#3nost je a#tora da i"ra"i svoje "a6valnosti. Malo je veliki6 i2ena svjetske
2edievistike koji2a a#tor ne d#g#je t# "a6valnost) od =. .irenna i M. Blo16a @koji2a je 'io i
prevodio1e2A do 0. D#'Fja) B. A. RF'a4kova i A. I. Ne#sF6ina. A#tor 'i 'io veo2a sretan
kad 'i 2e<# $ita$i2a ovoga djela 2ogao naii 2akar i na dio one pa3nje kojo2 je on sa2
pratio ostvarenja oni6 od koji6 je #$io.
9 &agre'#) *G. kolovo"a *+D,.
M. B.
*-
I. 9VOD
*. .O:AM SR/DN:/0A VI:/KA
.oja2 Srednjeg vijeka # opoj je #potre'i tek od po$etka BIB. st. Hini se da ga je prvi) kao
do'a) ra"li$ito od antike) o'ilje3io talijanski 6#2anist i 6istorik .lavio Biondo # svo2 djel#
=istoriar#2 a' in1linatione Ro2anor#2 de1ades @*5GIA. Otad ga pod ra"li$iti2 i2eni2a) kao
2edi#2 aev#2) 2edia aetas) 2edia te2pestas) sporadi$ki spo2inj# ra"li$iti pis1i BV) BVI. i
BVII. st. .redod3'a Srednjega vijeka) kao vre2ena ra"li$itog po svoji2 o'ilje3ji2a i od
pret6odni6 epo6a i od stoljea %to s# slijedila poslije njegova kraja) odr3ala se sve do danas i
air2irala 'e" o'"ira na ra"li$ita) $esto $ak i s#protna s6vaanja o karakter# ti6 njegovi6
o'ilje3ja.
9 opre1i s ovakvi2 opi2 pri6vaanje2 ter2ina) vre2enske grani1e toga do'a nis# nipo%to
'ile ni #vijek ni kod svi6 pisa1a iste. .ostoje ra"li$iti dat#2i koji 'i tre'alo da "na$e po$etak
Srednjega vijeka) a isto tako 'rojni i ra"li$iti dat#2i kao o"naka njegova kraja. Koliko se god
# prvi 2a6 to nes#glasje $ini "a$#dno) ono je ipak posljedi1a nor2alnog ra"vitka povijesne
"nanosti. .eriodi"a1ija 6istorije neosporno je jedan od najte3i6 "adataka te "nanosti) a 2og#e
ga je i"vr%iti tek nakon d#'oke i te2eljite anali"e 1jelok#pnog ra"voja lj#dskog dr#%tva.
.otre'no je #o$iti) o1ijeniti i iksirati 'itna o'ilje3ja epo6a %to se s2jenj#j# # vre2en# i tek
tada odrediti nji6ov# pojav# i nestanak. Ali kako se 3ivot lj#dski6 "ajedni1a neprekidno
ra"vija) i jer sva o'ilje3ja ni$# i rast# $esto i ne"a2jetno) da 'i # tijek# vre2ena go2ilanje2
sitni6 pro2jena #rodila i kvalitetno novi2 o'ilje3ji2a) o1jene o to2e) kada je ve prevladalo
dovoljno novi6 stvojstava da 'is2o neko do'a 2ogli o"na$iti kao 'itno ra"li$ito od
pret6odnoga) 2og# ispasti prili$no ra"li$ite.
:edan od naj$e%i6 dat#2a "a po$etak Srednjega vijeka je pad &apadno4ri2skog 1arstva god.
5DC. Ta veo2a i2presivna or2#la1ija prido'ila je 2noge pristali1e. .o'li3a o1jenjivanja toga
vre2ena poka"ala s# 2e<#ti2 da se te godine ipak nije dogodilo ni%ta "aista "na$ajno.
Sila"ak 2ladoga Ro2#la A#g#st#la s 1arskog prijestolja na &apad# nije 'io nikakav prijelo2.
Stoga s# ra"ni #$enja1i tra3ili dr#ge 2o2ente. Tako s# neki s2atrali do'a Diokle1ijanove
vladavine @J,5>I-GA pola"no2 to$ko2 "a pro2jene koje e # svo2 p#no2 ra"voj# postati
o'ilje3je Srednjega vijeka. Osn#tak Karigrada @Kon4stantinopolaA god. II-. najavljivao je "a
2noge nap#%tanje &apada i '#d## deinitivn# podjel# Karstva na dva dijela. S dr#ge strane)
po'jeda Vi"igota nad Karstvo2 kod =adrianopola god. ID,. nes#2njivo je navije%tala
poplav# Karstva t. "v. 'ar'arski2 narodi2aL a #skoro poslije toga) nakon s2rti Teodo"ijeve
@I+GA) Karstvo se "aista raspalo na dvije polovi1e.
**
.ostojale s# 2e<#ti2 i tenden1ije da se trajanje anti$kog do'a prod#3i i "natno preko
vre2ena t. "v. seo'e narodaE do s2rti :#stinijana @GCGA) koji je posljednji p#t #jedinio "natne
dijelove o'ij# polovina nekada%nje ri2ske dr3ave i 'io posljednji 1arigradski vladar) nosila1
latinske k#lt#re) ili $ak do s2rti Karla Velikog @,*5A) kako s# to s2atrali jo% Boss#et) Voltaire)
Di4derot i dr#gi.
Sli$ne ra"like postoje i # pogled# kraja Srednjega vijeka. Svoje pristali1e i2aj# ra"ni dat#2iE
pad Karigrada pod vlast Os2anlija) god. *5GI.) Kol#2'ovo otkrie A2erike @*5+JA) po$etak
L#t6erove reor2a1ije @*G*DA) svr%etak tride4setgodi%njeg rata @*C*,>*C5,A) engleska
'#r3oaska revol#1ija @*C5J>*C5+A ili $ak po$etak ran1#ske '#r3oaske revol#1ije @*D,+A.
Sve te o%tro #sje$ene grani1e "apravo s# #2jetno "a6vaanje # neprekin#ti ra"voj povijesni6
"'ivanja i vi%e sl#3e prakti$noj svrsi podjele # nastavi ili pri pisanj# knjiga) nego %to "aista
pre1i"no odre<#j# istinske 2e<e.
.re2da je to2e tako) povijesne epo6e nipo%to nis# istovjetne jedna s dr#go2 niti s#
jednoo'ra"no trajanje # vre2en#. So1iolo%ke o1jene poka"#j# da se tijeko2 povijesti
ostvar#j# str#kt#ralne pro2jene # lj#dsko2 dr#%tv# i da je nji6ova podloga 2ijenjanje
privredni6 te2elja i preina$avanje odnosa 2e<# lj#di2a # pro1es# proi"vodnje 2aterijalni6
do'ara) potre'iti6 "a 3ivot. Na to2e #spon# lj#dskoga roda i" davnina pre2a sada%njosti i
'#d#nosti) jedn# od etapa $ini tako"vano e#dalno dr#%tveno #re<enje. Kro" nj# s# ra"li$iti
dijelovi lj#dskoga roda prola"ili # ra"li$ito vrije2e i # ra"li$ito i"ra3eno2 st#pnj#. /vropski
kr#g naroda pro%ao je kro" t# a"# # ra"do'lj# t. "v. srednjega vijeka) tako da se 2o3e rei da
epo6a e#dalne dr#%tvene str#kt#re $ini njegov# je"gr#. No pri toj identiika1iji tre'a ipak
#"eti # o'"ir neke okolnosti. I"gradnja) a i ra"gradnja) neke privredne dr#%tvene str#kt#re vi%e
je ili 2anje d#gotrajan pro1es) pa je i # pogled# e#dalnog dr#%tvenog poretka n#3no pratiti
nastajanje ele2enata i aktora toga poretka # vre2en# koje 2# je pret6odilo) jednako kao %to
njegova o'ilje3ja jo% d#go ostaj# "a2jetna) 'lijedei i nestaj#i) # epo6a2a koje s# nakon
njegove nepo'itne do2ina1ije slijedile. S dr#ge strane) kriv#lja koja o'ilje3ava #spon)
vr6#na1 i pad # ra"vitk# e#dalne str#kt#re ne2a ni jednake str2ine ni isti vre2enski s2je%taj
kod svi6 naroda. Ra"like # te2p# #spona) "astoji2a) doseg# vr6#n1a te na$in# opadanja
"natne s#. :ednako s# tako "natni i po2a1i # vre2en#. Neki s# narodi ili regije ve # 1ijelosti
i"a%li i" toga ra"do'lja) dok ga dr#gi jo% #vijek pro3ivljavaj# # 2anje ili vi%e p#no2 "a2a6#
ili pak na njegov# "alask#. Ove ra"like i"ra"ite s# i # evropski2 ra"2jeri2a) a jo% s# vee pri
#spored'i s kronolo%ki2 poda1i2a kod i"vanevropski6 naroda.
Sve to donosi jo% i"ra3enije te%koe pri odre<enj# #niver"alni6 2e<a srednjega vijeka. Slijed
podjednaki6 str#kt#ralni6 odnosa i privredno4dr#4%tveni6 poredaka o$igledno nije # sve2
svijet# jednak. Stoga se tradi1ionalno odre<enje srednjega vijeka) po ko2e to do'a "apre2a
raspon i"2e<# antike i novoga vijeka a o'ilje3eno je do2ina1ijo2 e#dali"2a @"a ra"lik# od
antike) kada toga poretka jo% ne2a) i novoga vijeka) kada toga poretka vi%e ne2aA ne 2o3e s
jednako2 valjano%# postaviti # okviri2a $itavoga svijeta. Ono je #potre'ljivo # /vropi) a "a
1ijelo $ovje$anstvo epo6a e#dalnoga dr#%tvenog poretka i2a svoje vlastite) dr#ge 2e<a%e.
/vropska pri'li3na pod#darnost srednjovjekovnog kronolo%kog raspona s postojanje2
e#dalnog #re<enja 2o3e stoga posl#3iti sa2o kao te6ni$ko po2agalo pri ra"vrstava4
*J
nj# sveope povijesne gra<e # svr6# nje"ina i"laganja. &a /vrop# ostaje najprikladnije
s#stavno i"laganje ope povijesti srednjega vijeka "apo$eti prika"o2 ra<anja privredni6)
dr#%tveni6 i ideolo%ki6 pred#vjeta srednjovjekovne epo6e i e#dali"iranoga dr#%tvenog stanja)
jer se sinte"o2 ti6 pred#vjeta to stanje #pravo i ostvar#je.
S dr#ge strane) "a /vrop# je kao "avr%ni ter2in najprikladniji svr%etak BV. i po$etak BVI.
stoljea. On donosi nestanak Bi"antskoga 1arstva i epo6# os2anlijskog nadiranja # /vrop#)
dr#gi veliki raskol kr%anstva pojavo2 reor2a1ije te prodor evropski6 #tje1aja # vanevropski
svijet # ve"i s ni"o2 veliki6 geograski6 otkria # Ari1i) A"iji i A2eri1i. 9 taj okvir 2og#e
je epo6# e#dali"2a $ak i kod ni"a evropski6 a pogotov# kod i"vanevropski6 naroda #klj#$iti
sa2o s vei2 vre2enski2 po2a1i2a # pogled# nje"ina po$etka ili nje"ina kraja.
J. .R/D9V:/TI SR/DN:OV:/KOVN/ /.O=/ I .ROK/SA !/9DALI&AKI:/
Na tl# /vrope i ari$ko4a"ijski6 peri2editeranski6 "e2alja pojavlj#j# se jo% # do'a kasne
antike tri 'itne ko2ponente # nastajanj# srednjovjekovlja i '#d#ega e#dalnog poretka.
Dvije od nji6 i2aj# svoje postanje na tl# kasnoanti$koga ri2skoga 1arstva) a jedna "a
grani1a2a I2perija) # #n#tra%njosti evropskog kontinenta. 9 kasnoj anti1i) na tl# Karstva)
ni$# novi pro4i"vodno4dr#%tveni odnosi koji "na$e postepeno nap#%tanje klasi$noga
ro'ovlasni$kog poretkaL na tl# I2perija ra<a se i kr%anstvo) kao glavna ideologija 1ijeloga
evropskog srednjovjekovlja. I"van grani1a Karstva) i" d#'ina povijesne nepris#tnosti "aredo2
ist#paj# dotad 2alo ili nikako #tje1ajna ple2ena i narodi) koje e ri2ska sa2o#vjerenost
na"vati 'ar'arski2 narodi2a. To s#) # prvoj etapi Velike seo'e naroda) ger2anski narodi) a "a
nji2a) # ra"2ak# jednog stoljea ili ne%to vi%e) i Slaveni) pri $e2# va3n# #log# # kretanj# i
jedne i dr#ge sk#pine i2aj# i ra"ni narodi t#rk2ensko42ongolske sk#pine naroda i" sredi%nje
ili daleke A"ije. Sva ta tri geneti$ki pres#dno va3na aktoraE kasnoanti$ki ra"vitak) pojav# i
#log# kr%anstva te etni$ka i privredno4dr#%tvena svojstva ger2anski6 i slavenski6 naroda)
n#3no je o'jasniti i" nji6ove vlastite evol#1ije.
aA RA&VO: RIMSKO0A ROBOVLASNIHKO0 DR9MTVA 9 KASNOANTIHKOM
KARSTV9
S propa%# dinastije Antonina @s2r# Ko2odovo2) *. I. *+IA "avr%ava se do'a prin1ipata i
"apo$inje d#gotrajna kri"a Karstva) koja e) #sprkos 2nogi2 nastojanji2a da se dr3ava
reorgani"ira i o$#va) ipak # $etvrto2 stolje# dovesti do nje"ina deinitivnog ras1jepa) a #
peto2 stolje# i do pada njegove "apadne polovi1e # r#ke osvaja$ki6 strani6 naroda.
Ta d#gotrajna kri"a nije 'ila sa2o prola"no do'a nesre<enosti ili ak#tan s#ko' interesa
pojedini6 sk#pina #n#tar isti6 dr#%tveni6 klasa) nego d#'oka kri"a sve#k#pne organi"a1ije i
str#kt#re tada%njega dr#%tva.
*I
0ole2a kon1entra1ija veliki6 "e2ljoposjeda # r#ka2a 2alog 'roja 'ogata%a 2ogla se odr3ati
kao eikasan siste2 vlasni%tva i eksploata1ije rada sa2o dok je 'ilo dovoljno 2nogo jetine
ro'ovske radne snage. Ali) s prestanko2 veliki6 osvaja$ki6 ratova) "aro'ljavanje neprijatelja
# i"ravni2 'ojni2 s#ko'i2a postajalo je sve sla'iji i"vor ro'ova. Nji6ovi2 #vo"o2 i
k#povino2 na tr3i%ti2a 1ijena ro'ova je porasla) pa se na2etalo pitanje koliko pojeiina$ni ro'
"a svoga ra"2jerno kratkoga radnog vijeka na2ir#je k#povn# 1ijen# i nad2a%#je je vi%ko2
vrijednosti sve#k#pne svoje proi"vodnje.
I" ra"2atranja o takvi2 pro'le2i2a ra<aj# se kon1esije ro'ovlasnika neslo'odnoj lj#dskoj
radnoj sna"i. Ro'ovi2a se dop#%ta da se 3ene i ra<aj# dje1#) da se tako prirodno2
reprod#k1ijo2 nadoknadi nedovoljan porast 'roja ro'ova k#povino2.
S dr#ge strane) ekono2ska polari"a1ija 2e<# slo'odni2 stanovni%tvo2 Italije i provin1ija
#velike deposedira i pa#peri"ira seosko stanovni%tvo koje se pretvara # gradski i seoski
proletarijat. Dr3avn# vlast i interese veleposjednika #gro3avao je neprekidni pad
poljoprivredne proi"vodnje. Tijeko2 stoljea postajalo je sve o$itiji2 da sa2 "e2ljoposjed
'e" dovoljnog 'roja radne snage nije kadar osig#rati 'lagostanje vladala$ki6 slojeva. &'og
toga ri2ski lati#ndisti po$inj# tra3iti i"la" i" svoji6 te%koa ko2pro2iso2 s proi"vo<a$ko2
radno2 snago2. .ost#pno se air2ira s6vaanje da je korisnije od#stati od totalnog
pridr3avanja "e2lje # neposredno2 posjednikov# vlasni%tv#) 'e" 2og#nosti njene potp#ne i
eikasne o'rad'e i da je svrsi4s6odnije #st#piti dijelove "e2lje neposredni2 proi"vo<a$i2a)
koji e j# o'ra<ivati # vlastitoj re3iji) ali e 'iti o'ave"ni da posjednik# daj# dio #roda s
prep#%tenog "e2lji%ta i pre#"2# odre<ene radne o'ave"e. 9 t# svr6# vlasni1i "e2lje
naseljavaj# svoje ro'ove na "e2lj#) daj# i2 svako2e po jedn# $esti1# svoga i2anja da na
takvoj $esti1i vode sa2ostalno gospodarstvo) podign# svoj do2) stvore svoj# o'itelj i
odgajaj# poto2stvo. Ti2e s# ro'ovi #2jesto lj#dske stoke) koja radi # $eta2a) pod nad"oro2
stra3e na vlasnikovi2 lati#ndija2a) postali ok#eni ro'ovi @servi 1asatiA. Kao naplata "a
iskori%tavanje do'ivene $esti1e servi 1asati d#3ni s# davati gospodar# dio plodina s pri2ljene
$esti1e) a #" to jo% i odre<ene dane # godini i tjedn# raditi na "e2lji koj# je gospodar
nepodijeljen# "adr3ao "a se'e. Takvo2 i"2jeno2 svoga polo3aja ok#eni ro' pravno i dalje
ostaje neslo'odan $ovjek) pa) i"2e<# ostaloga) ne s2ije sa2ovoljno nap#stiti "e2lj# koja 2#
je dodijeljena) ali je stekao pravo da "natan dio plodova svoga rada "adr3i "a se'e i svoj#
o'itelj. Na o'ostran# korist) i svoj# i gospodarev#) on je sada "ainteresiran da radi vi%e) 'olje i
plodonosnije nego %to je radio kasernirani ro' na lati#ndiji.
Dodjeljivanje "e2lje "avisni2 o'ra<iva$i2a pro%irilo se i na slo'odne lj#de koji s# # pro1es#
propadanja selja%tva i stvaranja lati#ndija ostali 'e" svoji6 i2anja. Ve # I. i) oso'ito) # II. st.
n. e. veleposjedni1i i"dvajaj# dijelove svoje "e2lje i" 1jeline svoji6 i2anja pa i6 daj# na
o'rad'# slo'odni2 lj#di2a na te2elj# #govora koji se na"iva 1ond#1tio4lo1atio) dok je takav
slo'odni o'ra<iva$ na"ivan naseljeniko2 @1olon#sA. 9govor o kolo4nat# "aklj#$ivao se isprva
o'i$no na pet godina) a o've"ivao je kolona da "e2lj# "aista o'ra<#je i da gospodar# plaa
"ak#pnin# # nov1#.
Ovakav po$etni odnos post#pno se 2ijenjao. 9 Ri2sko2e 1arstv# je tijeko2 stoljea sla'io
nov$ani karakter privrede pa s# koloni sve te3e na2irivali svoje nov$ane da3'ine. Stoga se
nji6ova o'ave"a silo2 okolnosti
*5
od nov$ane pretvarala # nat#raln#. S daljnji2 pogor%avanje2 ope privredne sit#a1ije koloni
$esto nis# 'ili kadri ni da # naravi isp#njaj# svoje o'ave"eL a s dr#ge strane) "e2ljoposjedni1i
s# 'ili veo2a "ainteresirani da "adr3e radn# snag# na svojoj "e2lji da i2 ne 'i ostala
neo'ra<ena. 9 takvi2 okolnosti2a #govori o kolonat# postaj# sve d#gotrajniji) do3ivotni) pa
$ak i nasljedni. &'ivalo se to potkraj III. i # IV. stolje#) kad s# sva "vanja postajala o'ave"na)
nepro2jenljiva i nasljedna. 9" ok#ene ro'ove) koloni s# otad do2inantna kategorija
o'ra<iva$a "e2lje) no ona je sada ve"ana #" "e2lj# koj# s# oni ili nji6ovi pre<i do'ili na
o'rad'#. Kolon) prikovan ovakvi2 pro1eso2 #" "e2lj#) i dalje je 'io na$elno slo'odan
$ovjek) pre2da je o'ave"a da trajno ostane o'ra<iva$ "e2lje na #vijek istoj $esti1i akti$no
degradirala njegov realni polo3aj # dr#%tv#.
Istovre2eno) dodjeljivanje $esti1a "e2lje servi2a i nji6ovo proi"vodno osa2ostaljivanje
#"di"alo je akti$no t# kategorij# o'ra<iva$a na dr#%tvenoj ljestvi1i daj#i 2# vi%e slo'ode i
sa2ostalnosti. .o svo2e polo3aj# # privredni2 odnosi2a) servi i koloni se 2e<# so'o2
"'li3avaj#) pre2da i6 dijeli pravni stat#s neslo'odna) odnosno slo'odna $ovjeka. Nji6ov
ekono2ski polo3aj ra"lik#je se # 'iti sa2o kvantitativno) ti2e %to kolon i2a ve# $esti1#
"e2lje i %to s# 2# o'ro$ne) a naro$ito radne o'ave"e pre2a gospodar# "e2lje 2anje.
Organi"a1ija i2anja %to s# i6 o'ra<ivali koloni i servi 1asati naj'olje je) # ranoj svojoj a"i)
po"nata po dok#2enti2a koji se odnose na II. i IIL stoljee # Sjevernoj Ari1i. Oni # prvo2e
red# govore o organi"a1iji 1arski6 veleposjeda # T#nis#. :edan veliki 1arski "e2ljoposjed
"vao se salt#s. Vr6ovna #prava 1arski6 i2anja davala je salt#se # "ak#p pod#"etni1i2a
@pro1#4ratori2aA. Oni redovito dijele takav veleposjed na pojedina i2anja) #nd#se) koje daj#
# pod"ak#p 1ond#1tori2a. Takav 1ond#1tor organi"ira ili sa2 ili posredstvo2 svoga
sl#3'enika @villi1#saA o'ra<ivanje #nd#sa. .ri to2e se jedan #nd#s sastoji od dva dijela
"e2lji%ta. :edan ostaje re"erviran "a neposredno gospodarstvo kond#ktera) a dr#gi) "natno
vei dio podijeljen je na $esti1e koje o'ra<#j# koloni i servi 1asati. Na tl# kond#kterove
re"ervatske "e2lje 'ila je podign#ta njegova re"iden1ija) villa) koja je $esto okr#3ena "ido2 i
#tvrda2a) a oko 1ijelog "danja je parkL #n#tar #tvr<enog "ida) oko kond#kterove re"iden1ije
poredane s# gospodarske "grade i nasta2'e ro'ova koji rade isklj#$ivo # kond#ktorov#
gospodarstv#. 9 ve.oj ili 2anjoj #daljenosti od villae) na N "avisni2 $esti1a2a) ok#pljena s#
naselja kolona i serva.
&a svoje pravo da o'ra<#j# $esti1# gospodareve "e2lje "avisni dr3ao1i $esti1a 'ili s# d#3ni
davati da3'ine # naravi i # rad#. Da3'ine # naravi na"ivaj# se partes r#1t#s ili partes agrariae.
Koloni s# naj$e%e davali *OI sve#k#pnog #roda 3ita) vina i #lja te *OG od #roda 2a6#narki i
dr#gi6 plodina te o'roke od priploda stoke. Radne o'ave"e ili operae o'#6vaale s# o'rad'#
tla @oranje) 'rananje) sjetv#) kosid'#) 3etv# ili 'er'#A na kond#ktorov# re"ervat#) d#3nost
davanja podvo"a i 2o3da jo% dr#ge sitnije poslove. Sve je to i"nosilo C do *J dana # godini) #
tri ter2ina) "a vrije2e veliki6 poljoprivredni6 poslova. 9 to vrije2e koloni s# radili pod
nad"oro2 villi1#sa) kao i ro'ovi s re"ervata. &a ra"lik# od kolona) servi 1asati 2orali s# sa
svoje $esti1e davati vee o'roke) a i raditi na kond#ktorov# re"ervat# vi%e) po svoj prili1i
onoliko koliko je gospodar# tre'alo da nadop#ni radn# snag# oni6 ro'ova koji s# trajno
3ivjeli i radili # kond#ktorov# re"ervatsko2 gospodarstv#.
*G
KRT/P l
!9ND9S
Re"ervat kond#4ktora ili villi1#sa
.ar1elirano "e2lji%te na o'rad'i kolona i serva
Organi"a1ija kasnori2skog veleposjeda. S6e2. prika".
Ovakva str#kt#ra veliki6 "e2ljoposjeda i ovakvi odnosi i"2e<# gospodara "e2lje i
neposredni6 o'ra<iva$a tla pro%irili s# se i # dr#gi2 "apadni2 provin1ija2a kasnoga Karstva)
a i # njegov# sredi%t#) # Italiji) o'#6vativ%i ne sa2o dr3avna i 1arska i2anja) nego i i2anja
ri2ske "e2ljoposjed4ni$ke aristokra1ije senatorskog stale3a ili gradski6 2agistrata. .reosta1i
nekada%nji6 2ali6 i srednji6 posjednika "e2lje i%$e"avali s# g#'ei svoj# ekono2sk#
ne"avisnost. B#d#i da s# 'ili ne2oni da se privredno i so1ijalno odr3e kao sa2ostalan
dr#%tveni sloj) st#pali s# # %titni%tvo @patro1ini#2A veliki6 "e2ljoposjednika) pri $e2# s# i2
#st#pali svoj# "e2lj#) ali s# je "ati2 i opet do'ivali od svoga patrona) no sada je vi%e nis#
posjedovali kao svoje vlasni%tvo) nego kao prekarij) "a koji s# 2orali plaati nevelik# da3'in#
# nat#ri.
Oranje i sjetva. 0alori2ski 2o"aik. Branje ja'#ka. 0alori2ski 2o"aik. *C
Takvi2 se preinaka2a # Ri2sko2e 1arstv#) jo% prije njegove politi$ke propasti na &apad#)
i"vr%ila dalekose3na preo'ra"'a # proi"vodni2 odnosi2a. Vlasni1i "e2lje odrekli s# se
i"ravnog posjedovanja i eksploata1ije "natnog dijela svoji6 i2anja #st#piv%i i6 na o'rad'#
neposredni2 proi"vo<a$i2a) a "adr3av%i "a se'e sa2o 2anjin# o'radiva "e2lji%ta. &a #"vrat
osig#rali s# podlo3n# radn# snag# koja i2 je s #st#pljene "e2lje davala dio #roda i 2orala
svoji2 rado2 s#djelovati # oplo<ivanj# pridr3anog @re"er4vatskogA "e2lji%ta. .o svojoj 'iti) ta
je preo'ra"'a "na$ila nap#%tanje klasi$noga ro'ovlasni$kog siste2a eksploata1ije) pri $e2#
s# se vlasni1i osnovni6 sredstava "a proi"vodnj# @"e2ljeA 2orali odrei totalne vlasti nad
svoji2 "e2ljoposjedi2a i nad radno2 snago2) ali s# stekli osig#ran pri6od sa $esti1a i
o'ave"n# radn# snag# "a svoja @sk#$enaA neposredna i2anja. Ostvareni2 i"2jena2a
okoristili s# se i neposredni proi"vo<a$i jer s# stekli "e2lj# koj# nis# i2ali @ili nis# vi%e
2ogli posjedovatiA. Iako ta "e2lja nije 'ila nji6ovo vlasni%tvo) ipak s# je 2ogli trajno dr3ati #
svo2e posjed# i svojini je rado2 oplo<ivati. Kategorija prekarista na%la se to2 evol#1ijo2 #
najpovoljnije2 polo3aj#E posjedovala je $ak i povee $esti1e) a da3'ine s# joj 'ile naj2anje.
Koloni s# postali trajno ve"ani #"a "e2lj#) ali i6 gospodar nije s nje 2ogao sa2ovoljno
otjeratiL nji6ove da3'ine 'ile s# #2jerene i to$no #tvr<ene #govoro2L nji6ova oso'na slo'oda
nije 'ila #kin#ta) pre2da i2 je ve"anost "a "e2lj# degradirala akti$ki dr#%tveni polo3aj.
Servi 1asati ostali s# na$elno neslo'odni lj#di ali s# se "natno i"digli na dr#%tvenoj ljestvi1i
stekav%i sa2ostalna gospodarstva na koji2a s# raspolagali ne sa2o "natni2 dijelo2 plodova
svoga rada) nego i veo2a realni2 ko2ponenta2a akti$ne oso'ne slo'ode. Anti$ko2 ropstv#
ostala je sli$na sa2o jedna kategorija neposredni6 o'ra<iva$a. Bili s# to ro'ovi i"ravno
#posleni na "e2ljoposjednikov# re"ervat#. Ali nji6ov #k#pni 'roj 'io je ra"2jerno 2alen i
vi%e nije davao 'itno o'ilje3je dr#%tvenoj organi"a1iji # pro1es# proi"vodnje # agrar#.
I"2jene # proi"vodni2 odnosi2a # "e2ljoradnji nis# 'ile jedini ko2pleks preo'ra"'i koji2a
se kasnoanti$ke do'a kretalo #s#sret epo6i srednjega vijeka.
I" velike #n#tra%nje kri"e koja isp#nja sredin# i dr#g# polovi1# III. stoljea Karstvo je i"a%lo
reor2a2a koje s# #velike preina$ile str#kt#r# vlasti. Do2inantno2 snago2 postaj#
$inovni$ki aparat i vojska) a o'je te snage ve"ane s# #" 1arev# li$nost. Sve#k#pni vladavinski
aparat je 2ilita4ri"iran i svrstan # 6ijerar6ijske slojeve) od podni1e vladala$ke klase do
1arskoga vr6a) s#3avaj#i se # o'lik# pira2ide. Sve s# kategorije stanovni%tva 'ile ve"ane #"
svoje sl#3'e) a i2#ni "e2ljoposjedni1i i gradski prva1i 2aterijalno s# odgovorni "a
i"vr%avanje d#3nosti svoji6 podanika pre2a dr3avi. Radi o'rane svoji6 interesa) #pokoravanja
svoji6 podanika) a i radi "a%tite od presi"anja vi%i6 organa vlasti na svoj teritoriji) veliki
"e2ljoposjedni1i organi"iraj# vlastite vojne odrede koje sa2i #"dr3avaj# i sa2i i2
"apovijedaj#. .rivreda je # velikoj 2jeri i"g#'ila ro'no4nov$ani karakter i popri2ila o'ilje3ja
neposredne ro'ne ra"2jene. Opi poreski siste2 teretio je i "e2lj# i oso'e) a pore" se "natni2
dijelo2 na2irivao plodovi2a rada. Stanovni%tvo je 'ilo o'ave"no da i neposredni2 rado2
s#djel#je # pot6vati2a dr3avnoga i javnoga karaktera.
Sve#k#pno2 evol#1ijo2 privredni6 i dr#%tveni6 odnosa # kasnoj anti1i pripre2ala s# se
odre<ena rje%enja so1ijalno4ekono2ski6 dile2a koje sa2a
J Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
.==KO:IA T/K:TAQ 4 ==L9
antika nije 'ila kadra nadvladati 2odeli2a odnosa koji s# 'ili 'a"o2 nje"ina ra"do'lja
'lagostanja i pro1vata. 9 tra3enj# ti6 rje%enja kasna je antika rasto$ila ro'ovlasni$ke te2elje
svoga poretka i vi%e nije 'ila kadra da se #spje%no od#pre vanjski2 opasnosti2a koje s# na
njen teritorij s#stavno nasrtale nekoliko stoljea.
'A 0/RMANSKI SVI:/T DO SR/DIN/ II. ST. N. /.
Klasi$na ri2ska antika "a#stavila je svoja osvajanja /vrope) #" neka kole'anja) #glavno2 na
tok# dvij# veliki6 evropski6 rijekaE na D#nav# i Rajni) te na r#'no2 gorj# i"2e<# /ngleske i
Mkotske # Britaniji.
Ti2 vojni$ki2 #spjesi2a Ri2a # &apadnoj je /vropi 'ilo preplavljeno podr#$je naseljeno
I'er1i2a i Kelti2a i podvrgn#to vi%estoljetno2 pro1es# ro2ani"a1ije. Naprotiv) podr#$je
naseljeno 0er2ani2a # Srednjoj i Sjevernoj /vropi ostalo je nepodjar2ljeno. S vre2eno2)
ger2anski dio /vrope postao je is6odi%te2 'rojni6 ratni6 po6oda na grani1e Karstva i #
njegov# #n#tra%njost. B#jaj#i neprekidno) sve do epo6e Velike seo'e naroda kad s# teritorij
Karstva preplavile vojske ger2anski6 osvaja$a) ger2anstvo je svojo2 etni$ko2
ko2ponento2 i svoji2 privredno4dr#%tveni2 pro1eso2 nap#%tanja rodovskog poretka postalo
dr#go2 va3no2 ko2ponento2 rano4srednjovjekovnog ra"vitka /vrope.
.ro'le2 etnogene"e) prado2ovine i geneti$ki6 ve"a 0er2ana s dr#gi2 t. "v. indoevropski2
narodi2a vre2enski pripada ra"do'lj# koje je daleko starije od epo6e srednjega vijeka. 9
vrije2e kad se na tl# Italije i na podr#$j# ranoga Ri2skog 1arstva i"gra<#je i ra"vija
ro'ovlasni$ko dr#%tvo) 0er2ani 3ive # ra"do'lj# or2iranja prvotni6 ple2ena i ple2enski6
sk#pina te nji6ova teritorijalnog pregr#piranja i ra"2je%tanja. &e2ljopisna 'a"a s koje je to
ra"2je%tanje po%lo 'ila je j#3na Skandinavija s Dansko2 i sjeverno2 Nje2a$ko2) i"2e<#
Resere i Odre) pri $e2# s# isto$no od Odre 'oravili Slaveni i Balti) a na sjeverno2 dijel#
Skandinavskog pol#otoka insko4laponska ple2ena.
Do po$etka II. st. n. e. iskristali"irala s# s# se tri sk#pna ple2enska i2ena "a 0er2ane na
evropsko2 kontinent#E Ingveoni) Istveoni i =er2ioni. Me<# skandinavski2 0er2ani2a $ini
se da s# najistakn#tiji 'ili Svioni) oko je"era Malar. Nji6ovi j#3ni s#sjedi 'ili s# 0a#ti) #
0otaland#) na koje se na4dove"#j# =er#li) # pokrajina2a S2aland) =alland i Blekinge. 9
Norve%koj s# 3ivjeli R#gij1i i =ar#di) a na oto1i2a # Balti$ko2 2or# pret1i B#rg#nda)
Vandala4Silinga i Lango'arda. Hini se da s# i Dan1i na pol#otok :iitland do%li i" Mvedske.
Skandinavski 0er2ani ve s# veo2a rano o$itovali svoj# sklonost da nap#%taj# svoje
sjevernja$ko is6odi%te. Tako s# tijeko2 III. st. pr. n. e. na #%e Visle do%le ra"li$ite sk#pine
skandinavski6 0er2ana koje s# se ondje) na prijela"# II. # I. st.) air2irale pod i2eno2
Vandala. 9 II. st. pr. n. e. dola"e # s#sjedna "apadnija podr#$ja @# .o2orj#A B#rg#ndi) s otoka
Born46ol2a) te R#gij1i i Varni) i" Norve%ke. Oko god. *--. pr. n. e. pojavlj#j# se Vandali4
Silin"i) i" Seelanda) oko polovi1e I. st. pr. n. e. 0oti i" 0otalanda) # *. pol. II. st. n. e. 0epidi i)
naj"ad) # III. st. n. e. =er#li) i" j#3ne Mvedske.
Ti skandinavski doseljeni1i $ine je"gr# isto$ni6 0er2ana. Sk#pin# "apadni6 0er2ana $ine)
naprotiv) starosjedio1i evropskog kontinenta) Ingveoni)
*,
.odjela Karstva i"2. Arkadija @IstokA i =ono rija @&apadA # god. I+G.
Arapska Kraljevstva kraje2 IV st.
Dije1e"e # do'a Diokle1ijana @J,5>I-GA
lija JS
a VIII. =ispanija BI 0alija
TQNA"ija v). .anonija )B. Arika
BL/MI:KI l NOBADI
Ri2ski i ger2anski svijet prije Seo'e naroda
Istveoni i =er2ioni. Svaka od ti6 trij# sk#pina i"dieren1irala se na vei 'roj pojedina$ni6
ple2ena) koja se redaj# od Danske i sjeverne Ni"o"e2ske prostoro2 i"2e<# Rajne i Odre sve
do $e%ki6 r#'ni6 planina i korita rijeke Majne) ostavljaj#i j#g Srednje /vrope Kelti2a.
.oslije prve etape svoga ra"2je%tanja i pregr#piranja) 0er2ani se) po$ev%i od J. polovi1e I. st.
pr. n. e.) s2ir#j# i 3ive # relativno #staljeni2 'oravi%ti2a sve do sredine II. st. n. e. A tada je s
preseljenje2 0ota s donje Visle na sjeverne o'ale Krnoga 2ora po$elo novo ope kretanje
koje se naj"ad pretvorilo # doga<aje po"nate pod na"ivo2 Velike seo'e naroda.
1A STR9KT9RA 0/RMANSKO0 DR9MTVA DO S/OB/ NARODA
O 0er2ani2a s# anti$ki pis1i 'ilje3ili pojedina$ne ili is1rpnije podatke prete3no # ve"i s
trgovinski2 ili vojni2 doga<aji2a koji s# Ri2ljane dovodili # ve"# s 7'ar'ari2a8. &a
privredne i dr#%tvene odnose kod 0er2ana pose'n# va3nost i2aj# poda1i %to i6 navode 0aj
:#lije Kaesar # svo2 djel# De 'ello galli1o) o'javljeno2e G*. god. pr. n. e. i .#'lije Kornelije
Ta1it) # djel# 0er2ania) napisano2e +,. god. # n. e.
9 vrije2e na koje se odnose Ke"arovi poda1i 0er2ani s# se 'avili sto$arstvo2) lovo2 i
"e2ljoradnjo2. Nji6ovo iskori%tavanje tla nije 'ilo inten"ivno. &aoravali s# "e2lj# drveni2
ralo2) tlo nis# gnoj ili i ono se # nekoliko se"ona 'iolo%ki is1rpljivalo. &'og toga s# se
0er2ani # Ke"arovo do'a periodi$ki selili #n#tar sve#k#pnoga ple2enskog teritorija da pod
o'rad'# #"2# nove orani1e kad 'i se stare is1rple. .oslije ni"a pre2je%tanja vraali s# se i
opet na po$etno o'ra<ivana polja koja s# se # 2e<#vre2en# oporavila.
&e2lja # to vrije2e nije 'ila privatno vlasni%tvo pojedina1a nego posjed rodovske "ajedni1e.
.le2enski starje%ine svake godine dodjelj#j# rodovi2a i rod'inski2 sk#pina2a onoliko
"e2lje koliko i2 tre'a) ali #" o'ave"# da id#e godine) priliko2 nove periodi$ke dio'e)
prije<# na dr#go 2jesto. Na taj na$in "e2ljo2 opskr'ljeni rodovi o'ra<ivali s# je kolektivno)
a plodove "ajedni$kog rada dijelili s# 2e<# svoje pripadnike podjednako. Ke"ar pose'i1e
isti$e da #pravo "'og toga kod 0er2ana ne2a se'i$ne gra2"ljivosti "a "e2ljo2 ili nov1e2)
nego vlada sloga i jednakost.
.eriodi$ke seo'e na nova "e2lji%ta) velika #loga sto$arstva i lova # privredi 0er2ana # I. st.
pr. n. e.) potre'e sa2oo'rane a i "natne koristi od event#alni6 plja$ka%ki6 pot6vata #"roko2
s# %to s# 0er2ani 'ili ne sa2o "e2ljoradni1i) lov1i i sto$ari) nego i ratni1i koji se 'rane od
t#<i6 napada i or#3ano2 silo2 "a#"i2aj# nove terene ili preoti2aj# stada svoji6 s#sjeda. To
je na2etalo i naro$it# vojn# organi"a1ij#. Svaki je 0er2an) sposo'an "a or#3je) 'io i vojnik.
Ali osi2 toga) naj#glednije s# li$nosti # ple2en# 2ogle "a pojedine ratni$ke podvige oko
se'e ok#pljati 'ojne dr#3ine) # koje je na opoj narodnoj sk#p%tini 2ogao prist#piti svatko
tko je 3elio. Isprva s# takve dr#3ine i2ale privre2eni karakter) pa s# se po "avr%etk# pot6vata
raspadale.
B#d#i da je takvo ger2ansko dr#%tvo 'ilo rodovsko) ono nije i2alo ra"loga da stvara
dr3avne instit#1ije. Odl#ke s# donosile 1ijele rodovske i ple2enske "ajedni1e na narodni2
sk#p%tina2a) a rodovski s# starje%ine vr%ili s#dsk# vlast po o'i$ajno2 prav#. Ratni vo<a 'irao
se sa2o "a vrije2e
J-
KRT/J J
NAS/L:/
.ar1elirana "e2lja pod o'rado2) dodijeljena na godin# dani 7veliki2 porodi1a2a8.
Siste2 o'rad'e seoski6 orani1a # I. st. n. e. Do'a periodi$ki6 seo'a. S6e2. prika"S
vojni6 po6oda i seo'a. Te2eljna etni$ka jedini1a 'io je rod) nastanjen # sel# koje je # 1jelin#
pove"ivala krvno4rod'inska ve"a.
Ta1i tovi poda1i o 0er2ani2a noviji s# "a stotin# i pedeset godina od Ke"arovi6) pa svjedo$e
o ra"vitk# privrede i dr#%tvene organi"a1ije %to s# i6 0er2ani # to2e vre2ensko2 rospon#
ostvarili. Sada oni ve 3ive # trajni2 naselji2a) rodovski2 seli2a koja posjed#j# svoj
prostrani seoski ko2pleks o'radive i neo'radive "e2lje) sa %#2a2a i pa%nja1i2a. Stanovni1i
jednoga sela $lanovi s# istoga roda) ali taj rod vi%e nije 1jelovita gospodarska "ajedni1a.
Vlasnik sve#k#pnoga seoskog podr#$ja i dalje je seoski rodovski kolektiv) ali se o'radivo tlo
periodi$ki2 dio'a2a dodjelj#j# pojedini2 veliki2 porodi1a2a i" sastava seoske "ajedni1e na
vi%egodi%nj# o'rad'#. Osnovno2 proi"vodno2 jedini1o2 postala je) dakle) #3a rod'inska
1jelina) t. "v. velika porodi1a ili k#na "ajedni1a koja je o'#6vaala i do tri pokoljenja) s vi%e
desetina $lanova. Ona i2a "ajedni$ki do2 i ok#ni1#) a orani1e joj svaki6 nekoliko godina
3drije'o2 dodjelj#je seoska sk#p%tina na o'rad'#. Kad se "e2lja is1rpi) sve#k#pna o'ra<ena
seoska "e2lja prep#%ta se travi) a pod o'rad'# se #"i2a novi ko2pleks "e2lje) # ko2e svaka
velika porodi1a i opet do'iva jedn# par1el# orani1a. .oslije ni"a takvi6 periodi$ki6 seo'a sa
svaki p#ta novo2 dodjelo2 "e2lje porodi1a2a o'ra<ena je povr%ina "aredo2 o'i%la 1ijeli
o'radivi teritorij koji pripada sel# i vratila se na prvo'itna) od2orena "e2lji%ta. &a sve to
vrije2e %#2e i pa%nja1i ostaj# # kolektivnoj #potre'i 1ijeloga sela.
9 neko neodre<eno vrije2e koje je slijedilo nakon Ta1itovi6 opisa a prije ger2anski6
osvojenja na tl# Ri2skoga 1arstva ostvarila se daljnja a"a # ra"vitk# seoske "ajedni1e. Ona
po$inje "avr%no2 ili t"v. prvo2 2ati$no2 dio'o2 "e2lje. Njo2e seoski rodovski kolektiv
kona$no podjelj#je seosko o'radivo "e2lji%te pa otad svaka velika porodi1a ili k#na "adr#ga
"adr3ava dodijeljeni "e2lji%ni #dio kao trajni posjed koji se predaje # nasljedstvo po direktnoj
2#%koj sila"noj lo"i. Kod toga seoska "ajedni1a ostaje i dalje # na$el# vlasnik sve#k#pne
"e2lje) pa dakle i raspodijeljeni6 orani1a) dani6 # trajni posjed i na o'rad'# pojedini2
porodi1a2a. M#2e) pa%nja1i i vodene
J*
Neo'ra<eno "e2lji%te # kolektivno2 posjed#
.ar1elirano o'radivo tlo # trajno2 posjed# 7veliki6 porodi1a8.
Raspored seoskog "e2lji%ta poslije *. 2ati$ne dio'e S6e2. prika".
povr%ine ostaj# nepodijeljene i prist#pa$ne svi2 stanovni1i2a sela "a slo'odno i
neograni$eno iskori%tavanje pre2a nji6ovi2 potre'a2a.
9 pogled# na$ina ili siste2a koji2 se o'ra<#je tlo) # ovoj dr#goj a"i postojanja seoske
"ajedni1e prevladava > #2jesto stariji6 siste2a "e2ljoradnje > t"v. dvopoljni siste2. .ri
to2e i sa2 taj dvopoljni siste2 prola"i kro" dvije etape. 9 prvoj etapi svaka se orani1a dijeli
na dva polja) pa se jedno od nji6 "asijava #sjevi2a a dr#go ostaje godin# dana na #gar#. 9
dr#goj godini prvo se polje ostavlja na #gar# a o'ra<#je dr#go.
KRT/P 5 *. god.
9gar
9sjev
J. god
9sjev
9gar
Oradive par1ele jedne 7velike porodi1e8 # dvo4poljno2 siste2#. I. etapa. S6e2. prika".
9 dr#goj etapi) #2jesto proste svakogodi%nje s2jene #sjev>#gar i #gar>#sjev) s2jena se
ko2pli1ira i pretvara # $etverogodi%nji 1ikl#sE na jedno2 se polj# prve godine "asijavaj#
o"i2i #sjevi a dr#go ostaje na #gar#L dr#ge godine se dr#go polje sije jari2 #sjevi2a) a prvo
ostaje na #gar#L tree godine se prvo polje sije jari2 #sjevi2a) a dr#go ostaje na #gar#L i)
naj"ad) $etvrte godine prvo polje ostaje na #gar#) a dr#go polje do'iva o"i2e #sjeve. Taj
redoslijed 2o3e se prika"ati ovo2 s6e2o2E
J. god
I. god.
5.god.
O'radive par1ele jedne 7velike porodi1e8 # dvopoljno2 siste2#. IL etapa. S6e2.
prika".
JJ
9 ovoj dr#goj etapi dvopoljnog siste2a seoska "ajedni1a vr%i jo% jedn# preinak# raspodjele
orani1a 2e<# pojedini2 veliki2 porodi1a2a. Njo2eUse #vodi re3i2 isprepleteni6 $esti1a i
o'ave"nog plodoreda. I" te3nje da svi $lanovi seoske "ajedni1e 3ive i rade pod jednaki2
i2ovinski2 #vjeti2a) sve#k#pna se seoska o'radiva "e2lja seoske "ajedni1e i"nova dijeli
@t"v. dr#ga 2ati$na dio'aA na onoliko veliki6 ko2pleksa @0eVanneA koliko i2a ra"li$iti6
kvaliteta "e2lje. Svaka velika porodi1a do'iva "ati2 # svako2 ko2pleks# po jedn# $esti1#.
Ti2e polja seoski6 porodi1a do'ivaj# isprepleteni karakter nalik 2o"aik# $esti1a. :edinstveni
redoslijed o'rade o'ave"#je sve porodi1e da jedne od ko2pleksa o'radive "e2lje jedne
godine o'ra<#j#) dok dr#gi ostaj# na #gar#) po ope #svojeno2 $etverogodi%nje2 redoslijed#
o"i2i6) jari6 #sjeva i #gara.
KRT/J C
l.god. J.god. I. god. 5. god.
O&IMO 90AR 90AR :ARO :ARO 90AR 90AR O&IMO
l
*
*
i i i
i
i i
.orodi1a B
.orodi1a A
i
i
i
*
i i
i i
L i
.orodi1a A
i
i
i i
.orodi1a A
*
i
i i
* i
i *
.orodi1a B
* i
i i
.orodi1a B
i *
* i
.orodi1a B
l t
i
l l
i i
l i i
i i i
.orodij1a A
70/RANN8 odli$. kval.
70.8
do're kval.
70.8 sla'ije kval
70.8 lo%e kval.
Isprepleteni raspored polja s o'ave"ni2 plodoredo2 # dvopoljno2 siste2#) S6e2)
prika".
9vo<enje stroge regle2enta1ije poljoprivredni6 radova "na$ilo je dalj# air2a1ij# seoske
"ajedni1e kao vlasnika sve#k#pne o'radive i neo'radive "e2lje # sel# i $ak nje"ino
#$vr%enje. Ali gospodarsko "na$enje #vedeni6 2jera 'ilo je veliko. S2jene # te6ni1i
"a2ljoradnje "na$ile s# #savr%avanje # proi"vodnji i vodile k poveanj# #roda) a s nji2e i k
porast# 'lagostanja seoski6 porodi1a kao osnovni6 gospodarski6 jedini1a # privredi
ger2anski6 rodovski6 sela. S ti2 porasto2 proi"vodnosti rada ra<ali s# se pred#vjeti ra
post#pno nap#%tanje kolektivnog vlasni%tva nad osnovni2 sredstvi2a
JI
"a proi"vodnj#) a ti2e i "a nap#%tanje rodovskog dr#%tvenog #re<enja kao povijesne epo6e #
ra"vitk# lj#dskoga dr#%tva. T# grani1# ger2anski narodi nis# jo% pre%li # vre2en# koje je
pret6odilo Velikoj seo'i naroda.
Striktna kolektivna organi"a1ija ger2anski6 sela nije) 2e<#ti2) "na$ila da # nji6ov# dr#%tv#
nije 'ilo nikakvi6 "a2etaka i2ovinske i dr#%tvene dieren1ija1ije. :o% "a Ta1itova vre2ena
spo2inje se da s# odli$ni1i 2ogli do'ivati i vee i 'olje "e2ljoposjede i dr#ga do'ra. .re2da
kod 0er2ana jo% nije 'ilo privatnog vlasni%tva ni klasa) ipak s# postojale istakn#te li$nosti)
rodovski prva1i i vojni vo<e koje je nji6ova #loga # svakodnevno2 3ivot# ple2enski6
"ajedni1a i"di"ala i"nad ra"ine prosjeka. Svoji2 #spjesi2a # rat#) svojo2 2#dro%# kojo2 s#
predlagali "a ple2e i rodove va3ne odl#ke nei"'je3ivo s# stje1ali i neke prednosti. .ri podjeli
ratnog plijena i "aro'ljenika do'ivali s# sk#po1jenije pred2ete i vi%e ro'ova koje s# 2ogli
prodati ili "adr3ati # svojoj sl#3'i. Na vei2 i 'olji2 "e2lji%ni2 $esti1a2a koje s# i2 davane
"'og po$asti takvi s# odli$ni1i i2ali 2og#nosti da se koriste rado2 neslo'odni6 lj#di. Ali
ro'ova je # 1jelini kod 0er2ana 'ilo 2alo) a nji6ov je polo3aj 'io #velike ra"li$it od polo3aja
ri2ski6 ro'ova klasi$ne epo6e. Svaki je ro' i2ao svoj# k##) o'itelj i gospodarstvo) od koga
je svo2e gospodar# 2orao davati odre<en# koli$in# 3ita) stoke i tkanina. :o% je Ta1it istakao
da je polo3aj ger2anskog ro'a 'io vi%e nalik na polo3aj ri2skoga kolona. Mog#nost
iskori%tavanja ro'ovskog rada @iako # veo2a 2aloj 2jeriA i stje1anje vee koli$ine pokretni6
do'ara pretvaralo je odli$nike ger2anskoga rodovskoga dr#%tva # rodovsk# aristokra1ij#.
Nje"ino "na$enje naro$ito je i"di"ala 2og#nost stvaranja ratni6 dr#3ina. .ojedini pripadni1i
rodovske aristokra1ije ok#pljaj# oko se'e svoj# ratn# dr#3in# i pretvaraj# je # nek# vrst#
proesionalni6 'ora1a "a interese rodovske "ajedni1e) koji vei dio godine rat#j# i ot#<#j# se
pro1es# neposredne proi"vodnje. Hlanovi ratne dr#3ine 3ive # do2# svoga vo<e) on i6 vi%ko2
svoji6 potro%ni6 do'ara 6rani) odijeva i naor#3ava. Vo<a i $lanovi njegove dr#3ine ve"#j# se
2e<# so'o2 "akletvo2 vjernosti. Vo<a se s nji2a dogovara o vojni2 pot6vati2a i s nji2a
dijeli ratni plijen. Mto je god neki vo<a #spje%niji # ratni2 podvi"i2a njegova ie slava vea) a
priliv 2ladi6 lj#di) 3eljni6 ratni6 #spje6a i do'iti) sve je ja$i. 9gled naj#spje%niji6 ratni6 vo<a
prela"i grani1e jednoga roda. pa $ak i grani1e $itavi6 ple2ena. Oni se # kri"ni2 sit#a1ija2a) #
veliki2 ratovi2a ili seo'eni2 pot6vati2a sa2i2 svoji2 #gledo2 na2e# 1ijelo2e ple2en#
ili $ak privre2eni2 save"i2a nekoliko ple2ena.
9sporedo sa sve i"ra"iti?i2 isti1anje2 prednosti rodovske aristokra1ije i sloja proesionalni6
ratnika s vojni2 vo<a2a na $el# post#pno se 2ijenja i #nk1ija de2okratski6 organa
rodovske dr#%tvene organi"a1ije. Hini se da je rodovsko selo 'ilo osnovna teritorijalna
jedini1a) a 3#pa @pag#s ili 0a#A %iri teritorij koji je o'#6vaao vi%e sela) 2e<# koji2a je
rodovska pove"anost vjerojatno 'ila dalja. Vi%e 3#pa 'ilo je #dr#3eno # ple2e) koje ie i2alo
svoj ple2enski teritorij. Kod svi6 ple2ena jo% s# i # ovoj a"i ra"vitka postojale openarodne
sk#p%tine. One vr%e s#da$k# d#3nost) 'iraj# starje%ine i ratne vo<e. Na nji2a s#djel#j# svi
odrasli 2#%kar1i. Ali) s vre2eno2) to se ope s#djelovanje pretvara sa2o # pravo na
odo'ravanje ili neodo'ravanje prijedloga %to s# i6 pred sk#p%tine i"nosili $lanovi
aristokra1ije. .onegdje se or2iraj# ve i pose'na vijea naj#gledniji6 lj#di koja o sve2#
raspravljaj# #naprijed) prije sk#p%tine) a o 2anje va3ni2 pitanji2a donose $ak i sa2ostalne
odl#ke.
J5
Ratni i seo'eni pot6vati ger2anski6 ple2ena i ple2enski6 sk#pina veo2a s# po2agali
i"di"anj# #gleda ple2enski6 prvaka i air2irani6 vojni6 vo<a. Nji6 latinski i"vori ve
na"ivaj# reges) kraljevi) pre2da oni nis# 'ili nikakvi nosio1i 2onar6ijske vlasti nego tek
prva1i rodovskog dr#%tva. Nji6 i dalje 'ira ple2enska narodna sk#p%tina) ali i6 pri to2e
redovno #"i2a i" naj#gledniji6 porodi1a rodovske aristokra1ije. 9 neki2 ple2eni2a
naj#glednije s# o'itelji ve stekle o'i$ajno pravo da isklj#$ivo i" svoje sredine daj# ple2en#
njegove reges ili k#ninge. Takav kralj je i dalje o'ave"an da se savjet#je s narodno2
sk#p%tino2 i vijee2 rodovski6 prvaka. Hlanovi ple2ena nis# pre2a kralj# i2ali nikakvi6
pose'ni6 d#3nosti. .ostojao je dod#%e o'i$aj da 2# se donose po$asni darovi) ali on nije i2ao
nikakvo pravo da i6 "a6tijeva. Njegov se polo3aj nije "asnivao na odnos# naj2onijeg
eksploatatora podjar2ljeni6 lj#di pre2a ostalo2e dr#%tv#. On je 'io tek najvi%i i naj#gledniji
starje%ina rodovskoga dr#%tva koje je # svo2 ra"vitk# doprlo # svoj "avr%ni i najra"vijeniji
stadij 7vojne de2okra1ije8.
Ovakvo dr#%tveno #re<enje nije se kod svi6 ger2anski6 ple2ena ra"vijalo jednako2 'r"ino2
ni # isto vrije2e. Ona ple2ena koja s# 3ivjela 'li3e grani1a2a Ri2skoga 1arstva) s nji2e se
s#ko'ljavala i 'orila) dieren1irala s# se) naro$ito # pogled# vojne i kraljevske #nk1ije)
d#'lje i ra"vijala naglije. To # najveoj 2jeri va3i "a ona ple2ena ili #lo2ke ple2ena koja s#
rano prodrla na tlo Karstva i ondje se inten"ivno prilago<avala dr#%tveni2 odnosi2a
ra"vijenijeg tipa. 9 isto vrije2e) 2noga s# ger2anska ple2ena) naro$ito ona # #n#tra%njosti
kontinenta i koja s# tek kasno #%la # velika seo'ena kretanja) 3ivjela # daleko "aostaliji2
o'li1i2a dr#%tvenog 3ivota i "natnoj povijesnoj retarda1iji.
dA ODNOSI RIMA S 0/RMANIMA
.rvo neposredno po"nanstvo Ri2a s 0er2ani2a donijela je # posljednji2 desetljei2a II. st.
pr. n. e. i"nenadna provala velike sk#pine ger2anski6 ple2ena na ri2sko podr#$je. Hini se da
je neka velika ele2entarna nepogoda @katastroalna poplava 2oraA odagnala ple2ena Ki2'ra)
Te#tona i A2'rona s podr#$ja Danske) s o'ala sjevero"apadne Nje2a$ke i !rigije) pa s# oni
nadrli pre2a j#g#) desetak godina ratovali # srednjoj /vropi) 0aliji i =ispaniji) da 'i se
potkraj stoljea preko alpskog 'ede2a o'r#%ili na sjevern# Italij#. T# i2 se ri2ska vojska
skrajnji2 napori2a #spjela od#prijeti i #ni%titi i6.
Dr#gi) "natno 2anji prodor 0er2ana @SvevaA # 0alij# postao je # Ke"arovo vrije2e povodo2
"a ri2sko osvojenje te keltske "e2lje i) "ati2) "a Ke"arove pok#%aje da preko Rajne prodre #
0er2anij#. Otada gotovo stotin# godina Ri2ljani %tite svoje posjede od ger2anske opasnosti
ni"o2 oen"ivni6 pot6vata koji s# k#l2inirali pok#%aji2a da se ri2ska grani1a po2akne s
Rajne na La'#) %to 'i prakti$ki "na$ilo podvrgavanje svi6 kontinentalni6 0er2ana pod ri2sk#
vlast. Ali ri2ske legije nis# #spjele taj "adatak ostvariti) pa je od kraja I. st. # n. e. po$ela
epo6a deen"ive Ri2a pre2a ger2ansko2e svijet#. S#stavo2 #tvrda #$vr%#je se o'ra2'eni
polo3aj Ri2ljana na Rajni) a od gornjeg toka te rijeke do gornjeg toka
JG
D#nava or2ira se s#6o"e2na #tvr<ena grani1a) t"v. li2es ger2ani1#s @dovr%en "a vrije2e
Antonina .ija) # *. pol. II. st. n. e.A. Do toga vre2ena) # 2nogo'rojni2 s#ko'i2a) Ri2ljani s#
dijelovi2a pora3eni6 ili prijateljski raspolo3eni6 ger2anski6 ple2ena dop#stili da se trajno
nasele d#3 lijeve o'ale Rajne i or2irali ondje dvije ger2anske provin1ijeE 0er2ania s#pe4
rior i 0er2ania inerior) a o'ra2'eno podr#$je i"2e<# gornje Rajne) gornjeg D#nava i
li2esa) organi"irali s# kao naseo'eno podr#$je pokoreni6 do2ai6 ple2ena i preseljenika
koji s# se ondje s2atrali "ak#p1i2a 1arske do2ene i plaali dr3avi desetin# od svega svoga
#roda @"'og togaE agri de1#2antesA.
Ra"2jerno #ravnote3eno stanje pore2etila je katastroalna provala Marko2ana i Kvada)
"ajedno s rag2enti2a dr#gi6 ger2anski6 ple2ena i sa sar2atski2 :a"igi2a) preko srednjeg
D#nava) # alpske provin1ije) .anonij#) Me"ij# i sjevern# Italij# @po$ev%i od *CCA. Hini se da
je to2e prelijevanj# preko ri2ski6 grani1a #"roko2 'ilo novo ra"do'lje teritorijalnog
prera"2je4%tanja # #n#tra%njosti 0er2anije) i"a"vano preselenje2 0ota s j#3ni6 o'ala Baltika
na sjeverne o'ale Krnoga 2ora.
Mir je 'io #spostavljen tek d#gotrajni2 i skrajnje dra2ati$ni2 vojni2 napori2a Ri2a) a
grani1a je #tvr<ena na D#nav#.
Nove nasrtaje 0er2ana # prvoj polovi1i III. stoljea ri2ski s# 1arevi sa2o djelo2i1e
#spijevali s#"'ijati or#3ano2 silo2. &apo$elo je ra"do'lje otk#pljivanja 2ira 'ogati2
darovi2a ger2anski2 vo<a2a i davanje2 redoviti6 godi%nji6 7s#psidija8 @po2oiA. &a svoj#
o'ran# d#3 grani1a ri2ska je vlast # pograni$ni2 o'lasti2a davala $esti1e "e2lje svoji2
isl#3eni2 vojni1i2a na o'rad'#) #" #vjet da i nji6ovi sinovi sl#3e # pograni$ni2 odredi2a #
koji2a s# se 'orili nji6ovi o$evi. Tako je stvoren nasljedni sloj vojnika4grani$ara @li2itaneiA
koji s# 'ili # isto vrije2e i "e2ljoradni1i) a ne vi%e sa2o proesionalni vojni1i) kasernirani #
vojni2 logori2a i #tvrda2a. Do'ar dio ti6 vojnika 'io je ger2anskog podrijetla.
Nova etapa # odnosi2a 0er2ana s Ri2ski2 1arstvo2 "apo$ela je s i"'ijanje2 d#gotrajne
kri"e i gra<anski6 ratova # Karstv# koja isp#nja 1ijel# dr#g# polovi1# III. st. n. e. Kad je god.
JGI. 1ar Valerijan poveo vojsk# s rajnski6 grani1a # Italij#) protiv svoga s#parnika /2ilijana)
"apo$ele s# 2asovne provale !ranaka) Ala2ana i dr#gi6 "apadnoger2anski6 ple2ena preko
Rajne i li2esa) a 0ota # Dakij# i d#'oko # #n#tra%njost Balkanskog pol#otoka) te "ajedno s
Vandali2a # .anonij#. .red ti2 pritisko2 Ri2 je JD*. pov#kao svoj# vojsk# i" Dakije i
isto$ne .anonije) a JDG. s# evak#irani agri de1#2antes. No ipak Karstv# je #spjelo da s
#spostavo2 #n#tra%njeg 2ira pod Diokle1ijano2 o'rani svoje grani1e na Rajni i D#nav#.
Slijedei val ger2anske oen"ive pokren#o se nakon s2rti 1ara Konstanti4na @IIDA. 9
ne"a#stavljivo2 nadiranj# !ran1i) Ala2ani i Sasi p#sto%ili s# i osvajali podr#$ja na "apad# od
Rajne) a sredino2 IV. st. !ran1i s# "a#vijek "a#"eli pokrajin# Toksandrij#) j#3no od donjeg
toka Me#se) pa s# $ak "a to osvojenje naknadno do'ili pristanak 1ara :#lijana @ApostateA
pri6vativ%i stat#s ederata Karstva) dok s# Ala2ani "a#"eli 1io Al"as. Istovre2eno 0oti #
save"# s dr#gi2 ple2eni2a vr%e sna3an pritisak na d#navsk# grani1#. .otre'a "a eikasnijo2
o'rano2 Karstva jedan je od glavni6 #"roka "a kona$n# dio'# Karstva poslije Teodo"ijeve
s2rti @I+GA na dvije polovi1eE isto$n#) kojo2 je vladao stariji od dvoji1e Teodo"ijevi6 sinova)
Arkadije) i "apadn#) koja je pripala 2la<e2 sin#) =onorij#.
JC
.orOi2i sarkoag s reljeni2 prika"o2 konjani$ke 'itke s 'ar'ari2a. *. pol. IV. st.
Ali ti doga<aji ve s# s#vre2eni s kona$no2 etapo2 ger2anski6 napada na podr#$je Karstva
koji2a je po$etni #dara1 donio nasrtaj =#na na dr3av# Isto$ni6 0ota @OstrogotaA # sjeverno2
.ri1rno2orj# @oko god. ID-A.
eA .OSTANAK KRMWANSTVA I RANA OR0ANI&AKI:A KRKV/
9 sklad# s kr%ansko2 dog2atiko2 koja Is#sa i" Na"areta # 0alileji s2atra osniva$e2 svoje
vjere) povijesna s# istra3ivanja o postank# kr%anstva i njegov# vjersko2 #$enj#) pa i o
organi"a1iji i #lo"i Krkve # lj#dsko2e dr#%tv#) d#go vre2ena posveivala prvenstven#
pa3nj# pro'le2# o 6istori$nosti Is#sa i a#tenti$nosti njegova na#ka.
Ve od kraja BVIII. st. pa sve do danas 2nogi s# "nanstveni1i dola"ili do #vjerenja da Is#s
nije nikada realno postojao nego da je lik naknadne 2itske tvor'e.
Takva s6vaanja te2elje se na po2noj anali"i originalni6 tekstova koji govore @ili %#teA o
Is#s#. .oka"alo se da s# najstariji sa$#vani dok#2enti
JD
o rano2 kr%anstv# stariji od /van<elja. Tako s# poslani1e Sv. .avla Ri2ljani2a)
Korinani2a) 0alaani2a i neke dr#ge nastale ve i"2e<# G-. i C-. god. n. e.) a ipak # nji2a
ne2a nikakvi6 podataka o 6istorijsko2 3ivot# Is#sa. Sli$no je i sa s#vre2eni2 pis1i2a. Tako
!ilon Aleksandrijski @I5. pr. n. e. > G5. n. e.A # svoji2 prika"i2a o prilika2a kod Pidova #
.ilatovo do'a nigdje ne spo2inje doga<aje o Is#s#) po"nate i" /van<elja. Isto vrijedi "a
3idovskog s#vre2enog 6istori$ara :#st#sa i" Ti'erijade koji # svojoj Kroni1i o 3idovski2
kraljevi2a @sve do Agripe II) J,>+I. # n. e.A ne navodi nikakva podataka o Is#s#) kako je to
po"nato po navodi2a patrijar6a !o1ija @IB. st.A koji je pro$itao :#st#sov# kronik# prije nego
%to se i"g#'ila. 9skoro poslije Is#sove s2rti) 3idovski 6istori$ar :osip !lavije @ID4i"a *--A)
koji # svo2 djel# Pidovske starine potanko opis#je vrije2e # ko2e je Is#s navodno 3ivio) o
sve2# doga<anj# i" /van<elja ne2a ni spo2ena. 9 BVIII. poglavlj# toga djela postoji
dod#%e kratak tekst o Is#s#) ali s# anali"e doka"ale da je on kasniji #2etak nekoga kr%anskog
redaktora koji je 'io "aprepa%ten !lavi4jevo2 %#tnjo2 o pres#dni2 doga<aji2a kr%anstva.
.ovjesni$ari koji #svajaj# 2itsk# te"# o Is#s# s2atraj# i osk#dne napo2ene kod Ta1ita
@Annales) BV) 55) napisano **G>**DA inor2a1ijo2 do'iveno2 i" kr%anski6 vrela #
vre2en# kad s# ve postojala naj2anje tri /van<elja @Matejevo) Markovo i L#kinoA pa je
kr%anska legenda o Is#sov# raspe# ve 'ila dovoljno pro%irena. .otp#no s# nedovoljni ili
nepo#"dani i poda1i kod .linija Mla<eg @oko **IA i Svetonija @oko *J*A. Dr#gi klasi$ni pis1i
i" I. ili po$etka II. st.) kao Seneka) Mar1ijal) .l#tar6 i :#venal) ne2aj# ni naj2anje vijesti o
Is#sov# postojanj#. Tako 'i kao povijesni i"vori "a Is#sov# eg"isten1ij# ostali sa2o vjerski
kanonski tekstoviE Djela apostolska) .oslani1e) /van<elja i Apokalipsa. Nji6) 2e<#ti2)
radikalna kritika ne s2atra vjerodostojni2 povijesni2 dok#2enti2a.
Ali ve je !r. /ngels krajnj# skeps# pre2a poda1i2a o 6istori$nosti Is#sa s2atrao
pretjerivanje2 @.rilog 6istoriji ranog kr%anstva) prijev. # i"d. 7K#lt#ra8) &agre') *+G*) str.
*5A. Isto 2i%ljenje i"ra3ava i !r. Me6ring @=istorija Nje2a$ke) prijev. # i"d. 7K#lt#re8)
&agre') *+G*) str. *5IA.
.reostaje dakle da se #tvrdi %to se o Is#sovoj li$nosti i #$enj# 2o3e na te2elj# novo"avjetni6
kr%anski6 tekstova pri6vatiti kao povijesna istina.
To2e nastojanj# povijesna je "nanost posvetila i"vanredno 2nogo analiti$ki6 radova. Nji6ov
'itni re"#ltat 'io 'i taj da se danas 2o3e s2atrati neosporni2 da je Is#s "aista 3ivio i djelovao
kao prorok jedne 2ale 3idovske 2asijanisti$ke sekte. Njegov# eg"isten1ij# osi2 kr%anski6
kanonski6 knjiga potvr<#j# i najstariji dijelovi Tal2#da. 9 nji2a s# se sa$#vali) $ini se)
veo2a stari "apisi koji pod i2eno2 :e%#a ili :es# govore o Is#s# potvr<#j#i da s# ga vlasti #
petak) #o$i pas6e) os#dile na s2rt i s2akn#le jer je "avodio narod i #nosio ra"dor 2e<#
I"rael1e.
Nei"ravn# potvrd# o postojanj# sli$ni6 sekti jo% i prije Is#sova vre2ena donose i t"v.
K#2ranski tekstovi) prona<eni # $etrdeseti2 godina2a BB. stoljea i nakon toga # :#dejskoj
p#stinji) koji svjedo$e o esen4skoj "ajedni1i #$enika 9$itelja pravednosti) koja je svoja #$enja
te2eljila na es6atolo%ko4apokalipti$ki2 na"iranji2a.
&a povijesni pro'le2 o o'ilje3ji2a i "na$enj# kr%anstva kao te2elja sve#k#pnoga d#6ovnog
3ivota # Srednje2# vijek# a i kao veo2a #tje1ajne dr#%tveno4ekono2ske i politi$ke snage #
1ijelo2e to2e vre2ensko2 ra"do'lj#) od osnovne je va3nosti #tvrditi kako je nastala vjerska
kon1ep1ija
J,
kr%anstva) kako se organi"irala nje"ina #stanova Krkva) i kakve je ona pro'le2e svojo2
ideologijo2) svoji2 te3nja2a i svojo2 javno2 djelatno%# #nijela # povijest Srednjega
vijeka.
Is#s je 'io pristali1a i #$enik p#stinjaka Ivana Krstitelja koji je propovijedao skori dola"ak
Mesije i tra3io od lj#di da se # o$ekivanj# toga dana 2oralno o$iste i preo'ra"e. .oslije
Ivanova 6ap%enja i njegova s2akn#a # "atvor#) Is#s je pre#"eo njegov# propovjedni$k#
2isij#. Ali posti"avao je 2alo #spje6a jer nije navije%tao ono %to se # 3idovskoj sredini
o$ekivalo od 2esijanisti$kog proroka. Nije po"ivao na or#3je ni o'javljivao '#d## po'jed#
I"raela nad njegovi2 neprijatelji2a) kako s# to o'eavali staro"avjetni tekstovi. 92jesto toga
prepor#$ao je re"igna1ij# nad svjetovni2 do'ri2a. Sve je te3i%te polagao na 2oralni preporod
lj#di kako 'i 2ogli postati dostojni #laska # Kraljevstvo 'o3je. =ra'rio je nesretne) poni3ene i
o'espravljene i prepor#$ao nese'i$nost) po2aganje 'ijedni1i2a) nevino po%tenje) 'ratstvo
2e<# lj#di2a) pa $ak i lj#'av pre2a svoji2 neprijatelji2a) s2atraj#i 'espred2etno2 svak#
jag2# "a kori%# i "a'rin#tost oko 'lagostanja) 2oi) vlasti i sile. Svoji2 propovijedi2a koje
s# isp#njavale ra"2jerno kratko vrije2e od svega nekoliko 2jese1i priv#kao je pa3nj# i
po'#dio stra6ovanje vlasti koje s# #o$avale privla$nost njegovi6 rije$i "a naj o'espravljeni je
slojeve # dr#%tv#) i kad je donio odl#k# da 3i3o2 svoje djelatnosti #$ini #pravo :er#"ale2)
do%lo je do njegova 6ap%enja) os#de na s2rt i s2akn#a.
Neveliki 'roj njegovi6 #$enika i sljed'enika ra"'je3ao se od stra6a pred progoni2a.
.re2da sa2 Is#s nije ni$i2 nagovije%tao da 2# je na2jera osnovati nov# vjer# niti je svojoj
oso'i pripisivao nadnaravno podrijetlo) njegova je tragi$na 'iograija #skoro postala
is6odi%te2 "a i"gradnj# grandio"noga teolo%kog "danja koja i"gradnja isp#nja ni" stoljea i
prola"i kro" 'rojne peripetije i katakli"2e.
9$iteljeva pogi'ija i"a"vala je kod njegovi6 #$enika i pristali1a te%k# poti%tenost. I" nji6ove
privr3enosti i lj#'avi pre2a 9$itelj#) koji je 7pro%ao svijeto2 $inei do'ro8 @Aa) *-) I,A) a
2o3da i i" osjeaja krivi1e %to s# ga # pres#dno2 tren#tk# patnji ostavili) rodilo se # nji6
vjerovanje da njegov #"vi%eni i 'lagi lik nije 2ogao "a#vijek nestati i" nji6ove sredine. .o$eo
se pronositi glas da nije #2ro "a va"da) nego da je #skrsn#o i da s# ga vidjeli na ra"ni2
2jesti2a. To je Is#sove #$enike o6ra'riloL oni se ok#pljaj#) oporavljaj# od pora"a i po$inj#
propovijedati vjer# # Is#sovo #skrsn#e.
Ti2e se i" te2elja i"2ijenila perspektiva nji6ova djelovanja. &a svoga 3ivota Is#s je
propovijedao skori dola"ak Kraljevstva 'o3jeg i potre'# pokajanja) a ne sa2a se'e kao
Mesij# i Spasitelja. Ali # predod3'a2a njegovi6 #$enika) nakon njegove s2rti) njegova
li$nost i djelatnost do'ivaj# posve nove di2en"ije. Ta okolnost 'ila je 'itno nov 2o2enat
koji2 se kr%anstvo akti$no ra<a kao nova vjera. .ost#pni2 2isaoni2 rado2) si24
'oli"a1ijo2 i otkrivanje2 novi6) d#'lji6 s2islova # ono2e %to je Is#s govorio) s#stavni2
#gra<ivanje2 novi6) ilo"oski6 i teolo%ki6 kon1ep1ija i t#2a$enja # te2eljne "a2isli o
Is#sov# 3ivot#) s2rti i #skrsn##) vr%io se s#stavni pro1es i"di"an ja Is#sove li$nosti od realne
i tragi$ne eg"isten1ije jednoga od skro2ni6 3idovski6 propovjednika i proroka do "a2isli o
Sin# 'o3je2 i ravnopravnoj li$nosti # nedjeljivo2e trojstv# vje$noga i sve2onog Boga)
stvoritelja i gospodara ne'a i "e2lje.
J+
:#din polj#'a1. Mo"aik na "id# 1rkve S. Apollinare N9OV: # Ravenni) oko GJ-.
To lj#dsko djelo stvaranja kr%anske religije 2o3e se sa3eti # ni" etapa.
Da 'i svoj# vjer# # Is#sovo #skrsn#e doka"ali kao po#"dan# istin# s dalekose3ni2
teolo%ki2 "na$enje2) Is#sovi s# #$eni1i svijet# oko se'e po$eli o'ja%njavati ra"loge i s2isao
toga neo'i$nog doga<aja. .ole2ike i otpori nji6ovi2 #vjeravanji2a "a6tijevali s# nove
napore. /van<elja i dr#gi pisani tekstovi ve s# veo2a #"napredovala a"a te apologeti$ke
djelatnosti. Ona se nije "adr3ala sa2o # grani1a2a palestinske sredine) nego se ra"vijala i van
nje"ini6 grani1a) # sredi%ti2a 3idovske dijaspore) gdje j# nije ko$ila dis1iplina strogo
3idovski6 na"iranja. Na tl# %ire) 6elenisti$ke k#lt#re prvo'itno propovijedanje vjere # Is#sovo
#skrsn#e) "dr#3eno sa 3idovski2 2esijani"42o2) s#sree se # ra"ni2 6elenisti$ki2 i dr#gi2
2isterija2a o 'es2rtnosti) o dr#go2e 3ivot#) sa soteriolo%ki2 religija2a spasa # koji2a
spasitelji $ovje$anstva #2ir# i #skrsavaj# da 'i svojo2 s2r# svoji2 vjerni1i2a donijeli
spasenje i vje$ni 3ivot.
I" svi6 ti6 ko2ponenata po$ela se stvarati kristolo%ka legenda. Is#sova s2rt t#2a$ena je kao
doga<aj #naprijed odre<en 'o3jo2 voljo2 i predvi<en jo% # navje%taji2a staro"avjetni6
proroka. On nije 'io sa2o 7#$itelj8 kako s# ga njegovi #$eni1i "a 3ivota na"ivali) nego Bo3ji
po2a"anik @gr$kiE K6ristosA) od davnina :a6veovi2 o'eanji2a najavljivani Mesija. Sa2i2
ti2e Is#sova je povijesna li$nost sjedinjena sa svi2e oni2 %to s# staro"avjetni tekstovi
ka"ivali o Mesiji. Stalo se s2atrati da e se Is#s #skoro vratiti) a tada e "apo$eti do'a
Kraljevstva 'o3jeg.
Vjera # Is#sovo #skrsn#e) 2esijanstvo i ponovni dola"ak 2e<# lj#de odjekn#la je 2e<#
6elenisti$ki2 Pidovi2a i" dijaspore) koji s# svake godine dola"ili # :er#"ale2 da svetk#j#
pas6#) svoji2 2og#nosti2a da j# stope s 6elenisti$ko2 na#ko2 o spasitelj# koji pogi'a "a
spasenje lj#di. Ti2 ele2ento2 vjera # Is#sa kao 3idovskoga Mesij# odvojila se od j#dai$ke
religije. .ristali1e pro%ireni6 "a2isli o Is#s# kao soter# @spasitelj#A #skoro s# se i"dvojili i"
prvo'itnog sk#pa Is#sovi6 #$enika # :er#"ale2#. !or2ira
I-
se "ase'na "ajedni1a 76elenista8 pod vodstvo2 sed2ori1e prvaka) dok 6e'rejski orijentirani
Is#sovi #$eni1i ostaj# kao te2eljna organi"a1ija pod vodstvo2 7dvanaestori1e8. Otad
6elenisti$ki odvojak ra"vija veo2a sna3no djelovanje isti$#i svoj# opo"i1ij# Mojsijev#
"akon#. No to je dovelo do os#de i s2akn#a nji6ova najistakn#tijeg propovjednika)
Stjepana) i do i"gona 6elenista i" :er#"ale2a. Nji6ov odla"ak # velike 1entre 6eleni"iranoga
Istoka) # Aleksandrij#) Da2ask) Antio6ij#) S2irn#) /e") Korint) Sol#n i dr#ga2o #nio je
nji6ova s6vaanja # ta2o%nje 3idovske opine i 2e<# Ne3idove koji s# se osjeali priv#$eni
3idovski2 2onotei"2o2 i 2oralni2 na"ori2a Staroga "avjeta @tj. 2e<# t"v. pro"elite i
pol#pro"eliteA. Naro$ito je 'io va3an ra"vitak antio6ijske sk#pine 76elenista8 # kojoj s# 'iv%i
pogani #skoro postali veino2 # "ajedni1i Is#sovi6 vjernika.
9 antio6ijskoj sredini vjerojatno vi%e ni jedan vjernik nije oso'no vidio Is#sa) iako s# svi
podjednako ve"ivali svoje nade #" njega. Ali # nji6ovi2 predod3'a2a ele2enti 3idovskog
2esijani"2a sve s# se vi%e g#'ili #st#paj#i 2jesto %ire2) ope$ovje$ansko2 s6vaanj#.
.rvo'itna vjera # njegov ponovni dola"ak koji2 e "apo$eti postojanje kraljevstva 'o3jeg na
"e2lji prerasta # vjer# # Kristov# s2rt radi o2og#avanja $ovje$anstv# da i ono) kao i sa2
Krist) #skrsne "a 3ivot na dr#go2e svijet#. Antio6ijski kr%ani na"ivali s# Is#sa Kvrios
K6ristos > Krist i 0ospodin > a takav na"iv) 0ospodin) pridavao se 2e<# Pidovi2a i 'og#)
:a6ve#. Stoga je #potre'a toga ter2ina svjedo$anstvo da s# antio6ijski kr%ani Is#sa ne sa2o
s6vaali kao Spasitelja ili Sotera) nego s# ga ve i"di"ali na 'o3ansk# ra"in# pri'li3avaj#i ga
po%tovanj# koje se iska"ivalo sa2o2e 3idovsko2e 'og# :a6ve#. Ti2e je Is#s) nekada%nji
navje%ta$ skoroga dolaska Kraljevstva 'o3jeg) koji sa2a se'e nije na"ivao ni Mesijo2) ni
'o3anstvo2) nego je sa2o po"ivao lj#de da se "a taj dola"ak pripre2e 2oralni2 preporodo2
kako 'i 2ogli 'iti dostojni da #<# # Kraljevstvo 'o3je) naknadno) rado2 lj#dskog #2ovanja)
i"dign#t na p#t# divini"a1ije sve do njegove sli$nosti s Bogo2.
Veo2a je vjerojatno da s# antio6ijski kr%ani po$eli nasl#ivati i daljnj#) tre# a"# #
i"gradnji kr%anske kristologijeL da s#) nai2e) Is#sov# s2rt t#2a$ili kao s2rt 'o3anskog 'ia
koje po #naprijed #tvr<eno2 'o3ansko2 plan# podnosi 2#k# i s2rt a "ati2 #skrsava) da 'i
to2 s2r# i ti2 #skrsn#e2 pr#3ilo pri2jer i poka"alo p#t spasenja od ovoga svijeta "la #
vje$no2e 'la3enstv# "agro'nog 3ivota. Takvi2 t#2a$enji2a oni s# i"la"ili #s#sret sredini #
kojoj s# propovijedali i o2og#avali 0r1i2a da s6vate i #svoje 3idovskog Mesij# pove"#j#i
ga sa svoji2 "a2isli2a o Soter# ili spasitelj#. 9 isti 2a6) slo2 Is#sove djelatnosti i njegova
s2rt na kri3# 2ogla se sada t#2a$iti k#dika2o d#'lje) kao ostvarenje 'o3je na2isli radi
spasenja lj#di.
9 toj etapi ra"vitka kristologije # antio6ijskoj se kr%anskoj opini kao po2aga$ nje"ina
prvaka Barna'e pojavio .avao i" Tar"a kao li$nost prvo'itno strana jer#"ale2skoj opini i
poto2ak ro2ani"irane 3idovske o'itelji. 9 njegov# rodno2 grad#) na grani1i pre2a
2aloa"ijsko2 svijet#) 3ivjelo je 2ije%ano gr$ko i ri2sko stanovni%tvo) a 'io je ra%iren k#lt
lokalnoga 'oga Sanda2a koji je #2irao spaljen) "ati2 #skrsavao i # o'lik# di2a #"la"io na
ne'esa. Identiika1ija s njegovo2 s#d'ino2 $inila je i vjernike s#dioni1i2a njegova #"a%a%a.
Sinkreti"a2 @stapanjeA 6elenisti$ki6 i orijentalni6 soteriolo%ki6 s6vaanja s ele2enti2a
j#dai"2a i po$etni2 o'li1i2a ranoga kr%anstva Is#sovi6 neposredni6 i dalji6 #$enika 'io je
te2elj .avlovi6 na"ora i njegove djelatnosti.
4
I*
.avao je isprva 'io 3estok neprijatelj Is#sovi6 sljed'enika) ali je te%ko podnosio terete i
ograni$enja Mojsijeva "akona. 9po"navaj#i kr%anstvo kao njegov gonitelj) on je i"nenada
s6vatio da je #$enje 6elenista 2og#e pri6vatiti kao i"la" i" podjar2ljenosti Mojsijev#
"akon#. Svojo2 s2rti i #skrsn#e2 taj je kr%anski KFrios K6ristos "apravo Soter i Spasitelj
koji nije navije%tao neki nedeinirani dola"ak 'o3jega kraljevstva) nego svoj# 2#k# i s2rt
kojo2 je ve akti$no i"vr%eno spasenje lj#di i ti2e ostvareno kraljevstvo 'o3je) no ne na
"e2lji) kako s# to o$ekivali Pidovi) nego # van4svjetovno2 'o3ansko2 kraljevstv# pravde i
vje$noga 'la3enstva.
.avlovo propovijedanje i"a"valo je negodovanje # jer#"ale2skoj opini kojoj s# na $el#
stajali Is#sov #$enik .etar i Is#sov 'rat :akov) pa se poslije tri godine .avlove djelatnosti
poka"alo potre'eni2 da .avao ode # :er#"ale2 i ondje opravda svoj na#k. Ali ondje je nai%ao
na nera"#2ijevanje jer s# ta2o%nji Is#sovi sljed'eni1i se'e i dalje s2atrali pripadni1i2a
3idovske vjere i nis# pri6vaali ra"vitak kristologije) postign#t i"van .alestine. Sve do kraja
.avlova 3ivota jer#"ale2ska je opina gledala na .avla kao na "astranjiva$a koji i"opa$#je
a#tenti$n# vjer# # Is#sa i pori$e Mojsijev "akon. Nakon prvoga dolaska # :er#"ale2) .avao je
ona2o odla"io jo% dva p#ta # ra"2ak# od dvadesetak godina @oko 5+. i G+>C-A. .rvi p#ta je
radikalno raskrstio s .etrovo2 i :akovljevo2 opino2 i #porno ostao pri propovijedanj#
svoga s6vaanja o kr%anstv#. Naila"ei na svoji2 2isionarski2 p#tovanji2a na ogor$eno
neprijateljstvo Pidova i kr%ana koji nis# raskin#li ve"# s j#di"2o2) .avao je stao
propovijedati sa2o pogani2a) pri $e2# je glavne pristali1e stje1ao i" redova sirotinje) pa $ak
i 2e<# ro'ovi2a.
Ali priliko2 svoga treeg dolaska # :er#"ale2) .avao je do3ivio slo2. Na "a6tjev
jer#"ale2ske opine) kojoj je sada na $el# stajao Is#sov 'rat :akov) .avao je i"vr%io javni
o'red pokajanja koji2 je o'javio svoje ponovno podvrgavanje Mojsijev# "akon#. No
pravovjerni s# Pidovi ipak is6odili njegovo 6ap%enje) pa je nakon pro1esa koji je nad nji2
i"vr%en # Ri2#) 'io os#<en na s2rt i s2akn#t @CJ. godA.
.avlovo #$enje) i"ra3eno # njegovi2 .oslani1a2a) iako insistira na Is#sovoj soteriolo%koj
#lo"i) sa2oga Is#sa jo% #vijek s2atra $ovjeko2) a ne 'o3anstvo2 ili 'ogo2. Ali '#d#i da je
njegova #loga spasitelja 'ila predodre<ena od iskona) on je # 'o3je2 d#6# postojao od va"da.
9 to2e s2isl# on je sin 'o3ji. Nje2# je kao spasitelj# povjerena s#d'ina $ovje$anstva) pa je
on i "agovornik lj#dski kod Boga. Svoj# vlast nad opstanko2 lj#dskog roda i nad njegovo2
s#d'ino2) Krist e) kad do<e kraj svijeta i preostane sa2o Kraljevstvo 'o3je) vratiti # 'o3je
r#ke) pa e Bog i opet i"ravno vladati nad preporo<eni2 i prod#6ovljeni2 $ovje$anstvo2)
spa%eni2 od svoji6 grije6a i kona$no i"2ireni2 s 'o3anstvo2.
Ti2e je konstantni pro1es Is#sova i"di"anja s ra"ine njegova 6istorijskog 3ivota # svojstv#
proroka jedne 2ale 3idovske es6atolo%ke sekte pre2a 'o3anskoj ra"ini # .avlovoj
interpreta1iji #"napredovao jo% dalje. Kr%anstvo se # svojoj povijesti "a ne%to vi%e od tri
desetljea) od Is#sove s2rti @oko I-. # n. e.A do .avlove s2rti @CJA) i"gradilo kao "ase'na
gnosti$ko4sote4riolo%ka religija spasa) # kojoj je 2entalno identii1iranje vjernika s Kristovo2
isk#piteljsko2 s2rti na kri3# @spo2o# nepokole'ljive vjere # t# spasonosn# s2rtA donosilo
spasenje.
Kristovo raspee i Kristovo #skrsn#e. Ra'#lin /van<elistar) J. pol. VI. st.
Da 'i to 2entalno) d#6ovno poistovjeen je s Kristovo2 spasonosno2 s2rti #$inio vidni2)
.avao je #svojio dva o'redaE krst i 7lo2ljenje kr#6a8. .rvi od ti6 o'reda o'ilje3avao je
st#panje # kr#g korisnika Kristove spasila$ke s2rti) a dr#gi je si2'oli$ki2 pri2anje2
Kristova tijela i njegove krvi # se'e ostvarivao i"i$ko sjedinjenje s Kristo2 i ti2e ja2$io
#dionik# #
I Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
II
to2e $in# ist# s#d'in# koj# je i2ao Is#sE tjelesn# s2rt) ali i d#6ovno #skrsn#e # vje$ni
3ivot.
Re"#ltati .avlove djelatnosti "na$e) dakle) "natan daljnji ra"vitak kri4stologije) "apo$et #
svijesti Is#sovi6 #$enika nakon njegove s2rti. .ola"ei od te2elja 6elenisti$kog s2jera #
rano2 kr%anstv#) .avao je i"gradio njegov# soteriologij# i es6atologij# sinteti"irav%i 'rojne
ele2ente j#dai"2a s gnosti$ki2 i 2isti$ki2 predo<'a2a 6elenisti$kog istoka. .ri to2 se
i"ri$ito odvojio od propisa i prevlasti Moj sijeva "akona i or2irao kr%anstvo kao "ase'n# i
sa2ostaln# religij# spasa.
Nastanak kr%anstva ne is1rplj#je se sa2o .avlovi2 #djelo2 # stvaranj# njegovi6 o'ilje3ja i
sastojaka. 9" pa#lini"a2 i njegove i"ravne nastavlja$e @a#tore t"v. pse#dopa#linisti$ki6
.oslani1aA postojali s# i dr#gi) istovre2eni s2jerovi # o'likovanj# kr%anski6 vjerovanja) koji
s# s#parni1i pa#4lini"2a i ponekad se ra"vijaj# # o%troj 'or'i s nji2e. I" svi6 ti6 ko2ponenata
kr%anstvo e se kao i"gra<eno vjersko #$enje or2irati ose'#jno2 sinte"o2 tek na prag#
srednjega vijeka) pri $e2# e ono #svojiti ne sa2o pa#linisti$ke ele2ente) nego i 'rojne dr#ge
koji s# # .avlovo vrije2e 'ili tak2a1i) pa i protivni1i pa#lini"2a.
O postojanj# nekoga dr#goga i dr#k$ijeg navije%tanja evan<elja) s dr#k$iji2 Is#so2 nego %to
je 'io njegov) i"vje%#je ve i sa2 .avao # svoji2 poslani1a2a 0alaani2a i Korinani2a.
Me<# nji2a) isprva veo2a #tje1ajni s2jer jer#"ale2ske opine) koji je djelovao najprije pod
vodstvo2 .etra) jednoga od 7dvanaestori1e8) a "ati2 pod vodstvo2 Is#sova 'rata :akova i)
kasnije) dr#gi6 Is#sovi6 ro<aka) a koji # povijesti religija nosi na"iv 7j#deokr%anstvo8) 'io je
ra"'it Titovi2 osvojenje2 :er#"ale2a @D-A. Te3i%te ra"vitka kr%anstva otad # 1ijelosti prela"i
na podr#$ja i"van .alestine.
Od osnovni6 kr%anski6 tekstova koje Krkva pri"naje kao a#tenti$ne) najstarije s# .avlove
.oslani1e. One s# nastale i"2e<# G-. i C-. god. # n. e. /van<elja) Apokalipsa i Djela
Apostolska ni3# se otprilike od DG. do oko *G-. # n. e.) pri $e2# nji6ovi tekstovi daj#
2og#nost da se prati ra<anje kr%anske dog2e nakon epo6e .avlovi6 poslani1a.
Tako je # vre2en# i"2e<# postanka /van<elja po Mark# @oko DGA i ostali6 evan<elja "a2isao
o 'o3je2 posinjenj# Is#sa postala "a kr%anske stvarao1e vjerskog #$enja nedovoljna. .ro1es
i"di"anja Is#sa k prijestolj# 'o3je2 napredovao je dalje) pa je stvorena "a2isao da je on pravi
sin 'o3jiL ali se pri to2 $inilo nedostojni2 da 2# se pripi%e prirodno ro<enje. Stoga je
"a2i%ljeno da ga je po D#6# Sveto2e $#desno "a$ela Djevi1a Marija. 9 to se vrije2e
pove"#je i posljednja Is#sova ve$era s #$eni1i2a prije njegova 6ap%enja i s2akn#a sa
si2'oli$ki2 s2islo2 3idovske svetkovine pas6e) koja je 'ila spo2endan na i"la"ak Pidova i"
/gipta i 3rtv# jagnjeta $ijo2 s# krvlj# 'ila o'ilje3ena vrata 3idovski6 k#a) da i6 :a6ve #
svo2 gnjev# pre2a /gipani2a ne 'i "atro. Kod L#ke) kao naj2la<ega od sastavlja$a t"v.
sinopti$ki6 evan<elja @oko *-->**-A) ta se opro%tajna ve$era s lo2ljenje2 kr#6a i
'lagoslovo2 vina naj"ad ve #stanovlj#je kao sakra2entalni o'redni $in) koji lj#di2a
pri'avlja opro%tenje grije6a. &a2isao o potre'i opra%tanja lj#dski6 grije6a o'ilje3ava sv#
gole2# #"napredovalost kr%anske teolo%ke 2isli # #spored'i s .avlovi2 vre2eno2. &a
.avla je "a spasenje jo% 'ila dovoljna d#6ovna identiika1ija svakog vjernika s Kristovo2
spasiteljsko2 s2r# na kri3#. Na prag# II. st. n. e. poka"alo se ve da se o'eanje o skoro2
dolask# kraljevstva 'o3jeg nije o'istinilo. Valjalo je dalje 3ivjeti) i poko4
I5
ljenja s# se "aista s2jenjivala jedno "a dr#gi2) sa svi2 o'ilje3ji2a realnoga lj#dskog 3ivota.
Is#sovoj spasiteljskoj s2rti stala se pripisivati 2o ne sa2o da poslije s2rti osig#rava vje$ni
3ivot) nego da e#6aristijo2) pri$e%#) ve i # ovo2e 3ivot# 2o3e s gre%nika istrti krivi1e "'og
nevaljala 3ivota. Kre4postan i 2oralan 3ivot ostaje na$elni2 "a6tjevo2) ali i 7gre%ni1i8 2og#
svoja djela ispraviti pokajanje2 i sakra2entalni2 #"i2anje2 Kristova tijela i krvi.
Sve te te2eljne dog2eE o 'o3anstvenosti Is#sovoj) o njegov# odnos# pre2a Bog#4o1#) o
njegov# odnos# pre2a treoj 'o3anskoj oso'i) o sa2o2e poj2# trojstva) o Is#sov#
'e"grje%no2 "a$e#) #$enje o grije6# i opra%tanj# grije6a) o pretvor'i 'lagoslovljenog kr#6a i
vina # pravo tijelo i prav# krv Kristov#) o pokori i pokajanj# "a grije6e) o na$in# i podjelite4
Iji2a opro%tenja koje se lj#di2a daje) kao i 2nogi dr#gi ele2enti kr%anske religije # ra<anj#
na2rli s# slijedei2 stoljei2a dile2e) oko koji6 s# se sporile gole2e snage tijeko2
posljednji6 stoljea antike i "a trajanja 1ijeloga srednjega vijeka) a neke s# vjerske dile2e
ostale #tje1ajne na svijest lj#di i politi$ke snage nji6ova dr#%tva sve do *+. i J-. stoljea.
Kr%anstvo nije po$ev%i od svoji6 religijski6 i dog2atski6 "a2etaka dalje ostalo sa2o
slo'odno idejno i vjersko #vjerenje) nego se ono veo2a 'r"o po$elo organi"irati kao
instit#1ija.
.rvo'itna jer#"ale2ska opina 3ivjela je # neprekidno2 o$ekivanj# ponovnog dolaska
Is#sova i po$etka Kraljevstva 'o3jeg. 9 to2e o$ekivanj# 3ivjeli s# i" dana # dan) 'e" ikakva
rada. Sve s# svoje i2anje "dr#3ili i 3ivjeli # "ajedni1i i2#tka. 9 ve"i s potre'o2 da se ti2
do'ri2a #pravlja) pojavila se #stanova 7dvanaestori1e8. Ali kro" peripetije eli2iniranja
76elenista8 i sla2anje .avlova 7"astranjivanja8 or2irao se # jer#"ale2skoj opini dinasti$ki)
2onar6ijski tip organi"a1ije pod vodstvo2 Is#sovi6 ro<aka. No taj ra"vitak prekin#t je pado2
:er#"ale2a i) naj"ad) potp#ni2 pokorenje2 .alestine poslije slo2a posljednjega 3idovskog
#stanka protiv Ri2ljana # trideseti2 godina2a II. stoljea.
.a#linisti$ka "a2isao o organi"a1iji vjernika te2eljila se na "a2isli da s# svi vjerni1i
"dr#3eni vjero2 # Krista # jedno 2isti$ko tijelo ko2e je glava sa2 Krist. &'og toga nije
2oglo 'iti 2e<# vjerni1i2a nikakve na$elne ra"like. .a ipak) 2e<# nji2a s# istakn#t# #log#
i2ali pojedin1i koje je o'asjala 2ilost 'o3ja @6ari"2aA pa s# stoga 2ogli djelovati kao
propovjedni1i) #$itelji i proro1i. No oni nis# i2ali nikakve vlasti ni prava osi2 svoje
propovjedni$ke djelatnosti.
Takva prvo'itna) 6ari"2atska organi"a1ija 1rkveni6 opina nije 2ogla ostati trajan o'lik.
Vjerovanje se #staljivalo) a prod#'ljivanje dog2i "a6tijevalo je s#stavan st#dij teolo%ki6 i
ilo"oski6 pro'le2a. Kr%ani s# sve vi%e po$eli stra6ovati od 6ari"2ata koji s# i"nosili nove
dile2e i #gro3avali ve #svojena #vjerenja. A kako je vrije2e prola"ilo) a svr%etak svijeta
nikako nije dola"io) poka"alo se n#3ni2 da se sa"da $vrsta organi"a1ija opina) po#"dano
#tvrdi vjerski na#k i odrede njegovi a#toritativni t#2a$i i $#vari.
9 takvi2 okolnosti2a 6ari"2atsko vodstvo kr%anski6 opina i%$e"ava) a #2jesto njega
opine postavljaj# i"a'rano vodstvo i" redova naj#gledniji6 $lanova opine koje tekstovi
na"ivaj# pre"'iteri2a. Me<# nji2a sve istakn#tij# #log# do'ivaj# episkopi) #pravni1i
i2ovino2 opine) i <akoni) voditelji i sl#3itelji pri vjerski2 o'redi2a. Daljnji ra"voj sve
odl#$nije re"ervira pre"'iteri2a) 'isk#pi2a i <akoni2a pravo na vr%enje o'reda @kr%enje)
IG
'lagoslivljanje kr#6a i vina) $itanje 2olitvi) t#2a$enje vjerski6 tajniA. Ti2e se sveenstvo
odvaja kao "ase'an sloj $#vara i t#2a$a dog2i. Oni postaj# d#6ovni2 i ad2inistrativni2
vodstvo2 opina i 'ore se protiv 6ari"2ata) naro$ito p#t#j#i6 #$itelja i proroka koji nis# 'ili
ve"ani ni #" koj# 1rkven# organi"a1ij# nego odgovorni sa2o svo2e oso'no2 7otkrivenj#8 i
7poslanj#8. Ve kraje2 I. st. javlja se "a2isao o nepovredivosti 'isk#pa i <akona) a nji6ov se
a#toritet 'rani te"o2 da s# oni nasljedni1i apostola koji svoj a#toritet i"vode od Krista.
Instit#1ija sveenstva i2a 'o3ansko podrijetlo i stoga nje"in a#toritet 2ora 'iti neosporan.
.olo3aj 'isk#pa #n#tar opine popri2a o'ilje3ja poglavara koga tre'a sl#%ati 7kao %to je Is#s
sl#%ao Boga4o1a8. Oni postaj# jedini t#2a$i prave vjere) njeni 'rani$i od krivovjerja i
dis1iplinski odgovorni "a djelovanje sveenstva i 3ivot $lanova svoje opine.
9sporedo s ja$anje2 sveenstva i 'isk#pova a#toriteta pojavlj#je se #vjerenje da se spasenje
posti3e ve i sa2i2 pripadanje2 Krkvi i potp#ni2 #klapanje2 # nj#. .ost#pno 'lijedi
s6vaanje o nekoj individ#alnoj vjeri i neposredno2 kontakt# svakoga vjernika sa
Spasitelje2. N#3na je sa2o dis1iplina i pripadnost Krkvi koja pojedin1a #klapa # kolektivn#
vjer# i $ini ga dijelo2 2isti$koga tijela Kristova. Osnovni #vjet spasenja nije vi%e sa2o vjera
# Krista @kao kod .avlaA i identiika1ija sa spasiteljsko2 tajno2 Kristove s2rti i #skrsn#a)
nego je 'itna pripadnost 1rkvi) koja je ja2stvo i #vjet spasenja) # s2isl# or2#le 7i"van 1rkve
ne2a spasa8.
Takva s6vaanja 'ila s# re"#ltat va3ni6 pro2jena # klasno2 sastav# kr%anski6 opina i #
ope2 stav# kr%anstva pre2a stvarnosti ovoga svijeta.
Kr%anske se opine na prijela"# # II. stoljee vi%e nis# sastojale sa2o od ro'ova i siro2a6aL
# nji2a raste 'roj i2#ni6 lj#di) pa i ro'ovlasnika) koji s# i2ali i kr%ane 2e<# svoji2
ro'ovi2a. Iako je ideal skro2nosti i siro2a%tva i dalje ostao sl#3'eni2 progra2o2 opina)
ipak s# i one sa2e) kao "ajedni1a kr%ana) prik#pljale "natn# i2ovin#. 92jesto opo"i1ije i
otpora svijet# nepravde) stvara se k#lt poni"nosti i i"2irenja sa stradanji2a %to i6 donosi 3ivot
potla$eni6 # klasno2e dr#%tv#. Kako s# sve nova i nova desetljea doka"ivala da dolaska
Kraljevstva 'o3jega ne2a) da je ono sa2o 7# sr1i2a lj#di8 ili # 'o3je2 o'itavali%t# na
ne'esi2a) 1rkva se pretvarala # organi"a1ij# kojoj je dos#<eno da 3ivi i djel#je # stvarnosti
postojeega dr#%tva. Ona je "a se'e oda'rala #log# da se 'ori protiv opa$ina i lj#dski6
poroka) ali je i sa2a "a t# 'or'# tre'ala sig#rnost) oslona1 i pri"nanje. Nije 2ogla ostvariti
neki dr#k$iji svijet od onoga koji je postojao) ali se 2ogla tr#diti da lj#de preodgaja "a
ple2enitije 2e<#so'ne odnose) "a 3ivot 'e" grije6a) radi #laska # Kraljevstvo 'o3je nakon
s2rti. Hinilo se da je "a t# 'or'# korisno prido'iti javne vlasti i nji6ov# po2o) #toliko vi%e
%to je neprijateljstvo ti6 vlasti 2oglo #ni%titi "a$etke Krkve) pa $ak je takvi2 #ni%tenje2 ne
sa2o prijetilo) nego ga je # vi%e navrata nastojalo i ostvariti.
Tako se kr%anstvo na%lo # a2'ivalentno2 polo3aj#. Svojo2 'iti i svoji2 progra2o2 ostalo
je na strani o'espravljeni6 i #porni2 "agovorniko2 do'rote i pravde. Ali # stvarnosti
opstanka) ono se prilago<avalo poretk# svoga vre2ena i vi%e voljelo optirati "a 2o
ovosvjetovne vlasti nego da se pretvori # nosio1a revol#1ionarni6 stre2ljenja protiv
dr#%tvenog stanja i poretka i ti2e i"lo3i #ni%tenj#.
9 toj dvostr#kosti krile s# se opasnosti i prednosti. Svoji2 eti$ki2 intona1ija2a ono je ostalo
privla$no "a potla$ene) kao i # vrije2e Is#sovi6
IC
.ropovjedi na 0ori. Ali svoji2 nagovaranje2 vjernika da se strpe i ne opir# "l#) $ekaj#i
nagrad# "a svoj# 'ogo'oja"nost) patnje i odri1anja # Bo3je2 1arstv# na ne'esi2a) ono je
pr#3alo %ans# vlastodr%1i2a da se nji2e posl#3e "a poja$anje #gnjetavanja i ovjekovje$ivanje
nepravednoga poretka na svijet#.
Krkva je) $ini se) dala prednost perspektivi prido'ivanja dr3avni6 vlasti # nadi da e spo2o#
nji6 kr%ansk# vjer# #$initi opo2 d#6ovno2 svojino2 i "ati2 dovesti do po'jede i svoja
eti$ka na$ela # prakti$no2 3ivot#. Mnoga stoljea koja s# slijedila poka"ala s# da je
d#gotrajna 'or'a "a prido'ivanje svjetovni6 vlasti i "a nji6ovo podvrgavanje 1rkveni2
"a2isli2a # ra"li$iti2 ra"do'lji2a povijesti "asjenila prvenstven# va3nost 'or'e "a prvo'itni
2odel kr%anski6 2oralni6 odnosa 2e<# lj#di2a.
Na p#t# prilago<avanja Krkve #strojstv# dr#%tva # ko2e je postojala) va3n# #log# i2a ra"voj
od 'isk#pskog 2onar6i"2a # opina2a ka stvaranj# #niver"alne 1rkve s jedni2 jedini2
poglavaro2 na $el#.
Siste2 2onar6ijske vlasti 'ask#pa # pojedini2 opina2a potp#nije se i sna3nije ra"vio na
istok# # 'or'i s 6ari"2ati2a) j#dai"2o2 i poganstvo2. Ali on se #skoro prenio i na &apad) a
pose'n# je #log# stekao # glavno2e grad# Karstva) # Ri2#) gdje s# tradi1ije jedinstvene i
vr6ovne vlasti 1areva djelovale kao 2odel. Kasniji 1rkveni pis1i i redaktori tek s# naknadno #
osnovne kr%anske knjige #nijeli te"# da je prvi2 ri2ski2 'isk#po2 'io .etar i da je sa2
Is#s vr6ovni$k# vlast nad kr%anstvo2 predao #pravo nje2# kao svo2e na2jesnik# na
&e2lji. Ni 6istoriograski6 ni ar6eolo%ki6 nepo'itni6 potvrda "a t# te"# ne2a) pa se $ini da
tre'a s2atrati da i sa2 njen nastanak pripada 2e<# nastojanja da se stvori sveopa 1rkvena
"ajedni1a s jedni2 jedini2 vr6ovni2 poglavaro2 na $el#) koji e) kao i 1ar) stolovati #
politi$ko2 dr3avno2 sredi%t#.
Organi"iranje Krkve ve je od prvi6 po$etaka 2onar6ijskog episkopata poka"ivalo te3nj# da
se prilagodi str#kt#ri politi$ke vlasti) pa se teritorij jedne 'isk#pije redovno poklapao s
podr#$je2 jedne provin1ije. 9 daljnje2 ra"vitk# ja$a regionalna pove"anost pojedini6
'isk#pija) koja dola"i do i"ra3aja naro$ito # odr3avanj# regionalni6 savjetovanja 'isk#pa o
"ajedni$ki2 pro'le2i2a @sinodiA. Tako se # a"ijski2 provin1ija2a i"2e<# *C-. i *D-.
odr3ava nekoliko sinoda # ve"i s opasni2 %irenje2 2ontani"2a) rigijske 6ari"2a4ti$ke i
asketske sekte koja je i"'ila kao protest protiv posvjetovljavanja 1rkve i prevlasti sveenstva
nad vjerni1i2a. Ali #skoro se poka"ala potre'a da se i"nad ra"ine provin1ijalni6 i regionalni6
sinoda organi"iraj# sk#p%tine visokog sveenstva od opega "na$enja "a 1ijelo kr%anstvo i da
se vjerski a#toritet 1entrali"ira. Kr%anstvo je # to vrije2e vodilo #porn# 'or'# protiv kritika
koje s# 2# #p#ivali poganski ilo"oi) protiv s#parni$ki6 te4olo%ko4ko"2olo%ki6 "a2isli
gnosti1i"2a) a # isto vrije2e i 'or'# "a prido'ivanje naklonosti dr3avni6 vlasti. Tako ve od
prve polovi1e II. st. kr%anski apologeti #p##j# svoje o'ra2'ene spise 1arevi2a sa 1ilje2 da
opovrgn# opt#3'e koji2a je kr%anstvo 'ilo o'asipano i da is6ode "akonsko odo'renje
kr%anstv# da postoji i javno djel#je. T# je dvostr#k# 'or'# 'ilo 2og#e voditi sa2o
dis1iplinirano) s #s2jeravanje2 i" jednoga 1entra. Stoga je dr#ga polovi1a II. stoljea #jedno i
do'a air2a1ije prioriteta ri2skoga 'isk#pa nad ostali2 'isk#pi2a # Karstv#. To se prvenstvo
naro$ito o$itovalo kao ostvarena povijesna $injeni1a kad je # posljednje2 desetlje#
ID
toga stoljea ri2ski 'isk#p Viktor 1ijelo2e sveenstv# pod prijetnjo2 ka"ni i i"openja
na2etn#o onakav na$in slavljenja svakogodi%njega spo2en4dana na Is#sovo #skrsn#e kako
je to kao jedino ispravno "a2i%ljala ri2ska 1rkva. Tako je Viktor kraje2 II. stoljea ve
ist#pao kao poglavar kr%anstva i prvi akti$ni papa. Tijeko2 III. st. papinski je pri2at ve 'io
#$vr%ena dog2a.
:edinstv# kr%anstva i ja$anj# njegova polo3aja # javnosti tre'alo je da posl#3i i #tvr<ivanje
tekstova koje e od 2nogi6 %to s# kolali po kr%anski2 opina2a i pretendirali na jednak#
vjerodostojnost 1ijela 1rkva o'ave"no pri"navati kao a#tenti$ne i kao po#"dan prika" prave
vjere. To eli2iniranje nepri6vatljivi6 spisa i #tvr<ivanje pri"nati6 dovr%eno je tako<er kraje2
II. st. #svajanje2 $etirij# /van<elja) jedne Apokalipse) jednoga povijesnog djela @Djela
ApostolskaA i J* .oslani1e .avla i" Tar"a i dr#gi6 a#tora) # svojstv# te2eljni6 vjerski6 knjiga
@Sv. pis2o Novoga "avjetaA. Velik 'roj dr#gi6 evan<elja) otkrivenja i sli$ni6 spisa od'a$en je
kao la3an i nevjerodostojan @apokrianA. Ali # isto vrije2e 1io je ni" kr%anski6 teolo%ko4
ilo"oski6 pisa1a @7Krkveni o$i8A i"gra<ivao i t#2a$io dog2e i 1rkvena s6vaanja) po'ijaj#i
na"iranja poganski6 ilo"oa i #$enja koja s# o1jenjivana kao krivovjerje) ali i pri6vaaj#i
one te"e koje s# se 2ogle #klopiti ili $ak koje s# 2ogle oja$ati sklop kr%anskog t#2a$enja
svijeta i $ovjeka.
Me<# s#vre2eni2 #$enji2a koja s# se) # okvir# kr%anstva ili na njegovi2 r#'ni2
podr#$ji2a) protivila dog2a2a # epo6i nji6ova #$vr%ivanja) naji"ra"itija s# 'ila ona koja
nis# 2ogla pri6vatiti Is#sov# jednakost s Bogo24O1e2. Takva s# se #$enja # 'iti protivila
"avr%noj a"i pro1esa koji2 je Is#sova li$nost s ra"ine povijesno realnoga osniva$a jedne
3idovske es6atolo%ke sekte 'ila #"dign#ta na ra"in# 'o3anstva. Tako s# pristali1e
2onar6ijanske ili e'ionitske 6ere"e s kraja II. st. tvrdili da s# i Sin i D#6 podre<eni O1#) koji
jedini postoji od#vijek i vje$no traje) dok s# Sin i D#6 sa2o o'li1i # koji2a se Ota1
2aniestira. Sli$na s6vaanja na#$avao je po$etko2 III. st. # Ri2# Sa'elli#s) tvrdei da kod
Is#sa tre'a ra"likovati dvije) o%tro odvojene naraviE lj#dsk# i 'o3ansk#) koja je e2ana1ija
jednoga jedinog 'o3anstva te sa2o privre2eno #la"i # lj#dsko 'ie da 'i ono i"vr%ilo svoj#
2isij#. Nadove"#j#i se na to s6vaanje) Sa'elli#sovi s# #$eni1i i nastavlja$i tvrdili da je Is#s
sa2o #"vi%en $ovjek # ko2e 'orave 'o3ji Ra"'or i njegova i"re$ena Rije$ @LogosA) i ni%ta
vi%e. Taj isti spor) da li s# Sin i D#6 isto'itni s O1e2) postao je po$etko2 IV. stoljea je"gro2
arijanske 6ere"e tj. #$enja aleksandrijskog sveenika Arija) koje je ras1ijepilo tada%nje
kr%anstvo i naj"ad 'ilo os#<eno na sveope2 1rkveno2 sa'or# @kon1il#A # Nikeji @IJGA. Ali
prije nego %to je arijanstvo kona$no iskorijenjeno) ono je # tren#tk# svoga najveeg #gleda)
kad ga je odo'ravala i sl#3'ena vlast # Karigrad#) 'ilo preneseno # "e2lje sjeverno od
Krnoga Mora) 2e<# ondje tada nastanjene 0ote) a od nji6 se pro%irilo dr#gi2 ger2anski2
narodi2a) i) dok je arijanstvo # ri2sko2e svijet# i%$e"avalo) ono se jo% nekoliko stoljea
odr3alo kod veine 0er2ana predstavljaj#i jedan od 'itno va3ni6 politi$ki6 pro'le2a #
dr3ava2a %to s# i6 0er2ani nakon Velike seo'e naroda osnivali na tl# Karstva. Srodni
sporovi oko isto'itnosti trij# 'o3anski6 oso'a postali s# je"gro2 2onoi"itske 6ere"e i dr#gi6
srodni6 #$enja # Isto$nori2sko2e 1arstv# @Bi"ant#A a i s#d'onosno2 pojavo2 "a teritorijalni
integritet Bi"anta # kri"a2a arapske inva"ije. :ednakost O1a i Sina # od4
I,
nos# pre2a D#6#) kao treoj 'o3anskoj oso'i) teolo%ki je te2elj i kona$nog raskola
kr%anstva na isto$n# i "apadn# Krkv# # IB. i BI. st.) sa svi2 dalekose3ni2 posljedi1a2a %to
i6 je taj doga<aj i2ao.
.rotivljenja 1rkveni2 #$enji2a 'ilo je i na dr#gi2 osnova2a. :edna od 'itni6 'ilo je nje"ino
prilago<avanje klasno2 dr#%tv# i poretk#. Pelei da stekne sl#3'eno pri"nanje) Krkva je 'ila
sve pop#stljivija pre2a poro1i2a # 3ivot# vodei6 slojeva dr#%tva) a na to s# nepovoljno
reagirali pokreti kao %to s# 'ili 2ontani"a2) nova1ijani"a2 i dr#gi. 9 skrajnjoj liniji)
#va3avanj# do'ara ovosvjetovnog 3ivota protivili s# se i gnosti1i"a2 i d#alisti$ke 6ere"e)
koje s# oso'ito veliko "na$enje) nakon prvi6 "a2etaka # rani2 stoljei2a kr%anstva) stekle #
2nogi2 "e2lja2a /vrope # do'a ra"vijenoga e#dali"2a.
9 ra"vitk# svoje ideologije Krkva je dosegla prvi svoj vr6#na1 po$etko2 IV. st. kad je
Laktan1ijevo2 kristologijo2 'ilo or2#lirano #$enje o isto'it4nosti trij# 'o3anski6 oso'a) a
spasenje postalo #vjetovano vr%enje2 o'reda i pri2anje2 sakra2enata koje podjelj#je
sveenstvo. 9jedno) Krkva je svoji2 2onar6isti$ki2 #strojstvo2 6ijerar6i"irana) postav%i
ti2e "agovorniko2 i 'ranio1e2 a#toriteta i poretka. Na taj je na$in postala prikladno2 da
svjetovna vlast s6vati korist njena #$enja "a konstit#irano dr#%tvo. Istovre2eno) kr%anstvo je
svojo2 veliko2 rasprostranjeno%# 2e<# stanovni%tvo2 Karstva i svojo2 sna3no2
organi"irano%# postalo realno2 snago2 koja je #spje%no odoljela dvoipostoljetno2
ra"do'lj# povre2eni6 progona) naj3e%i6 # do'a 1ara Diokle1ijana. 0odine I**) tada%nji je
a#g#st @1arA 0alerije o'javio edikt o toleran1iji koji2 je sl#3'eno odo'rio slo'od# vjerois4
povjesti kr%ana) #" prepor#k# da se 2ole svo2e 'og# "a do'ro 1areva i dr3ave. To2e se
1rkva "aista i od#3ila. Ve I*5) svega godin# dana nakon %to s# 1arevi Konstantin i Li1inije
potvrdili 0alerijev edikt) 1rkveni sa'or # Arles# donosi odred'# po kojoj sveenstvo 2ora
#skratiti pri$est svako2 ono2e vojnik# koji de"ertira sa svoje d#3nostiL # isto vrije2e taj
sa'or dop#%ta kr%ani2a da vr%e sve javne #nk1ije # dr3avi) #" #vjet da i6 # to2e nad"ir#
nji6ovi 'isk#pi. Ti2e je 1rkva sve svoje snage stavljala na raspolaganje dr3avi i sa2# se'e
deinirala kao "a%titnika i nad"ornika javne politi$ke djelatnosti. Od IID. ve s# i gotovo svi
1arevi kr%ani. 0odine IGC. donesen je "akon o "a'rani svi6 poganski6 k#ltova) a I,-. je 1ar
Teodo"ije o'javio edikt koji2 je kr%anstvo pri"nato jedino2 dop#%teno2) dr3avno2 vjero2.
Svi2 takvi2 dostign#i2a na ideolo%ko2) organi"a1iono2 i politi$ko2 podr#$j# 1rkva se) #"
re"#ltate ra"vitka privredno4dr#%tveni6 odnosa # kasnoanti$ko2 agrar# i ger2anstvo koje se
#p#tilo pre2a nap#%tanj# svoga davna%njega rodovskog #strojstva) #lijeva # epo6# ranoga
srednjeg vijeka kao jedan od pres#dno va3ni6 aktora # o'likovanj# njegove neposredne
3ivotne stvarnosti.
I+
II. /VRO.A 9 DOBA V/LIK/ S/OB/ NARODA
*. 0OTI DO =9NSK/ .ROVAL/
Sredino2 I. stoljea pr. n. e. dio je gotskog stanovni%tva nap#stio j#3n# Mvedsk# i pre%ao na
#%e Visle protjerav%i odon#da R#gij1e. Tijeko2 narednog stoljea oni s# se %irili s prvo'itno
"aposjedn#ti6 podr#$jaL pri to2 s# se'i podvrgli dio svoji6 "apadni6 s#sjeda) Vandala) dok s#
dr#ge potisn#li s nji6ovi6 'oravi%ta) st#piv%i tako # 'li3i dodir sa svoji2 isto$ni2 s#sjedi2a)
/sti2a) pre1i2a kasniji6 .r#sa. 9skoro je pro%irivanje gotski6 posjeda preraslo # kretanje
pre2a j#goistok#) #"vodno #" tok Visle. Do4prijev%i # sporo2 napredovanj# do Dnjestra) si%li
s# # J. pol. II. st. n. e.) jedni njegovo2 lijevo2) a dr#gi njegovo2 desno2 o'alo2 sve do
ravni1a sjevernog .ri1rno2orja. Dola"ei kao osvaja$i) 0oti s# #nijeli "natn# pore2etnj#
2e<# stanovni%tvo toga podr#$ja) Slavene) dakijsko4tra$ke Bastarne i sar2atske Roksolane i
Alane. Neka s# od ti6 ple2ena #"2akla na "apad pa s# s#djelovala # val# koji2 je to gotsko
kretanje 2arko2anski2 rato2 #darilo o grani1e Ri2skoga 1arstva. Dr#ga s# ple2ena #%la s
0oti2a # %iroko rasprostranjen save" ple2ena s vi%e ili 2anje i"ra3eno2 podlo3no%#.
Dola"ak 0ota i or2iranje ple2enskog save"a pod nji6ovi2 vodstvo2 one2og#io je otad i
trgova$ke ve"e Karstva s Balti$ki2 2ore2.
9 prvoj polovi1i III. st. n. e. i"vr%ilo se # .ri1rno2orj# kona$no ra"dvajanje 0ota na Isto$ne
0ote ili Ostrogote i &apadne 0ote ili Vi"igote. 0rani$na 1rta 2e<# nji2a 'ila je o'ilje3ena
pri'li3no toko2 srednjega i donjega Dnjestra.
Od2a6 po konsolida1iji 0oti s# # pojedina$ni2 sk#pina2a i" svoji6 'oravi%ta na Dnjestr# i
.r#t# po$eli napadati grani1e Karstva. 9 dr#goj polovi1i III. stoljea) # vrije2e #n#tra%nje
kri"e # Karstv#) oni #velike prodir# preko donjeg D#nava) a preko Krnoga 2ora napadaj# i
2aloa"ijske o'ale. .red nji6ovi2 pritisko2 Karstvo je ve JGD. pov#klo legije i" Dakije) a
ro2ani"irano je stanovni%tvo # 2asa2a pre'jeglo preko D#nava. No ti2e grani1a nije postala
sig#rnija i provale s# slijedile jedna "a dr#go2 sve do JC+. kad s# 0oti "ajedno sa svoji2
save"ni$ki2 ple2eni2a # Me"iji do3ivjeli te3ak pora". Mnogi od napada$a s# i"gin#li) a
velik 'roj "aro'ljenika naseljen je # svojstv# kolona # op#sto%eni2 d#navski2 provin1ija2a)
dok je dio nji6 #vr%ten # ri2ske ko6orte. Od tog pora"a 0oti se d#go nis# 2ogli oporaviti) pa
nji6ovi 2asovni napadi na Karstvo prestaj# "a vi%e od C- godina. Otad oni prete3no rat#j#
protiv svoji6 s#sjeda) pa s# Karpi i Bastarni pred nji2a i"'jegli # Trakij#) gdje i2 je Karstvo
dop#stilo da se nasele)
5*
dok s# #dari2a na svoje s#sjede B#rg#nde) Vandale i 0epide #tje1ali na nji6ovo preseljavanje
i" 'li"ine gotski6 napada$a.
Nov# po'jed# nad 0oti2a i"voj%tio je 1ar Konstantin IIJ. # .anoniji) nakon $ega je i opet
2nogo 0ota s nii6ovi2 save"ni1i2a naseljeno na podr#$j# Karstva) a i dijelovi ger2anski6
ple2ena d#3 lijeve o'ale srednjeg D#nava privre2eno s# pri"navali ri2sko vr6ovni%tvo) pa
s# tako gotski odredi s#djelovali # ni"# 'itaka %to i6 je 1arska vojska vodila sa svoji2
neprijatelji2a na Istok#.
Hini se da je to vrije2e relativnog 2irovanja 0ota @oko sredine IV. st.A 'ilo doka" nji6ove
#n#tra%nje konsolida1ije. Vjerojatno je da # to vrije2e pada i pronala"ak gotskoga pis2a)
r#na) koje je nastalo pod #tje1aje2 pr$ke i ri2ske pis2enosti. Me<# nji6 se s Kri2a po$elo
%iriti i kr%anstvo. Ali ono je oso'ito #"napredovalo kad je patrijar6 /#"e'ije) koji je
"a%tiivao arijanstvo) oko I5*. # pri1rno2orsk# 0oti j# kao propovjednika poslao arijanskog
sveenika R#lil#) koji je i sa2 po podrijetl# 'io 0ot. 9 0otiji je R#lila preveo Bi'lij# na
gotski je"ik) #dariv%i ti2e te2elje "a daljnje %irenje kr%anstva 2e<# 0oti2a) iako je to2e
%irenj# 'ilo i "natni6 otpora. .ose'no je "a prevag# arijanstva kod &apadni6 0ota 'io va3an
spor dvoji1e nji6ovi6 pretendenata na kraljevski polo3aj) pri $e2# je sla'iji od s#parnika)
!ritigern) "atra3io i do'io vojn# po2o od 1ara Valensa koji je 'io arijana1. .ri2iv%i po2o)
on je pri2io i o'ave"# da "ajedno sa svoji2 pristali1a2a pri6vati arijanstvo.
&a ra"lik# od '#rne ratni$ke djelatnosti &apadni6 0ota) povijest Ostro4gota # IV. stolje#
sla'ije je po"nata. &nade se da je sredino2 toga stoljea nji6ovi2 kralje2 'io =er2anari6.
On je podvrgao se'i =er#le) doseljene na o'ale A"ovskoga 2ora) a i neka slavenska ple2ena
na srednje2 Dnjepr# i gornjoj Visli. Na istok#) pre2a dr3avi Alana) grani1o2 njegova
teritorija 'io je Don) a na "apad#) pre2a Vi"igoti2a) rijeka Dnjestar.
Tijeko2 IV. stoljea i Ostrogoti i Vi"igoti jo% s# #vijek # i"ra"ito rodovsko2 dr#%tveno2
#re<enj#. Nji6ova rodovska aristokra1ija or2irala se kao sloj prvaka) no jo% 'e" ikakve
privatnovlasni$ke osnove toga prvenstva) iako je neosporno sve odl#ke donosilo vijee
prvaka) a narodna sk#p%tina i6 je akla2a1ijo2 pri6vaala. Kraljevska se #nk1ija tek po$inje
i"dvajati i" krila rodovske aristokra1ije i nje"ine se naj#glednije porodi1e jo% 2e<# so'o2
'ore "a pravo na t# #nk1ij#. Hini se da je taj ra"vitak do dr#ge polovi1e IV. st. 'r3e i dalje
#"napredovao kod Ostrogota nego kod Vi"igota.
J. =9NSKI NA.AD I .OH/TAK S/OB/ 0OTA
Kineski i"vori prate povijest =#na jo% od III. st. pr. n. e. Ali taj je no42adsko4sto$arski i
ratni$ki narod t#rk2ensko42ongolskog podrijetla postao va3an aktor "a srednjea"ijski i
isto$no4evropski prostor tek od sredine II. st. # n. e.) kad i6 je i" nji6ovi6 'oravi%ta na
Daleko2 istok# po$ela potiskivati sna3na dr3ava nji6ovi6 isto$ni6 s#sjeda) t#ng#%kog naroda
Sien4.i) a sa j#ga Kina dinastije =an. 9"2i$#i pre2a &apad#) oni s# se prelili preko Srednje
A"ije i po$etko2 III. st. n. e. prodrli # evropsk# Sar2atij# gdje s#
5J
# d#gotrajni2 'or'a2a do sredine IV. st. kona$no pokorili glavnin# Alana od'a1iv%i pri to2e
dio nji6 daleko # .anonij#) na podr#$je i"2e<# gornje Tise i D#nava. Ti2e s# =#ni "aposjeli
sve podr#$je do Dona i Kavka"a. 9skoro "ati2 napali s# Ostrogote. Oni s# se krae vrije2e
od#pirali) ali kad je nji6ov kralj =er2anari6 #vidio da ga save"ni1i po$inj# nap#%tati i da je
6#nska po'jeda nei"'je3iva) i"vr%io je sa2o#'ijstvo @ID-A. Njegov nasljednik pogin#o je #
'or'i protiv "dr#3eni6 =#na i Alana) nakon $ega se dio Ostrogota pokorio) a dio nji6 se
pov#kao na "apad) na o'ale srednjega Dnjestra) s2jestiv%i se #" t# rijek#) sjevernije od
Vi"igota. Ali =#ni s# i6 napali i # novo2 'oravi%t#. 9po"nav%i snag# neprijatelja koji je
#porno podjar2ljivao nji6ove srodnike) glavnina Vi"igota) #gro3ena na svo2 podr#$j# od
donjeg Dnjestra do donjeg D#nava) donijela je odl#k# da se okani 'or'e i "atra3i #to$i%te na
ri2sko2e tl#) j#3no od D#nava. S odo'renje2 1ara Valensa Vi"igoti s# podjesen IDC. pre%li
D#nav kod Silistrije. 9skoro i2 se pridr#3io i dio oni6 Ostrogota i Alana %to s# pred =#ni2a
i"'jegli na "apad. Vjerojatno i6 je # sve2# 2oglo 'iti oko G-.---.
Doseljenje Vi"igota i nji6ovi6 save"nika na tlo Karstva 'io je prvi sl#$aj naseljavanja jedne
velike 'ar'arske 1jeline na dr3avno2 podr#$j# na te2elj# #govora s 1arsko2 vlasti. Ve s# se
i prigodo2 prija%nji6 s#ko'a s ri2sko2 dr3avo2 ra"li$iti rag2enti ger2anski6 ple2ena
ondje naseljavali # svojstv# kolona i proesionalni6 vojnika) ili s# nova$enje2 # ger2anski2
"e2lja2a #naji2ani # ri2sk# vojsk#) %to je redovito "avr%avalo pri4lago<avanje2 do%ljaka
novi2 #vjeti2a i skori2 stapanje2 s ri2sko2 1ivili"a1ijo2. Naprotiv) Vi"igoti s# naseljeni
kao etni$ka 1jelina) s potp#no odre<eni2 pravni2 stat#so2. Nji6ova je "adaa 'ila da kao
sa2ostalna vojna 1jelina rat#j# # sastav# ri2ske vojske i da 'rane grani1e dr3ave. &a t#
sl#3'# do'ili s# 1jelovito podr#$je "a naseljavanje # "e2lja2a #" donji D#nav koje s# #
dotada%nji2 ratovanji2a veo2a op#stjele.
&a ra"lik# od glavnine Vi"igota koja je prelasko2 na podr#$je Karstva i"'jegla
podjar2ljivanje od strane =#na) Ostrogoti s# prete3ni2 dijelo2 'ili pri2orani da i2 se
pokore. Ve kraje2 IV. stoljea =#ni s# pre%li Kar4pate i prenijeli politi$ko sredi%te svoje
dr3ave) koja se prostirala sve do donje Volge) # .anonij#. T# s# pokorili onaj dio Ostrogota i
Alana %to s# nakon =er2anari6ove s2rti 'ili #"2akli pre2a "apad#. 9 .anoniji) Da4kiji i na
sjeverno2 .ri1rno2orj# pod nji6ovo2 je vla%# # prisilno2 ple2ensko2 save"# 'oravio 1io
2o"aik ger2anski6) isto$noslavenski6 i dr#gi6 slavenski6 ple2ena i naroda) ostav%i # toj
podlo3nosti sve do po$etka dr#ge polovi1e V. stoljea.
I. S/OBA VANDALA) ALANA) SV/VA I DOS/L:/N:/ B9R09NDA NA RA:N9
Vandali s# # I. st. pr. n. e. 'oravili na srednjoj i gornjoj Odri. Kraje2 toga stoljea na to2 s#
podr#$j# ra"vrstani i i"dieren1irani kao dvije sk#pineE Milin"i) na srednjoj Odri) i nji6ovi
j#goisto$niji s#sjedi) =asdin"i. Ali dola"ak 0ota # I. st. n. e. na #%e Visle pore2etio je te
odnose. Najprije s# 0oti s donje Visle potisn#li R#gij1e # isto$no .o2or je prisiliv%i ti2e
B#rg#nde da se
5I
Kretanje ger2anski6 naroda # velikoj Seo'i naroda.
O.IS KART/
0OTIE
I" j#3ne Mvedske dola"e na #%e VisleL odatle oko *G-. kre# na sjeverne o'ale Krnoga 2ora.
T# se ra"dvajaj# na isto$ne ili Ostrogote i "apadne ili Vi"igote. Ra"grani$ava i6 Dnjestar.
OSTRO0OTIE
Napadn#ti od =#na) glavnino2 potpadaj# pod nji6ov# vlast. .ov#$eni preseljenje2 =#na #
.anonij#) ondje 'orave do propasti 6#nske dr3ave) nakon Atiline s2rti. Nakon toga nji6ova
glavnina provalj#je na isto$ni dio Balkana. Ot#da) po odl#1i 1ara &enona) 5,+. dola"e # Italij#
i ondje osnivaj# kraljevstvo koje je potrajalo do GGG.
VI&I0OTIE
9"2i$# pred 6#nsko2 opasno%# # Trakij# i Me"ij#) nakon I+G. prela"e # &apadni Ilirik. Od
po$etka G. st. napadaj# Italij#) 5*-. osvajaj# i p#sto%e Ri2) dopir# do Kala'rije) ali se vraaj#
d#3 "apadne o'ale Apeninskog pol#otoka) prela"e # 0alij# i do'ivaj# stat#s ederata) pravo da
se nasele # Akvitaniji. Rat#j# protiv Vandala # =ispaniji) a poslije G-D. potp#no se povla$e na
.irenejski pol#otok @"adr3av%i Septi2anij#A gdje se nji6ova dr3ava o$#vala do arapskog
osvojenja D**.
VANDALI) ALANI) SV/VIE
Vandali4Silin"i pola"e sa srednje Odre @#"2i$#i pred 0oti2aA na gornj# Odr# @# Mlesk#A) a
Vandali4=asdin"i na gornj# i srednj# Tis#. .otkraj I. st. Milin"i odla"e na "apad) ni" Majn#) a
potkraj 5. st. =asdin"i povla$e i" 2e<#rje$ja Tisa4D#4nav Alane i s podr#$ja $e%ke i Sveve) pa
"ajedno sa Milin"i2a kraje2 5-C. prela"e Rajn#) 5-+. nap#%taj# 0alij# i na .irenejsko2
pol#otok# osnivaj# 5 kraljevstvaE Svevi # 0ali1iji) =asdin"i j#goisto$nije od nji6) Milin"i #
Betiki a Alani na j#go"apad# i j#goistok# .ol#otoka. .od pritisko2 Vi"igota) Milin"i s#
prete3no #ni%teni) a ostatak Vandala s Alani2a 5J+. prela"i # Sjevern# Arik#. Nji6ova dr3ava
ondje odr3ala se do 'i"antskog osvojenja GI5.
B9R09NDIE
.ri dolask# 0ota na #%e Visle) B#rg#ndi se povla$e pre2a donjoj Odri) a ot#da se pro'ijaj#
pre2a #%# Majne) prela"e na lijev# o'al# Rajne. T# i2 je prvo 'oravi%te oko VVor2sa. &a
"asl#ge # rat# protiv Atile dop#%teno i2 je da se presele # Savoj#) j#3no od Penevskog je"era.
.oslije propasti &ap. ri2. 1arstva) osvajaj# podr#$je oko LFona i se3# na j#g sve do .rovanse.
T# se nji6ova dr3ava odr3ala sve do pada pod vlast !ranaka GI5.
!RANKIE
Salijski !ran1i) s donje Rajne) oko IGD. "aposjedaj# Toksandrij#. 9 *. pol. G. st. dopir# do
So22e) naseljeni kao ri2ski ederati. Deset godina nakon propasti &ap. ri2. 1arstva)
preoti2aj# od na2jesnika Svagrija podr#$je do Loire) od 5+C. "aposjedaj# "e2lje Ala2ana)
nakon G-D. Akvitanij# @osi2 Septi2anijeA) a GI5. pripajaj# svojoj dr3avi B#rg#ndij#.
LAN0OBARDIE
.ola"ei s danski6 otoka) na evropsko2 s# kopn# isprva) na donjoj Odri) "apadni s#sjedi
Vandala) #"2i$# pre2a donjoj La'i) "ati2 i dalje) pre2a j#goistok#) preko Moravske #
&apadn# .anonij#) gdje s# s#sjedi i protivni1i 0epidaL ali nakon dolaska Avara # isto$n#
.anonij# @GCDA) Lango'ardi sele # Italij#.
5G
s2jeste j#3nije) #" rijeke Note1 i Varta) # "apadnoj .oljskoj. &ati2 0oti napadaj# i Vandale.
:edan dio nji6) Milinge) potisn#li s# d#'lje # Mlesk#) gdje oni ostaj# sve do III. st. n. e.) a
dr#ge) =asdinge s# pri svo2 kretanj# na j#goistok ra"'ili na nekoliko rag2enata. Manjin# s#
sa so'o2 pov#kli pre2a Krno2 2or#) dok s# preostali i"'jegli # sjeveroisto$n# .anonij#) na
podr#$je od gornje Tise do rijeke Maro%) gdje i2 je Karstvo odo'rilo stat#s ederata.
Milin"i s# ostali # Mleskoj sve dok nije # seda2deseti2 godina2a III. st. daljnje kretanje
B#rg#nda ra"'ilo i nji6ov# 1jelin# ponijev%i jedne od nji6 na &apad) pre2a rije1i Majni) dok
se dr#gi dio Milinga pridr#3io =asdin"i42a # .otisj#.
Kraje2 IV. stoljea) pokren#ti #"2ako2 0ota ispred =#na) =asdin"i s pridr#3eni2 dijelo2
Milinga odla"e i" .otisja na "apad) povla$e sa so'o2 sar2atske Alane koji s# 'oravili #
ravni1a2a i"2e<# srednje Tise i D#nava) pa se sav taj konglo2erat #pravlja #"vodno #"
D#nav) # Norik i Re1i j#) gdje i6 je ri2ski vojskovo<a Stili6on privolio da st#pe # sl#3'#
Karstv#. Ali ve 5-C. oni s# kren#li dalje) pre2a 0aliji) pov#kav%i sa so'o2 dio Sveva
@Kvade i" Moravske i Marko2ane i" He%keA.
Dotle s# B#rg#ndi ve doprli do #%a Maj ne # Rajn# i ondje se kao save"ni1i Ri2a s2jestili
sjeverno od Ala2ana koji s# jo% oko JC-. "aposjeli ri2ske Agri de1#2antes.
Vandali) Alani i Svevi napredovali s# pre2a 0aliji najverojatnije ri2sko2 vojni$ko2 1esto2
koja je preko A#gs'#rga i =eidel'erga vodila na Main") gdje s# ri2ske grani1e 'ranili !ran1i.
.oslije te%ki6 'or'i Vandali s# pro'ili t# 'arijer#) pa s# posljednjega dana 5-C. nji6ove prve
$ete pre%le Rajn#. .ri to2e i2 se pridr#3io onaj dio Milinga %to s# ve prije s B#rg#ndi2a
doprli do Rajne) a # prvi 2a6 "a nji2a s# po%li i Ala2ani i B#rg#ndi. Ali naknadni2
spora"#2o2 sa Karstvo2) Ala2ani s# se vratili na Dek#2antska polja) a B#rg#ndi s# se
"adr3ali na lijevoj o'ali srednje Rajne) oko Ror2sa. To i2 je 'oravi%te postalo prvo2
postoj'ino2 na tl# Karstva) a t# s# oko 5*C. ve pri2ili arijansko kr%anstvo.
Vandali) Alani i Svevi prelili s# se tijeko2 5-D. po 1ijeloj 0aliji plja$kaj#i i s#ko'ljavaj#i
se s neveliki2 otporo2 ri2ski6 odreda. Is1rpiv%i pa%njake) oni s# podjesen 5-+. pre%li
.ireneje i dvije godine l#tali =ispani4jo2) a "ati2 s# sa ri2sko2 vlasti sklopili #govor o
naseljavanj#. =asdin"i i Svevi s2jestili s# se # 0ali1iji) Milin"i # Betiki) a Alani ra"dvojeno) #
L#4sitaniji i Kartaginskoj provin1iji.
0odine 5*C. pojavio se # =ispaniji vi"igotski kralj Valija) na $el# svoga naroda koji je #
2e<#vre2en# prokrstario Balkano2) Italijo2 i stigao # Nar'onsk# 0alij#) gdje s# 0oti
pri6vatili stat#s ederata i pre#"eli o'ave"# da "a ri2sk# vlast voj#j# protiv Vandala) Alana i
Sveva # =ispaniji.
Vi"igoti s# najprije napali Milinge) koji s# # ti2 'or'a2a gotovo potp#no istrije'ljeni. Nji6ovi
s# se preosta1i pridr#3ili =asdin"i2a. No Ri2 se 'ojao preveliki6 #spje6a Vi"igota #
Mpanjolskoj) pa je Valija ve 5*,. opo"van. To je =asdinge i Sveve spasilo od #ni%tenja. Ali
oni od2a6 "ati2 po$inj# ratovati 2e<# so'o2. 9 to2e s# Svevi do'ivali po2o od ri2ske
vojske) a =asdin"i i Alani s# se "dr#3ili pod vodstvo2 "ajedni$koga kralja i post#pno) #
'or'a2a s ri2sko2 vojsko2 pro%irili na 1io j#g =ispanije. Naj"ad) is1rpljeni ti2 'or'a2a)
oni 5J+. donose odl#k# da se preko 0i'raltarskog tjesna1a presele # Sjevern# Arik#. 9 to je
vrije2e nji6ovi2 kralje2 'io 0aj"eri6) a Alanovandala je 'ilo # sve2# oko ,-.---) od $ega
do J-.---
"a rat sposo'ni6 2#%kara1a. Sjeverna Arika i6 je privla$ila svojo2 plo4dno%# koja j# je
#$inila jedno2 od 3itni1a Ri2a.
Na o"'iljniji otpor Alanovandali s# nai%li tek # N#2idiji @isto$ni Al3irA) ali s# ga 'r"o skr%ili.
Odr3alo se jo% sa2o nekoliko jaki6 #tvr<enja. B#d#i da nis# i2ali ratni6 sprava da i6 osvoje)
pristali s# na nagod'# i s ri2sko2 vla%# sklopili #govor o svo2e ederatsko2 polo3aj#
@5IGA. Me<#ti2) $i2 s# se konsolidirali "avladali s# "e2ljo2 kao ne"avisni gospodari) a
nji6ova je vojska 5I+. osvojila i glavni grad provin1ije) Kartag#. Kad je 55*. propao pok#%aj
Karstva da vojno2 ekspedi1ijo2 i" Italije pri2ora Alano4vandale na pokornost) sklopljen je
55J. kona$ni 2ir koji2 je Karstvo predalo osvaja$i2a s#veren# vlast # svi2 sjeveroari$ki2
provin1ija2a sve do Tripolitanije.
Lakoa kojo2 s# Alanovandali preoteli Ri2# tako drago1jena podr#$ja "asnivala se na
dvostr#koj sla'osti ri2ske vlasti # ti2 "e2lja2a. Te%ki poreski re3i2 i 'e"o'"irna
eksploata1ija kojo2 je veliki "e2ljoposjed tla$io %iroke slojeve stanovni%tva okren#li s#
si2patije stanovni%tva pre2a osvaja$i2a) "a koje se "nalo da 3ive # rodovsko2e dr#%tv#) 'e"
privatnog vlasni%tva na "e2lj#. 9sto je ista kategorija 3iteljstva pristajala #" vjersk# sekt#
donatista @po "a$etnik#) sveenik# Donat#A koja se 3estoko 'orila protiv posvjetovljenja
1rkve. Sveenstvo je) nai2e) prep#%taj#i se #3ivanj# 2aterijalnog 'lagostanja i povla%tenog
polo3aja # dr#%tv# odne2arivalo prvo'itne na"ore kr%anstva o eti$koj vrijednosti siro2a%tva
i s#"dr3ljivosti. Stoga s# donatisti progla%avali nevaljani2 svaki vjerski $in nedostojni6
sveenika i ti2e dola"ili # ogor$ene s#ko'e i sa 1rkvo2 i sa svjetovno2 vla%#. Opo"i1ija
Alanovandala pre2a sl#3'eno2 kr%anstv# @jer s# i oni) kao i 0oti) 'ili arijan1iA #$inila i6 je
'li3i2a "a pripadnike po'#njene sekte od episkopalnoga sveenstva.
9sprkos to2e) Alanovandali s# #skoro po svo2e doseljenj# ra"o$arali nade koje s# #" nji6ov
dola"ak 'ile pove"ivane. Nji6ova evol#1ija #$inila i6 je 'a%tini1i2a poretka protiv kojega s#
se 'orili.
.re2a poda1i2a %to s# se o nji6ov# kretanj# kro" /vrop# sa$#vali) $ini se da je # nji6) "a
vrije2e nji6ova 'oravka # .otisj#) prevladavalo sli$no privredno i dr#%tveno #re<enje kao
kod "apadni6 0er2ana # Ke"arovo do'a. Ali nji6ovo je osvaja$ko kretanje dovodilo do
va3ni6 pro2jena. 9 osnovi) rodovsko se dr#%tvo o$#valo) ali se ono prilagodilo ratni$koj)
de1i2alnoj organi"a1iji s podjelo2 na vojni$ke stotnine i tis#nine. Vojni "apovjedni1i
i"dvajali s# se kao sloj aristokra1ije ko2e je na $el# 'io kralj. On je predsjedao narodnoj
sk#p%tini) 'io ratni vo<a i najvi%i s#da1. Iako se #loga narodne sk#p%tine odr3avala sve do
pokoren ja Arike) te jo% #vijek ona odl#$#je i o seo'a2a i o ratni2 pot6vati2a) kraljevska
vlast odl#$no potisk#je #tje1aj naroda i pretvara se # 2onar6ijski re3i2 koji se oslanja na
vojn# aristokra1ij#.
.o doseljenj# # Arik# Alanovandali se naseljavaj# # rodovski2 "ajedni1a2a) ali kraljevska
vlast pre#"i2a 1arske do2ene) aristokra1ija veleposjede svjetovni6 velika%a) a arijanska 1rkva
"natne ko2plekse i2anja %to s# pripadala katoli$koj 1rkvi. Takvi2 #klapanje2 # "ate$ene
posjedovne odnose kraljevska vlast i vojna aristokra1ija pre#"i2aj# s osvojeni2 "e2ljo4
posjedi2a i "avisn# radn# snag#) kolone i serve) i st#paj# na 2jesto ekspro4prirani6 Ri2ljana.
Sa2i2 ti2e) kraljevska vlast i alanovandalska rodovsko44ratni$ka aristokra1ija 2ijenjaj# svoj
dr#%tveni stat#s. 92jesto dostojan4
5D
Mo"aik vandalskog veleposjednika na konj# kako odla"i i" svoje villae. Kartaga)
oko G--.
stvenika rodovskoga dr#%tva) oni postaj# veliki2 "e2ljoposjedni1i2a. Na taj se na$in
#klapaj# # ra"vitak dotada%nji6 klasni6 odnosa koji se 2ijenjaj# pretvaraj#i se # o'like
eksploata1ije koji s# vodili pre2a e#dali"a1iji.
.ovijesne okolnosti nis#) 2e<#ti2) dop#stile Alanovandali2a da # to2e ra"vitk# dopr#
daleko. Oni s# dod#%e svoj# dr3av# "natno oja$ali i $ak svoje posjede pro%irili novi2
osvajanji2a. &a#"eli s# "apadno2editeranske otokeE Sardinij#) Kor"ik# i Baleare i oko
polovi1e V. st. postali veliko2 po2orsko2 silo2. 0odine 5GG. #spjeli s# $ak nagli2
prepado2 prola"no osvojiti Ri2) pri $e2# s# ga neo'#"dano oplja$kali @po $e2# je ra"ornost
nji6ova napada postala te2elje2 "a poja2 vandali"2a) iako nji6ova p#sto%enja nis# 'ila gora
od 2nogi6 dr#gi6) # ra"li$iti2 povijesni2 vre2eni2aA. Alanovan4dali s# osvojili i Si1ilij#) ali
s# je 5DC. #" o'ave"# da do'ivaj# godi%nji danak #st#pili ger2ansko2 vojskovo<i Odoakr#
koji je te iste godine s prijestolja "'a1io posljednjega "apadnori2skog 1ara) Ro2#la
A#g#st#la.
Ali svega %e"desetak godina poslije toga #n#tra%nji politi$ki) klasni i vjerski ra"dori #$inili s#
alanovandalsk# dr3av# dovoljno sla'o2 da GI5.) kao prva od 'ar'arski6 dr3ava na tl#
&apadnori2skoga 1arstva) postane 3rtvo2 :#stinijanova vojno4politi$kog plana o o'novi
jedinstvene vlasti # svi2 pokrajina2a koje s# # Konstantinovo do'a 'ile # grani1a2a ri2ske
dr3ave.
5. S/OBA VI&I0OTA I TOLO&ATSKO KRAL:/VSTVO
Vojni i politi$ki 9skoro po dolask# Vi"igota @s pridr#3eni2 rag2enti2a slijed doga<aja
dr#gi6 ple2enaA na podr#$je Karstva @IDCA oni s# "apali # nes#glasi1e s dr3avno2 #pravo2.
Vlasti i2 nis# #redno dostavljale dogovorene kontingente 6rane) a i nji6ovo naseljavanje #
isto$no2 dijel# Donje Me"ije nije se ostvarivalo 'e" s2etnja. Stoga je ve IDD. do%lo do
po'#ne 0ota i nji6ove po'jede # s#ko'# s vojsko2 tra$koga vr6ovnog "apovjednika
L#pi1inija. Sad s# 'ar'ari 2ogli nes2etano prijei gorje Balkan. .ridr#3ili s# i2 se i 2nogi
od'jegli ro'ovi i tra$ki r#dari. =araj#i pri svo2 napredovanj#) 0oti s# doprli d#'oko #
Tesalij# i $ak do "idina Karigrada. Da i2 se od#pre) 1ar Valens je ok#pio jak# vojsk# od oko
I-.--- ratnika) veino2 ger2anski6 naja2nika) ali je ri2ska vojska kod =adrianopola @+.
VIII. ID,A pretrpjela katastroalan pora") pri $e2# je pogin#o i 1ar Valens. .oslije
ne#spje%nog pok#%aja 0ota da "a#"2# i sa2 Karigrad) nji6ova se vojska raspr%ila #
pojedina$ne odrede koji s# se ra"i%li # potra"i "a plijeno2 po 1ijelo2e Balkan#) sve do
:#lijski6 Alpa.
9 veo2a te%ki2 okolnosti2a) pre3ivjeli 1ar 0ra1ijan postavio je "a svoga s#vladara vojnog
"apovjednika Me"ije) Teodo"ija) prep#stiv%i 2# o'ra$#n s 0oti2a) dok je on sa2 'io
pri2oran 'raniti grani1e na Rajni. Ali do"nav%i "a Teodo"ijeve pripre2e) 0oti s# # 6itnji
ok#pili svoje odrede) pa s# i novo2e 1ar# nanijeli te3ak pora" @# okoli1i Sol#naA) nakon $ega
s# se i opet ras#li plja$kaj#i po Makedoniji i Tesaliji. Ipak) poslije d#3i6 pregovora) Karstvo
je naj"ad @I,JA s Vi"igoti2a sklopilo 2ir i odo'rilo i2 da se nasele # Donjoj Me"iji kao
ko2paktna etni$ka 2asa) a ne raspr%eno kao 6ospites) po klj#$# ter1ije) na i2anji2a
veleposjednika. Na to2 podr#$j# 'ila i2 je d#3nost da 'rane dr3avne grani1e) a povr6 prava
na naseljavanje do'ivali s# od dr3ave i stalan godi%nji s#psidij.
Na novoste$eno2 podr#$j# Vi"igoti s# se po$eli 'aviti "e2ljoradnjo2. Ali nji6ova pri2itivna
agrarna te6nika 'ila je #"roko2 %to i2 je do'iveni teritorij #skoro postao nedovoljan. .oslije
s2rti 1ara Teodo"ija @*D. I. I+GA) kad se "'og podjele Karstva na Isto$no i "apadno $inilo da je
vlast osla'ila) Vi"igoti s# se po'#nili i kren#li pre2a Karigrad# ali i6 je od opsade nov1e2
odvratio pretorijanski preekt Isto$noga 1arstva R#in. Na njegov nagovor Vi"igoti s# oti%li da
"a se'e preot2# Isto$ni Ilirik) koja je o'last pri dio'i Karstva 'ila pri"nata &apadno2 1arstv#.
Magister 2ilit#2 &apadnoga 1arstva Stili6on prisilio i6 je 2e<#ti2 da se vrate # Donj#
Me"ij# @Do'r#<#A. Ali kad je #skoro "ati2 Isto$nori2sko 1arstvo nasilno preotelo &apad#
Isto$ni Ilirik) i"2e<# o'je ri2ske dr3ave "avladalo je ogor$eno neprijateljstvo. 9 takvi2
okolnosti2a Vi"igoti s# nap#stili Me"ij# i stra6ovito p#sto%ei "aposjeli /pir. B#d#i da i6
nije 'ilo 2og#e otjerati) Isto$no i2 je 1arstvo sl#3'eno odo'rilo naseljenje # /pir#) a
nji6ov# je kralj# Alari6# dodijelilo naslov vr6ovnog vojskovo<e "a Ilirik. Ti2e je Alari6
do'io 2og#nost da odli$no naor#3a svoje s#narodnjake) pa je "ati2 pod#"eo da svoj#
"apovjedni$k# vlast air2ira i # &apadno2 Ilirik#. B#d#i da s# Sjevern# Italij# na svo2
kretanj# pre2a "apad# # to vrije2e #gro3avali Alani i Vandali @oko 5-*A) Vi"igoti s# se preko
Srije2a) Savske .anonije) /2one i =r#%i1e #p#tili ona2o nadaj#i se da e se 2oi okoristiti
te%koa2a Ri2ljana. Kro"
5 Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
AX
Stili6on. Bjelokosni dipti6 s kraja V. st.
.adsk# ni"in# doprli s# do Milana i Torina) ali i6 je Stili6onova vojska potisn#la pre2a j#g#)
# Apeninske gorje) i pri2orala na pregovore. Sklopljen je spora"#2 po ko2e s# se Vi"igoti
2irno pov#kli # Istr# i Dal2a1ij#L a kad s# 5-I. jo% jedno2 pok#%ali napad) s#"'ijeni s# i
dr#gi p#ta) ali s# sada svoji2 'oravi%te2 #$inili Savsk# .anonij#. Tre# prilik# pr#3io i2 je
veliki prodor ger2anski6 ple2ena pod vodstvo2 Radagaisa preko Alpa # Italij# @5-GOCA.
B#d#i da je 'ilo ne2og#e #spje%no ratovati na dvije strane) Stili6on je na dvor# predlagao
da se nov1e2 k#pi 2irno dr3anje 0ota. Ali Stili6on je) kao 0er2an @po podrijetl# VandalA)
'io nepo#dan dvor4sko2e kr#g# oko "apadnori2skoga 1ara =onorija. Opt#3ivali s# ga da se
na2jerava vojno2 silo2 @koja se # tada%nje2 Karstv# sastojala gotovo isklj#$ivo od
ger2anski6 plaenikaA okoristiti da svoga sina o3eni 1arevo2 kerko2) a tako<er i da je #
tajno2 spora"#2# s Alari6ovi2 Vi"igoti2a.
G-
l
Na toj osnovi on je os#<en i s2akn#t @5-,A a s2jesta nakon toga i"vr%en je velik pokolj
'ar'arski6 vojnika po 1ijeloj Italiji. I"vori o'avje%tavaj# da i6 se do I-.--- spasilo 'ijego2 #
Alari6ov ta'or # Norik#.
Takvi doga<aji posl#3ili s# Vi"igoti2a kao opravdanje "a ka"nen# ekspedi1ij# protiv ri2ski6
vlasti. .rodrli s# # Italij# i trei p#ta i podjesen 5-,. doprli do Ri2a. Opkoliv%i ga prisilili s#
Ri2ljane gla<# da i2 plate gole2# otk#pnin#) pa s# se "ati2 pov#kli # Toskan#. Na to2 p#t#
posv#da s# i2 se pridr#3ivali od'jegli ro'ovi i koloni. A kad nis# #spjeli ostvariti svoje #vjete
"a kona$ni 2ir i povla$enje i" Italije) Vi"igoti s# po dr#gi p#t opkolili Rirn) # ko2 je #skoro
"avladala glad. Ali i ovaj p#t je opsada prekin#ta jer s# Ri2ljani kon1entrirali jake odrede #
Ravenni) ka2o se 'io sklonio i 1ar =onorije) pa s# Vi"igoti ondje 2orali anga3irati sve svoje
snage. Novi pregovori "avr%ili s# i opet ne#spje6o2) poslije $ega je slijedila trea opsada
Ri2a. Ovaj p#ta grad je pao @5*-A) a vi"igotska ga je vojska p#na tri dana te2eljito plja$kala.
Nap#stili s# grad ponijev%i gole2 plijen. Me<# "aro'ljeni1i2a 'ila je i 1areva sestra .la1idija.
.o%av%i pre2a j#g#) Vi"igoti s# na2jeravali preko Si1ilije prijei # Arik# i ondje osnovati
svoj# dr3av#. Ali na j#g# Italije Alari6 se ra"'olio i kraje2 5*-. #2ro @sa6ranjen je kod
Kosen"e) # dn# rijeke B#sento) koj# s# radi #kopa privre2eno skren#li s nje"ina tokaA) a
novi2 je vladare2 postao njegov ro<ak Ata#l. .od njegovi2 vodstvo2 Vi"igoti s# se d#3
"apadne o'ale Italije vratili na sjever) pre%li Alpe preko prijevoja Montgenevre) "apadno od
Torina) i #pali # 0alij#. T# se Ata#l o3enio .la1idijo2 i o'javio da 3eli snage svoga naroda
staviti # sl#3'# Karstva. Kad je to =onorije od'io) Vi"igoti s# pre%li # =ispanij#) # na2jeri da
na podr#$j# Bar1elone osn#j# svoj# dr3av# @5*GA. No tada je #2ro Ata#l) a kralje2 je postao
Vali4ja. On je isprva na2jeravao preko podr#$ja Alana i Vandala4Silinga prijei # Arik#) ali
je "a t# svr6# nedostajalo lote) pa nije preostajalo nego pregovarati s Ri2ljani2a. Spora"#2
je postign#t) pa s# Vi"igoti 2orali pri2iti o'ave"# da e vratiti 1arev# sestr# i o$istiti
=ispanij# od Vandala) Alana i Sveva. &a to s# i2ali do'iti i"o'ilno 6rane) ali je pitanje
nji6ova naseljavanja ostalo otvoreno.
Ostvar#j#i pri2ljen# o'ave"#) Vi"igoti s# najprije napali Milinge # Betiki) pa s# i6 gotovo
potp#no #ni%tili. &ati2 s# se o'orili na Alane. 9 ti2 'or'a2a 'roj Alana se tako s2anjio da
s# odl#$ili da se sjedine s =asdin4"i2a. Ali prije nego %to je "apo$ela slijedea etapa
ratovanja) protiv =a"din4ga i Sveva) Ri2ljani s# se #pla%ili pretjeranog porasta 2oi Vi"igota)
pa je na2jesnik 0alije Konstan1ije) 5*,. opo"vao Valij# sa "adatka i njegov# narod# odo'rio
da se naseli # svojstv# ederata # "apadnoj polovi1i 2e<#4rje$ja Loire i 0aronne @AY#itania
se1#ndaA.
:o% prije nego %to je taj #govor 'io proveden # 3ivot) Valija je #2ro) a kralje2 je postao
Teodori6 I. Ve # po$etk# njegove vladavine Vi"igoti s# se akti$no naselili na novoste$eno2
podr#$j#) a nji6ov je kralj postao vojni2 "apovjedniko2 $eta %to s# i6 Vi"igoti 'ili d#3ni
stavljati na raspolaganje Karstv#. Njegove s# se kraljevske ko2peten1ije odnosile sa2o
pre2a njegov# narod#) a nad ri2ski2 stanovni%tvo2 # provin1iji # kojoj s# se Vi"igoti
naselili nji6ov kralj nije i2ao nikakvi6 prava.
To se stanje i"2ijenilo daljnji2 vi"igotski2 vojni2 pot6vati2a # svr6# pro%irenja nji6ova
podr#$ja. .rovin1iji AY#itania se1#nda #spjeli s# or#3je2 pripojiti sa2o sjevero"apadni #gao
Nar'onnske pokrajine s grado2
G*
Tolosa @To#lo#seA) ali i2 je pri to2 1io nji6ov posjed pri"nat kao a#tono2na o'last # kojoj je
Teodori6 2ogao ra"vijati sa2ostaln# "akonodavn# i #pravn# djelatnost.
Pelei ko2pen"irati svoje nevelike ratne #spje6e pre2a ri2sko2 teritorij# # 0aliji) Vi"igoti
s# sklopili save" sa Svevi2a) koji s# nakon odseljenja Alanovandala # Arik# @5J+A stali
pro%irivati svoje posjede # 0ali1iji. Sad s# i jedni i dr#gi) "dr#3eni2 snaga2a po$eli
potiskivati vlast Ri2ljana na .irenejsko2 pol#otok#.
Ali #to je svi2 s#parni$ki2 snaga2a "aprijetila "ajedni$ka) 6#nska opasnost.
.o$etko2 V. st. =#ni s# oja$ali svoj# dr3av# kojoj je sredi%te vlasti 'ilo # .anoniji) no koja se
prostirala od Volge) preko j#3ne R#sije) R#2#njske) 9garske i He6oslova$ke sve do j#3ne i
srednje Nje2a$ke. T# s# pod 6#nsko2 vla%# 3ivjela 2noga sar2atska) slavenska i
ger2anska ple2enaE =a"ari) Anti) Alani) Ostrogoti) 0epidi) svevski Kvadi i dr. Od 55G.
kralje2 =#na je @nakon #'ijstva njegova 'rata BledeA postao Atila. Njegovi s# odredi ratovali
sa svi2a s#sjedi2a) a naro$ito s# $esto d#3 veo2a otegn#ti6 grani1a napadali Isto$nori2sko
1arstvo) pri2orav%i ga da Atili plaa te3ak godi%nji danak.
I"a s2rti isto$nori2skoga 1ara Teodo"ija II. @5G-A) o'a s# 1ara) isto$ni i "apadni) slo3no od'ili
plaanje tri'#ta i dr#ge Atiline "a6tjeve @on je od &apada tra3io da se sestra 1ara Valentinijana
III. #da "a njega i donese 2# pola 1arstva kao 2ira"A) pa je to Atili do'ro do%lo kao povod
rat#. .o$etko2 5G*. 6#nska je vojska) poja$ana odredi2a 2nogi6 podlo3ni6 ple2ena) po%la
pre2a 0aliji # na2jeri da je pokori pa da "ao'ila"no) preko "apadni6 o'ronaka Alpa) provali
# Italij#. Rajn# s# pre%li ni"vodno od Main"a. Do pres#dnog s#ko'a do%lo je J-. VI. 5G*. na
ravni1i "vanoj Ka2p#s Ma#ri1ia1#s) D i po kilo2etara "apadno od grada Trovesa @TroaA.
Ri2sko2 je vojsko2 "apovijedao na2jesnik Ae1ije) a # njoj s# se 'orili kao save"ni1i !ran1i)
B#rg#ndi) Alani i dr#gi #lo21i ger2anski6 ple2ena) a oso'ito je jake odrede doveo #po2o
vi"igotski kralj Teodori6 I.
.re2da s# se o'je vojske) #sprkos te%ki2 g#'i1i2a) #spjele odr3ati na 'oji%t# ne #"2akav%i)
ipak s# =#ni neposti"avanje po'jede s2atrali kao pora") pa se Atila s#tradan nakon 'itke
vratio preko sjeverne 0alije i Nje2a$ke # .anonij#.
9 #spje%no2 otpor# napada$# glavne s# "asl#ge stekli Vi"igoti. No # 'or'i je nji6ov kralj
Teodori6 I. pogin#o) pa s# se oni jo% prije "avr%etka 'itke pov#kli # svoja 'oravi%ta #
Akvitaniji.
&ajedni$ko vojevanje s Ri2ljani2a $ini se da je po'olj%alo odnose Vi"igota pre2a Karstv#.
Nji6ov kralj Teodori6 II. dokin#o je politik# Teodo4ri6a I. pa je ponovo pri"nao vr6ovn# vlast
Karstva nad kraljevstvo2 Vi"igota) ko2e je grad Tolo"a postao prijestolni1o2.
Ali # kaoti$ni2 prilika2a koje s# # to vrije2e vladale # Italiji veo2a je te%ko 'ilo to
podani%tvo "aista i odr3avati. Ono se veo2a 'r"o pretvorilo # na2etanje vlastite volje
Karstv#. Tako s# Vi"igoti nakon s2rti 1ara Valentinijana III. na 1arsko prijestolje i"digli dva
svoja eksponenta @.etronija Maksi2a i Avit#A. Takva tijesna pove"anost s ri2sko2 vla%#
o2og#ila i2 je da kao i"vr%io1i 1areva nare<enja provale # =ispanij#) ondje #ni%te
kraljevstvo Sveva i nji6ov teritorij pripoje svojoj vlasti.
GJ
Kad je "ati2 # Italiji vr6ovni "apovjednik) Svev Ri1i2er "'a1io Avit# i # spora"#2# s
isto$nori2ski2 1are2 Leono2 I. 1are2 proglasio Majori4jana) novi je vladar #spio pri2orati
Vi"igote da i opet pri"naj# svoj ede4ratski stat#s # Karstv#. No Ri1i2er je ve 5C*. "'a1io
Majorijana @"'og njegovi6 ne#spje6a # rat# protiv VandalaA i postavio "aredo2 tri 1ara
@Severa) Ante2ija i Oli'rijaA) da 'i "ati2) nakon Ri1i2erove s2rti) vojska sa2a to
dostojanstvo povjerila dotada%nje2 1arsko2 $inovnik# 0li1erij#.
Takv# sit#a1ij# o'ilno s# iskoristili Vi"igoti) pa s# potp#no #kin#li svoje podani%tvo Karstv#)
a svoje s# podr#$je pro%irili na sjever# do Loire a pre2a istok# do R6one.
9 Italiji s# se dotle dokon$avale posljednje godine postojanja &apad4nori2skog 1arstva. Kar
&enon je 'io odl#$io da #kine svevlast ger2anski6 vojni6 ko2andanata # Italiji pa je
"apadnori2ski2 1are2 i2enovao :#lija Ne4pota) dotad gotovo sa2ostalnog vladara #
Dal2a1iji. .re#"ev%i vlast) Nepot je 5DG. sklopio 2irovni #govor s vi"igotski2 kralje2
/#ri6o2 koji2 je Tolo"atsko kraljevstvo 'ilo pri"nato kao sa2ostalan teritorij # grani1a2a od
Atlantika do Sredo"e2noga 2ora i od Loire do .ireneja.
Nakon ti6 #spje6a kralj /#ri6 se posvetio sre<ivanj# #n#tra%nji6 politi$ki6 odnosa. 9 t# je
svr6# 5DG. dao sastaviti LeZ Visigot6or#2 @KodeZ /#ri1ian#sA # ko2 je kodii1irao o'i$ajno
pravo svoga naroda) #" jak #tje1aj ri2ske "akonodavne tradi1ije.
Iste te godine vr6ovni "apovjednik italske vojske) Ri2ljanin Orest) pri2orao je Nepota da
a'di1ira i pov#$e se # Dal2a1ij#. Na dan I*. B. 5DG. #"digao je na prijestolje svoga sina
Ro2#la A#g#st#la. No njegova je vladavina 'ila kratka. Kad je Orest od'io "a6tjev vojske da
joj dr3ava dodijeli "e2ljoposjede) a ne sa2o 'oravi%ta na i2anji2a i # do2ovi2a
veleposjednika) #" o'ave"# dr3avni6 skladi%ta da i6 opskr'lj#j# 6rano2) do%lo je do po'#ne
ger2anski6 plaenika # ri2skoj vojs1i) pod vodstvo2 oi1ira Odoa4kra koji je po narodnosti
'io Skir. .o'#njeni1i s# s2akn#li Oresta) a Ro2#la A#g#st#la s# "'a1ili s vlasti) ali s# 2#
po%tedjeli 3ivot. &a #"vrat "'og takve 2ilosti) Ro2#l A#g#st#l je 2orao svoje 1arske
insignije poslati # Karigrad &enon#) s por#ko2 da je odsad jedan 1ar dovoljan "a o'je
polovi1e Karstva) a njegova dotada%nja ovla%tenja da e odsada # Italiji vr%iti Odoakar. Ove
doga<aje # Italiji iskoristili s# Vi"igoti da jo% vi%e pro%ire svoj# vlast # 0aliji. 9 'or'i s
B#rg#ndi2a) koji s# 'ranili interese Karstva) "a#"eli s# 1ijel# .rovans#) do rijeke D#ran1e i
do .ri2orski6 Alpa. 0odine 5DD. ta je nji6ova osvajanja 2irovni2 #govoro2 potvrdio i kralj
0er2ana # Italiji) Odoakar. 9 6ispaniji Vi"igoti s# "a#"eli jo% i 1io sjeveroistok .ol#otoka
@provin1ij# Tarra1onensisA.
Vi"igotsko je kraljevstvo sada 'ilo najprostranija ger2anska politi$ka tvorevina. Ali njena
#n#tra%nja ko6e"ija 'ila je nei"gra<ena i sla'a. O'a etni$ka ele2enta) 0oti i Ri2ljani) 3ivjeli
s# ra"dvojeno. Brakovi 2e<# nji2a 'ili s# "a'ranjeni sve do kraja VI. st. Ri2ljani nis# 'ili
podjar2ljeni ni o'espravljeni) ali s# 0oti 'ili nad2oni) iako 'roje2 neveliki) jer s# jedino
oni 'ili vojni1i i raspolagali or#3je2. Osvaja$e i =ispano4ri2ljane rastavljala je i vjera jer s#
Vi"igoti 'ili arijan1i) a Ri2ljani katoli1i. A #sto s# 6ispanori2ski "e2ljoposjedni1i sa
"a"oro2 pri2ili preoti2anje dijelova nji6ovi6 i2anja # korist do%ljaka.
GI
&'og te #n#tra%nje sla'osti politi$kog #strojstva i nestopljenosti stanovni%tva) Vi"igotska je
dr3ava 'ila neotporna pre2a vanjski2 opasnosti2a. A te s# i nakon pada &apadnori2skog
1arstva ostale velike. Najpogi4'eljniji s# "a vi"igotsk# dr3av# 'ili !ran1i) nji6ovi nekada%nji
save"ni1i # rat# protiv =#na. Oni s# poslije propasti Karstva najprije "aposjeli sjever 0alije i
postali s#sjedi2a Vi"igota na rije1i Loiri @LoariA. Kako s# !ran1i ve 5+C. postali katoli1i2a)
a nis# 'ili na "l# glas# "'og ne#2jerenog od#"i2anja "e2lje veleposjedni1i2a) ri2sko je
stanovni%tvo j#3ne 0alije s2atralo !ranke do'rodo%li2 save"ni1i2a. Takvo stanovi%te
pon#kalo je /#ri6ova nasljednika) Alari6a II) da "a se'e i svoj# politik# prido'ije i Ri2ljane
dono%enje2 "akonika koji e Ri2ljani2a # d#6# nji6ove tradi1ije "aja2$iti nji6ova prava.
Tako je nastao LeZ Ro2ana Visigot46or#2 ili Breviari#2 Alari1ian#2) o'javljen i pri6vaen
# Tolo"i po$etko2 G-C. Ali "a sana1ij# #n#tardr3avni6 odnosa 'ilo je ve prekasno. Ne "na se
koji2 povodo2) ali svakako i" osvaja$ki6 ra"loga) !ran1i s# G-D. pre%li Loir#. Do pres#dne
'itke do%lo je kod Vo#illea @V#jeA) 'li"# grada .oi4tiersa @.oatjeA. 9 njoj s# Vi"igoti 'ili
potp#no pora3eni) a pogin#o je i nji6ov kralj. Nakon toga oni s# se 2orali pov#i i" svi6
svoji6 posjeda # 0aliji) osi2 nevelikog podr#$ja "apadno od donjeg toka R6one i i"2e<#
0aronne i .ireneja. Sredi%te nji6ove dr3ave otad je na tl# .irenejskog pol#otoka) a glavni grad
i2 je #skoro postao Toledo.
.rivredni i dr#%tveni &a vrije2e 'oravka # .ri1rno2orj# Vi"igoti nis# po4ra"voj do
nap#%tanja "navali privatno vlasni%tvo nad "e2ljo2. &e2ljoradnja 0alije i2 je
'ila pri2itivna) a sto$arstvo glavna grana privre4
de. &a vrije2e kratkotrajnog 'oravka # Me"iji) koji
je protekao # 'rojni2 plja$ka%ki2 pot6vati2a) a isto tako ni # ra"do'lj# seo'e @I+G45*,A te se
prilike nis# 2ogle i" te2elja pro2ijeniti. Novi #vjeti ostvarili s# se tek nakon naseljenja #
Akvitaniji. To je naseljavanje i"vr%eno po na$eli2a o #kona$ivanj# vojske i" I+,.) tako da s#
Vi"igoti od ri2ski6 veleposjednika do'ili # potp#no vlasni%tvo trein# "e2lje) "ajedno s
koloni2a) ro'ovi2a) nasta2'a2a i radni2 inventaro2. .re2a /#ri6ov# "akon#) doneseno2
# tren#1i2a propadanja ri2ske politi$ke "grade) taj je pro1ent 'io "natno vei. Sad s# Vi"igoti
posjedovali JOI orani1a i *OJ %#2a) dok o opseg# ispa%e i 'roj# ro'ova ne2a podataka. Takvoj
dio'i 'ili s# podlo3ni ne sa2o veleposjedi) nego i srednje velika i2anja. Veli$ina Vi"igoti2a
dodjeljivani6 $esti1a @sortesA ve od po$etka naseljavanja nije 'ila jednaka. Kraljevska je vlast
pre#"ela gole2a 1arska i2anja i velike "e2ljoposjede aristokra1ije koja se otvoreno
anga3irala # otpor# nji6ov# naseljavanj#. Rodovska vi"igotska aristokra1ija do'ivala je "'og
svoga #gleda i "asl#ga # ratovanj# vee ko2plekse "e2lje negoli selja%tvo) $lanovi seoski6
"ajedni1a. Ta je rodovska aristokra1ija jo% i poveavala svoje posjede na osnov# vojne i
politi$ke sl#3'e # dr3avi. .re#"ev%i siste2 eksploata1ije kolona i ro'ova na "e2lji koj# je
do'ila) ona se i" ratni$ke aristokra1ije rodovskog dr#%tva pretvorila # "e2ljoposjedni$k#
aristokra1ij#L ti2e "apo$inje njena preo'ra"'a # novi tip povla%tene klase # okvir# post#pne
e#dali"a1ije dr#%tvenog poretka.
Naseljavanje selja%tva # raspr%eni2 sk#pina2a po "e2ljoposjedi2a %iro2 osvojenog teritorija
osla'ilo je vi"igotsk# etni$k# kon1entra1ij#) pa je to ja$alo predstavni$ki karakter kraljevske
vlasti. Njega narod vi%e ne2a 2o4
G5
g#nosti i"ravno 'irati) nego sa2o naknadno odo'rava #stoli$enje nove vladarske li$nosti.
Kraljevske ko2peten1ije sastojale s# se od najvi%e vojne) #pravne) s#dske i poresko4
inan1ijske vlasti. Ali #" kralja se ve rano o'likovalo dvorsko vijee koje se sastojalo od
sveenika i lajika) 0ota i Ri2ljana koji s# se okoristili svoji2 #pravni2 isk#stvi2a da
postan# n#3ni2a "a vo<enje dr3avni6 poslova. Na osvojeno2 podr#$j# Vi"igoti s# sa$#vali
ri2sk# ad2inistrativn# podjel# na provin1ije @1ivitatesA koji2a je na $el# 'io 1o2es. I
gradski2 sredi%ti2a ostala je nji6ova 2#ni1ipalna organi"a1ija. 0radska k#rija ja2$ila je "a
na2irenje poreski6 o'ave"a sve#k#pnoga gradskog stanovni%tva. Najvi%i #nk1ionar gradova
'io je 1#rator 1ivitatis koga s# i" svoji6 redova 'irali k#rijali) a kralj je taj i"'or potvr<ivao.
Vi"igotsko stanovni%tvo organi"iralo se tijeko2 ratovanja po desetin4sko2 vojno2 siste2# na
tis#nine) petstotnine) stotnine i desetine. Mille4nari#s @tis#nikA stajao je na $el# svoga
odreda # rat#) a # "ajedni1i sa stotni1i2a s#dio je # 2irno i # ratno do'a. Od /#ri6ova
vre2ena i 0oti2a i Ri2ljani2a "ajedni$ki s#de 1o2es i 2illenari#s. Ali tis#nik # daljnje2
ra"vitk# ostaje sa2o vojni $inovnik) dok Ri2ljani2a s#di deensor 1ivitatis.
Osnovni) radni sloj stanovni%tva sastojao se od slo'odni6 seljaka) str#kt#rirani6 1ivilno #
seoske opine) a vojno po desetinsko2 s#stav#. To selja%tvo 'ilo je oslo'o<eno poreski6
o'ave"a pre2a dr3avi @"e2ljarinaA. Nji6 s# snosili sa2o Ri2ljani. Na i2anj# velika%a i na
kraljevski2 posjedi2a radili s# koloni i ro'ovi. Stat#s kolona 'io je jednak kakav je 'io i
prije doseljenja Vi"igota. Naprotiv) 'roj ro'ova se # ve"i s 2nogi2 "aro'ljavanji2a # rat#
poveao. Veina nji6 radila je na dodijeljeni2 $esti1a2a) a 2anjina na veleposjedni$ki2
re"ervati2a i kao k#na radna snaga # do2ainstvi2a velika%a.
Vi"igotska kraljevska vlast 'ila je vr6ovni nad"orni organ "a o'je 1rkve) katoli$k# i arijansk#)
pa je i i2enovanje 'isk#pa pripadalo 2e<# kraljevska prava.
9 svako2 vee2 grad# postojao je osi2 katoli$koga i arijanski 'isk#p. Arijanska 1rkva vr%ila
je svoje o'rede na narodno2 je"ik#) a katoli$ka na latinsko2. Odnosi i"2e<# sveenstva
jedne i dr#ge 1rkve 'ili s# veo2a neprijateljski. Sve do povla$enja Vi"igota i" 0alije na
.irenejski pol#otok to je 2e<#so'no neprijateljstvo 'ilo podlogo2 s#'ver"ivne djelatnosti
katoli$kog klera # korist rana$ki6 osvaja$a.
G. S/OBA I NAS/L:AVAN:/ B9R09NDA
Vojni i politi$ki 9 prvoj polovi1i III. st. glavnina se B#rg#nda iselila s slijed doga<aja
'oravi%ta i"2e<# srednje La'e i Ni%e pre2a "apad#) na rijek# Majn#. T# s# "a#"eli podr#$je
i"2e<# rijeka Ne41kar i :agst) na j#g#) i planina Ta#n#s) Vogels'erg i Ro6n) na sjever#) i
ratovali sa svoji2 j#3ni2 s#sjedi2a) Ala2ani2a koji s# oko JC-. "aposjeli De4k#2antska
polja. Ti2 s# ak1ija2a stekli prijateljstvo i save"ni%tvo s Ri2ljani2a. .o$etko2 V. st.)
prigodo2 prelaska Alana) Vandala i Sveva preko Rajne # prvi 2a6 s# i2 se pridr#3ili i
B#rg#ndi) ali s# se "a#stavili ve
GG
na lijevoj o'ali te rijeke) # podr#$j# oko dana%njega Ror2sa. Hini se da je ve t# 2e<# nji6
kao arijan1e po$elo prodirati katoli$ko kr%anstvo. Oko 5IG. '#rg#ndski je kralj 0#nda6ar
pok#%ao '#rg#ndsko podr#$je pro%iriti pre2a "apad#) d#'lje # 0alij#) ali je 'io s#"'ijen.
Id#e godine jedna je 6#nska $eta # sl#3'i Ri2a ka"neno2 ekspedi1ijo2 prodrla # B#r4
g#ndij# i te%ko pora"ila 0#nda6arov# vojsk#) pri $e2# je pogin#o i sa2 kralj) 1io njegov rod
i veo2a 2nogo '#rg#ndski6 ratnika. Ta je epi"oda postala povijesno2 osnovi1o2 "a dio
doga<aja prika"ani6 # ep# o Nie'e4
l#n"i2a.
B#rg#ndi s# se kao ri2ski save"ni1i 'orili protiv =#na i kad je Atila napao 0alij#. &a "asl#ge
# to2 ratovanj# na2jesnik Ae1ije i2 je dop#stio da se presele # pokrajin# Sa'a#dij#
@Savoj#A) j#3no od Penevskog je"era) sve do gornjeg toka Isere. Bilo je to ve peto nji6ovo
'oravi%te nakon nji6ova dolaska s otoka Born6ol2a na evropski kontinent.
.rilike koje s# vladale #o$i propasti &apadnori2skog 1arstva B#rg#ndi s#) # spora"#2# s
Vi"igoti2a) iskoristili da osvoje o'last oko grada LFona @j#goisto$ni dio pokrajine
L#gd#nensisA) a "ati2 s# je postepeno pro%irili na j#g) do rijeke D#ran1e) a na sjever sve do
rijeke Do#'s @kod Besan1onaA) dr3ei # svo2e posjed# 1ijel# dolin# R6one do Avignona.
0odine 5,-. postao je kralje2 LFonske kraljevine B#rg#nda 0#ndo'ad koji je prije toga #
Italiji neko vrije2e kao vojni starje%ina ger2anski6 $eta i2ao sli$n# #log# kao prije njega
Svev Ri1i2er. I 0#ndo'ad je 'io arijana1) ali je #vi<ao da je politi$ki korisno da ne progoni
katoli$k# vjer# kojoj s# pripadali njegovi galori2ski podani1i. &a njegove vladavine
sastavljeni s# "akoni1i LeZ B#rg#ndion#2 i LeZ Ro2ana B#rg#ndion#2.
Ve # posljednje2 desetlje# V. stoljea najveo2 je opasno%# "a B#r4g#nde postala
rana$ka dr3ava koja je od 5,C. # svo2 nadiranj# k j#g# doprla do rijeke Loire. .ostav%i
sjeverni2 s#sjedo2 Vi"igota i sjevero"apadni2 s#sjedo2 B#rg#ndije) ona je o$itovala
te3nj# da svo2e podr#$j# pripoji i B#rg#ndij#. 9 t# svr6# !ran1i s# se pove"ivali s
ta2o%njo2 galo4ri2sko2 aristokra1ijo2) koja je "nala da !ran1i od#"i2aj# "natno 2anje
"e2lje veleposjedni1i2a nego %to s# to #$inili B#rg#ndi. 9sto se rana$ki kralj Klodovik jo%
5+J. ili 5+I. o3enio Klotildo2) '#rg#ndsko2 prin1eso2 katoli$ke vjere) pa je kao svoje
pristali1e # B#rg#ndiji i2ao i galori2ske veleposjednike) i katolike 2e<# B#rg#ndi2a i 1io
katoli$ki kler. Oko G--. !ran1i s# provalili # B#rg#ndij#) a po2o i2 je pr#3io i 'rat
tada%njega '#r4g#ndskog kralja. Ali B#rg#ndi s# ovaj p#ta) #" po2o Vi"igota) s#"'ili
rana$k# inva"ij#. 9"a sve to) B#rg#ndi s# se G-D) kad je "apo$eo kona$ni o'ra$#n !ranaka s
Vi"igoti2a) i"nevjerili svoji2 dotada%nji2 save"ni1i2a) ra$#naj#i da e ti2e pred#sresti
opasno neprijateljstvo !ranaka a tako<er i stei nova pro%irenja svoga podr#$ja na %tet#
Vi"igota. No 'or'a2a s# se okoristili sa2o !ran1i) a B#rg#nde je "apalo da rat#j# s
Ostrogoti2a i" Italije @koji s# ondje # 2e<#vre2en# stvorili svoje kraljevstvo i sada pritekli
#4po2o #gro3eni2 Vi"igoti2aA. 9 ti2 'or'a2a) #2jesto da se okoriste pora"o2. Vi"igota)
B#rg#ndi s# jedva spasili sa2i se'e od propasti.
.oslije likvida1ije Tolo"atske dr3ave Vi"igota # :#3noj 0aliji B#rg#ndi s# s6vatili da je n#3no
da se protiv rana$ke pre2oi 'rane oslono2 na svoga dotada%njeg protivnika) na ostrogotsk#
dr3av# # Italiji) pa $ak i na a#toritet isto$nori2skog 1ara. Ali kako s# i"2e<# Ostrogota i
Karstva po$eli i"'ijati sporovi) Ostrogoti s# na do're odnose i ve"e LFona s Karigrado2
gledali s negodovanje2. &aprijetio je napad Ostrogota na B#rg#nde) pa s# !ran1i s2atrali da
2oraj# sprije$iti event#aln# air2a1ij# ostrogotske dr3ave i s on# stran# Alpa. Stoga s# prvi
napali #gro3en# B#rg#ndij#. 9 prvoj etapi ratovanja B#rg#ndi s# #spje%no s#"'ili inva"ij#.
B#d#i da je # Italiji s2r# ostrogotskog kralja Teodori6a do%lo do po"itivne pro2jene #
politi1i pre2a Karstv# @# ve"i s dolasko2 kralji1e A2alasvinte na vlastA) B#rg#ndi s# se
2ogli ponadati na po2o Ostrogota # nji6ovoj 'or'i "a odr3anje. Ali novi preo'rat kod
Ostrogota @#'ijstvo2 A2alasvinteA poni%tio je te nade) a !ran1i s# GIJ. ponovo napali
B#rg#nde i do GI5. #kin#li postojanje nji6ove dr3ave i nje"in teritorij podvrgli svojoj vlasti.
.rivredni i dr#%tveni 9 IV. stolje#) dok s# jo% 'oravili na srednjoj i do4
odnosi njoj Majni) B#rg#ndi s# 3ivjeli # i"ra"ito rodovskoj
organi"a1iji. Na $el# naroda stajalo je vi%e vo<a
@6indinaA koje je narodna sk#p%tina # svako2 tren#tk# 2ogla "'a1iti. Kad s# po$etko2 V. st.
naselili svoje $etvrto 'oravi%te nakon dolaska s Born6ol42a) "e2lje oko Ror2sa) na lijevoj
o'ali Rajne) 2e<# nji2a se isti$e jedan od prvaka koga dok#2enti na"ivaj# kralje2. 9 to2 s#
ra"do'lj#) 'oravei ve na ri2sko2 tl#) i2ali stat#s ederata) a nji6ov je kralj 'io podlo3an
ri2sko2e d#Z# # Main"#.
9 svo2 peto2 'oravi%t#) # Savoji) B#rg#ndi s# do'ili "e2lj# na te2elj# "akona i" I+,. o
6ospita1iji vojnika. .o njegovi2 odred'a2a "e2ljoposjedni1i s# 2orali B#rg#ndi2a dati
trein# k#a i o'radive "e2lje) ili pak #st#piti #kona$eno2 vojnik# trein# k#e) 'e" "e2lje.
No # takvo2 sl#$aj# ri2ski s# "e2ljoposjedni1i 2orali davati dr3avi trein# svoga #roda #
naravi) pa je dr3ava i" ti6 "ali6a davala vojni1i2a n#3n# opskr'#.
.rigodo2 preselenja # Lvonsk# pokrajin#) B#rg#ndi s# # prvi 2a6 do'ili polovi1# svi6
"e2ljoposjeda) a galori2ski2 possessori2a ostala je dr#ga polovi1a. Kasnije odred'e kralja
0#ndo'ada @oko 5,->GJCA #tvrdile s# ekono2sk# osnov# '#rg#ndskoga naseljenja tako da
s# B#rg#ndi2a pripale JOI orani1a) *OI ro'ova i kolona) dok je "a k#e) ok#ni1e) orani1e)
%#2e i pa%njake ostala na sna"i podjela po polovi1i. O$igledno je "a6vat ger2anski6
doseljenika # posjedovne odnose postajao sve "a2a%niji) "avisno o ja$anj# nji6ova politi$kog
polo3aja i o #sporedno2 sla'ljenj# ri2ske vlasti.
Do%av%i na teritorij Karstva) B#rg#ndi s# ondje "atekli klasni poredak proi"a%ao i"
dotada%njeg ra"vitka ri2skoga ro'ovlasni$kog dr#%tva. Slo'odni 0alori2ljani dijelili s# se na
ple2stvo @no'ilesA) srednji stale3 @2edio1resA i p#$anstvo @6#2iliores ili vilioresA.
.osjedni$k# s# "e2lj# na re"ervati2a o'ra<ivali ro'ovi a na dodijeljeni2 $esti1a2a koloni i
servi 1asati.
.re#"i2anje2 dijelova "e2lje koji s# dotad pripadali galori2ski2 "e2ljoposjedni1i2a
B#rg#ndi s# se #klopili # dotada%nj# posjedovn# str#kt#r#. Oni # t# str#kt#r# #la"e s oni2
svoji2 o'li1i2a dr#%tvene organi"a1ije %to s# i6 dotad postigli # pro1es# vlastitoga
dr#%tvenog ra"vitka. Rodovska aristokra1ija ve se 'ila i"dvojila kao pose'an dr#%tveni sloj
ok#pljen oko kralja. Istovre2eno) osnovna veina stanovni%tva 3ivjela je na svoji2 sortes #
porodi$ni2 "ajedni1a2a. Takav sors @#dioA nije se s2io ot#<ivati nego sa2o predavati #
nasljedstvo i"ravni2 2#%ki2 poto21i2a.
Ali takav porodi$ni kolektivni "e2ljoposjed nije 2ogao odr3ati svoja po$etna o'ilje3ja #
neposredno2 s#sjedstv# s i"dieren1irani2 i2ovni2 i klasni2 odnosi2a kod 0alori2ljana.
Naro$ito poslije dolaska # Lvonsk#
provin1ij#) nakon pre#"i2anja JOI orani1a i *OI ro'ova) B#rg#ndi sve vi%e pre#"i2aj#
gospodarska s6vaanja Ri2ljana. Sortes post#pno postaj# neograni$eni individ#alni alod
koji2 svaki poglavar porodi1e 2o3e slo'odno raspolagati po svojoj volji. Taj je pro1es #
p#no2 "a2a6# ve "a kralja 0#ndo'ada) na prijela"# V. # VI. stoljee. Takvo slo'odno
raspolaganje "e2ljo2 #skoro je dovelo do i2ovinski6 ra"lika) sa svi2 nei"'je3ivi2
posljedi1a2a toga ra"vitka. 9 pose'no s# povoljno2 polo3aj# 'ili $lanovi rodovske
aristokra1ije) ok#pljeni oko kralja # ra"li$iti2 sl#3'a2a i javni2 #nk1ija2a. Oni s# "natne
ko2plekse "e2lje do'ivali i" gole2e kraljevske i dr3avne do2ene. Ti2e s# svoj polo3aj
rodovski6 prvaka i najistakn#tiji6 #nk1ionara # kraljevstv# "dr#3ivali s polo3aje2 najvei6
"e2ljoposjednika
#" kralja.
0#ndo'adov B#rg#ndski "akon @oko 5+-A jasno je o1rtao dr#%tveno #strojstvo toga vre2ena.
Slo'odne lj#de ra"vrstava # ple2stvo) srednji stale3 i ni3i stale3. So1ijalne ra"like 2e<# nji2a
il#strira #"aja2ni odnos ka"ni @od2a"de) RergeldaA koje tre'a platiti "a krvne delikte
i"vr%ene nad pripadni1i2a ti6 trij# kategorija @o2jer I-- E J-- E *-- solidaA.
Radno stanovni%tvo "e2lje koje se 'avilo proi"vodnjo2 o'#6vaalo je) s jedne strane) najni3#
kategorij# slo'odni6 lj#di) slo'odno selja%tvo) te #" nji6 kolone i ok#ene ro'ove. &a trajanja
sa2ostalne '#rg#ndske dr3ave pro1es "apadanja slo'odni6 seljaka # gospodarsk# "avisnost
od srednji6 i veliki6 "e2ljoposjednika jo% se nije ra"2a6ao. Ra"log to2e tre'a tra3iti) s jedne
strane) # jo% sna3noj tradi1iji slo'ode kod ger2anskog stanovni%tva i # 2alo2 'roj#
naseljeni6 B#rg#nda na tl# nji6ove dr3ave) tako da je "a nji6 'ilo i"o'ilja dovoljno "e2lje) te)
naj"ad) # ra"2jerno veliko2 'roj# ro'ova %to s# i6 osvaja$i stekli # 'rojni2 ratni2 s#ko'i2a.
Takve okolnosti retardirale s# "apadanje slo'odni6 B#rg#nda # "e2lji%n# "avisnost i relativno
#dovoljavale potre'a2a veliki6 "e2ljoposjednika "a radno2 snago2. .a ipak) # prvi2
desetljei2a VI. st. i '#rg#ndsko selja%tvo po$inje g#'iti dijelove svoji6 alodijalni6 i2anja)
pa "akonski tekstovi svjedo$e o postojanj# slo'odni6) ali i2ovno neopskr'ljeni6 'e"e2lja%a
koji se n#de 'ogati2 posjedni1i2a kao radna snaga. Broj$ano poveanje takve kategorije
stanovni%tva i re"#ltati nji6ove pa#peri"a1ije nis# jo% dospjeli da se na2etn# stvarnosti kao
do2inantan aktor "'og rane propasti '#rg#ndske dr3ave. Ali oni s# o'ilje3ja svoga
privrednog i dr#%tvenog ra"vitka nakon GI5. #nijeli # op# evol#1ij# odnosa # 1ijeloj 0aliji
pod do2ina1ijo2 !ranaka i ti2e djelovali kao aktor #'r"anja # novoj politi$koj "ajedni1i.
C. OSTRO0OTI OD .ROVAL/ =9NA DO OSVO:/N:A ITALI:/
Nakon slo2a pri1rno2orske dr3ave Ostrogota nji6ova je glavnina potpala pod 6#nsk# vlast)
dio nji6 je i"'jegao na Kri2) a jedna sk#pina 0ota pod "ase'ni2 vo<a2a #"2akla je na
"apad) pridr#3ila se Vi"igoti2a i s nji2a pre%la donji D#nav. 9 'or'a2a koje s# slijedile
nakon pogi'ije 1ara Valensa kod =adrianopola ti s# Ostrogoti) "ajedno s jedni2 #lo2ko2
Alana) 2orali pristati na nagod'# sa Karstvo2. Do'ili s# pravo da se nasele # .anoniji
@2o3da srije2skojA kao ederati. Ali ve prije svr%etka IV. st. =#ni
G,
s# pre%li
Karpate i "a#"eli isto$n# .anonij#. 0odine 5II. ri2ske s# vlasti 'ile pri2orane da i2 #st#pe i
"apadn# .anonij#) a 55*. oni s# osvojili i Srije2.
.ri pre2je%tanj# svoga sredi%ta # .anonij#) =#ni s# ona2o sa so'o2 i" sjevernoga
.ri1rno2orja pov#kli i glavnin# Ostrogota) pa s# se oni) pod 6#nsko2 vla%#) naselili ondje)
# ra"li$ito2 ra"2je%taj# i s#sjedstv# s dr#gi2 pokoreni2 narodi2a. 9 sastav# Atiline vojske
Ostrogoti s# se 'orili i na Ma#ri1ijakov# polj#) # 0aliji) s Ae1ijevo2 vojsko2 # kojoj s# i2
protivni1i2a 'ili) #" ostale ri2ske save"nike) i Vi"igoti.
Nakon povla$enja =#na i" 0alije) Atila je "a2islio novi ratni planE da napadne Italij# i"ravno.
.re%av%i o'ronke :#lijski6 Alpi) #pao je 5GJ. # !#r4lanij#) ra"orio Akvilej# @'jeg#n1i i" toga
grada i"'jegli s# na lag#ne sjeverno od #%a te rijeke i t# postali #te2eljitelji2a Vene1ijeA)
osvojio .avij# i Milano. 9 daljnje2 napredovanj# sprije$ile s# ga "ara"ne 'olesti # njegovoj
vojs1i) a # ti2 je okolnosti2a poslanstvo Ri2ljana na $el# s papo2 Leono2 I. #spjelo
privoliti napada$e da #" velik# otk#pnin# nap#ste Italij#. Ve id#e godine Atila je #2ro) a
njegova se gole2a dr3ava raspala. 9 'or'a2a s Atilini2 sinovi2a svi s# se 6#nski podlo3ni1i
# .anoniji oslo'odili jar2a.
&natan dio podr#$ja) od Blatnog je"era pre2a sjevero"apad# @do D#navaA) pripao je
Ostrogoti2a. Isprva s# 'ili # do'ri2 odnosi2a s Isto$no4ri2ski2 1arstvo2) ali se ono 'ojalo
nji6ove pre2oi) pa je pod#piralo po'#n# dr#gi6 panonski6 i nori$ki6 ple2ena protiv
Ostrogota. Svladav%i svoje protivnike) Ostrogoti s# pod vodstvo2 kralja Teodori6a) koji je
2ladost proveo na 'i"antsko2 dvor# kao tala1) prodrli # Me"ij#. T# s# se vje%to #pleli #
prijestolne 'or'e i "natno po2ogli 1ar# &enon# protiv njegovi6 s#parnika. &a #"vrat pri"nato
i2 je pravo da se nasele # Donjoj Me"iji) #" o'ave"# da Karstv# pr#3aj# vojn# po2o.
Bi"antska je politika ipak nastojala da se 0ota oslo'odi. :edna sk#pina Ostrogota koja je jo%
sa Vi"igoti2a doprla preko D#nava 'ila je ostala # vojnoj sl#3'i Karstva i i2ala svoje
'oravi%te # Trakiji) sa "ase'ni2 vladare2 na $el#. Te dvije sk#pine Ostrogota Karstvo je
nastojalo "avaditi) da 'i i6 o'je one2og#ilo. To je "aista dovelo do s#ko'a # koji2a s# tra$ki
Ostrogoti pora3eni a nji6ovi vo<e po#'ijani. Rije%iv%i se s#parnika) Teodori6 je sjedinio sve
Ostrogote na Balkan# i "ajedni$ki po$eo #gro3avati Karigrad.
Vladavina Odoakra # Italiji pr#3ila je 2e<#ti2 Karstv# nov# 2og#nost da rije%i ostrogotski
pro'le2.
Nakon svrgavanja Ro2#la A#g#st#la) Odoakar se 'io proglasio kralje2 0er2ana # Italiji) a
Karigrad 2# je to svojstvo pri"nao i dao 2# $ak naslov patri1ija. &a6tjevi2a njegovi6
ger2anski6 vojnika je #dovoljeno i oni s#) #glavno2 # sjevernoj Italiji) do'ili "e2lj# po
na$el# ter1ije. 9skoro "ati2 Odoakrovi s# 0er2ani po$eli vr%iti pritisak na italori2ske
veleposjednike i od#"i2ati i2 vi%e "e2lje nego %to je 'ilo predvi<eno. Sa2 Odoakar po$eo je
prisvajati i ko2peten1ije politi$ke vlasti nad italski2 stanovni%tvo2) od'a1#j#i svak#
podlo3nost Karigrad#.
9 takvi2 okolnosti2a isto$nori2ska je vlast odl#$ila da nagovori Ostrogote i Teodori6a da #
1arevo i2e pod#"2# ka"nen# ekspedi1ij# protiv Odoakra) #klone ga i "avladaj# Italijo2 po
1arev# 2andat# i # njegovo i2e) sa strogo odre<eni2 ko2peten1ija2a.
Na toj osnovi Teodori6 je s veino2 'alkanski6 Ostrogota) koji2a s# se pridr#3ili i rag2enti
dr#gi6 ple2ena) potkraj 5,,. kren#o # Italij#. 9
G+
sve2# i6 je 'ilo oko *--.--- od $ega oko J-.-- ratnika. Napredovali s# #" D#nav i Sav#. 9
Slavoniji s# pre2a sjever# potisn#li 0epide @svoje nekada%nje isto$ne s#sjede # .anonijiA) i)
vjerojatno) preko Siska) Lj#'ljane i =r#%i41e napali Italij#. Odoakrova je vojska 'ila nekoliko
p#ta pora3ena i on se 2orao pov#i # Ravenn#) gdje s# ga 0oti opsjeli.
Bor'a2a # Italiji nastojali s# se okoristiti i okolni narodiE B#rg#ndi) Vi"igoti) Vandali i
R#gij1i) pa s# Ostrogoti) s#protstavljaj#i se nji2a) 2orali ra"2rviti svoje vojne snage) a
opsada Ravenne se od#govla$ila. Tako je po$etko2 5+I. do%lo do nagod'e 2e<#
protivni1i2aE odsad e Odoakar i Teodori6 "ajedni$ki vladati nad 1ijelo2 Italijo2) a kao
ja2stvo #"aja2no s# ra"2ijenjeni tao1i. Ali svega desetak dana nakon spora"#2a Teodori6 je
i" potaje #'io Odoakra kad 2# je ne sl#tei protivnikove na2jere do%ao # posjete.
D. S/OBA !RANAKA I STVARAN:/ KRAL:/VSTVA M/ROVIN0A
Vojni i politi$ki I2e !ran1i pojavlj#je se prvi p#ta tek sredino2 III. slijed doga<aja stoljea.
Ta je "apadnoger2anska sk#pina nastala spajanje2 stariji6) 2anji6 ple2ena i ple2enski6
rag2enata na podr#$j# i"2e<# Rajne i Resere. To se stapanje i"vr%ilo oko tri je"gre. 9
sjevernoj sk#pini najsna3nije je 'ilo ple2e Batava1a. Ta je sk#pina po$ela nositi i2e Salijski
!ran1i @2o3da po rije1i Issel ili po rije$i %al [ slana) tj. 2orska vodaA. Oni s# s donje Rajne
vr%ili pritisak pre2a dana%njoj j#3noj Ni"o"e2skoj i sjevernoj Belgiji. Dr#ga) j#3nija sk#pina
ok#pljala se oko 9'ija1a) na podr#$j# oko dana%njega Kolna. .o svo2 'oravi%t# na o'ala2a
srednje Rajne na"ivali s# se Rip#arski2 !ran1i2a. Isto$nije od nji6 ok#pljala se trea sk#pina
!ranaka oko ple2ena =ata) pa s# oni postali te2elje2 isto$ni6 !ranaka # kasnijoj nje2a$koj
!rankoniji.
Kao glavna osvaja$ka snaga 2e<# !ran1i2a ra"vili s# se Salij1i. Oni s# ve oko IGD. od
Karstva i"voj%tili pravo da se nasele # pokrajini Toksan4driji kao ederati. Ali oni s#
iskori%tavali pote%koe s koji2a se 'orilo Karstvo) pa s# ve "a svoga kralja Klodiona @# prvoj
polovi1i V. st.A nadirali na j#g) pre2a rije1i So22i. &a vrije2e na2jesnika Ae1ija) pod
vodstvo2 kralja Meroveja @55,>5G,A s#djelovali s# # 'it1i protiv =#na na Ma#ri1i:akov#
polj#. Hini se da je re"#ltat te po2oi 'ilo "aposjedanje 1ijele sjeverne 0alije) sve do So22e)
pod ri2ski2 vr6ovni%tvo2) koje traje sve do propasti 1arske vlasti # Italiji @5DCA.
.oslije svrgavanja Ro2#la A#g#st#la # j#3noj se 0aliji @AkvitanijiA osa42ostalj#j# Vi"igoti) a
# srednjoj 0aliji) i"2e<# So22e i Loire) jo% se deset godina odr3ao ri2ski #pravitelj te
provin1ije) Svagrije. Ali napado2 !ranaka pod vodstvo2 Merovejeva #n#ka Klodovika @5,*
>G**A Svagrije je # 'it1i kod Soissonsa @5,CA 'io pora3en i #'ijen) a !ran1i pro%ir#j# svoj#
vlast sve do Loire i ti2e postaj# sjeverni2 s#sjedi2a Vi"igota.
Sve do po'jede nad Svagrije2 2e<# Salijski2 je !ran1i2a pro'le2 do2ina1ije jednoga
kralja 'io nerije%en) pa s# #" Klodovika postojali jo% i kraljii dr#gi6 ple2enski6 ele2enata
koji s# 'ili dio etni$ke sk#pine Salij4
C-
ski6 !ranaka. Me<#ti2 Klodovikova je 2o po'jedo2 nad Ri2ljani2a toliko porasla da je on
# ra"do'lj# koje je slijedilo ostvario svoje neprijeporno prvenstvo. Na koji se to na$in
konkretno "'ivalo) to nije po"nato.
Klodovikova dalekovidna politika o$itovala se veo2a jasno # ve"i s njegovi2 'rako2 s
kerko2 '#rg#ndskog kralja =ilperika) Klotildo2 @5+IA) koja je 'ila katolikinja. Njeni2
posredstvo2 Klodovik se pove"ao s katoli$ko2 gr#pa1ijo2 2e<# B#rg#ndi2a) a kad je i sa2
kasnije pri6vatio t# vjer#) postao je nado2 katoli$ki6 galori2ski6 veleposjednika #
B#rg#ndiji i ta2o%njega sveenstva protiv arijanske vlasti B#rg#nda.
Osvaja$ki2 pot6vati2a !ranaka pre2a B#rg#ndiji neposredno je pret6odio o'ra$#n s
Ala2ani2a. Oni s# po$etko2 V. st. pre%li s desne o'ale Rajne @gdje s# od JC-. dr3ali
Dek#2antska poljaA na lijev# o'al#) osvojili Al"as i doprli na j#g# sve do rijeke Do#'s. A kad
s# se B#rg#ndi # ve"i s nadiranje2 =#na preselili na podr#$je Savo je) oko Peneve) Ala2ani
s# se veo2a pro%irili pre2a sjever#) sve do Majne) a i pre2a j#goistok#) preko gornjeg
D#nava) # Vindeli1ij#. Sjeverno od Majne Ala2ani s# se s#ko'ili s Rip#ar4ski2 !ran1i2a i to
i6 je vjerojatno #$inilo neprijatelji2a Salijski6 !ranaka. To se neprijateljstvo "avr%ilo
pora"o2 Ala2ana @5+CA. Kroni$ari 'ilje3e legend# da je Klodovika #pravo ta po'jeda navela
da pri6vati katoli$ko kr%anstvo.
Va3nost Klodovikova katoli1i"2a 'ila je # to2e %to je on ti2e stekao polo3aj istovj1rnika i
"a%titnika vjere galori2skog stanovni%tva) "a ra"lik# od Vi"igota) B#rg#nda) Ostrogota i
Vandala) koje je) #" ostale aktore) i nji6ovo arijanstvo dovodilo # s#ko'e sa starosjedila$ki2
stanovni%tvo2 i) prvenstveno) sa "e2ljoposjedni$ko2 aristokra1ijo2 i 1rkvo2.
Ve $etiri godine poslije pokr%tenja Klodovik# se pr#3ila prilika da se okoristi svojo2 novo2
vjero2 # svoji2 planovi2a pre2a B#rg#ndiji. Ondje s# i"'ile prijestolne 'or'e i"2e<#
dvoji1e 'raeE 0odegisila i 0#ndo4'ada) pri $e2# je 0odegisil) koji je 'io sklon katoli1i"2#)
"atra3io po2o od Klodovika. 9 'or'a2a %to s# se ra"vile) !ran1i s# isprva do3ivjeli
ne#spje6 i 2orali se po2iriti s vladavino2 0#ndo'ada. Bilo je o$ito da B#r4g#nde tre'a
najprije i"olirati od po2oi koj# s# i2 pr#3ali Vi"igoti.
9 t# svr6# Klodovik je G-D. i"nenada prodro preko Loire. 9 pres#dnoj 'it1i kod Vo#illea
@V#je) G-DA) 'li"# .oitiersa @.oatjeA) Alarik II. 'io je pora3en i #'ijen) a 1ijela je Akvitanija
pripala rana$koj dr3avi.
Klodovikov# po'jed# Isto$nori2sko je 1arstvo popratilo odo'ravanje2) jer je nakon osn#tka
Ostrogotskog kraljevstva # Italiji i na Balkan# stra6ovalo pred 2og#no%# pove"ivanja
Ostrogota s Vi"igoti2a) koji s# dr3ali Akvitanij# i =ispanij#. 9 "nak svoga pokroviteljstva)
Karstvo je Klodovik# podijelilo po$asni naslov kon"#la) %to je 'ilo jednako legali"a1iji
njegove vlasti # 0aliji # svojstv# op#no2oenika isto$nori2skoga 1ara.
9"a sv# va3nost toga pri"nanja) !rana$ka nije pod Klodovikovo2 vla%# odavala nikakva
"naka akti$ne podlo3nosti Karigrad# niti njegov# "akonodavstv#. &a svoje podanike
Klodovik je odredio da '#de popisano nji6ovo vlastito o'i$ajno pravo @LeZ Mali1aA) dok je "a
0alori2ljane va3io isklj#$ivo Breviari#2 Alari1ian#2.
.oslije svoji6 vojni6 #spje6a) Klodovik je svojo2 prijestolni1o2 #$inio .ari") pre2jestiv%i
ti2e sjedi%te salijske vlasti i" davno ve "aposjedn#te Belgije na nedavno osvojeno podr#$je
ri2ske @SvagrijeveA 0alije.
C*
= 4
!rana$ko kraljevstvo # po$etk# Klodovikove vladavine
Klodovikova osvajanja do G-D. Klodovikova osvajanja nakon G-D
0rani1e !rana$kog kral\evstva # Klodovikove s2rti @G**A
SVA0RI:/VO .ODR9H:/
ARMORIKA
BR/TONKI
KRAL:/VSTVO
KRAL:/VSTVO VI&I0OTA
AKViTANI:A lilii
!rana$ka dr3ava do GID.
) G-+ Klodovik se okoristio #'ijstvo2 rip#arijskoga kralja Sigis'er4ta koga je #'io njegov
vlastiti sin) .a je) ist#piv%i kao osvetnik pogin#loga
j#g#)
) s# 2nogo galon2skog
.
s# i6 'isk#pi do'ivali od vladara i odo'renje anjansko2 sveenstv# da nakon o'raenja na
katoli$k# vjer# "adr3i svoja i2anja. Taj je kon1.l postavio te2elje save"# i"2e<# 1rkve i
dr3ave # !rana$koj.
Klodovik je #2ro # .ari"# podjesen G**.) a nakon njegove s2rt) dr3avno je podr#$je
podijeljeno) kao da je 'ilo njegov oso'ni posjed) 2e<# 1etvo)
CJ
1o2 njegovi6 sinova. Ti2e je postavljen te2elj prakse pri naslje<ivanj# kraljevske vlasti koja
je rana$koj dr3avi # '#d#nosti donijela 2nogo te%koa.
.rivredni i dr#%tveni odnosi kod !ranaka # vrije2e or2iranja nji6ove dr3ave # 0aliji
Od svi6 ger2anski6 dr3ava %to s# se o'likovale na podr#$j# &apadno ri2skoga 1arstva
!rana$ko je kraljevstvo kodiika1ijo2 Salijskog "akona sa$#valo najpotp#nije inor2a1ije o
privredni2 i dr#%tveni2 odnosi2a # veo2a rani2 a"a2a nastajanja novi6 klasni6 odnosa na
r#%evina2a antike.
Najstariji po"nati r#kopisi Salijskog "akona nastali s# kraje2 V. ili # po$etk# VI. stoljea. Ali
njegova je gra<a slojevita i sadr3i ele2ente o'i$ajnog prava kod !ranaka # ra"li$iti2
epo6a2a) od po$etka nji6ova naseljavanja # Toksandriji pa do Klodovikova vre2ena. &'og
toga Salijski "akon ne prika"#je dr#%tven# str#kt#r# kod !ranaka # onoj godini ili desetlje#
kad je napisan) nego ra"vitak te str#kt#re # nje"in# 2ijenjanj# i nastajanj# # d#gotrajno2
ra"do'lj# od oko JG- godina.
9 svojoj 1jelini) ra"do'lje %to ga prika"#je Salijski "akon predstavlja prijela" od rodovskog
#re<enja k prete#dalno2e i po to2e i2a eg"e2plarno "na$enje "a #po"navanje nastanka
e#dalnog poretka # srednjoj i "apadnoj /vropi. Na kraj# toga ra"vitka rana$ko je dr#%tvo
ve prete#dalno dr#%tvo # "a2etk#) s jaki2 osta1i2a rodovske organi"a1ije. No sa2a ta
ra"vojna a"a ostvarila se tek po$ev%i od sredine VI. st. dalje.
9 vrije2e kad je 1e"ar :#lijan @kasniji 1ar :#lijan ApostataA najprije po'ijedio Salijske !ranke
a onda i2 dop#stio da ostan# # Toksandriji kao ederati) oni s# 3ivjeli # krvno4rod'inski2
"ajedni1a2a koje s# 'ile vojni$ki #dr#3ene # desetine i stotnine. Naseljavali s# 1jelovite
ko2plekse ili na dotad neo'ra<eno2 tl# ili na "e2ljoposjedi2a oni6 ri2ski6 possessora koji
s# nap#stili svoj# "e2lj#) a ne "e2lje do'ivene dio'o2 od oni6 Ri2ljana koji s# i dalje ostali
na osvojeno2 podr#$j#. &'og toga # Salijsko2 "akon# ne2a nikakva traga o kantoniranj# ili
"a#"i2anj# #djela @sortesA na vele4posjedni$koj "e2lji. .ri naseljavanj# !ran1i s# or2irali
slo'odna sela i # po$etk# "adr3ali krvno4rod'insk# organi"a1ij# ti6 svoji6 naselja. Takvo se
stanje "adr3ava sve do nji6ova prelaska rijeke So22e. Ve tada) a naro$ito nakon "a#"i2anja
Akvitanije) rana$ko se rodovsko dr#%tvo po$inje isprepletati s galori2ski2 ro'ovlasni$ki2
dr#%tvo2 # raspadanj#.
Iskonski st#panj ra"vitka kakav je postojao # Toksandriji nije se vi%e sa$#vao d#go. 9 vrije2e
kad je sastavljan Salijski "akon) prvo'itni seoski kolektiv) koji je "ajedni$ki o'ra<ivao "e2lj#)
raspao se na 2anje) sa2ostalne proi"vodne jedini1e) velike porodi1e od tri genera1ije @gl. 55)
G,) G+A. Svaka od nji6 vodi "ajedni$ko gospodarstvo i 2e<# svoje $lanove jednako dijeli
plodove rada. Sve velike porodi1e jednoga rana$koga sela $ine privredni i dr#%tveni
organi"a2 > seosk# "ajedni1#) i to na ono2 stadij# nje"ina ra"vitka kad s# periodi$ke dio'e
orani1a i livada ve prestale) pa svaka porodi1a trajno posjed#je svoja polja i nasljedno i6
predaje svo2e poto2k# # direktnoj 2#%koj sila"noj lo"i. .ri to2e je svaka porodi1a i2ala
neograni$eno pravo da se koristi nepodijeljeni2 opinski2 "e2lji%te2 @%#2a2a) pa%nja1i2a
it.d.A pre2a svoji2 potre'a2a.
9 Salijsko2 "akon# jo% se nigdje ne govori o neograni$eno2) individ#alno2 vlasni%tv# nad
"e2ljo2 nego sa2o o prav# do2ainstava na iskori%ta4
CI
.o$etna strana Salij4skog "akona) pre2a ko piji i" VIII. st.
vanje "e2lje # #vjeti2a vr6ovne vlasti seoske "ajedni1e nad 1ijeli2 "e2lji%ni2 teritorije2
sela. Ali ni to pravo nije se ra"vilo jednako daleko kod svi6 kategorija tla # okvir# seoskog
"e2ljoposjeda.
Sta2'ena k#a i gospodarske "grade oko nje 'ile s# nepovrediv posjed do2ainstva.
.osjedovanje "e2lje na kojoj se ti o'jekti nala"e i ok#ni1e @'a%e i povrtnjakaA s2atralo se
najneosporniji2 i te2eljni2 pravo2 svake porodi1e. &'og toga s# se kra<e i provale # to2e
kr#g# po "akon# ka3njavale najo%trije @gl. **) JDA.
.oslije nepovredivosti tla na ko2 stoje k#e i gospodarske "grade s ok#ni1o2 Salijski "akon
najstro3e "a%ti#je posjedovanje orani1a i vinograda. On ka3njava ve i sa2# povred#
nji6ovi6 2e<a ako je to #$injeno 'e" gospo4
C5
dareva pristanka. :o% se te3e ka3njava "aoravanje t#<e njive ili 3etva ve sa"reli6 #sjeva @gl. +)
JD) I5A.
9 #spored'i s ti2e) posjedovanje livada "natno je nera"vijenije. .ovreda grani1a ne$ije livade
#ope se ne ka3njavaL a ako netko pokosi trav# na t#<oj livadi pa je ondje ostavi @tj. ne
otpre2i poko%en# trav#A) tako<er jo% nije i"lo3en ka"ni) nego sa2o g#'i re"#ltat svoga rada
jer poko%eno sijeno ostaje posjednik# livade. Ka3njava se tek onaj tko je trav# odve"ao svojoj
k#i @gl. JDO*-A. Livade s# dakle ve 'ile i"dvojene i" "ajedni$kog posjeda i predane na
iskori%tavanje individ#alni2 do2ainstvi2a) ali se pri to2 posjedovne pravo odnosilo sa2o
na kr2no 'ilje koje na livadi #spijeva) a ne na sa2o tlo) pa je takav o'lik posjedovanja 'io
'li3i prav# na iskori%tavanje negoli poj2# neograni$enog vlasni%tva.
.ravo individ#alni6 porodi1a nad %#2ski2 tlo2 jo% je istovjetno s opi2 pravo2 na
iskori%tavanje) iako to pravo vi%e nije kolektivno. M#2a je "ajedni$ka) nepar1elirana svojina
1ijele "ajedni1e) ali svaka porodi1a i2a pravo da # %#2i) neograni$eno) pre2a svoji2
potre'a2a i kad to njoj "atre'a) o'ilje3i sta'la koja na2jerava posjeiL no t# je sje$# i
otpre2# drva d#3na i"vr%iti # rok# od godine danaL po istek# toga roka) ista sta'la i2a pravo
#"eti 'ilo koji dr#gi $lan seoske "ajedni1e @gl. JDO*G4*,A.
Na taj na$in) posjedovni odnos neposredni6 proi"vo<a$a # rana$ki2 seli2a pre2a osnovni2
sredstvi2a "a proi"vodnj# il#strira ra"vitak posjedovnog prava od kolektivne i2ovine #s#sret
privatno2 vlasni%tv#. 9 tok4sandrijsko vrije2e posjedovanje i iskori%tavanje tla jo% je
kolektivno. Nakon toga ra"do'lja pa do po$etka VI. st. naj2anji p#t ra"vitk# ostvario se #
pogled# %#2a i pa%njakaL ondje je posjed ostao kolektivan) ali je iskori%tavanje postalo
pravo2 pojedini6 do2ainstava) po nji6ovoj ini1ijativi i # okvir# nji6ovi6 potre'a. Livade s#
par1elirane i dodijeljene do2ainstvi2a) ali vlasni%tvo postoji sa2o nad 'ilje2 koje na
livada2a #spijeva. .osjedovanje orani1a steklo je ve neka va3na o'ilje3ja privatnog
vlasni%tva) ali se ono o'likovalo sa2o kao trajan i nepovrediv posjed tla i #sjeva) 'e" prava na
ot#<ivanje "e2lje i #" o'ave"# njenog predavanja # nasljedstvo #vijek # istoj seoskoj
porodi1i. .ravo na posjedovanje "grada i ok#ni1a ra"vilo se najdalje) ali jo% ni ono nije
apsol#tna individ#alna svojina) nego je svako pokoljenje d#3no t# i2ovin# sa$#vati i predati
# nasljedstvo svo2e poto2stv#. Nad svi2 ti2 kategorija2a i2ovine i "e2lji%ta vr6ovni i
na$elni vlasnik jo% je #vijek kolektiv seoskoga naselja.
.a ipak) to ra"vrstanje na kategorije posjedovnog odnosa svjedo$i o ra<anj# poj2ova o
vlasni%tv#. .ojedine odred'e Salijskog "akona o"akonj#j# ve i neke prela"ne odred'e koje
o'ilje3avaj# takav ra"vitak. Tako je "akono2 'ila predvi<ena 2og#nost da se svaki slo'odni
!ranak odre<eno2 pro1ed#ro2 2o3e odrei svake 2aterijalne "ajedni1e sa svoji2 ro<a1i2a i
ist#piti i" nje @1l. C-A. Takvi2 ist#panje2 pojedini se $lan velike porodi1e 2ogao osa2ostaliti
i or2irati svoj# vlastit#) 2al# porodi1# koj# $ini jedan 'ra$ni par sa dje1o2 do nji6ove
odrasle do'i. Naj$e%e takav je pojedina1 # isto2e sel# or2irao novo) sa2ostalno
do2ainstvo. Taj je doga<aj ne2og#e "a2isliti 'e" dodjeljivanja prava novonastaloj
porodi1i na dio "e2ljo4posjeda one velike porodi1e i" koje pojedina1 ist#pa. A takav post#pak
'io je najraniji "a2etak slo'odnog raspolaganja nepokretno2 i2ovino2) iako on jo% ne "na$i
dokidanje na$ela o nasljednosti "e2lje # istoj seoskoj porodi1i. On je 'io sa2o rje%enje
posjedovni6 pro'le2a koji s# se na2etali
G Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
CG
# ve"i s raspadanje2 veliki6 porodi1a od tri pokoljenja na 2anje porodi1e individ#alni6
'ra$ni6 parova.
Salijski "akon predvi<a) 2e<#ti2 @# jednoj od svoji6 kasnije nastali6 odred'iA) $ak i kr%enje
toga na$ela. Hlanak o t"v. aato2iji @1l. 5CA opis#je predaj# "e2lje nekoj dr#goj oso'i
pose'no2 si2'oli$ko2 pro1ed#ro2) pri $e2# ta slo'odno oda'rana li$nost do'iva #log#
privre2enog #pravlja$a i2ovino2 sve do s2rti nje"ina posjednika. Najkasnije godin# dana
poslije njegove s2rti posrednik je 2ora predati ono2e ko2e j# je po svojoj volji na2ijenio
#2rli posjednik.
9"a sve te "nakove o postojanj# te3nje) a i prakse) da se nar#%ava prin1ip nasljednosti
"e2ljoposjeda po direktnoj sila"noj lo"i #n#tar veliki6 porodi1a) Salijski "akon jo% ne sadr3i
ni naj2anjeg spo2ena o k#poprodaji ili neko2 dr#k$ije2 ot#<ivanj# nekretinana.
Daljnji ra"vitak rana$ki6 seoski6 "ajedni1a vr%io se tek tijeko2 prve polovi1e VI. stoljea.
.ost#pno) poljoprivredna se proi"vodnja inten"ivirala. 92jesto dvopoljnog siste2a
eksploata1ije tla #vodi se tropoljni siste2) # ko2e svake godine na #gar# ostaje sa2o treina
o'radive povr%ine koja pripada nekoj pojedina$noj porodi1i) # okvir# #staljenog)
isprepletenog rasporeda polja po 70eVanni2a8.
KRT/P D *. god.
J.god.
I. god.
5. god.
O".
] :ar.
i 9g.
9g.
L o".
i
] :ar.
i
:ar. i 9g
i
r. j O&.
O".
] :ar. *
i i
9g.
9 0eV. odli$. kval.
9 0eV. do're kval.
9 0eV. sla'ije kval)
9 0eV. lo%e kval.
Tropoljni siste2. .lodored na $esti1a2a jedne 7velike porodi1e8 # okvir# pojedini6
70eVanna8. S6e2. prika".
Ti2 preinaka2a veo2a je porasla proi"vodnost poljoprivrednoga rada pa je svoji2
poveani2 #rodo2 o2og#avala i 2anji2 gospodarski2 "ajedni1a2a da 3ive sa2ostalno.
Hi2 s# se takve proi"vodne 2og#nosti dovoljno air2irale) velike seoske porodi1e po$ele s#
se 2rviti na te2elj# prirodne te3nje 2anji6 1jelina da 3ive ne"avisno. 9slijed toga osnovno2
gospodarsko2 jedini1o2 # sve vee2 'roj# postaj# 2ale porodi1e. S vre2eno2) svijest o
nji6ovoj rod'inskoj ve"anosti sla'i) pa se "ajedni%tvo sela vi%e ne te2elji na rod'inskoj ve"i)
nego na odnos# s#seljana koje ve3e "ajedni$ka svojina nepodijeljeni6 "e2lji%ta i opi seoski
o'ave"ni rita2 poljoprivredni6 radova.
.otp#n# po'jed# takvi6 s#sjedski6 odnosa # rana$ko2e sel# donijet e tek dr#ga polovi1a
VI. st.) kad se nasljedno pravo pri"naje i 3ensko2 poto2stv# i ti2e otvara p#t ot#<ivanj#
"e2lje i"van okvira iste @velike ili 2aieA seoske porodi1e.
Salijski "akon svjedo$i i o ra<anj# velikog "e2lji%nog posjeda) #toliko koliko je to ra<anje #
toj etapi ra"vitka i"vana "adiralo # 3ivot seoski6 "ajedni1a.
CC
.oljoprivredni radoviE 'er'a gro3<a) prika"ana kao djelatnost an<ela. Sarkoag i" V.
st.) :. !ran1#ska.
Kraljevska je vlast svoji2 antr#stioni2a @$lanovi2a kraljevske ratne dr#3ineA i dr#gi2
sl#3'eni1i2a davala i" kraljevskoga "e2lji%nog posjeda i2anja "ajedno sa "avisno2 i
neslo'odno2 radno2 snago2 @koloni2a i ser4vi2aA) ali je) o$ito ve na prijela"# V. # VI.
stoljee) po$ela kraljevski2 povelja2a dodjeljivati antr#stioni2a i "e2lj# #n#tar teritorija
slo'odni6 rana$ki6 seoski6 opina) pri $e2# s# oni) najvjerojatnije) do'ivali pravo da
posvoje i prived# o'radi dio seoske neo'ra<ene "e2lje @al2endeA. Takvi doseljeni1i nis# se
pri to2e #klj#$ivali # stare rod'inske odnose nego se # sel# pojavlj#j# kao strano tijelo) pod
"a%tito2 pose'ne kraljevske 2ilosti i po kraljev# nalog#. Otpor takvo2 doseljavanj#
dr#3inika 'io je nes#2njivo velik jer s# i ka"ne Salijskog "akona "a pr#3anje otpora nji6ov#
doseljavanj# 'ile jednake ka"ni koja se plaala "a #'ij stvo slo'odnog !ranka) tj. J-- solida
@1l. *5O5A. &e2ljoposjedi kraljevski6 antr#stiona na seosko2 teritorij# 2ora da s# 'ili "natni a
nji6ova je o'rad'a vr%ena "avisno2 radno2 snago2) jer odred'e "akona na'rajaj# postojanje
do2ai6 sl#g# @vass#s ad 2inisteri#2A) kova$a) svinjara) konj#%ara i vinogradara # okvir#
takvi6 i2anja @1l. IGOCA) a takve kategorije nis# 2ogle postojati na 2ali2 "e2ljoposjedi2a
nego # okvir# veleposjeda koji nije 2ogao o'ra<ivati pojedina1) a napose ne sa2 antr#stion)
anga3iran # kraljevskoj sl#3'i kao $lan nove kategorije odli$nika) ve"ane #" i"gradnj#
kraljevske vlasti dinastije Merovinga.
Veliki "e2lji%ni posjed koji je # rana$koj dr3avi postojao i kao nasljedstvo kasnoanti$kog
veleposjeda # r#ka2a galori2ske "e2ljoposjedni$ke aristokra1ije i kao novostvoreni veliki
"e2lji%ni posjed kraljeva i kraljevski6 sl#3'enika %to s# se rekr#tirali i" redova rana$ki6
rodovski6 prvaka) ra"vijao se isprva na podr#$ji2a i"van grani1a slo'odni6 rana$ki6 seoski6
opina. Ali po$etak nji6ova "adiranja # okvire ti6 opina) o ko2e svjedo$i Salijski "akon)
po$etak je '#d#e d#gotrajne evol#1ije kojo2 e se nadiranje velikog "e2ljoposjeda na
teritorij seoski6 opina pove"ati s #n#tra%njo2 ekono2sko2) pa "ati2 i so1ijalno2
dieren1ija1ijo2 # rana$ki2 seli2a koja je 'ila posljedi1o2 slo'odnog raspolaganja
"e2lji%ni2 $esti1a2a # posjed# pojedini6 seoski6 do2ainstava.
CD
Sve do prvi6 desetljea VI. stoljea ta je '#d#nost "a2jetna tek # o'lik# nagovje%taja.
&asada jo% rana$ko selo ne po"na klasn# podvojenost. Ona postoji tek i"van seoske
"ajedni1e) na veliki2 "e2ljoposjedi2a galori2ski6 i rana$ki6 2og#nika.
Karakteristi$no je da se # Salijsko2 "akon# nigdje ne spo2inj# pripadni1i rana$ke rodovske
aristokra1ije. To je "'og toga %to se taj dr#%tveni sloj ok#pio oko kralja i odvojio od
neposredne ve"e s rodovi2a koji 3ive po seli2a. Tek naknadno) kraljevski2 darivanje2
"e2ljoposjeda) oni e se vratiti svo2e narod#) ali tada vi%e ne kao prva1i njegove rodovske
organi"a1ije) nego kao pripadni1i klase "e2ljoposjednika koja 3ivi od eksploata1ije t#<ega
rada i koja # vlastito rana$ko selo #nosi tenden1ij# klasnog podvla%ivanja.
Salijski "akon spo2inje) naj"ad) #n#tar rana$ki6 sela postojanje lita i ro'ova. Liti s#
najvjerojatnije 'ili poto21i ratni6 "aro'ljenika # nekada%nji2 s#ko'i2a !ranaka s dr#gi2
ger2anski2 ple2eni2a) a i2ali s# stat#s pol#slo'odni6 lj#di. &a ra"lik# od nji6) ro'ovi
ne2aj# oso'ne slo'ode) a i nji6ova se krivi$na odgovornost ra"lik#je. Liti s# vjerojatno
o'ra<ivali dio gospodareve "e2lje i plaali 2# nat#raln# da3'in#. Naprotiv) ro'ovi nis#
o'ra<ivali pose'ne $esti1e nego s# 'ili neslo'odna radna snaga # do2ainstv# svoga
gospodara.
9"a sve postojanje neslo'odne i pol#slo'odne radne snage # gospodarstvi2a slo'odni6
rana$ki6 seljaka) nji6ov rad nije 'io te2elj proi"vodnje. Nji6ova 2alo'rojnost ograni$avala
je nji6ovo "na$enje i svodila ga na #log# pripo2oi # o'radi "e2lje. Ali ipak posjedovanje
takve radne snage 'ilo je aktor #'r"avanja i poja$avanja i2ovinski6 ra"lika 2e<#
ravnopravni2 slo'odni2 s#seljani2a) naro$ito po$ev%i od vre2ena kad je # rana$ki2 seli2a
prevladalo individ#alno) alodijalno posjedovanje "e2lje s pravo2 raspolaganja i ot#<ivanja
$esti1a.
Stanovni%tvo 2erovin%ke !rana$ke o'#6vaalo je) $ak kao 'roj$ano veo2a jako i"ra3en#
vein#) osi2 !ranaka i galori2ske starosjedio1e. Oni s# # 1ijelosti "apali # polo3aj pokorenog
stanovni%tva iako nis# i"g#'ili svoj# slo'od#. Nji6ova se 2anja vrijednost pred poretko2
i"ra3avala ka"neni2 odred'a2a) jer se "a isti prekr%aj Salijskog !ranka nad Ri2ljanino2
plaala dvostr#ko vea ka"na nego kad je taj isti prekr%aj i"vr%io Ri2ljanin na %tet# slo'odnog
!ranka.
Klasn# ra"vrstanost 2e<# 0alori2ljani2a "akonodavstvo je deiniralo tri2a sk#pina2aE
1onvivae regis @#"vani1i kod kraljeva stolaA) possessores i tri'#tarii. .rva od ti6 kategorija
predstavljala je naj#glednije $lanove galori2ske aristokra1ije koje je kraljevska vlast po"vala
# svoj# okolin#) radi po$asti ili vr%enja neki6 sl#3'i) ali) kao i dr#gi 0alori2ljani) oni nis#
2ogli sl#3iti # vojs1i niti postati $lanovi2a kraljevske dr#3ine @antr#stionesA. .ossessores s#
'ili vlasni1i ri2ski6 i2anja koja s# i2 ostala @# srednjoj i j#3noj 0alijiA nakon #dovoljavanja
3elja2a i potre'a2a rana$ki6 osvaja$a. Tri'#tarii s# i2ali polo3aj analogan liti2a) pa je taj
ter2in vjerojatno o'ilje3avao kategorij# kolona) koji s# na$elno "adr3ali polo3aj slo'odni6
lj#di) ali s# 'ili optereeni da3'inski2 tereti2a # korist gospodara $ij# s# "e2lj# o'ra<ivali.
Taj nji6ov gospodar 2ogao je 'iti 0alori2ljanin sa vi%eg st#pnja na ljestvi1i so1ijalno4
ekono2skog ra"vrstanja) ili pripadnik rana$ke aristokra1ije koja je osvojenje2 i"2ijenila
svoj polo3aj rodovski6 prvaka i postala klaso2 "e2ljoposjednika koji 3ive od podani$kog
rada.
C,
III. .R/INAK/ I NOVA STAN:A 9 /VRO.I NAKON V/LIK/ S/OB/
*. RA&VITAK ISTOHNORIMSKO0 KARSTVA @BI&ANTAA DO :9STINA I. I
:9STINI:ANA L
Nakon te%ke kri"e III. stoljea ri2ska se dr3ava spasila reor2a2a koje s# proveli Diokle1ijan
i) nakon novog ra"do'lja anar6ije) Konstantin I. Me<# nji2a i"vr%ena je i ad2inistrativna
reorgani"a1ija dr3avnog podr#$ja. Diokle1ijanov siste2 dvoji1e a#g#sta) od koji6 jedan
#pravlja Istoko2 a dr#gi &apado2) a "ati2 i odl#ka da svaki a#g#st i2a #"a se jo% i jednog
1e"ara koji e 'iti nadle3an "a dio jedne od dvij# polovi1a Karstva) navije%tao je #vjerenje da
s# dr3avni #n#tra%nji) a naro$ito vanjskopoliti$ki) o'ra2'eni pro'le2i tako slo3eni i
2nogostr#ki da i6 nije 2og#e svladati i" jednoga sredi%ta.
Iako je Konstantin okon$ao dvojnost 1arske #nk1ije i od IJ5. ostao jedini a#g#st @a tri s#
njegova sina 'ili 1e"ariA) on je "adr3ao podjel# dr3ave na tri velike o'lasti @preekt#reAE Istok)
Italija i 0alija) i to se odr3alo sve do potkraj IV. stoljea) kad je i"dvojena jo% i $etvrta
preekt#ra) Ilirik) dok s# Ri2 i Karigrad i2ali svoje "ase'ne gradske preekt#re.
Ali #sporedo s nastajanje2 "a2isli o potre'i raspodijeljene vr6ovne #prave) ope privredne i
pop#la1ione prilike # Karstv# 2ijenjale s# i akti$ni odnos snaga 2e<# ra"li$iti2 dijelovi2a
Karstva. Velik dio "apadni6 provin1ija pretrpio je stra6ovita p#sto%enja # ve"i s
2nogo'rojni2 provala2a 'ar'ara i gra<anski2 ratovi2a) dok je Istok) po%te<eniji od
inva"ija) relativno 'olje sa$#vao svoje proi"vodne snage i nov$ani karakter privrede.
Dr3avni2 se vlasti2a stoga $inilo da je opravdano i n#3no osloniti se na t# privredn# 'a"#.
9pravo tada toj se 2otiva1iji pridr#3ila i dvostr#ka opasnost koja je po$ela #gro3avati i sa2
Istok. Bili s# to #$estali napadi 0ota i Sar2ata na d#navske grani1e i opasnost od o'novljene i
oja$ale per"ijske dr3ave Sasanida.
9 takvi2 okolnosti2a 1ar Konstantin je donio odl#k# da dr3avno sredi%te pre2jesti i" Italije
na Istok. 9 t# svr6# oda'rao je star# gr$k# kolonij# Bv"antion na Bospor#) strate%ki i
pro2etno savr%eno pogodn# da postane novo2 prijestolni1o2 Karstva. Od jeseni IJ5. do
proljea II-. i"vr%ene s# 2nogo'rojne gra<evinske pripre2e "a to preselenje) a **. V. te
godine novi je glavni grad postao sl#3'eni2 sredi%te2 Karstva pod na"ivo2 Konstantinopol.
Od toga vre2ena ra"like i"2e<# Istoka i &apada neprekidno s# rasle. Istok se sve vi%e
#daljavao od #tje1aja latinskog je"ika i 6eleni"irao. Odr3ava se i jo% potp#nije air2ira
anti$ka tradi1ija o jakoj 1arskoj vlasti. 9"astopno stvaranje ni"a 'ar'arski6 dr3ava na tl#
&apadnoga 1arstva tijeko2
C+
V. st. "ad#go je ondje li%ilo Krkv# oslon1a na jedinstven# i sna3n# dr3avn# vlast. Krkva je na
&apad# ostala prep#%tena sa2a se'i) i # njoj se veo2a 'r"o i"gra<#je "a2isao o njenoj
nadre<enosti novi2) 7'ar'arski28 dr3ava2a. Naprotiv) na Istok# se o$#vana i a#toritativna
1arska vlast sakrali"i4rala. Nje"ine se apsol#tne preten"ije doka"#j# njeni2 'o3anski2
podrijetlo2. Kao 'o3ji i"a'ranik) 1ar postaje najvi%i "a%titnik 1rkve i nje"in akti$ni poglavar.
Tako se interesi 1rkve i dr3ave ispreple# i tijesno pove"#j#. Kr%anstvo postaje instr#2ento2
vladanja i stoga ideolo%ki pres#dno va3no # javno2e 3ivot# i dr3avno2 politi$ko2 poretk#.
Ono se veo2a rano i"ra"ito instit#1ionali"ira i svojo2 idejno2 sadr3ino2 prod#'lj#je
apsor'irav%i "a svoje svr6e #potre'ljiva dostign#a 6elenisti$ke k#lt#re. Ti2 sve#k#pni2
"'ivanje2 na Istok# se "dr#3#j# $etiri 'itna ele2enta daljnjega ra"vitka. To s#E vee o$#vanje
proi"vodni6 snaga na prete3no ro'no4nov$anoj osnovi) tradi1ija ri2skog 2onar6ijskog
#re<enja i pravnog poretka) sna3na 'a%tina 6elenisti$ke k#lt#re i kr%anska 1rkva srasla s
1arsko2 vla%#. Nji6ovo je jedinstvo # okviri2a spe1ii$ne vanjskopoliti$ke konstela1ije
predodredilo ose'#jnost i pose'nost ra"vitka Isto$nori2skoga 1arstva i pretvorilo ga #
Bi"antsko 1arstvo) "ase'n# so1ijalno4ekono2sk# i k#lt#rolo%k# povijesn# pojav#) # 2nogo2
pogled# pres#dno va3n# "a 1ijeli peri2editeranski Istok) a i"a gotovo sve slavenske "e2lje.
Ose'#jnost prilika # isto$noj polovi1i Karstva o$itovala se prije svega # agrarni2 odnosi2a.
B#d#i da nije do%lo do slo2a dr3ave) nije propao ni poredak ko2e je ona 'ila $#vare2.
Ro'ovlasni$ko se dr#%tvo sa$#valo) iako ono ti2e ipak nije ostalo istovjetno sa stanje2
klasi$ne lati#ndijske eksploata1ije ro'ova. Vlasni1i "e2lje i gospodari ro'ovske radne snage
veo2a s# inten"ivno s2je%tali svoje ro'ove na "e2lji%ne par1ele) prep#%taj#i i2 da
sa2ostalno o'ra<#j# "e2lj# #" #vjet da vlasnik# daj# da3'in# # o'ro1i2a ili nov1#.
&e2ljoposjedni$ke re"ervatske "e2lje 'ile s# ra"2jerno 2alene) pa se posjedni$ko i2anje
o'lik#je dr#k$ije nego na &apad#. Ono je gospodarevo ladanjsko o'itavali%te i sa'irali%te
o'roka) koji se # preti$k# nad potro%ni2 potre'a2a i"vo"e na tr3i%te. 9 takvo2 ladanjsko2
o'itava4li%t# ne2a 2nogo #posleni6 ro'ovaL oni s# prete3no pastiri) konj#%ari) o'rtni1i) k#ni
sl#ge) 2linari) l#gari) vin1iliri. Sa2 vlasnik "e2ljoposjeda i2a svoj# glavn# re"iden1ij# #
veliko2e grad#) gdje 3ivi od pri6oda %to 2# i6 donose njegovi posjedi. 9 njegovoj gradskoj
pala$i #posleno je tako<er 2nogo posl#ge) koja je ropskoga stat#sa. I njegovi 2linovi) tijes1i
#lja i gro3<a tako<er #po%ljavaj# ro'ovsk# radn# snag#. Ali glavnina ro'ova s# servi 1asati.
Ti ro'ovi 'ili s# ve"ani #" "e2lj#) pa je ve ICC. 'io donesen "akon po ko2e je 'ilo
"a'ranjeno prodavanje agrarni6 ro'ova 'e" "e2lje.
Osi2 agrarni6 ro'ova @servi 1asatiA veo2a je 'io rasprostranjen kolo4natski odnos. 9 nj se
prvo'itno st#palo na te2elj# #govora i"2e<# slo'odna $ovjeka i posjednika "e2lje na
odre<eno vrije2e i #" dogovorne da3'ine # naravi i nov1#. Ali naj$e%e s# koloni #slijed
"ad#3enosti i nei"vr%avanja o'ave"a ostajali na "e2lji trajno) pa i nasljedno. Tijeko2 IV.
stoljea 'roj kolona se "natno poveavao jer s# oslo'o<eni1i pretvarani # kolone) a tako<er je
i ratni2 "aro'ljeni1i2a i doseljeni2 'ar'ari2a veino2 davan stat#s kolona. :ednako s# se i
ekono2ski propali 2ali "e2ljoposjedni1i i 'e"e2lja%i pretvarali # kolone. &akoni IV. i V.
stoljea ra"lik#j# dvije kategorije kolonaE slo'odne kolone @ele#teriA i #"a "e2lj# ve"ane
@enapograi) ads1riptitiiA. Ali opa tenden1ija ra"vitka #veavala je 'rojnost prive"ani6
D-
kolona i vodila nji6ovoj generali"a1iji. .a ipak ni takva ve"anost kolona #"a "e2lj# nije
#kidala njegov# na$eln# oso'n# slo'od#L on je #vijek 2ogao sa "e2lje otii) #" #vjet da
na2iri gospodareva potra3ivanja i vrati sav inventar) nasta2'e) stok#) sje2e i dr#go %to je pri
st#panj# # #govorni odnos ili naknadno od gospodara do'io. 9 praksi) 2e<#ti2) te je #vjete
2alo kada 'ilo 2og#e ostvariti.
Tijeko2 V. st. air2irao se pravni propis po ko2e svaki slo'odni ko4lon postaje "a "e2lj#
ve"ani2) ako je ist# $esti1# dr3ao # svo2e posjed# naj2anje I- godina. S dr#ge strane) realni
polo3aj enapograa # to2 se stolje# veo2a popravio) pa i6 vlasnik "e2lje ne s2ije odagnati
sa "e2lje) $ak ako s# oni 'ili i 'iv%i ro'ovi @oslo'o<eni1iA. Tako se # V. st. polo3aj svi6
kategorija kolona i"jedna$avao na vi%oj ra"ini nji6ovi6 prava) ali #" generali"a1ij# nji6ove
akti$ne neodvojivosti od "e2lje.
Osi2 kolona i ro'ova koji dr3e gospodarev# "e2lj#) # Bi"ant# se # IV. i V. st. # "natnoj 2jeri
o$#vao i slo'odni selja$ki "e2ljoposjed. 9 "a'a$eni2 i 'rdski2 krajevi2a ili # oni2
predjeli2a ka2o s# se tek nedavno) # ko2paktni2 1jelina2a doselila 'ar'arska ple2ena ili
nji6ovi vei rag2enti) odr3ale s# se jo% i ar6ai$ke seoske opine) ve"ane krvnorod'inski2
odnosi2a. Ali # 1jelini dr3avnog teritorija prevladavao je ose'#jan tip 'i"antske selja$ke
opine) t"v. 2itroko2ije) # koji2a je postojala periodi$ka preraspodjela "e2lje) s pravo2
seoski6 porodi1a koji2a se ta "e2lja dodjelj#je da se njo2e koriste o'ra<#j#i je # vlastitoj
re3ijiL pri to2e se takva $esti1a nije s2jela ot#<ivati ni # 1jelini ni # #lo21i2a) a i
s#seljani2a je 'ilo dop#%teno da s nje k se'i dovode vod# ako je na njoj postojao '#nar ili
voda tek#i1a. 9 odre<eni2 o'lasti2a) naro$ito ondie gdje je dr3ava naseljavala veterane ili
pograni$ne vojnike > seljake @li2itaneiA) @koji s# naj$e%e 'ili ger2anskog podrijetlaA
slo'odna sela sastojala s# se od 2e<# so'o2 ravnopravni6 i ne"avisni6 2ali6 vlasnika koii s#
slo'odno 2ogli raspolagati svojo2 "e2ljo2) ali s# i6 ve"ali "ajedni$ki ekono2ski)
sa2o#pravni i o'ra2'eni interesi.
Sva s# slo'odna sela i2ala odre<ene ko2peten1iie sa2o#pravljanja koje s# se ra"likovale
pre2a tipovi2a slo'odni6 seoski6 opina. Naj2anja je ta sa2o#pravnost 'ila # oni2
opina2a koje s# nastale na "e2lji%t# pripisan# gradsko2 teritorij#) pa je ondje gradska
2#ni1ipalna organi"a1ija prisvajala prava da te ko2peten1ije "adr3i "a se'e.
Seoske s# opine 'ile #jedno i najni3e poreske jedini1e) a nji6ovi s# poglavari 'ili ja21i i
prik#plja$i dr3avni6 pore"a.
.oreski pritisak dr3avne vlasti 'ivao je neprekidno sve te3i. 9 ti2 okolnosti2a ekono2ski s#
propadali ne sa2o 2ali) nego i srednji "e2ljopo4siedni1i) pa taj pritisak navodi sve te
kategorije) a tako<er i kolone slo'odnoga dr#%tvenog stat#sa) da se podvrgavaj# # %titni%tvo
@patro1inijA velika%a i" redova visoki6 dr3avni6 sl#3'enika) koji s# i"#"eti od ra"ni6 po4reski6
optereenja) naro$ito radni6. &a volj# olak%anja od takvi6 tereta #gro3eni "e2ljoposjedni1i
predaj# velika%# svoje i2anje) postaj# njegovi2a #"a "e2lj# ve"ani2 koloni2a) a svoj
dotada%nji posjed ne dr3e vi%e kao svoje vlasni%tvo nego kao velika%ki prekarij.
Ovakve s# okolnosti vodile k neprestano2 ja$anj# velikog "e2ljopo4sjeda. Ali to je sada 'io
par1elirani "e2ljoposjed # r#ka2a 2ali6 "avisni6 o'ra<iva$a. Na taj na$in nastaj# odnosi koji
s# karakteristi$ni "a rano'i4"antsko do'aE veliki "e2ljoposjed je veo2a rasprostranjen) ali je
siste2
D*
o'rade dr#k$iji od klasi$ni6 kasnoanti$ki6 o'lika. 92jesto prisvajanja sve#k#pnoga #roda sa
"e2lje) vlasni1i s# se odrekli "natnoga dijela do'iti) ali s# ti2e se'i osig#rali trajan pri6od #
o'lik# #tvr<ene "e2lji%ne rente.
S ti2 # ve"i neprekidno raste pritisak veliki6 "e2ljoposjednika pre2a slo'odno2 selja%tv#.
Ali ono je jo% dovoljno sna3no da se # 2nogi2 sl#$ajevi2a #spje%no 'rani. Ono # to2e
#spijeva jer i sna3na dr3avna vlast vodi #porn# 'or'# protiv pretjeranog #tje1aja
veleposjednika # ekono2sko2 3ivot# "e2lje. Karska vlast i sa2a daje svoj# "e2lj# # "ak#p)
a o'ra<#j# je prete3no koloni. Kako je 1arstvo 'ilo najvei "e2ljoposjednik # dr3avi) n#3no je
sve#k#pna "avisna radna snaga) nepodlo3na privatno2 veleposjed#) 'ila 2nogo'rojna. Taj
aktor kolonske a jo% vi%e slo'odne seoske radne Snage) #dr#3ene # sa2o#pravne opine)
veo2a e oja$ati # id#e2 stolje#) #pravo pod pokroviteljstvo2 sredi%nje dr3avne vlasti) kad
je 2asovno naseljavanje slavenskog selja%tva na Balkan# i # Maloj A"iji kao i stvaranje nove
kategorije seljaka4vojnika @stratiotaA #velike #sporilo i odgodilo pro1es e#dali"a1ije #
Bi"ant# sve do epo6e B. i BI. stoljea.
Sporo2 napredovanj# i odgodi e#dali"a1ije # Bi"ant# veo2a je pridonijela i jakost ro'no4
nov$ani6 odnosa i gradski6 tipova privrede.
Do'a kri"e III. stoljea kao i Velika seo'a naroda nes#2njivo s# nanijeli "natne %tete
2aterijalno2 3ivot# tako<er i Isto$nori2skoga 1arstva. Ali dok s# inva"ije i p#sto%enja
pogodila 1io teritorij &apadnoga 1arstva) sve nje"ine pokrajine) pa i njegovo politi$ko sredi%te)
Italij#) na Istok# je veliki6 ra"aranja 'ilo sa2o # evropski2 provin1ija2a i # neki2 r#'ni2
o'lasti2a Male A"ije. 0lavnina dr3avnog podr#$ja ostala je po%te<ena. Velike i privredno
veo2a plodne provin1ije /gipat) Sirija a i ni" dr#gi6) ostale s# nedirn#te) sa svi2 svoji2
proi"vodni2 poten1ijalo2. Osi2 Sol#na) koji je vi%e p#ta 'io #gro3avan) svi s# se veliki
gradoviE Konstantinopol) Nikeja) /e") Antio6ija) /desa) Bejr#t) Da2ask) Aleksandrija i
2nogi dr#gi) odr3ali i dalje #nk1ionirali kao sredi%ta proi"vodnje) trgovine a i kao sna3ni
potro%a$ki 1entri. Velike dr3avne a i 'rojne 2anje) privatne o'rtni$ke radioni1e proi"vodile s#
"a na2irenje potre'a # isto2e grad#) a i "a %ire tr3i%te. .ostojao je 'rojan i sna3an sloj
trgova1a) koji s# se 'avili i 2anji2 i vei2 poslovni2 pot6vati2a. Ra"2jena proi"voda vr%ila
se kopno2 i 2ore2) savladavaj#i $ak i velike #daljenosti. 0otovo sve kategorije
proi"vo<a$a s#djelovale s# # odr3avanj# vitalnosti ro'no4nov$anog privre<ivanja. Dr3ava je
prik#pljanje2 "natni6 poreski6 prinosa od stanovni%tva) ko4lonski6 da3'ina sa svoji6
"e2ljoposjeda i taksa od trgovinskog pro2eta sa'irala 'ogate pri6ode koje je te"a#rirala #
svoje ri"ni1e ili i6 je #lagala # proi"vodnj# kao nar#$ila1 i k#pa1 2nogi6 proi"voda "a
potre'e dvora) vojske i #pravnog aparata. .ostojanje tr3i%ta poti1alo je velike
"e2ljoposjednike da nastoje #veati #rod i svoje prinose s i2anja da 'i vi%kove nad svoji2
potro%a$ki2 potre'a2a 2ogli plasirati # prodaj# na tr3i%t#. 9 lokalna gradska sredi%ta
donosili s# svoje plodine i slo'odni selja1i i koloni. Sve#k#pno2 takvo2 djelatno%#
Isto$nori2sko se 1arstvo ve # IV.) a jo% i"ra4"itije # V. st. ekono2ski vidno oporavlja. Ali taj
oporavak nije 'io vraanje na pre<a%nje o'like privrednog i dr#%tvenog 3ivota. Veliki
"e2lji%ni posjed je sada pripadao dr3avi) 1ar# i 'ogati2 vlasni1i2a "e2lje) ali se proi"vodnja
ostvarivala prete3no kolonsko2 ili ekono2ski sa2ostalno2 selja$ko2 radno2 snago2.
0radovi s# i dalje i"gra<ivali o'rtni$ke proi"vode # radioni1a2a i trgovali) ali to vi%e nis# 'ili
anti$ki polisi. I"g#'iv%i najvei dio svoji6 pri4
DJ
gradski6 "e2ljoposjeda # korist 1arske vlasti ili veleposjednika) k#rijalna organi"a1ija
2#ni1ipija je i%$e"avala. Sve2ona 1arska vlast i6 # #pravno2 pogled# sve vi%e podvrgava
svo2e sl#3'eni$ko2 aparat#) ostavljaj#i privide i neke vanjske o'like gradske
sa2o#pravnosti) ali 2ijenjaj#i i2 realn# #nk1ij#. Na taj na$in # IV. i V. stolje# anti$ki
polis na tl# Bi"anta nestaje) iako se gradska privreda odr3ava. Ona se ra"vija i # 2nogi2
novi2 sredi%ti2a koja s# stekla "na$enje grada ili rasto2 svoga privrednog poten1ijala ili kao
sredi%ta #pravne vlasti) a ne kao preina$eni anti$ki polisi.
9 1jelini) Isto$nori2sko 1arstvo 3ivjelo je kao nastavak privredni6) dr#%tveni6 i k#lt#rni6
o'ilje3ja antike) ali se "a svoj daljnji opstanak 'orilo 2ijenjaj#i se. Sa$#valo je svoj#
dr3avnost) ali je 1arsk# vlast i"diglo do 'ogo2 posveenog poslanja. &adr3alo je tradi1ije
6eleni"2a) ali i6 je stopilo s kr%anstvo2) pretvoriv%i ga # ideologij# dr3avnog poretka. :o% je
vi%e ra"vilo veliki "e2ljoposjed) ali ga je predalo na o'rad'# selja%tv# # o'lik# "avisni6
$esti1a. &adr3alo je ropstvo) ali je prete3no2 dijel# ro'ova prep#stilo sa2ostalne par1ele
"adovoljavaj#i se o'ro$ni2 i nov$ani2 da3'ina2a. Oja$alo je #dio 2alog slo'odnog i
kolonatskog "e2ljoposjeda # 1jelini svoje agrarne str#kt#re 2irei se na taj na$in s aktoro2
o ko2e e ovisiti njegov '#d#i so1ijalni poredak. Iako preina$en#) prenijelo je # epo6#
ranoga srednjeg vijeka ro'no4nov$an# privred# spasiv%i ekono2ski poten1ijal veine svoji6
gradova.
Svi2 ti2 svoji2 ra"vitko2) Isto$nori2sko ili Bi"antsko 1arstvo pripre2alo je svoj ose'#jni
p#t # e#dali"a2. &a ra"lik# od "apadnoevropski6 pokrajina nekada%njega 1arstva) ono sve do
kraja VI. stoljea ne sinteti"ira ravno2jerno dva ra"li$ita ra"vojna pro1esaE pro1es postepenog
nap#%tanja anti$koga ro'ovlasni$kog poretka s pro1eso2 nap#%tanja #stanova rodovskog
dr#%tva. Ono # epo6# srednjega vijeka #la"i "adr3av%i 'itno va3ne aktore ro'ovlasni$kog
dr#%tva) eksploata1ij# ro'ova) na$elo privatnog vlasni%tva i te2elje ro'no4nov$ani6 odnosa s
trgovinsko4o'rtno2 privredo2 gradova) "ajedno s k#lt#rni2 tradi1ija2a antike
preo'likovani2 # kr%anstv#. Ali ono ta svojstva odr3ava 2ijenjaj#i i6 i kre#i se na taj
na$in #sporeno pre2a dr#go2 jedno2 poretk#. B#d#i da s# ga povijesne okolnosti po%tedile
naprasnog slo2a politi$kog i dr#%tvenog #re<enja) Isto$nori2sko 1arstvo se str#kt#ralno
preina$avalo sporije od evropskog &apada. Tek od kraja VI. i tijeko2 VII. stoljea # taj se
sa2ostalni i svojevrsni pro1es nap#%tanja kasnoanti$ki6 odnosa #klj#$io nov sna3an
privredno4dr#stveni aktorE 2asovno doseljavanje #glavno2 slavenskog stanovni%tva #
njegovi2 rodovski2 organi"a1ija2a. Ti2e @a tako<er i or2iranje2 stale3a seljaka44vojnika)
stratiotaA veo2a je oja$ao #dio slo'odnoga rodovskoga sela # str#kt#ri 'i"antskoga dr#%tva.
Vitalno%# svoje rodovske organi"a1ije ta je etni$ka i so1ijalno4ekono2ska prinova odgodila
"ak2eivanje selja%tva sve do B. ili $ak BI. stoljea) kad i t# selja%tvo deko2po"i1ijo2 svoje
ekono2ske sa2ostalnosti i slo'ode naj"ad # sve veoj 2jeri postaje 3rtvo2 velikoga)
e#dali"ira4noga "e2ljoposjeda.
Ra"vijaj#i se na taj na$in) Isto$nori2sko ili Bi"antsko 1arstvo je # svo2e politi$ko2
ra"vitk#) ostav%i # nek# r#k# $#vare2 anti$ki6 tradi1ija i "a2isli o o'novi jedinstvene vlasti
na svi2 o'ala2a Sredo"e2lja 7$ekalo8 tren#tak is1rpljenosti ger2anske osvaja$ke sile na
&apad#) da 'i sa2ostalnost 'ar'arski6 dr3ava na 7svo2e8 tl# naj"ad okon$alo. Takva
2og#nost prvi p#t se #ka"ala Bi"ant# tek # prvoj polovi1i VI. stoljea.
DI
Karigradske "idine. Rekonstr#k1ija.
Ali do tada je on # svo2e #n#tra%nje4politi$ko2 3ivot# 2orao pre'roditi 2noge peripetije.
9 kronolo%ko2 pogled#) "ase'ni politi$ki opstanak Istoenori2skoga 1arstva "apo$inje godine
I+G. kad s# 1ara Teodo"ija) po njegovoj odl#1i) naslijedila njegova dva sina. Stariji) Arkadije)
postao je 1are2 isto$ne polovi1e) a 2la<i) =onorije) 1are2 "apadne polovi1e.
O'a prva 1ara na Istok#E Arkadije @I+G>5-,A i Teodo"ije II. @5-,>5G-A dop#%tali s# da '#d#
igra$ke # r#ka2a svoji6 dvorjana) e#n#6a # visokoj sl#3'i i 3ena i" svoje neposredne okoline.
Me<# ti2 li$nosti2a pose'i1e s# "ani2ljivi pretorijanski preekt R#in i) kasnije) 1ari1a
/#doksija @# do'a ArkadijevoA pa "ati2 1areva sestra .#l6erija i 1areva 3ena Atenaida @# do'a
Teodo"ija IIA. Ali) svi s# oni "ajedno) #sprkos #n#tra%nji2 spletka2a i tr"avi1a2a) or2irali
neosporno sna3n# sredi%nj# vlast.
&a Teodo"ijeve vladavine 2nogo'rojne s# dotada%nje provale 0er2ana) Vi"igota) Ostrogota)
ra"li$iti6 sar2atski6 ple2ena i =#na i" prekod#nav4ski6 ravni1a navele Karstvo da sna3no
"a%titi sig#rnost prijestolni1e. Na 1ijelo2 kopneno2 raspon# od &latnoga roga do
Mra2ornoga 2ora 'io je podign#t trostr#k "id) koji se di"ao stepeni$asto @vanjski visok G 2)
srednji *-) #n#tra%nji *J 2A pri $e2# s# sva tri lan1a 'ila opre2ljena 'rojni2 visoki2
k#la2a. 0ra<en je vi%e od JG godina @do 5I+A pa je Karigrad #$inio naj'olje #tvr<eni2
grado2 # 1ijelo2 Srednje2 vijek#.
Karakteristi$no je da je #" taj gole2i ortiika1ioni pot6vat Teodo"i4jevo do'a ostvarilo jo%
dvije va3ne ak1ije koje 'i tako<er) na neki na$in) 'ilo 2og#e na"vati #$vr%ivanje2. Ta dva
pot6vata odnosila s# se jedan na o$#vanje anti$ke k#lt#rne 'a%tine) a dr#gi na o$#vanje
anti$koga pravnog
D5
poretka. 0odine 5JG. osnovano je # Karigrad# Sve#$ili%te na ko2 se na#$avalo ilo"oij#)
pravo) govorni%tvo te latinsk# i gr$k# gra2atik#. .ri to2e je veina nastavnika 'ila gr$ke
narodnosti i je"ika. Svega $etiri godine nakon toga @5J+A "apo$elo je sastavljanje "'irke
"akona po$ev%i od Konstantinova vre2ena do vladavine Teodo"ija II @KodeZ T6eodosian#s)
"avr%en 5I,A. Kao svjedo$anstvo "a2isli o jedinstv# Karstva) Kodeks je progla%en i # i2e
tada%njega "apadnori2skoga 1ara @Valentinijana IIIA.
To isti1anje pravne i k#lt#rne "asnovanosti na ri2ski2 i gr$ki2 tradi1ija2a od#daralo je od
odnosa # vojni2 snaga2a Isto$noga 1arstva. .o evropski2 provin1ija2a 6ara$ili s# valovi
'ar'ara) a ri2ska vojska i njeni "apovjedni1i 'ili s# prete3no 'ar'arskog podrijetla. &a
Arkadijeve vladavine vr6ovni vojni "apovjednik 'io je 0ot 0ainas. Njegova 2o i prevlast
0er2ana # vojs1i stvorili s# pokret protivljenja koji je tra3io da se vojska reorgani"ira i da #
njoj sl#3e sa2o Bi"antin1i. To je "aista 'ilo i ostvareno 5--. #stanko2 stanovni%tva #
Karigrad#) ali sa2o "a podr#$je prijestolni1e.
Taj doga<aj okon$ao je) # 'iti) preten"ije gotski6 vojnika da akti$no sr#%e legaln# vlast i da #
Karigrad# ostvare isto ono %to je tri$etvrt stoljea kasnije i"vr%io Odoakar # Italiji.
No dotle s# 'ar'arske $ete jo% i dalje 6ara$ile po Balkan#) a svaka nji6ova vojna ak1ija protiv
vlasti # velikoj je 2jeri privla$ila od'jegle ro'ove i dr#ge slojeve potla$enog stanovni%tva.
9skoro nakon 1arigradskog #stanka) 1arskoj je politi1i po%lo "a r#ko2 da Vi"igote i nekoliko
dr#gi6 'ar'arski6 sk#pina otp#ti na teritorij "apadnoga Balkana odakle je # prvo2 desetlje#
V. st. #slijedila vi"igotska inva"ija # Italij#. Otada s# strani vojni1i dod#%e i dalje #"i2ani #
vojsk#) ali vi%e ne kao 1ijele etni$ke "ajedni1e) nego nova$enje2) kao pojedin1i. Osi2 strani6
naja2nika # vojsk# s# #sto o'ilno #"i2ani i do2ai stanovni1i) naro$ito Trakij1i i Isa#rij1i
@2aloa"ijski 'r<aniA.
9 prvoj polovi1i V. st. evropske provin1ije Isto$noga 1arstva veo2a s# 2nogo trpjele od
'rojni6 6#nski6 provala) koje nije 2oglo o'#staviti ni plaanje visokoga godi%njeg danka ni
slanje 'ogati6 darova na dvor 6#nskoga kralja # .anoniji. Tek "a2a%na oen"iva =#na pod
Atilo2 najprije # 0alij#) a "ati2 # Italij# te naj"ad Atilina s2rt i raspad 6#nske dr3ave
oslo'odili s# Karstvo 6#nski6 provala. Ali) na r#%evina2a 6#nske dr3ave i"digle s# se nove
sile) nasljedni1e Atilini6 preten"ija. &a Isto$no 1arstvo pose'i1e s# opasni postali 0epidi)
nastanjeni # isto$no2 dijel# .anonije) i Ostrogoti koji2a je pola"i%te2 'ila "apadna .anonija.
Vjerska i 1rkveno4politi$ka pitanja isp#njala s# IV. i V. stoljee 2nogi2 '#rni2 doga<aji2a.
Nakon os#de arijanstva na Nikejsko2 kon1il# IJG. do%lo je ipak do njegova o'navljanja) pa
je 1ar Konstan1ije IG+. arijanstvo proglasio i dr3avno2 vjero2L a "a kratkotrajna 1arevanja
:#lijana Apostate kr%anstvo je # 1ijelosti $ak "a'ranjeno i o'novljeno je poganstvo # o'lik#
vjersko4ilo"oske kon1ep1ije "asnovane na neoplatoni"2#. Ali ID,. je pogi'ija 1ara Valensa)
koji je 'io arijana1) "na$ila i kona$ni slo2 arijanstva # Karstv#. 0odine I,*. ono je ponovo
os#<eno na II. sveope2 1rkveno2 sa'or# # Karigrad#) a nikejska je or2#la jedino pri"nate
prave vjere nadop#njena i #savr%ena.
.a ipak) pro'le2i ve"ani #" deiika1ij# Is#sove povijesne li$nosti pojavili s# se novi2
nerije%enosti2a. .ostavljalo se pitanje kakav je 2e<#so'ni odnos i"2e<# 'o3anske i lj#dske
naravi # Is#s#. Teolo"i antio6ijske %kole
DG
N
s2atrali s# da je Is#s 'io sa2o $ovjek # ko2e je Sin 'o3ji privre2eno 'oravio. M#k# i s2rt
na kri3# nije 2ogao trpjeti 'og) nego sa2o lj#dsko 'ie.
S#protno to2e) teolo"i aleksandrijske %kole tvrdili s# da # Is#s# nakon #tjelovljenja ostaje
sa2o 'o3anska narav) a lj#dska narav od toga $asa naprosto nestaje.
Te s# s#protne te"e i2ale dalekose3ne i2plika1ije "a s6vaanje tada%nji6 lj#di. Ako se
pri6vati te"a da je na kri3# trpio sa2o $ovjek) onda njegova s2rt nije 2ogla 'iti spasiteljska.
.rotivno o'ja%njenje) 2e<#ti2) da je trpio i na kri3# #2ro 'og) $inilo se tako<er 2nogi2a
nepri6vatljivo "'og "a2isli o 'o3joj 'es2rtnosti.
Teolo%ka) spek#lativna sadr3ina ti6 s#protstavljanja pretvorila se # povod te%ki6 s#ko'a i
d#gotrajni6 'or'i tek kad s# se s nji2a pove"ali ra"li$iti politi$ki interesi.
9 'or'i protiv arijanstva najvee s# "asl#ge i2ali aleksandrijski teolo"i. A ipak je ek#2enski
kon1il # Karigrad# @I,*A pri"nao 1arigradsko2 patrijar6# najvi%i sveeni$ki rang na Istok#. 9
Aleksandriji to nije 'ilo pri6vaeno s odo'ravanje2 jer s# s2atrali da i 6ijerar6ijsko
prvenstvo pripada nji2a.
Te s#protnosti Aleksandrije s prijestolni1o2 oso'ito s# se "ao%trile kad je na patrijar%k#
stoli1# # Karigrad# "asjeo 3estoki po'ornik antio6ijski6 teolo%ki6 s6vaanja Nestorije. Nje2#
i s#pre2a1iji Karigrada s#protstavio se aleksandrijski patrijar6 Kiril @5*J>555A) a sna3n# s#
2# po2o pr#3ili anati$ni i 2nogo'rojni egipatski redovni1i4p#stinja1i. Nestorija je os#dio i
tada%nji papa Kelestin. .re2da je na Nestorijevoj strani 'io i 1ar) na 1rkveno2 kon1il# s
/e"# @5I*A Nestorije je os#<en kao 6eretik i "'a$en s patrijar%ke stoli1e.
.oslije Kirilove s2rti njegovi s# #$eni1i i nastavlja$i jo% vi%e radikali"irali njegova
kristolo%ka s6vaanja. .ori1ali s# istovjetnost Is#sove lj#dske naravi s o'i$no2 lj#dsko2
naravi. Takvo se s#protstavljanje nestorijan4stv# @d#oi"iti"2#A pretvorilo # nov# 6ere"#)
2onoi"iti"a2. .rotiv nje #dr#3ili s# se i Ri2 i Karigrad) pa je papa Leon I. or2#lirao
katoli$ko s6vaanje kristolo%kog pro'le2aE Krist je jedna jedinstvena li$nost # kojoj s#
sjedinjene dvije savr%eno ra"vijene naraviE i 'o3anska i lj#dska. One djel#j# svaka svoji2
spe1ii$ni2 svojstvi2a) ali # potp#no2 sklad# i 2e<#so'noj s#radnji.
Ali na novo2 kon1il# # /e"# @55+A) pod stra6oviti2 pritisko2 dr3avne vlasti) ne"adovoljne
papinski2 diktato2) po'ijedili s# 2onoi"iti) pa je s patrijar%ke stoli1e # Karigrad# "'a$en
pristali1a papinskog #$enja) a postavljen 2onoi"itski predstavnik. Hinilo se da je sada
naj2onijo2 snago2 # 1ijelo2e kr%anstv# postala aleksandrijska teolo%ka %kola.
9 s#parni$ko2 trok#t# Karigrad>Ri2>Aleksandrija nitko nije 'io dovoljno sna3an da
kona$n# po'jed# postigne sa2. Stoga s# se protiv prevlasti Aleksandrije ponovo #dr#3ili Ri2
i Karigrad. .oslije Teodo"ija II. novi2 1are2 postao je oi1ir Mar1ijan) koji se o3enio
1arevo2 sestro2 .#l6erijo2. Oni s# s2jesta s dvora #klonili glavnoga Teodo"ijeva
savjetnika) e#n#6a =risaiosa) koji je 'io "a%titnik 2onoi"iti"2a. Nakon toga odr3an je novi
ek#2enski kon1il # =alkedon# @5G*A na ko2 je 2onoi"iti"a2 os#<en) a progla%ena t. "v.
6alkedonska dog2a na te2elj# Leonove kristo4lo%ke or2#la1ije. 9 teolo%ko2 i dog2atsko2
pogled# to je "na$ilo p#n#
DC
po'jed# papinstva. Ali ona je 'ila 2og#a sa2o spo2o# anga3iranja dr3avnog a#toriteta.
&'og toga je ipak pravi po'jednik 'ila 1arska vlast. .oka"alo se da i # teolo%ki2 dile2a2a
po'je<#j# ona s6vaanja koja s# # sklad# s interesi2a dr3ave. A ona je ostvarivala
1entrali"irani re3i2 protivei se preva"i perierni6 sredi%ta. .o'jedo2 nad aleksandrijski2
teolo"i2a i"voj%teno je nedvoj'eno prvenstvo Karigrada na kr%ansko2 istok#) a pres#dno2
snago2 # vjerskoj pro'le2ati1i poka"ao se 1ar. Otada je s#pre2a1ija dr3avne vlasti nad
1rkvo2 na Istok# postala trajni2 o'ilje3je2 odnosa. Ali #"a sve to) #spje6 1arske politike
i2ao je veo2a negativne posljedi1e. Monoi"itska opo"i1ija pov#kla se i" dr3avnog sredi%ta #
isto$ne provin1ije i veo2a ja$ala politi$ki separati"a2 /gipta i Sirije.
Ostvariv%i svoj# prevlast nad 1rkvo2 @"a koj# e se svjetovna vlast na &apad# #"al#d 'oriti
sve do kraja Srednjega vijekaA) 1arstvo je pok#%alo #kloniti posljedi1e pre2oi 'ar'arski6
ele2enata # vojs1i. Sredino2 V. st. pres#dan #tje1aj # vojs1i i na dvor# i2ao je general Aspar)
podrijetlo2 Alan. On je 5G*.) poslije Mar1ijanove s2rti) na prijestolje doveo novoga 1ara)
Leona I. @5G*>5D5A. Od2a6 nakon toga Leon se priklonio ope2 negodovanj# protiv
sve2oi 'ar'ara. Da 'i nado2jestio 'rojne 'ar'arske odrede) #velike je nova$io $ete i"
redova 2aloa"ijskog ratni$kog ple2ena Isa#rija1a) a na $elo ti6 odreda postavio je nji6ova
poglavi1#) koji je # Karigrad# #"eo gr$ko i2e &enon i o3enio se najstarijo2 1arevo2
kerko2. 9tje1aj Aspara i njegovi6 0er2ana sada je veo2a opao) a kad je on pok#%ao da
po'#no2 i"2ijeni svoj nepovoljni polo3aj) organi"irana je 5D*. ka"nena ak1ija # kojoj je
Aspar #'ijen) a 3ivot s# i"g#'ili i 2nogi ger2anski vojni1i. A kad je 5D5. Leon I. #2ro) 1are2
je postao &enonov 2alodo'ni sin @i 1arev #n#kA Leon II. No jo% iste godine Leon II. je #2ro
pa je 1are2 progla%en sa2 &enon @5D5>5+*A.
Oja$av%i svoj polo3aj pre2a 1rkvi i "adav%i odl#$an #dara1 ger2ansko2 #tje1aj#) Karigrad je
pok#%ao intervenirati i # "'ivanja na &apad#. B#d#i da je vr6ovni vojni "apovjednik #
&apadnori2sko2 1arstv#) Svev Ri1i2er) tra3io protiv Alanovandala # Ari1i po2o Istoka)
&enon# je #spjelo da Ri1i2er kao "apadnoga 1ara pri2i Ante2ija) ro<aka isto$no4ri2ske
1arske k#e. 9 ve"i s ti2e Isto$no je 1arstvo po2orsko2 ekspedi1ijo2 pok#%alo likvidirati
Alanovandalsk# dr3av#) ali 'e" #spje6a.
9 isto vrije2e pripre2ala se nova etapa te%ke ger2anske opasnosti "a Isto$no 1arstvo. S jedne
strane) 0er2ani koji s# pre3ivjeli Asparov# pogi'ij# ok#pili s# se oko oi1ira gotske
narodnosti) Teodori6a Stra'ona. Dr#g# sk#pin# 0er2ana doveo je i" .anonije na tlo 1arstva
ostrogotski kralj Teo4dori6 I. A2al. Borei se 2e<# so'o2) a i protiv 1arske vlasti) o'je s# te
sk#pine gotski6 ratnika i"vr%ile 2noga te%ka ra"aranja # 'alkanski2 provin1ija2a. Ta etapa
"avr%ila se tek odlasko2 Ostrogota # Italij# @5,+A.
Ti2e je Isto$no 1arstvo jo% jedno2 #klonilo inva"ij# 0er2ana sa svoga podr#$ja #p#tiv%i je
na "apad. Ali #n#tra%nje prilike nis# se jo% #vijek 2ogle srediti "'og novog "ao%travanja
opreka sl#3'ene 1rkve s 2onoiti"2o2 i "'og pretjerano velikog #tje1aja Isa#rija1a na
dr3avn# politik#.
9 po$etk# &enonove vladavine 'ilo je) nai2e) do%lo do kratkotrajne #"#rpa1ije koja je
do'ivala po2o od 2onoi"ita. 9vidjev%i da je n#3no osla'iti ra"loge "a vjerske nes#glasi1e)
&enon je poslije likvida1ije p#$a odl#$io i"2iriti s#protstavljene vjerske kon1ep1ije) pa je # t#
svr6# 5,J. o'javio edikt @=enotikonA koji2 nije os#<en ni 2onoi"iti"a2 ni d#oi"iti"a2.
Ti2e je "apravo 'ila od'a$ena 6alkedonska doktrina. To je 3estoko povrijedilo pa4
DD
pinske interese) pa je !eliks III. 5,5. 'a1io 1rkveno prokletstvo na 1arigradskog patrijar6a) a
ovaj je i"'risao papino i2e i" 1rkvenog dipti6a. Tako je do%lo do prvoga or2alnog raskola
i"2e<# isto$ne i "apadne 1rkve) #pravo # vrije2e koje je slijedilo neposredno nakon
i%$e"avanja 1arske vlasti na &apad#. Odvrgav%i a#toritet isto$nori2skoga 1ara i pravo2onost
njegovi6 odl#ka # vjerski2 pitanji2a) "apadna je 1rkva deinitivno o'ilje3ila svoj p#t
sa2ostalnog ra"vitka # #vjeti2a nepostojanja jedinstvene politi$ke vlasti # "apadnoj polovi1i
kr%anskoga svijeta.
.otkraj V. i na po$etk# VI. st.) "a vrije2e 1ara Anasta"ija @5+*>G*,A) pod#navske grani1e
Karstva po$inj# #"ne2iravati prvi valovi slavenske i pro4to'#garske inva"ije) a istovre2eno
s# 'ila o'novljena i neprijateljstva na grani1a2a sa sasanidsko2 .er"ijo2. Anasta"ijeva
vladavina donijela je dr3avi vi%e va3ni6 #savr%en ja # #pravi i vo<enj# inan1ijski6 poslova.
Osnovni 1ilj 'io je otkloniti "lo#potre'e) oja$ati privredni 3ivot i osig#rati o'ilne pri6ode
dr3avne ri"ni1e. 9 t# svr6# preina$eno je poresko optereenje. 92jesto "e2lji%nog pore"a #
naravi @annonaA #vedena je nov$ana da3'ina) a propisan je i o'ave"ni otk#p #roda na
"e2ljoposjedi2a po niski2 1ijena2a koje je odre<ivala dr3ava @1oe2ptioAL s2anjene s#
poreske takse na trgova$k# i o'rtni$k# djelatnost i #kin#to ja2stvo k#rijala "a na2irenje
poreski6 d#3nosti. 92jesto toga or2iran je pore"ni$ki #'ira$ki aparat sa2e sredi%nje
dr3avne vlasti i ostvarena je stroga kontrola sve#k#pne djelatnosti $inov4ni%tva.
Oslo'odiv%i se ostrogotske) ger2anske opasnosti) 'i"antska vlast nije vi%e 3eljela ni da trpi
sve2o isa#rijski6 naja2nika. &enonova s2rt godine 5+*. @"a koj# i2a i"vorni6 podataka da
nije 'ila prirodnaA "na$ila je slo2 nji6ove sve2oi. Ali Anasta"ijeva #prava 2orala je ipak
protiv isa#rijski6 vojni6 odreda ratovati sve do 5+,.) kada i6 je # veliki2 sk#pina2a #spjela
prisilno naseliti # Trakiji.
9n#tra%nje 'or'e i napada$ke opasnosti i"vana pri2orale s# vlast da na prijela"# i" V. # VI.
stoljee podi3e 'rojne tvr<ave) naro$ito d#3 grani1a. &a Anasta"ijeve vladavine podign#t je
jo% jedan o'ra2'eni "id na prila"# prijestolni1i # d#3ini od D, k2) tako<er od 2ora do 2ora)
kao %to s# se prote"ali i 'ede2i Teodo"ija II.
9 vjersko2 pogled#) 1ar Anasta"ije se isprva pridr3avao politike 6eno4tikona) ali se #skoro
otvoreno priklonio 2onoi"iti"2#. 9 to2e je 2o3da i2ala nek# #log# i njegova svijest o
to2e da je "a dr3av# 'itno va3no os#jetiti prod#'i javan je opreka i"2e<# politi$koga 1entra i
a"ijsko4ari$ki6 provin1ija) koje s# 'ile oslona1 privrednog prosperiteta. Svoji2
pod#piranje2 2onoi"ita Anasta"ije je jo% vi%e "ao%trio nes#glasi1e s Ri2o2. Vjerski spor sa
&apado2 po$eo je do'ivati ve i "na$enje dile2e koja od dvij# vlasti) d#6ovna ili svjetovna)
tre'a da i2a s#pre2a1ij#) $i2e je papinstvo nedvoj'eno i"ra3avalo svoj# kritik# podlo3nosti
Krkve 1arskoj vlasti na Istok#.
Ot#<ivanje Isto$noga 1arstva od evropskog &apada) koje je # Anasta4"ijevo do'a ve 'ilo
veo2a "a2jetno) do3ivjelo je # id#oj epo6i preokretE :#stinijanova vladavina je dod#%e #
2nogo2 pogled# istakla svoje nepo'itno #va3avanje ri2ski6 i latinski6 tradi1ija) ali je
svojo2 vojno2 politiko2 likvida1ije ger2anski6 dr3ava na &apad# "apravo pok#%ala
o'noviti jedinstven# ri2sk# dr3av# prisajedinjenje2 ti6 podr#$ja isto$nori2skoj je"gri koja
je svoj# evol#1ij# te2eljila na 6eleni"2# i spe1ii$ni2 o'ilje3ji2a 2editeranskoga istoka.
D,
J. KRAL:/VSTVO OSTRO0OTA 9 ITALI:I DO .OH/TKA RATA S BI&ANTOM
Italija je # vrije2e Velike seo'e vi%e p#ta pretrpjela ra"orne napade 'ar'arski6 naroda. Ona je
ve i # predseo'eno2 ra"do'lj# privredno na"adovala # #spored'i s ni"o2 perierni6 o'lasti)
pa je i"g#'ila svoj prija%nji) apsol#tno s#periorni polo3aj # dr3avi. No ona je) kao 2ati$na
"e2lja politi$koga i so1ijalno4ekono2skog poretka) #" Bi"ant ipak # najveoj 2jeri sa$#vala
anti$ke tradi1ije i instit#1ije. Stoga ona # ranosrednjovjekovni ra"voj #la"i s veo2a sna3no2
so1ijalno4ekono2sko2 'a%tino2. Ta okolnost odredila je privredno4dr#%tvene odnose koji s#
se # Italiji i"gradili nakon doseljenja Ostrogota.
Teodori6 je osvojio Italij# kao 2andator isto$nori2skoga 1ara) sa "adatko2 da ondje 7%titi
senat i p#k ri2ski8. On je) dakle) od sa2og po$etka 2orao # Italiji #vesti re3i2 koji e se
ra"likovati od Odoakrova i i"'jegavati sve one s#protnosti s italski2 stanovni%tvo2 koje s#
dovele do pada njegova pret6odnika. S dr#ge strane) on je 2orao "adovoljiti o$ekivanja i
svoji6 vojnika i ostrogotske vojno4rodovske organi"a1ije koja se tijeko2 seo'e or2irala kao
vodei sloj # narod#.
Odl#$no "na$enje i2ao je na$in kako e se Ostrogoti naseliti # osvojenoj "e2lji. 9 to2
pogled# Teodori6 je 2aksi2alno %tedio interese ri2ski6 veleposjednika. Kraljevska je vlast
pre#"ela sve "e2lje nekada%njeg 1arskog iska) a ostrogotski s# vojni1i do'ili sa2o on#
"e2lj# koj# s# # o'lik# ederatske treine ve ranije "aposjeli Odoakrovi 0er2ani. Doseljenje
Ostrogota nije dakle donijelo Italiji nikakve nove eksproprija1ije tla) pa je taj re3i2
naseljavanja 'io k#dika2o povoljniji "a Ri2ljane od naseljavanja Vi"igota i B#rg#nda koji s#
starosjedio1i2a #"i2ali JOI orani1a.
Osvojiv%i vlast) Teodori6 nije po2i%ljao na to da Ostrogote i Ri2ljane stopi # jedan narod. 9
Italiji) gdje je pravni i ad2inistrativni poredak i"gra<ivan 2noga stoljea i gdje je k#lt#ra 'ila
i dr#k$ija i ne#sporedivo vi%a od nji6ove) Ostrogoti nis# 2ogli pretendirati da 1iviln# #prav#
pre#"2# # svoje r#ke i starosjedila$ko stanovni%tvo potp#no i"vlaste. Oni s# # javno2 3ivot#
"a se'e pridr3ali sa2o vojn# sl#3'# i posv#da%nji nad"or nad ri2sko2 1ivilno2 #pravo2.
Tek s vre2eno2 sve s# se ja$e o$itovale i dr#ge preten"ije.
0otsko stanovni%tvo nije se ravno2jerno naselilo na 1ijelo2 geograsko2 podr#$j#
Apeninskog pol#otoka nego je "a#"elo sa2o odre<ene "one # sjevernoj i srednjoj Italiji.
Najvea prostranstva "aposjeli s# # .adskoj ni"ini) Lig#riji i sjevernoj Toskani) pa s# se ot#da
nji6ove pojedine naseo'ine prote"ale kro" srednj# Italij# sve do Sa2ni#2a. 9 j#3noj Toskani)
La1ij# i j#3niji2 pokrajina2a #ope nije 'ilo gotski6 naseo'ina. Naprotiv) i"van Italije) 0ota
je 'ilo # Istri) Dal2a1iji) # sjevernoj =rvatskoj @i"2e<# Save i DraveA) kao i # o'je
prekodravske .anonije.
9 svi2 ti2 pokrajina2a pose'na je ko2isija) kojoj je po Teodori6ovoj odred'i na $el# 'io
ri2ski senator Li'erije) i"vr%ila neposredno od2jeravanje i dodjeljivanje gotski6 $esti1a
"e2lje @sortesA. Svaki 0ot do'io je na te2elj# pose'ne do"na$ni1e *OI nekog i2anja) a #sto i
ro'ove) kolone i stok# koja je to2e dijel# i2anja pripadala) kao i trein# posjednikova stana #
grad#. Dio'i s# 'ila podlo3na jednako srednje velika i2anja koja s# pri4
D+
Ltl. ^Zr_Sr` 1
=SS;4T Mil\na\ Akvileja
V N'onne MUU\e
Q NQTa MOIU
Kordo'a QsVLEUa#U4 QOQ
=i2il !rana$ko kralj. pr. Klodovika SSN QQ T 4TSTNNN. 4N N>NN LU): Klodovikova
osvajanja e \ .oganski 0er2ani
MBB Teodor ikova o%trog4dr3ava NiTT iTeodorikovi save"ni1i
0lavna podr#$ja ger2anske naseljenosti
# Mpanjolsko
0er2anske dr3ave # /vropi
i i Ari1i do prve treine VI. st.
padala # okvir i pod #pravn# nadle3nost gradova) kao i veleposjedi koji s# 'ili i"#"eti ispod
gradske 2#ni1ipalne vlasti. Treine i2anja ti6 srednji6 "e2ljoposjednika dodjeljivane s#
o'i$ni2 slo'odni2 lj#di2a) dok je treine veleposjeda do'ivala rodovska aristokra1ija) a
osi2 nje i kraljevski ro<a1i i visoki #nk1ionari. Tako s# 2e<# Ostrogoti2a od sa2og po$etka
postojale "natne i2ovinske ra"like) koje s# se kasnije k#povino2) darivanji2a ili nasilni2
prisvajanji2a jo% i poveavale. Najvei "e2ljoposjednik # ostrogotskoj dr3avi 'io je kralj jer
je pre#"eo 1ijeli Odoakrov patri2onij @nekada%nji 1arski "e2ljoposjedA i poveao ga jo% i
'rojni2 koniska1ija2a.
Svoji2 naseljenje2 0oti se nis# pretvorili # seljake i prete3ni dio nji6 nije or2irao slo'odne
ger2anske seoske "ajedni1e s kolektivni2 "e2ljopo4sjedovanje2 kao osnovi1o2 dr#%tveno4
ekono2skog poretka. Kao i ri2ski possessores) i 0oti s# 3ivjeli # gradovi2a) a ljeti na svoji2
i2anji2a. B#d#i da s# # gradovi2a vr%ili sl#3'# gradske vojne posade) 0oti s# osi2
"e2ljoposjeda kao te2elja svoje 2aterijalne eg"isten1ije do'ivali i svako4godi%nje dr3avne
donative. Svi ti do6o1i) kad se radilo o o'i$ni2 vojni1i2a) nis# nipo%to 'ili o'ilni. S
vre2eno2) kako se gotsko stanovni%tvo 2no3ilo i kako se 2ali gotski posjed dio'a2a 2e<#
nasljednike #sitnjavao) 2aterijalne pote%koe naj%iri6 slojeva slo'odnoga gotskog
stanovni%tva postajale s# sve vee.
9 takvi2 okolnosti2a) po$ev%i od osn#tka ostrogotskog kraljevstva # Italiji) 2e<#
Ostrogoti2a se vr%ila neprekidna i2ovinska i klasna dieren1ija1ija. .ripadni1i stare rodovske
aristokra1ije i novoga) vojni$kog ple2stva # kraljevoj sl#3'i postali s# vlasni1i2a veliki6
posjeda i eksploatatori2a ro'ovske i kolonske radne snage. Ti2e s# se) po svo2
ekono2sko2 i so1ijalno2 polo3aj#) i"jedna$ili s ri2sko2 veleposjedni$ko2 aristokra1ijo2.
O'i$ni slo'odni 0oti tako<er s# o'ra<ivali "e2lj# #" po2o ro'ovske radne snage i kolona)
pre2da s# nji6ovi posjedi 'ili "natno 2anji a 'roj eksploatirane radne snage ograni$en. Stoga
je dio slo'odni6 0ota s#djelovao i vlastiti2 rado2 # neposrednoj o'rad'i tla) #" svega
nekoliko ro'ova i sl#g#. Tako je i2ovinska dieren1ija1ija ra"vrstala i gotske osvaja$e na
nekoliko sk#pinaE odli$nike @pri2ates) no'ilesA) srednje i2#ne @2edio1resA i 2alo i2#ne
@2inoresA.
Na taj je na$in doseljenje Ostrogota # Italij# prakti$ki dokin#lo nji6ov rodovski poredak.
.re#"i2anje2 "e2lji%ni6 posjeda oni s# se #gradili # pro1es nap#%tanja anti$ki6
ro'ovlasni$ki6 dr#%tveni6 odnosa i kretali se "ajedno s evol#1ijo2 ti6 odnosa pre2a
e#dali"a1iji. 9 #spored'i s dr#gi2 pokrajina2a nekada%njega Ri2skoga 1arstva) # to2
pro1es# e#dali"a1ije veo2a nagla%eni #dio i2a ko2ponenta poretka # ko2e je 3ivjelo italsko
stanovni%tvo. Snago2 te tradi1ije Ostrogoti s# 'r3e od dr#gi6 0er2ana na "apad# /vrope
nap#stili svoj rodovski poredak) i na taj s# na$in # pro1es e#dali"a1ije #nijeli aktor
slo'odnog selja%tva) organi"iranog # slo'odne selja$ke opine) tek # nevelikoj 2jeri. Kao %to
s# t# ko2ponent# # Bi"ant # pres#dno veliko2 opseg# donijela tek doseljavanja Slavena)
tako je veliki #dio slo'odni6 sela # agrarnoj str#kt#ri prete3nog dijela Italije @sjeverne i
srednje) 'e" krajnjeg j#gaA ostvarilo tek lango'ardsko osvojenje potkraj VI. stoljea.
.re#"ev%i # Italiji vojni$ke #nk1ije ok#patorske or#3ane sile) Ostrogoti s# ostavili netakn#t#
sve#k#pn# dotada%nj# #pravn# i politi$k# str#kt#r# Italije. 9 ad2inistrativno2 pogled#
dr3avni se teritorij dijelio na dvije
Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
,*
preekt#reE Italija i 0alija. Italska preekt#ra sastojala se od *+ provin1ija. Od ti6 provin1ija)
Vene1ija je o'#6vaala Istr# i dio Slovenije) Nori1#2 2e4diterrane#2 dio Slovenije) Dal2atia
dio =rvatske i Bosn#) Savia 2e<#rje$je Save i Drave s 'osansko2 .osavino2) a .anonia
Sir2iensis isto$n# Slavonij# i Srije2. 9" ta podr#$ja) dr3avna je grani1a o'#6vaala jo% i
preko4dravsk# .anonij# do D#nava) 1ijel# Re1ij# i .rovans#.
Najvi%i #pravni $inovnik 'io je pretorijanski preekt) sa sjedi%te2 # kraljevskoj prijestolni1i
Ravenni. Osi2 1ivilne #prave) pore"a i inan1ija) # njegovoj je nadle3nosti 'ila i 'riga oko
opskr'ljivanja vojske. 9pravnike pojedini6 provin1ija i2enovao je kralj na prijedlog
pretorijanskog preekta. Na $el# gradova stajalo je opinsko vijee @k#rijaA) koje je 'ilo od'or
pos4sessora. K#rija je i" svoji6 redova 'irala najvi%e gradske 2agistrate. 0otski
"e2ljoposjedni1i) iako s# 3ivjeli # gradovi2a) ipak nis# 'ili #klj#$eni # gradsk# k#rij#) ali s#
k#rijali 2orali ja2$iti i "a nji6ove poreske o'ave"e. I"nad organa gradske sa2o#prave stajala
s# dva visoka sl#3'enika koji s# 'ili pod i"ravni2 nad"oro2 dr3avne vlastiE deensor 1ivitatis
i 1#rator 1ivi4tatis @ili 1o2es 1ivitatisA.
Ravenna i Ri2 'ili s# i"#"eti ispod provin1ijalne #prave. Ri2ski je senat # teoriji jo% #vijek
s2atran a#toriteto2 najvi%ega politi$kog rangaL ali # praksi on je rje%avao sa2o pitanja i"
3ivota grada Ri2a. Na $el# pravos#<a 'io je gradski preekt) a #pravn# vlast vr%io je vikar.
0radski preekt 'io je #jedno i predsjednik Senata) ali neposredni2 senatski2 poslovi2a
#pravljao je prvak ili poglavar Senata.
I # Ravenni se odr3ala gradska k#rija) ali je akti$n# vlast i2ao 1o2es RavennaeL on je #
svoji2 r#ka2a #dr#3io ko2peten1ije deensora) 1#ra4tora i provin1ijalnog nad"ornika.
Ri2ska #pravna vlast nije 'ila ko2petentna "a gotsko stanovni%tvo. Ra"2je%taj 0ota po
gradovi2a) a i rasprostranjenost nji6ovi6 i2anja po provin1ija2a na2etn#la je potre'# "a
paralelno2 #pravo2) koja e 'iti nadle3na sa2o "a 0ote. Tako je # svakoj provin1iji 'io
i2enovan 1o2es 0ot6or#2) a i # Ri2# je) na$elno i"van okvira gradske #prave) postojao
pose'an gotski 1o2es. Svi ti #nk1ionari s vre2eno2 s# pretegn#li svoje #nk1ije i"van
prvo'itno postavljeni6 okvira) pa s# # i2e gotske ok#patorske vlasti vr%ili nad"orn# sl#3'# i
nad ri2ski2 #pravni1i2a provin1ija i gradova.
O'a etni$ka ele2enta # dr3avi) 0oti i Ri2ljani) i2ali s# "ajedni$kog dr3avnog poglavara. On
je 0oti2a 'io kralj) a "a Ri2ljane do3ivotni @ali ne i nasljedniA vr%ila1 1arevi6 ko2peten1ija.
9 to2e svojstv# i2ao je pravo nositi 1arski gri2i") a # "nak svoga dostojanstva do'io je i2e
!lavi#s i naslov patri1i#s. Ali o'je s# te #nk1ije 2ijenjale svoj prvo'itni s2isao. Njegovo
kraljevsko dostojanstvo nije vi%e 'ilo staro) ple2ensko kraljevstvo. 9klapanje gotskoga
vodeega sloja # kategorij# veliki6 "e2ljoposjednika i # vlast klasno str#kt#riranoga dr#%tva
pretvorilo je gotskoga kralja od ple2enskoga prvaka # vladara koji i2a neograni$ena prava.
.ri2iv%i #nk1ij# 1areva na2jesnika i "ast#pnika) ostrogotski je kralj pre#"eo 2odel vladanja
i" ri2ske kasnoanti$ke tradi1ije i jednako ga pri2jenjivao i pre2a 0oti2a i pre2a
Ri2ljani2a. O njegovoj vladarskoj 2ilosti ovisile s# odl#ke i post#p1i. On je postavljao sve
$inovnike) gotske i ri2ske) odre<ivao je tko e i" redova ri2skog senatskog stale3a "aista
postati senatoro2) a potvr<ivao je i "aklj#$ke senatski6 "asjedanja.
,J
.ro$elje Teodori6ove pala$e # Ravenni. Mo"aik # 1rkvi S. Apoll. N. # Ravenni.
9 sklad# sa sve#k#pno2 etni$ko2 podjelo2 stanovni%tva) "a Ri2ljane je i dalje ostalo na
sna"i ri2sko pravo. Ali ve # po$etk# VI. st. Teodori6 je "a Ostrogote i"dao "'irk# "akonski6
odred'i) /di1t#2 T6eodori1i) koji se sastojao od *G5 glave a #velike se te2eljio na ri2sko2
prav#. Ti2e je staro) gotsko o'i$ajno pravo potisn#to # po"adin#. &'og veo2a inten"ivne
prilagod'e novi2 privredni2 i dr#%tveni2 odnosi2a) njegova kodiika1ija) kao kod dr#gi6
'ar'arski6 naroda @leges 'ar'aror#2A) nije vi%e 'ila akt#alna. I"2e<# ostaloga) Teodori6ovi2
edikto2 #kin#ta je krvna osveta i #vedeno s#dsko ka3njavanje kriva1aL pre#"et je i $ak
donekle poo%tren 1io ri2ski siste2 eksploata1ije ro'ova i kolona. Najvi%e ostataka
ger2anskog pravnog siste2a sa$#valo se # 'ra$no2 i nasljedno2 prav#.
Kao 1arev op#no2oenik) gotski je kralj i2ao pravo i d#3nost nad"ora nad 1rkvo2) a tako<er
i s#dsk# vlast nad sveenstvo2 # 1ivilni2 i kri2inalni2 parni1a2a. &'og te3nje da sa$#va
do're odnose s italski2 stanovni%tvo2) Teodori6 je) pre2da arijana1) 2orao sa$#vati
nepristranost pre2a o'je2a 1rkva2a.
I katoli$ka i arijanska 1rkva 'ile s# organi"irane analogno. Arijansko je sveenstvo posv#da
gdje je 'ilo gotskog stanovni%tva do'ilo "e2ljoposjede od#"ete veleposjedni1i2a po na$el#
jedne treine. Osi2 toga) kraljevska je vlast $esti2 darivanje2 poveavala "e2lji%ni ond
arijanske 1rkve. Ti2e je ona postala 2ona i sna3na. Ali) pod #tje1aje2 kraljevske vlasti)
arijansko se sveenstvo s#"dr3avalo od propagande i %irenja svoje vjere na ra$#n ka4
,I
Teodori6ova pala$a # Ravenni. Rekonstr#k1ija pre2a 2o"aik# i" 1rkve S. Apol4linare N#ovo
# Ravenni. 0radnja po #"or# na Diokle1ijanov .eristil # Split#.
toli1i"2a. Ono se "adovoljavalo da odr3i svoj #tje1aj 2e<# 0er2ani2a. 9 to2e i6 je #velike
po2agalo to %to s# se # arijanski2 1rkva2a sl#3'e o'avljale na narodno2 je"ik#.
.re2da je kraljevska vlast o'ilno osig#ravala 2aterijalno 'lagostanje arijanske 1rkve) ona je
aktivno %titila i interese katoli$kog sveenstva "naj#i da o nje2# #velike ovisi lojalnost
ri2skog stanovni%tva. Na toj osnovi i"gradili s# se veo2a do'ri odnosi s papinstvo2.
Sve#k#pno2 svojo2 politiko2 po%tivanja klasni6) politi$ki6 i vjerski6 interesa ri2skog
stanovni%tva) a napose interesa vodei6 klasa) Teodori6 je stekao si2patije "natnog dijela
italske "e2ljoposjedni$ke klase i klera) pa s# 2nogi nji6ovi $lanovi odano s#ra<ivali s novo2
vla%# i vr%ili $ak i veo2a istakn#te politi$ke i #pravne #nk1ije # dr3avno2 aparat#.
Takvo sre<enje #n#tra%nji6 odnosa na 'a"i privre2enog save"a i"2e<# ostrogotske kraljevske
vlasti i ostrogotske vojni$ko4"e2ljoposjedni$ke aristokra1ije s jedne strane i italsko4ri2ske
"e2ljoposjedni$ke aristokra1ije i katoli$ke 1rkve s dr#ge strane i2alo je kao re"#ltat odre<eni
porast 'lagostanja "a te vodee dr#%tvene slojeve a tako<er i "a2jetan prosperitet 1ijele
dr3ave. 9 ra"ni2 podr#$ji2a ponovo s# po$eli opse3ni 2eliora1ioni i gra<evinski radovi) a
ra"do'lje 2ira o2og#ilo je 'rojne ak1ije oko po4pravki %teta %to s# i6 nanijela pret6odna
vre2ena.
,5
.ovoljne #n#tra%nje prilike # Italiji o2og#ile s# Teodori6# da povede sna3n# vanjsk#
politik#. Najak#tnija opasnost prijetila je ostrogotskoj dr3avi # .anoniji gdje s# 0epidi poslije
odlaska Ostrogota svoj# vlast pro%irili sve do Save) a i"a nji6 s# na srednje .od#navlje
pritisak vr%ili ve i Lango4'ardi) 3eljni da se i oni nasele # j#3niji2 'oravi%ti2a. Ostrogotska
je vojska G-5. svladala 0epide) preotela i2 Srije2 i #$vrstila grani1# d#3 srednjega D#nava.
S dvije dr#ge 2one 'ar'arske dr3ave Teodori6 je 'io # do'ri2 odnosi2a. Alanovandalsko
kraljevstvo 'ilo je # prvoj treini VI. stoljea "a#"eto svladavanje2 #n#tra%njeg otpora
katoli$kog aro4ri2skog stanovni%tva kao i 'er'erski6 ple2ena # planinski2 o'lasti2a) pa
nije 'ilo kadro #gro"iti 2ir na sjeverni2 o'ala2a Sredo"e2noga 2ora. Vi"igotska dr3ava
2orala je po$etko2 VI. st. pred nadiranje2 !ranaka #"2a1i sa svoji6 posjeda # 0aliji) pa joj
je 'ilo # interes# da $#va do're odnose s Ostrogoti2a i $ak da do'ije nji6ov# po2o. 9spje6
!ranaka i pogi'ija Alari6a II. kod Vo#illea @G-DA pri2orali s# vi"igotsk# dr3av# da se "a
vrije2e 2aloljetnosti Alari6ova #n#ka A2alarika @G**>GJCA podvrgne # neke vrste staratelj
stvo ostrogotskoga kralja) %to je "na$ilo da je vi"igotska dr3ava # to2 ra"do'lj# pri"navala
vr6ovn# vlast Teodori6a I.
Mirei svoj# vlast i # Alpa2a) Teodori6 je se'i podvrgao onaj dio Ala42ana koji s# 3ivjeli
j#3no od gornjega D#nava) a "ati2 je potisn#o B#r4g#nde # .rovansi s rijeke D#ran1e na
rijek# Dro2e.
Svoje vojne ak1ije Teodori6 je dop#njao diplo2atski2a) naro$ito #spje%ni2 3enid'eni2
ve"a2a s vladarski2 do2ovi2a tada naj#gledniji6 ger2anski6 dr3ava. Tako je jedn# svoj#
kerk# #dao "a vi"igotskoga kralja a dr#g# "a '#rg#ndskoga kraljaL svoj# sestr# #dao je "a
alanovandalskoga kralja) neakinj# "a kralja T6iiringije) a sa2 se o3enio Klodovikovo2
kerko2 Andoledo2.
Sve te 2jere #$inile s# Teodori6a "a prva dva de1enija VI. stoljea naj2onijo2 li$no%# #
&apadnoj /vropi.
Dok je on tako s #spje6o2 i"gra<ivao svoj 2e<#narodni polo3aj) #n#tra%nji odnosi #
ostrogotskoj dr3avi postajali s# postepeno ali #porno sve lo%iji.
.rivre2eni save" i"2e<# ostrogotske i italske svjetovne i 1rkvene "e2ljoposjedni$ke
aristokra1ije doveo je do ja$anja "e2lji%nog veleposjeda #ope. No #n#tar te "ajedni1e
interesa prvo'itna se ravnote3a po$ela re2etiti. 0otska vojno4"e2ljoposjedni$ka aristokra1ija
sve je vi%e svoj# vlast i or#3an# snag# #potre'ljavala da pritis1i2a i direktni2 nasilje2
prisvaja dijelove ili 1ijela i2anja ne"a%tieni6 2anji6 i srednji6 ri2ski6 "e2ljoposjednika.
Kraljevska je vlast 'rojni2 2jera2a i interven1ija2a nastojala takva "'ivanja one2og#iti.
Ali kako s# # provin1ija2a naj2onija snaga 'ili #pravo pripadni1i gotske vojno4
"e2ljoposjedni$ke aristokra1ije) pro1es nasilne oti2a$ine nije se 2ogao "a#staviti. On se
dop#njao i dr#gi2 o'li1i2a i"vla%ivanjaE ostrogotski veliki "e2ljoposjedni1i #"i2ali s# 7#
"a%tit#8 @patronatA 2ale "e2ljoposjednike) isprva veino2 Ri2ljane) pa s# taj patronat #
veo2a kratko2 rok# pretvarali # vr6ovno vlasni$ko pravo nad "e2ljo2 svoji6 %tienika koji
s# ti2e postajali nji6ovi koloni. 9 isto2 s2jer# djelovala je i i2ovinska dieren1ija1ijaE
osiro2a%eni vlasni1i 2ali6 i2anja "apadali s# # d#gove i preko nji6 # d#3ni$ko ropstvo pa s#
otad
,G
o'ra<ivali svoj# nekada%nj# "e2lj#) sada vlasni%tvo nji6ova vjerovnika) kao servi 1asati ili o
"e2lj# prikovani koloni.
Mirenje posjeda ostrogotske aristokra1ije vr%ilo se i na ra$#n ri2ski6 veliki6) svjetovni6 i
1rkveni6 "e2ljoposjednika #sporedo s ja$anje2 teritorijalne vlasti ostrogotski6 velika%a po
provin1ija2a. B#d#i da s# 'ili lokalni i provin1ijski "apovjedni1i or#3ane sile) 2ogli s# se'i
dop#%tati sve sa2ostalnije djelovanje) 'e" o'"ira na politik# sredi%nje dr3avne vlasti.
Takav ra"voj odnosa ne"a#stavljivo je vodio sla'ljenj# i) naj"ad) prekid# interesnog save"a
i"2e<# ostrogotske vlasti i ri2ske "e2ljoposjedni$ke aristokra1ije. Ne2o dr3avnog aparata
da se #spje%no s#protstavi kr%enj# postign#te #ravnote3enosti interesa #nosila je # redove
ri2ske aristokra1ije i senatora ra"o$aranja i ogor$enje. Oni s# se postepeno odvraali od
ostrogotske vlasti i po$eli se 3aliti isto$nori2sko2 1ar# tra3ei po2o. Takav nji6ov stav
potakao je onda i Teodori6a da potkraj svoga 3ivota i"2ijeni svoj# politik# pre2a vr6ovi2a
italskog dr#%tva.
Nepovoljno2 preo'rat# pripo2ogle s# i prilike # Isto$nori2sko2 1arstv#. Monoi"itska
politika 1ara Anasta"ija i"a"vala je sna3n# katoli$k# opo"i1ij#. Nje"in otpor pove"ivao se s
ne"adovoljstvi2a "'og te%koga pore4skog pritiska vlasti. Sit#a1ija je postala oso'ito kriti$na
kad se # Trakiji "'og "aostataka # opskr'i vojske po'#nio vojni "apovjednik Vitalijan. On je
tri p#ta #"astop1e) od G*I. do G*G.) sa svojo2 vojsko2 dola"io sve do "idina Karigrada. 9
tren#1i2a najvee opasnosti 1ar je Vitalijan# i d#oi"i4ti2a o'eavao kon1esije) ali i6 "ati2
nije provodio # 3ivot. Sve to dovodilo je #n#tra%nje odnose # stanje ope i skrajne
#"ne2irenosti. Vlast je postala nepop#larna) vojska nepo#"dana) a glavni grad i evropske
pokrajine o'#"elo je d#'oko negodovanje s pr#3anje2 po2oi 2onoi"iti2a.
9 takvi2 okolnosti2a sredino2 G*,. #2ro je Anasta"ije ne ostaviv%i direktni6 poto2aka. 9"
po2o vojske i Anasta"ijevi6 protivnika 1are2 je postao "apovjednik garde :#stin. On je 'io
energi$an) gotovo nepis2en proesionalni vojnik) podrijetlo2 seljak i" Ta#resi#2a) # okoli1i
Ni%a. Ali on je jo% kao visoki oi1ir sa so'o2 # Karigrad doveo sina svoje sestre) :#4stinijana i
dao 2# naj'olje 2og#e %kolovanje. 9 $as# kad je :#stin I. postao 1are2) :#stinijan je i2ao
5G godina. S2jesta je postao glavni2 savjetniko2 i po2aga$e2 svoga #jaka) pa je akti$no
dr3avni2 poslovi2a ve od po$etka #pravljao :#stinijan. Naj"ad) potkraj svoga 3ivota @GJDA
:#stin ga je posinio i #"digao "a svoga s#vladara.
.od :#stinijanovi2 #tje1aje2 :#stin je od2a6 po st#panj# na vlast ostvario i"2irenje s
papo2. 9 dile2i da li tre'a i dalje pop#%tati 2onoi"iti2a) na koje s# se oslanjali Anasta"ijevi
ro<a1i) ili pristati #" katolike) koji s# prevladavali # vojs1i) :#stinijan se) # sklad# sa 1arevi2 i
svoji2 vlastiti2 sklonosti2a) opredijelio "a katoli1i"a2. 9 spora"#2# s 1arigradski2
patrijar6o2 Ivano2) :#stin je ve #jesen G*,. "atra3io od pape da # Karigrad po%alje
i"aslanstvo koje e dokraj$iti raskol. 9 pris#tnosti papinski6 legata odr3an je sinod koji je
"'a1io sve 2onoi"itske 'isk#pe) a 1arigradski je patrijar6 # i2e 1ijele isto$ne 1rkve #svojio
Vjerovanje koje 2# je doneseno i" Ri2a. S2jesta s# # 1ijeloj dr3avi) osi2 # /gipt# i #
sirijskoj p#stinji) ka2o s# se sklanjali 'jeg#n1i) po$eli okr#tni progoni 2onoi"itaE sa2ostani
s# "atvarani) redovni1i 'a1ani # "atvore i 2#$eni a 2onoi"itske opine rastjerivane.
,C
Teodori6ova gro'ni1a # Ravenni. *.
pol. VI. st.
.rot#2onoi"itski :#stinov i :#stinijanov re3i2 postao je na &apad# #'r"o veo2a pop#laran.
Italija je poslije prekida od I5 godine 2ogla isto$4nori2skog 1ara s2atrati svoji2
istovjerniko2 i "a%titniko2) i to #pravo # tren#tk# kad s# #gro3eni interesi italske svjetovne i
1rkvene aristokra1ije "atre'ali "a%tit# od nasilja i presi"anja Ostrogota. Nade # po2o i"
Karigrada jo% s# vi%e porasle kad je :#stin GJI. o'javio "akon koji2 s# svi 6ereti1i 'e" ra"like
'ili isklj#$eni i" svi6 sl#3'i # dr3avnoj #pravi i # vojs1i. Ti2 s# "akono2) osi2 dr#gi6
6ere"a) 'ili pogo<eni i arijan1i. Od#"eta s# i2 sva gra<anska prava) a nji6ove s# 1rkve
posv#da # Isto$no2e 1arstv# "atvarane. Teoretski je ti2e i arijanstvo Ostrogota 'ilo stavljeno
van "akona.
9dara1 koji je ti2e 'io nanesen Teodori6ovoj vladavini nije 2ogao 'iti ne6oti$an. On je
nes#2njivo 'io "a2etak rekonkviste %to e ga Karigrad ostvarivati # ra"do'lj# :#stinijanove
vladavine. &'og toga je Teodori6ov protiv#napad 'io jednako sna3an.
Ostrogotske s# vlasti nai2e otkrile neko pis2o s#2njiva sadr3aja #p#eno 1ar#. Kao nji6ov
a#tor opt#3en je pretorijanski preekt Al'in. Ali # njegov# je o'ran# #stao Boe1ije) tada%nji
najvei ilo"o &apada i 2agister oi1ior#2 na TeodOri6ov# dvor#. Takav ist#p Teodori6 je
o1ijenio kao #rot#) pa je Boe1ija 'a1io # "atvor) prisilio senat da odo'ri njegov# os#d# i "ati2
ga je dao s2akn#ti @GJ5A. Neposredno i"a toga s2akn#t je i Boe1ijev tast) Sv2a16#s) koji je
'io poglavar Senata a od'io je da glasa "a Boe1ijevo s2akn#e.
9jesen id#e godine @GJGA Teodori6 je # Karigrad poslao delega1ij# kojoj je na $el# 'io papa
Ivan L) sa "adatko2 da od 1ara is6odi #kidanje 2jera protiv arijana1a. .apa je 'io pri2ljen s
i"vanredno veliki2 po$asti2a) ali # arijansko2 pitanj# #spio je isposlovati sa2o #'la3enje
post#paka.
S2atraj#i takav ne#spje6 posljedi1o2 potajnog spora"#2a i"2e<# pape i 1ara) Teodori6 je
Ivana po povratk# dao 'a1iti # "atvor) gdje je on #skoro "ati2 #2ro. Mest tjedana poslije njega
#2ro je i Teodori6 @I-. VIII. GJCA.
,D
Nestanak Teodori6ove sna3ne li$nosti #nio je # veo2a "ategn#t# sit#a1ij# jo% i nove pro'le2e
oko nasljedstva na kraljevsko2 prijestolj#. Vlast je no2inalno pre%la na Teodori6ova
os2ogodi%njega #n#ka Atalari6a) a re4gentsk# je #nk1ij# vr%ila njegova 2ati) Teodori6ova
kerka A2alasvinta. Ona je od2a6 pok#%ala popraviti okr#tne post#pke svoga o1a i o'noviti
do're odnose s Ri2ljani2a i s Karigrado2. Na takv# politik# navodile s# je) osi2 nje"ini6
vlastiti6 prori2ski6 opredjeljenja) i sa2e okolnosti. Oslanjanje italske aristokra1ije i 1rkve na
Karigrad) 'e" nje"ina s#djelovanja) prijetilo joj je politi$ko2 i"ola1ijo2. Ta je opasnost 'ila
#toliko vea %to se vanjskopoliti$ki polo3aj ostrogotske dr3ave postepeno veo2a pogor%ao. 9
Ari1i je alanovandalska dr3ava po$ela voditi neprijateljsk# politik# pre2a Ostrogoti2a) a #
0aliji s# Vi"igoti preoteli Ostrogoti2a Septi2anij#L GJ+. s# !ran1i osvojili T6iiringij# a GIJ
>GI5. B#rg#ndij#. .revlast Ostrogota na &apad# pretvorila se # nji6ovo ope povla$enje.
Hinilo se $ak da se nji6ova dr3ava #skoro vi%e nee 2oi #spje%no od#pirati ni napad# na
grani1e svoga sredi%njeg dr3avnog teritorija # Italiji.
Ali jo% s# vee opasnosti sa"rijevale # #n#tra%nji2 odnosi2a. Ostrogot4ska se aristokra1ija
ogor$eno protivila A2alasvintinoj politi1i ponovnog pri'li3avanja Ri2ljani2a i #ga<anja
Karigrad#. .ritisak %to s# ga vr%ili na A2alasvint# 'io je tako te3ak da se ona ve pripre2ala
na potajni 'ijeg # Karigrad.
Okolnosti s# postale jo% "a2r%enije kad je GI5. #2ro Atalarik) # do'i od *, godina. Da 'i
prido'ila ostrogotsk# aristokra1ij#) A2alasvinta se #dala "a svoga 'ratia Teodata) $ovjeka
#gledna 2e<# 0oti2a i) kako se $inilo) 'e" oso'ni6 a2'i1ija. Ali on je #skoro "ati2) pod
#tje1aje2 gotske aristokra1ije) "atra3io i akti$n# vlast "a se'e. A kad # to2e nije #spio
spora"#2no) svrgn#o je A2alasvint# silo2 i poslao # "ato$eni%tvo gdje j# je dao "adaviti
@GIGA.
Taj "lo$in do'ro je do%ao :#stinijan# kao povod da intervenira i da pok#%a ostvariti svoj plan
o o'novi jedinstvene dr3avne vlasti na 1ijelo2 nekada%nje2 podr#$j# Ri2skoga 1arstva. Ljeti
GIG. pose'ni je 1arev i"aslanik donio # Italij# #lti2at#2E 2ir e 'iti o$#van ako Teodat
a'di1ira i preda Italij# 1ar# 'e" ikakva protivljenja. Ali Teodat je #lti2at#2 od'io i tako je
"apo$eo dvadesetgodi%nji rat koji je #ni%tio ostrogotsk# dr3av# ali i kona$no #propastio
'lagostanje Italije.
I. BI&ANT 9 VRI:/M/ :9STINA I. I :9STINI:ANA I.
:o% "a vrije2e Anasta"ijeve vladavine # Isto$no2 je 1arstv# preseljenje2 Isa#rijana1a #
Trakij# 'ila rije%ena etni$ka kri"a koja je "apo$ela prije vi%e od *J- godina prodoro2 0ota na
podr#$je Karstva. 9skoro poslije :#stinova dolaska na vlast @G*,A okon$an je tridesetgodi%nji
vjerski raskol s papinstvo2. .oslije ti6 #spje6a 1arigradski je dvor proveo dalekose3n#
politik# #n#tra%nje reorgani"a1ije i o'nove "e2lje i # isto vrije2e politik# #spostavljanja
neko jedinstvene dr3avne vlasti na 1ijelo2 teritorij# Ri2skoga 1arstva. Da je ta politika
dovela do kona$nog #spje6a) ona 'i "na$ila likvida1ij# politi$ki6 posljedi1a Velike seo'e
naroda i na &apad#.
,,
:#stinijan je gotovo od sa2og po$etka vladavine svoga #jaka po$eo vr%iti pripre2e "a
ostvarenje ti6 veliki6 "adataka. .rije svega) 'ilo je n#3no srediti te%ke #n#tra%nje prilike.
Stanje # javnoj #pravi 'ilo je krajnje lo%e. Hinovni$ke #nk1ije do'ivale s# se k#pnjo2) pa s#
sl#3'eni1i # prvo2e red# nastojali da na teret stanovni%tva nadoknade svoje tro%kove priliko2
nast#pa d#3nosti) a "ati2 s# na jednak na$in pod#"i2ali sve da se %to prije o'ogate. 9 takvi2
okolnosti2a posv#da je vladalo nasilje) 'espravlje i pre"iranje "akona. .oreska eksploata1ija
# korist dr3ave i nje"ina #pravnog aparata dosegla je nevi<ene ra"2jere. Oslanjaj#i se na
svoj# 2aterijaln# 2o) veliki "e2ljoposjedni1i po provin1ija2a vladali s# na svoji2
posjedi2a gotovo posve ne"avisno) pa s# svoj# sa2ovolj# nad neposredni2 o'ra4<iva$i2a
"e2lje veino2 %titili vlastiti2 or#3ani2 snaga2a. .osv#da se pro%irilo ra"'ojni%tvoL
selja%tvo je 'je3alo s i2anja) stanovni%tvo se prorje<i4valo i privredni nivo "e2lje naglo
padao.
Nepodno%ljive prilike # provin1ija2a navodile s# 'rojne #propa%tene seljake) o'rtnike i
trgov1e da tra3e #to$i%te # veliki2 gradovi2a) prije svega # Karigrad#) pa je prijestolni1a 'ila
prep#na ne#posleni6 lj#di) prosjaka) skitni1a i p#stolova) pripravni6 da s#djel#j# # svako2
2ete3# i pokret# ne"adovoljni6 2asa. A one s# se pod #tje1aje2 3estoki6 vjerski6 i politi$ki6
strasti '#nile veo2a 'r"o i veo2a lako. Najopasnije 2jesto gdje se 1arigradsko stanovni%tvo
ok#pljalo i 2aniestiralo svoja raspolo3enja) 'io je gradski 6ipodro2. T# s# se vr%ila
gr#piranja) i"nosile parole) postavljali "a6tjevi 1ar# i vr%io pritisak na vlast 2asovni2
2aniesta1ija2a. Stranke ili de2e) koje s# # 6ipodro2# veo2a '#rno ist#pale naro$ito
tijeko2 prve polovine V. st.) po svo2 podrijetl# $ini se da s# 'ile ve"ane #" pojedina gradska
okr#3ja gdje s# nji6ovi vo<e) de2arsi) vr%ili sl#3'# gradske 2ili1ije. .ove"av%i se sa
s#parni$ki2 ekipa2a koje s# se tak2i$ile na 6ipodro2#) de2e s# pre#"i2ale si2'ol nji6ovi6
tak2i$arski6 'oja. Isprva s# postojale $etiri de2eE .lavi) &eleni) Bijeli i Krveni) ali s# se
Bijeli stopili s .lavi2a) a Krveni sa &eleni2a) pa s# # Anasta"ijevo do'a # politi$ki2
antagoni"2i2a p#ka do2inirale sa2o dvijeE stranka .lavi6 i stranka &eleni6.
Kao i # 2nogi2 dr#gi2 pitanji2a javnoga 3ivota) de2e s# "a#"i2ale svoj stav i # vjerski2 i
politi$ki2 dile2a2a svoga vre2ena. Osnovne 2ase &eleni6 'ile s# sklone 2onoi"iti2a) pa
"'og toga i protivni1i2a :#stina i :#stinijana) # nadi da e $lanovi Anasta"ijeve porodi1e ako
se do2ogn# vlasti ponovo dovesti do #tje1aja 2onoi"itsk# politik#. 9 isto vrije2e) kako je
2onoi"iti"a2 i2ao daleko vi%e pristali1a 2e<# stanovni%tvo2 isto$ni6 i ari$ki6 provin1ija i
2e<# dr#%tveni2 kr#govi2a) "ainteresirani2a "a kr#pn# trgovin#) stranka &eleni6 je osi2 %to
je i2ala i"ra"ito 2onoi"itski karakter) # naj2anj# r#k# # svoji2 vr6ovi2a) "ast#pala tako<er
i te3nje trgova1a. S#protno to2e) stranka .lavi6 pod#pirala je prokatoli$k# politik# 1arskoga
dvora) a # nje"ini2 vr6ovi2a 'io je veo2a jak #tje1aj veliki6 "e2ljoposjednika.
Ovako slo3ene i te%ke #n#tra%nje prilike jo% s# se vi%e pogor%ale #slijed pripre2a "a rat s
.er"ijo2. Otkako je G-C. per"ijski kralj Ko'ad 2orao pristati na 2ir sa Karstvo2 koji 2# nije
donio nikakve teritorijalne do'iti) 1arigradski je dvor nastojao da politi$ki2 sredstvi2a
pripre2i svoj# penetra1ij# # Ar2eniji) na Kavka"# i # d#'ini sirijske p#stinje) pre2a
Me"opota2iji. :o% GJJ. 1arigradska je diplo2a1ija postigla da se La"ika) 2ala kraljevina
podno Kavka"a) #" krajnji isto$ni "aljev Krnoga 2ora) otkin#la ispod
Kar :#stinijan. Dio 2o"aika # 1rkvi S. Vitale # Ravenni @i"2. G5C. i G5,A.
vlasti .er"ije) pri"nala ovisnost o Isto$no2e 1arstv# i pri6vatila kr%anstvo. Ti2e je .er"iji
'io "atvoren prist#p Krno2e 2or# i #potp#njen lana1 kr%anski6 "e2alja koji se od Ar2enije)
preko La"ike) I'erije i Al'anije prote"ao 1ijeli2 j#3ni2 podno3je2 Kavka"a) sve do
Kaspijskoga 2ora) i sa sjevera opkoljavao .er"ij# save"ni1i2a Karigrada. 0odine GJC.
.er"ijan1i s# najprije napali I'erij# @0r#"ij#A i "ati2) preko nje) La"ik#. Ti2e je poslije
dvadeset godina 2ira o'novljen 'i"antsko4per"ijski rat.
:#stinijan I. 9 vrije2e prvi6 'or'i s .er"ijan1i2a # La"iki i Ar2eniji #2ro je :#stin I. a
naslijedio ga je njegov neak i s#vladar :#stinijan I. @GJD>GCGA. Do'iv%i # 2ladosti klasi$n#
latinsk# nao'ra"'#) ve je kao :#stinov s#vladar "a2i%ljao svoj# dr3av# i svoje 1arevanje po
#"or# na likove veliki6 ri2ski6 vladara. S2atrao je se'e nji6ovi2 posveeni2 nasljedniko2)
pa je 3elio da njegova vlast '#de apsol#tna i nepovrediva. 9 ve"i s ti2e) "a6tijevao je da sve
odl#ke) od dr3avne politike do teologije i privatnog 3ivota stanovni%tva) potp#no "avise sa2o
o njegovoj volji. Na toj osnovi njegova je vladavina popri2ila despotski karakter. 9
svakodnevno2 odnos# s njegovo2 okolino2 to se o$itovalo # dvorsko2 1ere2onijal#.
+-
Kari1a Teodora i nje"ina pratnja. Mo"aik i" 1rkve S. Vitale # Ravenni) VI. st.
I najvi%i dr3avni1i 2orali s# se pred 1are2 1ijeli2 tijelo2 'a1iti na pod i tako # proskine"i
i"ra"iti o'o3avanje 1arev# veli$anstv#. S6vaaj#i svoj 1arski polo3aj nei"2jerno #"vi%eni2)
:#stinijan je s2atrao svojo2 d#3no%# da vodi #niver"aln# politik#. &'og toga je do skrajni6
grani1a napregn#o snage svoje dr3ave da ostvari 1ilj dostojan svoga polo3ajaE da likvidira
7#"#rpa1ije8 'ar'arski6 vladara na &apad# i da o'novi nekada%nj# veli$in# jedinstvenoga
Ri2skog 1arstva.
Osi2 vojni6 napora) to2e je 1ilj# i2ala posl#3iti kodiika1ija 1jelok#pnoga ri2skog prava) a
tako<er i njegova neograni$ena vlast nad #jedinjeno2 1rkvo2. &'og toga je :#stinijan dod#%e
po2ogao papinstv# da po'ijedi 'rojne 6ereti$ke str#je) naro$ito 2onoi"iti"a2) ali je "a#"vrat
podvrgao pap# svo2e p#no2 a#toritet#. Tako je "a njegova vre2ena "avladala ne sa2o
krajnja vjerska nesno%ljivost) nego je i s#pre2a1ija svjetovne vlasti nad 1rkveno2 dosegla
vr6#na1 i @privre2enoA o'#6vatila ne sa2o isto$n# nego i "apadn# Krkv#.
Svoji2 te3nja2a :#stinijan je "apravo pok#%ao poni%titi i"2jene # tada%njoj /vropi koje s# se
te2eljile na 2nogostr#ki2 #"ro1i2a i nastajale po neodoljivoj n#3nosti povijesni6 kretanja.
9 taj svoj pot6vat #lagao je i"vanredne oso'ne napore i svoj# gole2# radn# sposo'nost.
:edna od njegovi6 odlika 'ilo je i to %to je #2io #"a svoje planove ve"ati sposo'ne s#radnike)
iako nije #vijek 'io postojan # svo2e povjerenj# pre2a nji2a. Tako je na polo3aj kvestora
1arskog dvora doveo najveeg pravnika svoga do'a) Tre4'onijana) a na d#3nost pretorijanskog
preekta Ivana Kapadokijskog) veo2a sposo'nog ad2inistratora i organi"atora 'rojni6
reor2i # dr3avnoj #pravi. 9" t# dvoji1# 1ivilni6 #nk1ionara :#stinijan je i2ao i dva i"#"etno
nada4
+*
rena vojskovo<e) Beli"ara i Narsesa koji s#) #sprkos 'rojni2 te%koa2a) ostvarili ni" #spje6a
'i"antskoga or#3ja.
Ali #" sa2oga 1ara nes#2njivo je naj#tje1ajnija li$nost 'ila njegova 3ena) 1ari1a Teodora.
.re2a poda1i2a %to i6 o nje"inoj 2ladosti saopava s#vre2eni povijesni pisa1 .rokopije i"
Ke"areje) ona je 'ila ki $#vara "vijeri # 1arigradsko2 6ipodro2#. Nast#pala je kao gl#2i1a i
ja6a$i1a) pa je ve rano po$ela provoditi veo2a ra"#"dan 3ivot. Nekoliko je godina) i"'je4
gav%i i" Karigrada "'og skandala) 3ivjela kao prostit#tka # ra"ni2 pokrajina2a Istoka. 9
Aleksandriji je) pod #tje1aje2 2onoi"itski6 sveenika i"2ijenila na$in 3ivota. Vrativ%i se #
Karigrad) s#srela se s :#stinijano2) i on je s2jesta pao pod nje"in #tje1aj. Ali 'rak je 2ogao
'iti sklopljen tek kad je po :#stinijanov# st#panj# na vlast #kin#t "akon koji je "a'ranjivao da
se pripadni1i senatskog stale3a 3ene gl#2i1a2a.
9sprkos p#stolovnoj 2ladosti) Teodora je kao 1ari1a 3ivjela dostojno svoga polo3aja. Svojo2
veliko2 inteligen1ijo2) odl#$no%# i sna3ni2 a2'i1ija2a 'ila je "apravo :#stinijanov
s#vladar. Ali koliko je god ti2 svoji2 svojstvi2a veo2a koristila ostvarivanj# :#stinijanove
politike) svojo2 je ta%tino2 i svoji2 2r3nja2a stvarala na dvor# at2oser# nesig#rnosti)
6irovite sa2ovolje i nera"2rsivi6 spletaka.
Naj neposredni ja "adaa :#stinijanove vladavine od2a6 poslije njegova st#panja na
prijestolje 'io je nastavak rata s .er"ijo2. Ta sna3na dr3ava 3eljela je potisn#ti Bi"ant d#'lje #
Mal# A"ij#) anektirati Ar2enij# i pot4kavkaske "e2lje) oslo'oditi sjevern# Me"opota2ij# i
osvojenje2 Sirije stei direktni i"la" na Sredo"e2no 2ore. Kako je s .er"ijskog "aljeva
vladala 1ijelo2 trgovino2 pre2a Indiji i Kevlon# @Tapro'ana) danas MrilankaA) ostvarenje
nje"ini6 strate%ki6 planova pre2a Bi"ant# osig#ralo 'i joj p#n# prevlast # ra"2jeni do'ara #
to2e dijel# svijeta. &a Bi"ant je) naprotiv) 'ilo va3no da i2a slo'odan prist#p .otkavka"j#
odakle je 2ogao) "ao'ila"ei .er"ij# sa sjevera) odr3avati ve"e sa Srednjo2 A"ijo2 i Kino2.
Bor'e s# "apo$ele od2a6 poslije ne#spjeli6 2irovni6 pregovora podjesen GJD. 9 prvoj etapi
ratovanja 'i"antsko2 je vojsko2 "apovijedao 2ladi vojskovo<a Beli"ar. Isprva se proslavio
#spjesi2a) ali je do3ivio te3ak pora" na gornje2 /#rat# @GI*A. &'og pro2jene na per"ijsko2
prijestolj# @=o"roje I) GI*>GD+A sklopljen je poslije "a2r%eni6 pregovora 7vje$ni 2ir8 @GIJA
po ko2 je # Me"opota2iji ostao stat#s Y#o) dok je na Kavka"# La"ika pripala Bi"ant# a
I'erija .er"iji.
9 isto vrije2e dok je Bi"ant vodio rat s .er"ijan1i2a) na donje2 D#nav# se kao 'a%tini1i
nekada%nje gotske opasnosti pojavlj#j# B#gari i Slaveni.
.oslije propasti 6#nske dr3ave dijelovi one slo3ene t#rsko42ongolske etni$ke 2ase koja je
pod 6#nski2 i2eno2 prodrla # /vrop# pov#kli s# se # j#3nor#sk# ravni1# i ondje se
reorgani"irali. :edna sk#pina =#na) pod i2eno2 K#trig#ra) 'oravila je #" Krno 2ore) od
d#navskoga #%a do donjeg Dnjepra. Odatle s# oni pod vodstvo2 jednoga od Atilini6 sinova
provaljivali preko donjeg D#nava i p#sto%ili Trakij#. .oslije te%kog pora"a %to i6 je "adesio
5C,. oni "a vi%e od jednoga desetljea o'#stavljaj# napade. Ali po$ev%i od 5,*. oni se
pojavlj#j# ponovno) ali sada pod i2eno2 B#gara) vjerojatno # ve"i s ti2e %to se #
2e<#vre2en# k#trig#rskoj etni$koj sk#pini pridr#3io novi t#ranski priliv i" d#'ina a"ijskog
prostora. Oslanjaj#i se na po2o svoji6 srodnika) 6#nski6 9tig#ra) koji s# 'oravili i"2e<#
Dnjepra i Dona) i Sa'ira) koji s# "a#"i2ali ni"ine od Dona do Kavka"a i Kaspijskoga 2ora)
+J
prid#navski s# B#gari od kraja V. st. sve #pornije #gro3avali trakijsk# grani1# Karstva i
prodirali # d#'in# njegova podr#$ja. &a :#stinove i :#stini4janove vladavine napadi B#gara
$esto se pove"#j# s ak1ija2a Slavena. Naro$ito s# se te%ke 'or'e vodile i"2e<# GI-. i GII.) #
vrije2e kad je 'i"antsk# vlast "adesila #n#tra%nja kri"a.
Te%ki ratni pot6vati) i"gradnja 2nogo'rojni6 #tvr<enja i dr#gi vojni i"da1i pri2orali s# vlast
da jo% vi%e poja$a i onako te3ak poreski pritisak na stanovni%tvo. Ve i sa2i redovni i
i"vanredni pore"i) a pogotov# 2nogo'rojne "lo#potre'e dr3avnog aparata) #rodile s#
skrajnji2 ogor$enje2 # svi2 slojevi2a dr#%tva. Naj3e%e ne"adovoljstvo i"'ilo je #
Karigrad#. Na podstrek) kako se $ini) protivnika :#stinijanove vladavine i" redova
2onoi"itske aristokra1ije do%lo je GIJ. do po'#ne 7Nika8) kojoj je 'io 1ilj da sr#%i 1io :#4
stinijanov re3i2.
.o'#na je po$ela na 6ipodro2# 2asovni2 de2onstra1ija2a protiv 1ara. A kad je gradski
preekt dao #6apsiti nekoliko lj#di i" o'ij# 6ipodro2ski6 stranaka) taj je $in #jedinio %iroke
slojeve 7plavi68 i 7"eleni68. 9svojiv%i kao svoj# parol# gr$ki #"vik 7Nika]8 @.o'ijedi]A
nas#prot tradi1ionalno2 poklik# 7T# vin1as]8 @Ti e% po'ijediti]A koji2 je vojska na
latinsko2 o'ave"no po"dravljala 1ara) po'#njeni1i s# napali "atvore) oslo'odili "ato$enike)
"apalili trije2 1arske pala$e) Konstantinov# 1rkv# Sv. Soije i 2noge dr#ge "grade. I"vr%ena
je opsada 1arske pala$e) a *G. I. GIJ. progla%eno je "'a1ivanje :#4stinijana i Teodore s 1arske
vlasti. .o'#na je dosegla vr6#na1 *,. L) kad s# #stani1i "a 1ara postavili Anasta"ijeva neaka
=ipatija i kad je gradska stra3a pri%la #stani1i2a i po$ela opi j#ri% na 1arsk# pala$#.
:#stinijan je ve 'io sklon da a'di1ira) ali ga je # to2e sprije$ila odl#$nost Teodore koja je
"a6tijevala 'or'#. Na njen poti1aj generali Beli"ar i M#nd#s opkolili s# 6ipodro2 svoji2
ger2anski2 $eta2a a Nar"es je pod2iivanje2 #spio ponovo prido'iti prvake 7.lavi68 "a
:#stinijanov re3i2. Nakon toga Beli"arova je vojska i"nenadni2 prodoro2 #pala # 6ipodro2
i ondje # stra6ovito2 pokolj# po'ila do I-.--- lj#di. Ti2e je #stanak 'io slo2ljen.
Dokraj$iv%i rat s .er"ijo2 i #g#%iv%i #n#tra%nja ne"adovoljstva s re3i2o2) :#stinijan je
2ogao prist#piti ostvarenj# svoga plana o oslo'a<anj# "apadni6 pokrajina.
Okolnosti s# o2og#ile da prva etapa # to2e nastojanj# '#de likvida1ija Alanovandalskog
kraljevstva # Ari1i.
S konsolida1ijo2 vlasti ger2anski6 doseljenika # Ari1i nast#pila s# ra"o$aranja %iroki6
slojeva sjevernoari$kog stanovni%tva s re3i2o2 koji se ondje organi"irao. Nije do%lo ni do
kakvog oslo'a<anja ro'ova i kolona) nego s# se kraljevska vlast i alanovandalska ple2ensko4
ratni$ka aristokra1ija i"vlastiv%i Ri2ljane pretvorili # novi sloj veliki6 "e2ljoposjednika) a
neposredni proi"vo<a$i) ro'ovi i koloni) ostali s# # jednako podre<eno2 polo3aj#.
9 prvi2 godina2a nakon doseljenja) Alanovandali s# se "adovoljili sa2o dijelo2 ri2ski6
veleposjeda # nastojanj# da stekn# sl#3'eno pri"nanje svoga stat#sa # Ari1i. A kad je to 55J.
'ilo postign#to) nji6ova se te3nja "a pro%irivanje2 ste$eni6 posjeda stala o$itovati 'e" ikakva
s#"dr3avanja. Na toj osnovi ra"vijala se 3estoka s#parni$ka 'or'a "a "e2lj# i"2e<#
preostataka ri2skoga velikog "e2ljoposjeda i osvaja$a. Ta se opreka interesa poja$avala i
"'og progona katoli$ke 1rkve i eksproprija1ije nje"ini6 posjeda # korist arijanskog
sveenstva.
+I
Neprekidno ja$anje alanovandalske "e2ljoposjednike aristokra1ije poveavalo je i nje"in#
te3nj# "a ne"avisno%# od kraljevske vlasti. Ta se te3nja pretvarala # 'or'# oko li$nosti na
kraljevsko2 prijestolj#. 0odine GJI. tre'alo je da po #svojeno2 nasljedno2 red# na
prijestolje do<e =ilderik) koji je dotada 3ivio # Karigrad# i do'io potp#no ri2ski odgoj. On je
'io pripravan da i" te2elja i"2ijeni prot#ri2sk# i protiv#katoli$k# politik# svoji6
pret6odnika. Ali protiv njega je skovana "avjera koja ga je "'a1ila i postavila dr#goga $lana
vladarske k#e) koji nije poka"ivao sklonosti pre2a Ri2ljani2a.
To "'a1ivanje =ilderika posl#3ilo je Bi"ant# kao povod "a rat. .od vodstvo2 Beli"ara)
'i"antska je ekspedi1iona vojska postigla nekoliko po'jeda) GII. "a#"ela Kartag#) a #skoro
"ati2 "aro'ljen je i kralj 0eli2er. Ti2e je postojanje alanovandalske dr3ave dokin#to.
S2jesta poslije "avr%eni6 'or'i :#stinijan je pod#"eo ni" 2jera koji2a je na2jeravao #kloniti
posljedi1e stogodi%nje alanovandalske ok#pa1ije. Kraljevi "e2ljoposjedi vraeni s# 1arsko2
isk#) a posjedi alanovandalske aristokra1ije predani s# poto21i2a nekada%nji6 gospodara ili
s# prep#%teni sa2ostalni2 arori2ski2 o'ra<iva$i2a koji s# t# "e2lj# dr3ali kao "avisne
$esti1e. Arijanska 1rkva je "a'ranjena) a nje"ina "e2lja predana katoli$ko2 sveenstv#.
.od#"ete s# 2jere da se o'nove i ponovo nap#$e gradovi) #" jednake 2#ni1ipalne instit#1ije
kakve s# postojale # Bi"ant#.
Ali 'i"antski je re3i2 # Arik# #nio i velika poreska optereenja) o'nov# pravnog stat#sa
serva i ve"anost kolona #" $esti1e "e2lje) pa s# se jo% ni" godina vodile te%ke 'or'e s
po'#na2a) a kad s# naj"ad 'ile #g#%ene @oko G5-A) # vlasti Bi"anta ostao je #glavno2 sa2o
teritorij dana%njega T#nisa) dok s# sve ostalo preotela starosjedila$ka ple2ena Ber'era.
:o% dok s# se # Ari1i vodile 'or'e s #stan1i2a koji s# "aredali nakon propasti alanovandalske
dr3ave) # Karigrad je i" Italije stigla vijest o #'ij4stv# A2alasvinte. Mjese1 dana nakon toga
@ljeti GIGA "apo$eo je dvadesetogodi%nji rat Bi"anta s Ostrogoti2a. 9 rok# od godine dana
Bi"antin1i s# deinitivno osvojili Dal2a1ij#) a "ati2 je glavnina ekspedi1ionog korp#sa pod
Beli"arovi2 "apovjedni%tvo2 "a#"ela Si1ilij# i iskr1ala se na Apeninsko2 pol#otok#. 9
veo2a okr#tnoj i ra"ornoj 'or'i Bi"antin1i s# #spjeli potisn#ti 0ote # podr#$je sjeverno od
rijeke .o. Ali # proljee G5-. napali s# Bi"ant .er"ijan1i i preoteli La"ik# i Sirij# s
Antio6ijo2. &a Bi"antin1e se poka"alo nei"'je3ivi2 da sklope pri2irje @G5GA koji2 je pitanje
2e<#so'ni6 grani1a s .er"ijo2 ostalo nerije%eno) a Bi"ant se o'ave"ao na plaanje visokoga
godi%njeg danka.
Ne#spjesi Ostrogota # prvoj etapi rata pro#"rokovali s# d#'ok# kri"# # nji6ovoj vr6ovnoj
vlasti. Do G5*. s2ijenila s# se "aredo2 $etiri nji6ova kralja) a jedan od nji6 @VitigesA pao je
$ak # 'i"antsko "aro'ljeni%tvo.
&'ivanja s# se #velike i"2ijenila tek i"'oro2 gotskog velika%a Totile na kraljevsk# d#3nost
@G5*A. .rik#piv%i sve preostale snage ostrogotske etni$ke "ajedni1e) on je o'novio 'or'e) pa je
kre#i se pre2a j#g# radikalno $istio teren od svoji6 poten1ijalni6 protivnika. .osv#da je
vr%io koniska1ije "e2ljoposjeda ri2ske aristokra1ije i t# "e2lj# dodjeljivao svojoj okoliniE
vojni2 ko2andanti2a i o'i$ni2 vojni1i2a. Te s# koniska1ije # po$etk# i2ale karakter
represalija) ali s# se #'r"o pretvorile # %iroki pokret
+5
KRNO MOR/ LA&IKlA VB/RI:A b4
MARM/lLKe.UU!rej#s
TRAIl:A KONSTANTI .6ilippoppllis
r OQl j O U>T i > _S
)OUV A&9A In1oni#rrU SaQcsate O U TOK
T Nntt:=S2irna4O s o OTFana ; Nisi'i
Isto$nori2sko 1arstvo pri st#panj# :#stinijana I. na vlast @GJDA
:#stinijanova osvajanja 0rani1e 1ivilni6 dije1e"a Napadi Sasanidske .er"ije
O'novljeno Ri2sko 1arstvo # do'a :#stinijana I.
opeg deposediranja italske veleposjedni$ke klase. Hak i ondje ka2o ostro4gotske $ete jo%
nis# doprle po$eli s# ni1ati #stan1i ro'ova i kolona koji s# #'ijali ili odgonili vlasnike)
"aposjedali "e2lj#) pridr#3ivali se ostrogotskoj vojs1i i tako poveavali eikasnost Totilini6
or#3ani6 snaga. .ri6vaaj#i takav spontani ra"voj doga<aja) Totila je svi2 koloni2a i
ro'ovi2a koji s# 3ivjeli na veleposjedni$koj i 1arskoj "e2lji "aja2$io slo'od# i posjed
$esti1e koj# o'ra<#j#) #" #vjet da se s gotsko2 vojsko2 'ore protiv "ajedni$kog neprijatelja.
9 naglo2 napredovanj# Ostrogoti s# "ajedno sa snaga2a koje s# i2 se pridr#3ivale osvojili
1ijel# Italij# ostaviv%i naj#tvr<enije gradove pod opsado2. &a#"et rato2 protiv .er"ijana1a)
Bi"ant je 2alo%ta 2ogao pod#"eti na &apad#. Beli"ar je dod#%e ponovno poslat # Italij#) ali s
pre2aleni2 snaga2a. Ne 2ogav%i postii nikakav trajniji #spje6) Beli"ar je "atra3io i do'io
ra"rje%enje od d#3nosti) a novi2 je "apovjedniko2 postao Nar"es. 9vje4riv%i dvor @koji 2# je
'io naklonjeniji nego Beli"ar#A o veli$ini gotske opasnosti) Nar"es je > "a6valj#j#i
vojnote6ni$koj pre2oi i 'oljoj organi"a1iji svoje vojske > nanio Ostrogoti2a te3ak pora" #
'li"ini .er#gie na 2jest# "vano2 B#sta 0allor#2 @[ galski gro'ovi) 'oji%te na ko2 s# J+G.
pr. n. e. 'ili odl#$no pora3eni 0aliA. 9 'or'i je i"gin#lo vi%e od *-.--- ostrogot4ski6 vojnika)
a i sa2 Totila je #2ro od "ado'iveni6 rana.
Osta1i gotske vojske pov#kli s# se na sjever od rijeke .o. Ot#da s# pod novi2 kralje2 Tejo2
i"vr%ili nagli prodor sve do 'li"ine Nap#lja gdje se # grad# K#2ae $#valo nji6ovo kraljevsko
'lago. :#3no od po2pejanski6 r#%evina do3ivjeli s# 2e<#ti2 novi te3ak pora". Ostali s# i2
jo% i"olirani garni"oni na sjever# Italije. Neke nade #$inile s# i2 se opravdane kad je jaka
rana$ka vojska # proljee GGI. pre%la preko Alpa) "a#"ela velik dio .adske ni"ine) pro'ila se
preko Apeninskog gorja i "ati2) # dvije sk#pine) plja$kaj#i prodrla sve do Ap#lije i
Kala'rije. Ali ondje s# i6 Bi"antin1i #spjeli pora"iti) pri $e2# i6 je veina # krvavi2 'itka2a
i"gin#la.
.reostalo je jo% skr%iti otpor pojedini6 i"olirani6 gotski6 posada # #tvr<eni2 gradovi2a.
0odine GGG. kapit#lirala je nji6ova najvea sk#pina # tvr<avi Ko2psa) a tek GCJ. okon$ala se
'or'a # posljednja dva gotska #pori%ta) # Bres1iji i Veroni. Ti2e je 1ijela Italija 'ila
podvrgn#ta pod vlast 'i"antskoga 1ara.
Vi%e od dvadeset godina ogor$enog ratovanja na tl# 1ijele Italije) od .adske ni"ine sve do
nje"ina skrajnjeg j#ga) te%ka ra"aranja) krvavi pokolji i p#sto%enja %to s# i6 vr%ile sve vojske
'e" ra"like potp#no s# #propastili ne sa2o privred# Italije) koja je i 'e" toga ve nekoliko
stoljea 'ila # i"ra"ito2 opadanj#) nego s# ra"orili tako<er 'ogatstva i tekovine %to i6 je ta
"e2lja naslijedila i" sretniji6 vre2ena. Ri2 @koji je do3ivio dva osvojenja od strane 0ota i
dva prot#osvojenja od strane Bi"antina1aA) a #"a nj jo% i 'rojni dr#gi gradovi koji s# sve do
ostrogotskog rata sa$#vali svoje 'ogatstvo i svoje sjajne gra<evine) sad s# 'ili jo% sa2o
go2ile op#stjeli6 r#%evina. Brojna i2anja i 'ogati "aseo1i 2nogi6 veleposjednika 'ili s#
ra"oreni i spaljeni. .ro2et i trgovina s# "a2rli) a poljoprivreda se # 2nogi2 predjeli2a
vratila pri2itivniji2 o'li1i2a.
:o% dok s# trajale "avr%ne 'or'e s Ostrogoti2a i likvida1ija rana$ko44ala2anske provale)
'i"antske s# vlasti po$ele provoditi vojn# i #pravn# reorgani"a1ij# "e2lje. .o 1ijeloj Italiji
o'navljane s# gradske "idine a d#3 sjeverni6 grani1a podign#t je lana1 #tvrda. Reorgani"a1ija
#prave) ekono2ski6
+C
i dr#%tveni6 odnosa i"vr%ena je ni"o2 propisa koji s# *G. VIII. GG5. o'javljeni kao t. "v.
:#stinijanova .rag2ati$ka sank1ija. Nje"ina je glavna svr6a 'ila o'nova privrednog i
dr#%tvenog poretka kakav je # Italiji vladao prije pro2jena %to i6 je donijela Totilina
vladavina. 9 to2e s2isl# .rag2ati$ka je sank1ija poni%tila sve Totiline darovni1e i #govore o
odst#panj# "e2lje # korist Totilini6 pristali1a) #kin#la sve eksproprija1ije "e2ljoposjeda)
"grada) stoke i dr#ge i2ovine. Odre<eno je vraanje svi6 oslo'o<eni6 ro'ova # nji6ovo
prija%nje pravno stanje i poni%teno oslo'a<anje kolona od prive"a4nosti #"a "e2lj# i od
da3'inski6 o'ave"a pre2a nji6ovi2 gospodari2a.
9 ad2inistrativno2 pogled#) o'novljena je Italska preekt#ra) ali 'e" Arike) a i 'e"
Dal2a1ije) koja je pripojena i"ravno Isto$no2e 1arstv#. Istra i Vene1ija @koje s# o'#6vaale
dijelove dana%nji6 6rvatski6 i slovenski6 "e2aljaA 'ile s# organi"irane kao dva "ase'na
pograni$na vojvodstva) sa sredi%te2 # Kividale# i Trident#.
Va3ne pro2jene #vedene s# # provin1ijalnoj #pravi. Kar je ondje prep#stio i"'or #pravnika i
vi%eg $inovni%tva 'isk#pi2a i veleposjedni1i2a) a se'i je pridr3ao pravo potvr<ivanja. 9
gradovi2a ostao je isti siste2 lokalni6 vlastiL ali # stvarnosti ordo de1#rion#2 i gradski
2agistrati naglo i%$e"avaj#. 9 Ri2# se senat odr3ao jo% nekoliko desetljea) no 'io je
2alo'rojan i krnj jer nije 'ilo dovoljno 'ogati6 lj#di koji 'i po 1en"#s# 2ogli pripadati
senatorsko2 stale3#. I njegove ko2peten1ije akti$no s# se ograni$avale na #log# opinskog
vijea.
Odred'e :#stinijanove .rag2ati$ke sank1ije "a6tijevale s# o'nov# prija%njega stanja # Italiji
radikalnije nego %to je to 'ilo 2og#e provesti # stvarnosti. .re2da je 1ivilna #prava tre'ala
da '#de ne"avisna od vojne) ipak je Nar"es) kao vr6ovni "apovjednik) i2ao # svoji2 r#ka2a
sv# akti$n# vlast. :#stinijanove odred'e) koje s# osiro2a%en# Italij# tre'ale %tititi od
poreski6 nasilja) ostale s# 2rtvo slovo jer s# opse3ne gradnje #tvrda pri2oravale Nar"esa da
neprekidno poveava poreska "a6tijevanja. Na podr#$j# agrarni6 odnosa) stra6oviti g#'i1i
radne snage) pro#"rokovani rato2 i 'olesti2a) pri2orali s# posjednike da se "adovolje 'la3i2
2jera2a # svo2 nastojanj# da i2 "e2lja ne ostane neo'ra<ena. .re2da s# i2ali pravo da
svoje kolone i ro'ove ponovo prik#j# #"a "e2lj#) veina kolona sklapala je s
veleposjedni1i2a #govore koji s# i6 o've"ivali na rok krai od I- godina i ostavljali kolon#
pravo da se odseli po istek# #govornog roka. Na taj na$in) pre2da je .rag2ati$ka sank1ija #
osnovi 'ila reak1ija tada%njega tipa ro'ovlasni$kog poretka protiv tekovina %iroki6 slojeva
stanovni%tva) i"vojevani6 # vrije2e ostrogotskoga rata) ona ipak nije 2ogla po4p#no
one2og#iti neodoljivi pro1es oslo'a<anja od pre3ivjeli6 o'lika eksploata1ije.
:o% prije "avr%ni6 'itaka protiv Ostrogota) Bi"ant# se pr#3ila prilika da intervenira # =ispaniji
# ve"i s ta2o%nji2 prijestolni2 'or'a2a "a vlast. Bila je dovoljna i nevelika 'i"antska vojska
"a interven1ij# # korist jednoga od pretendenata @AtanagildaA. Ali on je t# po2o 2orao
platiti #st#panje2 1ijele j#goisto$ne treine pol#otoka) od #%a 0vadalkivira do #%a :#6ara)
sa Sevillo2) Malago2 i Kartageno2) a povr6 toga 2orao je pri"nati i vr6ovn# vlast
'i"antskoga 1ara. Sada s# # posjed# Isto$noga 1arstva 'ile sve prio'alne "e2lje oko
Sredo"e2noga 2ora s i"#"etko2 Katalonije) Septi2a4nije i .rovanse.
D Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
+D
.a41_=#i_U#7$9Zt7SvliiiT#_U.$iolUaTQd4
i_ i ;o v# V8E 2 1ivZv7 _p ENUe._ra 7t4 U.2USS a
. r n o )T Se;e l i MVrAV9T.U i
9vod # :#stinijanov Kodeks. Tekst VI. stoljea.
:#stinijanova 9sporedo sa svoji2 vanjskopoliti$ki2 i osvaja$ki2
#n#tra%nja politika planovi2a) :#stinijan je pod#"i2ao ni" 2jera koji2a je
s jedne strane 'io 1ilj da oja$aj# osla'ljeni dr3avni
organi"a2) a s dr#ge strane da dr3avno #strojstvo $vr%e #te2elje na tradi1ija2a neko
jedinstvenoga 1arstva koje je na2jeravao or#3ani2 pot6vati2a o'noviti. 9 to2 nastojanj#
te2eljno je "na$enje i2ala velika ak1ija oko kodiika1ije ri2skog prava.
Ve po$etko2 GJ,. :#stinijan je or2irao ko2isij# kojoj je na $el# 'io Tre'onijan a ok#pila je
naj#glednije pravnike toga vre2ena. .oslije vi%e od godine dana rada ona je o'javila
:#stinijanov kodeks) "'irk# 1arski6 "akona po$ev%i od =adrijana @**D>*I,A do :#stinijanova
vre2ena. :o% je vee "na$enje i2ala "'irka rasprava i pravni6 rje%enja najistakn#tiji6 ri2ski6
pravnika koja je kraje2 GII. o'javljena # G- knjiga pod naslovo2 Di4gesta ili .andekta. &a
olak%anje #potre'e Kodeksa i Digesta i"ra<en je prir#$nik i"voda i" o'a ta djela) po"nat pod
na"ivo2 Instit#tiones. 0odine GI5. pripre2ljeno je novo i kona$no) pro%ireno i"danje
Kodeksa) a potkraj :#4stinijanove vladavine sastavljena je jo% i "'irka od *G5 :#stinijanova
#ka"a @NovellaeA) i" ra"do'lja od GI5. do GCG. Sve te $etiri "'irke $ine jedinstven "'ornik
ri2skog prava) Korp#s j#ri% 1ivilis) koji je # pravnoj "nanosti sa$#vao trajno "na$enje.
9"a sve :#stinijanovo po%tivanje ri2ski6 tradi1ija) Korp#s :#ri% Kivilis ipak nije 'io prosta
kopija stariji6 pravni6 "'ornika koji s# 2# sl#3ili kao predlo%ka. Svojo2 sadr3ino2 on je
svjedo$io o privredni2 i dr#%tveni2 pro2jena2a kro" koje je ri2ska dr3ava prola"ila od
antike do :#stinijanova vre2ena. 9 nje2# se o$it#je i do2inantan #tje1aj kr%anstva) pa je on
"apravo adapta1ija klasi$noga ri2skog prava :#stinijanov# vre2en#. &a to vrije2e oso'ito je)
#" ostala o'ilje3ja Korp#sa) karakteristi$no da je veina :#stinijanovi6 Novella 'ila o'javljena
na gr$ko2 %to je i"ra" neodoljive 6e4leni"a1ije ve # do'a toga 1ara) o'novitelja ri2skoga
dr3avnog jedinstva.
+,
0odine GIG. :#stinijan je o'javio dvije na$elne "akonske odred'e koji2a je deinirao
s2jerni1e svoje ad2inistrativne reor2e. .re2a nji2a) k#pov4nost je $inovni$ki6 #nk1ija
i2ala 'iti #kin#ta) a plae $inovnika "natno poveane) da 'i se sprije$ilo pod2iivanje i
sa2ovoljno glo'ljenje podanika. Nala3#i po%teno i"vr%avanje d#3nosti) :#stinijan je od
sl#3'enika "a6tijevao da istovre2eno 'rane i interese dr3avne 'lagajne. 9 t# svr6# svaki je
$inovnik pri st#panj# na d#3nost 2orao polo3iti sve$an# "akletv#) a trajni nad"or nad
djelatno%# provin1ijalnoga #pravnog aparata 'io je povjeren 'isk#p#. 9sto je svaki slo'odni
stanovnik do'io na$elno pravo da se protiv nepravdi 3ali i"ravno 1ar#.
.ri ostvarivanj# ti6 na$ela) :#tinijan je s2anjio $inovni$ki aparat) spojio neka #pravna okr#3ja
# vee 1jeline) # ni"# pokrajina) naro$ito # 1entralnoj Maloj A"iji) "dr#3io 1iviln# i vojn#
#prav# # r#ka2a vojni6 "apovjednika) or2irao ni3a apela1iona s#di%ta "a sk#pine provin1ija)
naredio osn#tak pose'ni6 sl#3'i "a so1ijalno staranje) #doredn# kontrol#) red i sig#rnost #
Karigrad# i dr#gi2 veliki2 sredi%ti2a.
Svoje nastojanje da preporodi dr3av# :#stinijan je ostvarivao i orsirani2 i"vo<enje2 javni6
radova. .odi"ane s# veli$anstvene dr3avne "grade) o'navljane 1este) 2ostovi) i"gra<ivani
vodovodi) javna k#pali%ta i kanali"a41ioni #re<aji. .oslije ratni6 ili ele2entarni6 katastroa
ponovo s# podi"ani $itavi gradovi @Antio6ijaA a nastajao je i ni" novi6 gradski6 naselja) koja
s# redovno do'ivala 1arevo i2e.
Krkva Sv. Soije # Karigrad#) # dan. do'a.
++
Ar6itektonska str#kt#ra 1rkve Sv. Soije # Karigrad#.
Naj 2on#2entalni je gra<evine podi"ane s# # Karigrad#. Sagra<ena je nova 1rkva Sv. Soije)
2ra2orna 1arska pala$a) rasko%ni trg A#g#steon i ni" dr#gi6 o'jekata.
Takvi gole2i i sk#pi pot6vati 'ili s# 2og#i sa2o spo2o# i"vanredno veliki6 inan1ijski6
sredstava) a ta s# se #spje%no 2ogla prik#pljati sa2o # #vjeti2a "natnog ekono2skog
prosperiteta i nes2iljenog siste2a #tjerivanja poreski6 da3'ina od stanovni%tva.
Radi potpo2aganja privrednog poleta i) #jedno) i" politi$ki6 ra"loga) :#stinijan se oslanjao na
k#ri jalne "e2ljoposjednike i vlasnike i2anja srednjega ranga i po2agao ra"vitak gradski6
privredni6 djelatnosti) o'rta i trgovine. Ti2 je dr#%tveni2 slojevi2a 'ila potre'na jaka
1entrali"irana 1arska vlast koja e i6 %tititi od veliki6 "e2ljoposjednika # nji6ov# nastojanj#
da g#taj# srednji i 2ali "e2ljoposjed. Takvo ko$enje sve2oi veleposjed4ni$ke aristokra1ije
odgovaralo je i interesi2a 1arstva) koje je progonilo svaki pok#%aj regionalnog
osa2ostaljivanja p#te2 privati"a1ije dr3avni6 ko2peten1ija # r#ka2a vlastele. 9 t# svr6#
vlast se "akonski2 2jera2a
*--
protivila rast# patro1inija veliki6 "e2ljoposjednika nad 2ali2a. Istovre2eno) ona je
inten"ivno poveavala opseg 1arske do2ene. Ni"o2 propisa vlast se tr#dila da srednji2 i
2anji2 "e2ljoposjedni1i2a osig#ra potre'it# radn# snag#) pa je odre<ivala da svi koloni i
servi '#d# trajno ve"ani #" "e2lj#. Vlada se 'orila protiv "ap#%tanja o'radive "e2lje) pa je
dekreti2a dodjeljivala neo'ra<eno tlo s#sjedni2 posjedni1i2a #" o'ave"# da je o'rade i "a
nj# plaaj# o'ave"ne pore"e @epi'oleA.
St#panj proi"vodnosti rada veo2a je porastao. .o'olj%ana je te6nika # gra<evinarstv#)
navodnjavanj# tla) o'rad'i 2etala) proi"vodnji or#3ja) i"radi tkanina.
Vanjska trgovina Bi"anta 'ila je prete3no orijentirana pre2a Istok#. I" Kine se #vo"ila svila)
i" Indije i sa Kevlona 2irodije) slonova kost i drag#lji. Ali sva ta sk#po1jena ro'a 2orala se
na'avljati posredstvo2 .er"ija4na1a. &'og toga se Bi"ant 'orio da "ao'i<e .er"ij# i sa sjevera
kako 'i njegovi trgov1i 2ogli slo'odno dola"iti # =iv#) B#6ar# i Sa2arkand radi i"ravnog
dodira s kineski2 trgov1i2a) a i sa j#ga) preko Krvenoga 2ora) # :e2en i etiopsk# l#k#
Ad#lis) gdje je Bi"ant poti1ao arapske i etiopske trgov1e da preot2# 2onopol .er"ijan1i2a #
plovid'i po Indijsko2 o1ean#.
Spektak#laran #spje6 postigla je 'i"antska tekstilna proi"vodnja) kad s# GGJ. dva nepo"nata
nestorijanska redovnika i" Srednje A"ije prokrij#2$a4rila d#dove svil1e @donijev%i i6 #
%#plji2 %tapovi2aA i na#$ila 'i"antske 2ajstore kako se do'iva svila. Otad se do2aa
proi"vodnja svile veo2a raspro4stranila na tl# 'i"antske dr3ave i "ati2 # dr#gi2 "e2lja2a
oko Sredo"e2noga 2ora.
Osi2 #vo"a) Bi"ant je vodio i ra"granat# i"vo"n# trgovin# 3ito2) s#kno2) p#rp#ro2) vino2)
#lje2) o'ra<eno2 ko3o2) papir#so2) 2etalni2 i"ra<evina2a) staklo2) nakito2 i dr. 9 toj
grani trgovine postojale s# i ne2ale poslovne ve"e s evropski2 &apado2) pa s# 'i"antski
trgov1i i2ali svoje aktorije # Nap#lj#) Ravenni) Massiliji @Marsej#A) Kartageni. &'og ti6
ra"loga 'ogati je trgova$ki stale3 odo'ravao i pod#pirao :#stinijanov# politik# osvajanja svi6
"e2alja #" o'ale Sredo"e2nog 2ora.
Rekonstr#k1ija ko2pleksa 1arske pala$e # Karigrad#.
*-*
9 1jelini) privredni 3ivot Bi"anta 'io je # prvoj polovi1i VI. stoljea veo2a '#jan) ali je
tako<er 'io i"#"etno optereen dr3avni2 da3'ina2a. Svaki je posjednik "e2lje 2orao plaati
osnovni "e2lji%ni pore". &a nap#%ten# je "e2lj# siste2 epi'ole prisilno nala"io o've"nike.
Vlasni1i "grada plaali s# pore" aerikon) a svi slo'odni gra<ani plaali s# jo% i glavarin#. &a
#"dr3avanje vojske davala se annona) kao naknada #2jesto oso'nog sl#3enja # vojs1i.
.ostojali s# pose'ni pore"i "a #"dr3avanje $inovnika na nji6ovi2 sl#3'eni2 p#tovanji2a) "a
#"dr3avanje p#tova i 2ostova) a i ni" nei"ravni6 pore"a na trgova$k# ro'# i pro2et. Dr3avi s#
velike do'iti donosili 2onopoli) na pr. na kr#6) sol i svil#.
.ose'an teret) povr6 "akono2 predvi<eni6 poreski6 davanja) 'ile s# "lo#potre'e $inovni$kog
aparata. .otre'a pod2iivanja pri svakoj interven1iji kao i #'iranje poreski6 i"nosa i"nad
realne o'ave"e) # korist #tjeriva$a) #propastilo je sav #gled dr3avni6 sl#3'enika i dr3avn#
vlast #$inila openito o2ra3eno2.
.T#stinijanova Od vre2ena :#stinova okon$anja sporova s papinstvo2
1rkvena politika @G*,A) 1rkva je # Karstv# neprekidno ja$ala. Mnogi2 darivanji2a postala je
i"vanredno 'ogata) a nje"in #tje1aj na javno 2i%ljenje neprekidno je rastao. .odi"ane s#
2noge 1rkve i osnivani 'rojni sa2ostani. Sa2o # Karigrad# 'ilo je vi%e od *G- sa2ostana.
Velik 'roj 'io i6 je i # ni"# dr#gi6 gradova ili # nji6ovoj neposrednoj 'li"ini. Sirijska i
egipatska p#stinja 'ile s# o2iljelo 'oravi%te redovnika4p#stinjaka. 9" sa2ostane $esto s#
postojale 'olni1e) stara$ki do2ovi i #'o3ni1e. 9 :#stini4janovo do'a jedan je slavni
jer#"ale2ski redovnik) Sv. Sa''as) sastavio veo2a strog i detaljan pravilnik o redovni$ko2
3ivot# koji je postao #"oro2 "a kasnije sa2ostanske reg#le na &apad#. Svoji2 svestrani2
#tje1aje2 1rkva i njen 2nogo'rojni personal #tje1ali s# na na j ra"li$iti je na$ine na prilike #
dr3aviE svojini "e2ljoposjedi2a) i"#"eti2a od javni6 tereta) ona je osjetno s2anjivala dr3avne
pri6odeL svoji2 vjerski2 sporovi2a sveeni1i i redovni1i #nosili s# neprekidne ne2ire #
javni 3ivotL svoji2 2onopolo2 na 2noga podr#$ja intelekt#alnog 3ivota oni s# akti$no
gospodarili savje%# lj#di svoga vre2ena.
.otpo2a3#i ra"vitak 2oi i #tje1aja #jedinjene 1rkve) :#stinijan joj je na2jenjivao "ada# da
'#de glavni oslona1 1arske vlasti. 9 t# je svr6# 3elio da njo2e potp#no ovlada i #
organi"a1iono2 i # dog2atsko2 pogled#. 9 2nogi2 je prilika2a ist#pao kao teolog i t#2a$
prave vjere. &a sve vrije2e svoga 1arevanja on je 'e" s#"dr3avanja skidao i postavljao
'isk#pe) potvr<ivao i #kidao nji6ove odred'e. Istovre2eno) on se 'orio i "a 2onopolni
vjerski polo3aj svoje 1rkve) pa je njegova vladavina 'ila do'a skrajnje vjerske netolerantnosti.
:ednako odl#$no i okr#tno progonio je sve 6ere"e) 2ani46ej1e) arijan1e) donatiste i dr#ge. Hak
je i Pidove s2atrao neprijatelji2a. Svi2 inovjer1i2a krnjio je gra<anska prava i nasilno i6
prevodio na pravovjerno kr%anstvo "a koje se on sa2 'io opredijelio.
9sprkos svojoj gorljivosti pre2a poganstv# i dr#gi2 6ere"a2a) :#stinijan nije 'io kadar
jednako post#pati i sa 2onoi"iti2a. .rije svega) ta je sekta 'ila veo2a sna3na i d#'oko
#korijenjena) a #sto je i 1ari1a Teodora 'ila nje"in "a%titnik. Ipak 1arevi planovi o o'novi
ri2ske dr3ave # njeno2 nekada%nje2 opseg#) s jedno2 vjero2 "a sve#k#pno stanovni%tvo)
kao i njegova politika pre2a papinstv# i2perativno s# na2etali rje%enje 2onoi"it4
*-J
skoga pro'le2a. Kar se isprva odl#$io "a pop#%tanje) pa je $ak i na patri4jar%k# stoli1# #
Karigrad# dop#stio da do<e potajni pristali1a 2onoi"iti"2a Anti2ije. Ali kad je # jednoj a"i
ostrogotskoga rata papa Agapit do%ao # Karigrad kao donosila1 @'e"#spje%neA 2irovne pon#de
kralja Teodata) on je iskoristio prilik# da post#pi veo2a odl#$noE "'a1io je patrijar6a kao
krivo4vjernika i postavio nov# li$nost odan# katoli1i"2#. Hvrstino2 svoga stava prido'io je i
1ara) pa s# sada 3estoki progoni "a6vatili isto$ne pokrajine. .red silino2 toga naleta pokorio
se i /gipat) pa s# i najtvrdokorniji ta2o%nji redovni1i pri6vatili 6alkedonsk# dog2#.
Ali ipak) ni ti progoni nis# #spjeli iskorijeniti 2onoi"itsk# 6ere"#. Mnogi istakn#ti prva1i 'ili
s# po#'ijani ili s# i"'jegli # dr#ge "e2ljeL no stanovni%tvo je # potaji sa$#valo svoja
#vjerenja. Na toj osnovi nikli s# i novi vo<e pokreta. Me<# nji2a je najistakn#tiji 'io :akov
Baradaj. On je ne#2orno2 aktivno%#) #sprkos progoni2a) o'novio rastjerane 2onoi"itske
opine i i"gradio novi sveeni$ki kadar.
Takva neo$ekivana o'nova 2onoi"iti"2a @po :akov# Baradaj#E jako4'itska 1rkvaA navela je
:#stinijana da "a volj# politi$ke ko6e"ije svoje dr3ave potra3i ko2pro2isno rje%enje. Kraje2
G5I. ili po$etko2 G55. o'javio je edikt # tri poglavlja koji2 je os#dio s6vaanja troji1e
teologa koja s# o$ito 'ila nestorijanska @d#oi"itskaA) a =alkedonski i6 kon1il nije od'a1io.
Kar se nadao da e ti2 7o$i%enje28 6alkedonske doktrine "adovoljiti 2onoi"ite i prido'iti
i6 "a jedinstvo. 92jesto toga o'je s# strane) i 2onoi"itska i katoli$ka) 'ile ne"adovoljne.
Kad se ni papa nije pokorio 1arev# diktat#) on ga je #" po2o vojne sile dao dovesti #
Karigrad gdje ga je prisilio da o'javi svoj# os#d# troji1e teologa @G5,A. Do"nav%i "a 3estoko
negodovanje sveenstva na &apad# s njegovi2 post#pko2) papa Vigilije je t# svoj# os#d#
@:#di1at#2A ve GG-. pov#kao. Ali 1ar je odl#$io da pap# i i"i$ki prisili na pokornost) pa je
tako do%lo do skandalo"ne s1ene # 1arigradskoj 1rkvi Sv. .etra i .avla) ka2o se papa "aklonio
i gdje s# ga vojni1i pok#%ali otrgn#ti od oltara v#k#i ga "a noge i "a 'rad#) tako da se ta
'or'a napokon "avr%ila r#%enje2 i sa2oga oltara.
Kona$na po'jeda 'i"antske vojske nad Ostrogoti2a #vjerila je pap# da e odsad i sa2o
njegovo sjedi%te) Ri2 'iti pod 1arevo2 vla%#. To ga je navelo da kapit#lira) pa je GG5. donio
svoj novi edikt @Konstit#t#2) dr#gi po red#A koji2 je odo'rio 1arev# os#d# # tri poglavlja.
Tek nakon toga vlast 2# je dop#stila da se vrati # Ri2. I njegov nasljednik) papa .elagije)
isprva odl#$ni protivnik svakog korigiranja odl#ka =alkedonskog kon1ila) priklonio se
1arevoj politi1i. .ostepeno je "a taj stav prido'io i 1ijel# Italij#) osi2 2ilanske i akvilejske
2etropolije) koje s# ostale od1ijepljene od papinstva jo% oko stotin# godina ft"v. akvilejska
s6i"2a) # kojoj s# neki istarski) dal2atinski i slovenski 'isk#pi @tj. 'isk#pi s dan. podr#$ja
SlovenijeA 'ili #porni protivni1i 1areva diktata i kapit#la1ije pape pred 1arigradsko2 vla%#?.
Karakteristi$no je da s# se # pole2ika2a oko 7trij# poglavlja8 na &apad# iskristali"irala
posve odre<ena 2i%ljenja neki6 teologa da je poglavar Krkve sa2o Krist) a ne 1ar) i da se i
1ar) kao svaki dr#gi vjernik) 2ora 1rkveni2 odred'a2a 'e" kole'anja pokoravati. Ti2e se #
"apadnoj 1rkvi or2iralo stanovi%te koje e postati konstantno2 osnovo2 papinskog
stra6ovanja pred politi$ko2 vla%# Karigrada. A kad s# se sredino2 srednjovjekovnog
ra"do'lja pojavile sli$ne tenden1ije i kod "apadnoevropski6 svjetovni6 vlasti) 'or'a 1rkve "a
svoj# ne"avisnost od vladara postat e 'itni sadr3aj sporova koji s# anga3irali 1ijel# tada%nj#
Srednj# i &apadn# /vrop#.
*-I
:#stinijanova vladavina "avr%ila se # skrajnjoj is1rpljenosti ekono2ski6 i lj#dski6 snaga #
1ijeloj dr3avi. Dalekose3ni pot6vati toga vladara 'ili s# nesra"2jerni realni2 2og#nosti2a.
&'og toga je kraj njegove vladavine @*5. BI. GCGA # 2nogi2 kr#govi2a pri2ljen s osjeaje2
olak%anja.
5. .ODRI:/TLO I RA&M:/MTA: SLAV/NSKI= NARODA
.itanje o podrijetl# i etnogene"i Slavena pripada 2e<# najprjepornije pro'le2e evropske
povijesti. Osnovni sadr3aj toga pro'le2a jes# pojedina$na pitanjaE gdje) kada i kako s# nastali
Slaveni kao pose'na etni$ka sk#pina) ra"li$ita od 0er2ana) Ro2ana ili 9gro4!ina1a i) "ati2)
kako i kada se ta sk#pina toliko i"dieren1irala da s# kao re"#ltat toga pro1esa nastala tri
slavenska ogrankaE isto$ni) "apadni i j#3ni Slaveni) svaki sa svoji2 pose'ni2 narodi2a.
9"a sv# ra"nolikost s6vaanja koja postoje o ti2 pitanji2a i nji6ovi2 pojedinosti2a) najvei
dio ar6eologa i povjesni$ara sla3e se # to2e da prado2ovin# Slavena tre'a tra3iti # prostor#
i"2e<# gornje La'e) Odre) Balti$kog 2ora) Dnjepra i Karpata. Hini se da je na to2 podr#$j#
t"v. l#3i$ka k#lt#ra) koja se i"gradila oko *J--. god. pr. n.e. stapanje2 ra"li$iti6 stariji6
ele2enata) 'ila osnovni te2elj na ko2 se o'likovalo praslavensko stanovni%tvo. .ri to2e je
nes#2njivo da s# nosio1i te k#lt#re # njeni2 r#'ni2 eona2a s#djelovali i # etnogene"i
dr#gi6) neslavenski6 naroda.
Vi%estoljetni2 ra"vitko2 # posljednji2 se stoljei2a pr. n. e. iskristali"irala na prostrano2
podr#$j# od .ri'altika do Karpata i od Odre do "apadne Bjelor#si je i 9krajine t"v. venedska
k#lt#ra ili k#lt#ra pogre'ni6 ja2a) sa svoje dvije varijanteE sjevernijo2) t"v. oksivsko2
sk#pino2) i j#3nijo2) t"v. p%evorsko2 sk#pino2) koja je na prijela"# era "apre2ala gotovo
1ijeli teritorij dana%nje .oljske) osi2 dijelova .o2orja i #%a Visle) koja podr#$ja "a#"i2a
oksivska sk#pina. .re2a istok#) p%evorska je k#lt#ra se"ala # 9krajin#) do gornjeg Dnjestra i
gornjega B#ga @tj. na '#d#i teritorij Bijeli6 =rvata i VolinjanaA. Isto$no od do2ene
p%evorske k#lt#re) otprilike od linije %to spaja Brest4Litovsk i gornji Dnjestar sve do isto$ni6
2e<a srednjega i gornjeg .odnjestrovlja prostirala se t"v. "ar#'inje1ka k#lt#ra) kao te2elj na
ko2 s# se o'likovala ple2ena koja kasnije #la"e # sastav Kijevske R#sije.
&apadne i j#3ne r#'ne "one sve#k#pnoga praslavenskog podr#$ja koje s# se"ale do gornje
La'e i do sjevernoga .ri1rno2orja "adesile s# # posljednji2 stoljei2a prije po$etka nove ere
"natne pro2jene. :o% od III. st. po$inj# se na podr#$je i"2e<# donje Odre i donje Visle
doseljavati pojedine etni$ke sk#pine s iskonski6 'oravi%ta sjeverni6 @skandinavski6A
0er2ana. Ot#da one se "ati2 2e<#so'ni2 potiskivanje2 pre2je%taj# i s ra"li$ito d#gi2
"adr3avanji2a prola"e "e2lja2a pret6odno naseljeni2a slavenski2 stanovni%tvo2. Tako se
"apadno od Vandala) koji "apre2aj# o'last oko #%a Visle) s2je%taj# B#rg#ndi) postav%i ti2e
s#sjedi2a jo% "apadnije @na donjoj La'iA nastanjeni6 Lango'arda. 9 II. st. pr. n. e. novi
do%lja1i i" Norve%ke) R#gij1i) potisk#j# i Vandale i B#rg#nde d#'lje # #n#tra%njost) tako da
Vandali "a#"i2aj# j#3ni dio .o"nanjske o'lasti i srednj# Mlesk#) a B#rg#ndi dolin# Varte i
Note1a) sve do ok#ke srednje Visle.
*-5
Raseljavanje Slavena. Ski1a.
Takvo2 stanj# pridr#3io se sredino2 I. st. pr. n. e. dola"ak 0ota s j#ga Skandinavije na #%e
Visle. Nji6ovo preseljavanje pod pritisko2 nji6ovi6 srodnika) 0epida) s #%a Visle pre2a
sjeverni2 o'ala2a Krnoga 2ora @i"a *G-. n. e.A otposlalo je i B#rg#nde) i Vandale) i
Lango'arde s nji6ovi6 dotada%nji6 'oravi%ta # nji6ova daljnja seo'ena kretanja) koja "ati2
#daraj#) potisk#j# ili pre2je%taj# i dr#ge narode na koje naila"e na svojoj p#tanji.
.red ni"o2 ger2anski6 valova koji s# se na taj na$in vi%e od pola tis#ljea prelijevali preko
"apadnoslavenski6 podr#$ja do%lo je do povla$enja slavenskog stanovni%tva pre2a istok# i
j#goistok#.
Ali poslije "avr%etka preseljavanja ger2anski6 naroda kro" "apadno4slavenske o'lasti i"2e<#
La'e i Visle) koje prestaje sredino2 ili potkraj IV. st. n. e.) vr%e se # V. i VI. st. #"vratni
pokreti Slavena na &apad) pre2a Odri) La'i i Saali) a tako<er i j#3nije) # dana%nj#
He6oslova$k# i "apadn# .anonij#. To se kretanja vr%ilo # tri paralelne str#je. Najsjevernija od
nji6 napredovala je #" o'ale Baltika sve do La'e. &ajedno sa srednjo2 str#jo2) koja je
napredovala j#3nije od nji6) oni s# na podr#$j# i"2e<# Odre i Ni%e te La'e i Saale postali
osnovi1o2 dvij# sk#pina Balti$ko4polapski6 Slavena. To s#) na sjever#) Bodrii @Vagri)
.olap1i) Varni) S2oljani) Linjani i dr.A te j#3nije od Bodria Lj#tii) =aveljani) Radarij1i)
9krani) Mori$a2 i dr. Stanovni%tvo koje se # to2 pre2je%tanj# 'oravi%ta "adr3alo na o'ala2a
Baltika) isto$no i "apadno od #%a Odre) ra"vilo se kao ple2e .o2orana. Najj#3nija str#ja #
slavenskoj seo'i pre2a "apad# "a#"ela je podr#$je i"2e<# srednje La'e i Saale i o'likovala
se kao ple2ena L#3i$ki6 Sr'a) 0lo2a$a) Mil$ana) De$ana i dr. Isto$nije i j#3nije od ti6 trij#
sk#pina slavenska s# ple2ena isp#njala prostor dana%nje .oljske i sjeveroisto$ne
He6oslova$ke. T# s# ona) na gornjoj La'i) gornjoj Moravi) Va6# i =ron#) isprva 'ila
s#sjedi2a keltski6 Boja) pa "ati2 ger2anski6 Marko2ana i Kvada. Ali od kraja IV. st. n. e.)
kad se ger2ansko stanovni%tvo iselilo) Slaveni preplavlj#j# 1ijel# He%k#) Moravsk# i
Slova$k#) a pojedini odvoj1i nji6ova napredovanja dopir# # "apadn# .anonij# i d#'oko #
isto$ne Alpe. 9 d#'okoj po"adini sve#k#pnoga slavenskog #"vratnog kretanja na "apad i
%irenja pre2a j#g#) nji6ova je glavnina "adr3ala svoje iskonsko 'oravi%te # .oljskoj)
Bjelor#siji
*-G
i Velikoj R#siji) do gornjega i srednjega .ovolo3ja) ali se i ot#da vr%ilo post#pno nadiranje
pre2a sjever# i istok#) sve do dodirni6 "ona s 'alti$ki2 narodi2a i 9gro4!in1i2a te) na j#g#)
sa stanovni%tvo2 j#3nor#ski6 stepa.
9 ra"do'lj# l#3i$ke k#lt#re na tl# na ko2e danas 3ive Slaveni ar6eolo%ki nala"i svjedo$e o
postojanj# krvnorod'inske organi"a1ije sela i o kolektivno2 gospodarstv# rodova. 9
naselji2a k#lt#ra koje s# se ra"vile kao 'a%tini1e l#3i$ke k#lt#re postojala je na prijela"# i"
stare # nov# er# ra"vijenija dr#%tvena organi"a1ija. Osnovna privredna jedini1a nije vi%e 1io
rod nego pojedine velike ili 2ale o'itelji) a #2jesto prastari6 2ali6 rodovski6 ple2ena
or2iraj# se $vr%e organi"irana teritorijalna ple2ena s ratni2 vo<a2a na $el#.
.rve pisane inor2a1ije o slavensko2 stanovni%tv# # "ona2a koje s# se prostirale sjevernije
od skitsko4sar2atski6 stepa na j#g# R#sije "a'ilje3io je gr$ki povjesni$ar i" V. st. pr. n. e.
=erodot i" =alikarnasa. Me<# narodi2a koji se na to2 podr#$j# pokoravaj# vlasti Skita)
pisa1 navodi 7Skite4ora$e8 @tj. skitske podanike koji 3ive od "e2ljoradnjeA koji 'orave na
gornje2 B#g#) "ati2 Ne#re) na i"vori%t# &apadnoga B#ga i desni2 prito1i2a .ripjata @#
VolinijiA i Melan6lene) na j#3ni2 o'ala2a Desne i Sej2a. Te tri sk#pine pripadale s#) po
navedeni2 o'ilje3ji2a) 2e<# pretke Slavena) pa se 2o3e s2atrati da je # J. polovi1i I.
tis#ljea pr. n. e. na sjeverno2 .ri1rno2orj# postojao veliki ple2enski save" pod
do2ina1ijo2 Skita koji je "a6vaao i # slavenske o'lasti podvrgav%i dio Slavena # da3'insk#
ovisnost.
Na tl# pri1rno2orski6 stepa or2irala se tijeko2 id#i6 stoljea nova) ko2pleksna k#lt#ra)
po"nata po ar6eolo%ko2 nala"i%t# Hernja6ovo) j#3no od Kijeva) # kojoj s#djel#j# ra"li$iti
etni$ki sastoj1iE preosta1i Skita) Sar2ati) Tra$ani) doseljena ger2anska ple2ena a i poto21i
slavenski6 sk#pina o koji2a je) pod navedeni2 i2eni2a) govorio =erodot. Dr#%tveno4
ekono2ski ra"vitak # toj o'lasti tekao je 'r3e nego # dalekoj #n#tra%njosti) pa s# se 2e<#
stanovni%tvo2 air2irale ve i neke ra"like # pogled# dr#%tvenoga ranga. Naprotiv) # d#'ljoj
slavenskoj po"adini) gdje se) pre2a sjever#) i dalje odr3avala "ar#'inje$ka) a pre2a "apad#
p%evorska k#lt#ra) vr%ilo se sporo) vi%estoljetno kretanje pre2a posljednji2 a"a2a redovske
dr#%tvene organi"a1ije.
Tek oko pola tis#ljea nakon =erodota po$inj# se javljati novije "apisane vijesti o
Slaveni2a. Tako s# # I. i II. st. n. e. .linije Stariji) Ta1it i .to4lo2ej "a'ilje3ili kratke podatke
o 'oravi%t# naroda koji na"ivaj# Veneti2a # prostor# i"2e<# Karpata i Balti$koga 2ora.
Mnogo vi%e podataka o Slaveni2a donosi gotski pisa1 i" VI. st. :ordanes. Njegove
inor2a1ije te2elje se # osnovi na Kasiodorovoj i"g#'ljenoj .ovijesti 0ota) napisanoj
po$etko2 VI. st.) pa one veino2 prika"#j# povijesno stanje s kraja V. stoljea.
Do toga do'a "'ile s# se na j#3ni2 2e<a2a slavenski6 'oravi%ta dalekose3ne pro2jene.
=#nska provala # pri1rno2orske ravni1e i) "ati2) pre2je%taj nji6ova politi$kog sredi%ta #
.anonij# pov#kli s# sa so'o2 na "apad najvei dio stanovni%tva i" ti6 o'lasti @Skito4Sar2ate)
=er#le) 0ote i dr#ge rag2enteA i istalo3ili i6 # .anoniji i na njeni2 o'r#'ovi2a. A nakon
propasti Atiline dr3ave pora3eni =#ni #"2akli s# daleko na istok) k donje2 Don# i Volgi.
Slavensko je stanovni%tvo sada i2alo 2og#nost da se i" isto$ni6 i j#goisto$ni6 dijelova
svoga etni$kog podr#$ja nes2etano %iri pre2a o'ala2a Krnoga 2ora i k donje2 D#nav#.
Ra"2je%taj Slavena kraje2 V. st. prika"an je # :ordanesov# djel# De origine a1ti'#sY#e
0etar#2 @O podrijetl# i djeli2a 0otaA. T# se navodi da
*-C
je sve slavensko stanovni%tvo "ajedni$kog podrijetla) ali da se ono 7sada8 @tj. kraje2 V. st.A
dijeli na tri velike sk#pineE Veneti) Slaveni @# #3e2 s2isl#A i Anti. Veneti 'orave na
nei"2jerno2 podr#$j# od i"vora Visle i Karpata do Baltika) Slaveni 7od grada Noviet#nskoga
i je"era M#rsijansk1ga @tj. najvjerojatnije) od D#nava) po$ev%i od #toka Drave do njegove
delteA pa sve do Dnjestra) a Anti od Dnjestra do Dnjepra.
.re2a :ordanesov# i"vje%taj# @gl. V) I5A slijedilo 'i da s# svi Slaveni prvo'itno nosili i2e
Veneti. Sa2o to i2e "a sve Slavene po"naj# .linije Stariji) # I. st. n. e.) a # II. st. n. e. Ta1it i
.tolo2ej. Do :ordanesova vre2ena > tj. I-- godina kasnije 44 i2e Veneta ostalo je ve"ano
#" "apadn# sk#pin#) i"2e<# Karpata i Baltika) dok s# j#goisto$na i isto$na sk#pina do'ile
nova i2enaE Slaveni i Anti. Ali i ta dva na"iva dad# se je"ikoslovno i"vesti od i2ena Veneti.
Tako je po"nato da s# oko G--. god. # n. e. najisto$nije slavensko ple2e 'ili Vjati$i. To se i2e
# s#sjedni2 #groinski2 je"i1i2a sa$#valo # o'lik# Veti$i ili Venti$i) %to se s jedne strane
o$igledno pove"#je s o'liko2 Veneti) a s dr#ge strane s o'liko2 Anti. :#3nije) # dodirnoj
o'lasti s no2adski2 narodi2a j#3nor#ske stepe) isto$ni pis1i "ov# Slavene Vantit) %to i opet
poka"#je pove"anost s i2eno2 Veneti i s i2eno2 Anti @Rv'akov) *+G,A. I i2e Slaveni 2o3e
se @6ipoteti$kiA o'jasniti na jednak na$in. 9 najstarije2 po"nato2 o'lik# toga i2ena
7Slovene8 sa$#van je kor4jen 4Vene) koji to i2e ve"#je s i2eno2 Veneta. &na$enje preiksa
Slo4) koji je 2ogao glasiti i Svo4 ili kako dr#k$ije) "asad se 2ora s2atrati neo'ja%nje4ni2. .a
ipak) takve "nanstvene pretpostavke $ine svako i"vo<enje i2ena Slaveni ili Sloveni od rije$i
7slava8 ili 7slovo8 potp#no nepotre'ni2. Oso'ito je 'es2isleno pove"ivanje toga i2ena s
latinsko2 rije$i s1lav#s [ ro') iako je takvi6 aso1ija1ija kod anti$ki6 pisa1a 'ilo. Nji6ov#
opravdanost po'ijaj# i tekstovi sa2i6 anti$ki6 pisa1a @na pr. .se#do2a#rikije s kraja VI. st.
pi%eE 7.le2ena Slavena i Anta... slo'odna s# i ne dop#%taj# nikako da '#d# poro'ljena ili da
itko nad nji2a vlada.8 Strategi1on) VI) JDJA.
Ra"do'lje %to se #klapa nakon povla$enja =#na i" .anonije na Don i Volg# ostavilo je stepske
"e2lje sjeverno od o'ale Krnoga 2ora slo'odni2a "a %irenje Slavena pre2a donje2 D#nav#)
a i "a pojav# novi6 doseljenika s istoka # ti2 podr#$ji2a. Ve$ od kraja V. st. spo2inj# se na
donje2 D#nav# i # pri1rno2orski2 stepa2a kao nova opasnost "a evropske grani1e Karstva
ra"ni narodiE Skiti) =#ni) 0oti) K#trig#ri) B#gari) Slaveni i Anti. Ali na"ivi Skiti) =#ni i 0oti
sada s# jo% sa2o opi na"ivi "a stanovni%tvo i" ti6 podr#$ja. 9istin# nova etni$ka i2ena s#
K#trig#ri) B#gari) Slaveni i Anti.
B#gari s# t#ransko ple2e koje je potkraj III. st. n. e. # potkavkaski2 stepa2a pogodio i
raskolio prodor =#na. Ali poslije propasti Atiline dr3ave oni s# se opet ok#pili i #
.otkavka"j# or2irali velik save" ple2ena # koji s# #klj#$ili i svoje "apadne s#sjede 9tig#re
@isto$no od A"ovskoga 2oraA i K#trig#re @sjeverno od A"ovskoga 2oraA. &ajedno s nji2a
'#garski ple2enski save" st#pa # dodir s Bi"anto2) pa s# nji6ove $ete ve 5,J. s#djelovale
kao 'i"antski save"ni1i # 'or'a2a s Ostrogoti2a na Balkan#. Od devedeseti6 godina V. st.
B#gari vi%e p#ta provalj#j# preko donjeg D#nava. &'og napada 7B#gara i Skita8 %to s#
"aredali po$etko2 VI. st.) 1ar Anasta"ije je pred Karigrado2 dao podii t"v. D#ga$ki "id kao
poja$anje starijega) #n#tra%njeg tvr<avnog pojasa na ivi1i grada. .ola"ei i" svoje postoj'ine
oko A"ovskoga 2ora) B#gari redovito prola"e kro" podr#$ja i"2e<# donjeg
*-D
Dnjepra i D#nava) ka2o penetriraj# Slaveni. &'og toga je nedvoj'eno da s# i Slaveni ve i
tada) pov#$eni '#garski2 naleti2a) s#djelovali # provala2a pokriveni "ajedni$ki2 i2eno2
B#gara.
Od vre2ena :#stinove vladavine ti se napadi Slavena navode posve i"ri$ito. I"2e<# GJD. i
GI-. B#gari) Slaveni i Anti prodir# preko D#nava svake godine. Nakon kraeg prekida
provale se o'navljaj#. Naro$ito sna3na 'ila je ona # godini G5-. kad s# B#gari i Slaveni doprli
sve do D#ga$koga "ida) do tra$kog =ersonesa i # srednj# 0r$k#. I"2e<# G5D. i GG*.
iskori%tavaj#i anga3iranost glavnine 'i"antski6 vojni6 snaga # rat# s Ostrogoti2a) "aredale
s# navale # koji2a napada$i dopir# do 1arigradski6 "idina) do o'ala /gejskoga 2ora i #
Dal2a1ij#. Sada oni ve i pre"i2lj#j# na tl# Karstva) a glavn# vojn# snag# $ine Slaveni) dok
se B#gari veino2 sa2o konjani$ko poja$anje.
Ne2aj#i dovoljno snaga da se #spje%no od#pre svi2a svoji2 'rojni2 neprijatelji2a) Karstvo
je odl#$ilo da diplo2atsko2 ak1ijo2 ra"ori "dr#3ene snage napada$a. 9 t# svr6# organi"iralo
je # .anoniji ratni s#ko' i"2e<# Lango'arda i 0epida) a # .ri1rno2orj# napad Avara na
B#gare i Slavene. Ali skora '#d#nost je poka"ala da je takva ko2'ina1ija s#ko'a donijela
te%ke i nepopravljive %tete prije svega sa2oj Bi"antiji.
G. BI&ANT) LAN0OBARDI) AVARI I SLAV/NI DO .OH/TKA VII. ST.
Doseljenje .o svo2 dolask# s danski6 otoka na evropsko kopno) i"4
Lango'arda 2e<# #%a Odre i #%a Visle) Lango'ardi s# isprva 'ili "apadni s#sjedi Vandala)
ali s# pred nji2a #"2akli jo% dalje na "apad pa s# se s2jestili na o'je2a o'ala2a donje La'e
@ne dopir#i do nje"ina #%a # Sjeverno 2ore) jer ondje 3ivi dio SasaA. T# oni 'orave sve do
prijela"a III. # IV. stoljee) a tada nji6ova glavnina # sporo2 kretanj# kro" Srednj# /vrop#)
Mlesk# i Moravsk# dola"i # srednje .od#navlje. .o$etko2 VI. st. oni s# nagli2 #daro2
"a#"eli dr3av# =er#la # j#3noj Slova$koj) pa s# odatle svoj# vlast pro%irili na j#3n#
Moravsk#) j#3n# $e%k# i Donj# A#strij# postav%i tako "natno2 snago2 # to2e podr#$j#. &a
po2o koj# s# pr#3ili Karstv# # vrije2e njegova ratovanja s Ostrogoti2a) :#stini4jan i2 je
dop#stio da "a#"2# "apadn# .anonij# @G5CA. Ti2e s# oni ondje postali "apadni2 s#sjedi2a
0epida) naroda koji se or2irao od skandinavski6 doseljenika i od "aostataka gotskog
ple2enskog save"a na #%# Visle) naknadno pod svoji2 pose'ni2 i2eno2 kren#o p#t j#ga)
naselio se najprije na gornjoj Tisi) a "ati2) po odlask# Vandala na "apad) "a#"eo podr#$je
i"2e<# gornje Tise i rijeke Maro%. T# s# 0epidi 3ivjeli pod 6#nsko2 vla%# sve do Atiline
s2rti i "ati2 osvojili 1ijelo isto$nopanonsko podr#$je i"2e<# D#nava i Karpata. Ot#da s#
veo2a $esto napadali teritorij Karstva i pro#"4rokovali 2noge 'rige njegovi2 vlastodr%1i2a.
9 takvi2 okolnosti2a) #st#panje "apadne .anonije Lango'ardi2a 'ilo je ve"ano s nji6ovo2
o'ave"o2 da rat#j# s 0epidi2a i glavnin# nji6ovi6 snaga ve3# #"a svoje ak1ije. Ali #sprkos
nekoliko #spje%ni6 pot6vata Lango'ardi s# 'ili pri2orani da #2jesto da po2ogn# Bi"ant#
sa2i od njega "atra3e po2o.
*-,
Avari Bi"antska diplo2a1ija je s2atrala da e i6 od te%koa s B#gari2a) Slaveni2a i
0epidi2a oslo'oditi narod Avara koji se odnedavna pojavio na o'"orj# nje"ine politike.
Napada$ka ple2ena koja se # isto$noevropskoj stepi sjedinj#j# pod i2eno2 Avara
podrijetlo2 s# i" j#go"apadnog Si'ira odakle s# i"'jegla pred ja$anje2 "apadno4t#rskog
kaganata # Srednjoj A"iji. Na svo2 novo2 'oravi%t# # a"ovsko4prikaspijski2 stepa2a st#pili
s# # ve"# sa sjevernokav4kaski2 Alani2a koji s# 'ili save"ni1i Bi"anta. Nji6ovi2
posredstvo2 Avari s# pon#dili svoje #sl#ge Karstv# "atra3iv%i "a to po2o # nov1# i "e2lj#
da se na njoj nasele. Kad i2 je Bi"ant #skratio 2og#nost "a naseljavanje) oni s# i" osvete
pokorili "aa"ovske 9tig#re) 'i"antske save"nike i neprijatelje K#trig#ra koji s# s B#gari2a i
Slaveni2a provaljivali na podr#$je Karstva. &a'rin#to "'og 2og#eg save"a Avara s
K#trig#ri2a) Karstvo je pok#%alo da nji6ove napade #s2jeri protiv Anta. 9 ti2 'or'a2a
Avari s# "avladali svi2 "e2lja2a #" sjeverne o'ale Krnoga 2ora i svoj #tje1aj pro%irili sve
do d#navskoga #%a. Pelei da "a naseljavanje do'ij# Do'r#<#) #p#tili s# GCJ. :#sti4nijan#
2ol'# "a odo'renje. Ali 1ar je 'io voljan da i2 dade sa2o #sko podr#$je j#3no od Save) #
dana%njoj sjevero"apadnoj Sr'iji) sa "adao2 da ondje 'rane grani1# od 0epida koji s# #
2e<#vre2en# prisvojili Srije2. Ne"adovoljan pon#do2) avarski kagan Bajan # dva je
navrata s donjeg D#nava "ao'i%ao Karpate i #dario na tada%nj# rana$k# grani1# na La'i) ali
je o'a p#ta 'io s#"'ijen. Na prolask# s# Avari # &akarpa# ra"'ili ple2enski save" D#lje'a i
Bijeli6 =rvata) pa s# pri to2e dio =rvata pov#kli dalje na "apad) pre2a gornjoj Visli i
sjeveroisto$noj He%koj. Naj"ad) i opet na donje2 D#nav#) pri6vatili s# po"iv lango'ardskog
kralja Al'oina i poti1aj Bi"anta da napadn# i #ni%te 0epide. 9 t# svr6# Avari s# s 'i"antski2
odo'renje2 pre%li D#nav # Do'r#<i) kren#li #"vodno i kod Kostol1a na 'i"antski2 la<a2a
opet pre%li D#nav i tako s le<a napali 0epide koji s# ve 'ili # 'or'i s Lango'ardi2a.
.risiljeni da ra"dvoje svoj# vojsk#) 0epidi s# do3ivjeli katastroalan pora" na o'je2a
ronta2a. Ti2e je nji6ova dr3ava 'ila #ni%tena @GCDA) a isto$na .anonija) od D#nava do
Karpata) postala je sredi%te2 Avarske dr3ave koja je prito2 "adr3ala i svoje vr6ovni%tvo nad
svi2 "e2lja2a # sjeverno2 .ri1rno2orj#.
Iste godine kad s# Avari "a#"eli isto$n# .anonij#) # Italiji je vr6ovni vojni "apovjednik
Nar"es pao # ne2ilost "'og pregra2"ljive i lo%e organi"irane #prave) pa ga je 1ar opo"vao s
d#3nosti. Ti2e je # Italiji "avladalo ras#lo. Stra6#j#i 2o3da pred svoji2 novi2 s#sjedo2) a
2o3da i # dogovor# s Avari2a o 2e<#so'noj podjeli interesni6 sera) Lango'ardi ve id#e
godine) GC,) donose odl#k# da se presele # Italij#.
Doseljenje Avara # Isto$n# .anonij# i odla"ak Lango'arda # Italij# i2ali s# veliko "na$enje
"a daljnj# ekspan"ij# Slavena. 9sprkos vr6ovni%tv# Avara nad sjeverni2 .ri1rno2orje2)
nji6ova se etni$ka je"gra odon#da pre2jestila na &apad) pa je ti2e ostao %irok slo'odan
prostor "a nadiranje slavenski6 ple2ena k o'ala2a Krnoga 2ora i pre2a donje2 D#nav#. S
dr#ge strane) Lango'ardi s# svoji2 prodoro2 kro" Mlesk# i Moravsk# kao i svoji2
$etrdesetogodi%nji2 'oravko2 # j#3noj Slova$koj sa so'o2 povla$ili i neke rag2ente
slavenskog stanovni%tva @pa s# $ak i # Italij# s nji2a) #" dr#ge pridr#3ene ele2ente) do%le i
sk#pine SlavenaA. Ostaviv%i "a so'o2 "apadn# .anonij# "a d#3e vrije2e ne"aposjedn#to2
@vjerojatno po dogovor# s Avari2a) koji se od2a6 po svojoj konsolida1iji # isto$noj .anoniji
'a1aj# # nasr4
*-+
taje pre2a 'i"antski2 posjedi2aA) Lango'ardi s# otvorili p#t daljnje2 slijevanj# slavenski6
2asa 2oravsko4slova$ko4panonski2 koridoro2 pre2a isto$ni2 Alpa2a i "apadno2 dijel#
Balkana. Na taj se na$in ostvarilo da se avarska je"gra # .anoniji na%la o'livena slavensko2
etni$ko2 str#jo2 i sa istoka i sa "apada) # njeno2 sin6rono2 kretanj# %iroko2 ronto2
pre2a o'ala2a :adranskoga i /gejskoga 2ora.
Bi"ant :#stinijana I. naslijedio je na prijestolj# njegov sestri :#stin II. @GCG>GD,A) do'ar
#pravnik i vojskovo<a) ali ve od GDI. sve i"ra"itije d#%evno 'olestan. 9 njegovo do'a pada
g#'itak "natnog dijela Italije @# ve"i s doseljenje2 Lango'ardaA) po$elo je preoti2anje
'i"antski6 posjeda # =ispaniji) o'novljen je rat s .er"ijan1i2a i nastavljena inva"ija Slavena
na Balkan. .ro'le2i koji s# nastali na te2elj# ti6 "'ivanja isp#njaj# i vladavin# slijedee
dvoji1e 1areva) Ti'erija II. i Ma#rikija) a k#l2ina1ij# dosti3# "a nji6ovi6 nasljednika !oke i
=eraklija.
Rat s .er"ijo2 i"'io je GDJ.) kad je :#stin II. #skratio plaanje godi%njega danka) i potrajao
dvadeset godina @do G+*A. Bor'e s# donijele nekoliko veliki6 po'jeda Bi"ant# @GDG) G,*. i
G,CA) a do "avr%etka rata do%lo je "'og po'#ne 2edijskog satrapa protiv per"ijskog kralja
=o"roja II) koja ga je pri2orala da tra3i #to$i%te # Bi"ant# i ondje pristane na 2ir @G+*A
#st#piv%i pri to2 Bi"antin1i2a gotovo 1ijel# Ar2enij#.
Ve"anost glavnine 'i"antski6 or#3ani6 snaga na istok# one2og#avalo je o'ran# dr#gi6
#gro3eni6 o'lasti Karstva.
Ve GDC. Avari s# osvojili Srije2) a G,J. je nakon trogodi%nje opsade pao i njegov #tvr<eni
glavni grad Sir2i#2 @dana%nja Srije2ska Mitrovi1aA. Dotad s# Slaveni # svo2 kretanj#
pre2a donje2 D#nav# "a#"eli 1ijel# Vla%k# ni"in# @podr#$je i"2e<# D#nava i j#3nog dijela
KarpataA i stvorili ondje ple2ensk# politi$k# organi"a1ij# koj# s# s#vre2eni pis1i
na"ivali Sklavinijo2. Ot#da s#) do'ivaj#i neprekidna poja$anja i" #n#tra%njosti svoji6
prostrani6 o'itavali%ta) ni"o2 provala preplavljivali Trakij#) Ilirik i 0r$k#. Sad se sa svoji6
prodora vi%e i ne vraaj#) nego i po nekoliko godina ostaj# na tl# 1arstva) a "natan dio nji6
ve se tada "a#vijek nastanj#je na Balkan#. Od po$etka osa2deseti6 godina save" Slavena s
Avari2a postao je tje%nji) pa oni od G,I. napadaj# 'i"antsko podr#$je "ajedni$ki ili
ko2'inirani2 ak1ija2a. G,G. Slaveni s# prodrli sve do D#gog "ida) a jo% sna3niji po6od
ostvaren je G,C) kad je jedna avarsko4slavenska kolona dospjela do Sol#na i #" po2o ratni6
sprava seda2 dana opsjedala grad) no 'e" #spje6a. Kao re"#ltat ti6 vojevanja) # vlasti Avara i
Slavena ostalo je podr#$je i"2e<# D#nava i planine Balkan. Takvo stanje odr3alo se sve do
#spje%nog "avr%etka dvadesetogodi%njeg rata Bi"anta s .er"ijo2 @G+*A.
Dok je i"2e<# GCD. i G+*. glavno prodiranje Slavena 'ilo #s2jereno i" Sklavinije pre2a
Trakiji i Ilirik#) sve do Makedonije i 0r$ke) dr#ga je sk#pina slavenskog stanovni%tva i"
&akarpaa) preko dana%nji6 $e%ki6 i slova$ki6 "e2alja) nastavljala svoje naseljavanje #
"apadn# .anonij# i isto$ne Alpe. Do G,-. # nji6ovoj s# vlasti dolina M#re i Drave) gornji tok
Save) a do prvi6 desetljea VII. st. oni dopir# i do i"vori%ta Drave) # dolin# &ilje i So$e.
Nakon sklapanja 2ira s .er"ijo2 @G+*A) 1ar Ma#rikije @G,J>C-JA je organi"irao
protivoen"iv# na donje2 D#nav# i #spio #spostaviti grani1# na toj rije1i.
**-
9 takvi2 okolnosti2a Avari privre2eno prenose te3i%te svoji6 stre2ljenja pre2a "apad# i
pridr#3#j# se slavenskoj penetra1iji i" "apadne .anonije # isto$ne Alpe i pre2a !#rlaniji) pa
$ak # njoj pre#"i2aj# i vodstvo. 9 dva navrata) dospijev%i na prag sjevernoitalske ravni1e) oni
s Lango'ardi2a sklapaj# 2ir o ra"grani$enj# @G+J. i G+CA. 0odine G+I. s#ko'ili s# se Slaveni
# dolini gornje Drave s Bavar1i2a a kad s# Bavar1i G+G. odgovorili prot#4napado2 s#"'ila ga
je "ajedni$ka vojska Slavena i Avara. Iste godine Avari s# kro" .od#navlje prodrli d#'oko na
"apad) # rana$k# T6iiringij#.
Mir s Lango'ardi2a na grani1a2a #rlanske ravni1e i ra"grani$enje s !ran1i2a d#'oko #
Alpa2a i na dana%njoj 'avarskoj visoravni postavilo je 2e<# i slavenskoj i avarskoj
penetra1iji # to2e s2jer#. Ali pre2a 'i"antski2 posjedi2a ona se pro%ir#je. 0odine G+D. oni
s# "ajedno s panonski2 Slaveni2a prodrli ne vi%e > kao ranije > sa2o i" Srije2a # Ilirik i
Trakij# ili i" potkarpatske Sklavinije # Trakij#) Makedonij# i 0r$k#) nego i preko Save #
Dal2a1ij#. Id#i6 godina oni nadir# # Istr#) a istovre2eno i" Sklavinije dopir# do D#gog "ida
pred Karigrado2. Karstvo je taj p#t spasila k#ga # redovi2a njegovi6 neprijatelja. .o%ast je
nji6ov# vojsk# tako prorijedila da je kagan 2orao pristati na 2ir koji2 se odrekao podr#$ja
i"2e<# D#nava i Balkana) a tako<er i vr6ovne vlasti nad Sklavinijo2) # o'lasti i"2e<#
donjeg D#nava i j#3nog l#ka Karpata.
Kapit#la1ija Avara 'ila je tako potp#na da s# Bi"antin1i 3eljeli iskoristiti prilik# i "a
oan"ivne pot6vate. Ve C--. prekr%ili s# sklopljeni 2ir i prodrli preko D#nava pa s# # .otisj#
nanijeli Avari2a ni" pora"a. Nakon toga odl#$ili s# o'ra$#nati i sa svoji2 neprijatelji2a i"
Sklavinije. 9 vi%e navrata prela"ili s# preko D#nava i ondje #spje%no ratovali. Ali kad je 1ar
Ma#rikije pod jesen C-J. postavio "a6tjev da vojska i pre"i2i # slavenskoj "e2lji) do%lo je do
po'#ne kojoj je na $elo stao 1ent#rion !oka. Sa svoji2 je odredi2a od2ar%irao # Karigrad
gdje 2# se pridr#3io #stanak stanovni%tva. Ma#rikije je 'io "'a$en i #'ijen a 1are2 je
progla%en !oka @C-J>C*-A.
Takav ra"voj doga<aja re"#ltat je opi6 pore2eaja koji s# "a6vatili Bi"ant nakon
:#stinijanove s2rti. &a vrije2e :#stina II. vlast je nastojala da skrajnjo2 %tednjo2 ali i novi2
poreski2 tereti2a na2akne sredstva "a vo<enje ratova gotovo na svi2 grani1a2a dr3ave.
Stoga s# ne"adovoljstva s vla%# naglo rasla) pa je njegov nasljednik Ti'erije II. 'io pri2oran
da i" te2elja pro2ijeni inan1ijsk# politik#. 92jesto ograni$avanja potro%nje) on je o'ilni2
darivanji2a nastojao s2iriti kritike. 9kin#o je novoodre<ene pore"e) oprostio je "aostala
d#govanja dr3avi) i"o'ilno tro%io dr3avna sredstva "a vojsk#) $inovni$ki aparat) pa i "a
ra"li$ita svetkovanja. !inan1ijski str#$nja1i s# o$ekivali da e 2o'ili"a1ija nov$ani6 sredstava
pro#"rokovati privredni prosperitet i ti2e oja$ati polo3aj vlasti i #$vrstiti poredak. Ali ratovi
s# donosili p#sto%enja) a inan1ijska #laganja poka"ala s# se kao neplodna. Kad je Ti'erijev
nasljednik Ma#rikije pre#"eo vlast @G,JA) "atekao je ispra3njen# dr3avn# ri"ni1#) a valjalo je i
dalje ratovati # =ispaniji) Italiji) Ari1i) na Balkan# i na Istok#) s .er"ijan1i2a. Kentralna je
vlast ponovno 2orala #vesti najstro3# %tednj#) vr%ila je ne#2oljiv# kontrol# $inovnika #
dr3avno2 sredi%t# i # provin1ija2a. O%tre 2jere provo<ene s# i protiv 'ogaenja 1rkve i
sa2ostana. Mtednja je 2orala pogoditi i vojsk#. Vojni1i2a je sni3ena plaa) ograni$eno i2 je
pravo s#djelovanja # ratno2 plijen#) a i o'ro1i 6rane s2anjeni s# "a jedn# trein#. Nesta%i1a
# nov1# 'ila je tolika da je dr3ava 2orala od#stati $ak i od otk#pa svoji6 vojnika kad 'i pali
neprijatelji2a # "aro'ljeni%tvo.
***
9 takvi2 okolnosti2a) kraj neprekidnog p#sto%enja najveeg dijela evropski6 provin1ija a i
pograni$ni6 "e2alja na istok#) privreda je sa6n#la. Koli$ina nov1a # opti1aj# naglo se
s2anjivala) trgovina i pro2et sk#$avali s# se # lokalne okvire) pa je # 1jelok#pno2
privredno2 3ivot# "e2lje ja$ao nat#ralni karakter) a pa#peri"a1ija stanovni%tva je rasla.
D#'oka ogor$enja o$itovala s# se na 'rojni2 podr#$ji2a javnoga 3ivota. Tako je G,,. >
#sred rata s .er"ijo2 > do%lo do po'#ne a"ijski6 $eta) a G+JOI. do po'#ne vojske na
evropski2 podr#$ji2a Karstva. Do protesta protiv stanja # dr3avi dola"ilo je naro$ito # o'lik#
vjerske opo"i1ije pre2a sl#3'enoj 1rkvi i nje"in# "a%titnik#) 1ar#. .ose'i1e je ja$ao
2onoi"iti"a2) oslanjaj#i se prije svega na /gipat i isto$ne provin1ije. Pestoki vjerski
progoni trajali s# od GDJ. p#ni6 deset godina i o'#6vatili ne sa2o 2onoi"ite) nego i sve
dr#ge sekte i vjerske organi"a1ije) s#protne sl#3'enoj 1rkvi @arijan1e) Pidove) poganeA.
.re2da je 1ar Ma#rikije 'io odli$an vojskovo<a i po3rtvovan vladala1) kri"# so1ijalnog i
politi$kog poretka) nedoraslog prete%koj stvarnosti) nije 2ogao i"'jei. Kad je C-J. i"'ila
po'#na vojske na d#navskoj ronti) 1ar vi%e nije i2ao nikakva po#"danog oslon1a. Ne i2aj#i
redovne vojske # grad#) 2orao je o'ran# Karigrada prep#stiti vojni1i2a de2a. &avjere s#
i"'ile i # neposrednoj 1arevoj okolini. De2a &eleni6 priklonila se !oki i # ope2 ras#l#
re3i2 se sr#%io. 9 slijedei6 deset godina !okine stra6ovlade o$itovala se sva d#'ina
dr#%tveni6 opreka koje s# se # str#kt#ri poretka nago2ilale.
Avari i Slaveni > 9 $as# kad s# se Avari pojavili # stepa2a "apadno
dr#%tveno #re<enje od donje Volge 'rojali s# # sve2# oko J-.--- vojnika)
#dr#3eni6 # dva velika vojna odreda od po *-.---
lj#di @tii2eniA. .okorenje2 9tig#ra i K#trig#ra oni s# svojoj vojnoj sili pridr#3ili jo% dva
tii2ena. Na podr#$j# sjeverno od Krnoga 2ora prido%ao je jo% jedan t#2en preostataka
pri1rno2orski6 =#na i jedan tii2en prido4%li1a i" srednje A"ije. Sva ta no2adsko4sto$arska i
ratni$ka ple2ena) ok#pljena pod i2eno2 Avara) 'ila s# #dr#3ena # ple2enski save" i nis#
'ila # odnos# podjar2ljenosti Avari2a. Avarski kagan nije 'io vladar) nego sa2o najvi%i vojni
"apovjednik ko2e s# svi dr#gi odredi 'ili d#3ni da se # rat#
pokoravaj#.
0lavno privredno "ani2anje Avara i s nji2a "dr#3eni6 no2adski6 ple2ena 'ilo je sto$arstvo)
i to prvenstveno #"goj konja. Kad nis# ratovala) ta s# ple2ena) ra"dijeljena # rodove) pasla
svoja stada. Nji6ovo dr#%tvo 'ilo je na stadij# vojne de2okra1ije) pa s# i2 nji6ovi ratni$ki
po6odi 'ili 'itno va3an i"vor pri6oda. Ra"like # 'ogatstv# 2e<# pripadni1i2a ple2ena nis#
se "asnivale na proi"vodnji) nego na ratno2e plijen#) nov$anoj 7po2oi8 %to s# je pri2ali od
Bi"anta i na podani$ko2 dank# od s#sjedni6 ple2ena. Najvei dio ti6 pri6oda pripadao je
kagan# i ple2enski2 poglavari2a) ali s# # ratno2 plijen# s#djelovali i vojni1i. B#d#i da
avarska privreda nije pr#3ala vee 2og#nosti "a eksploata1ij# ro'ova) Avari s# # svoji2
ratovi2a 6vatali protivni$ke 'or1e radi otk#pnine) a kad je nis# 2ogli do'iti) onda s#
"aro'ljenike #'ijali. Kao ro'ovsk# radn# snag# # okvir# partijar6alnog o'lika ro'ovlasni%tva
oso'ito s# rado "adr3avali do're o'rtnike. **J
9 .anoniji) posv#da oko avarske je"gre) koja je # po$etk# VII. st. "a#"i2ala prostor od
srednje Tise do Blatnog je"era) 3ivjela s# dr#ga) veino2 "e2ljoradni$ka ple2ena kao
jedinstvene etni$ke 1jeline podlo3ne vr6ovnoj vlasti Avara. Ta podlo3nost predstavljala je #
nek# r#k# pro%ireni ple2enski save") # ko2 s# pridr#3ena ple2ena sa$#vala svoje ple2enske
organe i slo'od# ak1ije) ali s# Avari2a plaala danak) s#djelovala # nji6ovi2 vojni2
po6odi2a i tada 'ila o'ave"na na p#n# posl#%nost avarsko2 kan# kao vr6ovno2 vojno2
"apovjednik#.
Naj'rojniji podlo3ni pripadni1i avarskog ple2enskog save"a 'ila s# slavenska ple2ena. Nji6
je 'ilo i"2e<# Tise i Karpata) i"2e<# j#3noga pol#l#ka Karpata i donjeg D#nava) "apadno od
Blatnog je"era) # isto$ni2 Alpa2a. &apadno4panonski i alpski Slaveni) kao i Slaveni #
Moravskoj) a 2o3da i # He%koj) 'ili s# pod vla%# Avara sve do Sa2ova #stanka @CJIA) a do
CJC. nji6ov# s# vlast pri"navali i Slaveni "apadnog dijela Balkana @# nekada%njoj ri2skoj
provin1iji Dal2a1ijiA.
0lavni save"ni1i Avara # nji6ovi2 napadi2a na Bi"ant 'ili s#) 2e<#ti2) Slaveni i" Vla%ke
ni"ine. Sve do GG,. oni s# na neki na$in 'ili prete3no ve"ani s B#gari2a. I"a GC-. pokorili s#
i6 Avari) pa taj odnos) #" krae prekide) tako<er traje do CJC.) kad s# #n#tra%nja previranja
2e<# Avari2a "a#vijek dokraj$ila avarsk# vlast # Vla%koj. .rigodo2 ratni6 pot6vata s
Avari2a s# "ajedni$ki ist#pali i Slaveni naseljeni na isto$no2 dijel# Balkanskog pol#otoka.
Ali "'og #daljenosti neka #3a ve"a 2e<# nji2a nije postojala.
.rivredni i dr#%tveni odnosi kod oni6 Slavena koji s#djel#j# # nadiranj# na 'i"antski teritorij)
prvenstveno i" Vla%ke) po"nati s# i" i"vje%taja 'i"antski6 pisa1a VI. i VII. stoljea. I" nji6 se
vidi da s# se Slaveni # VI. i na po$etk# VII. st. 'avili "e2ljoradnjo2 i sto$arstvo2) a da s# i
"a nji6 plja$ka%ki po6odi na 'i"antski teritorij "na$ili "natan doprinos # nji6ov# 'lagostanj#.
&e2ljoradnja Slavena 'ila je eksten"ivna o'rada polja paljevinsko2 ili 2oti$no2 te6niko2.
9potre'a pl#ga s drveni2 ili 3elje"o2 okovani2 ralo2 'ila je tada # nji6 tek # "a$etk#. Od
3itari1a #"gajali s# prete3no proso i je$a2) a # 2anjoj 2jeri p%eni1#. Veo2a va3no 2jesto
i2alo je sto$arstvo) jer je stoka 'ila pokretni i2#tak) koji se lako 2ogao poveavati plja$ko2)
dok je "e2ljoradnja $esto 'ila o2etana seo'a2a i ratni2 pot6vati2a.
9 sklad# sa svojo2 privredo2) Slaveni s# # Vla%koj 3ivjeli # neveliki2 seli2a ras#toga tipa)
2e<# so'o2 "natno #daljeni2a) sagra<eni2a na o'ala2a rijeka ili je"era) # 2o$varni2
krajevi2a ili po o'ron1i2a 'rda. K#e s# i2 'ile drvene) kao i # dr#gi2 slavenski2
o'lasti2a) pokrivene sla2o2 ili trsko2. Ar6eolo%ki nala"i svjedo$e da s# se 'avili tako<er
lovo2 i ri'olovo2. O'rtni$ka proi"vodnja 'ila je dijelo2 sastavni dio k#ne radinosti) a
dijelo2 se ve pretvorila i # sa2ostalna o'rtni$ka "ani2anja @ko4va$ki o'rt) o'rada 2etala)
lon$arstvo) tkanje lanenog platnaA.
Bi"antski pis1i navode da s# Slaveni 3ivjeli # 7de2okra1iji8. Sa stanovi%ta 'i"antske klasne)
6ijerar6i"irane dr3ave dr#%tveno #re<enje kod Slavena $inilo se anar6i$ni2. Ali) # stvarnosti)
'ilo je to rodovsko4ple2ensko #re<enje na stadij# vojne de2okra1ije. Na $el# pojedini6
ple2ena stajali s# sa2ostalni poglavari. &ajedno s nji2a) prva1i ple2ena i rodova odl#$#j# o
svi2 javni2 poslovi2a # ple2enski2 vijei2a prvaka. Kad 'i "aprijetila vanjska opasnost)
ple2ena s# se privre2eno "dr#3ivala # ple2enske save"e. 9"aja2ne o'ave"e i "ajedni$ke
odl#ke donosile s# se na narodni2 sk#p%ti4
, Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
**I
na2a. Volja veine ple2ena) ok#pljeni6 # save"#) nije o've"ivala sve) nego sa2o ona
ple2ena koja s# "aklj#$ke svojo2 slo'odno2 odl#ko2 pri6vatila.
.re2da s# Slaveni na svoji2 ratni2 po6odi2a 6vatali "aro'ljenike) ipak kod nji6 nije
postojalo ropstvo kao trajna instit#1ija. Ratne "aro'ljenike dr3ali s# kod se'e neko vrije2e) a
onda s# i2 dop#%tali da slo'odno 3ive 2e<# nji2a ili da se #" otk#pnin# vrate # svoj#
"e2lj#.
Bi"antski pis1i) "ainteresirani "a vojn# stran# svoji6 odnosa sa Slaveni2a) is1rpno opis#j#
nji6ovo naor#3anje i ratn# taktik#. Slaveni s# ratovali pje%i1e) a konjani$ke odrede davali s#
nji6ovi no2adsko4ratni$ki save"ni1i @B#gari i AvariA. Bili s# naor#3ani koplje2) l#ko2 i
streli1a2aL vje%to s# pripre2ali "asjede neprijatelj#L # deen"ivi okretno s# ratovali na
'rdovit#) 2o$varn# ili #ope te%ko pro6odn# tl#) a i"'jegavali s# rontalne 'or'e #
ravni1a2a. 9 vrije2e osvajanja na Balkan# "natno s# ra"vili ratn# te6nik#) pa s# se sl#3ili i
veo2a slo3eni2 opsadni2 sprava2a.
B#d#i da 'i"antski i sirijski pis1i VI. i VII. st. govore prvenstveno o Slaveni2a i" Vla%ke) i
to onako kako s# i6 #po"navali # nji6ovi2 seo'eni2 i ratni$ki2 pokreti2a) slika %to s# je dali
nije ni potp#na niti 2o3e # 1ijelosti va3iti "a 3ivot Slavena # d#'ljoj sjeveroisto$noj po"adini
donjeg .od#navlja i "a 3ivot # daleki2 predjeli2a &akarpaa. Ondje je slavensko
stanovni%tvo nes#2njivo 3ivjelo #staljeniji2) 2anje #sko2e%ani2 3ivoto2. S ti2 # ve"i) "a
nji6 je "e2ljoradnja i2ala vee "na$enje nego sto$arstvo) a dr#%tveni ra"voj ple2enske
organi"a1ije kretao se sporije pre2a posljednji2 stadiji2a vojne de2okra1ije i po$e1i2a
dr#%tvenog raslojavanja. Naprotiv) Slaveni # Vla%koj) na Balkan#) # .anoniji) isto$ni2
Alpa2a) He%koj i Moravskoj) kao organi"irana ple2ena # gotovo neprekidno2 ratno2 nalet#)
pove"ana # %iroko2 ple2ensko2 save"# pod vr6ovno2 vla%# i vojno2 ko2ando2 Avara)
"'ijali s# se 'r3e i pripre2ali "a skor# potp#n# politi$k# sa2ostalnost. .rilik# "a ostvarenje
takve sa2ostalnosti dao i2 je #n#tra%nji ra"vitak kod Avara) pove"an s nji6ovi2 ne#spjesi2a
# 'or'i s Bi"anto2. A ti ne#spjesi re"#ltat s# va3ni6 politi$ki6 i str#kt#ralni6 pro2jena %to s#
se # prvoj polovi1i VII. st. vr%ile # Bi"ant#.
C. BI&ANT 9 DOBA !OK/ I =/RAKLI:A
!okin terorL Vladavina #"#rpatora !oke 'ila je i"vanredno '#rno
etni$ke pro2jeneL do'a 'i"antske povijesti. .re2da je njegovo st#panje
te2atsko #re<enje) na vlast i"vr%eno # okolnosti2a koje s# govorile o o4
gor$enj# s Ma#rikijevo2 vladavino2) !oka je o$ito 'io
#"dign#t valo2 revolta koji nije 'io #peren sa2o protiv 1areve oso'e. .od pritisko2
raspolo3enja koja s# ga dovela na vlast) !oka je s2jesta #veo teror protiv naj2oniji6
veleposjedni$ki6 slojeva 'i"antskog dr#%tva) po svoj prili1i sa 1ilje2 da vojni1i2a i selja1i2a
dade "e2lj#) kako 'i i6 nagradio "a po2o pri svo2 osvojenj# vlasti.
Na teror aristokra1ija je odgovorila "avjera2a koje s# i2ale sr#%iti !okin# vladavin#. Ali to je
dovelo do novi6 pokolja. S2akn#ta je sva 'li3a i dalja okolina 1ara Ma#rikija) a osi2 nje
po'ijeni s# i 'rojni veliki 'ogata%i i "e2ljoposjedni1i. 9 isto vrije2e i neposredni pritisak
2asa se poja$ava) pa s# na ra"ni2 2jesti2a i"'ijale '#ne p#ka protiv posjedovni6 odnosa.
.otp#ni slo2 o'ra2'ene politike) pad najveeg dijela Balkanskog pol#otoka #
**5
vlast Avara i Slavena i prodor .er"ijana1a sve do =alkedona dokon$ali s# ras#lo. I"ra"ito
propapinska politika !oke kao i opa o2ra"a re3i2a navela je i de2# "eleni6 koja je isprva)
$ini se) po2agala !ok#) da ist#pi protiv njega. 9sred opeg gra<anskog rata i provale
osvaja$a #dar protiv !okine vladavine organi"iran je na krajnjoj perieriji dr3ave. /g"ar6
Kartage =eraklije o'#stavio je dopre2# 3ita # prijestolni1#) #p#tio kopnen# vojsk# da
ok#pira /gipat) a svoga sina) koji se tako<er "vao =eraklije) poslao je s jako2 loto2 #
Karigrad. .ri pojavi 'rodovlja # grad# je i"'io opi #stanak. !oka je sa svoji2 glavni2
s#radni1i2a #6vaen i s2akn#t) a po'jednik =eraklije @2la<iA progla%en je "a 1ara @G. B.
C*-A.
Svi2 ti2 doga<aji2a Karstvo je 'ilo do krajnosti #"dr2ano) i pro2jena li$nosti na
vladarsko2 polo3aj# jo% nije) sa2a po se'i) 'ila kadra 'itno popraviti stanje. Dr3avna
'lagajna 'ila je pra"na) #pravni aparat de"organi"iran) a vojska # ras#l#. B#d#i da se vojska
sastojala od naja2nika) a nov$ani6 sredstava nije 'ilo) o'rana dr3avni6 grani1a nije 'ila
2og#a. Kio Balkan prep#%ten je '#ji1a2a Slavena) a s istoka s# nadirali .er"ijan1i. Oni s#
C*J. "a#"eli Ar2enij# i prodrli # Kapadokij#. Id#e godine @C*IA pora"ili s# Bi"antin1e kod
Antio6ije i "a#"eli Da2ask) glavni grad Sirije. 9 proljee C*5. pao je i :er#"ale2. 0odine
C*G. jedna je per"ijska vojska prodrla sve do =alkedona na Bospor#) nas#prot Karigrad#) a
C*+. osvojen je /gipat. 9 isto vrije2e nadiranje Slavena na Balkan nastavljalo se. Na
"apadno2 dijel# .ol#otoka oni s# do C*5. doprli do :adranskoga 2ora. 0odine C*C. novi
gole2i val prelio se preko Trakije) Ilirika i 0r$ke) sve do .eloponesa i Anasta4"ijeva "ida pred
Karigrado2. Slaveni s# op#sto%ili $ak egejske otoke a i dijelove Male A"ije. Osi2 krajnjeg
j#ga 0r$ke odr3ao se sa2o Sol#n) "a6valj#j#i jaki2 #tvrda2a. .oslije novi6 2asovni6
provala) =eraklije je naj"ad C*+. #" te%ke inan1ijske 3rtve nov1e2 k#pio 2ir s Avari2a.
:o% # vrije2e ti6 doga<aja =eraklije je "apo$eo pres#dno va3ne reor2e #n#tarnjeg #re<enja
dr3ave. One o'#6vaaj# prije svega siste2 dr3avne #prave i vojsk#) a redovno se o'ilje3avaj#
"ajedni$ki2 poj2o2 7#vo<enje te2atskog #re<enja8.
Ve je # :#stinijanovo do'a) oso'ito # rato2 #gro3eni2 o'lasti2a) vojna i 1ivilna vlast
@strogo ra"dvojena jedna od dr#ge # vrije2e Diokle1ijana i KonstantinaA privre2eno 'ila
predavana # r#ke vojnog "apovjednika. Osi2 toga) :#stinijan je # neki2 o'lasti2a stvarao
"ase'na vojna okr#3ja i # nji2a na stalno logorovanje s2je%tao sa2ostalne vojne odrede.
Ti nagovje%taji kasnijeg te2atskog #re<enja nis# ostali osa2ljeni. Ve kraje2 VI. st. 1ar
Ma#rikije je osnovao dva eg"ar6ata ili 1arska na2jesni%tva) # Ravenni i # Kartagi) s
i"#"etni2 "adatko2 da 'rane ostatke 'i"antski6 posjeda # Italiji i # Sjevernoj Ari1i. 9 o'a
eg"ar6ata 1arski je na2jesnik ili eg"ar6 # svoji2 r#ka2a sjedinjavao vojn# i najvi%# 1iviln#
vlast. .od njegovo2 #pravo2 postojala je i dalje pose'na ljestvi1a vojni6 ko2andanata i
pose'na 6ijerar6ija #pravni6 $inovnika) ali je s vre2eno2 "na$enje 1ivilni6 #nk1ionara
'lijedilo i nestajalo pred #logo2 vojni6 "apovjednika.
Na te2elj# ti6 raniji6 isk#stava) 'i"antske vlasti po$inj# # =eraklijevo do'a provoditi
siste2atsk# preinak# dr3avne #prave. 9 pojedini2 o'lasti2a #2jesto "ase'ne 1ivilne #prave i
"ase'ne vojne ko2ande) o'je se nadle3nosti) i vojna i 1ivilna) "dr#3#j# # r#ka2a vr6ovnog
vojnog "apovjednika) Takve o'lasti do'ivaj# na"iv te2e ili te2ati) a na $el# i2 je vojni
"apovjednik ili strateg. Kao i # eg"ar6ati2a) pod stratego2 se i dalje o$#vala ljestvi1a
**G
1ivilni6 $inovnika) ali s# oni i t# veo2a 'r"o i%$e"avali pred sve vei2 "na$enje2 vojni6
"apovjednika.
&a =eraklijeve vladavine nije 1io dr3avni teritorij 'io podijeljen na te2e) nego sa2o Mala
A"ija) s#o$ena s per"ijsko2 opasno%#. To s# 'ile te2e Ar2eniakon) Anatolikon) Opsikion i
.ri2orska te2a @#" j#3ne o'ale Male A"ijeA.
!or2iranje te2atski6 o'lasti i sjedinjenje sve#k#pne vojne i 1ivilne vlasti # r#ka2a stratega
'ilo je tek vanjski okvir d#'lji6) #n#tra%nji6 pro2jena %to i6 je donijelo te2atsko #re<enje.
Rije$ 7t6e2a8 prvo'itno o"na$#je vojni odred) pa je naseljavanje vojnika # odre<ene o'lasti
'ilo najva3niji sadr3aj te2atskog #re<enja. B#d#i da 'i"antska dr3avna vlast nije i2ala
nov$ani6 sredstava pa plaa jak# naja2ni$k# vojsk#) stvorene s# vojne o'lasti # koji2a se na
par1ela2a dr3avne "e2lje naseljavaj# vojni1i. Takva vojni$ka @stratiotskaA i2anja davana s#
vojni1i2a @stratioti2aA na trajno #3ivanje) #" #vjet da sl#3e kao proesionalni vojni1i) sli$no
onako kao %to je Ri2sko 1arstvo # raniji2 stoljei2a naseljavalo vojnike na dr3avni2
par1ela2a #" ri2ski li2es @t"v. li2itaneiA.
Stvaranje stale3a vojnika4seljaka 'ilo je od pres#dnog "na$enja "a oporavak 'i"antske
o'ra2'ene 2oi) a tako<er i "a preo'ra"'# posjedovni6 odnosa # Bi"ant#. 92jesto strani6
plaenika) sad se vojska # sve vee2 postotk# sastojala od do2aeg stanovni%tva) privredno i
dr#%tveno osig#ranog posjedovanje2 svoga selja$kog i2anja. Stratioti2a s# isprva postajali
prete3no pripadni1i rato'orni6 2aloa"ijski6) ar2enski6 ili kavkaski6 ple2ena. Naseljavanje2
na dr3avn# "e2lj# # te2a2a) oni s# ja$ali #dio 2alog "e2lji%nog posjeda slo'odni6 lj#di na
ra$#n veliki6 i2anja koja s# pripadala 1rkvi) svjetovni2 veleposjedni1i2a i dr3avi a koja s#
o'ra<ivali servi ili "avisni koloni.
Reorgani"a1ija vojske na te2atskoj osnovi o2og#ila je 'i"antskoj dr3avi da ve i "a
=eraklijeve vladavine nadvlada te%ke opasnosti # koje je "apala # dvadeseti2 godina2a VII.
stoljea.
9 najte3i2 tren#1i2a C*+.) kad se $inilo da je Karigrad osa2ljen otok # 2or# neprijatelja)
=eraklije je ve po2i%ljao da dr3avno sredi%te prenese # Kartag#. Ali na nagovor patrijar6a
Sergija) koji 2# je stavio na raspolaganje gole2a 'ogatstva 1arigradske 1rkve) 1ar je nap#stio
plan o #"2ak# i po$eo s#stavno pripre2ati or#3ane snage "a prot#oen"iv#. 9 proljee CJJ.)
poslije veliki6 vjerski6 sve$anosti koje s# ak1ija2a i2ale dati i"ra"ito vjerski karakter rata
protiv pogana) 1ar je s jako2) prete3no konjani$ko2 vojsko2 pre%ao # Mal# A"ij#. .odjesen
CJJ. .er"ijan1i s# ve 'ili pri2orani da evak#iraj# 1ijel# Mal# A"ij#.
Nastavak opera1ije sprije$ila je opasnost da Avari ponovo provale preko D#nava. &'og toga
i6 je =eraklije 2orao #2iriti novi2 darovi2a. Ali i # slijedei2 godina2a Bi"antin1i nis#
postigli vei6 #spje6a) a =eraklijeva se vojska # jesen CJG. pov#kla na "i2ovanje #
2aloa"ijske .ri1rno2orje. .ripre2iv%i dotle # potaji protivoen"iv#) per"ijski kralj =o"roje
II. iskoristio je #daljenost 'i"antski6 odreda) pa je s veliki2 snaga2a kro" Kapado4kij#
prodro d#'oko # Mal# A"ij#. Istovre2eno s ti2e) po pret6odno2 dogovor# s .er"ijan1i2a)
Avari s# pre%li preko D#nava i s veliki2 2asa2a Slavena kren#li pre2a Karigrad#. Ljeti CJC.
o'je s# vojske stigle nado2ak grada. Avari i Slaveni i2ali s# "ada# da ga osvoje. Ali
#gro3eni grad) anati"iran vjerski2 2aniesta1ija2a) #spje%no je od'ijao napade. 9 pres#dnoj
'it1i *-.
**C
.er"ijan1i napadaj# Karigrad @CJCA. Il#2ina1ija i" BIV. st.
kolovo"a 'i"antske s# la<e # &latno2e rog# #ni%tile 2no%tvo 2ali6 slavenski6 2onoksila
@la<a i"d#'eni6 # jedno2e de'l#A i tako one2og#ile napad s 2ora i #klonile opasnost od
pre'a1ivanja per"ijske vojske na evropsk# o'al#. .ropao je i istovre2eni j#ri% avarsko4
slavenske vojske na o'ra2'ene 'ede2e. Ti2e je is6od opsade 'io odl#$en. Avarski kagan se
2orao pov#i) a "'og toga ni sa2ostalni per"ijski napad vi%e nije 'io 2og#.
Taj potp#ni slo2 opsade Karigrada do$ekala je "a oen"iv# pripravna i neokrnjena glavnina
'i"antske vojske # Maloj A"iji. 0onei svoje protivnike) Bi"antin1i s# # Asiriji) kod Ninive)
*J. BII. CJ,. 6a2eti1e pora"ili =o"rojev# vojsk#. 9skoro "ati2 "a#"eti s# Ktesion i
prijestolni1a Dastagerd.
.retrpljeni pora"i doveli s# do po'#ne protiv =o"roja II. On je #'ijen a kralje2 je postao
njegov sin Kavad Miroje. Novi vladar s2jesta je sklopio 2ir. Nji2e je Bi"ant ponovo stekao
sve svoje i"g#'ljene pokrajine) od Ar2enije do /gipta) a #n#tra%nje ras#lo # .er"iji ja2$ilo je
"a sig#rnost isto$ni6 grani1a Karstva.
Sasvi2 dr#k$iji 'io je polo3aj # /vropi. &'og "a#"etosti # 'or'i s .er4"ijan1i2a) =eraklij#
nije preostajalo dovoljno snaga da 'rani &apadne posjede Karstva. Do dvadeseti6 godina VII.
st. i posljednji osta1i 'i"antskog teritorija na .irenejsko2 pol#otok# pali s# # r#ke Vi"igota. 9
Ari1i se odr3ao jo% sa2o #ski pojas "e2lje oko Kartage) a # Italiji s# Lango'ardi "a#"eli sv#
sjevern# i srednj# Italij#) osi2 raskidani6 o'lasti pod vla%# ravenskoga eg"ar6a @Ravenna s
okoli1o2 i .entapolaA) Lig#rijske o'ale) Ri2skog d#kata) o'lasti .er#gije i) na skrajnje2
j#g#) Ap#lije i Kala'rije sa Sili1ije2. Ali najte3i je 'io polo3aj na Balkan#.
9 ni"# provala slavenska s# ple2ena do velike opsade Karigrada @CJCA "a#"ela 1ijel# Trakij#)
Me"ij# i Makedonij#) a kao otok # slavensko2e 2or# odr3ao se sa2o #tvr<eni Sol#n. Na
to2e prostrano2 podr#$j# Slaveni s# se naselili # ko2paktni2 ple2enski2 1jelina2a i
or2irali svoje ple2enske politi$ke "ajedni1e koje 'i"antski a#tori na"ivaj# Sklavinija2a.
.ose'no je velik# snag# stekao sk#p ple2ena %to s# "aposjela "e2lje i"2e<# D#nava i
**D
gorja Balkan) po"nat pod na"ivo2 Save" seda2 slavenski6 ple2ena. Slavenski6 naselja 'ilo
je i # Tesaliji) sredi%njoj 0r$koj i A6aji. :o% i # B. stolje# postojali s# slavenski ple2enski
rag2enti na .elopones#) a 'ilo i6 je i na oto1i2a /#'eji) Tassos#) Kreti a tako<er i na
o'ala2a Male A"ije.
Avari) doseljenje =rvata i Sr'a) Sa2ova dr3ava
Slaveni s# jo% od VI. st.) s Avari2a ili sa2i) provaljivali i # Dal2a1ij#. Ali najsna3niji val
slavenskog doseljavanja preplavio je nekada%nj# ri2sk# Dal2a1ij# C*5O*G) # vrije2e kad
.er"ijan1i osvajaj#i isto$ne 'i"antske pokrajine) "a#"i2aj# $ak i .alestin# @pad :er#"ale2a
C*5A i dopir# sve do Bospora @C*GA. Nadiranje se nastavilo i d#i6 godina) sve dok nije
=eraklije C*+. sklopio s Avari2a 2ir. 9 to2 s# ra"do'lj# osvaja$i doprli sve do :adrana) pa
s# oko C*5. ra"oreni 2nogi ro2anski gradovi) kao Skardona) Salona) Del2inij) Narona i
/pida#r ali neki s# se i sa$#vali) najve2a "'og jaki6 #tvrda O:ader @&adarA) Trag#rion
@TrogirA) Dekateron @KotorA) B#t#a @B#dvaA) Skodra @SkadarA i Liss#s @Lje%AO.
Miro2 s Avari2a god C*+. prestale s# 'or'e s Avari2a) ali s# slavenski doseljeni1i ostali #
"e2lja2a koje s# "a#"eli. A kad je CJJ. "apo$eo rat Bi"anta s .er"ijo2) "aprijetila je i"nova
opasnost od Avara. =eraklije je dod#%e darovi2a #spio "a#staviti ili pred#sresti nji6ovo
st#panje # ak1ij#) ali je ovaj p#ta) $ini se pri2ijenio strate%ko4politi$k# 2jer# kojo2 se Bi"ant
$esto sl#3io protiv svoga neprijatelja. Nala"io 'i nai2e nek# jak# sil# koja e njegova
neprijatelja napasti s le<a i osla'iti njegov# napada$k# 2o. Na taj se na$in) pre2a i"vje%taj#
1ara Konstantina .orirogeneta @# njegov# djel# O #pravljanj# 1arstvo2) i" sredine B. st.A)
najvjerojatnije # dvadeseti2 godina2a VII. st.) # do'a najvee #gro3enosti Karstva) na
=eraklijev poti1aj pokren#o jo% jedan val j#3noslavenske seo'eE # to s# vrije2e =rvati i" "a4
karpatske Velike ili Bijele =rvatske kro" Moravsk# i "apadn# .anonij# prodrli # Dal2a1ij#.
T# s# "ajedno sa stariji2 slavenski2 stanovni%tvo2 digli #stanak protiv Avara) "'a1ili
nji6ov# vr6ovn# vlast i stvorili novi slavenski ple2enski save" pod vodstvo2 =rvata.
Istovre2eno s =rvati2a ili ne%to poslije nji6 pokren#li s# se i Sr'i sa svoji6 'oravi%ta #
&akarpa#) 2o3da # L#3i1i) i svojo2 pose'no2 p#tanjo2 doprli na podr#$je oko Li2a)
gornje Drine @s podr#$je2 .ive i TareA) I'ra i &apadne Morave i ti2e stekli svoje sredi%nje
etni$ko i povijesno 'oravi%te na Balkan#.
Okolnosti koje s# o2og#ile prola"ak =rvata kro" Moravsk# i &apadn# .anonij# # Dal2a1ij#
i"a"vale s# jo% jedn# va3n# posljedi1# "a avarsk# vlast # "apadni2 r#'ni2 podr#$ji2a
nji6ove s#pre2a1ije. 9stanak protiv Avara podigla s# i slavenska ple2ena # Moravskoj)
He%koj i &apadnoj .anoniji) pa s# "'a1ila nji6ov# vr6ovn# vlast i stvorila novi sna3an
ple2enski save" ko2e je na $el# stajao Sa2o. O nje2# navodi t. "v. !redegarova kronika da
je 'io rana$ki trgova1) a t. "v. Sal1'#r%ki anoni2 s2atra ga Slaveno2. Sa2ov ple2enski
save" o'#6vatio je od2a6 pri svo2e or2iranj# $e%ka) 2oravska i panonska slavenska
ple2ena. Nakon avarskog ne#spje6a pod Karigrado2 CJC. to2e se save"# pridr#3ila i
Karantanska slavenska kne3evina koja se po$etko2 dvadeseti6 godina or2irala #
j#goisto$ni2 Alpa2a) pa se sada pod svoji2 kne"o2 Val#ko2 sjedinila sa Sa2ovo2
dr3avo2. Ti2e je ta dr3ava pro%irila svoj opseg od He%ke do sjeverne Istre.
Ovako oja$ala Sa2ova dr3ava i"a"vala je neprijateljstvo !rana$kog kraljevstva. :o% oko CJ,.
Karantan1i s# s #spje6o2 od'ili napade Bavara1a na
**,
gornjoj Dravi) ali je glavni #dara1 #slijedio tek CI*. Kralj Dago'ert poslao je sna3n# vojsk#
koja je # tri kolone napala Sa2ov teritorij) ali je 1io pot6vat pora"o2 !ranaka kod
Vogatis'#rga @# He%kojA propao) %tavi%e) Sa2o je protiv#napado2 # nekoliko navrata
op#sto%io T6iiringij# i # svoj# dr3av# #klj#$io teritorij L#3i$ki6 Sr'a pod nji6ovi2 kne"o2
De"vano2.
Sa2ova slavenska dr3ava odr3ala se # to2 opseg# do s2rti nje"ina osniva$a @CG,A) a onda se
raspala na svoje sastavne dijelove.
.oslije osa2ostaljenja "apadni6 slavenski6 "e2alja pod Sa2o2 i #stanka dal2atinski6
Slavena pod vodstvo2 =rvata protiv avarske vlasti) Avare je # ve"i s nji6ovi2 pora"o2 pod
Karigrado2 "adesio jo% jedan #dara1. Oko god. CI-.) poslije s2rti kagana Bajana) do%lo je do
#n#tra%nje 'or'e "a prvenstvo # avarsko2 ple2ensko2 save"#. Hini se da je '#garski tii2en
3elio pre#"eti vodstvo) ali je # 'or'a2a 'io pora3en) pa je 2orao i"'jei # Bavarsk# gdje je
#skoro 'io potp#no #ni%ten.
Svi ti doga<aji i"vanredno s# osla'ili 2o avarskog kaganata) pa se njegova vlast sk#$ila
sa2o na s#3eno podr#$je panonske ni"ine. Ti2e je) osi2 pora3ene .er"ije) i 'i"antski
najopasniji neprijatelj na &apad# 'io one2og#en.
9n#tra%nji i vjerski 9o$i per"ijski6 ratova i # vrije2e sa2i6 'or'i te2at4odnosi # Karstv# ska
se organi"a1ija Male A"ije air2irala i oja$ala. Na te2elj# toga e ona tijeko2 VII. i VIII.
stoljea postati 2odelo2 politi$kog i vojnog #re<enja # 1ijeloj dr3avi. Ali #sporedo s
preo'ra"'o2 provin1ijalne #prave # =eraklijevo je do'a "apo$ela i reorgani"a1ija sredi%njega
dr3avnog aparata. 92jesto pretorijanske preekt#re) koja je o'#6vaala sve nadle3nosti
najvi%e dr3avne #prave) i" nje"ina se sastava i"dvajaj# pose'ne kan1elarije) logote"ije) koje
postaj# sa2ostalni organi) najprije "a inan1ijske poslove) a "ati2 i "a dr#ge o'lasti. Ti2e je
prei4na$avanje) otpo$eto te2atsko2 organi"a1ijo2 provin1ija) o'#6vatilo i najvi%# dr3avn#
#prav#.
S propa%# :#stinijanove o'nove jedinstvenoga 1arstva na nekada%nje2 teritorij# oko 1ijeloga
Sredo"e2nog 2ora) Bi"antsko je 1arstvo 'ilo pri2orano da se osloni sa2o na snag# svoji6
isto$ni6 posjeda. S ti2 # ve"i ono je naglo nap#%talo ri2ske i latinske tradi1ije) pa se
pretvaralo # i"ra"ito orijentaln#) gr$k# 2onar6ij#.
Orijentalni #tje1aji 2og# se # Ri2sko2e 1arstv# konstatirati jo% veo2a rano. Oni s# postali
naro$ito sna3ni od osn#tka Karigrada i pre2je%tanja dr3avnog sredi%ta i" Italije na o'ale
Bospora. Ali sve dok je postojalo &a4padnori2sko 1arstvo i dok s# se vodile neposredne
ak1ije "a o'nov# jedinstva) latinske s# tradi1ije planski $#vane kao te2elj toga jedinstva. S
g#'itko2 najveeg dijela evropski6 pokrajina @ko2e e #skoro slijediti i g#'itak Sirije)
.alestine i /giptaA 'i"antski s# se posjedi ograni$ili na Mal# A"ij# i pojedine dijelove 0r$ke
koji s# jo% ostali ne"a#"eti slavenski2 nadiranje2. To je 3ivot# dr3ave davalo i"ra"ito gr$ko4
2aloa"ijsko o'ilje3je. Latinski je"ik postaje nepotre'an i po$inje se "a'oravljati. Ve od
po$etka VII. st. "akoni se o'javlj#j# isklj#$ivo na gr$ko2 je"ik#. :o% od kraja VI. st. gr$ki
je"ik prevladava # dr3avnoj #pravi) a od #vo<enja te2atskog #re<enja) kad s# # vojs1i
prete3no sl#3ili stratioti i" 2aloa"ijski6 pokrajina) gr$ki postaje ko2andni2 je"iko2
'i"antske vojske. 9 tit#lat#ri #pravni6 sl#3'i i st#pnjeva na dr#%tvenoj ljestvi1i i%$e"avaj#
latinski na"ivi i na nji6ovo 2je4
**+
sto st#paj# gr$ki) kao epar6) logotet) strateg i dr. Hak i sl#3'eni naslov sa2oga 1ara) koji je jo%
# :#stinijanovo do'a o'#6vaao tradi1ionalne ri2ske naslove i i2ena @i2perator) A#g#st i
td.A) sada i%$e"ava. 92jesto njega =e4raklije #svaja naslov 'a"ile#s Ro2eja. Odsad je taj
na"iv ostao spe1ii$na tit#la "a 'i"antskoga vladara i nije) s takvo2 najvi%o2 "a2i%lj# o
i"dign#4tosti vladarskog dostojanstva) 'io pri2jenjivan ni "a kojega dr#gog dr3avnog
poglavara # tada%nje2 svijet#.
9sporedo s opo2 6eleni"a1ijo2 i orijentali"a1ijo2 Bi"antskoga 1arstva napred#je i
teokrati"a1ija vlasti i jo% d#'lje pro3i2anje sve#k#pnoga 3ivota vjerski2 ele2enti2a.
Li$nost 1areva postaje posveena 'o3jo2 2ilo%#) a svr6a vladanja poistovje#je se s 'or'o2
"a po'jed# nad neprijatelji2a Krista. Kona$no2 os#do2 poganstva %to j# je i"vr%io :#stinijan
"atvaranje2 atenskog neopla4toni$kog sve#$ili%ta @GJ+A kr%anstvo je progla%eno ne sa2o
jedino2 pri"nato2 i dop#%teno2 vjero2) nego i jedini2 na"oro2 na svijet koji je o'ave"no
2orao pri6vaati svaki dr3avljanin Bi"anta. S ti2 # ve"i 1rkva i kr%anstvo postaj# naj'li3i2
po2aga$e2 vlasti i opravdanje2 njeni6 post#paka.
9 takvi2 okolnosti2a) "a dr3av# je 'ilo 'itno da vjera # se'i ne sadr3i nikakvi6 sporni6
dog2atski6 pro'le2a koji 'i djelovali kao #"rok sporova i s#ko'ljavanja.
.er"ijska ok#pa1ija "apadne Me"opota2ije) Sirije) .alestine i /gipta oslo'odila je ta2o%nje
2onoi"ite nei"dr3ivog pritiska pravovjerne 1arigradske 1rkve. A kad je Bi"ant te pokrajine
ponovo stekao) prevladalo je ope #vjerenje da je n#3no dati neke kon1esije 2onoi"iti2a
koje 'i pre2ostile neslaganja. &'og toga s# # Karigrad# i vlast i 1rkva postale sklone
i"2irenj#.
Karigradski patrijar6 Sergije ve je C*C. po$eo i"nositi 2i%ljenje da i"nad dvij# "ase'ni6
naravi # Kristovoj oso'i postoji jedna i jedinstvena energija. Takvo rje%enje $inilo se
=eraklij# pogodno2 osnovo2 "a pregovore s 2onoi"itski2 'isk#pi2a. Monoenergeti"a2
odl#$no je "agovarao i novi aleksandrijski patrijar6 Kir) pa je I. VI. CII. sklopljen spora"#2
koji2 je # D $lanaka progla%eno #$enje o jednoj energiji i dvije Kristove naravi.
Ali ta je or2#la 'ila sa2o dogovorni "aklj#$ak i"2e<# dr3avne vlasti i najvi%eg sveenstva.
S6vaanja koja s# ve 'ila d#'oko #korijenjena # svijesti %iroki6 slojeva stanovni%tva nis# se
2ogla prilagoditi ko2pro2isi2a stvoreni2a i" politi$ki6 ra"loga. &'og toga s# i"'ila sna3na
ogor$enja i kod katolika i kod 2onoi"ita. I papa =onorije nije 'io "adovoljan 2onoenerget4
sko2 or2#lo2) pre2da je na$elno odo'ravao nastojanje da do<e do i"2irenja 2e<#
1rkva2a. &'og toga je s#gerirao "a2isao o dvije naravi) ali o jednoj volji koja odre<#je
djelovanje Krista. .od papini2 #tje1aje2 patrijar6 Sergije je "aista od'a1io 2onoenergeti"a2
i pri6vatio o'ja%njenje o jednoj volji koja podjednako vlada i 'o3ansko2 i lj#dsko2 naravi #
Krist# @2onoteleti"a2A. Na toj osnovi =eraklije je CI,. o'javio edikt pod na"ivo2 /kte"is
koji je o"akonio 2onoteletsk# or2#l# kao o'ave"n#.
Ali ni katoli1i ni 2onoi"iti nis# 3eljeli pri6vatiti ni taj ko2pro2is. 9 2e<#vre2en# je #2ro i
papa =onorije) a njegovi s# nasljedni1i odreda od'ijali 2onoteletsk# or2#l#. Ti2e je #
odnosi2a i"2e<# Bi"anta i papinstva i"'ila nova te%ka kri"a koja je potrajala gotovo $etrdeset
godina. A "a isto$ne pokrajine) Sirij#) .alestin# i /gipat pro'le2 #jedinjenja s Karigrado2 ili
Ri2o2 postao je 2e<#ti2 'espred2etan "'og arapske inva"ije koja i6 je "a#vijek odsjekla od
'i"antske dr3avne 1jeline.
*J-
D. LAN0OBARDI 9 ITALI:I
Dola"ak Lango'arda # Italij# @GC,A nije 'io sa2o vojni po6od) nego seo'a s porodi1a2a i
svo2 pokretno2 i2ovino2. S nji2a s# se kretali i otkin#ti dijelovi nekoli1ine dr#gi6
ger2anski6 naroda) Sar2ata) Slavena i B#gara.
Lango'ardi s# poslije osvojenja Akvileje najprije "a#"eli ni" pograni$ni6 #tvrda pre2a
Alpa2a i ti2e se osig#rali od event#alni6 opasnosti sa sjevera. 9 ti2 s# tvr<ava2a postavili
svoje posade @ari2aneA i naselili i6 na dr3avni2 i2anji2a # okoli1i #tvr<enja) #" #vjet da "a
do'ivene posjede plaaj# dr3avi da3'in#. Tek nakon toga) oni s# tijeko2 GC+. osvojili .adsk#
ni"in# sve do Apenina. Bi"ant# je na sjever# ostala o'ala Lig#rije sa genovo2 i Savojo2 #
po"adini) "ati2 2ali dio pokrajine Vene1ija i jadranska o'ala podno sjeverni6 Apenina) s
Ravenno2 i .entapolo2 @.etogra<e) od Ri2inija do AnkoneA. Tek poslije trogodi%nje opsade
osvojena je .avija) pa je postala prijestolni1o2 nji6ova kralja Al'oina.
Lango'ardi s# 'ili veo2a okr#tni osvaja$i. Svoj# s# 3estin# naro$ito #s2jerili protiv
veleposjednika i Krkve jer s# to 'ila glavna #pori%ta 'i"ant ske vlasti) $ini se da je Al'oin
pok#%avao #'la3iti neprijateljstvo pre2a Ri2ljani2a) ali se lango'ardska vojni$ka
aristokra1ija po'#nila protiv toga i Al'oin je 'io #'ijen @GDJA. 9 dvije slijedee godine 'ila s#
#'ijena i dva slijedea lango'ardska kralja) a velika%i vi%e i nis#) p#ni6 deset godina) 'irali
kralja) nego s# "aposjedn#te "e2lje podijelili na tridesetak vojvodstava # koji2a s# vojvode
na svo2 podr#$j# vr%ile sv# vlast.
&a ti6 deset godina i"vr%eno je kona$no naseljavanje Lango'arda # sjevernoj Italiji. Nji6ovi
vojskovo<e i dr#gi vi%i "apovjedni1i pre#"eli s# sva dr3avna i2anja i sve 1rkvene
"e2ljoposjede a i ona privatna velika i2anja koja s# 'ila 'e" gospodara ili s koji6 s# osvaja$i
dotada%nje vlasnike naprosto protjerali. Ostali Lango'ardi) ok#pljeni # svoje rodovske
"ajedni1e @areA) s2jestili s# se na srednje i 2anje posjede Ri2ljana po%to s# i nji6 ili
odagnali ili podvrgli # "avisan polo3aj.
9sporedo s ti2e nastavilo se prodiranje # #n#tra%njost .ol#otoka. .ok#%aj Bi"antina1a da se
to2e od#pr# 'io je slo2ljen. .reko Toskane vr%ili s# pritisak pre2a Ri2#) a dvoji1a nji6ovi6
vojskovo<a prodrli s# pre2a j#g# i # sredi%t# .ol#otoka or2irali vojvodstvo Spoleto) te
j#3nije od njega vojvodstvo Benevent. Bi"antin1i2a je ostao Nap#ljski "aljev) okoli1a 0aete)
Ap#lija i Kala'rija) a # srednjoj Italiji sa2o j#3na Toskana i ri2ska o'last. To podr#$je
pove"ivala je s .entapolo2 i Ravensko2 o'lasti sa2o #ska traka preko Apenina. T# je
najsna3nija 'i"antska #tvrda 'io grad .er#gia @.er#<aA.
9skoro poslije or2iranja svoji6 teritorija Lango'ardi s# preko Alpa po$eli napadati rana$ko
podr#$je) ali s# i6 !ran1i #spje%no s#"'ijali. Ti2 s#ko'i2a "apo$inje trajno neprijateljstvo
i"2e<# Lango'arda i !ranaka koje je poslije J-- godina okon$ano #ni%tenje2 sa2ostalne
lango'ardske dr3ave.
Opasnost od !ranaka) poti1ana spora"#2i2a s 'i"antsko2 #pravo2 # Italiji) #vjerila je
lango'ardske vojvode da i2 je ipak potre'na "ajedni$ka kraljevska vlast) pa s# G,5. "a kralja
i"a'rali A#tarija. On je Bi"antin1i2a preoteo jo% nekoliko preostali6 #tvrda # Alpa2a) osvojio
o'alno podr#$je # pokrajini Vene1iji i #spje%no od'io dva opasna rana$ka napada na sjevern#
*J*
S Bi"antsko podr#$je C-I.
l Lango'ardsko podr#$je ....... /g"ar6at # vrije2e Li#tprandove s2rti @D55A
Agil#lova osvojenja @G+-4C*CA Rotarijeva osvojenja @CIC4CI,A
Naseljenje Lango'arda # Italiji.
Italij#. A#tarijev nasljednik Agil#l #spio je sklopiti privre2eni 2ir s !ran1i2a) pa je "ati2
s#"io o'r#$ oko Ravenne i s2anjio 'i"antsko podr#$je oko Ri2a.
Lango'ardi s# # Italij# do%li kao arijan1i) pa je i to) #" nji6ov# po6lep# "a 1rkveni2
"e2ljoposjedi2a) ra"log nji6ova neprijateljstva pre2a Krkvi i pre2a papinstv#. Save" Krkve
s Bi"anto2 protiv "ajedni$kog neprijatelja 'io 'i) stoga) prirodan. Ali sve2o 1areve li$nosti i
njegovo podvrgavanje $ak i dog2atske pro'le2atike politi$ki2 interesi2a dr3ave isp#njalo je
ri2ske 'isk#pe te3njo2 da '#d# i vjerski i politi$ki ne"avisni od Karigrada.
&akonska osnova "a takv# sa2ostalnost 'ile s# odred'e :#stinijanove .rag2ati$ke sank1ije
kojo2 je pravo 'iranja 2jesni6 i provin1ijski6 #nk1ionara 'ilo prep#%teno 'isk#pi2a i
veliki2 "e2ljoposjedni1i2a) a nji6ova je sl#3'ena djelatnost podvrgn#ta kontroli 'isk#pa.
Tako je ri2ski 'isk#p i2ao "akonito pravo da se'e s2atra nadre<eni2 svi2 sl#3'eni1i2a
grada Ri2a i o nje2# ovisnoga teritorija. &a2isao o pretvaranj# te sa2ostalnosti # politi$k#
teritorijaln# vlast ostvarivala se post#pno) sve do sredine VIII. st. kad je or2irana t"v.
.apinska dr3ava.
9 najkriti$nije do'a lango'ardske oen"ive protiv ostataka 'i"antski6 posjeda # Italiji na
polo3aj ri2skoga 'isk#pa @papeA do%ao je 0rg#r I. @G+-> >C-5A. &atekao je 1rkv# # "natni2
2aterijalni2 te%koa2a jer s# joj Lango'ardi od#"eli sve "e2ljoposjede # pokrajina2a koje
s# "aposjeli. Da 'i te g#'itke nadoknadio) 0rg#r I. je proveo $vrst# organi"a1ij# oni6 i2anja
koja s# 1rkvi preostala # pokrajina2a pod 'i"antsko2 vla%#. &a dr#%tveno4eko4no2ske
odnose koji s# se i"gra<ivali # tada%njoj Italiji taj je organi"a1ioni siste2 sl#3io kao 2odel po
ko2e s# se o'likovali proi"vodni odnosi i na dr#gi2 veliki2 "e2ljoposjedi2a. Velika
podr#$ja # 1rkveno2 posjed# 'ila s# ra"as#ta po 2nogi2 pokrajina2a koje s# ostale i"van
do2a%aja lango'ardske vlasti. Na $elo svakoga takvog podr#$ja @patri2onijaA papa je
postavljao jednoga <akona kao #pravlja$a @rektoraA) a on je onda # i2e 1rkve t# "e2lj# #
o'lik# nekoliko "ase'ni6 i2anja @#nd#saA davao # "ak#p. Dio takvog #nd#sa ili do2ene
#"i2ao je pod o'rad'# sa2 "ak#pa1) a ostatak je # $esti1a2a dodjeljivan koloni2a koji s#
"ak#p1# davali dio od #roda # naravi ili # nov1#) a ovaj je plaao #govoren# "ak#pnin#
rektor#. .ri6odi od svi6 patri2onija stje1ali s# se # Ri2#.
Osig#rav%i na taj na$in privredn# osnovi1# 1rkvene djelatnosti) 0rg#r se po'rin#o i "a
str#kt#ralno ja$anje sa2e 1rkve. Siste2atski je o'navljao 'isk#pije i odl#$no #tje1ao na i"'or
'isk#pa. Strogi2 2jera2a tr#dio se da oni ispravno vr%e svoj# vjersk# #nk1ij# a i d#3nost
nad"ornika nad svjetovni2 vlasti2a # gradovi2a i provin1ija2a. .o2agao je osnivanje
'enediktinski6 sa2ostana po #"or# na sa2ostan na Monte1assin# %to ga je jo% GJ+. osnovao
Benedikt i" N#rsije i dao 2# strog pravilnik redovni$kog 3ivota @Reg#la 2ona16or#2A.
9 do'a 0rg#rova pontiikata Bi"ant nije 'io # 2og#nosti da # dovoljnoj 2jeri pr#3a po2o
ni svoji2 politi$ki2 podani1i2a # Italiji a ni papinstv#) pa je papa vr%io ne sa2o nad"or nad
1ivilni2 sl#3'eni1i2a 'i"antske vlasti # Ri2# i njegov# okr#g# @.artes ro2anaeA) nego je
#pravljao i o'ra2'eni2 pot6vati2a) vodio 'rig# o oprav1i gradski6 "idina) o opskr'i
stanovni%tva 6rano2) a vr%io je i i2enovanja ni3i6 vojni6 "apovjednika.
Takvo akti$no vr%enje svjetovne vlasti 'ilo je "apravo jedina 2og#nost da se Ri2 sa svoji2
gravita1ioni2 podr#$je2 odr3i pred nadiranje2
*JI
Lango'ardska 3elje"na kr#na. Rad s kraja VI. st.
Lango'arda) jer s# i # Ravensko2 eg"ar6at# prilike 'ile kaoti$ne. Dola"ilo je do pok#%aja da
se eg"ar6 proglasi ne"avisni2 vladare2 # Italiji) pa je vojska takve po'#ne 2orala g#%iti.
Sit#a1ij# s# pogor%avale i vjerske 'or'e oko kristolo%ki6 or2#la # Bi"ant#. .re2da s# pape
3eljeli "ajedni$ko pri6vaanje opepri"nati6 vjerski6 #$enja) oni nis# 2ogli odo'riti
2onoteleti"a2 %to ga je edikto2 /ktesis CI,. 'io proglasio 1ar =eraklije. 9 Bi"ant# s#
2e<#ti2 s2atrali da tre'a svak# de'at# o ti2 pitanji2a naprosto "a'raniti) pa je =eraklijev
nasljednik Konstans II. @C5*>CC,A vjerski2 2aniesto2) koji je po"nat pod na"ivo2 TFpos)
god. C5,. "a'ranio svak# daljnj# rasprav# o pro'le2# 'o3anske i lj#dske naravi # Krist#. A
kad se papa Martin I. to2e diktat# s#protstavio) ravenski je eg"ar6 pap# po 1arev# nare<enj#
#6apsio i otpre2io # Karigrad gdje je os#<en na progonstvo pa je i #2ro kao "ato$enik #
=erson# @CGDA. Nakon toga dva id#a pape nis# dod#%e pri6vatila 2onoteleti"a2) ali nis# ni
kr%ili propise Tvposa.
Dotle se vlast Lango'arda # Italiji osvojenje2 Lig#rije sa genovo2 konsolidirala. .o$etko2
dr#ge polovi1e VII. st. oni s# nap#stili arijanstvo i pri6vatili katoli1i"a2 i sa2i2 ti2e postali
2anje opasni "a interese papinstva) #toliko vi%e %to je CJJ. kralje2 postao 0ri2oald)
dotada%nji vojvoda Bene4
*J5
venta. On je #spio na2etn#ti kraljevski a#toritet svi2 vojvodstvi2a pa je tako i na vjersko2 i
na politi$ko2 plan# osig#rao provo<enje jedinstvene politike.
Ovako oja$ala lango'ardska dr3ava postala je veo2a opasna "a nastojanje Karstva da se odr3i
# Italiji. &'og toga je Konstans II. CCI. pok#%ao energi$ni2 vojni2 pot6vato2 okon$ati
postojanje lango'ardske dr3ave) ali je pora3en) pa s# Lango'ardi # Kala'riji sk#$ili 'i"antski
posjed na krajnji j#g toga italskog potpol#otoka oko Otranta.
Nakon Konstansove s2rti @CC,A pape s# o'novili 'or'# protiv 2onote4leti"2a. Ali sada ni
Karstvo vi%e nije 'ilo "ainteresirano da ga 'rani. I"2e<# CIC. i CCC) "a sa2i6 trideset godina)
Arapi s# Bi"ant# preoteli ni" isto$ni6 pokrajinaE Sirij#) .alestin#) /gipat i Ar2enij#) koje s#
'ile naj#porniji 'ranitelji 2onoi"iti"2a. &'og toga 2onoteletska ko2pro2isna or2#la vi%e
nije 'ila potre'na i Karstvo j# je # interes# i"2irenja s papinstvo2 od'a1ilo. Na VI.
ek#2ensko2 kon1il# # Karigrad# @C,-O,*A 2onoteleti"a2 je kona$no os#<en i njegova
or2#la poni%tena.
9 isto vrije2e Karstvo je #vidjev%i #"al#dnost svoji6 preten"ija da "avlada 1ijelo2 Italijo2)
sklopilo 2ir s Lango'ardi2a i pri"nalo akti$no stanje na .ol#otok# @C,-A.
Ovakvi ne#spjesi 'i"antske politike na &apad# "natno s# oja$ali polo3aj papinstva. Ono je
sada 3ivjelo # do'ri2 odnosi2a s Lango'ardi2a) a odrvalo se nasilno2 pok#%avanj# 1areva
da 2# na2etn# vjerski diktat proi"a%ao i" 'i"antski6 politi$ki6 potre'a.
,. VI&I0OTSKA =IS.ANI:A
.oliti$ki ra"vitak .oslije 'itke kod Vo#illea Vi"igoti s# i"g#'ili 1ijel# 0alij# osi2
Septi2anije) a kralje2 i2 je progla%en 2alodo'ni sin Alari6a II. A2alari6) po 2aj1i #n#k
ostrogotskog kralja Teo4dori6a I. Ostrogotska interven1ija spasila je Vi"igote od i"gona i i"
toga krajnjeg ostatka nji6ovi6 posjeda na sjever# od .ireneja. Ali "a t# po2o vi"i4gotska je
dr3ava 2orala pri"navati "avisnost od Ostrogotskog kraljevstva # Italiji sve do Teodori6ove
s2rti @GJCA. .oslije toga dat#2a A2alari6 se osa42ostalj#je) ali ostaje sa2 pred rana$ko2
opasno%#. No Vi"igoti2a je ipak #spjelo da sa$#vaj# Septi2anij# ni"o2 o'ra2'eni6 'itaka
protiv osvaja$a sa sjevera.
Sve do sredine VI. st. nji6ova je vojna pa3nja 'ila #sredoto$ena sa2o na t# o'last # 0aliji. Ali
sa s2irenje2 rana$koga pritiska) Vi"igoti po$inj# s6vaati privredn# i politi$k# va3nost
j#3niji6 pokrajina na .irenejsko2 pol#otok# gdje s# 6ispano4ri2ski veleposjedni1i #pravljali
svoji2 i2anji2a gotovo kao da i nije do%lo do vi"igotskog osvojenja. Da 'i air2irali svoj#
vlast i ondje) #p#tili s# jak# vojsk# na j#g) # Betik#) ali s# kod Kordove 'ili pora3eni.
Ne#spje6 je i"a"vao ne"adovoljstva # redovi2a nji6ove vojne aristokra1ije i tada%nji kralj
Agila je "'a$en. 9 s#parni$koj 'or'i oko kraljevske $asti) jedan je od pretendenata) Atanagild)
koji je 'io sklon katoli1i"2#) "atra3io po2o od Isto$nori2skog 1arstva. Do'iv%i od
:#stinijana I. 2anji odred vojnika) svladao je svoje protivnike i postao kralje2) ali je 2o4
*JG
rao #st#piti Karstv# 1io j#goistok .ol#otoka .* jo% #sto pri"nati vr6ovn# vlast 'i"antskoga
1ara. Nakon toga g#'itka) Atanagild je sredi%te svoje vlasti prenio i" Bar1elone # Toledo
@Toledsko kraljevstvo Vi"igotaA.
Ovisnost vi"igotske dr3ave o Karigrad# i 'rojnost 'ogate i 2one 6i4spano4ri2ske
aristokra1ije # toj dr3avi o2og#ile s# sna3an #tje1aj ri2sko4'i"antske 1ivili"a1ije i #porno
odr3avanje anti$ke 'a%tine na .ol#otok#.
9 takvi2 okolnosti2a politika vi"igotske vlasti nei"'je3ivo je 2orala te3iti #svajanj# ti6
tekovina) ali i odr3anj# svoje s#pre2a1ije. No to nije 'ilo 2og#e 'e" daljnji6 vojni6 i
politi$ki6 #spje6a.
Na sjevero"apad# .ol#otoka jo% je #vijek postojalo Svevsko kraljevstvoL # Kanta'rijski2
'rdi2a Vaskon1i ili Baski 'ili s# ne"avisni) a # Betiki i Kartageni vladali s# Bi"antin1i. 9
posljednjoj $etvrti V. stoljea vodile s# se prete3no #spje%ne 'or'e sa sva tri protivnika) pa s#
Vi"igoti #spjeli pro%iriti prostor koji i2 je dotad pripadao.
Ali #n#tra%nji sporovi na vr6# dr#%tveno4politi$ke ljestvi1e o2etali s# konsolida1ij#.
Katoli$ka 1rkva je nastojala da "a svoj# vjer# a protiv ari4janstva prido'ije $ak i $lanove
kraljevske o'itelji. Kralj Li#vigild @GDI>G,CA nastojao je oprek# i"2e<# katolika i arijana1a
pre2ostiti ko2pro2iso2) pa je G,-. sa"vao "ajedni$ki kon1il 'isk#pa i jedne i dr#ge sljed'e
# Toledo. A kad je veina 'isk#pa od'a1ila svaki spora"#2) "apo$eli s# progoni katolika.
9" katoli1i"a2 pristao je 2e<#ti2 i kraljev stariji sin =er2enegild) o3enjen rana$ko2
prin1e"o2. I"'ila je po'#na # kojoj je =er2enegilda potpo2agala 6ispano4ri2ska katoli$ka
aristokra1ija) a save"ni1i s# 2# 'ili Svevi) Baski i Bi"antin1i. 9 gra<ansko2 rat# koji je
plan#o Li#vigild je po'ijedio) "aro'io i dao s2akn#ti svoga sina =er2enegilda. &ati2 je)
godine 5,G) #ni%tio kraljevstvo Sveva) ok#pirao "e2lj# Baska i s#"'io napad !ranaka koji s#
pok#%ali osvetiti pogi'ij# =er2enegilda i njegove 3ene @rana$ke prin1ese IngondeA.
Ali Li#vigildov 2la<i sin i nasljednik na prijestolj#) Rekared @G,C>C-*A #vidio je pog#'nost
vjerske 'or'e. O'#stavio je progone katolika i G,+. dao sa"vati sa'or svi6 1rkveni6 visoki6
dostojanstvenika # Toled# @II. Toledski sa'orA na ko2e je pokren#o de'at# o prednosti2a
jedne i dr#ge vjere i naj"ad se i"jasnio # prilog katoli1i"2a. Njegovo opredjeljenje slijedio je
"natan dio vi"igotske aristokra1ije i arijanskog sveenstva. No arijanska opo"i1ija ostala je
sna3na) pa s# neki vi"igotski 2agnati di"ali i #stanke) iako 'e" #spje6a.
Rekaredova vjerska politika osig#rala je Vi"igotsko2 kraljevstv# do're odnose s Bi"anto2 i
papinstvo2) a prig#%en je arijanske opo"i1ije pri'avilo je "e2lji #n#tra%nje s2irenje. 9
novonastaloj sit#a1iji Rekared je reor2irao dotada%nje vi"igotsko "akonodavstvo # s2isl#
s2anjivanja pravne nejednakosti Ri2ljana i 0ota i ja$anja katoli$ke 1rkve. Re"#ltati njegovi6
2jera nes#2njivo s# "na$ili air2a1ij# kraljevske vlasti.
Ali ve # dr#goj godini vladavine Rekaredova sina gotska arijanska aristokra1ija i"vr%ila je
od2a"d#. Mladi kralj Li#va II. "'a$en je i #'ijen) a na prijestolje je #"dign#t jedan
predstavnik po'#njenika. On je od2a6 resta#rirao arijanstvo. No to je i"a"valo nove po'#ne i
s2jen# jo% dvoji1e vladara.
Do novoga sre<en ja do%lo je "a vrije2e kralja Si"e'#ta @C*J>CJ-A. On se vratio
katoli1i"2#. Oja$an ti2e) iskoristio je te%koe s koji2a se 'orila 'i"antska dr3ava pa je
preoteo j#goisto$ni dio 'i"antski6 posjeda # =i4spaniji.
*JC
&'og njegova katoli$kog #vjerenja i naklonosti pre2a 1rkvi) s#vre2eni pis1i slave Si"e'#ta
kao #vi<avnog i 'lagog vladara. Ali #pravo je on "apo$eo prve krvave progone Pidova #
"apadnoevropski2 "e2lja2a. .od prijetnjo2 koniska1ija) progonstva i tjelesni6 ka"ni
pri2orao je vi%e od +-.--- Pidova da se pokrste. Mnogi dr#gi ne2ilosrdno s# ka3njavani ili
prisiljavani da se isele.
Kao i ranije Rekared) Si"e'#t je pok#%ao ostvariti nasljednost kraljevske vlasti. Ali njegova
sina "'a1io je s prijestolja vojvoda Svintila @CJ->CI*A. On je preoteo i "apadni preostatak
'i"antski6 posjeda # Mpanjolskoj i ponovo #pokorio Baske. Tako je Svintila 'io prvi
vi"igotski kralj koji je) dvjesta godina poslije prvoga dolaska Vi"igota # Mpanjolsk#) "avladao
1ijeli2 .i4renejski2 pol#otoko2.
.re2da je Svintila postigao tako "natne re"#ltate) njegova je politika ja$anja kraljevske vlasti
i"a"vala 3estoko protivljenje aristokra1ije) pa je Svintila CI*. "'a$en) a IV. sa'or svjetovni6 i
1rkveni6 velika%a # Toled# proglasio je CII. vi"igotsko kraljevstvo i"'orni2. Ti2e je 'ila
o"akonjena po'jeda aristokra1ije # njeno2 vi%edesetljetno2 od#piranj# kraljevskoj vlasti
koja je nastojala 1entrali"irati politi$k# 2o # svoji2 r#ka2a. Odsad s# kraljeve i2ali pravo
'irati velika%i i 'isk#pi na svoji2 sa'ori2a pa je kraljevska vlast tre'ala da postane ovisno2
o volji velika%a.
.od takvi2 okolnosti2a # deset naredni6 godina i"redala s# se na prijestolj# tri vladara) sva
troji1a %tieni1i sveenstva. Ali C5J. svjetovna je aristokra1ija na2etn#la svoga kandidata)
=indesvinta @C5J>CGIA. S#protno o$ekivanji2a) on se poka"ao po'orniko2 neosporne
kraljevske sile) pa je s2jesta pod#"eo okr#tne 2jere # sla2anj# svi6 protivnika nasljednoga
kraljevskog prava i nepo'itne s#pre2a1ije kralja nad velika%i2a. .ri to2e je dao po'iti vi%e
od G-- naj#gledniji6 2agnata. Nji6ov# je i2ovin# konis1irao) a $lanove nji6ovi6 o'itelji
pretvorio je # ro'ove kraljevskog iska. VII. Toled4ski sa'or potvrdio je njegove 2jere i
o"akonio najte3e ka"ne "a '#n# protiv kraljevske vlasti.
Ali ve je vladavina =indesvintova sina Rek1esvinta @CGI>CDJA donijela preokret i nove
po'jede aristokra1ijeE na VIII. kon1il# # Toled# on je do'io oprost od "akletve %to j# je
polo3io svo2e o1# da nee oprostiti ni jedno2 po'#njenik# protiv kraljevske vlasti. 9jedno je
o'novio "akonski propis po ko2e kraljeve 'iraj# isklj#$ivo 1rkveni i svjetovni velika%i.
Naj"na$ajnije djelo Rek1esvintove vladavine 'ilo je potp#no i"jedna$enje Vi"igota i Ri2ljana
pred "akono2. 0odine CG5. #kin#to je) nai2e) na$elo po ko2e "a Ri2ljane va3e ri2ski a "a
0ote gotski "akoni. &a sve podanike) 'e" o'"ira na nji6ov# etni$k# pripadnost) donesen je
jedinstveni "akonski "'ornik pod naslovo2 Li'er j#di1ior#2. .o svo2 sadr3aj#) on se
oslanjao na starije "akonske odred'e vi"igotski6 kraljeva) ali je #velike i"ra3avao pro2jene #
i2ovni2) dr#%tveni2) etni$ki2 i politi$ki2 odnosi2a %to s# se # post#pno2 pro1es#
e#dali"a1ije i"vr%ile # vi"igotskoj dr3avi tijeko2 VI i VII. stoljea.
.a ipak) vi"igotski s# velika%i i dalje vodili 'or'# protiv kraljevske vlasti. Ona je veo2a
anga3irala i kralja Va2'# @CDJ>C,-A) tako da je # vi"igotskoj Mpanjolskoj pro%ao gotovo
ne"apa3en veo2a va3an doga<aj %to se "'io # sjevernoj Ari1i. Ondje s# arapski osvaja$i
preoteli Bi"antin1i2a Tanger) na j#3noj o'ali 0i'raltarskog tjesna1a. 9skoro "ati2 jedna je
arapska lota napala %panjolske o'ale) ali j# je Va2'ina 2ornari1a s lakoo2 ra"'ila.
*JD
KodeZ Vigilan#sE 2inijat#ra s likovi2a kraljeva =indasvinta i Rek1esvinta.
J. pol. VII. st.
9 to vrije2e jo% nitko # Mpanjolskoj nije sl#tio da e propast vi"igotskog kraljevstva doi
#pravo od ti6 preko2orski6 neprijatelja.
Ra$#naj#i prije svega s opasno%# $esti6 #n#tra%nji6 ratova s velika%ko2 opo"i1ijo2) Va2'a
je nastojao oja$ati vojsk#. Nekada%nja praksa ope vojne d#3nosti svi6 slo'odni6 lj#di nije se
vi%e 2ogla pri2jenjivati "'og veo2a #"napredovalog pro1esa siro2a%enja slo'odni6 seljaka i
nji6ova "apadanja # ekono2sk# i so1ijaln# "avisnost. .rilago<avaj#i se to2e akti$no2
stanj#) Va2'a je donio "akon po ko2e svaki "e2ljoposjednik 2ora # rat dovesti jedn#
desetin# svoji6 "avisni6 lj#di. Da 'i 1rkv# #$inio po#"daniji2 oslon1e2 svoje vlasti i da 'i je
pretvorio # protiv#te3# svjetovni2 velika%i2a) Va2'a je potakao BI. 1rkveni sa'or # Toled#
da o'novi dis1iplin# 2e<# sveenstvo2 koje se povodilo "a rasp#sni2 3ivoto2 svjetovni6
velika%a.
Ali ti2e je sveenstvo sa2o ogor$io) pa je Va2'a) o'oliv%i) pod nejasni2 okolnosti2a
#klonjen s prijestolja. Nakon toga "aredalo je jo% pet vladara na vi"igotsko2 prijestolj#) svi
odreda #pleteni # 'or'e oko dvaj# s#protni6 na$ela o dolask# na prijestoljeE nasljednog i
i"'ornog) koja s# se te2eljila na d#'ljoj dile2i i"2e<# te3nje k a#toritativnoj kraljevskoj
vlasti i te3nje k sa2ostalnosti 2agnata na nji6ovi2 veliki2 i2anji2a.
*J,
KRAL:/VSTVO
O
SV/ V A G,G
KRAL:/VSTVO
Vi"igotska =ispanija
.retposljednji od vi"igotski6 kraljeva) Viti1a @C+D>D-+A 3elio je tako<er da nasljedstvo
osig#ra svo2e sin#L ali sk#p%tina 1rkveni6 i svjetovni6 velika%a i"a'rala je "a kralja vojvod#
Betike) Rodriga. 9 'or'a2a koje s# se raspla2sale) po'ijedio je Rodrigo. Hini se da s#
Viti$ini poto21i #pravo "'og toga #po2o po"vali arapske $ete i" sjeverne Arike.
Na2jesnik vr6ovnog poglavara 2one arapske dr3ave koja se # 2e<#vre2en# or2irala na
Istok#) sa sjedi%te2 # Da2ask#) odo'rio je jedno2 svo2e oi1ir#) Tarik#) da se oda"ove
po"ivi2a i" Mpanjolske. 9 to2e $as# @god. D**A ni # Ari1i jo% nitko nije sl#tio da e ta ak1ija
'iti po$etak arapskog osvojenja naj"apadnijega pol#otoka na j#g# /vrope.
+ Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
*J+
A#toportret pisara Vigile koji je i"radio KodeZ Vigilan#s.
.rivredni i Otkako s# Vi"igoti IDC.) #"2i$#i pred =#ni2a) pre%li
dr#%tveni odnosiL na teritorij Karstva) pa do G-D.) kad s# se) #"2i$#i rana e#dali"a1ija
pred !ran1i2a) pov#kli i" Akvitanije na .irenejski pol#otok) proteklo je vi%e od *I- godina.
9 to2e tren#tk#
nije 2e<# Vi"igoti2a vi%e 'ilo ni jednoga 3ivog $ovjeka koji se nije rodio na tl# Karstva) na
ko2e s# od davnina vladale ri2ske instit#1ije i privredno4dr#%tveni odnosi karakteristi$ni "a
posljednja stoljea antike.
9 svo2 novo2 'oravi%t# # =ispaniji) nakon %to i2 je od nji6ovi6 prija%nji6 posjeda # 0aliji
ostala sa2o Septi2anija @teritorij koji je pre2a istok# grani$io #%e2 R6oneA) Vi"igoti s#
3ivjeli odvojeni 'ede2o2 .ireneja i Alpa od dr#gi6 podr#$ja koji2a s# "avladali 0er2ani.
.oslije 3ivota $etirij# nji6ovi6 pokoljenja #vijek # podr#$ji2a na koji2a s# 'roje2) pri4
vredno4dr#%tveno2 ra"ino2 i k#lt#ro2 'ili nad2oniji starosjedio1i negoli vi"igotski
osvaja$i) oni s# se na .irenejsko2 pol#otok# na%li odre"ani od
*I-
'ilo kakve "na$ajnije 2og#nosti da se etni$ki o'navljaj# i" ger2anske po"adine. .ri to2e) #
po$etk# VI. st. svi6 je 0er2ana @0ota i SvevaA 'ilo otprilike I>5h od #k#pnog 'roja
stanovnika tada%nje Mpanjolske.
9 takvi2 okolnosti2a #klj#$ivanje Vi"igota # pro1es stvaranja ranoe#dalne privredne i
dr#%tvene str#kt#re vr%io se sa "natni2 #djelo2 anti$ki6 tradi1ija i ele2enata proi"a%li6 i"
post#pnog nap#%tanja ro'ovlasni$kog dr#%tvenog poretka) sli$no kao # Bi"ant# i # Italiji) ali i
sa va3ni2 spe1ii$nosti2a # #spored'i s te dvije "e2lje.
Te spe1ii$nosti re"#ltat s# ni"a konkretni6 povijesni6 "'ivanja.
Na$in naseljavanja 0er2anski doseljeni1i nis# se ravno2jerno ra"2jestili Vi"igota.
na .irenejsko2 pol#otok#. Sjeveroisto$ni dijelovi sa
Septi2anijo2) kao i 0alisija @gdje s# 3ivjeli SveviA) i2ali s# vei postotak 0er2ana. Kentar i
j#g .ol#otoka ostao je sve do sredine VI. st. gotovo sasvi2 # r#ka2a starog stanovni%tva) pa
s# ti dijelovi pri"navali sa2o no2inaln# vlast vi"igotskog kraljevstva.
Ali i # oni2 o'lasti2a gdje je g#stoa vi"igotskog stanovni%tva 'ila vea) sa2o je dio nji6
3ivio # ko2paktni2 ger2anski2 naseo'ina2a) "'og na$ina kako s# Vi"igoti "a#"i2ali
"e2lj# # podr#$ji2a gdje s# se naselili.
Na te2elj# /#ri6ova "akona i" 5DG. vidi se da s# Vi"igoti "aposjedali "e2lj# dvojako.
Do2ene nekada%njeg 1arskog iska pre%le s# # 1ijelosti) "ajedno s koloni2a i ro'ovi2a koji
s# i6 o'ra<ivali) # vlast gotskog kralja. Naprotiv) velike i srednje "e2ljoposjede 6ispano4
ri2ske aristokra1ije) 1rkve i k#rijala) kao i 2ale "e2ljoposjede slo'odnog selja%tva "a#"i2ali
s# tako da s# do'ivali JOI orani1a) polovi1# %#2a te stanoviti dio pa%njaka) inventara) ro'ova i
kolona.
.ri takvo2 "a#"i2anj# "e2lje Vi"igoti s# tek i"#"etno osnivali ko2paktna vi"igotska naselja.
9 veini sl#$ajeva oni se #klj#$#j# # postojea naselja 2ali6 "e2ljoposjednika ili # naselja
"avisnog stanovni%tva na posjedi2a 6ispanori2ski6 2agnata. 9 o'a ta sl#$aja nastaj#
2je%ovita sela vi"igotskog i 6ispanori2skog stanovni%tva.
.osjedovni odnosi Ondje gdje s# or2irana $ista ger2anska naselja $ini Vi"igota.
se da s# # prvoj polovi1i V. st. jo% postojali osta1i
stare ger2anske rodovske "ajedni1e. Ali # /#ri6ov# "akon# i" 5DG. ne2a to2e vi%e ni traga.
9 nje2# s# @"a ra"lik# od sit#a1ije kod !ranaka na prijela"# V. # VI. st.) tj. # vrije2e
o'javljivanja Salijskog "akonaA sa$#vana sa2o jo% rag2entarna svjedo$anstva o
nekada%nje2 postojanj# s#sjedske opine ili 2arke. .otp#no i neograni$eno vlasni%tvo nad
"e2ljo2 postojalo je ve i nad orani1a2a i nad ostali2 iskoristivi2 "e2lji%te2) pa je privatno
vlasni%tvo ve #velike ra"gra<ivalo gospodarsk# i dr#%tven# str#kt#r# 2arke otvaraj#i ti2e
slo'odan p#t dalekose3noj i2ovinskoj) pa "ati2 i dr#%tvenoj dieren1ija1iji 2e<# vi"igotski2
stanovni%tvo2.
Ra"gradnja rodovski6 dr#%tveni6 odnosa vr%ila se jo% 'r3e # 2je%oviti2 naselji2a) gdje s#
#tje1aji privredni6 i dr#%tveni6 odnosa) 'a%tinjeni6 i" anti$ki6 vre2ena) djelovali na Vi"igote
jo% sna3nije i neposrednije.
.re2a to2e) Vi"igoti s# se po dolask# # :#3n# 0alij# i =ispanij# #klj#4:jli # i2ovinske
odnose kasne antike svoji2 vlastiti2 pro1eso2 nap#%tanja
*I*
stare ger2anske rodovske str#kt#re) kao i dr#gi ger2anski narodi na tl# Karstva. Ali # to2 s#
pro1es# oni doprli najdalje) pa ti2e # sinte"# i daljnj# evol#1ij# dvaj# pro1esa nap#%tanja
pre3ivjeli6 dr#%tveni6 odnosa @rodovskoga i ro'ovlasni$kogA #nose veo2a 2alo pre3itaka
rodovske str#kt#re.
I2ovinska Alodijalno posjedovanje "e2lje ostvarilo se kod Vi"igota
dieren1ija1ija. ve # prvoj polovi1i V. st. 9 dr#goj polovi1i toga stoljea "natan dio slo'odni6
2ali6 "e2ljoposjednika vi"igotskog podrijetla ve je pro1eso2 i2ovinske dieren1ija1ije
"apao # "natne te%koe. .re2a poda1i2a /#ri6ova "akona i" 5DG. 2nogi Vi"igoti vi%e ne2aj#
vlastite "e2lje ili je ne2aj# dovoljno) pa se #po%ljavaj# kao radna snaga na "e2lji i2#niji6
Vi"igota ili =ispano4Ri2ljana i "apadaj# # ropstvo ili privredno "avisan polo3aj. Ovakvo
ekono2sko stanje o$itovalo se i na podr#$j# pravne jednakosti. Brak osiro2a%eni6 Vi"igota s
keri2a nji6ovi6 i2#niji6 s#narodnjaka s2atrao se kraje2 V. st. nedop#stivo2 sra2oto2) a
s#dski progoni ka3njavali s# siro2a6e "a jednaka krivi$na djela te3i2 i sra2otniji2 ka"na2a
negoli 'ogate.
Ovakvi2 pro1eso2 i2ovinske i dr#%tvene dieren1ija1ije nekada%nja se 6o2ogena etni$ka
1jelina Vi"igota ra%$lanj#je. Dok jedan dio selja%tva si42a%i) dr#gi njegov dio @oni koji s#
stekli 'olj# "e2lj# i raspolagali neslo'odno2 ili "avisno2 radno2 snago2A 'ogatio se i #
svo2e posjedovanj# prik#pljao vi%kove "e2ljoposjeda nad prosjeko2 selja$ki6 $esti1a. S
vre2eno2) takvi s# i2#ni selja1i vi%kove ste$ene "e2lje 2ogli $ak davati na
Vi"igotsko graditeljstvoE 1rkva # San :#an de Banos) i" CC*.
*IJ
o'rad'# svoji2 osiro2a%eni2 s#narodnja1i2a) #" #vjet da od sve#k#pnog #roda sa
dodijeljene $esti1e do'ivaj# dogovoreni dio.
Osi2 ovakvog i"di"anja na te2elj# spontanoga ekono2skog pro1esa) dio Vi"igota stekao je
"natno povoljniji privredni i dr#%tveni polo3aj # ve"i s i"gradnjo2 nove politi$ke vlasti na
osvojeno2 dr3avno2 teritorij#. Stara rodovska i ratni$ka aristokra1ija) koja je 'ila na $el#
naroda # vrije2e seo'e) do'ivala je priliko2 "aposjedanja Akvitanije i =ispanije "natno vee
ko2plekse "e2lje na rU$#n ekspropriirani6 6ispano4ri2ski6 veleposjednika) a tako<er je od
kralja pri2ala velika i2anja i" onda kraljevskog "e2ljopo4sjeda kao nagrad# "a vr%enje
ra"li$iti6 #nk1ija # kraljevoj sl#3'i.
Ti2e se osi2 srednjei2#ni6 seoski6 "e2ljoposjednika vi"igotskog podrijetla stvarala i
vi"igotska "e2ljoposjedni$ka aristokra1ija) ve"ana #" kralja sl#3'o2 na dvor#) # vojs1i i #
ad2inistra1iji %iro2 "e2lje. Sa "e2ljo2 ta je aristokra1ija do'ivala i o'ra<iva$e te "e2ljeE
ro'ove i kolone) pa je na te2elj# eksploata1ije nji6ova rada stekla novi te2elj svoje dr#%tvene
istak4n#tosti) 'itno ra"li$it od nji6ova nekada%njega prvenstva # rodovsko2 dr#%tv#.
I2ovinsko i dr#%tveno ra"vrstavanje Vi"igota na tri te2eljne gr#pa1ije vr%ilo se neposredno i
$ak # #"aja2noj "avisnosti s daljnjo2 dieren1ija1ijo2 2e<# =ispano4Ri2ljani2a.
Spe1ii$ne i"2jene 9 vrije2e pada &apadnori2skog 1ar4
# dr#%tveno4ekono2ski2 odnosi2a stva # :#3noj se 0aliji glavni dio "e4kod =ispano4
Ri2ljana. 2ije nala"io # r#ka2a veleposjednika)
aA Slo'odni selja1i Ali osi2 nji6 sa$#vao se i sloj 2ali6
"e2ljoposjednika koje i"vori na"ivaj#
ple's ili r#sti1i @p#k ili selja1iA. :edan dio ti6 2ali6 seoski6 "e2ljoposjednika pretrpio je
"natne %tete ti2e %to je vi"igotski2 doseljeni1i2a 2orao #st#piti JOI svoji6 orani1a i *OJ
dr#gi6 "e2lji%ta "ajedno s dijelo2 "grada i inventara. &'og toga s# # 2je%oviti2 seli2a
#pravo ti selja1i "apadali # d#gove) prodavali preostale dijelove svoje "e2lje i g#'ili
sposo'nost da se #"dr3avaj# sa2ostalni2 gospodarstvo2. Svi ti 6ispano4ri2ski selja1i
do3ivljavaj# ist# s#d'in# kao i osiro2a%eni Vi"igoti. I"g#'iv%i i2etak) i jedni i dr#gi
spa%avaj# se od propasti ti2e %to pre#"i2aj# $esti1e "e2lje od veliki6 "e2ljoposjednika ili od
svoji6 o'ogaeni6 s#seljana) #" #vjet da vlasnik# takve $esti1e daj# o'roke od plodova svoga
rada @pre1aria data) dani prekarijA. .ostojala s# i dr#ga dva o'lika prekarija @pre1aria o'lata i
pre1aria re2#neratoriaA) # sl#$ajevi2a kad seljak vi%e nije i2ao dovoljno radne stoke) alata i
sje2ena ili kad 2# je $esti1a 'ila pre2alena) pa je t# svoj# $esti1# predavao velika%# ili 1rkvi
i "ati2 t# ist# "e2lj#) # isto2 opseg# ili povean#) #" dodatak radne stoke i inventara)
do'ivao kao posjed koji e o'ra<ivati #" o'ave"# da novo2 vlasnik# plaa o'roke # naravi.
Do po$etka VII. stoljea pro1es ekono2skog propadanja 6ispano4ri2ski6 slo'odni6 2ali6
"e2ljoposjednika ra"vio se ve dotle da je na"iv pa#4peres @siro2asiA postao sinoni2 "a
slo'odnog seljaka. Ti siro2asi ili ine4riores @ni3iA) "a ra"lik# od i2#ni6 i sa2ostalni6
o'radiva$a @2ajores) vi%iA) ve s# i po svo2 pravno2 i so1ijalno2 polo3aj# 'ili degradirani
na ni3# ra"in#. Tako "akonski propisi ka3njavaj# "a la3no svjedo$enje $ovjeka i" kategorije
ineriores ropstvo2) a $ovjeka i" kategorije 2ajores sa2o o'ave4
*II
"o2 o naknadi %tete. Ni3i ne2aj# pravo t#3iti s#d# vi%e) a i vjerodostojnost nji6ova
svjedo$enja pred s#do2 je ograni$ena.
Na taj na$in slo'odni 6ispano4ri2ski selja1i) koji s# "'og svoga osiro2a%enja "apadali #
ekono2sk# "avisnost i pretvarali se # o'ra<iva$e t#<e "e2lje) g#'ili s# ti2e i svoj so1ijalni
stat#s p#nopravnosti. Slo'oda i ravnopravnost o$it#j# se kao "avisne o i2ovno2 stanj#. S
osiro2a%enje2 i ekono2sko2 nesa2ostalno%# jednakopravnost se g#'i a slo'oda sk#$ava i
o'ara na ni3i st#panj.
'A Koloni. Ovakvi2 ra"vitko2 i gotski i 6ispano4ri2ski nekad potp#no slo'odni i ne"avisni
2ali o'ra<iva$i "e2lje pri'li3avali s# se po svo2 akti$no polo3aj# jednoj kategoriji
neposredni6 o'ra<iva$a "e2lje koje je vi"igotska dr3ava) kao i ostala t"v. 'ar'arska
kraljevstva) 'a%tinila i" epo6e kasnoga Ri2skog 1arstva. Bili s# to koloni. I oni s# 'ili
o'ra<iva$i "e2lji%ni6 $esti1a koje s# pripadale dr3avno2 isk#) 1rkvi ili svjetovno2
"e2ljoposjednik# i o'ra<ivali je #" #vjet da vlasnik# plaaj# o'roke od #roda. No dok s#
prekaristi 'ili dod#%e "avisni o gospodar# "e2lje) ali s# sa$#vali svoj# oso'n# slo'od#)
pre2da i sa sk#$eni2 i degradirani2 pravi2a) koloni nis# 2ogli nap#stiti gospodarev#
"e2lj# kad to "a3ele. Osi2 da3'inski6 o'ave"a # naravi 2orali s# i raditi na ono2 dijel#
"e2lje %to ga je gospodar "adr3ao "a se'e da je o'ra<#je # vlastitoj re3iji. Svaki pok#%aj
kolona da po'jegne sa "e2lje ka3njavao se pretvaranje2 kolona # ro'a.
&a polo3aj kolona # 1jelini je karakteristi$na veo2a rana) potp#na ve"anost te kategorije
radne snage #" gospodarev# "e2lj#) pa je vi"igotska epo6a) # to2 pogled#) ostvarila #'r"anje
i poopen je ra"vitka koji je "apo$eo na "e2ljoposjedi2a ve # anti$ko do'a.
1A Opi polo3aj ro'ova .ri2jena ro'ovskog rada 'ila je # vi"igotskoj =i4i oslo'o<enika.
spaniji veo2a rasprostranjena. Ro'ova je 'ilo na
i2anji2a i vi"igotske i 6ispano4ri2ske aristokra1ije) na i2anji2a 1rkve) srednji6
"e2ljoposjednika o'ij# na1ija i na do2ena2a kraljevskoga iska. Vi"igotsko "akonodavstvo
'rojni2 je propisi2a "a%tiivalo eksploata1ij# ro'ovske radne snage) pa je $ak po2agalo i
pretvaranja slo'odni6 lj#di # ro'ove) "a neplaanje d#gova) "a prodavanje slo'odna $ovjeka #
ropstvo) "a ot2i1e) silovanja) prostit#1ij# i 2n. dr. Ti2 o'ilje2 ka"ni koje s# slo'odna
$ovjeka pretvarale # ro'a vi"igotsko "akonodavstvo #velike od#dara od ri2skog
"akonodavstva i "akona dr#gi6 'ar'arski6 kraljevstava. 9"rok to2e 'ila je sve i"ra3enija
potra3nja veliki6 "e2ljoposjeda "a ve"ano2 radno2 snago2.
Takvo %irenje opsega ropstva ipak nije "na$ilo povratak na ro'ovlasni$ke dr#%tvene odnose. 9
stvarnosti) polo3aj ro'ova 'io je veo2a sli$an polo3aj# kolona. Sa$#vala se pravna kon1ep1ija
ropskog stat#sa) ali se # 'iti i"2ijenio na$in i opseg eksploata1ije ro'ovskoga rada. 92jesto
1ijeloga vi%ka proi"voda nad eg"isten1ijski2 skrajnji2 2ini2#2o2) n#3ni2 "a goli opstanak
ro'a) vlasnik# je sada pripadao sa2o #tvr<eni dio plodova njegova rada i sa2oga njegovoga
neposrednog rada. 0lavnina plodova rada ostaje ro'#. 9sto je on sa2 i organi"ator svoga
radnog djelovanja @kad radi na $esti1i a ne po k#l#$arskoj o'ave"i na gospodarev# re"ervat#A.
Ti2e o njegov# "a4
*I5
laganj# i radnoj vje%tini ovisi realna veli$ina dijela koji 2# ostaje. Od sa4dr3ine njegova
ro'ovskog stat#sa "a gospodara je 'ila 'itno va3na sa2o njegova striktna ve"anost #"
o'ave"# da #st#pljen# $esti1# o'ra<#je i da na te2elj# posjedovanja te $esti1e k#l#$i na
gospodarev# re"ervat#. Kraje2 VI. i # po$etk# VII. st. $ak je i ta o'ave"a toliko evol#irala da
se odvojila od konkretne proi"vo<a$eve oso'e i osa2ostalila. Tako je ro' ve 2ogao potp#no
slo'odno raspolagati "e2ljo2) a ro'ovi iska s2ij# svoj# $esti1# i prodavati) #" #vjet da
k#pa1 '#de i opet ro' iska i da ti2e o'ave"a koja proi"la"i i" posjedovanja i o'ra<ivanja
$esti1e ostane ista i nei"2ijenjena. Ali pri to2 se 2ijenja akti$ni dr#%tveni polo3aj ro'a.
.ovi%ava se njegov vergeld @krvninaA) "lostavljanje ro'ova postaje ka3njivo) ro'ovi s2ij#
svjedo$iti pred s#do2 i t. si. 9 VII. st. ro'ovi s# ve 2ogli vr%iti i vojn# sl#3'#) %to je
prvo'itno 'ilo sa2o povlasti1a slo'odni6 0ota) pa nj# isprva nis# i2ali pravo vr%iti ni
slo'odni =ispano4Ri2ljani.
Osi2 e2an1ipa1ije ro'ova akti$ni2 2ijenjanje2 nji6ova polo3aja) vi4"igotski i 6ispano4
ri2ski s# "e2ljoposjedni1i svoj# 2al# "ainteresiranost "a davne o'like ro'ovanja o$itovali i
'rojni2 p#%tanje2 ro'ova na slo'od#. Ali pri to2e oslo'o<eni ro' nije 'io o'ave"an sa2o na
7posl#%nost8 @o'4seY#i#2A svo2e 'iv%e2 gospodar#. Kako se to naji"ra"itije vidi kod ro'ova
1rkve) naj$e%e se oslo'o<eni1i pretvaraj# # dr3ao1e $esti1e svoga 'iv%eg gospodaraL a kako
svoga gospodara) a i njegove 'a%tinike) ni oslo'o<enik ni njegovi poto21i ne s2ij# nap#stiti)
prakti$ki i oni postaj# ve"ani #" o'rad# "e2lje koj# s# od gospodara do'ili. .ri to2e i oni
plaaj# gospodar# # i2e svoje vjernosti o'rok # naravi i vr%e ra"li$ite radne d#3nosti.
Nivela1ija svi6 kategorija Svi2a na'rojeni2 privredni2 i dr#%tveni2 pro4neposredni6
proi"vo<a$a. 1esi2a ostvar#je se #vijek ista te3nja "e2ljoposjednikaE da #"a svoj#
"e2lj# ve3# radn#
snag#) pri $e2# joj oni prep#%taj# organi"a1ij# proi"vodnje na #st#pljenoj $esti1i) ali
"a6tijevaj# da i2 "a #st#pljen# "e2lj# i sa2ostalnost proi"vodne djelatnosti pripadne
#tvr<eni dio #roda i '#de sa$#vano pravo na #potre'# neposrednoga rada "avisni6 o'ra<iva$a
na ko2pleks# "e2lje koji veleposjedni1i pridr3avaj# "a se'e. To2 istovjetno2 te3njo2
"e2ljoposjednika polo3aj slo'odni6 "ak#pa1a) prekarista) oslo'o<enika i kolona akti$no se
degradira) a polo3aj ro'ova i"di3e. Svi se oni niveliraj# oko jednoga trenda kre#i se # svojoj
evol#1iji pre2a tip# neposrednog proi"vo<a$a koji posjed#je $esti1# vlasnikova i2anja a
optereen je davanje2 #tvr<enog dijela plodova svoga rada i odre<eni2 radni2 o'ave"a2a.
.o opseg#) te s# o'ro$ne i radne o'ave"e nejednake "a ra"li$ite tipove "avisni6 o'ra<iva$a) i
# to2e se odr3ava neka odre<ena ra"lika 2e<# nji2a. Ali prin1ip i o'lik nji6ove eksploata1ije
postaje isti i svojstven dr#%tveno2 poretk# koji 'a% "'og toga se'i svojstvenoga na$ela i
na$ina eksploata1ije postaje te2elje2 nove) nero4'ovlasni$ke str#kt#re dr#%tva i ti2e
osnovni2 o'ilje3je2 povijesne or2a1ije koja se ra<a.
So1ijalno4ekono2ska nivela1ija stanovni%tva koje se 'avi neposredno2 proi"vodnjo2
o'#6vaala je) kako slijedi i" navedenoga) i slo'odno selja%tvo vi"igotskoga etni$kog
podrijetla) i pa#peri"irano 6ispano4ri2sko selja%tvo) i ro'ove i kolone. Vr%ilo se ne sa2o
#jedna$avanje svi6 proi"vodni6 kategorija i nji6ovo svrstavanje # tipski iste #vjete) nego i
nji6ovo etni$ko
*IG
stapanje koje se ostvar#je kao re"#ltat podjednakog polo3aja #n#tar opeg
poretka.
9 to2e pro1es# nivela1ije ra"li$iti6 kategorija neposredni6 proi"vo<a$a
ka jedinstveno2e tip# o'ra<iva$a koji dr3i veleposjednikov# $esti1# "e2lje a d#3an je davati
o'roke i da3'ine # naravi pro1ent#alni je #dio osiro2a%eni6) neko slo'odni6 i ne"avisni6
ger2anski6 seljaka 'io ra"2jerno 2alen jer je ger2anski6 doseljenika # =ispanij# 'ilo
relativno 2alo.
Veliki "e2ljoposjed. Ta ista okolnost i2ala je "natan #tje1aj i na stvaranje velikog
"e2ljoposjeda # vi"igotskoj =ispaniji.
On je t# postojao i odr3ao se jo% i" anti$ki6 stoljea ne pretrpjev%i katastroalna ra"aranja.
Vi"igoti s# se g#%e naselili sa2o # sjeverni2 predjeli2a pol#otoka) pa s# sa2o ondje
od#"i2ali "e2lj# po klj#$# JOI orani1a i *OJ %#2a. Na j#g# =ispanije sa2o s# do2ene
1arskoga iska pre%le # posjed vi"igotskoga kralja. &e2ljoposjed =ispano4Ri2ljana ostao je
na taj na$in # gole2o2 dijel# dr3ave akti$no netakn#t. &'og takvi6 okolnosti pro1es
stvaranja ranosrednjovjekovnog velikog "e2ljoposjeda vr%io se 2nogo i"ra"itije 2ijenjanje2
karakteristi$ni6 kasnoanti$ki6 privredni6 i dr#%tveni6 odnosa kakvi s# # pret6odni2
ra"do'lji2a postojali na stari2 6ispanori2ski2 la4ti#ndija2a svjetovni6 i 1rkveni6
possessora i na do2ena2a nekada%njega 1arskog iska) nego %to je to 'ilo na pr. # !rana$koj)
gdje je veliki "e2ljoposjed rastao sporije) svladavaj#i 2e<#ra"do'lje postojanja jakog
sloja slo'odni6 rana$ki6 seljaka post#pni2 #klj#$ivanje2 nji6ovi6 prvo'itno slo'odni6
$esti1a # okvire vlastelinstva.
Vi"igotsko "akonodavstvo ve je # V. st. vi%ekratno o'javljivalo propise koji2a je potvr<ivalo
i %titilo prava 6ispano4ri2ski6 veleposjednika na nji6ova i2anja) ro'ove i kolone) onako kako
s# oni te "e2lje i t# radn# snag# posjedovali pre2a propisi2a ri2skog prava i na$el#
potp#nog vlasni%tva. 9 2e<#vre2en#) do po$etka VI. st.) nastajao je osi2 starijega) 6ispano4
ri2skoga i novi) vi"igotski veliki "e2ljoposjed prve) seo'ene a"e. .ri to2e s# vi"igotska
ratni$ka i rodovska aristokra1ija i) naro$ito) $lanovi kraljevske ratne dr#3ine) do'ivali vea i
'ogatija i2anja. Ali taj se pro1es stvaranja gotskoga velikog "e2ljoposjeda nastavio i nakon
po$etnog "a#"i2anja "e2lje # vrije2e doseljenja. Vi"igotski kraljevi darivali s# svoji2
vojni2 i 1ivilni2 sl#3'eni1i2a "e2lji%ne ko2plekse kao nagrad# "a vr%enje #nk1ija ili "a
naro$ite #sl#ge. Isprva s# ta darivanja 'ila neograni$eno predavanje "e2lje # trajni) alodijalni
posjed) pri $e2# je o'dareni s2io raspolagati darovano2 "e2ljo2 po svojoj volji) ostavljati
je # nasljedstvo ili prodavati kako to "a3eli. :ednake darove kraljevska je vlast poklanjala i
6ispanori24skoj aristokra1iji "a 'rojne sl#3'e i #nk1ije) kao potp#no vlasni%tvo) # sklad# s
poj2ovi2a ri2skog prava.
Mijenjanje takvi6 prvo'itni6 posjedovni6 odnosa vr%ilo se nastajanje2 dvaj# novi6 o'ilje3jaE
aA stvaranje2 siste2a #vjetnog @a ne vi%e apsol#tnogA posjedovanja "e2lje) i 'A stapanje2
privatno4pravni6 posjedovni6 odnosa i"2e<# o'ra<iva$a i vlasnika "e2lje s javno4pravni2
ovla%tenji2a ti6 vlasnika "e2lje nad o'ra<iva$i2a p#te2 prelaska ra"2rvljeni6 ko2peten1ija
dr3avne vlasti # r#ke "a2ljoposjednika.
O'a ta pro1esa nastajanja novi6 o'ilje3ja veleposjeda ostvarila s# se # vi"igotsko2
kraljevstv# do po$etka VIII. st. sa2o # svoji2 po$etni2 o'li1i2a. Daljnji nji6ov ra"vitak)
koji je vodio or2iranj# do kraja i"gra<ene
*IC
e#dalne str#kt#re dr#%tva) "a#stavilo je arapsko42a#rsko osvojenje najveeg dijela
.irenejskog pol#otoka) dav%i otada i privredi i dr#%tveno2 ra"vitk# toga dijela /vrope
ose'#jna o'ilje3ja.
9vjetno posjedovanje "e2lje.
9 VI. st. kraljevski dar # "e2lji kad%to se na"iva 'enei1i#2 @do'ro$instvoA. .re2da taj i"ra"
tada jo% ne2a svoje '#d#e) spe1ii$no pravno "na$enje)
takav se posjed ve # VI. st. odlik#je ti2e %to $lanovi o'darenikove o'itelji ne2aj# nikakva
prava na t# "e2lj#. Ona je dana sa2o nje2# oso'no) pa je i2ala svojstvo nagrade "a vr%enje
odre<ene sl#3'e. Davana je #pravo "ato da 'i o'darenik# @'enei1ijar#A posl#3ila kao
2aterijalna 'a"a "a vr%enje njegove vojne) dvorjanske ili #pravne sl#3'e. .ri6odi s takve
"e2lje oslo'a<ali s# o'darenika 'rige "a eg"isten1ij# i osposo'ljavali ga da se potp#no
posveti svojoj d#3nosti. Nitko dr#gi osi2 onoga tko je vr%io odre<en# sl#3'#) pa ni
o'darenikova vlastita o'itelj) nije 2ogla i2ati nikakva prava na t# "e2lj#. Nj# nije 'ilo
2og#e predati # nasljedstvo) "alo3iti ni prodati. Ona je ostajala # o'darenikov# posjed#
sa2o dok je trajala njegova sl#3'a) ili) s vre2eno2) do kraja njegova 3ivota) a po prestank#
ti6 #vjeta vraala se na raspolaganje darovatelj#.
Sve $e%e i sve o'ilnije darivanje "e2lje i" kraljevskoga "e2lji%nog onda vr%io1i2a ra"li$iti6
sl#3'i naglo je s2anjivalo "ali6e kraljevskoga i2anja. .ose'i1e je 'ilo %tetno "a kraljevsk#
vlast %to s# se o'dareni1i #porno 'orili da darovana "e2lja ne '#de s2atrana #vjetni2
posjedovanje2 "a sl#3'#) nego trajni2 i 'e"#vjetni2 vlasni%tvo2) kao %to se do'ivanje
"e2lje i" kraljevskog "e2lji%nog onda s6vaalo # pret6odno2 ra"do'lj# @V. st.A.
/kono2sko4so1ijalna 'it vi%estoljetni6 'or'i i"2e<# kraljeva i velika%a # vi"igotskoj
Mpanjolskoj sastojala se od pri2oravanja kraljevske vlasti svi2 raspolo3ivi2 sredstvi2a
@po'#na2a) "avjera2a) i"dajstvi2a) or#3ani2 pritisko2A da #vjetno posjedovanje oslo'odi
njegova svojstva privre2enosti) "avisne o vr%enj# povjerene d#3nosti i vjernosti kralj#) i
pretvori # neograni$eno vlasni$ko pravo.
Ali siste2 #vjetnog darivanja "e2lje nije ostao ograni$en sa2o na odnos iO2e<# kralja i
velika%a nego se %irio sila"ei ni" 6ijerar6ijsk# ljestvi1# #glednika na sve ni3e i ni3e st#pnjeve
$lanova vladaj#e klase. Veliki "e2ljoposjedni1i davali s# dijelove svoga i2anja 2anje
#gledni2 lj#di2a i tra3ili od nji6 sl#3'# i vjernost) a ovi s# isto $inili pre2a ni3i2a od se'e.
Oso'ito je #vjetni karakter darivanja "e2lje 'io i"ra"it # 1rkveno2 "e2ljoposjed#. O'je s#
1rkve) katoli$ka i arijanska) davale > kako je ve i"lo3eno > "e2lji%ne $esti1e sitni2
selja1i2a kao prekarij) #" #vjet da 1rkvi daj# o'roke od #roda i da vr%e neke radove na
re"ervat#. Ali osi2 toga) 1rkve s# davale "e2lj# i kleri1i2a i svjetovni2 oso'a2a kao
nagrad# "a vr%enje ra"ni6 sl#3'i. S prestanko2 sl#3'e prestajalo je i pravo na "e2lj# i $esti1a
se vraala 1rkvi. B#d#i da se sl#3'a naj$e%e s2atrala do3ivotno2) i darivanje je # pravil#
'ilo do3ivotno. 9 nasljedstvo s# 1rkve davale takv# "e2lj# sa2o ako je nasljednik pre#"eo
ist# sl#3'#) no i tada se takvo pre#"i2anje s2atralo sklapanje2 novoga odnosa.
Davanje "e2lje # #vjetni posjed takvi2 se post#p1i2a generali"iralo. O'dareni1i najvi%ega
ranga @oni koji s# do'ivali "e2lj# od kraljaA i sa2i s# postajali patroni2a oni6 koji2a s# dali
dio svoga i2anja "a sl#3'# ili #
*ID
privatni2 vojni2 dr#3ina2a @'#11elarii ili saionesA ili # ra"ni2 1ivilni2 #nk1ija2a.
Vi%ekatna 6ijerar6ijska str#kt#ra "e2ljoposjedni$ke klase popri2ila je ti2e pira2idalan o'lik.
Na vr6# pira2ide stajao je kraljL ispod njega nala"io se sloj posjednika koji s# "e2lj# stekli
sl#3'o2 kraljevskoj vlastiL jo% %iri) ali i na dr#%tvenoj ljestvi1i ni3i 'io je sloj koji je stekao
"e2lj# sl#3ei kraljevski2 sl#3'eni1i2a. Le3ei na podni1i jo% 2anji6) ali i 2nogo'rojniji6
o'darenika) 1ijela je vi%ekatna 6ijerar6ija 3ivjela od neposrednoga rada o'ra<iva$a "e2lje.
Sa2o s# ti neposredni o'ra<iva$i #laganje2 svoga rada # o'rad'# "e2lje 'ili proi"vo<a$i
2aterijalni6 do'ara # agrar#. Ti2 svoji2 rado2 #"dr3avali s# i sa2i se'e) ali i 1ijel#
s#perstr#kt#r# ostvarenoga dr#%tvenog poretka.
Dr#%tveno ra"vrstavanje koje se na taj na$in i"gra<ivalo i2alo je kao posljedi1# nekoliko
tenden1ija. Svi s# posjedni1i "e2lje te3ili "a ti2 da radn# snag# o'ra<iva$a prik#j# #"a
"e2lj# i ti2e osig#raj# realne pri6ode na koje s# stekli pravo. S dr#ge strane) svi s#
posjedni1i #vjetno darovane "e2lje nastojali da svoje darovatelje) koji s# 'ili na vi%e2
st#pnj# dr#%tvene ljestvi1e od nji6) pri2oraj# ili privole da i2 pri"naj# 'e"#vjetni) trajni i
neograni$eni posjed jedno2 do'ivenog i2anja. Analogna "ainteresiranost) ali sagledana #
dr#go2 s2jer#) i2ala je #pravo s#protna o'ilje3jaE svi vi%i dr3ao1i "e2lje) po$ev%i sa
kralje2) te3ili s# "a ti2 da one koje s# o'darili "e2ljo2 "adr3e # ovisnosti odr3avaj#i
#vjetni karakter i"vr%enog darivanja.
Hesto s2jenjivanje ra"do'lja #n#tra%nje $vrstine vi"igotske dr3ave s ra"do'lji2a anar6ije i
ra"'#ktali6 'or'i 'ilo je #"ro$no pove"ano #pravo s otporo2 %to ga je dr#%tveni sloj veliki6
"e2ljoposjednika pr#3ao kraljevskoj vlasti koja je nastojala da sv#) i davno i nedavno
darovan# "e2lj# tretira kao #vjetni posjed koji na2ee vjernost i sl#3'# kralj#. Tako je #
vrije2e =indasvinta @C5J>CGIA kraljevska vlast #spjela 2noge 2agnate prisiliti da svoj
"e2ljoposjed pri"naj# do'iveno2 "e2ljo2 koja i2 na2ee d#3nosti) a od nepokorni6 je
"natna prostranstva vratila # ond kraljevski6 i2anja.
Ali ve "a njegova nasljednika Rek1esvinta aristokra1ija je os#jetila takv# politik#) pa je VIII.
Toledski sa'or donio "aklj#$ak po ko2e je 7vjerni2a8 2orala 'iti vraena sva "e2lja koj# s#
i2 kraljevi od#"i2ali po okon$anj# nji6ove sl#3'e. 9 posljednji2 desetljei2a VII. st.
aristokra1ija je ostvarivala i daljnje realne #spje6e. Na$elno) 2e<#ti2) #vjetnost 'ene ii
jalni6 posjeda ostala je na sna"i. Velika%i s# dod#%e stekli pravo da to2 "e2ljo2 raspola3#
kao s alodo2) tj. s2jeli s# je predavati # nasljedstvo) ali #" #vjet da i nasljedni1i sa$#vaj#
vjernost kralj# i vr%e ist# sl#3'# #" koj# je 'ilo ve"ano prvo'itno darivanje.
Ra"log "a #porn# 'or'# kraljeva oko odr3anja #vjetnog karaktera "e42ljoposjedovanja 'io je
# to2e %to je glavni i naj$e%i povod darivanj# "e2lje 'ilo vr%enje vojne sl#3'e. 9 na$el#)
vojna je d#3nost teretila sve slo'odne lj#de. Ali propadanje slo'odnog selja%tva i nji6ovo
pretvaranje # "avisne o'ra<iva$e t#<e "e2lje dovelo je do toga da ope vr%enje vojne sl#3'e
vi%e nije 'ilo 2og#e. &'og toga je posjedovanje odre<enog i2#tka postalo i akti$ki2 i
pravni2 #vjeto2 "a vr%enje vojne sl#3'e. Kraje2 VII. st. dr3ava # vojno2 pogled# ra$#na jo%
sa2o na 2agnate i o'ave"#je i6 da dola"e # rat s odre<eni2 'roje2 svoji6 dr#3inika) "avisni6
lj#di i serva. O i"vr%enj# takvi6 o'ave"a ovisila je kraljeva vojna 2o) a nji6ovo poni%tenje ili
ne#va3avanje 'ilo je jednako r#%enj# te2elja politi$kog poretka # dr3avi.
*I,
Davanje "e2lje # #vjetovani posjed vr%ilo se #" jo% jedn# va3n# popratn# pojav#. Svaki
o'darenik postajao je darovateljevi2 %tieniko2. To se vr%ilo ko2enda1ijo2. 9 kasniji2
ra"do'lji2a "apadnoevropskoga srednjega vijeka ko2endiranje ili predavanje # %titni%tvo
2onije2 ili 'ogatije2 od se'e vr%ilo se sve$ani2 polaganje2 "akletve) pri $e2# se
si2'oli$ki o'red sastojao od polaganja sklopljeni6 r#k# %tienika # sklopljene r#ke "a%titni4
kove. Iako je kraljevska vlast @/gika) C,D>D-JA pose'ni2 odred'a2a "a'ranjivala polaganje
"akletve 'ilo ko2e dr#go2 osi2 kralj#) praksa da se ni3i slojevi ko2enda1ijo2 predaj# #
%titni%tvo 2oniji2a od se'e 'ila je # vi4"igotskoj Mpanjolskoj kraje2 VII. st. ve #velike
rasprostranjena.
.rela"ak javno4pravni6 &a%titni%tvo 'ogati6 i 2oni6 nad 2anje 'o4
ko2peten1ija # nadle3nost gati2a i ne"a%tieni2a) i) na najni3e2 st#pnj# velika%a.
ljestvi1e) "a%titni%tvo posjednika "e2lje nad
na$elno slo'odni2) ali posjedovne nesa2ostalni2 o'ra<iva$i2a "e2lje pretvaralo je 2one #
"ast#pnike nji6ovi6 %tienika pred organi2a javne vlasti i # nji6ove 'ranio1e pred svi2
opasnosti2a.
Ti2 p#te2 %tieni$ki odnos) # koji se st#palo ko2enda1ijo2 #" polaganje "akletve vjernosti
"a%titnik#) po$inje popri2ati neka o'ilje3ja "a%tit4nikove javnopravne vlasti nad %tieniko2)
pa se tako # istoj oso'i gospodara i so1ijalno nadre<enoga "dr#3#j# privatnopravna ovla%tenja
s ele2enti2a javnopravne vlasti koja i" r#k# kralja i njegovi6 lokalni6 predstavnika prela"i #
nadle3nost veliki6 "e2ljoposjednika.
9 rana$ko2 kraljevstv# @koje se # povijesnoj "nanosti s2atra tipi$ni2 predstavniko2
i"gradnje e#dalni6 dr#%tveni6 odnosa # &apadnoj /vropiA prik#pljanje politi$ke vlasti #
r#ka2a veliki6 "e2ljoposjednika vr%ilo se tako da s# seniori do'ivali potp#no ili djelo2i$no
s#d'eno pravo # lak%i2 prekr%aji2a nad stanovni%tvo2 svoji6 vlastelinstava i) tako<er) pravo
#'iranja dr3avni6 da3'ina. Takva prava o"akonjavana s# davanje2 i2#nitetni6 povelja koje
s# "a'ranjivale dr3avni2 #nk1ionari2a da navedene #nk1ije vr%e na i2#nitetno2 i2anj#.
.re2da se s podr#$ja vi"igotskog kraljevstva nis# sa$#vale nikakve i2#nitetne povelje) ipak
i2a podataka koji svjedo$e o prelask# javnopravni6 ovla%tenja # r#ke velika%a) o stvaranj#
nji6ove privatne vlasti i) na toj osnovi) o politi$ko2 osa2ostaljivanj# veliki6
"e2ljoposjednika.
.rivati"a1ija javnopravne vlasti veliki6 "e2ljoposjednika nad neposredni2 o'ra<iva$i2a
nji6ove "e2lje ra"vijala se post#pno. B#d#i da je so1ijalna i ekono2ska "avisnost ra"ni6
kategorija dr3ala1a t#<e "e2lje @ro'ova) os4lo'o<enika) kolona) prekarista) '#k1elarijaA 'ila
po svo2e podrijetl#) a donekle i po svo2e sadr3aj#) ra"li$ita) to s# i "a2e1i javnopravne
vlasti "e2ljoposjednika nad nji2a 'ili ra"li$iti. Tako s# gospodari i2ali tradi1ionaln#
j#risdik1ij# nad ro'ovi2a. Sve ostale kategorije i"jedna$avao je 2e<# so'o2 %tieni$ki
odnos. Nji6ovi "a%titni1i @patroniA i2ali s# pravo da i2 s#de "a sva djela koja ne tra3e s2rtn#
ka"n#. .atron ostvar#je i i"vr%avanje ka"ni. On je d#3an da pred s#do2 odgovara "a nji6ova
djela ako s# 'ila po$injena sa "nanje2 ili po nalog# patrona. .atron i6 tako<er %titi pred
svaki2 nasilje2 trei6 oso'a i odgovoran je "a nji6ov# sig#rnost. Ti2e patron postepeno
postaje pravni s#'jekt #2jesto svoji6 podanika.
Do kraja VII. st. ova opa tenden1ija da pravo s#<enja pre<e # r#ke "e2ljoposjednika i da se
takvoj s#dskoj vlasti podvrgne i slo'odno i neslo4
*I+
'odno stanovni%tvo na podr#$j# veleposjednikovi6 i2anja postigla je ve "natne #spje6e. :o%
od sredine VII. st. "akoni s# pri"navali sa2o dva i"vora s#dske vlastiE aA kraljevsk# p#no2o)
i 'A dogovor stranaka da i"a'er# tre# oso'# koja e i2 s#diti. Ali kraje2 VII. st. o'javljen je
propis po ko2e je pravo s#<enja 2ogla do'iti i ona oso'a kojoj to pravo prep#sti s#da1.
B#d#i da s# lokalni s#1i 'ili 'espo2oni pred silo2 'ogati6 velika%a) takvo se #st#panje
s#da$ke vlasti akti$no vr%ilo # korist ti6 2agnata. Ti2e s# oni 'ili ne sa2o vlasni1i "e2lje
koj# "avisni o'ra<iva$i dr3e po nji6ovoj 2ilosti) nego i s#1i ti6 isti6 o'ra<iva$a i ti2e
gospodari nji6ova polo3aja # dr#%tveni2 odnosi2a.
Dr#ga polovi1a VII. st. donijela je ne sa2o preinak# # vojnoj o'ave"i @po kojoj vojne
kontingente or2ira patron i" redova svoji6 "avisni6 lj#diA) nego je tada nastao i siste2
privatni6 1rkvi. Velika%i s# na svoji2 i2anji2a "a se'e i svoje lj#dstvo podi"ali 1rkve i
sa2ostane i davali i2 "e2lj# "a #"dr3avanje. Ti2e s# sveeni1i i redovni1i na nji6ov#
posjed# i"#"i2ani od ovisnosti pre2a 'isk#p# i podvrgavani vlasti velika%a koji i2 je
o2og#io 2aterijalni opstanak. Nji6ova vjerska djelatnost 2e<# podlo3eni2 stanovni%tvo2
o'ave"no se vr%ila na korist gospodareve vlasti. Ti2e se privatna vlast "e2ljoposjednika nad
"avisni2 dr3ao1i2a "e2lje pro%ir#je s privrednog) #pravnog) s#dskog i vojnog podr#$ja i na
vjersko.
Ovakv# tenden1ij# veliki6 "e2ljoposjednika da prisvoje najva3nije ovlasti dr3ave nad
"avisni2 dr3ao1i2a "e2lje pratilo je nastojanje ti6 isti6 veleposjednika da se'e oslo'ode
podlo3nosti vr6ovnoj politi$koj vlasti. Velika%i se ne pokoravaj# nared'a2a dr3avne vlasti) ne
dop#%taj# kraljevski2 sl#3'eni1i2a da djel#j# na nji6ov# posjed#) ne oda"ivaj# se po"ivi2a
pred kraljevski s#d) ne plaaj# da3'ine i ne vr%e vojn# sl#3'#. Nasilno i"#"i2aj#i se'e i
svoje "e2ljoposjede ispod djelatnosti kraljevski6 sl#3'enika) oni te iste s#dske) #pravne)
poreske) vojne i poli1ijske #nk1ije vr%e sa2i. Takve te3nje # s2isl# #"#rpa1ije dr3avni6
ko2peten1ija na svo2e "e2ljoposjed# ostvar#j# i 1rkveni velika%i. Svi2 ti2e dr3avna vlast
se sve vi%e 2rvi) a njeni2 akti$ni2 vr%io1i2a postaj# privatna li1a.
Stapanje javnopravni6) dr3avni6 ovlasti i privatnopravne ekono2ske vlasti nad "avisni2
lj#di2a vr%ilo se i na dr#gi na$in. Dr3avni sl#3'eni1i) prvo'itno nosio1i isklj#$ivo s#dski6)
#pravni6) inan1ijski6 ili dr#gi6 pojedina$ni6 #nk1ija iskori%tavali s# svoj sl#3'en$ki polo3ai
da postan# i privatnopravni2 gospodari2a stanovni%tva koje je 'ilo podlo3no nji6ovoj
sl#3'eni$koj nadle3nosti. 0roovi) s#1i) $inovni1i kraljevskog iska i #pravni1i dr3avni6
i2anja sa2ovlasno tretiraj# o'ra<iva$e "e2lje kao da s# ovisni o nji2a pa i2 osi2 dr3avni6
da3'ina na2e# i one da3'ine koje 'i 'ili "aista d#3ni na2irivati da s# 'ili dr3ao1i sa2o
nji6ove privatne "e2lje. Svoj polo3aj vr%ila1a neke javne sl#3'e oni t#2a$e kao agrarn# i
da3'insk# podvla%tenost stanovni%tva ko2e s# s#1i) #pravni poglavari) poreski i"vr%io1i i t. d.
9k#pna 1jelina svi6 prika"ani6 ekono2ski6 i dr#%tveni6 pro1esa str#kt#ralno 2ijenja
sve#k#pni poredak # vi"igotskoj dr3avi. Nji2a je kasnoanti$ke #strojstvo) # koje se #lio
2alo'rojni i od ostaloga ger2anskoga svijeta odvojeni priliv ger2anski6 osvaja$a) # #vjeti2a
i"ola1ije od o$#vani6 "ona ro'nonov$ane privrede na isto$no2e Sredo"e2lj#) prep#%tano
pro%losti) a nove s# tenden1ije svoji2 vlastiti2 evol#tivni2 poti1aji2a vr%ile #kidanje
ro'ovlasni$kog poretka. To se nap#%tanje anti$kog poretka nije ostvarivalo deklarirani2
poni%tenje2 ro'ovlasni%tva) nego s#stavni2 2ijenjanje2 nje4
*5-
gove so1ijalnoekono2ske 'iti. 9 ne2og#nosti da ostvare nekada%nji eksplo4ata1ioni #$inak
odr3anje2 klasi$nog ro'ovlasni%tva) veliki "e2ljoposjedni1i daj# kon1esije radnoj sna"i ti2e
%to joj #st#paj# dio svoga i2anja na o'rad'#. Odri$#i se totalne eksploata1ije rada i
direktnog posjeda sve#k#pne "e2lje) posjedni1i osig#ravaj# "a se'e dio #roda %to ga
osa2ostaljeni o'ra<i4va$i 2oraj# davati kao #"vrat "a #st#pljen# "e2lj# i #" to i dio
neposrednoga rada koji i2 je n#3an "a oplo<ivanje tla %to s# ga nakon dodjele par1ela
o'ra<iva$i2a "adr3ali "a se'e.
9 takvo2 prestr#kt#riranj# agrarni6 odnosa) "e2ljoposjedni1i vr%e nivela1ij# podrijetlo2
ra"li$iti6 kategorija dr3ala1a "e2lje oko jednoga te2eljnoga tipa "avisnog o'radiva$a
vlasteoske $esti1e. .ri to2e oni i sa2i se'e organi"iraj# po na$el# #vjetnog posjedovanja
"e2lje) "avisnog o sl#3'i %to je vr%e # dr3avno2 vladavinsko2 aparat#) stvaraj#i
6ijerar6ijski vi%ekatni pira2idalni poredak svoje klase. Ali oni #jedno t# pira2id# svoga
#strojstva grade tako da 1jelin# dr3avne @kraljevskeA vladala$ke nadle3nosti ko2adaj#
ostvar#j#i je @#"a sav otpor sredi%nje vlastiA # doseg# svoje lokalne ili pokrajinske 2oi
sa2ostalno. Ostaj#i pira2ido2) oni pre#"i2aj# i"vr%avanje kraljevski6 javnopravni6
#nk1ija # oni2 okviri2a i # ono2 opseg# koje je nji6ova realna sila #spjela pretvoriti #
stvarnost.
Sve te pojave) ve"ane #" pro1es e#dali"a1ije vi"igotske dr3ave) politi$ki s# se o$itovale #
o'lik# separati"2a 1ijeli6 o'lasti i pokrajina. 9 svojoj po'#ni protiv kraljevske vlasti koja se
opire prigra'ljivanj# dr3avni6 ko2peten1ija od strane privatnika) velika%i se ne s#ste3# i od
save"a s ino"e2ni2 dr3avni2 vlasti2a. Tako je ve sredino2 VI. st. vi"igotski 2agnat
Atanagild st#pio # save" s Bi"antin1i2a protiv kralja Agile) a gro Si"enant s !ran1i2a protiv
kralja Svintile. To s# $inili i dr#gi) # ra"ni2 prigoda2a. A vjerojatno je i arapsko osvojenje
vi"igotske Mpanjolske naj"ad) po$etko2 VIII. st.) po$elo kao tra3enje po2oi pora3eni6
pretendenata na kraljevsk# vlast od t#<inske sile) koja e se poka"ati kao s#d'onosna ne sa2o
"a opstanak vi"igotske dr3ave) nego i "a poredak koji je t# interven1ij# i"a"vao i o2og#io
nje"in# 'r"# po'jed#.
*5*
IV. !RANAHKA I ITALI:A 9 VII. I VIII. ST.
*. M/ROVINMKA DRPAVA DO .I.INA MALO0
.oslije Klodovikove s2rti @G**A "apo$inje te%ko) krvavo i "a2r%eno do'a politi$ke povijesti
!rana$ke koje "avr%ava propa%# dinastije Merovinga i or2iranje2 karolin%kog kraljevstva
koje je #skoro "ati2 postalo i o'novljeni2 ri2ski2 1arstvo2 na &apad#.
.rva etapa te povijesti o'#6vaa gotovo pedeset godina 'or'i i"2e<# Klodovikovi6 sinova i
#n#ka "a vlast nad dijelovi2a dr3ave %to s# G**. 'ili 2e<# nji6 podijeljeni. .o istek# toga
vre2ena) godine GG,. 'io je 1ijeli dr3avni teritorij ponovo #jedinjen pod vla%# Klotara I. Ali
to pol#stoljetno ra"do'lje nije 'ilo isp#njeno sa2o 'or'o2 "a #klanjanje 2e<#so'ni6
s#parnika i tak2a1a nego i pro%irivanje2 rana$ke vlasti pre2a s#sjedni2 "e2lja2a.
Nakon s2rti ostrogotskog kralja Teodori6a I. @GJCA) Teodorik) rana$ki kralj # Rei2s#) #spio
je osvojiti .rovans# i "a to pro%irenje svoji6 posjeda do'iti pri"nanje :#stinijanova 1arskog
dvora. 0odine GI*. on je # "ajedni1i s Klotaro2) tada kralje2 # Soissons# @Soason#A) pokorio
T6tirin3ane. 9 to vrije2e # sastav rana$ke dr3ave #klj#$ena je i Bretanja.
Bor'e s B#rg#ndijo2 'ile s# veo2a te%ke i d#gotrajne. Ondje je G*C. kralje2 postao
Sigis2#nd) gorljiv katolik i "'og toga neo2iljeo 2e<# '#r4g#ndsko2 arijansko2
aristokra1ijo2) pa se ona pove"ivala s Ostrogoti2a potakav%i ti2e katolike) 0alori2ljane i
B#rg#nde) da o$ek#j# po2o od !ranaka. Ali do slo2a '#rg#ndsko4ostrogotskog save"a
do%lo je "'og toga %to s# B#rg#ndi tra3ili oslona1 i # Bi"ant# #pravo # vrije2e kad s#
Ostrogoti "ala"ili # svoj ratni s#ko' s Karstvo2. Da se ne desi da B#rg#ndija postane ratni2
plijeno2 Ostrogota) !ran1i s# i6 radije napali prvi @GJJA. Novi kralj) 0odo2ar) #spio i6 je
s#"'iti. S pro'i"antski orjentirano2 ostrogotsko2 kralji1o2 A2alasvinto2 sklopio je
o'ra2'eni save". Ali poslije nje"ine pogi'ije ostao je 'e" po2oi. Napad !ranaka o'novljen
je GIJ. a 'or'e s# "avr%ene GI5. kona$ni2 pora"o2 B#rg#nda i podjelo2 nji6ove "e2lje
2e<# tri kraljevska teritorija rana$ke dr3ave.
Do sredine VI. st. !ran1i s# pod svoj# vlast podvrgli i Bavar1e) no oni s# i # okvir# rana$ke
dr3ave o$#vali odre<en# pose'nost. I2ali s# vlastite vojvode) 3enid'eno2 ve"o2 "'li3ene s
k#o2 Merovinga i # va"alsko2 odnos# pre2a nji2a.
Ovakvi2 re"#ltati2a) rana$ka je dr3ava # vrije2e kad je njo2e # 1jelini "avladao Klotar I.
se"ala sve do srednje La'e) Saale i srednjeg D#nava)
*5I
Dio'a # $as# Klotarove s2rti @GC*A
TeritorijE
=ari'erta X
Sigis'erta
0#nlra2a
=ilperika l
.odr#$\a "avisna o !rana$ko?
0lavni gradovi
G--
!rana$ka god. GC*.
o'#6vaaj#i sve ger2anske "e2lje # srednjoj /vropi) osi2 podr#$ja na ko2 s# 3ivjeli Sasi i
!ri"i. Ti2e je rana$ko kraljevstvo postalo najprostranijo2 i naj2onijo2 dr3avo2 na tl#
nekada%njega "apadnori2skog 1arstva.
Ali nakon Klotarove s2rti @GC*A njegova s# $etiri sina i opet 2e<# so'o2 podijelila dr3avni
teritorij kao da se radilo o privatno2 posjed#. &apadna 0alija) koj# je do'io najstariji sin)
=ari'ert) po$ela se na"ivati Ne#strijo2) a podr#$je od porije$ja Me#se i Moselle sa srednji2
.orajnje2 i "e2ljo2 Ala2ana) T6iirin3ana i Bavara1a) koji2a je "avladao Sigis'ert) po$elo
se na"ivati A#stra"ijo2. Dr#ge dvije o'lasti o'#6vaale s# nekada%nj# B#rg#n4dij# s neki2
pro%irenji2a te nekada%nj# o'last Salijski6 !ranaka na sjever# dr3ave.
Sva s# $etiri Klotarova sina 'ili okr#tni) rato'orni i divlji 'ar'ari) #vijek pripravni da silo2
preoti2aj# t#<e posjede. Svi s# 3ivjeli # 2nogo3enstv#) a nji6ove 'ra$ne i nasljedstvene
spletke pretvarale s# se # krvave i 'eskr#p#lo"ne s#ko'e. Brak kralja A#stra"ije) Sigis'erta) s
Br#n6ildo2) kerko2 vi4"igotskog kralja Ataiiagilda) postao je povodo2 "a gra<anski rat koji
je 6arao 1ijeli2 podr#$je2 rana$ke dr3ave. Kralj najsjevernije o'lasti) =ilperik) na koga je
gole2 #tje1aj i2ala njegova lj#'avni1a) ropkinja !redeg#nda)
*55
'ojao se) nai2e) da e 2# Sigis'ert #" po2o Vi"igota preoteti njegova i2anja # Akvitaniji)
pa je i on tra3io da "a 3en# do'ije jedn# od keri vi"igot4skoga kralja. Kad je # to2e #spio)
lj#'o2orna !redeg#nda dala j# je "adaviti i "ati2 je sa2a postala kralji1o2. 9"aja2na
2r3nja Br#n6ilde @koja je 3eljela osvetiti svoj# #'ijen# sestr#A i !redeg#nde "apalila je
'#ktinj# gra<anskoga rata @GDIA. On je o'ilovao ne sa2o 'itka2a nego i #2orstvi2a i
naj2ljeni2 #'ijstvi2a # vladarski2 o'itelji2a "araeni6 tak2a1a.
9 kaos# "lo$instava i jag2e ra"a'ir# se i neke karakteristi$ne tenden1ije. Vi"igotkinja
Br#n6ilda) po'orni1a interesa svoga 2#3a) a#stra"ijskoga kralja Sigis'erta) njegovi6 sinova i
#n#ka) o$itovala je jasn# te3nj# da protiv anar6ije e#dala1a air2ira a#toritativn# kraljevsk#
vlast. S dr#ge strane) 'or'e s# se vodile #" 3estoko nastojanje da tak2a1i jedni dr#gi2a
"a2a2ni2 o'eanji2a i darovi2a preoti2lj# kletveno ve"ane podanike @le#deA) koji s# svoj#
nepostojan# vjernost prodavali i"n#<ivanje2 darova # "e2lji.
9 posljednjoj a"i ratovanja Br#n6ilda se "alagala da # A#stra"iji postane kralje2 nje"in
pra#n#k) 2alodo'ni Sigis'ert II. ko2e 'i ona) # to2 sl#$aj#) 'ila regentkinjo2. Ali "avjera
a#stra"ijski6 velika%a) 2e<# koji2a s# najistakn#tiji 'ili Arn#l) 'isk#p # Met"#) i poglavar
kraljevskoga dvora @2ajordo2A .ipin Landenski) dovela je do kona$nog rje%enja. :edini
pre3ivjeli 'a%tinik # Ne#striji) Klotar II. #spio je stei i B#rg#ndij#) a A#4stra"ija 2# se
predala 'e" 'or'e. S2jesta je sve ta2o%nje pretendente dao po'iti) a Br#n6ilda je #6vaena)
os#<ena na s2rt i # do'i od CG godina s2akn#ta poslije tri dana najokr#tniji6 2#$enja @C*IA.
&a ra"do'lje od C*I. do CJ,. Klotar II. je ostao jedini2 vladare2 1ijele rana$ke dr3ave. 9
sva tri dijela svoje dr3ave @A#stra"iji) Ne#striji i B#rg#n4dijiA dao je 2noge kon1esije
aristokra1iji. 9 njeni2 redovi2a ve s# na po$etk# VII. st. naj2oniji postali najvi%i
#pravni1i kraljevskoga dvora @2ajordo2iA. 9 svako2 od tri dijela dr3ave) 2ajordo2 je #
svoji2 r#ka2a sjedi4njavao najvi%e #pravne #nk1ije) a # isto vrije2e 'io je i posjednik
najpro4
ST ON dr_ ad
).A Rid_ UT
_ZT4 _
t4 e. 1 rUN AVS: UST
I:iK 5 7Oie SV
TVUSB45r)\h4E *@G bST.VUU:
Likovi 2erovin%ki6 kraljeva na nov1#E Teode'ert) Klotar II) Dago'ert.
*- Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
straniji6 i2anja. &'og nji6ova #gleda i 2onog #tje1aja peripetije $etrde4setgodi%njega
gra<anskog rata @GDI>C*IA #velike s# "avisile od nji6ova opredjeljenja i "alaganja.
9 novoor2irani2 odnosi2a kraljevske vlasti s e#dal1i2a) koji s# se nei"2jerno okoristili
protekli2 s#parni$ki2 'or'a2a) va3n# etap# $ini opi sa'or 1rkveni6 i svjetovni6 velika%a
%to ga je Klotar II. sa"vao # .ari"# C*5.) od2a6 nakon svoje po'jede. /dikto2 koji je
proistekao i" odr3ani6 vijeanja) on je @*,. IV.A deinirao sve tekovine velika%a. .ri"nao je kao
neopo"ive sve "e2ljoposjede le#da koji s# "a vrije2e gra<anskoga rata ostali vjerni svo2e
"akonito2 poglavar#L 1rkvi je odo'rio da 'isk#pe ne postavlja kralj nego da i6 'iraj#
sveeni1i i p#k) a 'isk#pi2a je pri"nao j#risdik1ij# nad sveenstvo2L o'ave"ao se da e
kraljevske sl#3'enike postavljati sa2o i" redova #gledni6 lj#di one o'lasti # kojoj e
sl#3'ovati) a slo'odni e lj#di 2oi 'iti os#<eni sa2o ako i2 krivi1a '#de doka"ana. I)
naj"ad) Klotar II. 2orao se sve$ano pokajati "a 2noge pogre%ke %to i6 je kraljevska vlast #
pro%losti i"vr%ila i o'eati da i6 # '#d#nosti vi%e nee 'iti.
Hini se da ipak ni te kon1esije nis# "adovoljile velika%e # B#rg#ndiji) jer je Klotar II. na
pose'no2 sa'or# C*C. 2orao ta2o%nji2 e#dal1i2a dati jo% i 'rojne nove #st#pke.
.artik#laristi$ka osjeanja A#stra"ija1a 2orao je pak #2iriti ti2e %to i2 je svoga
desetogodi%njega sina Dago'erta postavio kao pose'noga kralja A#stra"ije. Kao njegovi
savjetni1i) ti2 s# dijelo2 dr3ave akti$no #pravljali 2ajordo2 .ipin Landenski i Arn#l)
'isk#p # Met"#.
9 takvi2 okolnosti2a) Klotar II. 2ogao je sa$#vati svoj# vlast sa2o 'ri3ljivo #dovoljavaj#i
"a6tjevi2a 2oni6 velika%a.
.oslije njegove s2rti kralje2 je postao njegov sin Dago'ert I. @CJ+>CI+A. I on se 2orao
'oriti sa svoji2 2la<i2 'rato2 koji se 3elio proglasiti sa2ostalni2 kralje2 Ne#strije. Da t#
na2jer# s#"'ije) svoji2 je sjedi%te2 #$inio .ari") # Ne#striji) a A#stra"ij1i2a je kao kralja
dao svoga 2la<ega sina Sigis'erta @IIIA. Dago'ert je # ni"# 'itaka 2orao #pokoravati
0askonj#) ka2o se jo% GD,.) #"2i$#i pred pritisko2 Vi"igota) naselio dio Baska i" nji6ove
postoj'ine i"2e<# gornjeg /'ra i Biskajskog "aljeva.
9 pogled# svoga vanjskopoliti$kog polo3aja) Dago'ert je 3ivio # do'ri2 odnosi2a s
Karstvo2) sta'ili"irao je svoje odnose s vi"igotsko2 dr3avo2 i od#stao od osvaja$ki6
pot6vata svoji6 pret6odnika pre2a Lango'ardi2a.
Velik# slavensk# dr3av# pod vodstvo2 Sa2a s2atrao je veo2a opasno2 po rana$ke interese
pa j# je pok#%ao #ni%titi. Do3ivjev%i te3ak pora" kod Vogatis'#rga) # "apadnoj He%koj)
od#stao je od ti6 preten"ija) pa se ta dr3ava o$#vala sve do Sa2ove s2rti @CG,A. Dago'ertov
pok#%aj da pokori Sase "avr%io se sa2o si2'oli$ni2 #spje6o2E dogovoro2 o plaanj# danka
koga se Sasi nis# dr3ali.
Iako je Dago'ert vje%to2 politiko2 #spio o$#vati jedinstvo svoje dr3ave) nje"in se teritorij
CI+. i opet raskolio na vladavine njegove dvoji1e sinova. Ali '#d#i da s# o'a vladara 'ila
2alodo'na) dr3avne s# poslove vr%ili nji6ovi 2ajordo2i) a aristokra1ija je tra3ila i do'ivala
sve nove i nove #st#pke. :a$anje 2oi 2ajordo2a pose'i1e se o$itovalo kad je poslije s2rti
a#stra4"ijskoga kralja Sigis'erta III. @CGCA 2ajordo2 0ri2oald poslao njegova 2alodo'nog
sina # progonstvo # Irsk# a na prijestolje postavio svoga vlastitoga sina dav%i 2# i2e
=ilde'ert III. Ta je #"#rpa1ija 'ila prvo "'a1ivanje dinastije Merovinga s prijestolja i #jedno
prvi pok#%aj da 2ajordo2) stekav%i najvei akti$ni #tje1aj na politi$ki 3ivot # "e2lji)
preot2e i sa2 kraljevski
*5C
polo3aj. Ti2e je 0ri2oald 'io prete$a .ipina Maloga) a karakteristi$no je da je 'io pripadnik
iste 2one velika%ke o'itelji kao i .ipinE 0ri2oaldova sestra Bega) #data "a Ansegisila) sina
'isk#pa # Met"#) Arn#la) 'ila je pra4'aka .ipina Maloga.
Ali ta 0ri2oaldova #"#rpa1ija "avr%ila se ve poslije D godina katastroo2E i ota1 i sin
do2a2ljeni s# # .ari") gdje s# 'a$eni # "atvor i #'ijeni) a na vlast se vratio poto2ak k#e
Merovinga.
Mo 2ajordo2a 'ila i6 je # dotada%njoj evol#1iji ve toliko i"digla da s# i6 velika%i s2atrali
najveo2 opasno%# "a svoje interese. .ose'i1e je # Ne#striji i B#rg#ndiji 'io 2oan
2ajordo2 /'roin. Stoga s# velika%i protiv njega skovali #rot#) #6vatili ga i poslali #
progonstvo) a kralje2 je CDI. progla%en =ilderik II. koji je ve vladao # A#stra"iji. Tako s#
ponovo sva tri dijela rana$ke dr3ave 'ila "dr#3ena pod jedni2 vladare2. Velika%i2a se o$ito
$inilo da s# se odnosi i"2ijeniliE sna3an 2ajordo2 # 'ilo koje2 od tri dijela dr3ave pretvorio
se ve # tolikoj 2jeri # po'ornika jake sredi%nje vlasti) da je postao opasniji od legalne
kraljevske vlasti koja je 'ila 2aterijalno sla'a. Ali kad je =ilderik II. pok#%ao da ne '#de
igra$ka # r#ka2a velika%a) pa je $ak nastojao pro%iriti svoj #tje1aj preko grani1a dr3ave i #4
plesti se # #n#tra%nje sporove # lango'ardsko2 kraljevstv#) velika%i s# skovali "avjer# i
=ilderik II. je # lov# 'io #'ijen @CDGA. On je 'io posljednji kralj i" k#e Merovinga koji je
pok#%ao da "aista vlada. .oslije njega) sve do dolaska nove dinastije Karolinga) !rana$ka je #
r#ka2a 2one aristokra1ije i njeni6 prvaka) 2ajordo2a) a Merovin"i s# 'lijede ig#re 'e"
ikakva #tje1aja na politi$ke doga<aje.
.oslije =ilderikove s2rti gospodare2 # Ne#striji i B#rg#ndiji postao je 'iv%i 2ajordo2
/'roin koji se vratio i" progonstva i #veo re3i2 okr#tnog osveivanja svi2a svoji2
protivni1i2a. 9 A#stra"iji je dotle sv# vlast prigra'io #n#k .ipina Landenskoga) .ipin
=eristalski. .o sin# .ipina =eristalskog) Karl# Martel#) ta e k#a do'iti i2e Karolinga i kao
takva #speti se sredino2 VIII. st. na kraljevsko prijestolje #2jesto dinastije Merovinga.
S#parni%tvo i"2e<# /'roina i .ipina =eristalskog dovelo je do rata i"2e<# Ne#strije i
A#stra"ije # ko2 s# A#stra"ij1i do3ivjeli te3ak pora".
Nakon toga #spje6a /'roinova 2o # Ne#striji i B#rg#ndiji i"vanredno je porasla. On je
'e"o'"irno s dvora #klanjao stare 2one o'itelji koje s# svoje sl#3'e s2atrale nasljedni2a)
preoti2ao i2 i2anja i najistakn#tije li$nosti nastojao #ni%titi. Ali taj je njegov pritisak na
velika%e doveo do njegova #2orstva @C,IA) a to je o2og#ilo A#stra"ij1i2a da o'nove rat i
postign# po'jed#. S2jeraj#i da pod svojo2 akti$no2 vla%# #jedini 1ijeli dr3avni teritorij)
.ipin je pri"nao "a kralja A#stra"ije dotada%njeg ne#strijskoga i '#rg#ndskoga kralja
Teodorika III. !or2alno je i # Ne#striji i # B#rg#ndiji postavio pose'noga 2ajordo2a) ali je
na t# #nk1ij# postavio lj#de koji s# 'ili ovisni o nje2#.
Kraje2 VII. i # po$etk# VIII. st. "adesilo je !rana$k# nekoliko vanjski6 opasnosti. I"'ila je
3estoka po'#na !rigija1a koji s# "aposjeli veo2a prostrano podr#$je) no 'or'e s# se naj"ad
"avr%ile ra"grani$enje2 i sklapanje2 2ira. Tre'alo je povesti i rat protiv osa2ostaljeni6
Ala2ana i Bavara1a. .o #spje%no2 "avr%etk# ti6 'ojni6 po6oda @i"2e<# D-+. i D*JA !ran1i s#
osnovali 'isk#pij# # Sal"'#rg# koja je s vre2eno2 odigrala va3n# #log# i # %irenj#
kr%anstva # "apadnoslavenski2 "e2lja2a.
*5D
9 dr#goj polovi1i VII. st. sve se vi%e osa2ostaljivala i Akvitanija. Ona teoretski i dalje
pri"naje vr6ovn# vlast 2erovin%kog kralja) ali akti$n# vlast ondje i2a akvitanski vojvoda. 9
posljednjoj $etvrti VII. st. nje"in teritorij se3e od Loire do .ireneja.
.ipin =eristalski #2ro je # d#'okoj starosti D*5. .oslije ogor$eni6 'or'i s po'#no2
Ne#strija1a) !rigija1a i rata s Akvitanijo2) naj"ad se kao 2ajordo2 svi6 trij# dijelova dr3ave
air2irao van'ra$ni .ipinov sin Karlo Martelo. Kao kralja #"digao je na prijestolje jedinoga
3ivog predstavnika 2erovin%ke k#e) Teodorika IV. Be" kona$nog je #spje6a ratovao sa
Sasi2a) # dva vojna po6oda svladao je Bavar1e) ali i2 je ostavio "avisnoga vojvod#. .otp#no
je pokorio !rigij1e) a i Ala2ane) #kin#v%i pri to2 "ase'n# vojvodsk# $ast toga ple2ena.
S pokorenje2 Bavarske) Ala2anije i !rigije po$elo je inten"ivno pokr%tavanje ti6 "e2alja.
0lavni reali"ator te ak1ije 'io je anglosaski redovnik Vinrit koji je kao redovnik #"eo i2e
Bonia1ije.
Karlo Martelo pok#%ao je @DI*A da i Akvitanij# pri2ora da se odre$e svoje akti$ne
ne"avisnosti) ali je njen vojvoda /#des @OdA odolio pritisk#.
.oslije pada Vi"igotske Mpanjolske # r#ke Arapa @D**A) lokalni #pravlja$i # Septi2aniji nis#
i2ali dovoljno snaga da se o'rane) pa je i ta o'last do D*D. pala # vlast Arapa. Nakon toga
slijedili s# pok#%aji Arapa da osvoje i Akvitanij#. Vojvoda /#des do3ivio je nekoliko pora"a
pa je 2orao "atra3iti po2o Karla Martela.
Do odl#$ne 'itke do%lo je DIJ. kod .oitiersa @.oatjeA. .ora" Arapa 'io je potp#n i oni s# se
2orali pov#i i" Akvitanije.
Re"#ltat toga rata 'io je taj da je Akvitanija naj"ad pri"nala va"alsk# podlo3nost rana$koj
vlasti.
Ali vojvode .rovanse s# se #" po2o Arapa pok#%ali otkin#ti od !rana$ke. Najte3a sit#a1ija
'ila je DI,. kada je jaka arapska vojska) kao save"nik po'#njenika) kren#la #" tok R6one) a
Karlo Martelo je 'io "a#"et ratovanje2 na sjever#) sa Sasi2a. Na njegov# 2ol'# # po2o 2#
je pritekao lan4go'ardski kralj Li#tprand pa s# napada$i 2orali #"2akn#ti) a pokorenje
.rovanse ostvareno je slijedee godine @DI+A.
Na podr#$j# koje jepodvrgao svojoj vlasti) Karlo je #veo 'e"o'"iran i silovit re3i2 sla2aj#i
svoje protivnike) $ak i kad s# 'ili na najvi%i2 1rkveni2 polo3aji2a. 9 nastojanj# da i2a %to
ja$#) konjani$k# vojsk#) tr#dio se da i2a %to vi%e kletveni6 podanika @va"alaA) a 2ogao i6 je
#"a se ve"ati sa2o darivanje2 "e2ljoposjeda. &'og toga je iskori%tavao svako protivljenje
svojoj politi1i da vr%i koniska1ije) da 'i stekao "ali6e "e2lje kojo2 e o'dari4vati svoje
pristali1e. 9 ist# svr6# nije se s#ste"ao ni pred opse3ni2 "apljena2a 1rkveni6 i2anja.
Dr3avo2 je #pravljao kao da je 2onar6. O'javljivao je "akone i i"ri1ao pravd# kao da je
kralj. A kad je @DIDA #2ro Teodorik IV. vi%e #ope nije postavio novoga kralja nego je vladao
sa2) pre2da i dalje pod naslovo2 2ajordo2a.
9 takvi2 okolnosti2a papa 0rg#r III. # dva je navrata tra3io po2o od Karla Martela protiv
Lango'arda) ali je on ostao vjeran svoji2 save"ni1i2a koji s# 2# pr#3ili drago1jen# po2o #
vrije2e po'#ne .rovansala1a i napada Arapa @DIG>DI,A.
9o$i svoje s2rti @D5*A Karlo Martelo je svo2e starije2 sin# Karlo2an# ostavio vlast #
A#stra"iji) a 2la<e2#) .ipin#) vlast # Ne#striji) B#rg#ndiji
*5,
!rana$ka # do'a Karla Martela.
i .rovansi. Akvitanija i Bavarska "adr3ale s# i dalje svoj# a#tono2ij#) ograni$en#
pri"navanje2 va"alskog odnosa. .riliko2 reg#liranja svi6 ti6 pitanja) postavljanje novoga
kralja #ope nije pokretano.
Ali # $as# kad s# Karlovi sinovi pre#"i2ali vlast do%lo je do po'#ne Akvitana1a) Bavara1a i
Ala2ana) a Sasi s# vr%ili te%ka plja$kanja pograni$ni6 o'lasti.
Ist#paj#i slo3no) 'raa s# #pokorila Akvitanij# i "apo$ela rat protiv Ala2ana. B#d#i da s#
protivni1i svoj# po'#n# o'ra"lagali nepostojanje2 "akonite kraljevske vlasti) oni s# prona%li
jedno dijete i" dotada%nje vladala$ke k#e i postavili ga "a kralja pod i2eno2 =ilderik III.
Dav%i ti2e svojoj 'or'i legiti2ni privid) s#"'ili s# Sase) podvrgli Bavarsk# @ostaviv%i joj
"ase'noga vojvod#A i # krvi #g#%ili po'#n# Ala2ana.
Svoja ratovanja # prekorajnski2 "e2lja2a o'a s# 2ajordo2a pod#pirala inten"ivni2
pokr%tavanje2 0er2ana. Ovakav oslon na 1rkv# # A#stra"iji 2orao je 'iti pro%iren i na
Ne#strij#. Ali to2e s# stajale na p#t# ve ranije i"vr%ene 2nogo'rojne koniska1ije 1rkveni6
do'ara. Stoga je na jedno2 sa4
*5+
'or# progla%eno o'eanje da e preoteta i2anja 'iti vraena 1rkvi. No to je 2oglo 'iti
ostvareno sa2o # 2aloj 2jeri jer 2ajordo2i nis# 2ogli riskirati da i"g#'e 2nogo'rojne
va"ale %to i6 je darivanje2 i2anja stekao jo% Karlo Martelo. &'og toga je novi2 vlasni1i2a
dop#%teno da do'ivene "e2lje "adr3e) ali kao 1rkveni prekarij) s ti2e da e 1rkvi plaati
svakogodi%ne da3'ine.
/ra "ajedni$ke vladavine dvoji1e 2ajordo2a "avr%ila se D5D. povla$enje2 Karlo2ana #
sa2ostan @# ItalijiA) a sva je vlast ostala .ipin# Malo2e. Isprva ga je #gro3avao pol#'rat
0rion) di3#i '#ne # Saskoj) Bavarskoj i Ak4vitaniji) a "ati2 s# se ne"adovoljni1i po$eli
ok#pljati oko Karlo2anova sina Drogona. Sve je to na2etalo potre'# da se pravna osnova
.ipinove akti$ne vlasti nedvoj'eno #tvrdi.
9 t# svr6# .ipin je DG-. poslao papi &a6ariji delega1ij#) s #pito2 tre'a li da kraljevski naslov
nose vladari koji ne2aj# nikakve 2oi) ili je pravo da on pripada oni2a koji "aista 2og#
#pravljati svojo2 "e2ljo2.
9 to se vrije2e) nai2e) i"gradilo #$enje da je papa ovla%ten donositi odl#k# o svjetovnoj
vlasti na &apad#. Ono se te2eljilo na t"v. Konstantinovoj darovni1i) dok#2ent# koji je ti6
godina 'io i"ra<en negdje # 1rkveni2 kr#govi2a # Italiji i i" koga je proi"la"ilo da je 1ar
Konstantin I. II-.) pri pre2je%taj# prijestolni1e i" Ri2a # Karigrad) papi Silvestr# I. i
njegovi2 nasljedni1i2a prep#stio pravo da raspola3# svjetovno2 vla%# na &apad#. Ta je
povelja va3ila kao vjerodostojna sve do sredine BV. st. kad je 6#2anist !ran1es1o Valla po
je"i$ki2 i paleograski2 o'ilje3ji2a doka"ao da nije 2ogla nastati # IV. nego tek # VIII.
stolje#.
Oslanjaj#i se na a#toritet Konstantinove darovni1e) papa je na .ipinov #pit odgovorio da
kraljevska vlast tre'a da pripadne ono2e tko je "aista kadar da vlada. Nakon toga je .ipin
DG*. sa"vao sa'or velika%a # Soissons# @Soason#A koji ga je proglasio kralje2 !ranaka. To2e
i"'or# dodan je i 1rkveni o'red po2a"anja posveeni2 #lje2) $i2e je njegov# kraljevsko2
dostojanstv# pripisan vjerski karakter.
9"vrat "a papin# #sl#g# .ipin# nado%ao je veo2a 'r"o. Novi papa) Stjepan II. na%ao se #
te%ko2 polo3aj# jer je lango'ardski kralj Aist#l dod#%e s papo2 sklopio 2ir na 5- godina) ali
je taj #govor t#2a$io kao papino podvrgavanje svojoj vr6ovnoj vlasti i "a6tijevao da svaki
stanovnik ri2skog d#kata plaa kralj# godi%nj# da3'in# # i"nos# od jednog solida. Nato je
papa "atra3io odo'renje od .ipina da se pred lango'ardski2 nasilje2 skloni # !rana$k#.
.rilike # Italiji ra"vijale s# se # 2e<#vre2en# tako da je papinstv# kao jedini oslona1 "aista
ostala jo% sa2o !rana$ka. :o% # prvoj polovi1i VIII. st. Karstvo je svoji2 italski2 posjedi2a
na2etn#lo skrajnje te%ke pore"e koji s# naro$ito teretili 1rkvene posjede. B#d#i da je papa
od'io da i6 plaa) ravenski eg"ar6 i ri2ski d#Z odl#$ili s# da #potrije'e sil#. Ali ri2ska je
2ili1ija #" po2o lango'ardski6 vojvoda Spoleta i Beneventa protjerala nji6ove odrede. A
kad je 1ar Leon III. I"a#rijski godine DJC. po$eo ist#pati protiv k#lta ikona i ti2e otpo$eo
do'a ikonokla"2a) sva je Italija #stala protiv njega. /g"ar6 je 'io #'ijen a 1arski vojskovo<e
@d#1esA protjerani. Na podr#$j# ri2ske o'lasti sv# je vlast i2ao papa) a Lango'ardi s# sk#$ili
teritorij eg"ar6a preotev%i Bolonj#.
Novi val neprijateljstava podigao se kad je 1ar DI-. o'javio edikt o "a'rani %tovanja ikona.
.apa 0rg#r III. sa"vao je nato # Ri2# sinod koji je sve$ano isklj#$io i" 1rkve sve protivnike
ikona @DI*A. I reak1ija Karstva 'ila
*G-
je jednako 3estoka. Najprije je sna3na lota kren#la pre2a Italiji) a kad je postradala #
:adransko2 2or#) 1ar je nared'o2 i"#"eo sve svoje posjede na &apad# @Ilirik) Si1ilij#) j#3n#
Italij#A ispod ko2peten1ije pape i podvrgao i6 1arigradsko2 patrijar6#. 9 svi2 ti2 o'lasti2a
svi s# papinski posjedi konis1irani # korist Karstva. 9 ad2inistrativno2 pogled# Ravenski je
eg"ar6at odvojen od ri2ske o'lasti) koja je oor2ljena kao pose'an Ri2ski d#kat) a j#g Italije
sa Si1ilijo2 postao je "ase'na #pravna o'last.
Ovako rasko2adani 'i"antski posjedi 'r"o s# postali 2eta lango'ard4ski6 napada. Oni s#
ni"o2 #spjeli6 ak1ija sk#$ili teritorij Ri2skog d#kata i Ravenskog eg"ar6ata. .apinstvo se
odr3avalo laviraj#i # sporovi2a i"2e<# lango'ardskog kraljevstva na sjever# i
lango'ardski6 vojvodstava) Spoleta i Beneventa) na j#g#. Svoji2 #tje1aje2 #spjelo je dva
p#ta spasiti eg"ar6at od propasti @DIJOI. i D5I.A. Ali DG*. lango'ardski kralj Aist#l kona$no je
#kin#o postojanje Ravenskog eg"ar6ata a njegov je teritorij pripojio svojoj dr3avi. Sad je #
sjevernoj Italiji pod vla%# Bi"anta ostala jo% sa2o Vene1ija) a papinstvo je 2oglo "a%tiivati
svoje interese sa2o tra3ei oslona1 # !rana$koj.
J. .ROK/S !/9DALI&AKI:/ 9 LAN0OBARDSKO: ITALI:I
Lango'ardi s# se doselili # Italij# # krvnorod'inski2 "ajedni1a2a @a4raeA. .riliko2
osvojenja) kraljevska vlast i vojvode) kao prva1i lango'ardske rodovske aristokra1ije)
"aposjeli s# i2anja 1arskoga iska i "e2lje od'jegli6 i po'ijeni6 veliki6 "e2ljoposjednika) a
rodovske sk#pine "a#"ele s# "e2lje 2anji6 posjednika ili nap#%tena i2anja. Nije) dakle) 'ilo
nikakve podjele "e2lje s italski2 stanovni%tvo2) nego s# Lango'ardi "e2lj# naprosto
preoti2ali po#'ijav%i ili odagnav%i dotada%nje vlasnike ili s# prisvajali i2anja koja nis# i2ala
gospodara.
.ri oor2ljavanj# lango'ardski6 sela krvnorod'inske "ajedni1e ra"vrstale s# se kao
sa2ostalne privredne jedini1e) velike porodi1e od I do 5 genera1ije) koje s# 'ile kolektivni
o'ra<iva$ orani1a) dok s# ispa%e i %#2e ostale "ajedni$ki posjed 1ijele seoske "ajedni1e.
Ned#go poslije osvojenja privredni i dr#%tveni odnosi kod Lango'arda po$inj# se 2ijenjati.
Kao %to se vidi i" /dikta kralja Rotarija) koji je o'javljen C5I.) osnovne privredne jedini1e
rodovski6 sela) velike porodi1e) ve se raspadaj# na 2ale) individ#alne porodi1e jednoga
'ra$nog para) a kolektivni posjedi veliki6 porodi1a ko2adaj# se na slo'odna alodijalna
i2anja 2ali6 porodi1a koji2a ota1 o'itelji 2o3e raspolagati) prodavati i6) "alagati ili darivati
i6 po svojoj volji. Ali %#2e i pa%nja1i ostaj# i dalje na iskori%tavanj# svi6 stanovnika sela 'e"
ra"like. I njive i livade prep#%taj# se poslije 3etve i kosid'e @kao i "e2lje na #gar#A sto1i
1ijeloga sela kao slo'odna ispa%a. Svi2 ti2e lango'ardska se krvnorod'inska seoska opina
pretvarala # t"v. s#sjedsk# opin# ili 2ark#.
Kao i svagdje dr#gdje) alodijalno posjedovanje "e2lje vodilo je do i2ovinske dieren1ija1ije
2e<# stanovni1i2a lango'ardski6 sela) a ova se pretvarala # raslojavanje dr#%tva na ra"ne
kategorije.
.rvo'itno se osnovna 2asa $lanova lango'ardski6 ple2ena sastojala od slo'odni6
ravnopravni6 s#ple2enika koji se jasno ra"lik#j# od pol#slo'odni6
*G*
aldija) oslo'o<enika i ro'ova. Ti s# slo'odni lj#di od iskona 'ili na"ivani stari2 ger2anski2
na"ivo2 #l1ree @slo'odni s#narodnjakA. Ali DG godina nakon doseljenja) # Rotarijev# edikt#
i" C5I. taj na"iv @#l1reeA o"na$#je potp#no slo'odna $ovjeka jo% sa2o onda kad je #
latinsko2 tekst# edikta i"ri$ito re$eno da je taj #l1ree potp#no slo'odan od "avisnosti o 'ilo
kakvo2 "a%titnik# ili patron# @#l1ree et 6aa2#ndA. Takav dvojni na$in #potre'e starinske
rije$i #l1ree "na$io je da je sa2o dio nekad slo'odni6 lj#di do sredine VII. st. sa$#vao svoj#
potp#n# slo'od# i ne"avisnost) dok je dr#gi ostao or2alno slo'odan @#l1reeA) ali nije vi%e i
6aa2#nd @sa2ostalanA) nego je akti$no "apao # nek# "avisnost od 2onijega od se'e.
Takvo dieren1iranje 2e<# slo'odni2 i nekad ravnopravni2 Lango'ar4di2a 'ilo je prije
svega re"#ltat i2ovinske dieren1ija1ije 2e<# stanovni1i2a lango'ardski6 sela. :edni od nji6
postajali s# i2#niji) # svo2e s# posjed# ok#pljali 'olje i vee $esti1e "e2lje) a dr#gi s#
siro2a%ili) g#'ili svoje njive) postajali nesposo'ni da pre6rane se'e i svoj# porodi1#) pa s# se
2orali djelo2i1e ili potp#no #po%ljavati na "e2lji dr#gogaL ti2e jo% nis# g#'ili oso'n#
slo'od#) ali s# ipak "apadali # "avisnost od 'ogatiji6 lj#di.
S dr#ge strane) lango'ardski kralj) vojvode i dr#gi nosio1i istakn#ti6 sl#3'i postali s#
osvojenje2 Italije 2oni "e2ljoposjedni1i. Velike ko2plekse nji6ove "e2lje o'ra<ivali s# ili
pokoreni italski stanovni1i) pretvoreni # rat# # ro'ove) ili stari ri2ski ro'ovi i koloni koji s#
"ajedno sa "e2ljo2 dopali # vlast lango'ardski6 osvaja$a. &e2lj# koj# s# o'ra<ivali ro'ovi i
koloni do'ivali s# od poglavara lango'ardske dr3ave i $lanovi kraljevski6 i vojvodski6 vojni6
dr#3ina) nosio1i 1ivilni6 #nk1ija i sl#3'i. B#d#i da se iskori%tavanje ro'ovskog rada nije
isplaivalo) posjedni1i "e2lje davali s# prija%nji2 ro'ovi2a slo'od#. Ali to davanje slo'ode
dose"alo je ra"ne st#pnjeve oslo'a<anja.
Najni3i st#panj oslo'o<enosti 'ili s# t"v. aldiji. Nji6ov dr#%tveni polo3aj 'io je jo% veo2a
'li"# ropsko2e. Aldij sjedi na $esti1i "e2lje koja nije njegovo vlasni%tvo i s kojo2 on ne2a
pravo raspolagati 'e" do"vole gospodaraL on ni pravno nije ne"avisan) jer "a njegove
prijest#pe odgovara njegov gospodar. Ali aldij i2a i neka o'ilje3ja slo'odeE 2o3e sa2
#pravljati svoji2 gospodarstvo2 i na svojoj $esti1i $ak #po%ljavati ro'ove) njegov 'rak sa
slo'odno2 3eno2 dovodi sa2o do g#'itka njene slo'ode) a i to ne #vijek) dok se 'rak ro'a sa
slo'odno2 3eno2 ka3njava s2r# ro'a) a dotad slo'odna 3ena postaje kraljevsko2
ropkinjo2. O vi%e2 dr#%tveno2 polo3aj# aldija nad ro'ovi2a svjedo$i i to %to je glo'a "a
tjelesn# povred# aldija 'ila vi%a nego "a ro'a.
Aldiono2 je netko 2ogao postati tako da je neki gospodar svoga dotada%njeg ro'a o'dario
slo'odo2 toga st#pnja ili ako je ro<enje2 pripao dr#%tveno2 sloj# aldiona. Hini se da je
aldionat 'io davna%nja so1ijalna instit#1ija kod Lango'arda @kao i litstvo kod dr#gi6
0er2anaA) a datira od sa2i6 po$etaka raspadanja rodovski6 odnosa jednakostiL tada se #
njega "apadalo g#'itko2 p#ne slo'ode ili na te2elj# potp#ne ekono2ske propasti ili #slijed
"aro'ljavanja # rat#.
Daljnji vi%i st#panj oslo'o<enosti daje novooslo'o<eno2 oso'n# slo'od#) ali ga ostavlja #
ekono2skoj "avisnosti od njegova patrona. &a takav st#panj slo'ode #potre'ljava se tako<er
i"ra" 4#l1ree. Na taj na$in nekada%nji ro' ko2e je 'iv%i gospodar @a sada patronA dao
slo'od# na nivo# #l1ree postaje dr#%tveno jednak s nekada potp#no slo'odni2 pripadniko2
*GJ
lango'ardskog ple2ena koji je # pro1es# osiro2a%enja ostav%i slo'odan postao ekono2ski
"avisan od svoga 'ogatijeg s#ple2enika.
!#l1ree je dakle # vrije2e Rotarijeva "akona) sredino2 VII. stoljea) 'io slo'odan ali
ekono2ski "avisan $ovjek) koji je # taj polo3aj 2ogao "apasti na dva na$inaE ili g#'itko2
svoje ekono2ske ne"avisnosti #slijed osiro2a%enja) ako je prije toga 'io slo'odan i ne"avisan
$ovjekL ili ako je ranije 'io ro' ili aldij) a njegov 2# je gospodar darovao slo'od# na nivo#
#l1ree.
Lango'ardsko dr#%tvo dijelilo se dakle sredino2 VII. st. na $etiri osnovne kategorijeE
*A .otp#no slo'odni i ne"avisni lj#di @#l1ree et 6aa2#ndAL
JA Slo'odni ali ekono2ski "avisni lj#di @#l1ree) # novije2 s2isl# te rije$iAL
IA .ol#slo'odni ili aldijiL
5A Ro'ovi.
I"nad kategorije #l1ree et 6aa2#nd i"di"ala se nekada%nja vojno4ple42enska aristokra1ija)
koja po doseljenj# # Italij# vi%e ne te2elji svoj i"dign#ti polo3aj na rodovsko4ple2ensko2
dostojanstv# nego na sl#3'i # kraljevskoj i vojvodskoj politi$koj vlasti i na "e2ljoposjed#
koji potje$e od tren#tka doseljenja ili od vr%enja ra"li$iti6 sl#3'i kod ti6 najvi%i6 nosila1a
politi$ke vlasti.
Kraljevska vlast 'ila je kod Lango'arda i"'orna. .oslije spora"#2a i"2e<# kralja Klea i
vojvoda @oko GDGA) kralj je na podr#$j# svakog vojvodstva do'io opse3ne "e2ljoposjede.
Kraljevska je vlast i2ala svoj dvor i na nje2# ni" sl#3'enika) kao %to s# 2ar%al) 2ajordo2)
ri"ni$ar) 2a$ono%a i dr. .ojedini2 kraljevski2 i2anji2a #pravljali s# gastaldi. Osi2 nji6 'ilo
je i dr#gi6 #pravni6 i s#dski6 $inovnika) koje i"vori na"ivaj# j#di1es. Analogne sl#3'enike
i2ali s# i vojvode pojedini6 vojvodstava. Kio taj dvorjansko4sl#3'e4ni$ki aparat i2ao je ve
od naseljenja @po svo2 istakn#to2 polo3aj# jo% # rodovsko2 dr#%tv#A ili tek po sl#3'i "natne
"e2ljoposjede) koje s# kao "avisna radna snaga o'ra<ivali ro'ovi) aldiji ili #l1ree.
Kio taj sloj sl#3'enika) od o'i$ni6 pripadnika vojni6 dr#3ina @ga"indiA do naj#gledniji6
dvorjana) sa$injavao je kategorij# privilegirani6 slo'odni6 lj#di koja se i"ra"ito odvajala od
o'i$ni6 slo'odni6 i ne"avisni6 lj#di.
Te o'i$ne) slo'odne i ne"avisne lj#de @#l1ree et 6aa2#ndA dok#2enti VII. i VIII. st.
o"na$avaj# sve $e%e na"ivo2 ari2ani ili eZer1itales. Nji6ovo je) nai2e) osnovno o'ilje3je
'ilo pravo i d#3nost da s#djel#j# # ratni2 po6odi2a.
Ali tijeko2 VIII. st. kategorija ari2ana do3ivljava raslojavanje # dva s2jeraE jedni se od nji6
i"di3# na ljestvi1i dr#%tvene i i2ovne 2oi) a dr#gi2a se dr#%tvena ra"ina degradira.
To je vidljivo po propisi2a o nji6ovi2 vojni2 o've"a2a koje "akoni lango'ardski6 kraljeva
i" prve polovi1e VIII. st. "asnivaj# na nji6ov# ra"li$ito2 i2ovno2 stanj#.
Oni ari2ani koji s# i2ali tako prostran "e2ljoposjed da s# na nje2# 2ogli s2jestiti naj2anje
D k#a "avisnoga) danog stanovni%tva @1asae 2as4sariaeA) 'ili s# o'ave"ni da # rat do<# na
konj#) # oklop# i naor#3ani potp#ni2 naor#3anje2. Kako se vidi) 'ili s# to ve 2ali vlastelini
koji s# dio svoje "e2lje dali na o'ra<ivanje "avisni2 dr3ao1i2a $esti1a.
*GI
Oni ari2ani koji i2aj# naj2anje 5- j#gera "e2lje ali je o'ra<#j# sa2i) ne dodijeliv%i je #
$esti1a2a "avisno2 stanovni%tv#) dola"e # rat s teretni2 konje2) naor#3ani %tito2 i koplje2L
to s#) o$ito) sa2ostalni selja$ki "e2ljoposjedni1i.
Oni ari2ani koji i2aj# sa2o jednoga konja i 2anji ko2pleks "e2lje) dola"e # rat sa2o sa
%tito2 i koplje2. I" te kategorije lj#di j#deZ) koji stoji na $el# odreda i" te pokrajine) i2a
pravo da %estori1# lj#di ostavi na svojoj "e2lji da na njoj rade "a vrije2e vojnog po6oda) a
nji6ove konje s2ije dotle #potre'ljavati "a v#$# na svo2e i2anj#.
Ari2ani 'e" "e2lje i 'e" konja dola"e # rat naor#3ani sa2o %tito2) l#ko2 i strijela2a. I" te
kategorije 2o3e j#deZ na svo2 i2anj# ostaviti desetori1# da ondje rade # njegov# korist.
I" ovakve kategori"a1ije vidi se da s# sa2o prva dva) naji2#nija sloja ari2ana potp#no
ne"avisni lj#di. Dr#ga dva sloja na p#t# s# da i"g#'e svoj# ekono2sk# ne"avisnost. Nji6ovo
relativno ili potp#no siro2a%tvo one2og##je i2 da potp#no #dovolje ratni$ko2e "vanj#.
Oni djelo2i1e postaj# "avisni o'ra<iva$i t#<e "e2lje) "asad sa2o "a vrije2e dok je kraljevski
sl#3'enik) j#deZ) na ratno2 po6od#. Ali je pri to2e veo2a "na$ajno da oni svoj# nedovoljn#
sposo'nost "a javno4pravn# d#3nost slo'odna $ovjeka da voj#je kao $lan etni$ke i dr3avno4
politi$ke "ajedni1e ne odra<#j# # korist dr3ave) nego # privatn# korist dr3avnog sl#3'enika. 9
to2e se ra"a'ire p#t koji2 se jedan o'lik javnopravni6 o'ave"a pretvarao # te2elj
privatnopravne eksploata1ije neposredni6 o'ra<iva$a.
Ovakve ra"like # privredno2 i dr#%tveno2 polo3aj# ari2ana i"ra3avaj# l na"ivi koji2a i6
i"vori o'ilje3avaj#. .rva dva sloja na"ivaj# se 6o2ines pri2i @prvora"redni lj#diA) a "a%tieni
s# vergeldo2 od I-- solida. Ostala dva sloja nose na"iv 2inores 6o2ines ili 2ini2ae
personae @sitniji lj#di) ne"natne oso'eA) a vergeld i2 je *G- solida) dakle #pola 2anji.
.a ipak) o'a ta posljednja sloja jo% s# i dalje slo'odni lj#diL oni sa2o "'og sla'og i2ovnog
stanja "apadaj# # privre2en# "avisnost. Ti2e postaj# 'liski slo'odni2 ali ekono2ski trajno
"avisni2 lj#di2a @#l1ree) # kasnije2 "na$enj# te rije$iA.
Ovakvo "'li3avanje neposredni6 o'ra<iva$a "e2lje na ra"ini ekono2ske "avisnosti
karakteristi$na je pojava "a VIII. st. # Italiji. S jedne strane) p#%tanje ro'ova i aldija na
slo'od# vr%i se #$estalo) ali je pri to2e oslo'a<anje rijetko kada potp#no. Ono se "a#stavlja
na ra"ini koja veliki2 "e2ljoposjedni1i2a osig#rava radn# snag# # svojstv# "avisni6 i o
d#3nost ve"ani6 o'ra<iva$a nji6ovi6 $esti1a "e2lje. S dr#ge strane) nekada sasvi2 slo'odni i
ne"avisni lj#di @#l1ree et 6aa2#ndA "apadali s# # "avisnost kao o'ra<iva$i veleposjedni$ke
par1ele) a # taj isti polo3aj postepeno "apadaj# i ni3i slojevi ari2ana.
.o$etko2 dr#ge polovi1e VIII. st. "akonski propisi kralja Aist#la i"ri$ito "a'ranj#j# svi2a
oslo'o<eni1i2a i "avisni2 slo'odnja1i2a da ostavljaj# svoje gospodare i patrone) osi2 ako
i2 je pose'no2 poveljo2 dano pravo da od#.
Ovo2e pro1es# ve"ivanja #" radn# d#3nost na gospodarevoj "e2lji pridr#3ivao se i pro1es
siro2a%enja potp#no slo'odni6 i ne"avisni6 2ali6 "e2ljoposjednika. .a#peri"irani 2e<#
nji2a pri2oravani s# da se ko2enda41ijo2 podvrgavaj# pod "a%tit# 2oniji6. .ri to2e oni
predaj# svoj# "e2lj#
*G5
# vlasni%tvo 'ogatije2 posjednik# "e2lje) #" #vjet da je "adr3e kao $esti1# svoga patrona i da
2# "a do'iveni patronat vr%e ra"li$ite sl#3'e @serviti#2A.
.redavanje "e2lje na o'rad'# potp#no slo'odno2 $ovjek# koji ne2a svoga posjeda vr%ilo se
na te2elj# pis2enoga #govora @li'ell#s s1ript#sA. !or2iranje takvi6 odnosa reg#lirao je ve
Li#tprandov "akon i" DJD. Li'el4lari#s je slo'odan $ovjek koji od vlasnika "e2lje do'iva
$esti1# "e2lje na o'rad'# #" o'ro$no davanje da3'ina. On "adr3ava svoj# oso'n# slo'od#)
ali pri6vaa "e2lji%n# i s#dsk# "avisnost o veleposjednik#. Tako je) na pr.) vlasnik "e2lje
djelo2i1e odgovoran "a krivi1e koje po$ini njegov li'elarij) pa je d#3an kriv1e predvesti s#d#
ili sa2 #2jesto nji6 platiti od%tet#. Ovakva djelo2i$na odgovornost "e2ljoposjednika "a
krivi1e njegovi6 o'ra<iva$a "e2lje 'ila je "a2etak s#dske i i2#nitetne vlasti
"e2ljoposjednika nad "avisni2 stanovni%tvo2 koje 3ivi i radi na njegovi2 i2anji2a.
.rivredno4dr#%tveni2 pro1esi2a koji2a se vr%i polari"a1ija lango'ard4skog dr#%tva na
posjednike veliki6 "e2lji%ni6 ko2pleksa i na ra"ne kategorije slo'odni6) pol#slo'odni6 i
neslo'odni6 o'ra<iva$a t#<e "e2lje ostvarivao se # 'iti isti ra"vitak kao i # 'i"antskoj Italiji)
iako svaki sa svoji2 ose'#jnosti2a. Isprva) ta se dva ra"vojna preina$avanja stariji6 odnosa
vr%e "onski relativno odvojeno. Ali sa %irenje2 lango'ardske vlasti na podr#$ja koja nis# 'ila
osvojena # prvo2 nalet#) ta se dva povijesna "'ivanja i teritorijalno ispreple#) s ti2e da na
krajnje2 j#g# prevladava kasnoanti$ka pola"na osnovi1a) a na skrajnje2 sjever# i"ra"itija je
lango'ardska. .ri to2e jTe trajno ja$anje velikog "e2ljoposjeda i2alo pres#dno "na$enje i "a
or2iranje vladala$ke klase vlasnika osnovni6 sredstava "a proi"vodnj#) a i klase koja je
3ivjela od vlastitoga proi"vodnog rada na "e2lji.
Ali # Italiji s# se osi2 postojanja agrarne proi"vodnje o$#vali i dr#gi o'li1i privredni6
djelatnosti. .re2da s# ra"aranja "a protekli6 stoljea 'ila velika) ipak na Apeninsko2
pol#otok# nis# prestali postojati i tipi$no gradski o'li1i privredeE o'rti i trgovina. Ni"
talijanski6 gradova) kao .avia) .ia41en"a) Verona) L#11a) .i%a) Kividale) Treviso i dr#gi ostali
s# netakn#ti # ol#ji provala i ratni6 ra"aranja. 9 nji2a se i nakon lango'ardskog osvojenja
nastavlja ose'#jna gradska privredna djelatnost) pre2da # sk#$en# opseg#. Mnogi od nji6
#la"e oko sredine VIII. st. # a"# relativnog napretka. Oni poja$avaj# proi"vodnj# ra"li$iti6
o'rtni$ki6 i"ra<evina i %alj# i6 # 'li3i i dalji pro2et. S dr#ge strane) o'alni gradovi # vlasti
Bi"anta) kao Ravenna) Nap#lj) 0aeta) A2ali) odr3avaj# 'li3e ve"e s Bi"anto2 i Istoko2.
Nji6ova trgovina pove"#je i6 i s #n#tra%njo%#) pa oni dola"e # dodir i s trgovino2 gradova
pod lango'ardsko2 vla%#. Na toj osnovi ja$ala s# gradska sredi%ta i # lango'ardsko2
kraljevstv# i # lango'ardski2 j#3ni2 vojvodstvi2a. 9 nji2a i"vori spo2inj# "latare) kotlare)
kova$e) or#3are) s#knare) 1ipelare) sap#nare. Hini se da s# ti lj#di 'ili slo'odni) djelo2i1e
lango'ardskog) a djelo2i1e italskog podrijetla. Aist#lov "akon i" DGG. trgov1e $ak dijeli na
ra"li$ite kategorijeE potentes) seg#entes i 2inores @2one) prosje$ne i 2aleA %to svjedo$i da s#
se neki 2e<# nji2a $ak i o'ogaivali. O 3ivosti trgovine svjedo$e i ra"li$ite 2onete %to s# i6
kovali ra"li$iti italski gradovi na lango'ardsko2 teritorij# @na 'i"antsko2 je va3io 1arski
nova1A. I t# je nova1 'io "latanE solid) # i"nos# od I gra2a $istoga "lata) i tre2is) koji je
i"nosio *OI solida.
O$#vanje ro'no4nov$ani6 odnosa) "ajedno s pravni2 poj2ovi2a privatnog vlasni%tva nad
sredstvi2a "a proi"vodnj# djelovali s# # Italiji) navikloj
*GG
na rad "avisni6 o'ra<iva$a "e2lje) kao aktor #'r"avanja # or2iranj# klasnog dr#%tva) ali
#jedno i kao aktor koji je i"ra"ito skratio i #'la3io trajanje ra"do'lja nat#ralne privrede.
Stoga se i agrarna djelatnost ondje ne osa2lj#je i ne svodi na p#ko na2irivanje osnovni6
potre'a proi"vo<a$a i vlasnika "e2lje te2eljni2 proi"vodi2a n#3ni2a "a 3ivot) nego
ra"2jerno 'r"o prik#plja vi%kove proi"vodnje radi nji6ova plasiranja na tr3i%t# i # ra"2jeni "a
do'ra o'rtni$ke proi"vodnje i #vo"ne trgova$ke ro'e i" 'li3i6 i dalji6 sredi%ta.
Takva nov$ana) o'rtna i ra"2jen'ena djelatnost gradski6 sredi%ta i2ala je pres#dno va3an
#tje1aj na privredne i dr#%tvene odnose # srednjovjekovnoj Italiji. Odr3anje ti6 ekono2ski6
o'ilje3ja) koji2a je #velike sa$#vana 'a%tina kasne antike) o2og#ilo je Italiji da # skori2
stoljei2a) pove"av%i svoj# privred# s trgovino2 na Sredo"e2no2 2or#) nadraste) kao jedna
od prvi6 "e2alja # /vropi) epo6# nat#ralne privrede i otpo$ne svoje oslo'a<anje od okova
e#dali"2a.
I. NA:STARI:A .OVI:/ST V/N/KI:/
Ve # vrije2e Alari6ovi6 provala # Italij#) po$etko2 V. st.) $ini se da je stanovni%tvo i"
sjevernojadranski6 prio'alni6 podr#$ja Italije 'je3alo na pje%$ane otoke @lidiA %to se prote3#
ispred #%a sjevernoitalski6 rijeka) od So$e i Taglia2enta @Talja2entaA do Brente i .oa i
ogra<#j# prio'alne r#kav1e 2ora @lag#neA odjelj#j#i i6 od p#$ine. Kad je Atila 5GJ. na svo2
po6od# # Italij# ra"orio Akvilej#) 'jeg#n1i s# # vee2 'roj# naselili 0ra<o. Ali kad je 6#nska
opasnost 2in#la) nije na lag#na2a @osi2 # 0ra<oA 2a4sovnije nastavljeno naseljavanje sve do
provale Lango'arda @GC,A. To2 priliko2 #ni%teni s# osta1i Akvileje) a ra"oreni s# i 2nogi
dr#gi gradovi # pokrajini Vene1iji) pa je nji6ovo stanovni%tvo naselilo Kaorle @Kaorle) na #%#
Liven"eA) Tor1ello @ToreloA) Mala2o11o i K6ioggi# @Kjod#A) na t"v. Venet4skoj lag#ni.
Vjerojatno je ve i tada 'ilo doseljenika na otok Rialto) ali ondje jo% nije 'ila or2irana
nikakva gradska opina. .oliti$ko sredi%te 1ijele te o'alne i prio'alne o'lasti) koja je i poslije
doseljenja Lango'arda ostala # vlasti Bi"anta) 'io grad =era1liana) na lijevoj o'ali .iaveL
trgova$ko sredi%te 'io je Tor1ello) na #%# rijeke Sille) a vjersko 0ra<o) ka2o se iselio
i"'jegli akvilejski patrijar6.
Iseljavanje i" gradova .adske ni"ine na lag#ne nastavljalo se priliko2 svakog osvaja$kog
#spje6a Lango'arda # nji6ov# nastojanj# da s2anje 'i"antske posjede na sjever# Italije. Ono
isp#nja gotovo 1ijelo VII. stoljee. .otkraj toga ra"do'lja Lango'ardi s# preoteli sva o'alna
podr#$ja do grani1a Ravenskog eg"ar6ata) a Bi"ant# s# ostali sa2o pje%$ani oto$ii na
lag#na2a.
Najva3nija naselja na to2 podr#$j# 'ila s# 0ra<o koji je sve do *5G*. 'io sjedi%te patrijar6aL
Kaorle) gdje je 'ila najstarija vene1ijanska 'isk#pija @od G+,OC*,AL =era1liana) 'isk#pija od
C5-L :esolo @ge"oloA) na sjeveroisto$no2 r#'# 2leta$ke lag#ne) koji je isprva 'io naselje
sirotinje) 'jeg#na1a pred "akono2 i 'ar'araL Tor1ello) od iskona va3no i #skoro 'ogato
trgova$ko sredi%te a od C5-. i sjedi%te 'isk#paL Mala2o11o) od C5-. 'isk#pija) a #
*GC
.olo3aj naselja na vene1ijanski2 lag#na2a
dr#goj polovi1i VIII. st. 'io je sjedi%te d#3daL na j#3no2 r#'# venetske lag#ne) K6ioggia je
'ila sredi%te va<enja soli) no 'isk#pij# je do'ila tek **--. 0oli pje%$ani spr#d Rialto 'io je
#to$i%te najsiro2a%niji6.
Kijelo ovo oto$je s #ski2) 2o$varni2 prio'alni2 pojaso2 $inilo je sve do potkraj VII. st.
odvojeno vojno okr#3je) d#kat) podvrgn#to ravensko2 eg4"ar6#. Najranije vijesti o postojanj#
pose'noga vene1ijanskog d#kata) podlo3noga i"ravno sredi%njoj #pravi Karstva) poti$#
i"2e<# C,-. i D--. Tada je sjedi%te d#Za @d#3daA 'ilo # =erakliani.
S porasto2 'roja i "na$enja doseljenog stanovni%tva na vene1ijanski2 s# lag#na2a #
naselji2a or2irani i lokalni vojni odredi "a o'ran# koji2a s# na $el# stajali tri'#ni. 9 sklad#
sa siste2o2 #pravljanja # italski2 o'lasti2a koje s# ostale pod vla%# Bi"anta) ti s# tri'#ni
'ili i "apovjedni1i lokalne 2ili1ije i nosio1i #pravne i s#dske vlasti. Kao i dr#gdje #
'i"antski2 o'lasti2a # Italiji) tri'#ni s# se rekr#tirali i" naj'ogatiji6 dr#%tveni6 slojeva) pa s#
ti2e #pravo ti slojevi 'ili osnova 1jelok#pne vojne i politi$ke vlasti.
Najstariji poda1i o tri'#ni2a ra"vrstavaj# i6 na ni3e tri'#ne) nosio1e vlasti # pojedini2
lokaliteti2a) a postojao je i jedan veliki tri'#n # Tor41ell#. Hini se da je on 'io posredni
"apovjedni$ki rang i"2e<# ni3i6 tri'#na i d#Za @d#3daA koji je "asijedao # =erakliani. .rvi
"ase'ni d#Z Vene1ije "vao se .a#l#ti#s) a 'io je i2enovan C+D. 9 vrije2e njegove vladavine
i"vr%eno je spora"#2no ra"grani$enje pre2a teritorij# lango'ardskog kraljevstva. 0rani1a je
tekla od "ale<a =erakliane) pre2a j#g#) opkoljavaj#i lag#n#) a ostala je "ati2 neosporavana
vi%e stoljea.
*GD
.a#l#1ijev nasljednik 'io je istarski 2agister 2ilit#2 Mar1ell#s. .rigodo2 njegova
i2enovanja @D*DA) 'i"antska je vlast o'novila nekada%nje politi$ko jedinstvo Vene1ije s
Istro2.
Ali ikono'orski pokret # Bi"ant# doveo je do ope po'#ne # Italiji) pa s# 'i"antski poglavari
svagdje "'a1ivani. 9 =erakliani je d#3do2 postao do2ai velika% 9rs#s @OrsoA. Stra6#j#i da
prot#'i"antski pokret # d#kat# ne donese koristi sa2o Lango'ardi2a) Orso je # politi$ko2
pogled# "adr3ao lojalan stav pre2a Karstv#. &'og toga s# ga vene1ijanski odli$ni1i "'a1ili s
vlasti i on je 'io #'ijen. /g"ar6at je na to odgovorio sank1ija2aE #kin#to je a#tono2no
'iranje d#3da) pa je vlast id#i6 G godina svake godine postavljala novoga 2agistra 2ilit#2.
Takav re3i2 dokin#t je novi2 #stanko2 D5J. Bi"ant je 2orao dop#stiti da novoga d#3da
'iraj# tri'#ni i sveenstvo. 9 isto vrije2e sjedi%te d#43deve vlasti pre2je%teno je i"
=erakliane # Mala2o11o.
0odine DG*. Ravenna je kona$no pala # vlast Lango'arda. Odsad je vene1ijanski d#3d 'io
jedini predstavnik 'i"antske vlasti # sjevernoj Italiji.
Slijedea desetljea italske povijesti isp#njala je 'or'a !ranaka i papinstva s Lango'ardi2a.
Vojni2 po6odi2a .ipina Maloga or2irana je .apinska dr3ava) a DD5. je vojno2 .ipinova
sina Karla #kin#to lango'ardsko kraljevstvo i njegov je teritorij pripojen !rana$ko2
kraljevstv#.
&a vrije2e ti6 "'ivanja # Vene1iji se vodila 'or'a i"2e<# pro'i"antske orijenta1ije i te3nje "a
sa2ostalno%# s oslon1e2 na papinstvo i !rana$k#. Dio do2ae aristokra1ije s#protstavljao
se lojalnosti Karstv#) pa je dola"ilo do nasilni6 postavljanja i s2jenjivanja d#3deva o'ij#
orijenta1ija.
9 dr#goj polovi1i VIII. st. d#3de2 je postao Ma#ri1i#s) velika% i" =erakliane. On je #spio
ostvariti nasljednost d#3deve vlasti) pa s# "a nji2 slijedili i njegov sin i njegov #n#k.
&'og s#parni$ki6 'or'i %to s# se vodile i"2e<# gradova =erakliana i :esolo) 2nogo
stanovni%tva preseljavalo se # Mala2o11o) ali je dio 'jeg#na1a4 tra3io #to$i%te i na oto$koj
sk#pini Rialto. &'og porasta stanovni%tva glavni otok # toj sk#pini) Olivolo) postao je
sjedi%te2 'isk#pa. To je i2alo veliko "na$enje "a daljnji ra"vitak grada na oto$noj sk#pini
Rialto) #" koji se s vre2eno2 @kona$no tek # BIII. st.A ve"alo i2e Vene1ija) kao #3e i2e
gradskog naselja.
Ma#ri1i#sova vlast 'ila je lojalna pre2a Bi"ant#. Ti2e je postign#to da je Karstvo #kin#lo
instit#1ij# dvaj# tri'#na koje je "a posljednji6 dvadesetak godina postavljalo kao nad"orn#
vlast nad vladavino2 d#3deva. Od neprijateljstva Lango'arda) koje je to2 orijenta1ijo2 'ilo
i"a"vano) oslo'odilo je Vene1ij# tek rana$ko osvojenje sjeverne Italije.
Ali sad je !rana$ka postala pretendento2 da pokori i Vene1ij#) a i # sa2oj toj pokrajini
or2irala se rana$ka stranka. Ona je ,-5. i"vr%ila anti4'i"antsk# revol#1ij#. 0r$ki $inovni1i
'ili s# protjerani) a "avjereni1i s# "a#"eli nji6ova 2jesta. 9 2e<#vre2en# s# !ran1i osvojili
Istr# @DD,A a ,-I. i Dal2atinsk# =rvatsk#) ostaviv%i joj sa2o#prav# # va"alsko2 odnos#
@vjerojatno pod kne"o2 Vi%eslavo2A.
&a 2ir s Bi"anto2 !ran1i s# kao #vjet predlagali pri"nanje 1arskog naslova "a nji6ova
vladara @Karla VelikogA i teritorijaln# nagod'#E da Istra i Dal2atinska =rvatska ostan# pod
rana$ki2 vr6ovni%tvo2) a Vene1ija i dal2atinska te2a pod Bi"anto2. Ali 1arska diplo2a1ija
je to od'ila) na%to s# vene1ijanski predstavni1i oti%li na dvor Karla Velikoga i ondje predali
Ve4
*G,
ne1ijanski d#kat rana$koj vlasti @,-CA. 9 isto vrije2e s# i prva1i dal2atinske te2e @d#Z
.avao i "adarski 'isk#p DonatA Karl# saopili da i nji6ovo podr#$je prist#pa rana$koj dr3avi.
9 povod# ti6 doga<aja Bi"ant se "aratio s !rana$ko2. Bor'e s# se vodile s pro2jenljivo2
sreo2 o'ij# strana) a "avr%ile s# se 2iro2 # Aa16en# ,*J.) koji2 je Bi"ant pri"nao 1arski
naslov Karla Velikog) vr6ovn# vlast !rana$ke nad Istro2 i Dal2atinsko2 =rvatsko2) a
Vene1ij# i dal2atinske gradove i otoke je "adr3ao # svojoj vlasti.
&a vrije2e ratovanja) kad je ve 'ilo jasno da e Vene1ija potpasti pod Bi"ant) ondje je
d#3de2 postao Angell#s .arte1ia1#s @,**A) odan 'i"antskoj orijenta1iji. Ali njegovo sjedi%te
nije vi%e 'ilo Mala2o11o) nego Rialto. Novi d#3d 2orao je pristati da 2# kao nad"orni organ
'#d# dodijeljena dva 'i"antska tri'#na.
Ve"ivanje Vene1ije #" Bi"ant 'ilo je pres#dno "a nje"in# '#d#nost. Ono joj je o2og#ilo da
postane posrednik # trgovinskoj ra"2jeni i"2e<# istoka i "apada) pa je #pravo ta njena #loga
te2elj njene '#d#e ekono2ske i politi$ke 2oi.
Ta ve"anost #" Bi"ant i2ala je svoj karakteristi$ni ra"voj. .rva tri d#3da i" k#e .arte1iaka
"adr3ala s# striktno podani%tvo Isto$no2e 1arstv#. Ali # #tje1ajni2 kr#govi2a ja$ala je i opet
rana$ka opredijeljenost. &'og toga je posljednji od trij# .arte1iaka) Ivan) ,IC. po'#no2
"'a$en s vlasti. .a ipak) Vene1ija nije ti2e prist#pila rana$koj dr3avi. S vladavino2 novoga
d#3da .etra Trandenika @,IC>,C5A Vene1ija je sa$#vala svoj# interesn# orijenta1ij# pre2a
Istok#) ali je s#stavno sla'ila svoj# politi$k# ovisnost o Bi"ant#. Ti2e po$inje era nje"ina
osa2ostaljivanja i nje"ina #spona # #lo"i ne"avisne po2orske i trgova$ke velevlasti.
.rivredni) dr#%tveni i politi$ki odnosi # Vene1ijansko2 d#kat# do po$etka IB. st.
9 po$e1i2a naseljavanja na spr#dovi2a #sred lag#na prvi i osnovni "adatak naseljenika 'ila
je 'or'a s nestalno%# tla i naleti2a 2ora. Najele42entarnije privredno 'avljenje 'ilo je
ri'arstvo i va<enje soli. Sol je 'ilo 2og#e ra"2jenjivati na
s#sjedno2 kopn# "a dr#ge proi"vode koje na lag#na2a nije 'ilo 2og#e #"gajati. Na
do'ivanj# i prodaji soli stanovni1i vene1ijanski6 lida odgojili s# se kao trgov1i. 9 isto vrije2e
"e2ljopisni polo3aj lida i neop6odnost plovid'e # svr6# trgovanja solj# pri2oravala i6 je da
'#d# vje%ti 2oreplov1i.
S porasto2 nastanjivanja na vene1ijanski2 oto1i2a va3no2 djelatno%# ta2o%njeg
stanovni%tva postalo je reg#liranje vode. Tre'alo je #$vr%ivati terene) "a%tiivati kopno od
valova i pli2e) nasipavati pliine i prod#'ljavati plovne kanale 2e<# nas#ti2 i #$vr%eni2
pojasi2a "e2lje. I) "ati2) tre'alo je na takvo2) $esto nedovoljno #staljeno2 i podvodno2 tl#
stvoriti te6nik# gradnje "grada i 2ostova i"nad kanala i r#kava 2orske vode.
Na koji na$in je pri naseljavanj# dola"ilo do "a#"i2anja "e2lji%ta na podr#$j# lag#na) i"vori
ne osvjetljavaj# dovoljno. .odr#$je od 0rada do Kaor4lea $ini se da je od davnine 'ilo
vlasni%tvo patrijar%ije # 0rad#. Na j#g#) od Kaorlea do K6ioggie) or2irali s# se
karakteristi$ni odnosi # "e2ljoposjed# kakvi s# postojali i # dr#gi2 dijelovi2a 'i"antske
Italije. Sla'a podesnost "a agrarn# eksploata1ij# tla kao i osk#dnost sa2og "e2lji%ta nije)
dakako) pr#3ala 2og#nost da se ra"vije veliki "e2ljoposjed) ali i2#niji doseljeni1i
*G+
i 1rkvene instit#1ije stekle s# ipak "natna "e2lji%ta) prep#%taj#i i6 na o'rad# i iskori%tavanje
"avisni2 dr3ao1i2a par1ela. 9 sklad# s re3i2o2 jedinstvene vojne i #pravne vlasti) #
lokalni2 ra"2jeri2a pojedini6 naselja or2irala se 2jesna "e2ljoposjedni$ka aristokra1ijaL
njeni predstavni1i vr%ili s# tri'#nske #nk1ije tj. 'ili s# nosio1i vojne) #pravne i s#dske vlasti)
onako kako s# te #nk1ije vr%ili tri'#ni4"e2ljoposjedni1i i dr#gdje # 'i"antskoj Italiji.
Or#3ana snaga kojo2 s# "apovijedali tri'#ni rekr#tirala se i" 2jesnog stanovni%tva) i pri to2
"natni2 dijelo2 i" redova neposredni6 o'ra<iva$a "e2lji%ni6 par1ela i2#ni6 lj#di. Ti2e se)
kao i dr#gdje) pove"#j# privatnopravni odnosi vlasnika tla i nji6ovi6 kolona s javnopravni2
ovlasti2a ti6 isti6 "e2ljoposjednika # nji6ov# svojstv# vr%ila1a politi$ki6) vojni6 i #pravni6
#nk1ija.
Na podr#$j# i"2e<# Kaorlea i Tor1ella veina je "e2lje 'ila # vlasni%tv# 1rkve i tri'#na. Na
j#g# od Tor1ella prevladavao je 1ivilni "e2ljopo4sjed tri'#nskog stale3a.
Isprva nije postojalo nikakvo dr3avno "e2lji%te koji2 'i raspolagala d#3devska vlast) nego
sa2o privatni posjed pojedini6 d#3deva. Ali tijeko2 VIII. st. $ini se da je d#3devska vlast
#spjela ra"ni2 sredstvi2a) dijelo2 i silo2 or#3ja) prisvojiti "natne dijelove "e2lji%ta i"2e<#
Kaorlea i :esola na %tet# tri'#nski6 i 1rkveni6 posjeda.
Veina 2ali6 "e2ljoposjednika ili stanovnika 'e" vlastite "e2lje radila je # "ak#pni$ko2
odnos# na i2anji2a veliki6 "e2ljoposjednika) plaaj#i da3'ine # nat#ri @o'rokeA i # rad# na
re"ervati2a 1rkve) tri'#na ili d#3dev4ske vlasti. Me<# o'ro1i2a # nat#ri navode se
poljoprivredni proi"vodi) povre) voe) vino) perad) jaja) ri'a) 2orske pti1e) drvo) a od radni6
d#3nosti o'rada "e2lje) ali i podvo") 'rodska posada i #kr1avanje. Svi ti poda1i govore
#jedno o ra"ni2 vrsta2a proi"vodnje i o privredni2 djelatnosti2a. O #"goj# 3itari1a ne2a #
dok#2enti2a ni spo2ena. .roi"vodilo se prije svega povre i voe) # prvo2 red# gro3<e i
2asline. Na podr#$j# vene1ijanski6 otoka i # prio'alno2 pojas# 'ilo je 2nogo 2linova) ali to
svjedo$i sa2o o potro%nji 3itari1a koje s# do'ivane #vo"o2. 9"goj stoke na 2nogi2
pa%nja1i2a 'io je ra"vijen ve od najstariji6 vre2ena. 9"gajala s# se goveda) konji) svinje)
ov1e. 9" to s# se Vene1ijan1i 2nogo 'avili lovo2 a napose ri'olovo2. Ali va3nija od svi6
dr#gi6 privredni6 djelatnosti # rano do'a vene1ijanske povijesti 'ilo je va<enje i prodavanje
soli. Solana je # vene1ijansko2 d#kat# 'ilo posv#da) ali najvee sredi%te proi"vodnje 'ila je
K6ioggia. T# s# se # kasnije2 ra"voj# trgovine solj# ra"vila stalna $etvrtgodi%nja saj2ovanja.
Vene1ijan1i s# veo2a rano trgovini na lokalno2 tr3i%t# pridr#3ili i i"vo"n# trgovin# solj#)
svje3o2 i #soljeno2 ri'o2 te 2o$varno2 divlja$i) isprva # s#sjedne o'lasti sjeverne Italije.
Osnovne prirodne 2og#nosti pri2oravale s# Vene1ijan1e da #pravo trgovin# #$ine pres#dno
va3no2 grano2 svoje privrede. Tre'alo je na kopn# k#povati sve %to i2 je nedostajalo) #
prvo2 red# 3itari1e) a i 2noge dr#ge potro%ne pred2ete) $ak i vod# "a pie. :edna od
neop6odni6 potre'a vene1ijanske opskr'e 'ilo je na'avljanje drva. Na svo2 vlastito2
podr#$j# Vene1ija je i2ala %#2a) ali to nije 'ilo dovoljno) pa je # svi2 spora"#2i2a
Vene1ijana1a s lango'ardski2 i rana$ki2 vlasti2a istakn#to 2jesto i2alo tra3enje prava da
vene1ijanski podani1i sijek# i do'avljaj# drvo i" %#2a # podr#$j# lango'ardske i "ati2
rana$ke Italije.
:edan od pred#vjeta "a ra"vijen# trgovinsk# ra"2jen# 'ilo je ovladavanje plovid'o2 po 2or#
i rijeka2a koje se #lijevaj# # o'last lag#na. Isprva
*C-
je vene1ijanska plovid'a 2ore2 'ila ograni$ena na #n#tra%nji 'a"en sjevernog :adrana. Ve
rano plovilo se i jedrenja1i2a i la<a2a na vesla) jer je na plitko2e vene1ijansko2 2or# 'ilo
opasno prep#stiti 'rodove isklj#$ivo vjetr#. Od kraja VII. st. po2orska trgovina naglo %iri
svoj do2et. .oslije pada Ravenskog eg"ar6ata Vene1ijanski je d#kat ostao jedino 'i"antsko
politi$ko i ekono2sko #pori%te # sjevernoj Italiji. .ri to2e se Vene1ija to2 ve"o2 okoristila
daleko vi%e nego Bi"ant. 9 dr#goj polovi1i VIII. st. Vene1ijan1i ve odr3avaj# trgovinske
odnose s Ap#lijo2) Si1ilijo2) 0r$ko2) Malo2 A"ijo2 i /gipto2. Ipak) tada jo%) taj se daleki
trgova$ki pro2et vr%i prete3no na 'i"antski2 la<a2a koje #ve"en# ro'# veino2 iskr1avaj# #
Tor1ell#) a #sto glavnina 'i"antske dopre2e proi"voda s Istoka nije jo% #s2jerena pre2a
Vene1iji) nego pre2a Barij# i A2alij#) odakle odla"i # j#3noran1#ske l#ke. Lag#ne tek
postepeno postaj# tr3ni1a na koj# trgov1i s Istoka dovo"e svoj# ro'#) a trgov1i sa &apada
dola"e da je k#p#j#. Na toj tr3ni1i pojavlj#j# se sve $e%e svila i lanene tkanine) vino) %eer i
2irodije) lijekovi) nakit i dr#ga l#ks#"na ro'a) a Vene1ijan1i je preprodaj# # #n#tra%njosti
talijanskog pol#otoka. .osredstvo2 Vene1ije trgov1i sa &apada prodaj# Bi"antin1i2a 3elje"o
i dr#ge 2etale) drvo i lan. Ali jedan od najva3niji6 o'jekata vene1ijanske trgovine 'ilo je ve i
# rano2 ra"do'lj# nje"ina privrednog #spona ro'lje i" ger2anski6 i slavenski6 "e2alja.
Vene1ijanski s# trgov1i do'avljali ro'ove i # gradove Italije i !ran1#ske) ali s# i6 vi%e od
svega na italski2 i vanitalski2 tr3i%ti2a prodavali Sara1eni2a i" Sjeverne Arike) /gipta i
Sirije. 9 prvoj polovi1i IB. st. tovari vene1ijanske ro'e redovito dola"e # Aleksandrij#) sada
ve na vlastiti2 veliki2 la<a2a) a oko ,--. Vene1ija i2a i sna3n# ratn# lot# kojo2 %titi
svoje trgova$ke la<e i osig#rava plovid'ene p#tove.
Sve do po$etka IB. st. glavna tr3ni1a Vene1ijanskog d#kata ostaje Tor41ello) "'og svoga
povoljnoga) "a%tienog polo3aja # d#'ini lag#na.
Vene1ijanska je trgovina isprva 'ila ra"2jen'ena trgovina. Ali # VIII. st.) a jo% vi%e # IB. st.
sna3no se pro'ija trgovanje spo2o# nov1a) naro$ito pod #tje1aje2 trgovanja s Bi"anto2 i s
isto$ni2 "e2lja2a #ope. .ri to2e vlastita vene1ijanska o'rtna proi"vodnja nije sve do IB.
st. 'ila naro$ito ra"vijena. Opse3nije gra<evne pot6vate vr%ili s# veino2 gr$ki 2ajstori.
Brodogradnja je sve do kraja VIII. st. 'ila ograni$ena na proi"vodnj# 2anji6 la<a. Tek od
sredine IB. st. # vene1ijanski2 je 'rodogradili%ti2a 'ila ostvarena 2og#nost gradnje vei6
plovni6 o'jekata po #"or# na 'i"antske la<e. Sve do IB. st. do2ai o'rtni1i proi"vode sa2o
"a na2irenje lokalni6 potre'a potro%a$a. Osi2 soli) #soljene ri'e i na6vatani6 ro'ova
vene1ijanska je trgovina 'ila isklj#$ivo prek#pa$ka i tran"itna.
.rvo'itna i"gradnja naselja na oto$koj sk#pini Rialto 'ila je veo2a skro2na. K#e s# 'ile od
drva i visoke "'og osk#dnosti prostora. Od drva s# 'ile i 1rkve i javne "grade. Tek # VIII. st.
pojavlj#j# se pojedina ka2ena "danja. 0ra<# "a takve o'jekte davale s# isprva r#%evine na
o'li3njoj o'ali. Bogate aristokratske o'itelji po$ele s# se naseljavati na Rialto tek #o$i
aa16enskog 2ira) i to najprije na oto$i Olivolo) gdje je 'ilo sjedi%te 'isk#pa @od DD5ODGA a
"ati2 i na dr#ge spr#dove i" te sk#pine. &a vrije2e d#3da :#4stinijana @,JD>,J+A
Vene1ijan1i s# # Aleksandriji #krali tijelo Sv. Marka i donijeli ga # Vene1ij#. 9skoro je "ati2
"apo$ela gradnja 'a"ilike Sv. Marka) a "avr%ena je # vrije2e Ivana .arte1ijaka @,J+>,ICA.
Taj je sveta1 progla%en "a%titniko2 Vene1ije. No grad koji e #'#d#e #" svoje vlastito i2e
'iti na4
Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
*C*
"ivan i Rep#'liko2 Sv. Marka) 'io je sredino2 IB. st. jo% sla'o #r'ani"irano naselje) pro3eto
vinogradi2a) povrtnja1i2a) solana2a) %ikara2a) lovi%ti2a) %#2a2a i 2o$vara2a. Do'a
njegove 'listave ekono2ske i ar6itektonske '#d#nosti jo% je 'ilo #daljeno nekoliko stoljea.
5. VLADAVINA .I.INA MALO0A
Otkako je # Italiji DG*. pao Ravenski eg"ar6at papinstvo se tr#dilo da od Lango'arda is6odi
da to podr#$je '#de pripojeno o'lasti2a koji2a je # i2e Bi"anta akti$no #pravljao papa.
Od'ijanje toga "a6tjeva) te%ki poreski na2eti %to i6 je lango'ardski kralj "a6tijevao od
stanovni%tva Ri2skog d#kata i opasnost od lango'ardske vojne ak1ije ra"log s# %to je papa
Stjepan II. kraje2 DGI. oti%ao na dvor .ipina Maloga da "atra3i po2o. Na pregovori2a koji
s# povedeni po$etko2 DG5. .ipin se "akleo da e 2# 7vratiti8 /g"ar6at @pre2da je ovaj prije
lango'ardskog osvojenja pripadao Bi"ant#) a ne papinstv#A i potvrditi teritorij 7Ri2ske
rep#'like8 @koji je tako<er pravno 'io sastavni dio 'i"antskoga podr#$jaA.
Ostvarenje ti6 o'eanja 2oglo se postii sa2o rato2. 9 dva vojna po6oda @DGG. i DGCA .ipin
je pora"io Lango'arde i pri2orao nji6ova kralja Ais4t#la da # dva navrata) prvi2 i dr#gi2
#govoro2 # .aviji) preda papi teritorij /g"ar6ata i pri"na vr6ovn# vlast !rana$ke. .o%to je
Aist#l prvi #govor prekr%io) .ipin je nakon sklapanja dr#goga #govora pose'no2 svojo2
poveljo2 @DGCA potvrdio papin posjed teritorija Ravenskog eg"ar6ata i njegov# vlast nad
Ri2ski2 d#kato2.
.oliti$ki polo3aj tako stvorene papinske dr3ave 'io je pravno kontradiktoran. Ona je 'ila
re"#ltat .ipinovi6 vojni6 #spje6a) ali je nje"ino #st#panje papi 'io prot#"akonit $in) #peren
protiv Bi"anta) s koji2 !rana$ka nije 'ila "araena. Iako papa nije ni jedni2 akto2 poni%tio
s#verenitet Bi"anta) prakti$ki je ste$eni2 teritorije2 vladao pod rana$ki2 protektorato2.
Takv# prot#"akonit# sit#a1ij# Karstvo je pok#%alo rije%iti "a6tjevo2 .i4pin# @DGCA da
oslo'o<ena podr#$ja vrati Bi"ant#. Ali .ipin je to odl#$no od'io potvrdiv%i ti2e da se'e
s2atra ko2petentni2 da odl#$#je o odnosi2a # Italiji.
.ipin je) osi2 # Italiji) postigao vojne i politi$ke #spje6e i # dr#gi2 podr#$ji2a. 0odine DGJ.
njegova je vojska iskoristila #n#tra%nje te%koe # 2a#rskoj Mpanjolskoj pa je osvojila
Septi2anij# @pad posljednjeg arapskog #pori%ta) Nar'onne DG+A. I"2e<# DC-. i DC,. trajalo je
#pokoravanje Akvita4nije. Naj"ad je DC,. to vojvodstvo #kin#to) njegov je teritorij pripojen
neposrednoj vlasti kralja) koji ga je podijelio na groovije i ona2o postavio groove) kao %to
je to 'ilo i # dr#gi2 krajevi2a rana$ke dr3ave.
I"2e<# DGI. i DG,. .ipin je ratovao protiv Sasa) ali je #spio is6oditi sa2o pri"navanje
no2inalne "avisnosti #" o'ave"# da 2# Sasi plaaj# nevelik godi%nji danak.
9 Bavarskoj je ta2o%nji vojvoda Tasilo III. vjerno isp#njavao svoje va"alske d#3nosti. Ali
kad s# tereti #slijed neprekidni6 ratovanja postali prete%ki) # Bavarskoj je i"'ila '#na @DCIA.
Re"#ltat je 'ila o'nova 'avarske sa2ostalnosti.
*CJ
Mnogo'rojna .ipinova ratovanja pri2oravala s# ga da svoje va"ale odr3ava # vjernosti
2nogi2 darivanji2a "e2lje. &'og toga nije 2ogao vratiti 1rkvi ona i2anja koja joj je njegov
ota1) Karlo Martelo) 'io pri2oran od#"eti. Mtovi%e) 1rkvena je i2anja ekspropriirao i on. Ali
da 1rkvi dade od%tet#) DCG. je na2etn#o o'ave"# svi2 stanovni1i2a i posjedni1i2a da plaaj#
1rkvi desetin# od svi6 svoji6 pri6oda # naravi.
Sa svoje posljednje vojne # Akvitanij# .ipin se vratio 'olestan. .red s2rt dr3avno je podr#$je
pre2a rana$ko2 o'i$aj# podijelio 2e<# svoja dva sina. Starije2#) Karl#) dao je A#stra"ij# i
Ne#strij#) a 2la<e2#) Karlo42an#) B#rg#ndij#) .rovans# i Septi2anij#. Akvitanij# je popola
ra"dijelio 2e<# o'oji1#.
G. .RIVR/DNI I DR9MTV/NI ODNOSI 9 KRAL:/VSTV9 M/ROVIN0A
Teritorij rana$ke dr3ave o'#6vaao je # pogled# povijesti privredno4dr#%tveni6 odnosa dva
ra"li$ita podr#$jaE jedno) koje je neko 'ilo # sastav# &apadnori2skog 1arstva @i"2e<# Rajne)
"apadni6 Alpa i .irenejaA) i podr#$je na istok# od Rajne koje nikad nije trajno 'ilo sastavni
dio ri2ske dr3ave. 9 prvoj "oni osnov# stanovni%tva $inili s# ro2ani"irani keltski
prastanovni1i ili ro2ani"irani kasniji doseljeni1iL # te je o'lasti ger2anko stanovni%tvo
2asovno doprlo tek seo'o2 naroda. 9 opre1i s ti2e) "e2lje isto$no od Rajne 'ile s#
naseljene isklj#$ivo ger2anski2 stanovni%tvo2L #tje1aj ri2ski6 ekono2ski6 i dr#%tveni6
instit#1ija prodirao je dod#%e od posljednji6 stoljea Karstva i ona2o) ali je sla'io sve vi%e #
s2jer# pre2a #n#tra%njosti ger2anski6 "e2alja.
&'og toga se or2iranje ranosrednjovjekovni6 e#dalni6 privredni6 i dr#%tveni6 odnosa na tl#
rana$koga kraljevstva vr%ilo na dva prin1ipijelno ra"li$ita na$inaE
aA &apadno od Rajne i Alpa sjedinjavanje2 @sinte"o2A dvaj# raspadaj4ni6 pro1esa. To s#E
pro1es nap#%tanja ro'ovlasni$ki6 dr#%tveni6 odnosa i pro1es nap#%tanja i 2ijenjanja
ger2anski6 rodovski6 odnosa.
'A Isto$no od Rajne pro1es e#dali"a1ije se vr%io nap#%tanje2 i 2ijenjanje2 ger2anski6
rodovski6 odnosa) 'e" i"ravnog #tje1aja pro1esa ra"gradnje i nap#%tanja klasi$ni6 anti$ki6
ro'ovlasni$ki6 odnosa.
.ro1es sjedinjavanja dvij# ko2ponenata # 2ijenjanj# privredni6 i dr#%tveni6 odnosa # prvoj
"oni vr%io se tako da je 'a%tina kasnoanti$ki6 privat4novlasni$ki6 o'lika eksploata1ije "avisne
radne snage @serva i kolonaA #'r"avala pri6vaanje siste2a proi"vodnje na te2elj# "avisnosti
neposredni6 proi"vo<a$a od posjednika "e2lje. S#protno to2e) dotok slo'odnoga
ger2anskog selja%tva na ri2sko tlo #sporavao je generali"a1ij# toga siste2a i na2etao
ra"2jerno d#gotrajn# preo'ra"'# slo'odni6 ger2anski6 seljaka # "avisne o'ra<iva$e) sli$ne
@po #vjeti2a proi"vodnog radaA koloni2a i servi2a.
.a ipak) #pravo "'og postojanja navedenoga #'r"avaj#eg aktora) e#dali"a1ija dr#%tva #
'iv%oj 0aliji tekla je # 1ijelosti 'r3e i radikalnije nego na podr#$j# isto$no od Rajne. Ondje je
ona "aostajala jer prvo'itno nije po4
*CI
stojao ni privatnovlasni$ki veliki "e2ljoposjed s operasprostranjeno2 neslo'odno2 radno2
snago2 ni 2og#nost da se 'r"i2 preina$ivanje2 privrednog i dr#%tvenog stat#sa ger2anski6
seljaka "a kratko vrije2e dokine oso'na slo'oda i privredna ne"avisnost glavnine neposredni6
proi"vo<a$a na "e2lji. Ali) # "ajedni$koj rana$koj dr3avi) dostign#a e#dali"a1ije na
&apad# nis# 2ogla ostati 'e" naknadnog #tje1aja i na prilike isto$no od Rajne. Ta okolnost
prenosi 2odele ranoe#dalnog poretka i na istok) pa i on) s odre<eni2 "aka%njenje2 i
spe1ii$nosti2a) slijedi opi s2jer "'ivanja koje o'lik#je privredn# i dr#%tven# str#kt#r#
srednjovjekovne /vrope.
AA Ra"voj "apadno Slo'odna rana$ka sela) onako kako i6 o1rtavaj# naj4
od Rajne 2la<a poglavlja Salijskog "akona) po"navala s# sa2o
alodijalno ali jo% neot#<ivo posjedovanje o'radive "e2lje) dok se pravo posjedovanja dr#gi6
"e2lji%ta o$#valo kao "ajedni$ki posjed seoskoga kolektiva.
Ali takva s# sela postojala na tl# dr3ave # kojoj je starije i 'rojnije ga4lori2sko stanovni%tvo
@naro$ito na j#g# od LoireA) slijedei evol#1ij# odre<en# ekono2sko2 n#3no%#) ve
i"gradilo agrarni siste2 # ko2 "e2ljoposjednik "a se'e "adr3ava sa2o 2anji dio svoga
i2anja) a preostatak je ra"dijelio na $esti1e i dao i6 koloni2a i servi2a na sa2ostaln#
o'rad'#) #" #vjet da 2# daj# o'roke od #roda i dio svoje radne snage pri o'rad'i njegova
re"ervata. No povr6 toga) i rana$ka je nekada%nja rodovsko4ple2enska aristokra1ija) kao i
sa2a kraljevska vlast) pre#"ela i2anja) # pro1es# proi"vodnje organi"irana na jednaki na$in)
pretvoriv%i se ti2e # "e2ljoposjedni$k# aristokra1ij# koja 3ivi od rada neslo'odni6 ili
"avisni6 o'ra<iva$a nji6ove "e2lje @serva i kolonaA.
I jedan i dr#gi od ti6) po etni$ko2 podrijetl# ra"li$iti6) ali sada po klasnoj "ainteresiranosti
i"jedna$eni6 kr#gova veliki6 "e2ljoposjednika te3io je "a pro%irenje2 svoji6 posjeda i
poveanje2 'roja "avisne radne snage. Oni s# to 2ogli ostvariti sa2o na ra$#n dotad
slo'odni6 i ekono2ski ne"avisni6 rana$ki6 seljaka. Ali nji6ovo #klj#$ivanje # pro1es rasta
veliki6 "e2ljopo4sjeda i pro1es pro%irenja kr#ga "avisni6 o'ra<iva$a "e2lje 2oralo je tek
postati 2og#e # re"#ltat# post#pnog ra"aranja ekono2ske 'a"e nji6ove seoske privredne i
dr#%tvene sa2ostalnosti.
Alodi jalno posjedovanje "e2lje seoski6 porodi1a i napredak poljoprivredne te6nike doveli s#
# J. polovi1i VI. stoljea do potp#ne 'roj$ane prevlasti 2ali6 seoski6 porodi1a # rana$ki2
seli2a. Ona se str#kt#riraj# kao t"v. s#sjedske opine ili 2arke) # koji2a 2ale porodi1e te3e
"a ti2 da slo'odno raspola3# svoji2 nekretnina2a. .rijelo2n# to$k# # to2 ra"vitk# $ini
edikt kralja =ilperika I. @GC*>G,5A) koji je pri"nao pravo nasljedstva "e2lje i keri2a. Ti2e
je akti$no 'ilo o"akonjeno ot#<ivanje "e2lje) jer je 3enski nasljednik 2ogao #dajo2
prenositi "e2ljoposjed # dr#g# porodi1#. 9skoro se pravo raspolaganja "e2lji%ni2 $esti1a2a
generali"iralo i pretvorilo # slo'od# poklanjanja) "alaganja i prodavanja "e2lje po slo'odnoj
volji nje"ina posjednika. Ti2e je alod popri2io svojstvo potp#nog vlasni%tva.
.rivatno posjedovanje o'radive "e2lje n#3no je vodilo stvaranj# i2ovni6 ra"lika 2e<#
rana$ki2 selja1i2a. Kraje2 VI. st. one s# 'ile toliko i"ra3ene da se # 2arka2a 2og# ve
jasno ra"likovati tri kategorije slo'odni6 seljakaE srednji sloj posjedovao je jedn# standardn#
$esti1# o'radive "e2lje
*C5
@6##AL o'ra<ivao j# je vlastito2 radno2 snago2 ili @# najpovoljnije2 sl#$aj#A s J ili I k#na
ro'aL "a sve te radove i2ao je dovoljno stoke i radnog alata.
Vi%i sloj sastojao se od i2#ni6 ili $ak 'ogati6 $lanova 2arkeL oni i2aj# osi2 svoje osnovne
$esti1e @6#eA i dodatne #djele "e2lje) pa $ak i dvije ili vi%e 6#a.
Ni3i sloj ne2a ni dovoljno "e2lje) jer je # pro1es# i2ovinske dieren1ija1ije i"g#'io ra"li$ite
dijelove svoje $esti1e) a ne2a ni dovoljno stoke ni dovoljno radnog alata.
Taj ni3i sloj neprekidno i dalje ekono2ski propada) "ad#3#je se) prodajo2 ili "alaganje2 g#'i
daljnje dijelove ili sv# svoj# "e2lj#) pa se dalje 2o3e odr3ati na 3ivot# sa2o ako se pretvori #
"avisn# radn# snag# na "e2lji svoji6 i2#niji6 s#seljana ili na o'li3njoj "e2lji
veleposjednika. Ti2 p#te2 slo'odni) ali osiro2a%eni $lanovi seoski6 opina i"g#'iv%i svoj
alod g#'e i svoj# ekono2sk# sa2ostalnost. Taj e g#'itak na kraj# nji6ove so1ijalno4
ekono2ske evol#1ije dovesti i do g#'itka nji6ove oso'ne slo'ode. Takav re"#ltat "avr%na je
etapa nji6ove so1ijalne degrada1ije.
Naprotiv) vi%i sloj $lanova seoske opine # pravil# sve vi%e po'olj%ava svoj ekono2ski
polo3aj. Stekav%i dodatne "e2lji%ne $esti1e) oni isprva i dalje ostaj# neposredni o'ra<iva$i
"e2lje. Oni s# sa2o o'ogaeni selja1i) koji na svoj# novoste$en# "e2lj# dod#%e naseljavaj#
svoje k#ne ro'ove ili osiro2a%ene s#seljane i "a to od nji6 "a6tijevaj# dio #roda) ali isprva
jo% ne2aj# toliko vi%ka "e2lje da 'i # 1ijelosti 2ogli 3ivjeti od t#<ega rada. Tek nji6ovi2
daljnji2 'ogaenje2) od tren#tka kad nji6ov neposredni rad postane nepotre'an) a rad o
nji2a "avisne radne snage @osiro2a%eni6 s#seljana ili na $esti1# naseljeni6 ro'ovaA dovoljno
velik da i2 osig#ra 3ivot 'e" vlastitoga neposrednog proi"vodnog rada) ti se o'ogaeni selja1i
pretvaraj# # 2ale vlasteline. Takav re"#ltat "avr%na je etapa nji6ova so1ijalnog #"di"anja.
Ova #n#tra%nja ekono2ska i so1ijalna dieren1ija1ija # opina2a slo'odni6 seljaka
ko2pli1ira se i pove"#je s veo2a "na$ajni2 i "a '#d#i ra"vitak dr#%tveni6 odnosa odl#$ni2
#tje1aje2 i"vana.
Taj #tje1aj i"vana posljedi1a je pojave i daljnjeg rasta velikog "e2ljo4posjeda. 9 rana$ko2
kraljevstv# Merovinga) kao i # dr#gi2 dr3ava2a koje s# nastale na podr#$j# nekada%njega
Ri2skog 1arstva) s or2iranje2 kraljevske vlasti stvara se i poveava svjetovni i 1rkveni
veliki "e2ljoposjed) koji i"vana prodire # privredni i so1ijalni organi"a2 s#sjedske opine ili
2arke. S ti2 # ve"i) osiro2a%eni slo'odni $lanovi opine g#'e svoje alode ne sa2o # korist
i2#niji6 $lanova iste opine) nego i # korist veleposjednika koji na taj na$in) takvi2
"ado'iveni2 alodijalni2 $esti1a2a "e2lje) #la"e # sastav 2arke. 9 daljnje2 pro1es#
stje1anja sve novi6 i novi6 $esti1a @p#te2 k#povine) do'rovoljni6 ili prin#dni6 darivanja)
prekarija) pa i golog nasiljaA oni postaj# sve "natniji posjedni1i "e2lje koja organi"a1iono $ini
dio teritorija jedne ili nekoliko ra"li$iti6 2arki # s#sjedstv# velika%koga osnovnog
veleposjeda. Ti2 p#te2) oslanjaj#i se na ekono2sk# snag# svoga "e2ljoposjeda) oni
post#pno pod svoj# vlast podvrgavaj# sve vei) pa naj"ad i 1io teritorij 2arke. 9 kona$noj
etapi toga ra"vitka nekada%nji slo'odni $lanovi s#sjedske opine ili 2arke pretvaraj# se #
"avisne o'ra<iva$e "e2lje koja je neko 'ila nji6ova) ali je pre%la # r#ke veleposjednika) ili
pak # o'ra<iva$e vlastelinove "e2lje koj# i2 je on dodijelio # o'lik# $esti1e) kao prekarij) #"
#vjet da 2# od svoga rada daj# "e2lji%n# rent# # nat#ri i
*CG
radni2 o'ave"a2a. 9 krajnje2 is6od# ovo "apadanje nekad slo'odni6 $lanova opine #
"avisnost od "e2ljoposjednika "avr%it e se nji6ovi2 pretvaranje2 # k2etove.
.rodor veleposjeda # okvire s#sjedske opine ili 2arke @ili) dr#gi2 rije$i2a) g#tanje dijelova
i 1ijeli6 teritorija seoski6 opina od strane velikog "e2ljoposjeda koji nadireA vr%io se
#sporedo sa stvaranje2 karakteristi$nog #vjetnog tipa posjedovanja veliki6 "e2lji%ni6 i2anja
i s or2iranje2 klase e#dala1a koja svoji2 posjedni$ki2 pravi2a postepeno pridr#3#je i
ele2ente L. ovlasti osla'ljene sredi%nje dr3avne vlasti .
Kijeli ovaj prika"ani ra"voj 2o3e se) # odnos# na pitanje o prijela"# s rodovski6 dr#%tveni6
odnosa na e#daln# dr#%tven# str#kt#r# podijeliti na tri ra"do'ljaE
*A Ono ra"do'lje # ko2e se rod'inska seoska "ajedni1a pretvara # s#sjedsk# opin# ili 2ark#
i # ko2e alod postoji sa2o kao slo'odni) nasljedni posjed jo% neot#<ivi6 "e2lji%ni6 $esti1a
predstavlja rano prijela"no ra"do'lje. 0er2ansko dr#%tvo # to vrije2e nap#%ta stare rodovske
odnose) ali alod jo% nije postao potp#no vlasni%tvo) ot#<ivi "e2ljoposjed) nego se o'ave"no
predaje i" koljena # koljeno) po direktnoj) sila"noj 2#%koj lo"i. Velike) odnosno 2ale
porodi1e @'a%tini1e veliki6A) jo% s# ekono2ski ne"avisne) a veliki "e2ljoposjed jo% nije po$eo
podjar2ijivati dotad slo'odne) 2ale "e2ljoposjednikeL on o'rad'eno po$iva na rad# kolona i
serva i tek se pripre2a na '#d## i"gradnj# e#dalni6 o'lika ekono2ike i #niika1ije svi6
neposredni6 o'ra<iva$a na jedinstveno2 2odel# k2etskog prisilnoga rada. &'og takvi6
"na$ajki to je ra"do'lje opravdano na"ivati prete#dalni2. Ono se kao prijela"no ra"do'lje
vre2enski #klapa i"2e<# ro'ovlasni$kog i rodovskog dr#%tva s jedne strane i e#dalnog tipa
proi"vodni6 i dr#%tveni6 odnosa s dr#ge strane.
JA Ra"do'lje # ko2e se vr%i #n#tra%nje ekono2sko i so1ijalno raslojavanje # s#sjedskoj
opini ili 2arki i po$inje or2iranje ovisnosti dotad slo'odni6 seljaka o veleposjedi2a) pa
ti2e po$inje i sjedinjavanje siste2a eksploata1ije kolona i serva na veleposjedi2a s
podjar2ljivanje2 osiro2a%eni6 slo'odni6 rana$ki6 seljaka) na"iva2o rani2 e#dalni2 do'a.
IA Od tren#tka kada ot#<ivanje alodijalnog selja$kog "e2ljoposjeda postaje 2asovno) pa
kad) # ve"i s ti2) "e2lja nekad ne"avisni6 i slo'odni6 seoski6 proi"vo<a$a #velike prela"i #
r#ke e#dala1a) kad se dotad slo'odni 2ali "e2ljoposjed 2asovno #klj#$#je # velika
vlastelinstva svjetovni6 i 1rkveni6 velika%a @rana$ke kao i galori2ske "e2ljoposjedni$ke i
sl#3'eni$ke aristokra1ije podjednakoA i kad se na taj na$in stvaraj# dvije antagonisti$ke klaseE
jedna) koj# $ine koloni) servi i "avisni) a neko slo'odni rana$ki selja1i) i dr#ga) koj# $ine
veliki "e2ljoposjedni1i) 'e" o'"ira na nji6ovo etni$ko podrijetlo > "apo$inje do'a i"ra"itoga
e#dalnog dr#%tvenog #strojstva.
Kao %to i" ovoga slijedi) odl#$#j#i aktor # pretvaranj# rana$koga pret4e#dalnog dr#%tva #
e#dalno 'ilo je or2iranje takvoga velikog "e2lji%nog posjeda koji je osi2 'a%tinjene
"avisne radne snage kolona i serva # odnos ekono2ske i so1ijalne podlo3nosti podvrgao i
neko slo'odno i ne"avisno rana$ko selja%tvo sjediniv%i ti2e # jedn# i jedinstven# evol#1ij#
0alori24Ijane i !ranke) ali ra"vrstane na dva s#protna pola dr#%tvenog poretkaE s jedne strane
ok#pljene na ra"ini "avisni6 neposredni6 proi"vo<a$a) a s dr#ge strane # redovi2a posjednika
i gospodara osnovnog sredstva "a proi"vodnj# @"e2ljeA i ti2e korisnika t#<ega rada.
*CC
BA Ra"voj # "e2lja2a isto$no od Rajne
Na tl# 0er2anije) isto$no od Rajne) nije postojao kasnoanti$ki veliki "e2ljoposjed) svojstven
ri2skoj dr3avi) na ko2 s# vlasni1i po$eli rje%avati kri"# proi"vodnje na taj na$in %to s#
prete3iti dio svoji6 i2anja prep#%tali kolo4ni2a i servi2a na sa2ostaln# o'rad'#) #" #vjet da
vlasni1i2a "e2lje daj# plodove svoga rada # naravi i da odre<eno vrije2e # godini @ili tjedn#A
s#djel#j# # o'rad'i "e2ljoposjednikova re"ervata. &'og toga se # ti2 o'lasti2a rana$ke
dr3ave pro1es ra<anja ranoe#dalne i e#dalne organi"a1ije privrede i dr#%tva # 'iti vr%io ne
sinte"o2 dvaj# raspadajni6 pro1esa @tj. pove"ivanje2 pro1esa nap#%tanja ro'ovlasni$kog
dr#%tva s pro1eso2 nap#%tanja rodovski6 dr#%tveni6 odnosaA) nego pola"ei isklj#$ivo od
stariji6) rodovski6 dr#%tveni6 odnosa) nji6ovi2 post#pni2 nap#%tanje2 i sa2ostalni2
preo'likovanje2 #s#sret novo2e) dr#k$ije2 poretk#.
Ali #"a sve to) # #vjeti2a postojanja "ajedni$ke dr3ave) 2odel kasnoanti$ke organi"a1ije
veliki6 "e2ljoposjeda koji je na tl# Karstva 'io pola"i%te2 "a ra"vrstavanje radni6 i
posjedni$ki6 aktora pri or2iranj# novi6 proi"vodni6 odnosa prodirao je naknadno i na istok
od Rajne "ajedno s #nk1ionari2a politi$ko4#pravnog aparata i s organi"a1ijo2 1rkve. Kad je
spontani pro1es ra"gradnje rodovski6 dr#%tveni6 odnosa kod prekorajnski6 0er2ana dosegao
odre<eni stadij) veliki "e2ljoposjed "a6vaa i ondje # njegov# evol#1ij# i koristi se nji2e
podvrgavaj#i slo'odno selo na podjednak na$in kako se to "'ivalo i # "e2lja2a "apadno od
Rajne.
Nap#%tanje rodovski6 dr#%tveni6 odnosa kod prekorajnski6 0er2ana prola"ilo je # 'iti sve
one a"e kao i kod Salijski6 !ranaka) tek #" i"vjesno vre2ensko "aostajanje koje je 2anje #
predjeli2a 'li3e tok# srednje Rajne) a vee # #daljeniji2 o'lasti2a) # T6iiringiji) Bavarskoj)
!rigiji) a napose # Saskoj koja se najd#3e opirala rana$koj do2ina1iji.
&akonski "'orni1i o'i$ajnog prava %to s# # prekorajnski2 "e2lja2a nastajali # vre2ensko2
ra"2ak# od kraja VI. do sredine VIII. st. @Rip#arski "akon) Ala2anski "akon) Bavarski
"akonA) pa "ati2 povelje o poklanjanj# ili #st#panj# "e2lji%ni6 $esti1a @naro$ito # korist
sa2ostana i 1rkviA poka"#j# 'it pro1esa koji2 prekorajnski narodi nap#%taj# svoje davno
rodovsko #re<enje.
.ola"na to$ka toga nap#%tanja rodovskog poretka 'ilo je i ovdje pretvaranje seoske rodovske
"ajedni1e # s#sjedsk# opin# ili 2ark#. Tijeko2 VII. st. # prekorajnski2 se "e2lja2a vr%i
veo2a inten"ivan pro1es i2ovinske dieren1ija1ije po seli2a i) s ti2 # ve"i) pretvaranja
alodijalne "e2lje # ot#<iv posjed. .re2a poda1i2a Bavarskog "akona @koji je nastao # po$.
VIII. st.A) # toj se "e2lji vodila veo2a 3iva trgovina orani$ki2 $esti1a2a) neo'ra<eno2
orao2 "e2ljo2) pa $ak i livada2a i pravo2 na iskori%tavanje %#2a. To "na$i da se kod
Bavara1a alodijalno posjedovanje ra"vilo "natno dalje od stadija na ko2 je 'ilo kod Salijski6
!ranaka potkraj V. st. Ono je # VII. st. # 1ijelosti popri2ilo karakter ot#<ivog posjeda koji2
njegov vlasnik s2ije neograni$eno raspolagati.
Ali sa2o pravo na ot#<ivanje jo% #vijek nije djelovalo kao podstrek ili kao o'ave"a "a
ot#<ivanje. Svi oni alodisti koji nis# 'ili "ainteresirani ili 'ilo kakvi2 ra"lo"i2a pri2orani da
ot#<#j# svoj# "e2lj# "adr3avali s# je i dalje) o'ra<ivali s# je vlastito2 radno2 snago2 i
predavali je # nasljedstvo po sila"noj lo"i i" pokoljenja # pokoljenje. 9 isto vrije2e) dr#gi
$lanovi opina #la"ili s# # pro1es ot#<ivanja) 2rvili svoje alode) predavali i6 djelo2i1e ili #
*CD
1ijelosti # r#ke dr#gi6 vlasnika @veino2 i2#niji6 $lanova iste opine) ali i # r#ke dr#gi6
"e2ljoposjednika) naro$ito 1rkveA.
9"rok takvo2 ot#<ivanj# "e2lje 'ili s# ra"li$iti aktori # svakodnevno2 3ivot# pojedini6
$lanova s#sjedski6 opinaE priliko2 naslje<ivanja porodi$ne s# se $esti1e 2rvile i post#pno
postajale nedovoljno velike "a #"dr3avanje o'iteljske "ajedni1eL $esto je dola"ilo do
"ad#3ivanja koja s# 'ila re"#ltat takve nedovoljnosti "e2ljoposjeda) a ponekad i posljedi1a
te%ki6 i nenaplativi6 s#dski6 glo'a i ka"niL pojedina do2ainstva ekono2ski s# propadala
"'og 'olesti) ratni6 p#sto%enja i d#3nosti da se s#djel#je # pre$esto2 ratovanj#) "'og davanja
"e2lje # "alog ili kao "ad#3'insko darivanje dijelova svoje $esti1e # korist 1rkve.
Sva ona do2ainstva koja s# takvi2 "'ivanji2a postala gospodarski neodr3iva) 2orala s#
tra3iti dr#k$ije rje%enje #2jesto nekada%nje ravnopravne sa2ostalnosti kakva je
karakteri"irala sve $lanove prvo'itne s#sjedske opine ili 2arke. .ojedini neko sa2ostalni
selja1i pretvaraj# se # pre4kariste) ovisne o svoji2 'ogatiji2 s#seljani2a ili o s#sjedno2
1rkveno2 "e2ljoposjednik# ili o svjetovno2 dostojanstvenik# koji je svoje i2anje do'io od
kralja ili vojvode. Ako s# pak poneki $lanovi opine post#pno i # nepovrat i"g#'ili svoj
"e2ljoposjed) nije 'ilo nikakva dr#gog i"la"a nego da # 1ijelosti pri2e na o'rad'# t#<#
"e2lj#) #" "natno te3e #vjete nego %to s# to 'ili #vjeti prekaristaL otad oni postaj# dr3ao1i2a
neslo'odni6 $esti1a t#<e "e2lje optereene ponekad i veo2a te%ki2 da3'ina2a # naravi i
rad#.
Ovakvi2 p#te2 o'lik#je se tijeko2 VII. a naro$ito VIII. st. "natno %arenilo # i2ovno2 i
so1ijalno2 polo3aj# sela # 0er2aniji) pa se 2og# konstatirati ra"li$ite kategorije seljaka) koje
il#striraj# ra"li$ito daleko doprli pro1es nji6ova pretvaranja # gospodarski "avisne o'ra<iva$e
t#<e "e2ljeE
*A Hak do B. i BI. st. # Nje2a$koj s# se o$#vali neokrnjeni alodijalni "e2ljoposjedi potp#no
slo'odni6 i ne"avisni6 seljaka) $lanova potp#no slo'odne ili djelo2i1e "avisne 2arke @tj.
s#sjedske opine koja je sa2o neki2 svoji2 dijelo2 potpala # "avisnost od velikog
"e2ljoposjedaA.
JA Slo'odni alodisti koji s# dio svoga "e2ljoposjeda ve 2orali prep#stiti dr#go2e vlasnik#)
ali s# preostatak jo% #vijek "adr3ali kao sa2ostalan alod.
IA Biv%i slo'odni alodisti koji s# 1ijeli svoj "e2ljoposjed 2orali predati dr#go2e vlasnik#
pri2iv%i ga kao prekarijalno dr3anjeL pri to2 s# sa$#vali oso'n# slo'od#) #" #vjet da "a
$esti1# koj# o'ra<#j# plaaj# o'ro$n# da3'in# # naravi i daj# neveliki k#l#k.
5A Biv%i alodisti koji s# svoje "e2lji%te djelo2i1e ili # 1ijelosti pretvorili # neslo'odne
@servilneA $esti1e a ti2e s# i sa2i djelo2i1e ili potp#no i"g#'ili svoj# oso'n# slo'od#) #
s2isl# svoje trajne i nasljedne ve"anosti "a neslo'odn# $esti1#.
GA Biv%i slo'odni $lanovi opine koji s# ra"ni2 p#tevi2a @na pr. ko2en4da1ijo2 # oso'n#
"avisnost od 2onijega od se'eA i"g#'ili oso'n# ne"avisnost) ali s# privre2eno sa$#vali 'ar
dio svoga slo'odnoga) alodijalnog "e2ljoposjeda) koji #govorno tre'a da # odre<eno2
rok# '#de predan patron#.
CA Biv%i slo'odni $lanovi opine koji s# "'og potp#ne ekono2ske propasti) "'og prete%ke
"ad#3enosti ili na i2e ka"ne "a i"vr%eni "lo$in) i"g#'ili oso'n# slo'od# i i2anje i pretvorili se
# ro'ove @serveA) koji rade ili na ne$ije2 i2anj# ili na dodijeljenoj) veo2a 2aloj $esti1i t#<e
"e2lje.
*C,
Na dr#goj strani ove sila"ne ljestvi1e) prik#pljanje "e2lje # r#ka2a i2#ni6 seljaka @neko
ravnopravni6 $lanova 2arkeA pretvaralo i6 je # 2ale i srednje vlasteline.
I" dok#2enata VIII. st. 2o3e se #tvrditi da je # Nje2a$koj toga vre2ena postojao sloj
i2#ni6 2ali6 i srednji6 "e2ljoposjednika koji s# pro4i"a%li i" redova nekada%nji6 prosje$ni6
$lanova seoske opine. I taj se sloj 2o3e ra"vrstati # nekoliko sk#pinaE
*A Naj'li3i prosje$ni2 $lanovi2a seoski6 opina 'ili s# oni 2ali "e2ljoposjedni1i koji s#
stekli nep#n# dodatn# $esti1# povr6 svoga osnovnog #djela @6#eA. Taj vi%ak i2anja o'ra<#j#
oni sa2i #" po2o svoji6 k#ni6 sl#g#)
JA I2ovno i"dign#tij# sk#pin# $ine oni 2ali "e2ljoposjedni1i koji s# posjedovali dvije ili $ak
nekoliko osnovni6 "e2lji%ni6 $esti1a @6#aA. One s# 2ogle 'iti # isto2e ili # s#sjedni2
seli2a. Vlasnik takvoga i2anja o'ra<#je svoj# vlastit# $esti1# svoji2 oso'ni2 rado2) a
ostale #" po2o rada serva koji 3ive na vlasnikovi2 dodatni2 $esti1a2a i vlasnik# daj# sa2o
nevelik# prod#ktn# rent#. Sve dok je 1jelina tako do'ivene rente ra"2jerno nevelika i "na$i
sa2o dop#n# ostvareni6 #roda do'iveni6 vlastiti2 rado2 na te2eljnoj $esti1i posjednikove
"e2lje) on je jo% #vijek sa2o o'ogaeni seljak.
IA Mali "e2ljoposjedni1i daljnje vi%e sk#pine i2aj# podjednako velik ili ne%to vei
"e2ljoposjed) ali s#) "a ra"lik# od pret6odne sk#pine) o'ave"ali "avisne o'ra<iva$e svoji6
dodatni6 $esti1a da i2 osi2 o'ro$ne rente daj# i radn# rent# @k#l#kA na vlasnikovoj osnovnoj
par1eli. Iskori%tavanje k#l#$ar4skog rada nevelikog 'roja "avisni6 dr3ala1a @servaA na
vlasnikovoj osnovnoj $esti1i pretvara t# $esti1# # gospodarev re"ervat i sredi%te
gospodarske 1jeline %to je $ine taj re"ervat i oni6 nekoliko "avisni6 $esti1a @2ans#saA na
koji2a 3ive "avisni dr3ao1i vlasnikove "e2lje. Str#kt#ra 1ijelog toga "end Ijoposjeda
pri'li3ava se tip# 2alog vlastelinstva) ali ga od njega odvaja $injeni1a da je vlasnik "e2lje
jo% #vijek anga3iran vlastiti2 rado2 na o'rad'i svoje osnovne $esti1e.
5A 9sporedo s daljnji2 @pre2da jo% #vijek neveliki2A porasto2 'roja dodatni6 $esti1a 2alog
"e2ljoposjednika) na nji2a ne rade vi%e sa2o servi @neslo'odni i pol#slo'odni lj#di koji s#
#slijed nedavni6 ili davniji6 ratni6 "aro'ljavanja) "'og ka"ni "a "lo$ine ili "'og d#gova
i"g#'ili svoj# oso'n# slo'od#A) nego i selja1i koji s# # pro1es# siro2a%enja "apali #
ekono2sk# "avisnost od takvoga 2alog vlastelina. Ti2e se # str#kt#r# "e2ljoposjeda
#klj#$#je osi2 eksploata1ije neslo'odne i pol#slo'odne radne snage i eksploata1ija slo'odni6)
ali osiro2a%eni6 i potp#no nei2#ni6 lj#di. Sve to daje takvo2 "e2ljoposjed# # potp#nosti
svojstva 2alog vlastelinstva. Ali pre2da je na takvo2 "e2ljoposjed# ve ostvarena
organi"a1iona str#kt#ra 2alog vlastelinstva) ipak sve#k#pni pri6od %to ga donose o'ro$ne
da3'ine nije dovoljno velik da sa2 "a se'e #"dr3ava vlasnika "e2lje i njegov# o'itelj) niti je
sve#k#pni k#l#$arski rad "avisni6 dr3ala1a dovoljno o'i2an da isklj#$i #potre'# i vlasnikova
oso'noga radnog anga3iranja # neposredno2 pro1es# o'rad'e njegove osnovne $esti1e. &'og
toga je i takvo 2alo vlastelinstvo jo% #vijek "e2ljoposjed "natno o'ogaenog seljaka) a ne
i2anje posjednika koji se i"dvojio i" pro1esa rada i postao pripadniko2 klase koja se 'avi
dr#gi2 "ani2anje2) a 3ivi isklj#$ivo od eksploata1ije t#<ega rada.
GA Karakteristi$no e#dalno vlastelinstvo je tek onaj "e2ljoposjed jednake str#kt#re koji
svojo2 "e2lji%no2 rento2 # 1ijelosti #"dr3ava "e2ljo4
*C+
posjednika i # potp#nosti osig#rava o'rad'# njegova re"ervata) oslo'a<aj#i vlasnika potre'e
da i on sa2 svoji2 neposredni2 rado2 3ivi kao proi"vo<a$ # agrarnoj proi"vodnji. Svoji2
oslo'o<enje2 od neposrednoga proi"vodnog rada) vlasnik "e2ljoposjeda postaje slo'odan da
vr%i javne #nk1ije # sl#3'i dr3ave) kao vojnik) ili dr#ge d#3nosti na koje i2a pravo # svo2e
svojstv# slo'odna $ovjeka) ali "a koje odsad i2a i p#n# ekono2sk# 2og#nost da i6
nes2etano o'avlja.
!or2iranje 2ali6 i srednji6 "e2ljoposjeda sa str#kt#ro2 vlastelinstva vr%ilo se kao spontani
ekono2sko4so1ijalni pro1es ra"vrstavanja slo'odnog stanovni%tva # kategorije koje se 2e<#
so'o2 ra"lik#j# svoji2 st#pnje2 i2#nosti. .ri to2e se 'ogaenje i i2ovinska dieren1ija1ija
s#sre# i 2e<# so'o2 ispreple# na taj na$in %to o'ogaeni "e2ljoposjedni1i daj#
osiro2a%eni2 slo'odni2 lj#di2a "e2lj# na o'rad'#) #" o'ave"e davanja o'ro$ni6 i radni6
da3'ina. I "a jedn# i "a dr#g# kategorij# stanovni%tva postojalo je 4s ra"li$iti2 #loga2a 44
#vijek isto rje%enjeE dati svoj# "e2lj# na o'rad'# ono2e tko je ne2a) #" o'ave"# da onaj tko
je o'ra<#je @i ti2e stje$e 2og#nost opstankaA daje posjednik# dio plodova svoga rada i
odre<en# koli$in# sa2oga neposrednoga rada na re"ervat#. 9 #vjeti2a nat#ralne privrede)
pro'le2 slo'odne radne snage) koja je ostala li%ena sredstva "a proi"vodnj#) i pro'le2
#veanog "e2ljoposjeda) koji nije 2ogao 'iti o'ra<en sa2o vlastito2 radno2 snago2) nije
2ogao 'iti rije%en ni dotjerivanje2 dovoljnog 'roja ro'ova na rad ni #naji2anje2 radne
snage "a nova1. Rje%enje se na2etalo #vijek isti2 7spora"#2o28 o #st#panj# $esti1e "e2lje)
a "a #"vrat je vlasnik 2ogao s#djelovati # rado2 ostvareno2 #rod# i tra3iti da o'ra4<iva$i
$esti1a odre<eni 'roj dana svoji2 neposredni2 rado2 oplo<#j# onaj dio "e2lje %to ga je
vlasnik "adr3ao "a se'e.
Takav spontani pro1es #"aja2ni6 aran32ana preina$avao se # daljnji2 etapa2a ra"vitka #
sve i"ra"itij# siste2atsk# te3nj# "e2ljoposjednika da %to vi%e dotad slo'odni6 i sa2ostalni6
alodista podvrgn# # "avisnost i da nji6ov# "e2lj# #klj#$e # sastav svoga i2anja @tj. da je
pretvore # "avisn# $esti1#A. To aktivno nastojanje vr%ilo se najra"li$itiji2 sredstvi2a) od
ekono2skog pritiska do ra"ni6 prikriveni6 ili otvoreni6 o'lika nasilja.
.ro1es e#dali"a1ije @ko2e je te2elje2 stvaranje spe1ii$ni6 radni6 i posjedovni6 odnosa #
agrar#A ostvarivao se) dakle) # "e2lja2a isto$no od Rajne # 'iti sa2ostalni2 i i"ravni2
post#pni2 prelasko2 s rodovski6 dr#%tveni6 odnosa na prete#dalne i ranoe#dalne. Ali na taj
spori i spontani ra"vitak djelovali s# i naknadni poti1aji i" podr#$ja na "apad# od Rajne kao
aktor #'r"avanja i radikali"a1ije.
Stvaranje2 organa kraljevske vlasti # prekorajnski2 "e2lja2a) postepeno or2iranje
dvorjanske i sl#3'eni$ke aristokra1ije # a#tono2ni2 ger2anski2 vojvodstvi2a dovodilo je
do nastanka veliki6 i srednji6 "e2ljoposjeda vojvoda) groova) dvorjana) antr#stiona i dr#gi6
sl#3'enika javne vlasti. Ti posjedi postaj# is6odi%te2 ekono2skog i vanekono2skog pritiska
na alodijalno selja%tvo # opina2a koji je 'io #s2jeren pre2a nji6ov# podvrgavanj# i
#klj#$ivanj# # okvire vlastelinstva.
Ali #"a sve to) privredne i dr#%tvene odnose # Nje2a$koj # VIII. i IB. st. karakteri"ira i"ra"ito
"aostajanje # napretk# e#dali"a1ije # #spored'i sa &apado2. Ono se o$it#je ovi2 openiti2
o'ilje3ji2aE
*A Slo'odne seoske opine d#go se odr3avaj# #sporedo s nastajanje2 e#dalni6 vlastelinstava.
*D-
JA D#go s# se o$#vala sela s 2je%oviti2 stanovni%tvo2 @tj. stanovni%tvo2 koje se sastoji od
posve slo'odni6 alodista i od "avisni6 seljaka # ra"ni2 st#pnjevi2a i o'li1i2a nji6ove
"avisnosti.
IA .ostoji i d#go se odr3ava 'rojan 2e<#sloj i2#ni6 i 2ali6 vlasteo4ski6 "e2ljoposjednika)
koji6 "e2ljoposjedi nis# popri2ili karakter e#dalni6 vlastelinstava pre2da s# ve stekli
nji6ov# organi"a1ion# str#kt#r#.
5A &avisno stanovni%tvo nije inten"ivno eksploatirano) pa je naro$ito k#l#k 2anji od opsega
radne rente koja se daje na "apad# od Rajne.
GA Vladaj#a klasa e#dala1a ostaje nepotp#no konsolidirana i i"gra<ena. Ona
nes#2njivo # opseg svoji6 "e2ljoposjeda #klj#$#je $esti1e osiro2a%eni6 slo'odni6 seljaka i
ti2 p#te2 sti$e "avisne o'ra<iva$e. Ali ostaje otvoreno pitanje kakv# i $ij# s# "e2lj#
kraljevski2 i vojvodski2 darovni1a2a do'ivale 1rkvene #stanove i 1ivilni i vojni sl#3'eni1i
javni6 vlasti. Da li slo'odn#) jo% ni$ij#) neo'ra<en# "e2lj# ili pak "e2lj# naseljen#
slo'odni2 selja%tvo2. Isto$no od Rajne nije nai2e 'ilo "e2alja 1arskoga iska ili anti$ki6
veliki6 "e2ljoposjednika s radno2 snago2 kolona i serva koja 'i prelasko2 # r#ke
#nk1ionara javne vlasti i 1rkve te #nk1ionare i 1rkv# #$inila 'a%tiniko2 ve i"gra<ene
privredne i dr#%tvene str#kt#re # pro1es# proi"vodnje. S dr#ge strane) "e2lja koj# stje$#
veleposjedni1i "a svoj# sl#3'# i 1rkva "a svoj# vjersk# djelatnost 'ile 'i 'e"vrijedne 'e"
radne snage. .a ipak) siste2 darivanja "e2lje 1rkvi ili #nk1ionari2a "a vr%enje javne sl#3'e
nije 2ogao sa2i2 $ino2 darivanja slo'odno selja%tvo na nji2a naprasno #$initi
podlo3ni1i2a novostvorenoga "e2ljoposjeda i #kin#ti nji6ov# davna%nj# slo'od#.
Rje%enj# toga pitanja ne pr#3aj# dovoljn# po2o i"vorni dok#2enti VII. i VIII. st. sa$#vani #
prekorajnski2 "e2lja2a. Ali povijest nastanka e#dalni6 odnosa i"ravno i" osnova
rodovskoga dr#%tva # dr#gi2 "e2lja2a /vrope) a i # i"vanevropski2 "e2lja2a) #p##je na
d#gotrajni pro1es preina4$avanja javnopravni6) dr3avni6 @poreski6A da3'ina slo'odnog
stanovni%tva # e#daln# "e2lji%n# rent#. Na toj 'i osnovi darivanje i2anja %to i6 #nk1ionari
javne vlasti i 1rkva stje$# dare3ljivo%# javne vlasti prvo'itno 'ilo #st#panje kraljevski6 @ili
vojvodski6A prava na javne da3'ine slo'odnog selja%tva na odre<eno2 podr#$j#. Tek
naknadni2 ra"vitko2 ta se prava po$inj# tretirati kao da s# istoga s2isla i istoga podrijetla
kao o'ro$ne i radne da3'ine sa "e2lje koja # potp#nosti pripada njeno2 vlasnik# koji j# je
par1elirao i dao na o'rad'# o'ra<iva$i2a %to s# svoj nekada%nji posjed ot#<ili ili i"g#'ili #
korist veleposjednika.
I ova okolnost spe1ii$nog nastajanja velikog "e2ljoposjeda dr3avne sl#3'eni$ke i vojne
aristokra1ije) kao i 1rkve @"dr#3enog s g#tanje2 seoski6 slo'odni6 $esti1aA #velike je
pridonosila sporo2 nastajanj# i"ra"ito e#dalnog "e2ljoposjeda # ranosrednjovjekovnoj
Nje2a$koj kao i nepotp#noj sa"relosti njegovi6 o'lika. &'og ti6 ra"loga posjedovanje "e2lje
s p#no2 i neograni$eno2 vla%# nad proi"vo<a$e2) s ra"vijeni2 i2#niteto2) siste2o2
#vjetnog posjedovanja "e2lje @lenski siste2A kao i s pira2idalno2 6ijerar6ijsko2 str#kt#ro2
vladaj#e klase pripada # prekorajnski2 "e2lja2a tek stoljei2a koja se nadove"#j# na
epo6# Karolinga.
*D*
C. N/KA OBIL:/P:A .OLITIHK/ OR0ANI&AKI:/ 9 M/ROVINMKOM
KRAL:/VSTV9
Kraljevska vlast Kraljevska vlast # dr3avi Merovinga or2irala se na te2elj# osvaja$kog
prava po'jednika koji se oslanja na vojn# snag# svoji6 dr#3inika i na svoj naor#3ani narod. 9
to2e s2isl#) rana$ko kraljevstvo nije 'ilo 2agistrat#ra po #"or# na pravna s6vaanja antike)
nego re"#ltat vojni$ke po'jede) pa je i dr3avni teritorij kraljevstva s6vaen kao ratni plijen
po'jednika.
I" ovakvi6 s6vaanja slijedio je i karakteristi$ni odnos pre2a pro'le2# nasljedstva kraljevske
vlasti. Ona se predavala kraljevi2 sinovi2a po na$el# privatnog posjedovanja) a dr3avni se
teritorij ko2adao na onoliko dijelova koliko je #2rli kralj i2ao sinova. Tako or2irani #lo21i
3ivjeli s# kao sk#p akti$no sa2ostalni6 dr3ava koje s# se 2e<# so'o2 'orile # 3elji da se
jedinstvo o'novi eli2iniranje2 ostali6 vladala1a i podvrgavanje2 svi6 teritorija pod vlast
naj2onijega 2e<# $lanovi2a k#e Merovinga # neko2 odre<eno2 pokoljenj#. Te
neprekidne 'or'e) vo<ene #" po2o vojni6 dr#3ina svakoga od s#parni$ki6 vladara)
pri2oravale s# te vladare da svojoj vojs1i i dr#gi2 sl#3'eni1i2a neprekidno "a nagrad#
#st#paj# "e2ljoposjede i ti2e sve vi%e ja$aj# 'roj i snag# e#dala1a.
9 takvi2 okolnosti2a) kraljevska je vlast # po$etk# 'ila despotska i nesk#$ena "akonski2
ograni$enji2a) no s vre2eno2 postaje sve vi%e ovisna o po2oi e#dala1a i nji6ove vojne
snage.
Odnos pre2a 1rkvi .o$etna sve2o 2erovin%kog kralja o$itovala se i # odnos# pre2a
1rkvi. Be" o'"ira na propise 1rkveni6
"akona) Merovin"i s# po svojoj volji postavljali 'isk#pe i" svoje dvorjanske okoline) pa s#
$esto takvi 2og#ni1i preko noi postajali sveeni1i2a i #"astop1e pri2ali 1rkvene redove #
najkrae2 rok# da 'i 2ogli pre#"eti nek# va3n# 'isk#psk# ili nad'isk#psk# #nk1ij#.
Krkveni kon1ili odr3avaj# se po kraljev# odo'renj# i pod pritisko2 kraljeve volje) a nji6ovi
"aklj#$1i va3e sa2o ako i6 odo'ri kralj. Sao'raaj sveenstva s Ri2o2 'io je podvrgn#t
strogo2 nad"or# kraljevski6 sl#3'enika.
9n#tra%nja Anti$ka #pravna organi"a1ija 0alije gotovo je posve i%$e"la # #prava
seo'i naroda. Sa$#vale s# se sa2o njene osnovne jedini1e.
Svaka se) nai2e) provin1ija dijelila na 1ivitates) teritorije koji2a je #pravno sredi%te 'io grad)
# ko2 je #jedno 'ilo i sjedi%te 'isk#pa.
Merovin%ka je dr3ava pre#"ela 1ivitates kao ad2inistrativni oslona1 svoje vlasti. Kralj je #
svaki od gradova koji s# 'ili sredi%te 1ivitasa postavio jednoga predstavnika kraljevske vlasti.
To je 'io 1o2es. T# praks# pre#"eli s# !ran1i od Vi"igota i B#rg#nda koji s# ve prije nji6 #
gradove 0alije po4na2jestili kraljevske vojne i dvorjanske #nk1ionare) dav%i i2 na"iv
1o2es) pre#"et i" epo6e kasnoga Karstva.
Merovin%ki ko2es i2ao je vojne) #pravne) s#dske i pore"ni$ke ko2peten1ije i ti2e akti$no
polo3aj lokalnoga potkralja. 9 o'lasti2a naseljeni2a prete3no ger2anski2 stanovni%tvo2)
!ran1i s# or2irali svoje tradi1ionalne
*DJ
okr#ge) pag#se i svako2e od nji6 postavili na $elo jednoga graa) koji je po svoji2 ovlasti2a
'io jednak ko2es#. Te dvije #nk1ije #skoro s# postale isto"na$ne.
&natna podr#$ja kraljevskoga iska @neposredni6 posjeda sa2oga kraljaA 'ila s# # #pravno2
pogled# i"#"eta od vlasti ko2e%a ili groa. Na nji2a s# #pravni1i kraljevski6 i2anja vr%ili
s#dsk#) #pravn# i inan1ijsk# vlast.
.ore"i 9 o'lasti2a naseljeni2a ri2ski2 stanovni%tvo2 kraljevska je vlast o$#vala sve
nekada%nje poreske o'ave"eE "e2lji%ni pore") glavarin#) nei"ravne pore"e @pristoj'e od
trgovanja) 1estarine i si.A te javne terete @2#neraA) tj. d#3nost #kona$ivanja kralja i njegovi6
sl#3'enika) transportne o'ave"e i d#3nost odr3avanja i gradnje p#teva) 2ostova i tvr<ava.
Sve te o'ave"e kraljevska je vlast nastojala pro%iriti i na o'lasti naseljene ger2anski2
stanovni%tvo2) ali je t# otpor 'io "natan i #poran.
Vojna o'ave"a &a ra"lik# od dr#gi6 0er2ana koji s# "aposjeli pokrajine &apadnori2skog
1arstva) !ran1i s# ve veo2a rano @vjerojatno ve "a Klodovika I.A vojn# o'ave"# #$inili
d#3no%# svi6 slo'odni6 lj#di) jednako 0er2ana kao i 0alo4Ri2ljana. To je #velike
pripo2ogle i"jedna$avanj# stanovni%tva i #klj#$ivanj# 0alo4Ri2ljana # pro1es nastajanja
rana$kog @ran1#skogA naroda na podr#$j# "apadno od Rajne.
S#dovanje Ovo2 isto2 ra"vitk# pridonijelo je i %irenje ger2anskog s#dskog
siste2a na podr#$ja naseljena 0alo4Ri2ljani2a. Kod !ranaka se s#dovalo na
redovni2 sk#p%tina2a stotnije @na 2al4l#s#A) pri $e2# s# s#dovanj# pris#stvovali
predstavni1i seoski6 opina ili o'iteljski6 "ajedni1a slo'odnog stanovni%tva) a predsjedao
je stotnik ili tl#2gin#s. Svjedo$ilo se #s2eno ili #" po2o ordalija) tj. s#dskog dvo'oja) a
pres#d# s# potvr<ivali svi pris#tni. Vjerojatno ve "a Klodovika I. kraljevska je vlast vei dio
s#dski6 sporova predala # nadle3nost groova. Taj siste2 s#dovanja prenesen je # galo4ri2ske
o'lasti ti2e %to se or2irala o'ave"a naj#gledniji6 stanovnika pojedini6 1ivitates da "ajedno s
0er2ani2a dola"e na periodi$ka s#dska "asjedanja koji2a je 'io na $el# ko2es doti$nog
1ivitasa. Na ti2 "ajedni$ki2 s#dovanji2a air2irali s# se prete3no ger2anski pravni i
pro1ed#ralni o'i$ajiE s#dske glo'e) "akletve prise3nika) ordalije ili s#dski dvo'oji. Dio
i"re$eni6 glo'a #vijek je treino2 pripadao kraljevskoj 'lagajni @red#2A) a dio je ostajao
gro#) koji je osi2 takvi6 pri6oda redovno do'ivao i jedno kraljevsko i2anje na svo2
#pravno2 podr#$j# s pravo2 na iskori%tavanje.
Sl#3'eni$ko4"e2ljo4posjedni$ka aristokra1ija
92jesto etni$ki6 ra"lika i"2e<# 0er2ana i 0alo4Ri2ljana) osnovi1o2 "a istakn#ti polo3aj #
dr#%tv# postaje sl#3'ovanje kralj#) a taj se polo3aj o$it#je pravo2 na trostr#ki vergeld. 9
svaki dr3avnopravni odnos st#pa se pri"nanje2 oso'nog podani%tva s#veren#. Takvi lj#di
postaj# kraljevi ideles @vjerni1iA ili le#des. 9 t# se kategorij# #'rajaj# ne sa2o $lanovi
kraljevske vojne dr#3ine) nego i svi sl#3'eni1i na dvor#) svi vojvode i groovi)
*DI
pa $ak i 1rkveni dostojanstveni1i. Nji6ov pose'ni polo3aj) koji proi"la"i i" sl#3'ovne i
"akletvene ve"anosti #" kralja) #potp#nj#je se "ati2 "e2ljoposje4do2 %to ga ideles ili le#des
do'ivaj# od kralja. 9 to2e s2isl# st#panje # kraljevsk# sl#3'# i do'ivanje "e2ljoposjeda
pola"na je to$ka # stvaranj# sl#3'eni$ko4"e2ljoposjedni$ke aristokra1ije. :a$anje2 svoji6
"e2ljoposjed4ni$ki6 "ainteresiranosti) ta aristokra1ija postaje sna3an i > "ajedno s 1rkvo2 4
odl#$#j#i aktor # pro1es# podvrgavanja slo'odni6 selja$ki6 "e2ljoposjeda # sastav
svjetovni6 vlastelinstava.
Dvorske sl#3'e Na dvor# je postojao ni" sl#3'enika koji s# djelo2i1e svoje naslove
'a%tinili i" kasne antike. Tako s# sredi%nji #redi kraljevski6 kan1elarija nosili naslov s1rinia. 9
nji2a s# radili 'rojni pisari pod nad"oro2 reerendaria. Te $inovnike kralj kad%to
#potre'ljava i # ra"ni2 politi$ki2 i diplo2atski2 2isija2a. O kraljevskoj ri"ni1i vode 'rig#
ko2orni1iL opskr'a kraljeva stola 'ila je povjerena pe6arnik# @pin1erndAL nadstojnik staja
"vao se 1o2es sta'#li @ot#da 1onneta'leA) a nje2# s# 'ili podvrgn#ti konj#%ari @ger2anski
na"ivE 2aris6alk) od $ega je nastalo 2ar%alA. Starje%ina dvorske posl#ge "vao se sene%alk. I ti
s# sl#3'eni1i #skoro do'ili va3ne politi$ke) #pravne ili vojne d#3nosti. Veo2a odgovorn#
#nk1ij# i2ao je 2ajor palatii ili 2ajor do2#s @predstojnik kraljevskoga dvoraA. Ta je sl#3'a
sjedinjavala djelokr#g 2inistra dvora i glavnog opskr'nika kraljeve k#e. Ona je #'r"o stekla
i"#"etno va3n# politi$k# #log#.
!rana$ki je kralj # na$el# 'io i nosila1 najvi%e s#dske d#3nosti. Ali nje"ino i"vr%avanje kralj je
povjeravao dvorsko2 s#d#) ko2e je $lanove i2enovao po svo2e slo'odno2 na6o<enj# i"
redova svoji6 naj#gledniji6 le#da. Na $el# toga s#di%ta 'io je 1o2es palatii @dvorski gro ili
palatinA. Ono nije 'ilo apela1iona instan1a nego je rje%avalo sporove kraljevski6 le#da) koji s#
ti2e 'ili i"#"eti ispod nadle3nosti lokalni6 s#dova.
Sjedi%te kraljevske !rana$ki vladari nis# i2ali #staljenog sjedi%ta svoje vlasti
#prave. Kio nji6ov dvor neprestano se selio s kraljev4
skog i2anja na i2anje. Hi2 s# 'ile istro%ene "ali6e
sak#pljene na jedno2e i2anj# ili is1rpljena lovi%ta # jednoj o'lasti) dvor se s 1ijeli2
#pravni2 aparato2 pre2je%tao dr#ga2o. Takvo je stanje gotovo # 1ijeloj /vropi trajalo sve
do BIII. st.
:avne o'ave"e Kraljevska je vlast 'ila ne"asitna # #tjerivanj# poreski6 vlasti
o'ave"a od stanovni%tva) a pri6ode je tro%ila 'e" ikakvi6
sk#$avanja ili odgovornosti. Vlast nije i2ala nikakvi6 o'ave"a pre2a stanovni%tv#. Nis#
postojali nikakvi javni radovi) a tako<er ni %kolstvo) ni sanitarna ili so1ijalna skr'. Dr3avni
sl#3'eni1i do'ivali s# "a svoje #"dr3avanje od kralja "e2lj# i ti2e je nji6ova nagrada "a rad
'ila na2irena. Vojska nije do'ivala nikakv# pla#L ona se o'likovala od vojni6 odreda
e#dala1a koji2a je pri2ljeni "e2ljoposjed na2etao d#3nost da se s odre<eni2 'roje2 svoji6
lj#di jave na kraljev po"iv # vojn#.
Ali # na$el# jednokratno plaanje sl#3'e darivanje2 "e2lje s vre2eno2 se poka"alo kao
ne2ono da osig#ra trajn# vjernost le#da. Nj# je tre'alo neprestano o3ivljavati novi2
darovi2a # nov1# i drago1jenosti2a) a kad s# se kraljevske ri"ni1e is1rple) onda novi2
darivanje2 "e2ljoposjeda. B#d#i
*D5
da darivanja "e2lje # vrije2e Merovinga prete3no nis# 'ila privre2ena) nego trajna i
neograni$ena) ona s# vodila ja$anj# veliki6 "e2ljoposjednika a sla'ljenj# kraljevske vlasti.
:edina kraljeva 2og#nost da darovan# "e2lj# vrati # svoj posjed 2ogla se ostvariti kao
ka"na # sl#$aj# nevjernosti le#da. To vraanje 2oglo se i"vr%iti sa2o pri2jeno2 kraljeve
or#3ane sile) a ona je s i%$e"avanje2 kraljevskog "e2ljoposjeda neprekidno sla'ila. Tako s#
kraljevi sve $e%e 2orali 'espo2ono trpjeti nevjer# svoji6 le#da.
9sporedo s pro1eso2 sla'ljenja kraljevske vlasti dvorjanska i sl#3'eni$ka aristokra1ija
pretvara se # sve2on# politi$k# sil#. Ona je gospodarila dr3avo2 i $esto je s#novraala #
krvave 'or'e "a vlast) naro$ito # vre2eni2a 2alodo'nosti 2erovin%ki6 kraljeva koji se
pretvaraj# # igra$ke # r#ka2a 2oni6 velika%a) oso'ito 2ajordo2a i vojvoda.
Vojvode !#nk1ija vojvoda javlja se kao va3an aktor politi$kog 3ivota) oso'ito # vrije2e
gra<anski6 ratova na prijela"# VI. # VII. st. To s# "apovjedni1i sna3ni6 vojni6 odreda koji2a
se povjerava sva vlast nad nekoliko groovija) a nadre<ena je vlasti groova. Oni veo2a 'r"o
postaj# silovito2 snago2 koja svoj# sa2ovolj# s#rovo na2ee dvor# a svoji2 podr#$je2
#pravlja a#tono2no.
Majordo2i 9sporedo s #tje1aje2 vojvoda raste 2o 2ajordo2a) koji s# se i"digli prije svega
prik#pljanje2 "natni6 "e2ljoposjeda. Od po$etka VII. st. oni s# ve tako 2oni da raspola3#
veliki2 vlastiti2 vojni2 dr#3ina2a a # isto s# vrije2e "apovjedni1i kraljeve garde i
organi"atori privrednog poslovanja kraljevski6 i2anja.
.re2da s# 2ajordo2i isprva 'ili eksponenti sve ja$e "e2ljoposjedni$ke aristokra1ije) oni s#
ve tijeko2 VII. st. iskoristili svoj polo3aj na dvor# i postali akti$ni2 vr%io1i2a kraljevske
vlasti. Ti2e postaj# protivni1i2a e#dalnog partik#lari"2a) pa se e#dal1i tijeko2 VIII. st.
'ore protiv daljnjeg i"di"anja 2ajordo2a i nji6ova posi"anja $ak i "a or2alni2 o'ilje3ji2a
kraljevskog dostojanstva.
Krkveni Hinjeni1a %to s# !ran1i pri6vatili katoli1i"a2 pri'avila i2 je i2#niteti odanost Krkve
i #$inila j# sna3ni2 instr#2ento2 vladanja. 9" #vjet da '#de i ostane odana kraljevskoj
vlasti) 1rkva se 2ogla 'ogatiti i vr%iti 2noge #nk1ije javne vlasti. Tako je 'isk#p # nek# r#k#
s2atran dr3avni2 sl#3'eniko2) pa 2# je kraljevska vlast # gradovi2a povjeravala d#3nost da
nad"ire djelovanje groa. &a svoje "asl#ge gotovo sve s# 1rkve ve # VII. st. #3ivale
spe1ijaln# "a%tit# kralja @t#itidA i i2ale povelja2a "aja2$eni i2#nitet. To "na$ajno pravo
oslo'a<alo je 1rkv# o'ave"a da plaa "e2ljarin#) glavarin#) kraljevski #dio # glo'a2a)
1arin#) 1estarin#) saj2i4%tarin#) d#3nosti da #kona$#je i opskr'lj#je kralja i njegove
sl#3'enikeL ono je 'ranilo gro# i dr#gi2 kraljevski2 sl#3'eni1i2a da dola"e na 1rkveni
teritorij i ondje vr%e svoje #pravne) s#dske ili pore"ni$ke #nk1ije.
Ti2e s# 1rkvena i2anja postala sa2o#pravni2 podr#$je2) a 'isk#pije) kaptoli i sa2ostani
nosio1i2a jednog dijela kraljevski6 ovla%tenja.
Osi2 i2#nitetni6 prava) 1rkva je # svoj# nadle3nost pre#"ela i ni" dr#gi6 djelatnosti javnoga
3ivota. Ona je #pravljala 'olni1a2a i #'o3ni1a2a) po2agala so1ijalno #gro3ene i ne"'rin#te.
Mkolstvo # gradovi2a 'ilo je sa4
*DG
svi2 prep#%teno 1rkvi) pa se pretvorilo # sk#$en# nastav# najn#3nijega "nanja i" $itanja)
pisanja i ra$#ni1e sa2o "a ne"natan dio stanovni%tva) prete3no "a on# o2ladin# koja se
opredijelila "a sveeni$ki ili redovni$ki po"iv.
Misionarski Mnogo energije 1rkva je #lagala # 2isionarski rad. Klodovi4rad kovo
pokr%ten je nije doseglo do %iroki6 slojeva stanovni%tva)
pa je kr%anstvo naknadno spori2 te2po2 prodiralo s j#ga) i" ro2ani"irani6 o'lasti) pre2a
sjever#. .odr#$ja sjeverno od So22e doseglo je tek potkraj VII. st. Naprotiv) ger2anske
"e2lje isto$no od Rajne ostale s# jo% d#go vre2ena poganske. &a ra"lik# od "apadni6
podr#$ja) gdje s# pokr%tavanja prete3no vr%ile 'isk#pije) na istok# s# taj "adatak pre#"eli
redovni1i) i to veino2 2isionari i" irski6 i anglosaski6 sa2ostana.
Isprva je 2isionarska djelatnost na "apad#) pola"ei i" 'isk#pijski6 gradski6 sredi%ta)
dose"ala sa2o # lak%e do6vatn# okoli1# gradova. &ala3enje # #daljenija sela "adavalo je
sveenstv# "natne te%koe pa s# stoga sela do'ri2 dijelo2 ostajala poganska. Hak je i rije$
pagan#s @poganinA prvo'itno o"na$avala stanovnike sela) pag#sa) i ti2e popri2ila s2isao
akti$noga vjerskog
polo3aja selja%tva.
Tek # VII. i VIII. st. "apo$inje i dalje se ra"vija velika aktivnost 1rkve # osvajanj# sela. Na
veliki2 "e2ljoposjedi2a podi3# se 1rkve "a seosko stanovni%tvo koji2a "e2ljoposjedni1i
dar#j# dovoljno "e2lje da 'i od pri6oda s nje 2ogao 3ivjeti stalni d#%o'ri3nik "avisnoga
seoskog stanovni%tva. Ti2e se te seoske 1rkvi1e pretvaraj# # sredi%ta 3#pa. Kio taj pro1es
"avr%io se tek # do'a Karolinga.
Stanje nao'ra"'e
Ali ni te 2jere nis# 'ile dovoljne da do te2elja #$vrste kr%anstvo # poganski2 seli2a 0alije
i 0er2anije. I"olirani sveeni1i po rijetko posijani2 seoski2 3#pa2a 'ili s# presla'a snaga i
s#vi%e # vlasti lai$ki6 veleposjednika da 'i # "natnijoj 2jeri 2ogli #tje1ati na d#6ovni 3ivot
veliki6 "e2ljoradni$ki6 prostranstava. To2e se pridr#3ivala i niska prosvjetna ra"ina
sveenika. Krkva se # !rana$koj vi%e 'avila sre<ivanje2 javnoga 3ivota) o'#"davanje2
'e"o'"irni6 silni%tava # ve"i s jag2o2 oko 2oi i 2aterijalni6 do'ara i i"gradnjo2 svoje
vlastite ekono2ske i ad2inistrativne 2oi negoli vjerski2 ili dog2atski2 pro'le2i2a.
D#'ina sveeni$ke i"o'ra"'e postajala je sve 2anja. Hak je i "nanje latinskog je"ika postajalo
veo2a osk#dno. .ra"novjerja i vjerovanja # $#desa postaj# do2inantni2 o'ilje3je2 jednako
# 2entalitet# sveenika kao i laika. Sva se "'ivanja t#2a$e kao re"#ltat #tje1aja vi%i6)
tajanstveni6 sila) prvenstveno "agovora 'e"'rojni6 sveta1a i nji6ovi6 relikvija @2oiA) kad se
radi o 'lagotvorni2 #$in1i2a) ili pak o #tje1aj# paklenski6 sila @ili 'o3ji6 ka"niA kad se radi o
nesrea2a. Na toj osnovi kr%anstvo je # rani2 stoljei2a srednjega vijeka pre#"elo 2noge
#tje1aje pri2itivniji6 sredina nego %to s# 'ili anti$ki a2'ijenti # koji2a se ono ra"vijalo #
prvi2 stoljei2a svoga postojanja.
0radovi) pro2et) Ope o'ilje3je privrednog 3ivota # do'a Merovinga svodi trgovina
se na prevladavanje nat#ralne privrede. Dekadansa grad4
skog 3ivota i gradski6 #stanova) "a2iranje trgovine i sla'ljenje nov$anog opti1aja neosporno
se 2og# #tvrditi # stoljei2a koja se nadove"#j# na epo6# Seo'e naroda. Ali #"a sve to) ni
trgovine) ni nov$anog
opti1aja) ni pro2eta i ve"a 2e<# pojedini2 o'lasti2a "e2lje i #daljeniji2 dijelovi2a
tada%njega svijeta nije nestalo.
9n#tra%nji p#tevi 2erovin%kog kraljevstva 'ili s# 'a%tina i" kasne antike) ali i6 je rana$ka
vlast "ap#%tala) pre2da je i dalje #'irala 1estarine. &'og toga sve ve# va3nost do'ivaj#
vodeni p#tevi) rije$ni # #n#tra%njosti a 2orski "a ve"e s #daljeniji2 "e2lja2a. S ti2 # ve"i
pose'n# va3nost stje$# neki l#$ki gradovi) napose oni koji le3e na #%i2a rijeka pa tako
ve"#j# rije$ni s po2orski2 pro2eto2. Me<# takve gradove pripadali s# Ro#en) 'li"# #%a
rijeke Seine) O#entovi1) 'li"# #%a rijeke Kan16e) D##rstede) na donjoj Rajni) Nantes) na #%#
Loire) Bordea#Z) na #%# 0aronne) Marseille) 'li"# #%a R6one i dr.
.ose'no je "na$ajna 'ila trgovina sa "e2lja2a oko Sredo"e2noga 2ora. 9 to2 s2jer#
pro2eta glavne l#ke 'ile s# Nar'onne) Arles i Marseille.
9 to vrije2e Merovin%ko je kraljevstvo #vo"ilo svil#) 2io2irise) j#3na vina i voe) 2irodije)
papir#s i dr. &a #"vrat to2e #vo"#) 0alija je jedva %ta 2ogla proi"voditi %to 'i "ani2alo
velika tr3i%ta oko Sredo"e2noga 2ora. .roi"vodni poten1ijal 2erovin%ke !rana$ke
ograni$avao se prete3no na prod#k1ij# agrarni6 plodina @3ito) vino) #ljeA kakvi6 je 'ilo) $ak i
# vee2 i"o'ilj#) # dr#gi2 "e2lja2a na j#g#. .ri to2e ni agrarna aristokra1ija !rana$ke a ni
selja$ko stanovni%tvo nis# 'ili "ainteresirani "a trgova$ko poslovanje. &'og toga je gotovo
sva daleka trgovina na tl# !rana$ke 'ila # r#ka2a orijentalni6 trgova1aE Sirija1a) Pidova i
0rka. Oni s# # l#ka2a na j#g# i2ali svoja stovari%ta) a svoji2 s# karavana2a prodirali
d#'oko # #n#tra%njost) pa $ak i do l#ka na o'ali o1eana. Orijentalni trgov1i st#pali s# tako<er
i # sl#3'# rana$ki6 kraljeva # svojstv# neke vrste dvorski6 do'avlja$a) pa s# po nar#d3'i
kraljevske vlasti odla"ili # daleke "e2lje i i"vr%avali na'avke radi "adovoljavanja potre'a na
dvor#. 9 sjeverni2 o'lasti2a 0alije postojala je ra"2jerno 3iva trgovina s Britanijo2. !rigija
je rano ra"vila proi"vodnj# s#kna i opskr'ljavala o'li3nje predjele. Bila je prili$no #nosna i
trgovina ro'ovi2a i" anglosaski6 o'lasti # Britaniji i slavenski6 "e2alja preko La'e.
Ali pre2da je trgovinski pro2et postojao) on je ipak 'io "natno sla'iji nego # klasi$no do'a
antike. To sla'ljenje o$itovalo se i i%$e"avanje2 nov1a. A#stra3ijski kralj Teode'ert @GII>
G5,A prvi je po$eo kovati "latni nova1 sa svoji2 liko2) ali je kraljevsko kovanje nov1a #'r"o
presa6lo. Tijeko2 VII. st. "a2jenj#j# ga e2isije nov1a lokalni6 2og#nikaE 'isk#pa) opata i
svjetovni6 velika%a. Od po$etka VIII. s t. #ope vi%e ne2a "latnog nov1a) a plaanja se sve
vi%e vr%e # naravi) stoko2) ko3o2) or#3je2) pri $e2# pojedini pred2eti i2aj# #staljen#
vrijednost) i"ra3en# nov$ani2 i"noso2 koji se #ope ne pojavlj#je # sa2o2 pro1es#
ra"2jene nego sl#3i sa2o kao apstraktno 2jerilo "a o2jeravanje vrijednosti.
Na$in 3ivota Merovin%ko dr#%tvo # ra"do'lj# e#dali"a1ije) # vre2en# kad i s6vaanja neko
slo'odno selja%tvo "apada # "avisnost a privreda se nat#rali"ira) 3ivjelo je 3ivoto2 koji na2 #
svojoj svakodnevnoj konkretnosti nije dovoljno po"nat. Napose i2a 2alo podataka o
neposredno2 3ivot# %iroki6 slojeva stanovni%tva jer o to2e ne govore ni oni osk#dni ele2enti
koji s# se ipak) kro" sve katastroe vre2ena) sa$#vali do danas. Ne%to po"natiji je 3ivot
vladala$ke klase) naro$ito dvora. Kraljevi s# najvei2 dijelo2 ra"#lareni lj#di) odani
poro1i2a svake vrste) 'eskr#p#4
*J Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
*DD
lo"ni) vjerolo2ni) krvo3edni i okr#tni preko svake 2jere. Nji6ov 3ivot svr%ava veo2a rano ili
#2orstvi2a ili potp#no2 propa%# # 'olesti2a koje proi"la"e i" krajnje ne#rednosti nji6ova
3ivota.
:ednako s# 2a6nito neo'#"dane # a2'i1ija2a i okr#tnosti2a i 3ene kraljeva i nji6ove
lj#'avni1e. One spletkare) potk#plj#j# #'i1e koji #klanjaj# s nji6ova p#ta s#parni1e i
protivnike) nji6ov# dje1#) nji6ove vlastite 2#3eve ili dje1# nji6ovi6 2#3eva i" pret6odnoga
'raka.
Dvorjanstvo oko kraljevski6 li$nosti ne "aostaje "a nji2a. .ojedini 2ajordo2i ili vojvode)
kao na pr. /'roin) #3asavaj# svoji2 'eskr#p#lo"ni2 a2'i1ija2a i okr#tnosti2a. I"dajstvo i
neke vrste ra"jarena 'or'a "a odr3anje 'jesni # 2erovin%ko2 kraljevstv# gotovo 'e" prekida.
.ri to2e je veo2a karakteristi$no da # to2 okr#tno2 ko%2ar# jednako s#djel#j# 0alo4
Ri2ljani kao i 0er2ani. Opa 'ar'ari"a1ija "a6vatila je 1ijel# vladaj## klas# 'e" ra"like #
etni$ko2 podrijetl#. 9 isto vrije2e to je 2erovin%ko rato'orno i gra23ljivo dr#%tvo veo2a
pra"novjerno i pripravno da vr%i eg"altirana pokajanja na gro'ovi2a sveta1a i 2#$enika) #
#vjerenj# da se sve 2o3e oprostiti #" po2o "asl#ga 'o3ji6 #godnika) "agovora 1rkve @koji se
k#p#je 2aterijalni2 do'ri2aA ili poklonstvo2 pred 2oi2a sveta1a. Hini se kao da
2erovin%ki kraljevi i 2og#ni1i #naprijed ra$#naj# s ti2e da i2 je svaki grije6 dop#%ten ako
se naknadno pokaj# i ako i2 potk#pljeni kler dade opro%tenje.
9 takvi2 okolnosti2a) ono isto vjerovanje # nadnaravne snage i $#da koje je vladala$ki2
slojevi2a donosilo slo'od# "a nasilja i okr#tnosti) "a potla$eni je p#k) ko2e e#dali"irani
"e2ljoposjedni1i preoti2lj# "e2lj# i sk#$avaj# slo'od#) "na$ilo #tje6# i nad# da e do'iti
"a%tit# i po2o od nadlj#dski6 "a%titnika kad i2 ve stvarnost dr#%tvene str#kt#re t# "a%tit#
nije 2oglo dati.
Bijeda i 'espo2onost oni6 koje je realnost privredni6 odnosa o'arala) poja$avala se opini
#vjeti2a 3ivota. Sla'a proi"vodnost rada i ne2o lj#di pred prirodni2 #vjeti2a opstanka 'ila
je #"roko2 $esti6 nerodi1a i gladi. Sla'a is6ranjenost) siro2a%tvo) nepostojanje 6igijenski6
2jera) ne"nanje i 'ijeda o2og#avali s# p#sto%enja 'rojni6 epide2ija) tako da s# gladi i
"ara"ne 'olesti) "ajedno s neprekidni2 ratni2 ra"aranji2a 'ile opi okvir svakodnevne
stvarnosti "a siro2a%ne slojeve stanovni%tva.
Takve okolnosti dovele s# do i"ra"ite ne"ainteresiranosti "a vrednote prod#'ijenijega
k#lt#rnog 3ivota. I2#ni slojevi 'ar'ari"irali s# se # 2a6nitoj 'or'i "a vlast i posjede) a
siro2asi s# ton#li # 'ijed# 'espo2onosti) ne"nanja i pra"novjerja.
D. K9LT9RA M/ROVINMKO0 DOBA
Na podr#$j# k#lt#re i" 2erovin%kog se do'a "'og ra"loga ope deka4danse a i "'og 2nogi6
ra"aranja sa$#valo 2alo svjedo$anstava. &na se da se) #glavno2 na kri3no2 tlo1rt#) tijeko2
VI. i VII. st. gradilo ra"2jerno 2nogo 1rkvi1a) ali se sa$#valo svega nekoliko pod"e2ni6
kripta @na pr. # ionarre#) na rije1i Marni) oko G- k2 isto$no od .ari"aA i nekoliko krstioni1a i
gro'ljanski6 1rkvi1a @kao 'aptisterij Sv. Ivana) # .oitiers#) i" VII. st.A. &idno slikarstvo i
2o"ai1i nis# ostavili nikakvi6 svjedo$anstava) a kiparstvo se svelo na #re"ivanje orna2enata
na st#pove) nadgro'ne plo$e i sarkoage.
*D,
Od svi6 #2jetnosti najvi%e se radova sa$#valo na podr#$j# oslikavanja r#kopisa i knjiga) kao
%to je na pr. Staro"avjetno .etoknji3je i" To#rsa @T#rA) nastalo # VI. ili VII. st) s nespretni2
prika"i2a lj#dski6 ili 3ivotinjski6 likova. Ve# estetsk# vrijednost i2aj# ini1ijali. Na "natnijoj
s# visini 'ili i "latarski proi"vodi) plo$i1e s #lo3eno2 staklasto2 2aso2 # splet saaste
tvor'e koji2a s# se o'lagali dr%1i 2a$eva i no3eva) relikvijari) kr#ne) kale3i) kop$e i prstenje.
.oi2en1e je po"nat i jedan #2jetnik te str#ke) Akvitana1 /ligi#s) koji je potkraj 3ivota 'io
'isk#po2 # NoFon# @NoajonA) a i"a s2rti @CG+A progla%en je sve1e2 @St. /loiA. Od sa$#vani6
pred2eta) nje2# se pripis#je donji dio t"v. Dago'ertova prijestolja) a "na se da je i"ra<ivao
nadgro'ne 'alda6ine # 1rkva2a # To#rs#) .ari"# i St. Denis#.
Na podr#$j# pis2enosti i knji3evnosti 2erovin%ko je do'a vrije2e d#'oki6 pro2jena.
Latinski se je"ik ve od kraja IV. st. naglo 2ijenjao. 9 2erovin%ko do'a te pro2jene postaj#
jo% 'r3e. Deklina1ija # govorno2 je"ik# i%$e"ava) a "a ra"likovanje pade3a #la"e # #potre'#
prijedlo"i @de) ad i td.A. 9 konj#ga1iji #t#r i pasivni o'li1i "a2jenj#j# se opisni2 o'li1i2a.
Rje$nik i"vanredno siro2asi i od'a1#je proinjenije ra"like 2e<# i"ra"i2a i "adovoljava se
tek osnovni2 leksi$ki2 'lago2. 9 t# osiro2a%en# "ali6# i"ra"a) pre#"eti6 i" latinskoga)
#nosi se "natna koli$ina rije$i i" rana$koga i dr#gi6 ger2anski6 je"ika) #" gr#'# prilagod'#
na #o'i$ajene latinske or2e. Ti2e se post#pno o'lik#je p#$ki govor koji je pola"i%te pri
nastajanj# srednjovjekovni6 ran1#ski6 dijalekata.
9sporedo s ti2 pro2jena2a) latinska k#rsivna 2in#sk#la i" V. st. i"o'li$#je se) pretvara se #
vrlo ne$itko pis2o) pretrpano viti$asti2 i"voj1i2a) ve"ano 'rojni2 i napadni2 ligat#ra2a.
Od po$etka VII. st. to pis2o @2ero4vingi1aA do2inira 1rkveni2 i svjetovni2 tekstovi2a
#$iniv%i pis2enost jo% 2anje prist#pa$no2 vje%tino2 # to2 svijet# r#di2entarne
o'ra"ovanosti.
9 takvi2 okolnosti2a knji3evna je djelatnost 'ila sasvi2 sla'a) i po 'roj# djela i po nji6ovoj
vrijednosti.
Merovin%ko pis2o.
*D+
:edini spo2ena vrijedan pjesnik 2erovin%kog do'a 'io je Venanti#s !ort#nat#s @#2ro # po$.
VII. st.A. Nakon njega vi%e se nitko # 2erovin%koj !rana$koj nije odva3io da pok#%a pisati
sti6ove. Najva3nije pro"no djelo te epo6e je .ovijest !ranaka # *- knjiga) nastalo kraje2 VI.
st.) a napisao ga je 0rg#r) 'isk#p # grad# To#rs#) a#tor jo% i nekoliko 3ivotopisa sveta1a.
0rg#rov# s# .ovijest nastavila tri nepo"nata pis1a t"v. .se#doredega4rove kronike) dovev%i
prika" doga<aja do C5J. Nakon DJD. jedan je redovnik sa2ostana St. Denis) sjeverno od
.ari"a) sastavio djel1e Knjiga rana$ke povijesti. Ono je kratki2 doda1i2a dop#njeno jo% # tri
navrata) tako da dopire sve do dolaska Karla Velikoga na prijestolje @DC,A.
Najrasprostranjenija knji3evna vrsta 2erovin%kog do'a 'ili s# sveta$ki 3ivotopisi. Ta je
literat#ra najvi%e odgovarala d#6ovni2 potre'a2a vre2ena i tada%njoj intelekt#alnoj ra"ini.
Od velikoga 2no%tva koje je postojalo sa$#vano je # sve2# oko 5- a#tenti$ni6 3ivotopisa) od
koji6 je najstariji napisan # J. pol. V. st.
V. BRITANSKI OTOKI I SKANDINAVI:A DO SR/DIN/ BI. ST.
*. BRITANI:A DO SKANDINAVSK/ .ROVAL/
Najstarije po"nato stanovni%tvo Britanije 'ili s# I'erij1i) ta2nokosi srodni1i pretkeltskog
stanovni%tva # 0aliji i na .irenejsko2 pol#otok#. Nji6 s# na Britanski2 oto1i2a) kao i
dr#gdje) s2ijenili ili) to$nije) s nji2a se i"2ije%ali kasniji doseljeni1i Kelti. Oni s# do%li s
evropskog kontinenta # dva glavna valaE oko C--. pr. n. e. 0ojdeli ili 0aeli "aposjeli s# Irsk#
i) odon#da) Mkotsk#. Kraje2 V. st. doselili s# se Breton1i i "a#"eli dana%nj# englesk# ravni1#.
Keltski doseljeni1i 'ili s# visoki i sna3ni lj#di) prete3no plavokosi ili 1rvenokosi. Taj je i"i$ki
tip) kako se $ini) postao narodni2 idealo2) pa s# oni koji s# se ra"likovali od njega 'ojili
kos# 1rveno ili plavo. Tetovirali s# i 'ojo2 pre2a"ivali tijelo) pa je i2e Breton ili .rvt6on na
keltsko2 je"ik# "na$iloE tetovirani $ovjek. Kasnije s# i Ri2ljani keltsko stanovni%tvo i"
Mkotske na"ivali .ikti2a) %to "na$iE o'ojeni lj#di.
Od sredine I. st. pr. n. e. pa sve do po$etka V. st. n. e. Britanski je otok 'io o'jekto2 ri2ski6
osvaja$ki6 interesa. Nakon prvi6) Ke"arovi6 pot6vata) ri2ske s# legije god 5I. # n. e. sr#%ile
keltsko kraljevstvo Kat#vela#na @or2irano # po$. n. e.) pod kralje2 Ki2'elino2A i or2irali
trajn# ok#patorsk# vlast koja je post#pno podvrgla 1io Britanski otok do 'rdski6 grani1a
Mkotske. @=adrijanov grani$ni "id) j#3no od gorja K6eviotA.
:#goisto$na ni"ina "aposjedn#tog podr#$ja inten"ivno se ro2ani"irala. T# s# nikli 'rojni
ri2ski gradovi # koji2a s# 3ivjeli trgov1i) doseljeni1i) isl#3eni vojni1i) predstavni1i ri2ski6
vlasti i ro2ani"irani Kelti. I"van gradova prostirala s# se i2anja gradskog stanovni%tva. Na
nji2a s# ni1ali 2nogi "aseo1i) villae po italsko2 #"or#) na koji2a se odvijao poljoprivredni
ladanjski 3ivot) s eksploata1ijo2 ro'ovskoga i kolonskoga rada. Mto se dalje od2i1alo od
gradski6 sredi%ta) sve s# 'rojnija 'ila slo'odna keltska rodovska sela @tre_vsA.
Kr%anstvo je # Britanij# prodiralo ra"2jerno sporo i nakon II-) kad je # Karstv# steklo
pri"nanje i "ati2 postalo dr3avno2 vjero2. 9 Irsk# je) naprotiv) #neseno "natno #spje%nije)
"asl#go2 nepo"nati6 2isionara koji s# i2ali 6ra'rosti da ve # IV. st. od# ona2o) pre2da taj
otok nije 'io # vlasti Ri2skoga 1arstva. S#"'ijaj#i ondje dr#idi"a2) star# vjer# i sveeni$ki
siste2 Kelta) kr%anstvo je ja$alo) ali na prijela"# IV. # V. st. nije 'ilo pravovjerno) nego
pelagijansko.
Do prekretni1e # vlasti nad Britanski2 otoko2 do%lo je po$etko2 V. st. kad je "apadnori2ski
vojni "apovjednik Stili6on 2orao i" Britanije opo"4
*,*
vati ve otprije vojno osla'ljene kontingente ri2ski6 posada da 'i Italij# o'ranio od provale
'ar'ara %to s# preko Alpa prodrli # .adsk# ni"in#.
9skoro poslije odlaska ri2ske vojske i glavnina ri2skog i ro2ani"iranog stanovni%tva
nap#stila je /nglesk# ponijev%i sa so'o2 i sv# i2ovin# koj# je 'ilo 2og#e #kr1ati na la<e. S
nji6ovi2 odlasko2 #potre'a latinskog je"ika i%$e"ava) ri2ske instit#1ije propadaj#) a j#3na
/ngleska ponovo postaje keltsko2 "e2ljo2. Ta etapa # povijesti Otoka na"iva se keltski2
preporodo2. Hini se da se taj poja2 prvenstveno odnosi na o'nov# neke vrste dr3avnosti
Brita) stanovnika j#goisto$ni6 ravni1a) # oslon1# na predri2ske tradi1ije i" Ki2'elinovi6
vre2ena.
Ali Keltski preporod nije i2ao 2og#nosti da se neo2etano ra"vija # 2ir#. Tek %to s# se
ri2ske legije pov#kle po$eli s# g#sarski napadi ger2anski6 ple2ena s Kontinenta @koji6 je
povre2eno 'ilo i # pret6odni2 stoljei2aA) a i napadi .ikta i Mkota i" Kaledonije @MkotskeA.
Hini se $ak da s# se ti napadi i ko2'inirali. Tako je po"nato da s# Briti 5J+) sjeverno od
Londona 2orali s#"'ijati "ajedni$ki napad .ikta i Sasa. Taj prvi veliki okr%aj "avr%io se
#spje6o2 Brita) ali ve 55*>55J. ger2anski s# osvaja$i) # prvo2 red# Sasi) o'novili napad)
pa je 1io ni"inski j#goistok /ngleske pao # nji6ove
r#ke.
.re2da je na taj na$in engleski j#goistok od#"et Briti2a nagli2 "a6vato2) ipak se 2asovno
doseljavanje 0er2ana vr%ilo tek nakon doga<aja i" 55*>55J. Kad se) nai2e) # 0er2aniji
sa"nalo da s# nestale "apreke nadiranj# # privla$n# 'ritansk# "e2lj#) po$eli s# seo'eni
pokreti # ra"ni2 krajevi2a. Sa sjevernog :iitlanda do%li s# :#ti i "a#"eli dana%nji Kent. S
j#3nog :iitlanda doselili s# se Angli i "a#"eli nekoliko podr#$jaE Isto$n# Anglij# @#" isto$n#
o'al# Otoka) i"2e<# #%a rijeka Sto#r i Ras6AL Nort6#2'rij# @i"2e<# rijeke =#2'er i
=adrijanova "idaA i Mer1ij# @# #n#tra%njosti Otoka) "apadno od Ras6aA. Sasi s# i"
sjevero"apadne Nje2a$ke tako<er "aposjeli tri o'lastiE /sseZ @sjeverno od #%a T6e2"eA)
S#sseZ @i"2e<# o'lasti Londona i j#3ne o'ale OtokaA i ResseZ @"apadno od rijeke Avon do
Kornvvallskog po'r<aA. 9 naseljavanj# s#djelovali s# i !ri"i) i" dana%nje sjeverne
Ni"o"e2ske) a s2jestili s# se na j#g# Otoka # nekoliko 2anji6 sk#pina.
Doseljavanje 0er2ana # Britanij# nakon 55*OJ. nije vi%e 'ilo sa2o ratni$ki podvig) nego
siste2atsko pre2je%tanje 1ijeli6 rodova sa svi2 i2anje2 # nova 'oravi%ta. Nji6ovo
"a#"i2anje pojedini6 o'lasti nije 'ilo 2irolj#'ivo. 9ni%tavali s# 'e" 2ilosti stara naselja)
gradove i #tvrde ro2ani"iranog dijela Britanije i sla2ali otpor Kelta. :edne od nji6 s#
podvla%ivali) dr#gi s# se pred osvaja$i2a povla$ili # Rales i Mkotsk#) a "natna sk#pina je
i"'jegla preko 2ora) # 0alij# i ondje se naselila # staroj provin1iji Ar2ori1i dav%i joj novo
i2e Bretanja. Doseljeni1i s# se s#ko'ljavali i s vlastiti2 s#narodnja1i2a ili srodni2
ger2anski2 sk#pina2a ako se poka"alo da 'e" 'or'e nije 2og#e da "a se'e na<# 2jesta. O
otpor# keltskog stanovni%tva osvaja$i2a svjedo$e i tradi1ije o 'or'i 'ritskog kralja Art#ra
koje je srednjovjekovna knji3evnost o'likovala kao epske pri$e o 7vite"ovi2a okr#gloga
stola8. .red ger2anski2 nadiranje2 nestalo je i posljednji6 ostataka ri2skog vladanja.
Keltski preporod i ger2anska inva"ija "atrle s# sve tragove ri2ski6 instit#1ija) pa je '#d#i
ra"voj anglosaske /ngleske po$eo na r#%evina2a) 'e" kontin#iteta s 1ivili"a1ijo2) politi$ki2
odnosi2a i privredno4dr#%tveno2 str#kt#ro2 # Ri2sko2e 1arstv#.
*,J
/ngleska # do'a 6eptar6ije
0er2anski osvaja$i Britanije do%li s# ona2o # rodovsko2 dr#%tveno2 #re<enj# kasniji6
ra"vojni6 etapa. &a vrije2e ratovanja i osvajanja ja$ala s# 2ala ple2enska kraljevstva) pa s#
Angli) Sasi i :iiti #skoro po dolask# # Britanij# svoje "aposjedn#te o'lasti organi"irali kao
2ala ratni$ka kraljevstva. O'i$no se na'raja seda2 takvi6 kraljevstavaE I saska @/sseZ)
ResseZ i S#sseZA) tri kraljevstva Angla @Isto$na Anglija) Nort6#2'rija i Mer1ijaA i jedno
jiitsko @KentA. Ali isprva i6 je 'ilo vi%e) petnaest ili 2o3da $ak
osa2naest.
Kao %to ger2ansko doseljenje nije 'ilo jedinstven) "ajedni$ki pot6vat) tako isto ni nakon
osvojenja nije 2e<# ger2anski2 dr3avi1a2a 'ilo sloge) nego s# s2jesta 2e<# nji2a i"'ila
3estoka neprijateljstva i ogor$ene 'or'e) a kako je # ti2 kraljevstvi2a dr#%tveni i politi$ki
ra"vitak napredovao) ja$ala je i te3nja pojedini6 kraljevstava "a prevla%# nad ostali2a. .rvi
je 2e<# nji2a postigao 6ege2onij# jiitski Kent @kraje2 VI. i # VII. st. do C*CA) da 'i
prvenstvo prep#stio najprije Angli2a i" /astanglije @do CJDA) "ati2 Angli2a i" Nort6#2'rije)
od koji6 s# ga preoteli nji6ovi s#narodnja1i i" Mer1ije @CG+>,JGA. I) naj"ad) od kraja prve
$etvrti IB. st. pa do svr%etka anglosaskog ra"do'lja prevlast je i2ao ResseZ.
Osi2 ger2anski6 dr3ava) na Otok# s# i oni Kelti koji s# pred osvaja$i2a #"2akli # 'rdska
podr#$ja or2irali svoje 2ale politi$ke "ajedni1eE # KornVall# i Devon# nastalo je
kraljevstvo Da2noneja) # Rales# tri "ase'na kraljevstva) jedno # Lan1as6ire#) jedno j#3no od
iorka i jedno # podr#$j# dana%njega grada Karlislea.
.re2a to2e) osi2 petnaestak ger2anski6 dr3avi1a @koje s# se do kraja VI. st. red#1irale na
svega seda2A or2iralo se j#3no od =adrijanova "ida jo% i naj2anje seda2 kraljevstava
keltskog stanovni%tva. Ali ra"2je%tenost politi$ki6 teritorija na Otok# 'ila je povoljna "a
0er2ane. Oni s# # svojoj vlasti dr3ali sredi%nje) plodne o'lasti i 'ili s#) #sprkos politi$koj
ra"2rvljenosti) ko2paktno stanovni%tvo na svo2 podr#$j#. Naprotiv) Briti s# "adr3ali
perierij#) ra"v#$en# d#3 "apadni6 o'ala i 2e<# so'o2 ra"dvojen# d#'oki2 2orski2
#vala2a. Stoga s# nji6ove #"aja2ne ve"e 'ile sla'e i 2og#nost #dr#3enog otpora gotovo
nikakva. Osi2 toga sla'a plodnost nji6ova "e2lji%ta os#<ivala i6 je na osk#di1# i nei2a%tin#.
9 ti2 #vjeti2a 'ritske s# dr3avi1e ve od sredine VII. st. 2orale #"2i1ati pred daljnji2
napredovanje2 0er2ana) pa je poslije IB. stoljea @sve do BII. st.A svoj# ne"avisnost sa$#vao
jo% sa2o planinski dio Ralesa.
.oliti$ka povijest anglosaski6 dr3ava # svo2 je dalje2 ra"vitk# 'ila tijesno ve"ana s
#tje1aje2 vjerski6 s#parni%tava i 'or'i. Kr%anstvo je) nai2e) # Britanij# 'ilo #neseno i"
dvaj# sredi%taE i" Irske i i" Ri2a) pa je njegovo nadvladavanje anglosaskoga prvo'itnog
poganstva o2og#avalo da se 2e<#so'no tak2a%tvo kraljeva i dr3avi1a o$it#je ra"li$iti2
vjerski2
opredj el j en j i2a.
Keltska Irska pri2ila je prve %iritelje kr%anstva jo% # IV. st. Ali p#ni ra"2a6 nova je vjera
ostvarila tijeko2 prve polovi1e V. st.) # ve"i s djelatno%# 'ritanskog redovnika Sv. .atri1ka
koga s# Ir1i jo% prije 2asovne inva"ije 0er2ana na Otok) prigodo2 jednog napada na
Britanij# "aro'ili i odveli sa so'o2. On je # Irskoj inten"ivno propovijedao po$ev%i od 5IJ.) a
555. je osnovao 'isk#pij# # Ar2ag6# @dan. j. 9lsterA. Mirei se 2e<# irski2 stanovni%tvo2
koje je 3ivjelo # rodovsko2 dr#%tv#) kr%anstvo se ondje prilagodilo pretklasni2 dr#%tveni2
odnosi2a pa nije i"gradilo 1rkven# 6ijerar4
*,5
6ij# niti se pretvorilo # oslona1 dr3avne vlasti kao %to je to 'ilo na tl# kasnoga Karstva.
Pari%ta kr%anstva 'ili s# irski sa2ostani. To s# veino2 'ila p#stinja$ka i asketska naselja
koja s# se sastojala od priprosti6 koli'a od %i'lja i gline opkoljeni6 "ajedni$ki2 "ido2. T# s#
redovni1i i"#$avali gr$ke i latinske kr%anske pis1e) prepisivali vjerske knjige i odatle odla"ili
na 2isionarska p#tovanja %irei prakr%anske tradi1ije o apostolsko2 siro2a%tv# i eti$ki2
vrlina2a. Mise s# sl#3ili na keltsko2) a ne na latinsko2 je"ik#) nis# svetkovali #skrs onako
kao ostali kr%ani ni prik#pljali 'ilo kakv# i2ovin#.
.o$etko2 J. polovi1e VI. st. i" Irske je kr%anstvo prenio # Mkotsk# sv. Kol#2'o. Ali kad je
odon#da pok#%ao svoje djelovanje pro%iriti i pre2a j#g#) na podr#$je i"2e<# rijeke TFne i
"aljeva !ort6 @Bereni1ijaA) gdje s# 3ivjeli Angli) s#dario se ondje s dr#go2 i # 2nogo2
pogled# dr#k$ijo2 str#jo2 kr%anskog 2isionarstva koje je djelovalo na te2elj# papinske
ini1ijative i" Ri2a. .apa 0rg#r I. je) nai2e) G+C. poslao jedn# sk#pin# ri2ski6 redovnika)
kojoj je 'io na $el# A#g#stin) da pokrste Anglosase. Oni s# prve #spje6e postigli # Kent# gdje
je kraljeva 3ena) rana$ka prin1e"a) 'ila kr4%anka. Bilo je to # vrije2e politi$ke 6ege2onije
Kenta) pa se pod a#toriteto2 kralja46ege2ona @'retValdaA kr%anstvo po$elo %iriti i # /sseZ i
Isto$n# Anglij#.
Ali 6ege2onija je nakon s2rti kralja /tel'erta @C*CA pre%la s Kenta na Isto$n# Anglij#) a
nje"in se kralj od#pro %irenj# kr%anstva. Taj povratak poganstv# potrajao je sa2o do CJD. kad
je 6ege2ono2 # Britaniji postao kralj Nort6#2'rije) sklon kr%anstv#. On je o2og#io novoj
sk#pini papinski6 2isionara) pod vodstvo2 .a#lin#sa) da pokrste Nort6#2'rij#. Kao %to je
ranije A#g#stin #te2eljio 'isk#pij# # Kanter'#rvj#) # Kent#) tako je sada .a#lin#s postao
'isk#po2 # iork# @CJDA. I on je i" Nort6#2'rije stao %iriti kr%anstvo # dr#ga anglosaska
kraljevstva.
Ak1ija oko %irenja kr%anstva i" neke od anglosaski6 dr3ava koja je i2ala 6ege2onij#)
osjeala se # pot$injeni2 kraljevstvi2a kao ja$anje te 6ege2onije. Stoga se redovno to2e
javljao otpor.
Kraljevina Mer1ija) kojoj je sredi%te 'ila dolina rijeke Trent) #spjela je da # do'a kralja .ende)
sredino2 VII. st.) preot2e dio ResseZa. Oja$an ti2 #spje6o2) .enda se od#pro %irenj#
kr%anstva i 6ege2oniji Nort6#2'rije. 9 save"# s keltski2 kralje2 sjevernoga Ralesa) .enda
je CII. po'ijedio Nort6#2'rij# i preoteo joj njene j#3ne o'lasti @Deir#A a "ati2 je svojoj vlasti
podvrgao i Isto$n# Anglij#. To je dovelo do likvida1ije kr%anstva i # ti2 osvojeni2
"e2lja2a.
B#d#i da je .endino2 po'jedo2 i pro%irenje2 njegove vlasti na na'rojena podr#$ja sjeverna
Nort6#2'rija ostala odsje$ena od kr%anski6 o'lasti na j#g# i 'e" ve"a s Ri2o2) nje"in je
kralj OsVald st#pio # ve"# s keltski2 @irski2A 2isionari2a koji s# i2ali svoj sa2ostan na
otok# iona) #" "apadn# o'al# Mkotske. I" toga sredi%ta p#$ka) rodovsko2 dr#%tv#
prilago<ena varijanta kr%anstva #'r"o je postigla "natne #spje6e kod stanovni%tva ne sa2o #
Sjevernoj Nort6#2'riji @Bereni1ijiA nego i j#3nije) # Isto$noj Angliji i /sseZ#.
Ostav%i "'og ti6 doga<aja 'e" oslon1a i"van grani1a sa2e Mer1ije) .enda je CGG. # rat# s
kralje2 sjeverne Nort6#2'rije naj"ad pretrpio pora" i i"g#'io 3ivot.
*,G
.roil kralja Oe na sre'rno2 nov1#.
Ali .endini s# nasljedni1i s6vatili va3nost kr%anstva # 'or'i "a prevlast # Britaniji.
O2og#iv%i novi val pokr%tavanja) osn#tak ni"a 'isk#pija podre<eni6 nad'isk#piji #
Kanter'#rvj# i 3#pa # 2nogi2 naselji2a) kao i #stanova "a siste2atsk# i"o'ra"'# sveenstva)
2er1ijski kralj R#l6ere #spio je pri'aviti dr3avnoj vlasti 'rojan i sna3an kadar savjetodava1a
i $inovnika. Ri2ski tip kr%anstva sa svoji2 ve dotad sna3no i"gra<eni2 6ijerar6ijski2
na$eli2a i "natni2 isk#stvo2 # #pravljanj# dr3avni2 poslovi2a 'io je kadar da i # Britaniji
postane oslon1e2 kraljevske politike.
Te prednosti papinskog kr%anstva s6vatili s# i # Sjevernoj Nort6#24'riji) pa je ondje CC5.
otklonjen #tje1aj irski6 redovnika) ve"ani6 #" rodovske dr#%tvene odnose # keltski2
o'lasti2a. Ali ta je preorijenta1ija "akasnila. I"n#tra oja$ana Mer1ija naglo je ja$ala svoj#
prevlast. .o$ev%i od CG,. i tijeko2 prve polovi1e VIII. st. sve s# anglosaske dr3ave 'ile
podvrgn#te # "avisnost od Mer1ije) a kralj Oa @DGD>D+CA $ak je sasvi2 #klonio s vlasti sve
kraljeve "avisni6 dr3ava) osi2 Kenta i ResseZa) potisn#o je vvale%ke Kelte na "apad) pa je na
grani1i svoji6 posjeda pre2a Rales# podigao 'ede2 koji se prote"ao od #%a rijeke Dee do
#%a rijeke RFe.
&a vrije2e Oe 6ege2onija Mer1ije dosegla je vr6#na1. 9 "e2lji je poraslo 'lagostanje)
#veden je "latni nova1 kakvi2 se nije 2ogla sl#3iti ni karolin%ka 2onar6ija) i"ra<ena je
"'irka "akona @koja se sa$#vala # i"vodi2a #n#tar kasnije o'javljene "akonske "'irke kralja
Alreda VelikogA. Odli$ne odnose s 1rkvo2 Oa je potvrdio davanje2 redovnoga godi%njeg
tri'#ta papi # i"nos# od jednoga "latnika dnevno.
9n#tra%nje politi$ko #strojstvo anglosaski6 dr3ava te2eljilo se sve do IB. st. na jaki2
ele2enti2a rodovske i ple2enske a#tono2ije) "asnovane na na$in# nji6ova doseljavanja i
s2je%taja na "a#"eto2 podr#$j#. B#d#i da s# s Kontinenta osvaja$i dola"ili # prod#3eno2
nadiranj#) rodovske s# "ajedni1e o$#vale svoje 1jeline i # novo2 'oravi%t#. Osnovna
naseo'ena jedini1a 'ilo je rodovsko selo. Nji2e je #pravljao seoski starje%ina @t#ngereA) a
'ira ga seoska sk#p%tina svi6 slo'odni6 lj#di. Vi%e sela iste etni$ke "one $ini stotnij#
@6#ndredA. I ona i2a svoj# sk#p%tin# slo'odni6 lj#di @6#ndred442ootA koja 'ira stotnika) a
sastaje se jedno2 2jese$no. Nekoliko stotnijski6
*,C
okr#3ja $ini podr#$je groovije @s6ireA. Najvi%a instan1a groovije je opa narodna sk#p%tina
@olk2ootA) a nje"in je predstavnik i vr%ila1 #pravne vlasti earldor2an.
Stoljea 'or'e "a prevlast # Britaniji veo2a s# oja$ala kraljevsk# vlast) najprije # okviri2a
svakoga pojedinog kraljevstva) a onda i # %iri2 ra"2jeri2a. 9 ve"i s ti2e vr%e se dvojake
sk#pine pro2jenaE # #n#tra%njepoliti$4ki2 #stanova2a i # #"aja2ni2 odnosi2a kraljevstava.
Narodne sk#p%tine se odr3avaj# i dalje) ali nji6ova #loga se s2anj#je. Tako se na ra"ini
stotnija i"dvaja "ase'na sk#pina naj#gledniji6 lj#di) 7vijee dvanaestori1e8) koje postaje #"
stotnika lokalni organ #pravljanja. .otiskivanje "na$enja narodne sk#p%tine o$it#je se i na
ra"ini groovije ti2e %to #2jesto ealdor2ana sve vei #tje1aj stje$e kraljevski $inovnik)
s6iregere ili %eri. I na vr6# dr3avne vlasti) nakon #jedinjenja %to ga je i"vr%ila Mer1ija) kralj
postaje neosporan a#toritet koji vlada 'e" ikakve sk#p%tine naroda) a na po2oi 2# je vijee
naj2oniji6 li$nosti # dr3avi @Vitenage2oot ili vijee 2#dra1aA) ne vi%e # svojstv# sk#pa
ple2enski6 prvaka ili predstavnika) nego na te2elj# nji6ove ekono2ske 2oi ili #gleda #
dr3avno2 aparat#.
=ege2onija %to j# je i"gradila Mer1ija odr3ala se jo% i # prvoj $etvrti IB. stoljea. Ali nakon
s2rti kralja KoenV#la redo2 s# protiv prevlasti Mer1ije po$ele #stajati sve ostale anglosaske
dr3avi1e. Na $el# toga pokreta 'io je kralj ResseZa /g'ert @,-J>,I+A. On je # nekoliko
navrata pot#kao vojsk# Mer1ije i "a#"eo Devon) j#3ni Rales i Kent. Ti2e s# sada dva sna3na
protivnika) ResseZ i Mer1ija) stajala jedan dr#go2e s#$eli1e na tok# rijeke T6e2se. Ali #
to2e tren#tk# Britanij# je "adesio sna3an val napadaja novi6 osvaja$a i" Skandinavije koji je
i" te2elja i"2ijenio ra"vitak 2e<#so'ni6 odnosa anglosaski6 dr3ava.
J. SKANDINAVSKA OSVA:AN:A @NORMANIA
Novi ger2anski osvaja$i do%li s# i" Skandinavije # okvir# opeg naleta Norve3ana) Mve<ana i
Dana1a pre2a "apadnoj i isto$noj /vropi koji isp#nja IB. stoljee. .ri to2e s# Mve<ani
nadirali preko Baltika pre2a istok#) dok s# Norve3ani i Dan1i napadali "apadnoevropske
"e2lje sve do Mpanjolske) prodirali # Sredo"e2no 2ore i $ak se iskr1avali na o'ala2a
Sjeverne A2erike. .rvi pred"na1i najavili s# pokret 7nor2ana8 @tj. lj#di sa sjevera) kako i6 je
na"ivala napadn#ta "apadna /vropaA ve kraje2 VIII. st. 0odine D,D. je oko J-- plja$ka%a #
tri d#ga$ke la<e na vesla i s jedni2 1rveni2 jedro2 napalo o'ale ResseZa. Mest godina poslije
toga nove s# sk#pine oplja$kale prio'alne sa2ostane # Nort6#2'riji. Otad s# nasrtaji
postajali sve $e%i. .ojedini 2anji odredi $a2a1a napadali s# o'ale Nort6#2'rije) Mkotske)
Irske i Ralesa plja$kaj#i sa2ostane i 1rkve # koji2a se sak#pilo 'lago i drago1jenosti) pa s#
plijen ot#da) a i s o'ala !rana$ke) odvo"ili # svoj# do2ovin#.
Ti pojedina$ni napadi #po"nali s# Skandinav1e s prilika2a # /vropi i poka"ali i2 da ni
anglosaska kraljevstva a ni 2ona dr3ava !ranaka # 0aliji ne2aj# nikakve 2ornari1e koja 'i
se 2ogla s#protstaviti nji6ovi2 po2orski2 naleti2a. 9sporedo s ti2e) oni s# se #vjerili da #
ti2 krajevi2a i2a o'ilje drago1jenosti koje je 2og#e naplja$kati #" po2o 'r"ine i 6ra4
*,D
vE4SST.4 NN ... 4N )4si
Nor2anska la<a i" 0#kstada) IV. st.
'rosti) a tako<er i 2nogo do're "e2lje "a naseljavanje kakve nije 'ilo # Skandinaviji. Sve je
to #$estalo nji6ove nasrtaje i pretvorilo i6 # 2asovn# inva"ij#.
Kretanje Skandinava1a pre2a &apadnoj /vropi vr%ilo se # dva s2jeraE vanjski2) i" Norve%ke)
Nor2ani s# naselili Island i 0renland) doprli do Sjeverne A2erike) napadali Mkotsk#) Irsk#)
Rales) !ran1#sk# i Mpanjolsk#L #n#tra%nji2 s2jero2 dola"ili s# prete3no Dan1i) pa s# se
iskr1avali # Nort46#2'riji) Isto$noj Angliji) na o'ala2a ResseZa) a # La Man16e# s# se
pove"ivali s nor2anski2 napadi2a vanjskoga s2jera) #pravljeni2a pre2a !ran1#skoj i
Mpanjolskoj.
Na taj na$in Norve3ani s# na oto$j# Orknev) # Mkotskoj) # 0alloVaF# i Irskoj stvorili 'rojne
naseo'ine) a otok Man) # Irsko2 2or#) postao je nji6ovo2 'a"o2 odakle s# napadali i
"aposjedali prostrana s#sjedna podr#$ja # /ngleskoj i Rales#. Istovre2eno Dan1i s# se
iskr1avali na isto$ni2 o'ala2a Britanije. Nji6ovi napadi postajali s# naro$ito $esti nakon ,5-.
&i2i ,G->G*. gole2a je lota Dana1a od IG- la<a #plovila # T6e2"#) "a#"ela i op4
*,,
Skandinavsko
naseljavanje
N Skandinavska. osvojenja
.odr#$je ekspan"ije Varjag Skand. ekspan"
Vikin"i Qj Virja"i
Nor2anski napadi na evropske "e2lje
lja$kala London i Kanter'#rv) "ati2 se '#ji1a napada$a prelila preko Mer41ije i nasrn#la na
ResseZ. .otkraj ,G*. kralj ResseZa naj"ad i6 je skrajnji2 naporo2 #spio po'ijediti i
protjerati. Ali otok S6eppev) # #%# T6e2se) ostao je nji6ovo2 'a"o2. 9skoro s# trajno
"a#"eli i otok T6anet) na skrajnje2 isto$no2 rt# Kenta) pa se ta pokrajina 2orala godi%nji2
danko2 otk#pljivati od $esti6 #"ne2iravanja.
.o$ev%i od ,DC. napada$i se vi%e nis# "adovoljavali osvajanje2 #pori%ta na isto$ni2 o'ala2a
/ngleske ili na prio'alni2 oto1i2a) nego s# "apo$eli siste2atsko osvajanje d#'lje
#n#tra%njosti. Ve te godine "a#"eli s# Deir# i nje"in glavni grad iork te pri2orali osla'ljen#
Mer1ij# da i2 plaa danak. 0odine ,D-. s# # Isto$noj Angliji #klonili dotada%nj# vlast i
osnovali svoje kraljevstvo. Ot#da s# ni"o2 napada potiskivali vlast kralja ResseZa pre2a
istok# i j#g#. Tek # posljednjoj $etvrtini IB. stoljea postigao je Alred Veliki) kralj ResseZa
@,D*>,++A) va3ne #spje6e protiv danske inva"ije os#jetiv%i nji6ove "ao'ila"ne napade na
ResseZ sa sjevero"apada. Naj"ad je veliko2 po'jedo2 kod /dingtona @sjev. od dan.
BristolaA pri2orao danskog kralja 0#tr#2a da sklopi t"v. Ved2orski 2ir @i"2e<# ,,-. i ,,GA
koji2 je odre<ena grani1a i"2e<# podr#$ja pod dansko2 vla%# @Danelavv) 7podr#$je
danskog prava8A i podr#$ja pod vla%# ResseZa. Ta je grani1a i%la od T6e2se ni"vodno
*,+
od Londona) rijeko2 Lea do nje"ina i"vora) ot#da do Bedorda i "ati2 staro2 ri2sko2
1esto2 koja je vodila i" Londona # K6ester. Ti2e je ResseZ# ostala sa2o treina dana%nje
/ngleskeL 1ijelo ostalo podr#$je @osi2 sjevernog dijela Nort6#2'rije) Bereni1ijeA pripalo je
Dan1i2a. O2e<iv%i tako svoje posjede) danski je kralj pristao da pri2i kr%anstvo) %to je
veo2a po2oglo da se #sklade odnosi i"2e<# osvaja$a i starijeg stanovni%tva # osvojeni2
pokrajina2a.
Ali Ved2orski 2ir 'io je #skoro nar#%en. 0odine ,+-. #2ro je danski kralj 0#tr#2) a njegovi
s# nasljedni1i iskoristili nove opasnosti koje s# "adesile ResseZ da o'nove neprijateljstva. 9
/vropi je nai2e nje2a$ki kralj Arn#l god. ,+*. veliko2 po'jedo2 nad Dan1i2a) koji s#
desetljei2a sa svog pol#otoka napadali kopnen# Nje2a$k#) potisn#o nji6ove te3nje "a
osvajanji2a i opet na 2ore. Otad s# novi valovi osvaja$a s :iitlanda "aplj#skivali o'ale
ResseZa. Ova nova a"a danski6 napada pove"ala se s pok#%aji2a 0#tr#2ovi6 nasljednika da
sa sjeveroistoka prodr# na podr#$je ResseZa. To je pri2oravalo kralja Alreda da vodi #porne
'or'e na sjever# i na j#g#. Skrajnji2 napori2a #spio je o'raniti grani$n# linij# #stanovljen#
,,-O,,G. Naprotiv) napada$e i" Danske #spio je s#"'iti tek po%to je i"gradio dovoljno sna3n#
lot# koja je 'ranila j#3ne o'ale. Ti2 #spjesi2a "avladalo je na podr#$j# ResseZa ra"do'lje
relativnog 2ira i vanjske sig#rnosti. 9 #n#tra%nji2 odnosi2a to je ra"do'lje 'ilo isp#njeno
ni"o2 #pravni6) so1ijalno4eko4no2ski6 i politi$ki6 reor2i. Kijelo je dr3avno podr#$je 'ilo
podijeljeno na vojna okr#3ja) a stanovni%tvo je sa svaki6 pet osnovni6 jedini1a "e2ljopo4sjeda
@6ajdaA 2oralo davati jednoga potp#no naor#3anog vojnika i sv# opskr'# n#3n# "a vrije2e
njegova ratovanja. Raniji povre2eni pore") na2ijenjen plaanj# danka # korist Dana1a @t"v.
danski nova1A) pretvoren je # redovit# poresk# da3'in#. Oko ,+-. o'javljen je &'ornik "akona
Alreda Velikog koji je sjedinio 'itne odred'e stariji6 "akonski6 "'ornika Kenta) Mer41ije i
ResseZa) prilagodiv%i i6 dotad ostvareno2 st#pnj# # ra"vitk# privredni6) dr#%tveni6 i
politi$ki6 odnosa. Me<# velika Alredova djela pripadaj# i njegova k#lt#rna nastojanja.
Osnovao je nekoliko novi6 sa2ostana i # nji2a poti1ao rad na prepisivanj# i o'javljivanj#
1rkveni6) teolo%ki6 i povijesni6 djela. Na svo2 je dvor# otvorio %kol# "a latinski i saskije"ik.
.otakao je prevo<enje s latinskoga na saski7.ovijesti engleske 1rkve8 %to j# je napisao Beda
Venera'ilis) a tako<er i pisanje Saske kronike) najstarijega povijesnog svjedo$anstva nastalog
# i"vornik# na anglosasko2 je"ik#. Mnogo toga i"vr%io je i sa2 Alred. I"2e<# ostaloga)
preveo je .astoral pape 0rg#ra Velikog) 9tje6# ilo"oije Boe1ija) Solilokvije Sv. A#g#stina i
rag2ente njegova djela Kivitas Dei @Bo3ja dr3avaA) Oro"ijev# Svjetsk# povijest i dr.
Nakon Alredove s2rti @,++A njegovi s# nasljedni1i otpo$eli velike oslo'odila$ke pot6vate
protiv danske vlasti nad prete3ni2 dijelo2 Britanije. Do s2rti Alredova sina /dvarda
Starijeg @+JGA preoteta je 'ila 1ijela danska Mer1ija) /sseZ i Isto$na Anglija. /dvardov sin
/t6elstan @+JG>+5-A osvojio je naj"ad i Nort6#2'rij# i ti2e postao vladare2 1ijele dana%nje
/ngleske. &a njegovi6 prvi6 nasljednika # dva je navrata i"'io opasan #stanak Dana1a #
nekada%nje2 podr#$j# DanelaVa. Do kona$ne konsolida1ije oslo'o<eni6 podr#$ja do%lo je
tek "a /t6elstanova #n#ka /dgara @+G+>+DGA.
D#gotrajni ratovi s danski2 osvaja$i2a koji isp#njaj# vi%e od stotin# godina #rodili s# te%ki2
stanje2 # 1ijeloj "e2lji. Mnogo je 2aterijalni6 do'ara 'ilo #ni%teno) a nasilja i 'e"akonja
postali s# #o'i$ajeni2 o'liko2
*+-
pona%anja. I # 1rkveni2 #stanova2a prilike nipo%to nis# 'ile # sklad# s na$eli2a kr%anstva.
Bilo je stoga n#3no da se # dr3avi proved# dalekose3ne reor2e.
Ono podr#$je koje je 'ilo # vlasti Dana1a 'ilo je organi"irano dr#k$ije nego anglosasko
podr#$je ResseZa. Nije i2alo groovije ni stotnije) nego je 'ilo save" gradski6 opina. Svaki
takav grad 'io je sredi%te %ireg podr#$ja) i2ao je svoj# vojsk#) svoje o'i$ajno pravo) svoj
#pravno4s#dski siste2 i svoga poglavara @jarlaA ko2e je polo3aj 'io analogan polo3aj# groa.
Danski stanovni1i # ti2 gradovi2a inten"ivno s# se 'avili trgovino2 # "e2lji i na 2ori2a) a
nji6ovo je poslovanje %titila pose'na kraljevska "a%tita.
9klj#$enje2 Danelavva # jedinstven# dr3av# anglosaski6 kraljeva na 1ijeli je dr3avni teritorij
pro%iren anglosaski siste2 #pravne podjele na groovije) ali je sredi%te2 groovije postala po
jedna danska gradska opina. Na $elo nekoliko groovija 'io je i2enovan earldor2an) a #
svakoj pojedinoj grooviji d#3nost kraljeva povjerenika vr%io je %eri. 9 gradovi2a i 'rojni2
#tvrda2a) podign#ti2a # do'a 'or'i 'ile s# s2je%tene anglosaske posade. Na groovske
d#3nosti vlast je postavljala Dan1e) ali sada kao dostojanstvenike "avisne o kralj#.
.rivredni 3ivot na 'iv%e2 podr#$j# danskog prava) ve"an #" trgovin# i 'rodarstvo) nije se
i"2ijenio. 9 korist te djelatnosti ve je /dvard Stariji o'javio propis po ko2 se svaka k#pnja i
prodaja 2orala i"vr%iti # neko2 trgovi%t#) pred gradski2 sl#3'eniko2.
Sre<ivanje odnosa "a6vatilo je i 1rkveni 3ivot) a vr%ilo se po na$eli2a klinijevskog pokreta.
0lavni po'ornik te reor2ne str#je 'io je D#nstan) nad'isk#p # Kanter'#rvj#. :a$anje 1rkve i
s#"'ijanje poganstva koje se 'ilo pro%irilo pod dansko2 vla%# #velike je po2oglo stapanj#
anglosaskog stanovni%tva i danski6 osvaja$a) # sklad# s te3njo2 kraljevske vlasti da #kloni
nastale ra"like i s nji2a te3nje "a politi$ki2 ra"jedinjavanje2.
I. IRSKA
Stanovni%tvo Irske pripadalo je > na davnoj i'erskoj prapodlo"i > keltskoj etni$koj sk#pini)
a govorilo je t"v. gojdelski2 je"iko2. S2atra se da s# se gojdelski Kelti oko C--. god. pr. n.
e. odvojili od kontinentalni6 Kelta i pre%li na Irski otok. 9 id#i2 stoljei2a Irska nosi na"iv
=i'ernia po jedno2e od gojdelski6 ple2ena koje je 3ivjelo na j#g# otoka.
9 IV. st. n. e. irski s# Kelti @"vani tada S1ottiA veo2a $esto napadali ri2sk# Britanij#) a i
Kaledonij#) koj# Ri2ljani nis# 'ili osvojili. Od kraja toga stoljea oni inten"ivno naseljavaj#
"apadni dio Britanije) dok s# keltski Briti) pre2jestiv%i se i" predjela sjeverno od "aljeva
SolVaF) po$etko2 V. st. "aposjeli dotada%nje ri2ske o'lasti i potisn#li gojdelske Ir1e i"
Ralesa # "apadn# Mkotsk# @pokrajina ArgvllA. Ostale o'lasti dana%nje Mkotske dr3ali s#
keltski .ikti) i"2ije%ani s i'erski2 prastanovni%tvo2 ili) 2o3da) istovjetni s nji2e.
.oslije prvi6 dodira keltske Irske s kr%anstvo2 jo% # IV. st.) inten"ivno pokr%tavanje Irske
vr%ilo se po$ev%i od 5IJ.) # ve"i s djelatno%# 2isionara .atri1ka) no #" te%k# 'or'# s
keltsko2 sveeni$ko2 kasto2 dr#ida. Tijeko2 J. polovi1e V. st. osnovano je # Irskoj 2nogo
sa2ostana) pri $e2#
V
je opat takvog sa2ostana 'io vjerski poglavar jednoga ple2enskog teritorija. Veo2a 'r"o ti s#
sa2ostani postali 3ari%ti2a #$enosti na klasi$ni2 je"i1i2a)
ali i na narodno2 je"ik# Kelta.
.re2a staroj tradi1iji) Irska je 'ila podijeljena # pet kraljevstava @irska pentar6ijaA) a jedno je
od nji6 i2alo 6ege2onij#. Svako kraljevstvo sastojalo se od nekoliko ple2ena) a pojedino se
ple2e dijelilo na rodove @klanoveA. .otkraj V. st. polo3aj vr6ovnoga kralja @ard4riA preoteo je
od kralja koji je stolovao na sjever# otoka predstavnik vladarske o'itelji =F Neill) s j#ga) a
politi$ki2 sredi%te2 #2jesto grada Tea26#ir) na grani1i 9lstera) postao je grad Taillte) #
dana%njoj grooviji Meat6.
Od kraja VIII. st. po$eli s# napadi Nor2ana na Irsk#. Tijeko2 IB. st. oni s# postali veo2a
$esti i stra6ovito ra"orni. Stradavali s# naro$ito sa2ostani i sveenstvo) pa je s ti2 # ve"i
po$elo iseljavanje irski6 redovnika na evropski kontinent. .o$ev%i od ,I5. napadi Nor2ana
nis# vi%e 'ili sa2o ra"'ojni$ki prepadi) nego siste2atsko postepeno osvajanje i naseljavanje
irski6 podr#$ja. T# inva"ij# s#"'io je god. ,5G. kralj Meat6a) Mala6i I) pa je ti2e stekao
polo3aj vr6ovnoga kralja # Irskoj.
Napada$e i" Norve%ke Ir1i s# na"ivali 7'ijeli2 pogani2a8 @!inn40aillA. Ali tek %to s# oni 'ili
protjerani) pojavio se @,G*A novi val osvaja$a i" Danske. Nji6 s# Ir1i na"vali 71rni2
pogani2a8 @D#'640aillA. Dan1i s# # prvo2e red# nastojali preoteti pri2orska i l#$ka 2jesta
koje s# ve prije osvojili Norve3ani. 9 dr#goj polovi1i IB. st. irski s# kraljevi #spjeli
"a#staviti i prodiranje Dana1a) ali s# najva3niji l#$ki gradovi ostali # nji6ovoj vlasti.
*+J
UkJiv
/van<elistar i" Lindisarne) oko D--.
9 godini +*C.) nakon gotovo G- godina ravnote3e i s2irenja) Dan1i koji s# dr3ali D#'lin
do'ili s# poja$anje i" Danske pa s# o'novili prodiranje # #n#tra%njost otoka. 9porne 'or'e
vodile s# se # 1ijelo2 B. st. .ost#pno s# najistakn#tij# #log# # 'or'i protiv Dana1a stekli
kraljevi sjevernoga M#nstera. Ovladav%i 1ijeli2 j#go2 Irske) kralj Brian je *--J. postao ard4
ri @vr6ovni
*I Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
*+I
L/0/NDA
.otertani gradovi s# naseo'ine Vikinga Streli1e o"na$avaj# s2jerove skandinavski6 napada.
Irska # rano2 Sr. vijek#
kraljA dotad oslo'o<ene Irske. .res#dno "na$enje i2ala je Brianova po'jeda nad sna3no2
koali1ijo2 irski6 ne"adovoljnika "'og pre2oi M#nstera koji s# se pove"ali s Norve3ani2a i
Dan1i2a) a 'ila je i"voj%tena *-*5. Njo2e s# posjedi Skandinava1a ostali ograni$eni na l#$ke
gradove) a prodiranje # #n#tra%njost je "a#stavljeno.
Ne#spjesi Dana1a) a i norve%ki6 vladara s =e'rida) oto$ja Orknev i S6at4land) da "avladaj#
prostraniji2 tereno2 na irsko2 otok# jo% s# sna3nije #s2jerili nji6ov# orijenta1ij# na
trgova$k# djelatnost. Istovre2eno doseljeni1i s# po$eli pri6vaati kr%anstvo i st#pati #
'ra$ne ve"e s keltski2
stanovni%tvo2.
Dr#%tveni poredak kod Ira1a te2eljio se na rodovskoj organi"a1iji. Irski rod ili klan 'io je
patrijar6alan) a njegovo se jedinstvo o'ilje3avalo i2eno2 pretka pred koje se stavljala rije$
9iT @ili) danas) OTA.
&e2ljopisne i kli2atske prilike # Irskoj veo2a s# pogodovale sto$arstv#) pa je te2elj
privrede 'io #"goj goveda i ova1a. 9n#tar opi6 rodovski6 dr#%tveni6 okvira s vre2eno2 s#
se #gradile "natne ra"like po 'ogatstv#. Kraljevi i potkraljevi @aireA kao i ple2enska
aristokra1ija @lait6sA i2ali s# velike "e2ljoposjede i na nji2a kao radn# snag# slo'odne i
pol#slo'odne "a4k#p1e. Ne%to 2anje #gledan dr#%tveni polo3aj i2ali s# posjedni1i stada
*+5
stoke @'o4aireA. .ostojali s# i slo'odni lj#di 'e" i2#tka. Saer41eile @ser4silA 'ili s# slo'odni
"ak#p1i t#<e "e2lje) a daer41eile @der4silA o'ra<iva$i t#<e "e2lje koji s# "apali # polo3aj
s2anjene oso'ne slo'ode. Na dn# dr#%tvene ljestvi1e 'ili s# #idir) ratni "aro'ljeni1i ili
ka3njeni "lo$in1i) koji s# 'ili # polo3aj# ro'ova.
Irska je i2ala veo2a ra"vijen# originaln# knji3evnost. Na svijest stanovnika sna3no s#
#tje1ale epske pri$e # pro"i o j#na%tvi2a legendarni6 pol#'ogova) a sa$#vala se i 'ogata
lirsko4satiri$ka poe"ija.
Naj"na$ajnije ostvarenje likovni6 #2jetnosti # ranosrednjovjekovnoj Irskoj 'ilo je
orna2entiranje r#kopisa. Ve # V. st. veo2a s# se revnosno prepisivali r#kopisi kr%anske
patristike i 2isne knjige. .o$etna slova @ini1ijaliA #kra%avali s# se antasti$ni2 3ivotinjski2
orna2enti2a) vij#ga2a s #glati2 #krasi2a) pre#"eti2a s istoka i i" antike) a 'ilo je i veo2a
stari6 keltski6 likovni6 2otiva. Slike s# 'ile o'ojene s2iono) ali #jedno #k#sno i skladno.
Me<# najljep%e pri2jerke toga irskoga 2inijat#rnog slikarstva pripadaj# Book o D#roV) i" J.
pol. VII. st.) Book o Kells) s po$etka VIII. st.) Kad2#gov /van<elistar i KodeZ A2iantin#s)
i" VIII. st.) a i /van<elistar s otoka Lindisarne) na grani1i sjeverne Nort6#2'rije i %kotske) s
po$etka VIII. st.
9 ar6itekt#ri) Ir1i s# gradili karakteristi$ne okr#gle ortiika1ione tornjeve sa $#njasto
#siljeni2 krovo2.
5. MKOTSKA
Inva"ija Anglosasa na Britanski otok nije od2a6 #$vrstila etni$k# grani1# i"2e<# %kotski6
Kelta i 0er2ana. 9"aja2ni po2a1i na podr#$j# i"2e<# Antoninova "ida @koji se prote"ao od
rijeke KlFde do "aljeva !irt6 o !ort6A i =adrijanova "ida @od rijeke TFne do "aljeva SolVaFA
traj# sve do prve polovi1e VII. st. kad s# se Angli pro%irili sve do Antoninova "ida.
Na sjever# od linije KlFde4!irt6 o !ort6 najvei dio podr#$ja dr3ali s# .ikti) a Mkoti)
doseljeni1i i" Irske) sa2o j#go"apadn# o'last Dal4Riad.
Sredino2 VII. st. .ikti s# 'ili podijeljeni na seda2 2ali6 kraljevstava. .o$etko2 dr#ge
polovi1e toga stoljea) #jedinio i6 je kralj Ang#s Ma1 !er4g#s) a svojoj je vlasti podvrgao i
Mkote # Dal4Riad#. Sredi%te kraljevstva .ikta 'io je grad S1one @sjeverno od dana%njeg
.ert6aA.
.rvo pokr%tavanje .ikta po$elo je @# 0alloVaF#A # IV. ili V. st. i" Irske. Ali d#'lji napredak
ostvarilo je kr%anstvo tek nakon GCJ. djelovanje2 redovnika Kol#2'e) i" sa2ostana iona)
#" isto$n# o'al# Mkotske.
Tijeko2 VIII. st. Norve3ani s# "aposjeli S6etlandsko i OrkneFsko oto$je. Nakon toga s# sve
$e%e napadali podr#$je Mkotske. 9 dr#goj polovi1i IB. st. "a#"eli s# =e'ride i otok Man. S
ti6 s# otoka postepeno osvajali sjeverna i sjevero"apadna o'alna podr#$ja Mkotske.
.od pritisko2 Norve3ana Mkoti s# i2 # to vrije2e prep#stili svoj# star# pokrajin# Dal4Riad)
ali s# #spjeli preoteti velik dio kraljevstva .ikta. 0lavni2 grado2 nove %kotske dr3ave
postaje D#nkeld @j#goisto$no od dana4
*+G
4/dvvinTs B#r$j @/din'#rg6A
%kotska # rano2 Sr. vijek#
%njega .ert6aA. Ona je na prijela"# IB. # B. st. likvidirala i "adnje preostatke dr3ave .ikta)
koje se # posljednjoj a"i svoga postojanja na"valo kraljevstvo Al'an. Otad se .ikti
%koti"iraj#) nji6ov se je"ik g#'i) tako da i6 je do BII. st. posve nestalo kao pose'ne etni$ke
sk#pine.
9 B. st. Mkotska je donekle pala pod #tje1aj /ngleske pa je pri"navala s#verenitet /dvarda
Starijeg i njegovi6 nasljednika. Ti2 pri6vaanje2 or2alnog vr6ovni%tva) Mkotska se i"o'ilno
okoristila jer joj je /ngleska #st#pila podr#$je Strat61lvde i Lot6ian. Naj"ad je ja$anje
Mkotske dovelo do rata) # ko2 je %kotski kralj Malkol2 II. *-*,. postigao po'jed#) "'a1io
prevlast /ngleske) a tijeko2 BI. st. j#3na se grani1a #$vrstila na vij#gavoj liniji od "aljeva
SolVaF do #%a rijeke TVeed.
.otkraj BI. st. Mkoti s# pokorili i norve%ke vladare na sjeverni2 i sjevero"apadni2
o'r#'ovi2a svoga dijela Britanskog otoka i tako kona$no or2irali svoje politi$ko podr#$je.
G. SKANDINAVSK/ &/ML:/ DO KRA:A IB. ST.
Rana epo6a preseljavanja ple2ena i naroda i" Skandinavije na evropski kontinent po$ela je
ve # J. st. pr. n. e. @Ki2'i i Te#toniA. S prekidi2a ona se prod#3ava jo% gotovo D stoljea) pa
je "natan dio naroda koji s# preplavili Ri2sko 1arstvo 'io skandinavskog podrijetla @Vandali)
B#rg#ndi) 0oti) R#4gij1i i dr.A. S pol#otoka :iitlanda iselili s# se # Britanij# Angli i :#ti.
.oslije ti6 iseljavanja # Norve%koj se or2irao ni" 2ali6 kraljevstava @naj2anje + nji6A. Svako
se kraljevstvo sastojalo od relativno sa2ostalni6 o'lasti pojedini6 ple2ena @ilkA. 9 pro1es#
ra"vitka rodovski6 dr#%tveni6 odnosa # ti2 se ple2eni2a i"gradila ple2enska ratni$ka
aristokra1ija koja je 'irala svoga ple2enskoga vo<# @jariA. Svako ple2e i2a svoj# sk#p%tin#
svi6 slo'odni6 lj#di. .ostepeno) aristokra1ija sa svoji2 vojni2 dr#3ina2a postaje
do2inantno2 snago2 na sk#p%tina2aL ona se ok#plja i na sk#p%tina2a 1ijeloga kraljevstva
@tingA gdje i" svoji6 redova 'ira kralja @kon#ngaA.
9 Mvedskoj se tako<er ostvarila teritorijalna raspodjela. Na sjever# je podr#$je 9pland te
podr#$ja Soder2anland i Narike @j#3no od je"era Malar i =jal2arA 'ilo o'itavali%te naroda
Sveona @Sverige ili SvealandA. :#3nije od nji6 'oravio je narod 0otar. Njegovo podr#$je
o'#6vaalo je pokrajine Va4stergotland) Oestergotland i S2aland.
9 J. polovi1i VI. st. n. e. do%lo je do sjedinjavanja o'aj# ti6 podr#$ja @"e2lje Sveona i "e2lje
naroda 0otarA) pri $e2# je s#pre2a1ij# i2ao sveon4ski @%vedskiA 9pland) sa sredi%te2 #
9psali. Hini se da je tada kralje2 1ijele "ajedni1e @# kojoj s# sastavni dijelovi sa$#vali
ple2ensk# a#tono2ij#A 'io Adils i" k#e Vnglingar.
Na skrajnje2 j#g# Mvedske) # Skaniji) a 2o3da i na glavno2 dansko2 otok# Sjalland#) $ini
se da s# prvo'itno 'oravili =er#li. Nakon nji6ova odse4Ijenja pre2a Krno2e 2or#) "ajedno s
0oti2a) nji6ovo s# 2jesto "a#"eli Dan1i) do%av%i vjerojatno tako<er i" j#3ne ili srednje
Mvedske. Nji6ova dr3ava o'#6vaala je Skanij# i dana%nje danske otoke. Sredi%te joj je 'io
grad Lejre na otok# Sjalland#.
*+D
:o% prije polovi1e V. st. Dan1i s# napali :#te koji s# 'oravili na sjeverno2 dijel# pol#otoka
:iitlanda i pora"ili i6) %to je 2o3da pridonijelo odse4lenj# glavnine :#ta i Angla # Britanij#.
Nakon ti6 doga<aja Dan1i s# "a#"eli 1ijeli pol#otok.
Dansko kraljevstvo sa sredi%te2 # Lejri i2alo je # VII. st. kraljeve i" k#e Skjold#nga) a
nji6ova s# i2ena po"nata i" pjes2e o Beovv#l#. Kraje2 stoljea jedan od nji6) Ivar
Vid6aad2i) pro%irio je vlast Dana1a # j#3noj Mvedskoj) "a#"eo dio Saske # sjevero"apadnoj
Nje2a$koj a tako<er i Isto$n# Anglij# na Britansko2 otok#. Ta velika dr3ava sa$#vala se i
nakon sredine VIII. st. kad s# Mve<ani po'ijedili I varova #n#ka i ti2e "a#stavili dansk#
inva"ij#.
O privredi) na$in# 3ivota i vjeri Skandinava1a # rano2 srednje2 vijek# "na se ra"2jerno
2alo. Opi "e2ljopisni i kli2atski #vjeti nis# pogodovali poljoprivredi. Na danski2 oto1i2a)
na j#3no2 dijel# :iitlanda i # Skaniji #"gajalo se je$a2 i ra3. 9 dr#gi2 predjeli2a 2nogo je
vee "na$enje i2alo sto$arstvo) lov i ri'olov. Velika ra"vedenost o'ala i 2no%tvo otoka
poti1ali s# na ra"vitak po2orstva) a i"o'ilje drvene gra<e # %#2a2a o2og#avalo je gradnj#
$a2a1a i la<a. Ta plovna sredstva sl#3ila s# ri'olov# ali i trgovini i"2e<# pojedini6 dijelova
Skandinavije) pa $ak i s #daljeniji2 "e2lja2a. Ve # kasni2 stoljei2a antike sjeverne s#
"e2lje trgovale s 2editeranski2 podr#$je2. No te je ve"e prekin#la Seo'a naroda) pa s# se
nakon V. st. odr3ale sa2o ve"e sa "apadnoger2anski2 narodi2a.
Vjera Norve3ana) Mve<ana i Dana1a po"nata je po poda1i2a %to s# se sa$#vali # pjesni$ko2
djel# koje nosi na"iv /dda. Starija /dda sastoji se od sk#pa pjesa2a o p#stolovina2a 'ogova
i stvaranj# svijeta i od epskog 1ikl#sa o Ni'el#n"i2a. Ti tekstovi nastali s# # IB. i B. st.) prvi
p#t s# "apisani # BII. st. a najstariji sa$#vani r#kopis potje$e i" posljednje treine BIII. st.
.re2da je "apisivanje Starije /dde i"vr%eno prete3no na Island#) a tek dijelo2 # Norve%koj)
ipak je ta "'irka "ajedni$ka k#lt#rna svojina svi6 trij# skandinavski6 "e2alja.
Mla<a /dda je pro"no didakti$ko djelo koje je oko *JJ-. napisao islandski pisa1 Snoeri
St#rl#son. 9 nje2# je # ko2entari2a pojedini6 pjesa2a Starije /dde prika"an s#stav
skandinavske 2itologije.
Osi2 o'ij# /dda va3na je i Vols#nga) pro"na "'irka 2itova o Ni'el#n"i2a) sastavljena #
BIII. st.
Na te2elj# sve te o'ilne) ali $esto i nejasne gra<e 2o3e se rekonstr#irati skandinavska vjera i
2itologija. Na vr6# skandinavskog panteona 'ilo je trojstvo koje $ine Odin kao najvi%e
'o3anstvo) Tor) 'o3anstvo 2#nje) i !reFr) 'o3anstvo plodnosti. Osi2 nji6 Skandinav1i s#
vjerovali # 'rojna pol#'o3anstva) kao %to s# Valkire) # do'rotvorne i "le d#6ove) vile)
v#kodlake i d#%e pokojnika.
Skandinav1i nis# i2ali sveenstvoL vjerske o'rede vr%ili s# rodovski i ple2enski starje%ine.
0lavni vjerski $in 'ile s# krvne 3rtve 3ivotinja. Svaki6 devet godina podnosile s# se #
glavno2 sveti%t#) # 9psali) i lj#dske 3rtve. 9 rano2 srednje2 vijek# 2rtvi s# se sa6ranjivali)
#2jesto starije prakse spaljivanja. .ri to2 s# se # gro'ove odli$nika stavljale drago1jenosti)
or#3je) pri2jer1i do2ai6 3ivotinja) a ponekad i tjelesa 3rtvovani6 sl#g#.
Ve # IV. i V. st. 'ilo je # Skandinaviji # #potre'i t"v. r#ni$ko pis2o. Ono je vjerojatno
nastalo kod 0ota) na o'ala2a Krnoga 2ora) prilagod'o2 gr$ki6 i ri2ski6 slova) pa je
posredstvo2 kontakata pri1rno2orski6 0ota
*+,
sa Skandinavijo2 preneseno ona2o. Sastojalo se od J5 #glato o'likovana slova) # sklad# s
na2jero2 da se #re"ivanje2 # drvo 'ilje3e "apisi. R#ni$ko je pis2o 'ilo tajno i #velike je
sl#3ilo 2agijski2 1iljevi2a.
Osi2 ger2anskog stanovni%tva na Skandinavsko2 je pol#otok#) sjevernije od 0er2ana) 'ilo
#gro4inski6 ple2ena) a na skrajnje2 sjever# 3ivjeli s# Lapon1i.
C. DR90O DOBA SKANDINAVSK/ S/OB/
Novi val skandinavske 2igra1ije i"nenadio je "apadn# /vrop# kraje2 VIII. i # po$etk# IB. st.
O prilika2a koje s# tada vladale # skandinavski2 "e2lja2a evropski s# s#vre2eni pis1i "nali
veo2a 2alo) pa s# glavni i"vor "a to do'a kasniji nordijski tekstovi literarnog karaktera. .rv#
sk#pin# takvi6 tekstova $ine sage) tj. pri$e # pro"i o 3ivot# i djeli2a 6istorijski6 ili 2itski6
j#naka) koje s# se sa$#vale isklj#$ivo na Island#) na staronorve%ko2 je"ik#. Najstariji "apisi)
na$injeni na te2elj# d#gotrajne #s2ene predaje) potje$# s kraja BII. st. Dr#g# sk#pin#
tekstova o vre2en# nor2anski6 osvajanja $ine pjes2e dvorski6 pjesnika ili skalda. Ta se
poe"ija pojavila po$etko2 IB. st. # Norve%koj i nadove"#je se na pjesni%tvo /dda) a
naj'#jnije se ra"vila # B. i BI. st.
Do'a t"v. nor2anski6 ili vikin%ki6 napada i" skandinavski6 "e2alja o'#6vaa ra"do'lje od
oko I-- godina @od kraja VIII. do potkraj BI. st.A. Na"iv Nor2ani nastao je # napadn#ti2
evropski2 "e2lja2a koje s# o napada$i2a "nale sa2o da dola"e preko 2ora) sa sjevera.
Na"iv vikingr o"na$ava # staronorve%ko2 g#sara. Nastao je od rije$i vik) koja "na$i "aljev) i
do$etka 4ingr) pa taj i"ra" # 1jelini o'ilje3ava $ovjeka koji sila"i # 2orski "aljev da 'i po%ao
na g#sarenje i po2orske podvige. Rije$ viking na"iv je "a sa2 g#sarski pot6vat.
9 dr#goj polovi1i VIII. st. Norve3ani s# po$eli napadati S6etlandsko oto$je i sk#pin# OrkneF.
&ati2 s# od D,D. slijedili napadi na podr#$je Res4seZa i Nort6#2'rije. Osk#dnost norve%kog
tla #"roko2 je %to je norve%ka inva"ija i"ra"itije te3ila "a osvajanje2 podr#$ja pogodni6 "a
naseljavanje. Stoga s# oni ve po$etko2 IB. st. potp#no osvojili i naselili oto$je S6etland)
Orknev) !aeroer i oko ,D-. Island. I" ti6 'a"a "aposjedali s# r#'na podr#$ja Mkotske) Irske i
"apadne /ngleske.
.o$ev%i od trideseti6 godina IB. st. napadi2a Norve3ana pridr#3#j# se i Dan1i. Dok s#
Norve3ani prete3no nadirali vanjski2) tj. "apadni2 p#te2) Dan1i #daraj# #n#tra%nji2 p#te2)
sa sjeveroistoka. Nji6ova prva 2eta 'ile s# o'ale !rigije) dana%nje Ni"o"e2ske i j#3ne
/ngleske. 9 trideseti2 godina2a IB. st. oni naro$ito #porno napadaj# o'lasti oko #%a Rajne
i S16elde) a #skoro se o$it#je i nji6ova te3nja "a naseljavanje2. Tako je =arald) neak
danskoga kralja) sa svojo2 dr#3ino2 #spio osvojiti prostrano podr#$je na #%# Resere) a
njegov 'rat Rorik stekao je o'last oko l#ke D##rstede) # j#3no2 =olland#. I"a toga s#
slijedili 'rojni napadi na j#goisto$ne i j#3ne o'ale /ngleske) na !landrij# i ran1#ske "e2lje
oko #%a i tokova veliki6 rijeka %to #tje$# # Atlantik) na o'ale Mpanjolske) gdje # #n#tra%njost
dopir# sve do Sevilje.
*++
Nji6ovi 'e"'rojni napadi na /nglesk# doveli s# do "aposjedanja dvij# treina ni"inskoga
dijela Britanskog otoka. .rodirali s# d#'oko # #n#tra%njost !ran1#ske plja$kaj#i i palei.
I"2e<# ,G+. i ,C*. #plovili s# kro" 0i'raltarski tjesna1 # Sredo"e2no 2ore i op#sto%ili ni"
gradova j#3ne !ran1#ske) .i%#) # Italiji) i "natan dio Toskane. Masovno nadiranje Dana1a na
pojedine dijelove !ran1#ske dovelo je naj"ad @+**A do or2iranja "ase'noga Nor2anskog
vojvodstva na o'ala2a donje Seine) pri $e2# je nji6ov vojvoda Rollon st#pio # va"alski
odnos pre2a kralj# !ran1#ske) Karl# Be"a"leno2e.
Kraje2 VIII. i # prvi2 desetljei2a IB. stoljea # inva"ij# Nor2ana #klj#$ili s# se i Mve<ani.
Oni s# napadali i "ati2 stvarali trajna #pori%ta na o'ala2a Ri%kog i !inskog "aljeva te na
j#3ni2 o'ala2a Lado%koga je"era. Ot#da s# kretali pre2a j#g# kao trgov1i i ratni1i)
#naj2lj#j#i se # vojn# sl#3'# r#ski6 kne"ova # Ladogi) Novgorod#) Kijev# i dr#gdje. Ve
,I+. nji6ovi predstavni1i dopir# preko R#sije sve do Karigrada.
9"roke skandinavske 2igra1ije od dr#ge polovi1e VIII. do potkraj BI. st. nije 2og#e
pre1i"no odrediti. Ra"loga je 'ilo vi%e i oni s# se pove"ivali. .rije svega) relativna
prenap#$enost kraj osk#dni6 2og#nosti agrarne i sto$arske privrede) pose'i1e # Norve%koj i
sjevernoj Danskoj) navodila je stanovni%tvo da se 'avi po2orstvo2 koje i6 je odvodilo #
daleke "e2lje i ondje i6 #po"nalo i s ra"2jerno vei2 'ogatstvo2 ti6 "e2alja i sa sla'osti2a
nji6ove prio'alne o'rane. To je s#geriralo 2og#nost plja$ke i g#sa4renja) a i naseljavanja.
Tenden1iji nap#%tanja 2ati$ne "e2lje pridonosila je i dr#%tveno4i2ovinska dieren1ija1ija #
kril# rodovskog dr#%tva na i"2ak#. 92jesto deposediranja i osiro2a%enja pr#3ala se
2og#nost da se ok#pi s2iona dr#3ina 2oreplova1a i ratnika koja e nap#stiti star# sredin# i
'or'o2 # t#<ini stei nov# eg"isten1ij#.
Na opoj podlo"i takvi6 ekono2ski6 i dr#%tveni6 pojava) "natnije je po2orske pot6vate
o2og#io veliki napredak skandinavske 'rodogradnje %to se ostvario # VIII. st. 9 #spored'i
sa skandinavski2 la<a2a i" raniji6 vre2ena) la<e koje s# se sa$#vale i" VIII. i IB. st. 'ile s#
2nogo 'olje prilago<ene dalekoj plovid'i i #"'#rkano2 2or#. I2ale s# ko'ili1#) pa s# ti2e
stekle ve# sta'ilnost na 2or#L vesla s# i2 'ila "natno d#3a) a kr2a i pra42a1 2nogo vi%i) %to
je o2og#avalo #spje%nij# 'or'# s valovi2a. To2e isto2 1ilj# sl#3ili s# 3elje"ni "akovnji i
3elje"ni o'lo"i pra2a1a. D#3ina 'rodova i"nosila je oko J- do JG 2) a %irina G 2. 9 prosjek#
je 'ilo *G pari ve4sala. Sve#k#pna posada 'rojila je G- do *-- lj#di) pri $e2# s# se vesla$i
s2jenjivali) a svi s# 'ili # isti 2a6 2ornari i ratni1i. 9 pogled# plovid'ene te6nike)
skandinavski vikin"i nis# raspolagali nikakvi2 na#ti$ki2 sprava2a nego s# se #pravljali
sa2o po astrono2ski2 indika1ija2a. 9"a sve to) nji6ova je vje%tina 'ila tolika da s# s
#spje6o2 "ala"ili na p#$in# i pronala"ili svoje 1iljeve 'e" veliki6 l#tanja.
D. RA&VITAK DRPAVNOSTI 9 NORV/MKO: I DANSKO:
Oko sredine IB. st. jedan od $lanova %vedske kraljevske k#e inglingar) =alvdan Krni)
vladao je predjelo2 sjeverno od jorda na ko2e le3i dana%nji Oslo. Taj je kralj podvrgao
svojoj vlasti j#goisto$n# Norve%k#. Njegov sin =arald Ljepokosi @=aragrA osvojio je jo% k
to2e sjeverne o'lasti i "ati2 j#4
J--
O R
ren;4_O
N Nad'isk#pije _
>888ed Misije nad'. Bre2en4=a2'#rg # Bbb
BI st.
l Mvedska osvajanja # !inskoj i"a **GD. - Bitka kod !alkopinga @*I,GA
bbbbbbj Kal2arska #nija @*I+DA
=anseatski p#tovi # J. pol. BIV. st.
Skandinavija # rano2 Sr. vijek#
3ne #jediniv%i 1io etni$ki teritorij Norve3ana @kraje2 IB. st.A. Ipak) =aral4dova dr3ava nije
'ila 1entrali"irana nego s# jarli #pravljali pojedini2 ple2enski2 podr#$ji2a "avisno o kralj#)
a i svaki je jari i2ao po vi%e "avisni6 #pravlja$a @6ersirA koji s# # njegovo i2e vladali 2anji2
okr#3ji2a.
Kralj =arald #veo je va3n# i2ovinsk# reor2#. 9kin#o je staro) nasljedno i2ovno pravo
aristokra1ije na "e2lji%te i #$inio sve#k#pni ne"a#"eti "e2ljo4posjed dr3avno2 svojino2 te
#veo "e2lji%ni pore" "a sve stanovni%tvo.
J-*
.red svoj# s2rt =arald je svoj# dr3av# ra"dijelio 2e<# svoje sinove) pri $e2# je nastariji)
/rik Krvave Sjekire @Blod6oeZtA i2ao prvenstvo nad ostali2a. Ali nakon 2nogi6 s#parni$ki6
'or'i 'raa s# /rika pri2orala da i"'jegne # Dansk#. Bor'e "a vlast nastavljale s# se ipak i
dalje. Dokin#o i6 je jari Trondelanga =akon) koji je # t# svr6# sklopio save" s danski2
kralje2. Njegova pa1iika1ija #rodila je #spje6o2) ali je Norve%ka 2orala pri"nati vr6ovn#
vlast Danske. Takvo stanje potrajalo je sve do kraja B. st.) kad je #n#k =aralda Ljepokosog)
Ola Trvggvason o'novio sa2ostalnost Norve%ke @++GA.
Danska je i nakon pora"a %to s# joj ga Mve<ani nanijeli oko DG-. # svojoj vlasti "adr3ala
Skanij#) S2aland i Oestergotland) # j#3noj Mvedskoj. Kraje2 VIII. st.) kad s# Sasi s donje
La'e ratovali s !rana$ko2) Dan1i s# 'ili nji6ovi save"ni1i. Ali kona$ni pora" Sasa i nji6ovo
#klj#$enje # !rana$k# dr3av# Karla Velikog #$inilo je Dansk# neposredni2 s#sjedo2
!rana$ke d#3 rijeke S16lei) gdje je tada%nji danski kralj 0odred dao podii veliki o'ra2'eni
'ede2.
Ali nakon 0odredove s2rti @,*-A) # danskoj je dr3avi sve do po$etka B. st. vladao te3ak
#n#tarnji kaos. .rilike se sre<#j# tek s vladavino2 0or42a Starijeg) ali je Danska tada @po$.
B. st.A o'#6vaala sa2o :iitland i S16les_vig do rijeke /ider) otoke i"2e<# :iitlanda i Mvedske
te # j#3noj Mvedskoj pokrajine Skanija i =alland. Hini se da je tada%nji glavni grad Danske 'io
ielling) # sredi%t# :iitlanda.
0odine +I5. napao je 0or2ov# Dansk# nje2a$ki kralj =enrik I. .ti$ar i pri2orao j# da plaa
godi%nji danak. 9jedno je) pod nje2a$ki2 #tje1aje2) po$elo prodiranje kr%anstva # Dansk#.
Ono je #velike #"napredovalo "a 0or2ova sina =aralda .lavo"#'og @BlatonnA. On se
okoristio ne2iri2a # Norve%koj pa je intervenirao # korist jarla =akona koji je "a #"vrat
2orao pri"nati s#verenitet Danske. =arald je pok#%ao i da #skrati danak Nje2a$koj) ali #
to2e nije #spio. Ne"adovoljstvo "'og toga ne#spje6a kao i "'og ja$anja kr%anstva i"a"valo
je po'#n# velika%a kojoj je na $elo stao =araldov sin Svend Ra%ljo'radi. =arald je 'io
pri2oran da se odre$e vlasti) a kralje2 je postao Svend @+,C>*-*5A.
,. .RIVR/DNI I DR9MTV/NI PIVOT SKANDINAVAKA DO KRA:A BII. ST.
9 Danskoj i j#3noj Mvedskoj) gdje je "e2lji%te 'ilo relativno povoljno "a agrarn# privred#)
stanovni%tvo je or2iralo sela na te2elj# "e2ljoradnje i sto$arstva. Naprotiv) # #n#tra%njosti)
gdje je agrarnog "e2lji%ta 'ilo 2alo) ra"vile s# se pojedina$ne seoske ar2e. 9 'rdi2a je 'ilo
2og#e sa2o sto$arstvo sa se"onski2 seo'a2a) pri $e2# se ljeti stada gone na visoke
travnjake a "i2i otpre2aj# # doline.
9 sk#pni2 seli2a seoska je "ajedni1a jo% # BI. i BII. st. kolektivni vlasnik neo'ra<ene
"e2lje) %#2a i voda na seosko2 podr#$j#. Naprotiv) o'radiva "e2lja je # to do'a ve postala
potp#no privatno vlasni%tvo porodi1a #n#tar pojedini6 seoski6 naselja. Ali) na te2elj#
nekada%nje 2ati$ne @kona$neA raspodjele "e2lji%ni6 $esti1a @ornskileA) svako je selo
sve#k#pn# svoj#
J-J
o'radiv# "e2lj# dijelilo na tri @# Danskoj) gdje je prevladavao tropoljni siste2 o'rad'eA
odnosno na dva podr#$ja @# Norve%koj i Mvedskoj) gdje se jo% "adr3ao dvopoljni siste2A.
Svako od ti6 podr#$ja sastojalo se od $etiri $etvrtine) pre2a kvaliteti tla) a svako je
do2ainstvo istoga sela # svakoj $etvrtini i2alo po jedn# ili po vi%e traka %iroki6 G do D
2etara.
KRT/P ,
90AR
O&IMO
:ARO
Kval.
Kval. II.
.orod. A


.orod . B


.orod. B




.orod . A



.orod. A
.orod . B



.orod . A


.orod. B
Kval. III.
Kval. IV.
B




B
A




A




B

A
B



A
Siste2 !ornsktle. S6e2. prika".
Osi2 ovakvi6 $esti1a 'ilo je # seli2a vei6 polja koja s# od davnine 'ila dodijeljena
rodovski2 prva1i2a.
.ovr6 ove iskonske ra"like) ve"ane #" rodovsko dostojanstvo prvaka) vlasni%tvo nad
o'radivo2 "e2ljo2 dovodilo je i # Skandinaviji do i2ovinske dieren1ija1ije 2e<# prvo'itno
jednaki2 $lanovi2a seoske "ajedni1e. &'og toga nije s #vo<enje2 javni6 poreski6 da3'ina
'ilo 2og#e odre<ivati da3'ine po porodi1a2a) jer one vi%e nis# sve i2ale jednaki ko2pleks
"e2lje. Stoga se #vodi nova "e2lji%no4poreska jedini1a @'olA. 9 svakoj $etvrtini o'radivog tla
i2a odre<eni 'roj 'ola i svaki je od nji6 optereen jednako2 dr3avno2 da3'ino2) a # ve"i s
ostvareni2 ra"lika2a # veli$ini "e2ljoposjeda) # jedno2e 'ol#) jedne od seoski6 o'itelji
2og# posjedovati 2anji) a dr#ge vei dio. .ri to2e sva seoska do2ainstva plaaj# poresk#
da3'in# ra"2jerno s veli$ino2 svoga "e2lji%nog #djela # jedno2e 'ol# @siste2 'olskileA.
9 j#3noj Mvedskoj i na j#go"apad# :iitlanda postojao je i trei siste2) t"v. solskile) po ko2e
je) # okvir# seoski6 o'radivi6 $etvrtina) $esti1a nekog do2ainstva i2ala kao s#sjedn# #
s2jer# pre2a istok# #vijek $esti1# onoga do2ainstva koje je i # sel#) poredano2 # o'lik#
#li1e d#3 seoske 1este) i2alo k## s2je%ten# na istok# od onoga prvog do2ainstva.
9 BI. i BII. st. sve $e%i postaj# sl#$ajevi relativne prenap#$enosti seoski6 podr#$ja pa se
kr$enje2 %#2a ili 2eliora1ijo2 p#stopoljina stvaraj# nova sela. 9 predjeli2a gdje nis# 'ila
2og#a ok#pljena seoska naselja nego sa2o osa2ljene ar2e ili stani%ta sto$arskog
stanovni%tva) pojedina 2e<# so'o2 #daljena naselja pove"ivala s# se # s#sjedske "ajedni1e.
O'radive povr%ine naj$e%e s# i t# ve 'ile raspodijeljene) a livade s# se iskori%tavale
"ajedni$ki) pri $e2# je pojedino2 do2ainstv# pripadalo toliko kr2e koliko
J-I
je 'ilo # sklad# s njegovi2 posjedo2 stoke. Veliki radni pot6vati) kao %to je gradnja p#teva ili
2ostova) vr%ili s# se "ajedni$ki. Isto se tako odgon stoke # planine i njen povratak # doline
vr%io istovre2eno i "ajedni$ki.
Ve od kraja IB. st. 'ilo je pok#%aja) "asnovani6 na te2elj# prava osvaja$a) da se sve#k#pni
"e2ljoposjed proglasi dr3avno2 i2ovino2 i da se "e42ljoposjedi rodovsko4ple2enske
aristokra1ije tretiraj# kao posjedovanje "avisno o kralj# @# Norve%koj) # do'a =aralda
LjepokosogA. Ali) openito) kraljevi tek # BIII. st. pola3# pravo na potp#no vlasni%tvo jedne
treine opinski6 "e2alja) a to se # BIV. st. i o"akonj#je.
Karakteristi$no je "a skandinavsko stanovni%tvo da ono # rani2 stoljei2a srednjeg vijeka
nije or2iralo gradove. Tek i"#"etno) pod #tje1aje2 s#sjedni6 "e2alja) kraljevske vlasti i
1rkveni6 #stanova @kao sredi%ta 'isk#pijaA nastaj# pojedini gradski 1entri @na pr. =ede'v i
Ri'e) # Danskoj) L#nd) # MvedskojA) ali je nji6ova #loga # privredi ti6 "e2alja 'ila ne"natna.
So1ijalna str#kt#ra skandinavskog stanovni%tva po"naje tri dr#%tvene kategorijeE slo'odne)
pol#slo'odne i neslo'odne. Ali i slo'odni se 2e<# so'o2 ra"lik#j#.
Slo'odni seljak @'ondi ili 6oldrA i2ao je sva politi$ka i dr#%tvena pravaE s#djel#je na seoskoj
sk#p%tini) i2a pravo nositi or#3je @2a$A i nasljedno posjed#je o'radiv# "e2lj# @od6alA.
Slo'odan seljak 2o3e 'iti i nei2#an) pa je #poslen kao "ak#pa1 @leilen4digrA na "e2lji nekog
veleposjednika ili kao sl#ga @grid62ad6r odn. verk42ad6rA # ne$ije2 gospodarstv#.
Vi%a kategorija slo'odni6 lj#di 'ili s# 6ersi @sg. 6ersirA i jarli. =ersir je o'ogaeni seljak koji
vr%i #pravn# sl#3'# # svo2e okr#g#. :ari je aristokrat vi%ega ranga) poglavar 1ijele o'lasti.
Dostojanstvo i jednoga i dr#goga "asniva se na njegov# polo3aj# # rodovskoj organi"a1iji
dr#%tva. Ali s or2iranje2 jedinstvene kraljevske vlasti jarli g#'e svoj polo3aj. 92jesto nji6
kraljevi postavljaj# regionalne #pravnike @lender2aendA koji t# #nk1ij# ne nose vi%e
nasljedno @kao neko FarliA nego s# kraljevski sl#3'eni1i. Kraje2 BIII. st. # Norve%koj se "a
nji6 po$inje #potre'ljavati na"iv 'ar#nar.
Neslo'odni lj#di "apadali s# # taj nepovoljni polo3aj veino2 "aro'ljavanje2 # rat#. &'og
toga s# oni prete3no 'ili ino"e21iE Britan1i) Ni"o"e21i) !ran1#"i i dr. Mnogo'rojnost
vikin%ki6 pot6vata pri'avljala i2 je "natan 'roj ro'ija) pa je ono 'ilo radna snaga na svi2a
iole vei2 gospodarstvi2a # Norve%koj i Danskoj. .ojedini 2oni posjedni1i i istakn#ti
vikin%ki vo<e i2ali s# i do stotin# i vi%e ro'ova. Nj6ov polo3aj veino2 nije 'io i"ra"ito
te3ak. Mogli s# stje1ati i2#tak) sklapati 'rakove sa slo'odni2a i otk#pljivati svoj# slo'od#.
.rete3no s# sa2ostalno o'ra<ivali $esti1e "e2lje svoji6 gospodara ili radili na njegov# i2anj#
kao sl#ge. Oslo'o<enje2 i" ropstva oslo'o<enik je ostajao # %titni%tv# svoga 'iv%eg
gospodara. O'je te kategorije i%$e"avaj# i" skandinavskog dr#%tva nakon "avr%etka epo6e
vikin%ki6 pot6vata.
Rodovsko4ple2enski te2elji # organi"a1iji skandinavskog dr#%tva o$itovali s# se postojanje2
narodni6 sk#p%tina na svi2 st#pnjevi2a) od seoskog okr#3ja do o'lasti i sve#k#pne dr3avne
"ajedni1e. Ali dok se na seoskoj ra"ini o$#valo ope s#djelovanje svi6 slo'odni6 stanovnika)
na vi%i2 ra"ina2a # sk#p%tine prakti$ki dola"i i na nji2a odl#$#je rodovsko4ple2enska i
ratni$ka aristokra1ija) koja se vr%ei sl#3'e # i2e kraljevske vlasti pretvara # ranoe#dalni tip
sl#3'eni$ke i "e2ljoposjedni$ke aristokra1ije.
J-5
Iako je skandinavsko selo 'ilo osnovna rodovska i privredna jedini1a) poresko2 jedini1o2 je
postalo prvo'itno te2eljno vojno okr#3je) stotnija @6erred ili 6#ndariA) %to #p##je na to da se
javna poreska o'ave"a i ra"vila kao da3'inska nadoknada "a o'ave"no i"vr%avanje vojni6 @i
dr#gi6A d#3nosti slo'odni6 lj#di pre2a nji6ovoj dr#%tvenoj i politi$koj "ajedni1i.
Tijeko2 BI. i BII. st. stotnija se pretvara i # #pravn# jedini1#) # sklad# s odnoso2 kraljevske
vlasti pre2a stanovni%tv#L ta vlast) nai2e) po$ivaj#i na sna"i i svrsis6odnosti vojnog
poten1ijala # sl#3'i "ajedni1e) #"i2a od stanovni%tva da3'insk# naplat# "a vr%enje svoji6
#nk1ija i 'di nad odr3anje2 #stanovljeni6 odnosa. .o isto2e na$el# o'lik#je se i #prava na
svi2a ni3i2 ra"ina2a. Tako # stotnija2a nji6ov t6ing povr6 #nk1ije lokalnog rodovskog
organa pre#"i2a i d#3nosti koje s# se or2irale s ra<anje2 kraljevske vlasti i opedr3avnog
poretka. On stoga pre#"i2a osi2 vojne i po4reske d#3nosti tako<er i "ada# lokalne #prave i
poli1ijske instan1ije.
Vi%a teritorijalna jedini1a nad stotnija2a 'ile s# pokrajine @norve%kiE Flke) %vedski i danskiE
landskapA. 0rani1e pojedini6 pokrajina 'ile s# naj$e%e o'ilje3ene geograski2 2e<a2a) a
svaka od nji6 i2ala je svoj sa'or @vlket6ing ili landst6ingA) svoje "akone @$i2e se o$it#je
nji6ovo ple2ensko podrijetloA i sa2ostalnost # odl#$ivanj# o pokrajinski2 pro'le2i2a.
Vi%e provin1ija #dr#3ivalo se # vi%# teritorijaln# 1jelin#. One # Norve%koj do'ivaj# na"iv po
sjedi%t# svoga t6inga) na pr. Trostat6ing) koji je #jedinjavao , Flka oko Trond6je2skog
"aljeva. T6ingovi takvi6 teritorijalni6 1jelina odr3avali s# se # pravil# jedno2 godi%nje)
naj$e%e # neko2 staro2 pogansko2 sveti%t#. S #vo<enje2 kr%anstva) sredi%te provin1ije
naj$e%e je postajalo i sjedi%te2 'isk#pije) pa se teritorij jedne provin1ije naj$e%e poklapao s
podr#$je2 novostvorene 1rkvene dije1e"e. 9 ve"i s daljnji2 ra"vitko2) takvo #pravno i
vjersko sredi%te po$elo je ok#pljati o'rtnike i trgov1e pa se pretvaralo # grad.
Kraljevska vlast # Skandinaviji "asnivala je svoj# 2o na vojno2 #tje1aj# kraljevske garde
@6ird6A koja je po$ivala na staroger2anskoj tradi1iji ratne dr#3ine. 9 kraljevsk# gard# st#pali
s# 2ladi ratni1i na te2elj# dragovoljno sklopljenog #govora) pri $e2# s# polagali "akletv#
koja je s vre2eno2 popri2ala karakter va"alske "akletve. Kralj je svoj# gard# #"dr3avao na
svoj tro%ak) a 'ila je podvrgn#ta pose'ni2 propisi2a i #"aja2noj odanosti njeni6 pripadnika.
Osi2 kraljevske garde @dr#3ineA kralj je raspolagao vojsko2 openarodnog #stanka @let6ingA.
Ta vojna o've"a svi6 slo'odni6 i "a 'or'# sposo'ni6 lj#di pri2jenjivala se pri vanjski2
opasnosti2a kopnenoga ili po2orskog ratovanja. 9 BII. i BIII. st. ona se pretvara # staln#
poresk# o'ave"# 2jesto i"ravne vojne sl#3'e.
Materijalna sredstva kraljevske vlasti sastojala s# se od "natni6 veleposjeda koje s# o'ra<ivali
"ak#p1i #" odre<ene da3'ine i o'ave"e. 9 Norve%koj ve od IB. do BI. st.) # Danskoj od BII.
a najkasnije # Mvedskoj @# BIII. st.A s2atra se da "e2lja koja nije # ne$ije2 doka"ano2
posjed# pripada kralj#. Taj stav i"vodi se i" na$ela da je kraljevska vlast # i2e 1ijele etni$ke
"ajedni1e vlasnik 1ijeloga dr3avnog teritorija. &e2ljoposjed privatnika po$inje se t#2a$iti kao
i"vedeno posjedovanje na te2elj# kon1esije @#st#pkaA od strane "ajedni1e) odnosno od kralja
koji j# "ast#pa.
J-G
:ellin%ki ka2en kralja =aralda L @B. st.A
Osi2 pri6oda od kraljevski6 do2ena kralj je i2ao pravo na #dio # s#dski2 glo'a2a) na vojni
otk#pni pore") na da3'ine "a i"vo<enje javni6 radova @#tvrde) 2ostovi) p#teviAL dr3avni s#
pri6od tako<er 1arine @# Danskoj od BII. st.A i takse od kovanja nov1a.
9 J. polovi1i BII. st. kraljevska je vlast # Mvedskoj po$ela predavati neke va3ne ele2ente
svoji6 prava svoji2 stalni2 sl#3'eni1i2a. Tako je # Mvedskoj "apovjedni%tvo nad
openarodno2 vojsko2 @let6ingA o'na%ao $lan o'itelji !olk#ngar koja je prvo'itno i2ala
vlast jarla # provin1iji Oester4gotland. Ta je o'itelj #skoro stekla polo3aj 2ajordo2a na
%vedsko2 dvor#. Naj"ad je jedan od !olk#ngara) jari Birger) godine *JG-. dao svoga
2alodo'nog sina Valde2ara i"a'rati "a kralja) li%iv%i prijestolja prija%nj# "akonit# dinastij#.
&akonodavstvo skandinavski6 "e2alja 'ilo je o'i$ajno pravo koje se ra"2jerno d#go
prenosilo #s2eno2 predajo2. Ono nije 'ilo jedinstveno "a 1ijel# Skandinavij#) nego
regionalno) pa se kao takvo o$#valo jo% i nakon or2iranja trij# skandinavski6 dr3ava. Tek
potkraj BIII. st. stvorila je Norve%ka jedinstveno dr3avno pravo @Mvedska # BIV. st. a Danska
tek # BVII. st.A.
.rvi pok#%aji pokr%tavanja Skandinavije i"vr%eni s# po$etko2 VIII. st. i nastavljeni kro"
1ijelo IB. st. Ali poganstvo se #porno odr3avalo pa kr%anstvo sve do po$etka B. st. nije
postiglo nikakve "na$ajnije #spje6e.
J-C
+. /N0L/SKA I DANSKA 9 B. I BI. ST.
Do'a sre<ivanja #n#tra%nji6 odnosa # /ngleskoj nakon likvida1ije danski6 posjeda
@DanelavvA "avr%ilo se s2r# kralja /dgara @+DGA. Bor'e i"2e<# gr#pa1ije velika%a koja je
potpo2agala 1rkven# reor2# # d#6# tada%njega 1l#nvjevskoga pokreta i nje"ini6 protivnika
veo2a je osla'ilo vlast Anglosasa i o6ra'rilo Dan1e # /ngleskoj koji se jo% nis# po2irili s
podani%tvo2 anglosaski2 kraljevi2a. 9 isto se vrije2e po$eo osjeati i novi val vikin4%ki6
napada. Tako s# danski g#sari +,-. napali o'ale Kenta i ResseZa) a +,J. o'ale Kornvvalla. To
s# 'ili pred"na1i novi6 osvaja$ki6 poriva koji2a s# #rodile pro2jene # Danskoj. Ondje je
+,C. kralje2 postao Svend Ra%ljo'radi @TveskaegA) pripravan da #pravlja novo2 etapo2
napada na strane "e2lje. :o% iste godine jedna je sk#pina danski6 la<a o'novila napade na
Irsk#) a +,,. je lota danski6 i norve%ki6 la<a #plovila # Bristolski "aljev. Slijedio je ni"
napada na j#3ne i isto$ne o'ale) pa je naj"ad kralj /t6elred 2orao "atra3iti 2ir koji2 se
o've"ao da e Danskoj plaati godi%nji danak @Da4negeldA.
/nglesk# je spasilo to %to je Danska #sto "apala # ni" te%koa. 9 Norve%koj je pra#n#k
=aralda Ljepokosog) Ola Trvggvason) podigao #stanak protiv kralja =aakona Do'rog) koji je
pri"navao s#pre2a1ij# Danske) "'a1io ga s prijestolja i postav%i kralje2 Norve%ke poni%tio
podlo3nost Norve%ke Danskoj.
.rotiv Ola a Svend je or2irao save" sa Mvedsko2. 0odine *---. do%lo je do velike
po2orske 'itke ispred =elsing'orgaL # njoj s# Dan1i i Mve<ani po'ijedili Norve3ane i nji6ove
save"nike) pri'alti$ke Slavene) a Ola je # 'it1i pogin#o. Ti2 ratni2 #spje6o2 Dan1i s#
svojoj dr3avi pripojili j#3no prio'alno podr#$je Norve%ke) a sin# =aakona Do'rog prep#%ten
je sjever) osi2 podr#$ja oko Trond6je2a koje je "a#"ela Mvedska.
9 vrije2e danskog rata s Norve%ko2) engleski je kralj oja$ao svoj# vojsk#) podigao 'rojne
#tvrde i sklopio o'ra2'eni save" s vojvodo2 Nor2andije) a "ati2 je #jesen *--J. dao i"vr%iti
pokolj svi6 Dana1a koje je 'ilo 2og#e #6vatiti.
Danska od2a"da "apo$ela je ve *--I. 9 te%ki2 i i"vanredno krvavi2 'or'a2a Dan1i s# do
*-*I. ponovo "aposjeli 1ijelo podr#$je DanelaVa) a kad s# i sa "apada "ao'i%li i opsjeli
London) kralj /t6elred je i"'jegao # Nor2andij#. Nakon kapit#la1ije Londona) Svend je
po$etko2 *-*5. progla%en kralje2 /ngleske.
Ali svega nekoliko tjedana poslije toga Svend Ra%ljo'radi je i"nenada #2ro) pa je do%lo do
podjele njegove dr3aveE Dansk# je do'io njegov stariji sin =arald) a /nglesk# i Norve%k#
2la<i sin Kn#t. B#d#i da se na vijest o Svendovoj s2rti /t6elred sa sino2 /d2ondo2 vratio
# /nglesk# i ondje organi"irao novi te%ki pokolj Dana1a) Kn#t je 2orao svoj# akti$n# vlast
na Britansko2 otok# tek i"voj%titi or#3je2. .oslije ni"a 'itaka) potkraj *-*C.) nakon
/t6elredove s2rti) sklopljen je spora"#2 po ko2e je /d2ond# ostala vlast # ResseZ#) a sve
ostalo podr#$je /ngleske pripalo je Kn#t#. A kad je /d2ond ve *-*D. #2ro) Kn#t je postao
neosporni2 kralje2 1ijele /ngleske.
&a vrije2e Kn#tova ratovanja # /ngleskoj) # Norve%koj je i"'ila po'#na protiv danske vlasti)
pa je kralje2 progla%en pra#n#k =aralda Ljepokosog) Ola II. Sveti.
J-D
Angll
0er2anske provale
A0S > Keltska kraljevstva III regije
a2o> Keltski narodi
bU 0er2anske provale # V. si.
i Anglo4sasT4a kralj) kraje2 VII. st.
l Sa2ostani
V Bisk#pije Skandinavske provale
R Nad'isk#pije
SkandE provale VIII4IB. st. Dan1i l Norve3ani
O'last DanelaV oko +--.
Danske kolonije 7.et gradova8 .
Ralting Street ^K Bitke Osvojenja ResseZa @po$. B.st.A
.odr#$ja pod dansko2 vla%# od *-*C do *-5J.
Britanski oto1i do *-5J.
Taj g#'itak Kn#t je nadoknadio ti2e %to 2# je *-*,.) nakon s2rti njegova 'rata =aralda)
pripala vlast # Danskoj. Oja$an ti2e) on je pok#%ao "'a1iti norve%kog kralja Olaa II. Kona$ni
#spje6 postigao je tek nakon 2nogi6 'or'i) sredino2 *-I-. kad je Ola II. te%ko pora3en i
#'ijen. Ti2e je Norve%ka ponovo pripojena Danskoj.
Kn#t je svojo2 na taj na$in or2irano2 trodjelno2 dr3avo2 vladao i" /ngleske) gdje 2# je
dvor 'io # grad# Rin16ester#. Dansko2 je # njegovo i2e #pravljao njegov sin =artakn#t) a
Norve%ko2 njegov sin Svend. Sna3na danska lota o2og#avala je eikasan nad"or ne sa2o
nad te tri "e2lje) nego i nad Mkotsko2) Irsko2 i slavenski2 .ri'altiko2) koje je "e2lje Kn#t
tako<er podvrgao svojoj vlasti.
S2atraj#i /nglesk# sredi%te2 svoje dr3ave) Kn#t je ondje pod#pirao ja$anje danskog
etni$kog #djela novi2 naseljavanji2a. Svoje vojnike i "apovjednike o'ilno je plaao nov1e2
koji je pritje1ao od danegelda %to ga je davalo sve#k#pno anglosasko stanovni%tvo) a
opskr'ljivao i6 je i "e2ljo4posjedi2a i" onda konis1irani6 i2anja svoji6 protivnika.
.rotjerav%i i" /ngleske ili one2og#iv%i na dr#gi na$in sve one li$nosti koje 'i 2ogle poraditi
protiv novoga politi$kog stanja) Kn#t je #pravljao /nglesko2 na te2elj# na$ela o
ravnopravnosti Anglosasa i danski6 doseljenika. O'a je"ika 'ila s# pri"navana podjednako. 9
1rkveni2 sl#3'a2a prevladavali s# anglo4saski sveeni1i) a "'og svoje vee o'ra"ovanosti
vr%ili s# i va3ne #nk1ije na
J-,
dvor# i # kraljevskoj #pravi. 9 ad2inistrativno2 pogled#) Kn#t je "adr3ao tradi1ionaln#
podjel# na $etiri velika okr#3ja koja s# odgovarala podr#$j# stari6 anglosaski6 kraljevina. Na
$el# svakoga od nji6 'io je po jedan earl4dor2an. 9 2anji2 okr#3ji2a nje2# s# 'ili podlo3ni
groovi kao poglavari pojedini6 groovija. 92jesto prija%nje velike vojske) Kn#t se oslanjao
prvenstveno na sna3n# kraljevsk# gard#) koja je 'ila proesionalno ratni$ko 'ratstvo)
#"dr3avano kraljevi2 2aterijalni2 sredstvi2a. 9 njoj s# isprva 'ili sa2o Dan1i i Norve3ani)
ali s# s vre2eno2 pri2ani i Anglosasi s potp#no jednaki2 pravi2a. .ose'ni2 "aklj#$ko2
sk#p%tine danski6 i anglosaski6 velika%a) odr3ane # OZord#) donesena je odl#ka da #
/ngleskoj tre'a da va3e "akoni kralja /dgara) i" J. polovi1e B. st.) $i2e je novo2 re3i2#
dano o'ilje3je "akonskoga i akti$nog kontin#iteta.
Danskoj je Kn#t posveivao 2anje pa3nje) pa je to $ak dovelo i do po'#ne protiv njegove
vlasti # kojoj je "ase'ni2 kralje2 Danske progla%en njegov sin =artakn#t. Ali Kn#t je '#n#
#g#%io i Danskoj dao dr#goga potkralja.
.o Kn#tovoj ini1ijativi) # Danskoj je ja$alo kr%anstvo) ali danska 1rkva nije 'ila ve"ana #"
nad'isk#pij# # Kanter'#rvj# nego # =a2'#rg#. Kn#t je) tako<er) nastojao da # Danskoj) po
#"or# na /nglesk#)) potakne sna3niji ra"vitak gradovaL napredak trgovine po2agao je
otvaranje2 kovni1a nov1a.
Kn#tova politika 'ila je naj2anje povoljno pri2ljena # Norve%koj gdje je #vo<enje "akonski6
propisa po #"or# na /nglesk# kr%ilo tradi1ionalne o'i$aje i odnose. .ovr6 toga) Kn#tov sin
Svend je ondje #veo pore"e # naravi "a sve#k#pno selja%tvo i k#l#$enje na kraljevski2
do2ena2a. Sve je to
Krkva # /arl Barton#) J. pol. B. st.
\5 Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
i
J-+
dovelo do po'#ne) pa je "a kralja Norve%ke jo% prije s2rti Kn#ta Velikog @*-IGA 'io i"a'ran
sin Olaa I. TrFggvasona) Magn#s) koji se vratio i" i"ag4
nanstva # R#siji.
.rostrano podr#$je Kn#tove dr3ave nije 'ilo jedinstven politi$ki ni etni$ki teritorij. Ali on je
ipak pove"ivao srodne o'lasti i narode. Ra"like 2e<# nji2a Kn#t je) $ini se) nastojao #kloniti
spo2o# kr%anstva kao "ajedni$ke idejne osnovi1e 1ijeloga svoga dr3avnog podr#$ja. Takav
stav pre2a kr%anstv# 'io je i jedan od ra"loga %to je Kn#t *-JCOJD. oti%ao na 6odo$a%e #
Ri2 gdje je papinstvo prido'io "a "a2isao o sna3no2 kr%ansko2 kraljevstv# na sjever#
/vrope. 9 isti 2a6) veo2a se tr#dio oko odr3avanja do'ri6 odnosa s Nje2a$ko2 koja je # to
vrije2e 'ila najva3nija politi$ka sila # srednjoj i j#3noj /vropi.
Ali politi$ki siste2 Kn#ta Velikog nije i2ao dovoljno vre2ena da se #$vrsti) pa se njegova
dr3ava #skoro poslije njegove s2rti raspala. 9 Norve%koj je ve ranije vlast pre#"eo Magn#s
Olason) # Danskoj se na vlast vratio =artakn#t a # /ngleskoj je ostao Kn#tov stariji sin
=arald.
Da 'i se osig#rao od event#alnog napada i" Danske) norve%ki kralj Magn#s poveo je
preventivni rat protiv =artakn#ta. .oslije dvije godine 'or'i 'e" re"#ltata o'a s# se vladara
dogovorila o 2ir#) ali #" #vjet da e vlast
Benedik1ional 'isk. /t46elVoldaE Kristov #la"ak # :er#"ale2) J. pol. B. st.
J*-
Britanski oto1i *-CC.
# o'a kraljevstva pripasti ono2e tko d#3e po"ivi. Kako je =artakn#t #2ro ve *-5J.)
Norve%ka i Danska s# se ponovo #jedinile) ali ovaj p#t pod vla%# norve%koga kralja.
V^4 N
se
( :T44 k4^8 V*Kl
b 4^:444
Kn#tova s2rt je i # /ngleskoj dovela do ko2plika1ija. 9 'iti spor vodio oko toga 6oe li
Kn#tovoj #dovi1i /22i) koja je 'ila kerka nor2andijskog vojvode Ri16arda I. a # prvo2e
'rak# 3ena anglosaskog kralja /t6elreda) #spjeti da na prijestolje dovede svoje sinove s
/t6elredo2) dakle anglosaske pretendente na englesko prijestolje) ili e ta vlnst nr4L^^U v4vi2
poto21i2a T t# S^ 4*44*
o4444444:Q S4QN4
bbrUljUSLV:.:K #ovede svoje sinove s /t6elredo2) dakle
osaske pretendente na englesko prijestolje) ili e ta vlast pripasti Kn#to4vi2 poto21i2a. I t#
je do%lo do ko2pro2isnog rje%enjaE kralje2 je postao naj2la<i sin /t6elreda i /22e)
/dvvard Ispovjednik) ali #" o'ave"# da se nee 3eniti) kako 'i njegovi2 nasljedniko2 2ogao
postati Kn#tov neak Svend.
/dvvard je od 2ladosti @"a vrije2e danske vladavine # /ngleskojA 3ivio # i"'jegli%tv# #
Nor2andiji) na dvor# svoga #jaka) Ro'erta I. gavla. 0ovorio je ran1#ski2 je"iko2)
/nglesk# #ope nije po"navao) a nije i2ao nikakvi6 politi$ki6 a2'i1ija. Do%av%i na
prijestolje) na najva3nije polo3aje # engleskoj 1rkvi) na dvor# i # lokalnoj #pravi postavljao je
Nor2andij1e.
Takav opasni #tje1aj pro#"rokovao je 2noga ne"adovoljstva. Najistakn#tiji 2e<#
ne"adovoljni1i2a 'io je earldor2an 0odvvin) po svojoj 'aki poto2ak danskoga kralja i ro<ak
Kn#ta Velikog. Pelei da kraljevsk# vlast postigne koji od njegovi6 sinova) pri2orao je
/dvvarda Ispovjednika da
se
J**
or2alno o3eni njegovo2 keri. Svi2 ti2e i"a"vao je tolik otpor) da je *-G*. 'io "'a$en s
polo3aja i prognan i" /ngleske. Ali 0odVin se s vojno2 silo2 vratio # /nglesk#. No prije
nego %to je postigao #spje6) naglo je #2ro ostaviv%i svoje preten"ije svo2e sin# =arold#.
Ali kao jedan od pretendenata na vlast # Britaniji sve se vi%e isti1ao nor2andijski vojvoda
Vili2. On je 'io ne"akoniti sin nor2andijskog vojvode Ro'erta gavla i neak /22e) 3ene
anglosaskog kralja /t6elreda i 2ajke /dvarda Ispovjednika. Nje2# kao 2og#e2 nasljednik#
prijestolja # /ngleskoj 'io je sklon i /dVard Ispovjednik. Vili2 je od *-C*. 'oravio #
/ngleskoj # nastojanj# da ste$e naklonost i dr#gi6 #tje1ajni6 lj#di) pa 2# je /dvvard *-CG. i
or2alno pon#dio nasljedstvo. 9to je 0odVinov sin =arold prigodo2 jedne ol#je na 2or#
pao # "aro'ljeni%tvo nekoga ran1#skog velika%a koji ga je predao Vili2#. Svoj# slo'od# je
2ogao stei sa2o ti2e %to je polo3io va"alsk# "akletv# Vili2# kao '#d#e2 vladar#
/ngleske.
9 tren#tk# s2rti /dVarda Ispovjednika @po$etko2 *-CCA Vili2 se "atekao # Nor2andiji a
=arold je iskoristio prilik# i pri2orao nad'isk#pa # iork# da ga proglasi "a kralja. Stoga je
Vili2 svoje pravo 2orao i"voj4%titi or#3ano2 interven1ijo2. 9$inio je to) po odo'renj#
svoji6 va"ala # Nor2andiji i #" po2o 2nogi6 velika%a i" dr#gi6 pokrajina !ran1#ske)
po$etko2 jeseni *-CC.
=arold je dotle 'io anga3iran na sjever# /ngleske ka2o je provalila vojska norve%kog kralja
=aralda @pol#'rata i nasljednika ta2o%njega kralja Magn#saA. .ostigav%i po'jed# nad
Norve3ani2a) =arold je 6itno pre'a1io svoj# vojsk# na j#g gdje je iskr1avanje Nor2andija1a
ve 'ilo i"vr%eno. Do pres#dne 'itke do%lo je *5. B. *-CC. kod =astingsa. 9spje6 Vili2ove
prete3no konjani$ke vojske 'io je neosporan. Ali osvajanje se 2oralo nastaviti dalje. Nakon
opsade i "a#"ea. Londona) Vili2 se na Bo3i *-CC. # Rest2insterskoj 1rkvi dao okr#niti "a
kralja.
.otp#no pokorenje i pa1iika1ija /ngleske ostvarena je tijeko2 *-CD. 9 svi2 va3ni2
#pori%ti2a Vili2 je dao s2jestiti svoje posade) ali i2 je na2etn#o strog# dis1iplin# # odnos#
pre2a stanovni%tv# /ngleske. Svoji2 je vojni2 "apovjedni1i2a podijelio sa2o "e2lje svoga
s#parnika =arolda i njegovi6 po2aga$a.
.o#"dav%i se # postign#te re"#ltate) Vili2 se vratio # Nor2andij# da ondje sve$ano proslavi
svoj# po'jed#. Ali po njegov# odlask# njegovi s# ko2andanti "apo$eli plja$kati stanovni%tvo
i ekspropriirati anglosaske "e2ljoposjednike) pa je "'og toga do%lo do ni"a po'#na. Vili2 se
2orao ponovo s vojsko2 iskr1ati) a po'#njeni1i s# do'ili po2o i" Mkotske i Danske. Ni"o2
po'jeda) Vili2 je do *-D*. "aredo2 svladao protivnike) i"vr%iv%i pri to2 2noge okr#tnosti i
te%ka ra"aranja.
To isk#stvo s nepo#"dano%# vojni6 po'jeda 'e" d#'okog preina$enja vladavinskog poretka
navelo je Vili2a da po "avr%etk# dr#ge pa1iika1ije /ngleske siste2atski i"gradi re3i2 na koji
se i2ala oslanjati njegova vladavina.
J*J
*-. .ROBL/MI .RIVR/DNI= I DR9MTV/NI= ODNOSA 9 /N0L/SKO: DO
NORMANSKO0 OSVO:/N:A
.ovla$enje2 ri2ski6 legija i ro2ani"irani6 stanovnika i" Britanije) keltski2 preporodo2 i
ger2ansko2 inva"ijo2 otoka 'ili s# potp#no "'risani svi tragovi privredni6 i dr#%tveni6
instit#1ija ri2ske vladavine. &'og toga ra"vitak odnosa # /ngleskoj od dr#ge polovi1e V. st.
ne te$e na te2elj# sinte"e kasnoanti$ki6 ro'ovlasni$ki6 odnosa # transor2a1iji i rodovski6
dr#%tveni6 odnosa kasne nji6ove etape) nego isklj#$ivo sa2ostalni2 nap#%tanje2 rodovskoga
dr#%tvenog poretka) 'e" #tje1aja kasnoanti$ki6 2odela "a eksploata1ij# "avisne i neslo'odne
radne snage na veleposjedni$ki2 i2anji2a. Veo2a podro'na dok#2enta1ija toga ra"vitka #
i"vornoj gra<i o2og##je do'ar #vid # 'itne odredni1e nastajanja ranoe#dalni6 odnosa
i"ravni2 p#te2) s podloge rodovskoga dr#%tva) pa je # to2e njegovo veliko prin1ipijelno i
teoretsko "na$enje.
.o$etko2 VI. st. najvei dio anglosaskog stanovni%tva 3ivio je naseljen # rodovski2 seli2a)
'avio se "e2ljoradnjo2 i #"goje2 stoke) a # pre6rani 2eso2 va3n# s# #log# i2ali lov i
ri'olov.
Sela s# redovito 'ila a#tar6i$na i ra"2jene gotovo nije 'ilo. 9 staroan4glosasko2 je"ik# ona
nose na"iv 6a2 ili t#n @latinskiE villa) r#s) vi1#sA.
Sve#k#pna o'radiva "e2lja dijelila se veino2 na tri polja) # sklad# s tropoljni2 siste2o2
o'rade orani1a. Ope o'ave"ni2 plodoredo2 na ti2 polji2a s2jenjivalo se #"gajanje jari6 i
o"i2i6 #sjeva te ostavljanje polja na #gar#. Svako do2ainstvo i2alo je # svako2e od takva
tri polja svoj #dio. Svi #djeli jednoga seoskog do2ainstva $ine njegov osnovni "e2ljopo4
sjed) koji # na$el# o'#6vaa toliko "e2lje koliko je 'ilo dovoljno "a #"dr3avanje prosje$ne
seoske o'itelji) odnosno koliko je 'ilo 2og#e o'raditi jedni2 pl#go2. Takav opseg o'radiva
tla i"vori na"ivaj# latinski 1arr#1ata) terra #ni#s aratri) 2ans#s) ili # staroanglosasko2 6Fde
@6ajdA) 6iViso @# ResseZ#A) s#l#ng @# Kent#A.
Svaka 6ajda je o'ave"ni2 plodoredo2 i svoji2 ra"2je%taje2 # sva tri seoska polja 'ila
#klj#$ena # kolektivni rita2 rada 1ijele seoske "ajedni1e. Ali ta je o'radiva "e2lja #"a sve to
trajan i nasljedan posjed seoske o'itelji koja j# je o'ra<ivalaL no svako ot#<ivanje "e2lje
i"van iste o'itelji 'ilo je "a'ranjeno. Vr6ovno vlasni%tvo kolektiva i nad to2 "e2ljo2
o$itovalo se propiso2 po ko2e je nakon i"vr%ene 3etve orani1a i kosid'e livada svaka seoska
o'itelj 'ila d#3na #kloniti ograde oko svoga posjeda i strni%ta do id#eg proljea prep#stiti
kao ispa%# 1ijelo2e sel#. Osi2 orani1a) seoski je "e2ljoposjed o'#6vaao jo% i %#2e)
pa%njake) %ikare) treseti%ta i vodene povr%ineL sve je to 'ilo nepodijeljeni) kolektivni posjed
1ijeloga sela) slo'odan "a iskori%tavanje svi2 do2ainstvi2a 'e" ra"like.
Na te2elj# ti6 podataka o$ito je da s# anglosaska sela # VI. i VII. st. 'ila organi"irana kao
s#sjedska opina ili 2arka) # kojoj alodijalno posjedovanje jo% nije doseglo stadij ot#<ivosti
o'radive "e2lje.
:edno seosko do2ainstvo sastojalo se od glavara toga do2ainstva i njegove o'itelji.
.redstavnika te privredne i dr#%tvene jedini1e anglosaski i"vori na"ivaj# 1eorl @koriA ili
tVF6inde @po vergeld# od J-- %ilingaA.
Osi2 glavara do2ainstva i njegove o'itelji # njegov# s# k#anstv# 3ivjeli jo% i ro'ovi i
pol#slo'odni lj#di) #posleni rado2 na njegov# gospodarstv#.
J*I
Napad odreda Vili2a Osvaja$a. &idni sag kralji1e Matilde) BI. st.
Keorl je 'io iskonski slo'odan i privredno ne"avisan $lan seoske "ajedni1e) a to se njegovo
dr#%tveno svojstvo "asnivalo na trajno2 i nasljedno2 posjedovanj# 6ajde kao osnovne
jedini1e o'radive "e2lje # njegov# sel#.
9 odnos# pre2a javni2 vlasti2a) 1eorl je i2ao ni" prava i d#3nosti) prije svega pravo i
d#3nost da nosi or#3je i da se oda"iva na kraljevski po"iv # opi vojni po6od. Nadalje) 'io je
o'ave"an s#djelovati na s#dski2 sk#p%tina2aL njegova "akletva na s#d# i2ala je doka"n#
2o. Od pose'ne je va3nosti %to je 1eorl 2orao na2irivati odre<ene javnopravne da3'ine #
korist kralja i dr3aveL i2ao je d#3nost s#djelovati # #"dr3avanj# kralja i njegove pratnje "a
vrije2e nji6ova 'oravka # o'lasti # koj# je pripadalo njegovo selo) a 2orao je o'ave"ni2
javni2 rado2 s#djelovati # dr3avno2 podvo"#) # popravljanj# p#teva i 2ostova) podi"anj#
o'ra2'eni6 nasipa i tvr<ava @t"v. trina ne1essitas) trojna d#3nostA.
.re2da je raspored posjedovanja "e2lje # okvir# seoske "ajedni1e na$elno ja2$io jednakost
svi6 $lanova opine) ipak je ra"li$ita eikasnost # rad# 'ila #"rok postepeno2 rast#
i2ovinski6 ra"lika 2e<# $lanovi2a opina. .ose'i1e je #tje1ajno 'ilo #spje%no s#djelovanje
# ratni2 pot6vati2a) jer je takvo do2ainstvo stje1alo vi%e ro'ovske ili pol#ro'ovske radne
snage i 2oglo j# je pri2jenjivati # svo2 gospodarstv#. S dr#ge strane) lo%e #pravljanje
i2anje2) 'olesti) 2alo'rojnost o'itelji) nedostatak radne snage) tro%kovi "a plaanje vergelda
ili s#dski6 ka"ni 2ogli s# voditi "natno2 ili $ak potp#no2 osiro2a%enj# selja$ki6 o'itelji.
Svi2 takvi2 ekono2ski2 i dr#%tveni2 "'ivanji2a ra"vijala se) na te2elj# alodijalnog
posjedovanja o'radive "e2lje) gospodarska nejednakost 2e<# stanovni1i2a istoga sela. .ri
to2e s# pojedin1i koje s# "adesile najte3e nepogode 2ogli "apasti i # so1ijalno podre<eni
polo3aj. &apav%i # d#g koji nis# 2ogli platiti ili pri2orani da rade "a dr#goga) oni s#
privre2eno g#'ili slo'od# da od# i" 2jesta gdje s# 3ivjeli i radili. Nji6 i"vori o'ilje3avaj#
na"ivo2 rige. :o% je te3i 'io polo3aj oni6 koji s# "'og neplaanja po4
J*5
re"a ili dos#<ene ka"ne @ViteA "apadali # privre2eno ropstvo. Takav $ovjek @VitedeoVA i2ao
je tako<er s2anjen# slo'od# kretanja) a "a pok#%aj 'ijega 2ogao je 'iti i tjelesno ka3njavan.
Daljnji st#panj # or2iranj# kategorije "avisni6 lj#di #klj#$ivao je povr6 oso'ne "avisnosti
pojedin1a jo% i prela"ak njegove "e2lji%ne $esti1e # posjed nekog dr#goga.
Taj pro1es vr%io se # "avisnosti od pojave i ra"vitka velikog "e2ljo4posjeda.
Veliki "e2ljoposjed nastajao je ra"li$iti2 p#tevi2a. Ve je sa2o vojno pokorenje najveeg
dijela Britanskog otoka #rodilo or2iranje2 veo2a prostrane kraljevske do2ene na kojoj s#
3ivjeli i radili) kao pol#slo'odni ili neslo'odni lj#di) pokoreni keltski stanovni1i. I" toga
"e2lji%nog onda kraljevska je vlast davala 2anja ili vea i2anja svoji2 dr#3ini1i2a ili
dvorja4ni1i2a "a d#3nost koj# s# vr%ili. &avisno od veli$ine darovanog "e2ljopo4sjeda) oni s#
se 2e<# so'o2 ra"likovali. 0esit6i s# posjedovali I do G 6ajda) dok s# tegni @teniA i2ali
naj2anje G) sve do J- i vi%e takvi6 "e2lji%ni6 jedini1a.
Osi2 kralja) ve pri sa2o2 osvajanj# "natnija s# i2anja stekli i rodov4sko4ratni$ki prva1i
Angla) Sasa) :iita i !ri"a) t"v. eorli @erliA
I2ovinsko2 dieren1ija1ijo2 #n#tar slo'odni6 ger2anski6 sela i"di"ao se i sloj o'ogaeni6
seljaka4opinara koji s# @naj$e%e na ra$#n svoji6 osiro2a%eni6 s#seljanaA prik#pljali vi%ak
"e2lje nad opsego2 prosje$noga selja$kog posjeda @jedne 6ajdeA. 9 najpovoljniji2
sl#$ajevi2a nji6ovo se i2anje po opseg# pri'li3avalo posjed# gesit6a) a ponekad $ak i eorla i
tegna.
Ritenagernoot odre<#je i"vr%enje s2rtne pres#de. Il#2ina1ija BI. st.
J*G
9 daljnje2 ra"vitk# velikog "e2ljoposjeda oso'ito je va3n# #log# i2alo kraljevsko darivanje
odre<eni6 teritorija na te2elj# "ase'ne kraljevske povelje. To darivanje nije 'ilo istovjetno s
poklanjanje2 "e2lje i" kraljevskoga "e2lji%nog onda) na ko2 je "e2lj# o'ra<ivalo "avisno
@pol#slo'odno i neslo'odnoA stanovni%tvo i koji2 je poklanjanje2 sa2 posjed "e2lje prela"io
# potp#no i neograni$eno vlasni%tvo ili pak # sl#3'o2 #vjetovano posjedovanje. Darivanje na
te2elj# kraljevske povelje odnosilo se na teritorij naseljen slo'odni2 selja%tvo2) pa se stoga
$in kraljevskog darivanja nije 2ogao odnositi na sa2# "e2lj#) jer je ona pripadala slo'odni2
lj#di2a i nji6ovi2 seoski2 "ajedni1a2a) iako s# or2#la1ije darovni1a glasile kao da se
neko2 o'darenik# #st#pa "e2lja. No) # stvarnosti) takvo2 je darovni1o2 nastajao ose'#jan
tip "e2lji%nog podr#$ja) t"v. 'o1land) sa koga je o'dare4nik i2ao pravo # svoj# korist #'irati
one iste javnopravne da3'ine @gaol i eor2A koje s# pripadale kralj# kao poglavar# dr#%tva i
dr3ave. Seosko stanovni%tvo na takvo2 #st#pljeno2 podr#$j# @na 'o1land#A ostalo je nakon
davanja povelje o kraljevsko2 darivanj# jednako slo'odno i ekono2ski sa2ostalno kao %to je
i 'ilo) s to2 ra"liko2 %to je da3'inska i radna davanja otad davalo ne vi%e kralj# nego neko2
pripadnik# sveeni$ke ili svjetovne aristokra1ije. :edino ote3aOije koje je nast#pilo od2a6
nakon i"vr%enog darivanja odnosilo se naUliateri jalne da3'ine "a #"dr3avanje kralja i
njegove pratnje. Iskonski) taU4%e da3'ina davala sa2o povre2eno) "a vrije2e akti$noga
kraljeva 'oravka # nekoj o'lasti. Sada se) 2e<#ti2) s2atralo da o'da4renik koji je do'io
'oklend stalno 'oravi na do'iveno2 teritorij#) pa je 2aterijalna da3'ina "a njegovo
#"dr3avanje od prigodne pretvorena # staln#) svakogodi%nj#. 9pravo to o'ilje3je o2og#ilo
je posjednik# 'oklenda da stanovni%tvo s dodijeljenog 2# podr#$ja # praksi po$ne tretirati
kao svoje podlo3nike koji s# 2# d#3ni davati o'ro$n# da3'in# # naravi i #sto jo% vr%iti radne
o'ave"e koje s# po svo2 podrijetl# proi"la"ile i" javni6 radni6 tereta slo'odni6 lj#di pre2a
dr3avi.
.olo3aj korisnika 'oklenda jo% je vi%e po'olj%avala @# nji6ov# odnos# pre2a neposredni2)
slo'odni2 o'ra<iva$i2a "e2ljeA okolnost %to je on povr6 toga ponekad do'ivao i neka
i2#nitetna pravaE pravo da #'ire s#dske takse od stanovni%tva na 'oklend#) da na nje2 vr%i
poli1ijsk# sl#3'#) a kad%to i ograni$eno pravo s#dovanja.
Svi2 ti2e posjedni1i 'oklenda stje$# i"vanredno povoljan polo3aj da se okori%tavaj#
pro1eso2 i2ovinske dieren1ija1ije # slo'odni2 seli2a) jednako oni2a koja s# ve postala
nji6ov 'oklend kao i oni2a koja s# ostala i"van teritorija podvrgn#tog veleposjednik#.
Oslanjaj#i se na svoj# ekono2sk# pre2o i na svoje s#dsko4#pravne privilegije) oni
interveniraj# # privredno4dr#%tveno2 3ivot# sela ti2e %to $esti1e ili #lo2ke $esti1a
osiro2a%eni6 seljaka #klj#$#j# # svoj "e2ljoposjed) pa i6 "ati2 @sada ve kao dio svoga
i2anjaA ostavljaj# @ili #veane daj#A isti2 selja1i2a na o'rad'# #" o'ro$ne i radne o'ave"e.
Takvo nasrtanje na tlo slo'odni6 sela 'ilo je olak%ano i ti2e %to je kraljevska vlast ve
tijeko2 VII. st. kao 'oklend) a i kao trajan e#dalni posjed po$ela davati seoske p#stopoljine)
pa $ak i 1ijele al2ende. Ti2e je va3an dio "e2lji%ta od#"i2an selja1i2a) pa se siro2a4%enje
nei2#ni6 #'r"avalo) a veliki s# "e2ljoposjedni1i tako do'iveno2 "e2ljo2 postajali
$lanovi2a seoske "ajedni1e i # njoj stje1ali do2inantan polo3aj koji s# iskori%tavali "a
podjar2ljivanje 1ijele "ajedni1e. Sve vei i vei dio slo'odne selja$ke "e2lje @ol1landA
2ijenja svoj privredni i dr#%tveni
J*C
stat#sE postaje 'oklend ili i"ravno sastavni dio vlastelinstva. S#stavni2 i"jedna$avanje2
svoga akti$nog odnosa pre2a o'a tipa "e2lje i pre2a o'a tipa neposredni6 o'ra<iva$a @tj.
pre2a oni2a koji na 'oklend# i2aj# sa2o javnopravn# da3'insk# o'ave"# pre2a posjednik#
'oklenda) i oni2a koji s# ve postali o'ra<iva$i2a vlastelinove "e2lje i ti2e "apali #
privatno4pravn# posjedovn# "avisnost o veleposjednik#A veleposjedni1i pretvaraj# i slo'odno
stanovni%tvo 'oklenda # davao1e e#dalne "e2lji%ne rente # korist klase "e2ljoposjednika.
9 to2e s2isl# "e2ljoposjedni1i s# s vre2eno2 pro%irivali i radne o'ave"e seljaka na svo2e
'oklend#. 0radnji #tvrda) odr3avanj# 1esta i 2ostova pridr#3#je se) ili se #2jesto nji6 #vodi)
rad na vlastelinov# re"ervatsko2 i2anj# @o'rad'a polja) d#3nost sje$e) 3etve i kosid'e i t. d.A.
9 kronolo%ko2 pogled# 1io prika"ani ra"voj od pola"ni6 rodovski6 odnosa do neosporne
ra"vijenosti velikog "e2lji%nog posjeda i stanja podvrg4n#tosti selja%tva # podlo3nost
"e2ljoposjedni1i2a isp#nja # /ngleskoj vi%e stoljea i vr%i se isprva sporo) a "ati2 sve 'r3e.
9 V. i VI. st. potp#no do2inira alodijalni i neot#<ivi "e2ljoposjed seoski6 porodi1a) pa je
i2ovinska dieren1ija1ija o'#6vaala jo% sa2o pokretna i potro%na do'ra. 9 VII. st. javljaj#
se prvi "nakovi ot#<ivanja o'radivi6 $esti1a) pa je to do'a sve i"ra3enije dieren1ija1ije 2e<#
selja%tvo2 # pogled# posjedovanja nekretnina @"e2ljeA. S os2i2 stoljee2 po$inje sve
sna3nije okori%tavanje veleposjednika osiro2a%enje2 dijela selja%tva) a i sve $e%e
dodjeljivanje 'oklenda.
&a prva tri stoljea anglosaske pris#tnosti na Britansko2 otok# na veliki2 "e2lji%ni2
posjedi2a rodovske i sl#3'eni$ke aristokra1ije @eorli) gesit6i i tegniA #velike je radila
ro'ovska radna snaga jer s# 2nogo'rojna ratovanja o2og#avala da se "aro'ljeni1i pretvaraj#
# ro'ove. 9sto s# i te%ke s#dske glo'e i ka"ne pretvarale ka3njenoga # d#3ni$kog ro'a ili ro'a
po ka"ni "a "lo$in. Svi s# takvi ro'ovi radili na vlastelinstvi2a ili kao sl#ge i o'ra<iva$i
vlasteoskog re"ervata ili pak na $esti1a2a koje i2 je "e2ljoposjednik dodjeljivao na o'rad'#
#" "natne o'ro$ne ili k#l#$arske terete. Tek od kraja VII. ili po$etka VIII. st.) kada anglosaski
kraljevi po$inj# inten"ivnije dodjeljivati "e2lj# i" kraljevskoga "e2lji%nog onda ili stvarati
'oklende) ro'ovi2a se kao o'ra<iva$i vlasteoske "e2lje post#pno po$inj# pridr#3ivati isprva
rijetki) a "ati2 sve $e%i slo'odni dr3ao1i seoske "e2lje koji s# radi s2anjenja vlastite $esti1e
@g#'itko2 dijela svoje "e2lje # korist i2#niji6A dospjeli # polo3aj da rade i na "e2lji
vlastelina) na dodatno2 ko2ad# "e2lje koj# i2 je on #st#pio #" o'ro$na i k#l#$arska davanja
ili s# pak @i"g#'iv%i sv# svoj# "e2lj#A postali dr3ao1i2a par1ele vlastelinova i2anja) #"
o'ave"# da vlastelin# daj# dio #roda s te "e2lje i da odre<eno vrije2e # godini rade i na
vlastelinov# re"ervat#.
9 ve"i s ti2) # dok#2enti2a se pojavlj#je ra"likovanje vlasteoske "e2lje na dva dijelaE
a#tland i inland @a#tlend i inlendA. .rvo je "e2lja na kojoj 3ive i rade "avisni selja1i) a dr#go
je vlasteoski re"ervat koji se o'ra<#je ro'ovski2 rado2 i k#l#ko2 "avisni6 seljaka.
.ola"ei od tenden1ija ra"vitka koje s# se o$itovale do kraja VIII. st.) # IB. i B. st. neposredni
o'ra<iva$i "e2lje ra"vrstali s# se # pet kategorija. To s#E 1eorli) geneati) kotsetli) ge'#ri i
ro'ovi.
Keorli @korliA s#) kao i prije) slo'odni selja1i) posjedni1i "e2lje # svojoj seoskoj opini) koji
jo% ni na koji na$in nis# "apali # gospodarsk# ili oso'n# "avisnost o veliko2 "e2ljoposjed#.
Na$elno) nji6ov je "e2lji%ni posjed jedna
J*D
noj "avisnosti od veleposjednika. 9 oso'ito te%ki2 prekr%aji2a @koji se ka3njavaj# s2r#A
odr3ava se jo% #vijek nadle3nost kraljevskog s#di%ta) ali i tada podanika pred s#do2 "ast#pa
njegov gospodar) a i i"re$ena pres#da prep#%ta se na i"vr%enje nje2#.
.rakti$na pri2jena ti6 pravni6 ovla%tenja # p#noj je 2jeri predavala neposredne o'ra<iva$e
"e2lje sa2ovolji velika%a i o2og#ila i2 da osi2 snago2 svoje ekono2ske pre2oi sla2aj#
ne"avisnost selja%tva i snago2 svoje #pravne i s#dske nadre<enosti.
Tako je sve#k#pni ra"vitak dr#%tveni6 odnosa vodio #stanovljavanj# dvij# osnovni6
kategorija stanovni%tva) koje dok#2enti B. i BI. st. o'ilje3avaj# na"ivi2a no'iles >
igno'iles) pri $e2# je no'ilis ne sa2o dr#%tveno #gledan i 'ogat) nego je sa2o on i
p#nopravan #3ivala1 oso'ne slo'ode. Naprotiv) ne"natni $ovjek) igno'ilis) redovno je siro2a6
i ve li%en osnovni6 sredstava "a proi"vodnj# @"e2ljeA te dr#%tveno ne2oan i "avisan od sile
pripadnika povla%tene klase "e2ljoposjednika.
9sporedo s pro1eso2 te2eljnog ra"vrstavanja na pripadnike povla%tene klase i podlo3nike)
preina$avali s# se i odnosi #n#tar sa2e klase povla%teni6 lj#di. Nekada%nji rodovski prva1i)
eorli) i%$e"avaj# stapaj#i se sa sloje2 nove aristokra1ije koja svoj polo3aj stje$e vr%enje2
vojni6 i 1ivilni6 #nk1ija # kraljevskoj sl#3'i @teniA ili ga te2elji na svo2e 1rkveno2
dostojanstv#. Takvo2e ra"vitk# pogodovalo je do'a 2nogo'rojni6 ratova s napada$i2a na
Britanski otok na2e#i sve ja$# 2ilitari"a1ij# e#dalne klase)
.o "avr%etk# ere danske vlasti pod Kn#to2 Veliki2 @kad se prilivo2 danski6 doseljenika
"natno oja$ao #dio slo'odni6 i ne"avisni6 2ali6 "e2ljoposjednikaA) naglo je #"napredovao
pro1es #3#r'anog "ak2eivanja selja%tva. Velika%i i"o'ilno do'ivaj# od kralja sve nove i nove
#st#pke. Oso'ito s# "a /dVarda Ispovjednika davane 2noge i2#nitetne privilegije 1rkvi.
Raspola43#i sve "natnijo2 ekono2sko2 osnovi1o2 svoje 2oi) ali i sve vei2 i2#nitetni2
ovla%tenji2a) e#dal1i s# postajali sve sa2ostalniji od kralja. Oja$av%i ti2e) oni s# # ra"do'lj#
koje je pret6odilo 'it1i kod =astingsa s#stavno ote3avali terete o'ro$ne i) naro$ito) radne
rente #stre2iv%i se da dokraj$e ostatke selja$ke gospodarske sa2ostalnosti) a s njo2e i
nji6ove oso'ne slo'ode.
JJ-
VI. &AKL:9HKI O NASTA:AN:9 !/9DALNO0 .OR/TKA 9 /VRO.I
.otkraj antike i na po$etk# srednjovjekovnog ra"do'lja dva s# dr#%tvena #strojstva # /vropi
dospjela do grani1a svoje ekono2ske odr3ivosti. Ro'ovlasni$ki poredak nije vi%e) "asnivaj#i
se na ro'ovskoj organi"a1iji proi"vodnoga rada) 2ogao vlasni1i2a sredstava "a proi"vodnj#
osig#ravati prija%nje 'lagostanje. &'og toga oni) ne videi dr#gog i"la"a) prin#dno daj#
kon1esije o'ra<iva$i2a "e2lje. .o2ir#j# se s ti2e da je nei"'je"ivo "adovoljavati se sa2o
2anjini dijelo2 i"ravnog posjedovanja "e2lje) pa sav vi%ak nad ti2e prep#%taj# radnoj sna"i
da ga # $esti1a2a o'ra<#je sa2ostalno) ali #" #vjet da od plodova svoga rada daje vlasnik#
"e2lje dio #roda i da dio svoga radnog vre2ena #tro%e na o'ra<ivanj# onog dijela vlasnikova
"e2ljoposjeda %to ga je on "adr3ao sa2o "a se'e.
To2 kapitalno va3no2 i"2jeno2 nastaj# novi odnosi # pro1es# proi"vodnje. Vlasni1i
"adr3avaj# siste2 privatnog vlasni%tva nad osnovni2 sredstvo2 "a proi"vodnj#) ali ga # 'iti
s#3avaj# na re"ervatski dio svoga i2anja. Dr#gi dio prela"i # trajni i nasljedni posjed @ali ne i
vlasni%tvoA o'ra<iva$a) koji se "a #st#pljen# "e2lj# od#3#j# davanje2 dijela #roda i rado2
na vlasnikov# re"ervat#.
Na<eno rje%enje 'ilo je prisilni ko2pro2is interesa. .osjedni$ka je klasa i"'jegla
eksproprija1ij# osnovni6 sredstava "a proi"vodnj#) ali se # stvarnosti odrekla vlasni%tva nad
proi"vo<a$evo2 li$no%#. I"g#'iv%i na totalitet# neposrednog posjedovanja vlastite "e2lje)
posjedni1i s# osig#rali njeno proi"vodno oplo<ivanje rado2. Nas#prot to2e) proi"vo<a$i s#
stekli "e2lj# @iako sa2o kao rado2 i da3'ina2a #vjetovani posjedA i akti$n# oso'n# slo'od#
@#koliko je dotad nis# i2aliA) s 2og#no%# da na "e2lji sa2ostalno proi"vode i "a se'e
"adr3avaj# sve re"#ltate svoga rada povr6 #govoreni6 da3'ina vlasnik# "e2lje.
Takvo novo #ravnote3ivanje odnosa i"2e<# posjednika sredstava "a proi"vodnj# i radne
snage vr%ilo se jo% # okviri2a anti$ke dr3ave.
I"van ti6 okvira) rodovsko je dr#%tvo 7'ar'arski68 naroda dospijevalo na grani1# odr3ivosti
kolektivnog posjedovanja "e2lje) 'e" privatnog vlasni%tva. .otre'a "a poveanje2
proi"vodnosti rada na2etala je slo'odno raspolaganje "e2ljo2) 'e" stega kolektivnoga
dr#%tva) a i dr#%tvene s# "asl#ge # ratovanj# i #pravljanj# "ajedni$ki2 poslovi2a dr#%tva "a
se'e "a6tijevale "ase'n# nagrad#L nji6 nije 'ilo 2og#e ostvarivati #"dr3avaj#i se
neposredni2 rado2 # poljoprivrediL 'ilo je n#3no oslo'oditi sloj vr%ila1a javni6 d#3nosti od
rada) ali je # t# svr6# dr#%tvo 2oralo pre#"eti nji6ovo 2aterijalno "'ri4
JJ*
njavanje. Rodovsko je dr#%tvo 2oglo nap#stiti svoj dotada%nji poredak sa2o pri6vaaj#i
ri"iko i sve posljedi1e i2ovinske dieren1ija1ije do koje je vodilo privatnovlasni$ko
@alodijalnoA posjedovanje "e2lje i dr#%tveno i"dvajanje sloja d#3nosnika nad ra"ino2
o'i$ni6) slo'odni6 i 2e<# so'o2 ravnopravni6 $lanova etni$ke "ajedni1e.
Velika seo'a naroda) sa svoji2 pre2je%tanje2 etni$ki6 sk#pina na tl# /vrope) dovela je do
#"aja2nog dodira i isprepletanja ti6 dvaj# "'ivanja. Ali to isprepletanje i pove"ivanje #
daljnje2) "ajedni$ko2 ra"vitk#) nije se ostvarilo na 1ijelo2e geograsko2 podr#$j# /vrope
jednako. 9 neki2 "ona2a #dio o'aj# pro1esa # isprepletanj# i daljnje2 "ajedni$ko2 ra"vitk#
'io je podjednak) pa je taj daljnji ra"vitak 'io # 'iti ravnopravna sinte"a ele2enata jedne i
dr#ge ra"vojne ko2ponente) sa sna3ni2 #"aja2ni2 #tje1aje2 jedni6 na dr#ge. 9 dr#gi2
"ona2a prevladavala je prva ili dr#ga od ko2ponenata sinte"eE ili anti$ka podloga sa svojini
rje%enji2a) ili pak ko2pleks rje%enja %to i6 je post#pno pronala"ilo sa2o rodovsko dr#%tvo
nap#%taj#i svoja 'itna privredna i dr#%tvena o'ilje3ja. Ti2e s# se odre<ivali ra"li$iti tipovi
sinte"aE aA s podjednaki2 #djelo2 o'ij# ko2ponenataL 'A s prete3ni2 #djelo2 rje%enja koja
i2aj# kao is6odi%te odnose # 'iti #stanovljene jo% # anti1iL 1A s prete3ni2 #djelo2 str#kt#ra
%to i6 donosi nap#%tanje rodovskog poretka.
Ali # /vropi s# postojala i podr#$ja na koji2a se dva tipi$na evol#tivna pro1esa nis# s#srela i
ispreplela) nego se poredak svojstven srednje2 vijek# i"gra<#je i"ravno) pola"ei sa2o od
ra"vojni6 pojava # pro1es# nap#%tanja rodovskog dr#%tva) kao %to je 'ilo i "ona # koji2a se
"natno d#3e negoli dr#gdje odr3ava gotovo isklj#$ivi ili 'ar veo2a prete3iti #tje1aj odnosa
koji2a antika nap#%ta klasi$ni anti$ki ro'ovlasni$ki poredak.
.odr#$je2 sinte"e tre'a s2atrati 1io teritorij Ri2skoga 1arstva na koji s# prodrle i na ko2 s#
se trajno naselile velike ger2anske etni$ke 1jeline osnovav%i na novo2e podr#$j# vlastite
dr3ave. Ali o2jer #djela pri ostvarenj# sinte"e dvaj# ra"vojni6 pro1esa varirao je od podr#$ja
do podr#$ja) pre2a realni2 povijesni2) privredni2) etni$ki2 i politi$ki2 o'ilje3ji2a doti$ne
"one. Tako se sjeverna 0alija 2o3e s2atrati je"gro2 #ravnote3eni6 ko2ponenata # sinte"i.
Na j#g# 0alije sna3no s# se odr3ale privredne tekovine antike s #tje1ajni2 osta1i2a ro'no4
nov$ani6 odnosa) naro$ito # "ona2a 'li3i2a Sredo"e2lj#. 9 =ispaniji je etni$ka i"ola1ija
ger2anske narodne sk#pine) kraj jakosti anti$ki6 o'lika privrede) naro$ito # j#3ni2
predjeli2a .ol#otoka) osig#ravala prete3itost nadove"ivanja na dostign#a %to i6 je ostvarilo
jo% Ri2sko 1arstvo. Italija) kao etni$ka je"gra i nosila1 pravni6) k#lt#rni6 i ekono2ski6
tradi1ija ri2ske dr3ave) od#pirala se ja$e2 #djel# evol#tivni6 pro1esa 7'ar'arski68 dr#%tava)
na2e#i i2 ose'#jna o'ilje3ja) pres#dno va3na "a poredak # Italiji tijeko2 1ijeloga
srednjega vijeka. I) naj"ad) podr#$je Bi"anta) koje je jedino sa$#valo politi$ki re3i2 koji s#
7'ar'ari8 na &apad# sr#%ili) ostaje nosio1e2 ra"vojni6 "'ivanja koja se te2elje na
kontin#itet# anti$ki6 o'ilje3ja sve do stoljea # d#'oko2 srednje2 vi jek#.
I"van podr#$ja sinte"e ostaj#E #n#tra%njost 0er2anije) Britanski oto1i) Skandinavija i isto$na
/vropa sa svoji2 'alti$ki2) slavenski2 i #groinski2 stanovni%tvo2.
Ali #"a sve te spe1ii$nosti i "natne ra"like # inten"itet#) 'r"ini i o'li1i2a ostvarivani6
privredni6 i dr#%tveni6 pro2jena) osnovno rje%enje koje narodi /vrope nala"e pri nap#%tanj#
svoga starijeg dr#%tveno4ekono2skog
JJJ
poretka @'ilo ro'ovlasni$kog ili rodovskogaA vodi o'likovanj# # 'iti iste privredne i dr#%tvene
str#kt#reE posv#da se ra<a poredak # ko2e veliki "e2lji%ni posjed ok#plja # svo2e #vjetno2
@#" sl#3'# i #nk1ije ve"ano2A posjed# "natna podr#$ja) pri $e2# # svoje okvire #klj#$#je
2ali i srednji slo'odni "e2ljoposjed pretvaraj#i ga # dio svoga i2anja) na ko2e o'ra4<iva$i
te "e2lje postaj# dr3ao1i2a $esti1e) #" #vjet da veleposjednik# daj# o'roke # naravi i rad#.
To organi"a1iono rje%enje dr#%tveni6 odnosa # pro1es# proi"vodnje na2etalo se kao jedina
kona$na sol#1ija koj# je 'ilo 2og#e postii) # sklad# s tada%nji2 st#pnje2 ra"vitka
proi"vodni6 snaga. Nigdje nije 'ilo 2og#e nai eikasniji poredak od prakse da se "e2lja
daje o'ra<iva$# na trajan posjed i o'rad'#) #" #vjet da on "a to pravo daje o'roke #
plodovi2a svoga rada i pri2i odre<ene radne d#3nosti na dijel# "e2lje koj# je vlasnik
"adr3ao kao svoj# #3# postoj'in#.
9 to2e s2isl#) privredno4dr#%tveni te2elji e#dali"2a kao etape # povijesno2 ra"vitk#
/vrope o$it#j# se kao ka#"alno odre<ena i nei"'je"iva realnost.
Ra"li$itost p#teva i o'lika koji2a je ta realnost ostvarivana doka"o2 je kako se povijesno
nei"'je3iva dr#%tvena stanja pro'ijaj# do svoje realne opstojnosti "avisno o spe1ii$nosti2a i
#tje1aji2a regionalno dr#k$iji2a) ali # svojoj 'iti #"ro$no odre<eni2a isti2 poti1aji2a i
#s2jerena s#%tinski jednaki2 rje%enji2a.
/vropa na prag# IB. st. kretala se) dakle) #s#sret istoj 'iti svoga privrednoga i dr#%tvenoga
#re<enja. 9 toj etapi nis# jo% sva o'ilje3ja e#dalnog dr#%tvenog poretka postala stvarno%#
nego se "natni2 dijelo2 jo% i"gra<#j# i dop#njavaj#. 9 2nogi2 o'lasti2a @naro$ito # oni2a
van podr#$ja sinte"eA postoje "natni "aosta1i # vre2en#) ali osnovni s2jer kretanja svagdje je
ve 'io odre<en.
JJI
VII. !RANAHKA .R/VLAST 9 /VRO.I
*. DOBA KARLA V/LIKO0 I N:/0OVI= .OTOMAKA
!rana$ka .oslije s2rti .ipina Maloga njegova dvoji1a sinova) Karlo i
do ,--. god. Karlo2an) nis# "e2ljo2 #pravljali slo3no. Do d#'lji6 ra"2i42oila3enja do%lo je
# ve"i s politiko2 pre2a Lango'ardi2a. Karlo je isprva #svojio stav svoga djeda) Karla
Martela) o save"ni%tv# s Lango'ardi2a) pa se $ak i o3enio kerko2 nji6ova kralja De"idera)
De"iderijo2. Ali taj save" nije potrajao d#go. De"ider se nai2e okoristio sporovi2a i"2e<#
vojne aristokra1ije # papinskoj dr3avi i sveenstva) pa je Ri2# na2etn#o svoga kandidata "a
papinsko dostojanstvo @Stjepana IIIA. Karlov 'rat Karlo2an 3elio je da politika # Italiji ostane
# njegov# nadle%tv#L stra6ovao je od Karlova save"a s Lango'ardi2a i ist#pao kao "a%titnik
papinski6 interesa. Karlo je #skoro s6vatio da takva opredjeljenja o2og##j# njegov# 'rat#
da 2# se s#protstavlja oslanjaj#i se na 1rkvene kr#gove # !rana$koj i na antilango'ardska
raspolo3enja 2e<# velika%i2a. Stoga je radikalno i"2ijenio svoj odnos pre2a Italiji. .rekin#o
je save" s De"idero2) rastao se od njegove keri i st#pio # pregovore s papinstvo2. Karlo2an
se ti2e na%ao politi$ki osa2ljen. .od po'li3e nepo"nati2 okolnosti2a on je potkraj DD*.
#2ro) a Karlo je) 'e" o'"ira na nasljedno pravo njegovi6 sinova) prigra'io i sve Karlo2anove
"e2lje. Ostav%i 'e" 'a%tine) Karlo2anova 3ena s o'a njegova sina pre'jegla je # Italij# i
ondje na%la #to$i%te na kraljev# dvor#.
Novi papa) =adrijan I. @od DDJA) po#"davaj#i se # po2o Karla) sada jedinoga vladara #
!rana$koj) po$eo je okr#tno progoniti pristali1e lango4'ardske orijenta1ije 2e<# velika%i2a
.apinske dr3ave. Ti2e je i"a"vao De4"iderov# interven1ij# a ova je na2etn#la anga3iranje
raria$ke vojske. &ao4'i%av%i .avij# # kojoj se #%an$io lango'ardski vladar) Karlo je s
vojsko2 # po$etk# travnja DD5. #%ao # Ri2 i ondje o'novio .ipinov# povelj# i" DG5.
potvrdiv%i kao papinski posjed Ravenski eg"ar6at s .entapolo2) Ri2ski d#kat) a tako<er i
podr#$je Vene1ije i Istre) pre2da s# te dvije o'lasti 'ile pod vr6ovno2 vla%# Bi"anta.
Naj"ad) kad je ljeti DD5. pala i .avija) De"ider je kao "aro'ljenik poslan # !rana$k#) a Karlo
je se'e proglasio kralje2 Lango'arda. Otad je nosio na"iv 7kralj !ranaka i Lango'arda i
ri2ski patri1ij8. Ti2e je 'ila istakn#ta njegova vr6ovna vlast nad 1ijelo2 Italijo2)
lango'ardsko2 i papinsko2 'e" ra"like. Me<# prvi2 2jera2a nove vlasti @pre2da je
or2alno 'io sa$#van pose'ni opstanak lango'ardske dr3aveA 'ilo je postavljanje rana$ki6
groovija # 1ijeloj sjevernoj Italiji i or2iranje 2re3e rana$ki6 vojni6 posada # glavni2
#pori%ti2a.
\G Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
JJG
UTa
M
9n#tra%njost
iost dvorske kapele Karla Velikog # Aa16en#.
JJC
Do i"2jene novoo'likovane sit#a1ije do%lo je ve D,-. .oneseno air2a1ijo2 svoje politi$ke
vlasti) papinstvo je po3eljelo pro%iriti svoj teritorij pripojenje2 Toskane) Spoleta) Beneventa i
Kor"ike. Ali Karlo je to os#jetio svoji2 novi2 dolasko2 # Ri2. To2 je priliko2 sve#k#pno
italsko podr#$je @osi2 Nap#ljskog d#kata) Kala'rije) isto$noga dijela Ap#lije i Si1ilije) koje je
"e2lje i dalje ostavio Bi"ant#) i Beneventa) gdje je vladao sa2ostalan lan4go'ardski vojvodaA)
#jedinio pod na"ivo2 Kraljevina Italija) a "a kralja joj je i2enovao svoga 2la<eg sina .ipina.
Svega seda2 godina nakon toga @D,DA Karlova je vojska pri2orala i Be4nevent da se
podvrgne rana$koj vlasti.
Ali ti2e s# 'ili povrije<eni interesi Bi"anta koji je s2atrao da s#verenitet nad Benevento2
pripada nje2#) pa je 1ari1a Irena prekin#la dotada%nje do're odnose s !rana$ko2 i $ak
poni%tila "ar#ke svoga 2alodo'nog sina Konstantina VI. s Karlovo2 kerko2 Rotr#do2. 9
rat# koji je i"'io D,,. po'jede s# posti"avali !ran1i. Ali to ipak nije dovelo do teritorijalni6
pro2jena # Italiji. Benevent je ostao pod vla%# !ranaka) a krajnji j#g pod vla%# Bi"anta.
Naprotiv) pose'na vojna ak1ija # Istri preotela je t# pokrajin# Bi"ant# i pripojila Kraljevini
Italiji @D,,A. Ratovanje !ranaka s Bi"anto2 naro$ito je pogodilo Vene1ij#) jer je Karlo
"a'ranio njeni2 trgov1i2a da dola"e na tlo italskog kraljevstva.
Svi ti doga<aji neprekidno s# ja$ali Karlov a#toritet # Italiji. .ose'no je # to2 ra"vitk#
odnosa 'io ko2pli1iran polo3aj papinstva. =adrijan I. nije nikad i"ri$ito dokin#o s#verenitet
Bi"anta. S dr#ge strane) Karl# je jo% DD5. pri"nao naslov ri2skog patri1ija koji 2# je davao
pravo da '#de "a%titnik nekada%njega Ri2skog d#kata. Sa2 Karlo s6vaao je svoj odnos
pre2a podr#$j# .apinske dr3ave kao svoj# vr6ovn# vlast. Ve od DDG. tra3io je da se svi
stanovni1i .apinske dr3ave) i sveenstvo i lai1i) "aklinj# na vjernost ne sa2o papi) nego i
nje2#. Tako je # devedeseti2 godina2a VIII. st. polo3aj t"v. .apinske dr3ave akti$no 'io
polo3aj gole2oga i2#nitetnog 1rkvenog vlastelinstva koje je i2alo neka o'ilje3ja politi$ke
sa2o#prave) ali je ipak 'ilo sastavni dio rana$ke 2onar6ije.
9 vrije2e Karlove anga3iranosti # Italiji) rana$ka je dr3ava vodila 'rojne ratove "a pro%irenje
i #$vr%enje vlasti # prekorajnski2 i pod#navski2 "e2lja2a.
Najte3i i najokr#tniji Karlov vojni pot6vat 'ilo je d#gotrajno ratovanje sa Sasi2a. Oni s#
'oravili na svo2e iskonsko2 etni$ko2 podr#$j# i"2e<# rijeka /2s i La'e i poslije iseljenja
jednoga dijela svoga stanovni%tva # Britanij# @# V. st.A 3ivjeli i dalje # rodovsko2 dr#%tveno2
#re<enj#. Na prijela"# VII. # VIII. st. o'likovali s# $etiri sk#pineE na "apad# nji6ova etni$kog
podr#$ja 3ivjeli s# Restal1i) na istok# Ostal1i) j#3no od prvi6 i dr#gi6) na rije1i Reseri)
Angarij1i) a sjeveroisto$no od #%a La'e Nordal'in"i.
Veo2a $esti plja$ka%ki napadi Sasa na rana$ke grani$ne o'lasti 'ili s# glavni ra"log "a
2nogo'rojne ka"nene ak1ije %to s# i6 protiv Sasa vodili Merovin"i) a "ati2 Karlo Martelo i
.ipin Mali. 9 3elji da nesig#rno stanje na svoji2 sjeveroisto$ni2 grani1a2a okon$a) Karlo je
DDJ. "apo$eo rat koji se # prekidi2a vodio sve do ,-5.
Sve#k#pno ratovanje protiv Sasa 2o3e se podijeliti # vi%e etapa. .o$elo je ka"neno2
ekspedi1ijo2 protiv Angarija1a. .rva etapa "avr%ila se poko4renje2 Saske @# god. DDCA i
po$etko2 nji6ova pokr%tavanja.
JJD
.ovod "a dr#g# etap# 'or'i dao je #stanak vestalskog ple2enskog prvaka Vid#kinda @DD,A) #
ko2 s# kr%anski sveeni1i i saskipristali1e rana$ke ok#pa1ije po'ijeni ili protjerani.
Karlov odgovor na to 'io je radikalan. Sla2aj#i svaki otpor 'e" 2ilosti) dopro je sve do
La'e i "ati2 1io teritorij Saske pripojio svojoj dr3avi. &e2lj# je podijelio na groovije) ali je #
nji2a na #prav# postavljao one Sase koji s# pri6vatili 'e"#vjetn# pokornost rana$koj vlasti.
.rotiv te vladavine Sasi s# pod vodstvo2 Vid#kinda podi"ali opi #stanak jo% dva p#ta) D,J. i
D,I>D,G. 9" najte3a krvoprolia) do sredine D,G. #stanak je 'io slo2ljen. Vid#kind se sa
svoji2 naj'li3i2 s#radni1i2a predao Karl# i $ak pristao da se pokrsti.
Sk#pa 1ijena kojo2 s# !ran1i platili svoj# po'jed# navela je Karla da # svladanoj "e2lji
#vede krajnje strogi re3i2. Njegov "akon Kapit#latio de parti'#s SaZoniae i" D,G. predvi<ao
je s2rtn# ka"n# i "a naj2anj# nepokornost ok#pa1ioni2 vlasti2a ili "nak nevjernosti kralj#.
:ednaka ka"na 'ila je propisana i "a #2orstvo sveenika ili "a nepri6vaanje kr%anstva. Kao i
# sa2oj !rana$koj) 1jelok#pno je stanovni%tvo 2oralo plaati 1rkven# desetin#.
Ne"asitnost rana$koga sveenstva i okr#tnost 1ivilni6 vlasti navele s# Sase po$ev%i od D+J.
na novi ni" #stanaka. Karlo je i"2e<# D+5. i D+D. 2orao povesti $etiri vojna po6oda dok
naj"ad) # ak1ija2a # koji2a s# kao rana$ki save"ni1i s#djelovali i isto$ni s#sjedi Sasa)
Bodrii) nije pokorio ogor$en# Ma%k#. .ri to2 se !ran1i vi%e nis# "adovoljavali vojno2 i
1rkveno2 ok#pa1ijo2 nji6ove "e2lje) nego s# nakon svake #spje%ne 'itke preseljavali 2noge
tis#e pora3eni6 Sasa d#'oko # #n#tra%njost !rana$ke gdje s# i6 naseljavali # i"olirani2
sk#pina2a. 9 ispra3njeni2 o'lasti2a saska "e2lja je konis1irana i dodjeljivana 1rkvi)
rana$ki2 velika%i2a i odani2 Sasi2a) naj$e%e i" redova nji6ove rodovske aristokra1ije.
Ovaj #stanak #vjerio je Karla da je re3i2 # Saskoj 'io prestrog. Stoga je na sa'or# 1rkveni6 i
svjetovni6 poglavara Saske D+D. proglasio novi "akonski propisnik o vladanj# Ma%ko2
@Kapit#lare SaZoni1#2A koji2 je "natno #'la3io re3i2 i #$inio ga podno%ljiviji2 "a
po'ije<ene Sase.
.osljednji i naj#porniji otpor !ran1i2a odr3ao se # Nordal'ingiji) naj#daljenijoj o'lasti
saskoga etni$kog podr#$ja. I"2e<# D+,. i ,-5. nekoliko je rana$ki6 vojski pokoravalo t#
o'last. Bor'e s# naj"ad "avr%ene totalno2 deporta1ijo2 Sasa i" ti6 podr#$ja. Nji6 s# prete3no
"aposjeli rana$ki save"ni1i Bodrii.
Kronolo%ki isprepleteno s 'or'a2a # Saskoj Karlo se 2orao 'oriti i "a air2a1ij# svoje vlasti
na j#goistok#) napose # Bavarskoj.
Od G5-.) kad je Bavarska prvi p#t pri"nala vr6ovn# vlast !ranaka) kro" 1ijela dva stoljea
s2jenjivala s# se osa2ostaljivanja te "e2lje s pri"navanje2 rana$kog vr6ovni%tva. 0odine
DCI. vojvoda Tasilo III. ponovo je stekao sa2ostalnost. Svoj# je vlast i"gra<ivao oslanjaj#i
se na velik# 2o sveenstva. Bogati2 darovi2a 'avarski s# vojvode pose'i1e ja$ali polo3aj
sa2ostana. Od 'isk#pija oso'ito je va3n# #log# i2ao Sal"'#rg kao 1rkveno sredi%te koje je
provodilo pokr%tavanje slavenskog stanovni%tva # Alpa2a i .anoniji. 9klj#$enje ti6 "e2alja
pod svoj# vlast Bavarska je s2atrala #vjeto2 svoga oja$anja i #spje%nog otpora !rana$koj.
.oslije Sa2ove s2rti @CG,A raspao se veliki ple2enski save" &apadni6 Slavena koji je
o'#6vaao prostrano podr#$je od He%ke do sjeverni6 grani1a
JJ,
Istre. Kao vea politi$ka jedini1a o$#vala se sa2o Karantanija. Ona je ostala sa2ostalna
kne3evina sve do oko D5G. Sredi%te joj je 'io Krnski grad na 0o4sposvetsko2 polj# #
Kor#%koj. Sloven1i s# # to vrije2e "apre2ali veo2a prostrano podr#$je od D#nava @na
raspon# od Be$a do Lin"aA do dana%nje etni$ke grani1e Slovena1a pre2a =rvatskoj) do So$e i
i"vora Drave) d#'oko # Alpa2a. Nakon propasti Sa2ove dr3ave Avari s# ponovo # .anoniji
o'novili svoj ple2enski save" i po$eli provaljivati #" D#nav) # Bavarsk#) i preko podr#$ja
naseljenog Sloven1i2a # !#rlanij#. 9 !#rlanij# s# nadirali i Sloven1i sa2i) ne"avisno od
Avara. 9 'or'a2a %to s# se ondje vodile # prvi2 desetljei2a VIII. st. etni$ka grani1a
Slovena1a pre2a !#rlaniji #stalila se na isto$ni2 grani1a2a !#rlanske ni"ine.
Ne"avisna karantanska kne3evina odr3ala se sve do potkraj prve polovine VIII. st. Tada s#
Avari poja$ali svoje napade pre2a !#rlaniji i) s ti2 # ve"i) na Karantanij# kojoj je na $el# 'io
kne" Bor#t. 9 takvi2 okolnosti2a Sloven1i s# "atra3ili po2o od Bavara1a s koji2a s#
Sloven1i ve od ranije 'ili save"ni1i # 'or'a2a protiv !ranaka. 0odine D55. ili D5G. Bavar1i
s# > tada ve @od D5I. ili D55A i sa2i pod vla%# !ranaka > "aista po2ogli Karantan1i2a
protiv Avara) ali s# #jedno o'ave"ali Karantan1e da i oni posredstvo2 Bavarske pri"naj#
vr6ovn# vlast rana$ke dr3ave. Kao ja2stvo "a to) kne" Bor#t je 2orao poslati # Bavarsk#
kao tao1e svoga sina 0ora"da i neaka =oti2ira i oni s# ondje pri6vatili kr%anstvo.
.re2da je ti2 doga<aji2a Karantanija) a vjerojatno i 1ijelo tada%nje etni$ko podr#$je
Slovena1a #%lo # sastav !rana$kog kraljevstva) karantan4ski s# Sloven1i i dalje sa$#vali svoj#
sa2o#prav#. Sa2i s# 'irali svoje kne"ove koje rana$ki kralj potvr<#je) a sve do kraja VIII.
st. ne2a prodiranja nje2a$ki6 e#dala1a ni naseljavanja nje2a$ki6 kolonista na podr#$j# na
ko2e 3ive Sloven1i. Ali s prelasko2 0ora"da i =oti2ira na kr%anstvo po$elo je pokr%tavanje
Slovena1a) a Karantanija je 1rkveno podvrgn#ta Sal"'#rg#.
.odvrgavanje Karantanije oja$alo je Bavar1e i oni s# se dvadesetak godina nakon toga #spjeli
oslo'oditi rana$kog vr6ovni%tva. .a ipak) nakon slijedei6 dvadeset godina) D,5. !ran1i s#
na Le%ko2 polj#) kod A#gs'#rga) nanijeli Bavar1i2a te3ak pora". Vojvoda Tasilo III. 2orao
je svoj# "e2lj# predati Karl# Veliko2) ali j# je opet do'io kao 'enei1ij) #" #vjet da polo3i
va"alsk# "akletv#. /pilog toga doga<aja 'ila je nova Tasilova po'#na D,,.) ali je ovaj p#ta
Tasilo III. 'io "aro'ljen) os#<en na s2rt) po2ilovan i pri2oran da st#pi # sa2ostan) a
a#tono2ija Bavarske je #kin#ta. &ajedno s njo2 i Karantanija je do%la pod i"ravn# vlast
!ranaka. .osv#da s# "e2ljoposjedi vojvode postali svojino2 kraljevskoga iska. 9n#tra%nja
podjela na staro4ger2anske 3#pe @0a#eA ostala je sa$#vanaL ali jer je ta "e2lja 'ila i"lo3ena
napadi2a Avara) Karlo je "natne vojne i #pravne nadle3nosti povjerio jedno2e stalno2
g#verner#) koji je na isto$noj grani1i Bavarske) na rije1i /nns) or2irao te2elje jedne
pograni$ne 2arke.
.oslije pokorenja Bavarske i Karantanije Avari s# postali neposredni2 isto$ni2 s#sjedo2
!rana$ke. Oni s# # svojoj vlasti dr3ali 0ornj# i Donj# .anonij#) dana%nj# Donj# Mtajersk# sve
do Drave te 1ijelo podr#$je i"2e<# D#nava i Tise. &'og o'rane od Avara !#rlanija je jo% DD5.
'ila organi"irana kao 2arkgroovija) a na $el# joj je 'io rana$ki gro /ri6. Nakon slo2a
posljednjega Tasilova #stanka @D,,A # ko2 s# 2# save"ni1i2a 'ili Avari) !ran1i s# pod#"eli
opse3ne pot6vate da avarsk# sil# one2og#e. 0odine D+*. jedna je rana$ka vojska kojoj je
na $el# 'io istarski d#Z Ivan prodrla preko Istre)
JJ+
!rana$ko kraljevstvo DG* f g4Ud Osvojenja .ipina Malog l4 SS[L[]d Osvojenja Karla Velikog
O Karska kr#nid'a Karla Vel.@JG. Zil ,--A 9n#tra%nja podjela Karstva Karla Velikog t
TNT4.T4T.l Marke f*I .odlo3ne "e2ljeU UajKaarclin
N Nad'isk#pije A
N L#ke
ATLANSKI
Karolin%ko 1arstvo
Slovenije i =rvatske # Donj# .anonij#) dok je dr#ga) kojoj je 'io na $el# sa2 Karlo) prodirala
ni" D#nav i napala 0ornj# .anonij#. Ali re"#ltati nis# 'ili odl#$ni. Do pres#dne etape do%lo je
tek D+C) kad je #rlanski 2arkgro /ri6 "ajedno s kne"o2 neke ne#tvr<ene "e2lje @po neki2
a#tori2aE .anonske =rvatskeA Vojno2iro2 prodro # d#'in# avarskog teritorija pa je to2
prigodo2 'io "a#"et i oplja$kan glavni avarski 6ring i"2e<# D#nava i Tise. Neposredno
nakon toga glavnina rana$ke sjevernoitalske vojske kralja .ipina "a#"ela je 1ijelo podr#$je
dotad pod avarsko2 vla%#. Od toga je vre2ena i .anonska =rvatska pri"navala vr6ovn#
vlast !rana$ke pa je stavljena pod nad"or #rlanskog 2arkgro a. Kaganov veliki 6ring 'io je
potp#no ra"oren. Dio Avarskog stanovni%tva podvrgao se !ran1i2a) a dio se pov#kao preko
Tise) na podr#$je pod vla%# B#gara. 9 id#i2 godina2a) od D+D. do D++. i od ,-J. do ,-I.
'ilo je jo% ne"natni6 'or'i) a po nji6ov# "avr%etk# 1io 'iv%i teritorij avarske dr3ave # 0ornjoj
i Donjoj .anoniji pripojen je !rana$ko2 kraljevstv#. Isto$na grani1a rana$ke vlasti se"ala je
sada do linije koja spaja #%e Raa'e # D#nav) isto$n# o'al# Blatnog je"era) D#nav kod
Mo6a$a i "apadne o'ronke !r#%ke gore.
JI-
:o% # vrije2e posljednji6 'itaka s osta1i2a Avara # .anoniji #rlanski 2arkgro /ri6 napao je
.ri2orsk# =rvatsk#) 2o3da "'og toga %to s# =rvati po2agali Avari2a # otpor# protiv
!ranaka. Ali /ri6a je D++. "adesio pora" # 'it1i kod Trsata) pa je on to2 priliko2 i sa2
pogin#o. Rat s =rvatsko2) koja je # to vrije2e potpadala pod s#verenitet Bi"anta) nastavio je
/ri6ov nasljednik) 2arkgro Kadalo6. Njegove ak1ije "avr%ile s# se do ,-I. podvrgavanje2
1ijele .ri2orske =rvatske pod vlast !ranaka.
Nakon ti6 osvaja$ki6 postign#a) 1ar Karlo je 1ijelo veliko podr#$je od srednjeg D#nava do
:adrana podijelio # dvije velike #pravne o'lasti) !#rlan4ska 2arka o'#6vaala je Donj#
.anonij# @podr#$je i"2e<# Raa'e i DraveA Donj# Mtajersk#) Kranjsk# @tj. dana%nj# Slovenij#A
i =rvatsk#L ona je 'ila ve"ana #" kraljevin# Italij#. Isto$na 2arka o'#6vaala je "e2lje #"
D#nav od /nnsa do Raa'e te osi2 toga Karantanij# @gornje .o2#rje i gornj# .odravin#AL ona
je 'ila ve"ana #" Bavarsk#. Na $elo svake od ti6 2arki 'io je postavljen pose'an preektL #
pojedini2 o'lasti2a svake od nji6 #prav# s# vr%ili rana$ki groovi ili 6rvatski odnosno
slovenski kne"ovi. 9 pogled# 1rkveni6 nadle3nosti) podr#$ja sjeverno od Drave potpala s#
pod j#risdik1ij# Sal"'#r%ke nad'isk#pije) a ona j#3no od Drave pod j#risdik1ij# akvilejskog
patrijar6a koji je stolovao # Kividale#.
Monar6ija Karla Velikog pod#"ela je i ratne ak1ije na j#g# od .ireneja protiv 2a#rsko4
arapske vlasti na to2e pol#otok#. Ondje je DGC. vladare2 postao A'd4ar4Ra62an) i"'jegli
$lan dinastije O2ejada koja je DG-. "'a$ena s vlasti # dotada%nje2 sredi%t# arapske dr3ave #
Da2ask#. :edan od A'd4ar4Ra62anovi6 protivnika "atra3io je po2o od !ranaka i ti2e
pr#3io Karl# Veliko2 2og#nost da pro%iri grani1e svoje dr3ave pre2a j#g#. Ondje s# se na
padina2a .irinejskog gorja sa$#vali 2ali osta1i slo'odnog kr%anskog podr#$ja i nakon
arapskog osvojenja toga pol#otoka # god. D**>D*5. .rvi oen"ivni pok#%aj rana$ke vojske
"avr%io se 'e"#spje%no2 opsado2 grada Saragosse) nakon $ega s# se !ran1i 2orali pov#i.
!rana$k# "ala"ni1# napali s# pri to2e) na pirenejsko2 prijevoj# Ron1esvalles) Baski)
ne"avisni stanovni1i toga podr#$ja) pa s# potp#no #ni%tili 1ijeli rana$ki odred. .ogin#o je i
jedan od rana$ki6 vo<a) preekt 'retonske 2arke Roland. Kio taj doga<aj postao je je"gro2
kasnije nastaloga staroran1#skoga epa .jes2a o Roland# @J. pol. BI. st.A.
Ne#spje6 # Mpanjolskoj naveo je Karla da reorgani"ira jo% nedovoljno #$vr%en# vlast #
Akvitaniji. 9 sva glavna sredi%ta te pokrajine postavio je rana$ke groove) a i na $elo
'isk#pija i opatija postavljao je se'i odane lj#de. Miro2 "e2lje naselio je 2noge rana$ke
va"ale. Ali da ipak sa$#va neki privid sa2o#prave # Akvitaniji) godine D,*. je svoga
treero<enoga sina L#do4vika i2enovao kralje2 Akvitanije. Tako je ta o'last do'ila polo3aj
paralelan polo3aj# Italije) gdje je kraljevao stariji L#dovikov 'rat .ipin.
9$vrstiv%i geopoliti$k# po"adin# vojni6 pot6vata # Mpanjolskoj) Karlo je o'novio rat. 9
'or'a2a koje s# se vodile i"2e<# D+G. i ,*J. osvojeno je 1ijelo podr#$je od .ireneja do rijeke
/'ro i pripojeno Akvitaniji kao pose'na Mpanjolska 2arka.
.osljednji vei vojni pot6vat "a vladavine Karla Velikog 'ilo je ratovanje s Breton1i2a koji
s# # staroj provin1iji Ar2ori1i) nakon svoga #"2aka pred Anglosasi2a) or2irali tri
ple2enske dr3avi1e i sa$#vali i svoj keltski je"ik i svoje rodovske dr#%tvene odnose. Bor'e
%to s# i6 !ran1i povre2eno vodili s nji2a jo% od po$etka VI. st. nis# dovele do nji6ova
podjar2ljenja
JI*
.ipin Landenski
2ajordo2 A#stra"ije
l C5-. ^ Itta
Sv. 0ertr#da
0ri2oald
2ajord. A#stra".
l CCI.
=ilde'ert l CGC.
Arn#l
'isk#p Met"a l C5-) ^ Doda
B1gga l C+G.
Ansegisel do2estik) l C,G.
T1od#l '. Met"a
.ipin =1ristalski 2ajordo2 l D*5. ^ *. .lektr#daL J. konk#'. =alpaida
*. Drogon *. 0ri2oald
T61o'ald
J. Karlo Martello 2ajordo2) l D5*.
Karlo2an 2ajordo2 D5*>5D) T DGD.
Drogon
.ipin Mali 2ajordo2) kralj !r. DG*) l DC,. ^ Bertrada
0rio
l DGI.

Karlo Veliki
L4r DA, R*5.
Karlo2an kr. DC,>DD*.
0iselL redovni1a
1ar ,--.
5 3ene l G. konk#'.
@, sinova i + keriA
^ 0er'1rga) ki lango'. kr. De"id.
.ipin . kr. Italije l ,*-.
L#dovik .o'o3ni N
1ar ,*5) l ,5-.
^ l.Ir2ingardaL J. :#dita
:A

*A Lotar I.
1ar ,*D) l ,GG.
*A .ipin I. kr. Akvitanije l ,I,.
N:/MAHKA D L#dvig *. Nje2a$ki kr. Nje2. ,5-47. ^ ki VVela) gr. Blvar.

L#dovik II. kr. It. ,55) 1ar ,G-.
Lotar II. Karlc
kr. ,GG. kraT: b ,C+. B#rg#nd.
.ipin II. kr. Akvit. l oko ,C5.
Karl2an l.#dvigll. kr. ,DC>,,-.
r
l ,DG. ^ Angil'erga
^ *. Te#t'erga ^ J. VValdrada

i bbb m
Ir2ingarda
^ J. Boso od Vienn1)
'rat Ra%ilde) keri vojv.
od B#rg#nd.) J. 3. Karla
Kei.
Lo#is od .rov. @SlijepiA 1ar +-*) l +J,.
=#go
Berta ^ *. T6eo'ald od
Arlesa ^ J. Adal'ert
2krg. Tosk.
=#go od Arlesa
kr. **. +JCUD. ^ Adda
Vido 2kgr. Tosk.
> MaroOija
La2'1rt
2kgr.
Toskane
@ne".A
Arn#lC Karant.
kr. ,,D) 1ar ,+C4++.
^ Oda
L#dvig Dijete kr. +--4+**.
@na.A &venti'@ vojr. Lo ,+G4+-K
Alda
^ Al'erik
patri1. Ri2a
l +G5.
Lotar kr. Italije +5D) l +G-. ^ Adelaida ki R#d. II. od Arelata
J. ^ Oton I. @sin kr. =enrika I. .ti$araA nje2. > ri2ski 1ar +CJ.
/22a
^ Lotar III.
@sin Lo#isa IV.
.reko2orskogA
Oton **.
nje2. > ri2ski 1ar +DI>+,I.
RODOSLOVL:/ KAROLIN0A
=iltr#da
^ Odilo)
vojv. Bavarske
Bernard
0isela Tasilo
redovni1a vojv. Bavarske
Drogon 'isk. M1t"a
Njeina$ki

!RANK9SKA JA Karlo elavi
0i"ela
S5-> ,DS. ^ =e22a)

1ar ,DG>,DD. ( /'1r6ard)
) gr. Bavar.

L 2kgr. od !#rl.
)#dvig II.
Karlo De'eli
Lo#is II. M#1avi
@ANSKARA
Berengar
l ,,JL
1ar ,,*4,,D.
kr. !r. ,DD>,D+)
ran. e#d.
kr. It. ,+,) 1ar +*G)

l ,,,.
^ Ansgarda) ki '#rg.
2kgr) Ivreje
^ ki S#ppona) gr. od




Torina) rod. 1ar.


** Angil'erg1
@ne".A Bernard
Lo#is III. kr. !ran1.
,D+>,,J.
Karlo2an k r. !r.
,,J>,,5.
Karlo III. Be"a"leni kr. !r. ,+I>+J5 l +J+.
Adal'ert 2kgr. Ivreje I. 2#3
@ne".A
&venti'old vojv. Lotarin1. ,+G4+--.
@ne".A 0lis2#t ^ Konrad od La6ngana) vojv. !rankon.
Lo#is IV.
.reko2orski
kr. !r. +IC>+G5.
^ 0er'erga) sestra Otona I.
Berengar II. kr. It. +G->+C*.
^ Villa) ki
Bosonova 'rata
=#gona
Lotar III.
+G5>+,C.
^ /22a)
ki 1ari1e Adelaide
i Lotara) sina =#ga
od Arlesa
Karlo Donjolotar. +DD>++J. ^ Adelaida od Ver2andoisa
Adal'ert
Lo#is V. Lijeni
+,C>+,D. @'e" dje1eA
OTON
ni # vre2en# .ipina Maloga i Karla Velikoga. Bretanja je dod#%e od po$etka IB. st.
pri"navala vr6ovn# vlast Karlove dr3ave i pri6vaala o'ave"# da plaa danak) ali je prakti$ki i
dalje ostajala ne"avisna.
Karstvo Karla Velikoga .ripre2e "a #"di"anje Karla Velikog s kraljevske
$asti na 1arsk# vr%ile s# se post#pno) vi%e godina.
Mo3da je t# "a2isao potakao ili j# je # naj2anj# r#k# pod#pirao Karlov prijatelj i savjetnik)
anglosaski redovnik Alk#in koji je na Karlov po"iv do%ao # !rana$k# i od D+C. 'io opat
sa2ostana Sv. Martina # To#rs#. On je ve nekoliko godina prije Karlove kr#nid'e isti1ao
Karlov# do2inantn# #log# # kr%ansko2 svijet#) njegovo 'o3ansko poslanje kao "a%titnika
vjere i papinstva. .ri to2e je i"ra" 7kr%ansko 1arstvo8 %to ga on #potre'ljava postao sinoni2
"a 1ijeli kr%anski 7&apad8) # opre1i pre2a Bi"antsko2e 1arstv#. Ovakvo i"ri$ito i"di"anje
Karla na vr6#nski polo3aj na &apad#) i"nad kraljevstava) papinstva i svi6 lj#di) 'ilo je #
sklad# s te3nja2a Karlove vlasti. On je ve od po$etka svoje vladavine prisvajao pravo da
daje svoj pristanak na i"'or pape) kao %to je to # pogled# li$nosti 1arigradskog patrijar6a) a i
ri2skog paps sve do sredine VIII. st.) $inio 'i"antski 1ar. Nakon svrgavanja 1ara Konstantina
VI. @D+DA # korist njegove 2ajke) 1ari1e Irene) na &apad# je isti1ano da na Istok# #ope vi%e
ne2a 1ara nego je vlast prisvojila jedna 3ena. 9 isto vrije2e papinstvo je "apalo # d#'ok#
dekadans# pa je ovisilo o 2ilosti rana$koga kralja. Sve te okolnosti) kao i $injeni1a %to je
Karlo "avladao 1ijelo2 "apadno2 /vropo2 od Saske i .anonije do Mpanjolske @s grani1o2
na /'r#A) stvorile s# povoljne #vjete da se "a2isao o o'novi 1arstva na &apad# ostvari.
.oslije s2rti =adrijana I. @potkraj D+GA papo2 je postao ri2ski sveenik Leon III. .rigovaralo
2# se da vodi ra"#"dan 3ivot i da je odan prodavanj# 1rkveni6 dostojanstava. &'og toga 2#
je Karlo ve D+C. #p#tio pis2o koji2 ga po"iva da se dr3i kanonski6 propisa) da 3ivi po%teno
i $asno i da s#"'ija si2onij#. Takvi2 #p#tsrvi2a Karlo je potvr<ivao svoje #vjerenje da i2a
pravo staranja i o vjerskoj i sveeni$koj djelatnosti papinstva.
Ali opo"i1ija protiv Leona III. postajala je sve ogor$enija. .riliko2 jedne pro1esije # travnj#
D++. pap# s# napali) 'a1ili na "e2lj#) i"ga"ili noga2a) pok#%ali s# da ga oslijepe i da 2#
i%$#paj# je"ik. 9 toj "avjeri i napad# s#djelovali s# i visoki 1rkveni dostojanstveni1i i #gledni
velika%i .apinske dr3ave. Ipak) #" po2o vojvode od Spoleta) papa se #spio spasiti i sakriti #
Spolet#.
Ist#paj#i kao ar'itar) Karlo je 3elio postii dvostr#ki re"#ltatE one2og#iti papine protivnike
i pri2orati pap# da 2# se pokori. Hini se da je dogovor o to2e postign#t # .ader'orn#) #
Ma%ko j) ka2o je Karlo po"vao pap# da se opravda. Nakon toga) po 1arev# nalog# s# # Ri2#
dva rana$ka nad'isk#pa) # t# svr6# naro$ito poslana ona2o) poveli istrag# o opt#3'a2a %to
s# se i"nosile protiv pape i #stanovili da s# neosnovane) i"#"ev neki6 "a2jerki njegov#
oso'no2 3ivot#. Stoga s# "avjerenike dali po6apsiti i otpre2iti # !rana$k#.
.oslije ti6 doga<aja Karlo je #jesen ,--. i oso'no do%ao # Ri2 gdje ga je papa veo2a
sve$ano do$ekao. Na dan *. BII. ,--. sastala se # 1rkvi Sv. .etra opa sk#p%tina rana$ki6 i
ri2ski6 svjetovni6 i 1rkveni6 velika%a koja je pod Karlovi2 predsjedavanje2 donijela odl#k#
da se papa javno2 i sve4
JI5
T"v. Relikvijar Karla Velikog) i" J.
pol. IB. st.
$ano2 "akletvo2 opere od opt#3'i koje s# i"no%ene o nedostojnosti njegova oso'nog 3ivota.
To je "aista i #$injeno JI. BII. pred sk#p%tino2 istoga sastava) kojoj je i opet predsjedao
KarloE papa se 7pred Bogo2) svi2 sve1i2a i an<eli2a8 7od svoje volje8 @tj. do'rovoljno i
nepri2oranA sve$ano "akleo da nije po$inio 7"lo$ine i nedjela koja 2# pred'a1#j#8) a
sk#p%tina je t# "akletv# pri2ila kao opravdanje.
:o% istoga dana # Ri2 je do%la jedna delega1ija i" :er#"ale2a @koji je tada 'io pod arapsko2
ok#pa1ijo2A pa je Karl# # i2e jer#"ale2skog patrijar6a predala "astav# i klj#$eve Svetoga
gro'a) Kalvarije i sa2oga grada :er#"ale2a) jednako kao %to je pet godina prije toga Leon
III.) nakon svoga i"'ora) predao Karl# "astav# i klj#$eve grada Ri2a. Tako je sada 1ijelo
kr%anstvo &apada i Istoka @i"#"ev onoga koje je 'ilo pod vla%# 'i"antskoga 1araA pri"navale
Karlovo starateljstvo.
Dva dana nakon toga) na Bo3i god. ,--.) Karlo je do%ao # 1rkv# Sv. .etra da se prije po$etka
2ise 2oli pred oltaro2 Sv. .etra. Opis toga doga<aja # sl#3'eni2 kraljevski2 anali2a
!rana$ke prika"#je kao da se sve %to je slijedilo "'ilo neo$ekivano) nepripre2ljeno i 'e"
"nanja Karla Velikoga) pa $ak i protiv njegove volje. 9 tren#tk# kad je Karlo "avr%io 2olitv#
i ve na2jeravao #stati s kle1ala) prist#pio 2# je papa i stavio 2# na glav# 7nek# kr#n#8) a
7narod Ri2a8 ga je trokratni2 kli1anje2 po"dravio kao a#g#sta i 1ara Ri2ljana. I sa2 papa
'a1io se pred njega ni$i1e) pre2a o'red# %to ga je #veo Diokle1ijan.
Ne2a s#2nje da je Karlovo #"di"anje na polo3aj 1ara) a ti2e i o'navljanje 1arstva na &apad#
'ilo doga<aj pripre2ljen rasto2 rana$kog kra4
JIG
Ijevstva i Karlovi2 stvarni2 polo3aje2 # "apadnoevropsko2 kr%anstv#. Ali ono je isto tako
nes#2njivo 'ilo i re"#ltat svjesne te3nje da se to postigne i ostvari. 9 t# s# svr6# iskori%tene
okolnosti # Ri2# i papinstv# sli$no kako je to 'ilo kad je .ipin Mali i"vr%io dr3avni #dar)
"'a1io Merovinge i se'e dao proglasiti kralje2 !ranaka. I ovo2 je priliko2 papa tre'ao
2on# "a%tit# da se odr3i na prijestolj# #sprkos svoji2 poro1i2a. S Karlovo2 po2oi dan
2# je i"la" da se) # sklad# s ger2anski2 poi2anje2 s#dske pro1ed#re) "akletvo2 7o$isti8 od
opt#3'i. &a #"vrat dao je) to'o3e neo$ekivano) Karl# 1arski naslov oslanjaj#i se) i opet
jednako kao i # .ipinov# sl#$aj#) na prava %to i6 je papinstv# davala krivotvorena
Konstantinova darovni1a.
Karlova kr#nid'a prenera"ila je 'i"antski dvor. Ondje se taj $in s2atralo #"#rpa1ijo2 jer je
vlast na &apad# 2ogla 'iti povjerena jedino s ovla%tenje2 'a"ile#sa i isklj#$ivo # njegovo
i2e.
Ali #sprkos tako negativno2 odjek#) 1ari1a Irena je st#pila # pregovore s Karlo2) na%to je
Karlo odgovorio i"aslanstvo2 koje je predlo3ilo Ireni da se #da "a Karla @ko2e je # ljet# ,--.
#2rla i $etvrta 3ena) Li#tgardaA. Ti2e 'i spor 'io #klonjen i ostvareno jedinstvo 1ijeloga
1arstva) nes#2njivo # korist Karolinga. Ali prije nego %to s# pregovori dovr%eni) Irena je 'ila
"'a4$ena @,-JA.
.regovori s novi2 1are2) Nikeoro2 I.) nis# doveli do #spje6a. Ba"i4le#s je od'io da pri"na
Karlov 1arski naslov i postojanje dvaj#) 2e<# so'o2 ne"avisni6 1arstava. Ali Bi"ant je # to
vrije2e 'io # s#ko'# s Arapi2a i B#gari2a) pa je Karlo s2atrao da e ratni pritisak i sa
njegove strane pri2orati Nikeora da '#de pop#stljiviji.
Hinilo se da je najpogodnija to$ka "a pritisak na Bi"antsko 1arstvo Vene1ija) koja je 'ila
@poslije rana$kog pokorenja Istre) D,,A jedini 'i"antski posjed # dn# :adranskoga 2ora.
.ovod "a to dala je sa2a Vene1ija. Sve s#) nai2e) vene1ijanske 'isk#pije # 1rkveno2 pogled#
ovisile o patrijar6# # 0rad#) a to je sredi%te 'ilo na italsko2 @rana$ko2A tl#) pa je patrijar6
'io nosila1 prorana$ke propagande # Vene1ijansko2 d#kat#. 9 ve"i s ti2 do%lo je ,-J. do
napada vene1ijanske lote na 0ra<o pa je patrijar6 Ivan to2 priliko2 'io #'ijen.
Njegov nasljednik) !ort#nat) organi"irao je # Trevis# "avjereni$k# gr#p# koja je provalila #
d#kat) s vlasti "'a1ila pro'i"antskoga d#3da i "a2ijenila dvoji1o2 pristali1a rana$ke vlasti.
Oni s# ve ,-5. i"vr%ili napad na 'i"antsk# Dal2a1ij#) pa s# ,-G. dal2atinski gradovi i oto1i
pri"nali vr6ovn# vlast Karla Velikoga. Ti2e je 'io dan povod "a rat @,-CA.
.oslije 'rojni6 peripetija) 2irovni s# pregovori po$eli podjesen ,*-. # Aa16en#) a "avr%ili s#
,*J. nagod'o2. !rana$koj s# ostale Istra s o'je 6rvatske kne3evine) a Bi"ant# je pri"nata
vr6ovna vlast nad Vene1ijo2 i dal2atinski2 gradovi2a i oto1i2a. 9 isto vrije2e Bi"ant je
pri"nao Karl# Veliko2e naslov 1ara.
9 vre2en# koje je slijedilo nakon kr#nid'e) Karlo je dovr%io pokorenje Saske) or2iranje
%panjolske i 'retonske 2arke) a pripre2ao je nove pot6vate protiv Slavena) Dana1a i
sara1enski6 g#sara na Sredo"e2no2 2or#.
He%ka .rva slavenska o'last koj# je Karlo napao 'ila je He%ka. .oslije raspada
Sa2ove dr3ave @i"a CG,A He%ka je 3ivjela kao save" ple2enski6 kne3evina. 9 neko po'li3e
neodredivo vrije2e toga ra"do'lja $ini se da pada vladavina legendarnog kne"a Kroka koga je
naslijedila kerka Li'#%a.
JIC
Nj# je vijee ple2enski6 prvaka pri2oralo da se #da kako 'i kne3evsk# vlast 2ogao vr%iti
2#%kara1. Ona je i"a'rala .r3e2isla) kne"a Le2#"a) pa je on postao osniva$e2 $e%ke
vladala$ke k#e .r3e2islovia. Sjedi%te 2# je 'io Vi%e6rad) j#3no od .raga.
He%ka je #%la # rana$k# interesn# ser# # ve"i s Karlovi2 ratovi2a protiv Avara) pa je jo%
D+*.) priliko2 prvoga rata s Avari2a jedan dio rana$ke vojske pro%ao kro" He%k#) a $e%ki s#
odredi otad s#djelovali # slijedei2 'or'a2a protiv Avara. Hini se da s# nakon toga # He%koj
ostale rana$ke posade jer je Karlo ve ,-G. poslao # He%k# vojni odred da ka"ni He6e "'og
#stanka i protjerivanja rana$ki6 posada. 9sprkos ponovljeno2 pot6vat#) do pokorenja i
pripojenja He%ke rana$koj dr3avi nije do%lo) nego je podr#$je He%kog ple2enskog save"a
@sjevero"apad dana%nje He%keA) a 2o3da i podr#$je &li$anskog ple2enskog save"a @isto$na i
j#goisto$na polovi1a dana%nje He%keA te podr#$je Moravske) 'ilo sa2o o'ave"no da !ran1i2a
plaa godi%nji danak.
.olapski Karlove ratne ak1ije protiv .olapski6 Slavena po$ele s# # ve"i s Slaveni
'or'a2a i"2e<# Bodria @rana$ki6 save"nika # rat# sa Sasi2aA i nji6ovi6 isto$ni6 s#sjeda)
Lj#tia. !ran1i s# poveli dvije vojne protiv Lj#tia) ali 'e" neposredni6 politi$ki6 posljedi1a.
Naprotiv) po6od !ranaka protiv L#3i$ki6 Sr'a koji se vodio ,-C.) 2o3da # ve"i s
istovre2eno2 ka"neno2 ekspedi1ijo2 protiv po'#njene He%ke) $ini se da se "avr%io
o'ave"o2 L#3i$ki6 Sr'a da !ran1i2a plaaj# godi%nji danak.
Ratovanje s Dan1i2a tako<er nije dovelo ni do kakvi6 osvajanja. O'je s# se strane 2orale
"adovoljiti da # grani$noj o'lasti jedna nas#prot dr#goj podign# nekoliko tvr<ava. Ti2e s# s
rana$ke strane 'ili #$injeni prvi kora1i "a or2iranje Danske 2arke # Nordal'ingiji.
.o2orski plja$ka%ki napadi Dana1a na o'ale !rana$ke dr3ave djelovali s# kao poti1aj "a
gradnj# o'alne o'ra2'ene loteL no ona je na Sjeverno2 2or# ipak ostala nedovoljno sna3na.
Na Sredo"e2no2 2or# rana$ka je 2ornari1a 'ila "natno ja$a) ali je i opasnost od
2#sli2anski6 dr3ava i sa2ostalni6 g#sarski6 pot6vata 'ila jo% 2nogo vea) i 2ir na
"apadno2 dijel# Sredo"e2nog 2ora nije 'ilo 2og#e osig#rati.
Neprijateljstvo i ratovanje Karla Velikog s o2ejadski2 e2iro2 # Mpanjolskoj a i s Bi"anto2
pri'avilo je !rana$koj do're odnose s Bagdadski2 kaliato2. .regovori %to s# se na toj
osnovi vodili i"2e<# Karla Velikog i kalia =ar#n4al4Ra%ida donijeli s# Karl# pravo "a%titnika
kr%anski6 sveti%ta) kr%anski6 stanovnika i 6odo$asnika # 7Svetoj "e2lji8.
Pelei reg#lirati pitanje nasljedstva poslije svoje s2rti) Karlo je ve ,-C. o'javio tekst o
podjeli dr3ave 2e<# svoja tri sina. Ali kako s# dvoji1a stariji6 #2rli jo% prije njegove s2rti)
Karlo je ,*I. naj2la<ega) L#dovika) # Aa16en# okr#nio "a 1ara) a .ipinova sina Bern6arda
i2enovao je kralje2 Italije. .o$etko2 ,*5. Karlo je #2ro # starosti od D* godine.
L#dovik .o'o3ni 9 $as# kad je naslijedio svoga o1a) L#dovik je i2ao
i njegovi nasljedni1i IC godina. Bio je o'ra"ovaniji od Karla) ali nije i2ao ni njegove
energije ni jasnoe pogleda) ni snage predvi<anja i sa2ostalnosti) pa je $esto donosio
prenagljene i protiv#rje$ne odl#ke ili je djelovao pod #tje1aje2 ja$i6 li$nosti) naro$ito 3ena i
sveenstva.
JID
Hini se da s# "a posljednji6 godina Karlova vladanja preotele 2a6a 'rojne "lo#potre'e vlasti
%to s# i6 vr%ili dr3avni sl#3'eni1i. Stoga je L#do4vik od2a6 po st#panj# na vlast i"vr%io
2noge personalne pro2jene politi$kog aparata) na dvor# i na pokrajina2a. Hak je i svoje
sestre) koje s# 3ivjele rasp#sni2 3ivoto2) pri2orao da st#pe # sa2ostan. .ose'ni i"aslani1i)
2issi do2ini1i) kakvi s# periodi$ki o'ila"ili dr3avni teritorij i # vrije2e Karla Velikog) do'ili
s# "adatak da ispravljaj# nepravde. Na $elo dr3avne #prave) # #nk1iji kan1elara) postavio je
=elisa6ara) 'iv%eg kan1elara Ak4vitanije.
Svoj# 3elj# da provede 2orali"a1ij# #prave i dr#%tva # svojoj dr3avi L#dovik je nastojao
ostvariti #" po2o 1rkve. Svoga najinti2nijeg savjetnika) opata Benedikta Anijanskog doveo
je # jedan sa2ostan # 'li"ini Aa16ena i o2og#io 2# da postane naj#tje1ajnija oso'a #
rana$koj dr3avi. Na$in vladanja "e2ljo2 do'iva gotovo sa2ostanski karakter. Brojna
darivanja # korist 1rkvi o'ogatila s# redove i sveenstvo. 9 isto vrije2e sveenstv# je
na2etn#ta stro3a dis1iplina. &a ra"lik# od Karla Velikog) koji je 'io revnostan %iritelj
kr%anstva i nepokole'ljiv "a%titnik 1rkve) ali je pap# dr3ao # strogoj pokornosti) L#dovikova
je vladavina "apala # ovisnost o sveenstv#. Isti papa Leon III.) koji je pred Karlo2 2orao
polo3iti pokajni$k# "akletv# o svo2e 2oralno2 3ivot#) nije L#dovik# podnio $ak ni
podani$k# "akletv#L njegovi nasljedni1i nis# od rana$ki6 vladara vi%e tra3ili ni potvrd# svoga
i"'ora. .apa .askal I. do'io je od L#dovika ne sa2o potvrd# svi6 dotada%nji6 prava ri2ske
Krkve) nego i potp#no i"#"ee Ri2a ispod j#risdik1ije 1arske vlasti) $i2e je 'ilo
one2og#eno svako s#djelovanje 1ara pri i"'or# i potvr<ivanj# pape.
9sprkos ti2 #spjesi2a # vlastitoj e2an1ipa1iji) papinstvo ipak nije 3eljelo osla'iti 1arsk#
vlast jer je tre'alo odanog i sna3nog "a%titnika. Da se to i javno poka3e) godine ,*D. je na
ini1ijativ# sveenstva donesen pose'an #ka" @Ordinatio i2periiA koji2 je i" vladareve
tit#lat#re od'a$en naslov 7kralj !ranaka i Lango'arda8 a "adr3an sa2o 1arski naslov
I2perator A#g#4st#s. 9jedno je odre<eno da 1arska vlast ne 2o3e 'iti pred2eto2 nasljedne
dio'e) nego je 2o3e 'a%tiniti sa2o 1arev najstariji sin @LotarA. Kao "avisni vladari 'ili s#
predvi<eni 2la<i sinoviE .ipin "a Akvitanij#) a L#dvig "a Bavarsk#.
B#d#i da je 1ijelo ostalo dr3avno podr#$je ti2e na2ijenjeno Lotar#) #ka"o2 i" ,*D. 'ila je
a#to2atski poni%tena odl#ka Karla Velikog kojo2 je sin Karlova starijeg sina .ipina)
Bern6ard) 'a%tinio Italij#. &'og toga je ovaj digao '#n#) ali je #6vaen i "a ka"n# oslijepljen)
pa je #skoro i #2ro.
.olitika neograni$enog #tje1aja 1rkve i"a"vala je d#'oka ne"adovoljstva 2e<# pristali1a2a
post#paka Karla Velikoga koji je djelovao kao "a%titnik 1rkve i papinstva) a ne kao p#ko
njegovo or#<e. fTa je sk#pina isposlovala da # Italij# '#de poslan Lotar da sredi ta2o%nje
prilike koje s# nakon Bern6ardove pogi'ije 'ile veo2a kaoti$ne. On je ondje i"vr%io 2noge
personalne pro2jene i oja$ao organe #pravne vlasti. Ali najvee posljedi1e i2alo je
o'navljanje neposredne 1arske vlasti nad Ri2o2. 0odine ,J5. on je o'javio t"v. Konstit#tio
Ro2ana) po kojoj je papa dod#%e i2ao pravo i2enovati #nk1ionare # svojoj dr3avi) ali je
prije nji6ova nast#pa na d#3nost 2orao do'iti 1arevo odo'renje. I sa2 novoi"a'rani papa
2orao je prije posveenja polo3iti "akletv# vjernosti 1ar# na r#ke stalnoga 1areva predstav4
JI,
nika # Ri2#. A i nakon njegova pre#"i2anja d#3nosti taj je predstavnik "ajedno s jednini
delegato2 pape 2orao 'djeti nad djelatno%# papinske #prave.
Lotarov #spje6 od#%evio je po'ornike ja$anja 1arske vlasti pa s# nagovorili L#dovika da ve
"a 3ivota #"digne Lotara na 1arsko dostojanstvo i #$ini ga svoji2 s#vladare2 @,JGA.
Najvei vojni pot6vat "a prvi6 deset godina L#dovikove vladavine 'ilo je pokorenje .anonske
=rvatske.
.oslije L#dovikova st#panja na vlast) o'a 6rvatska kne"a) posavski Lj#devit i dal2atinski
Borna) polo3ili s# podani$k# "akletv# novo2e 1ar#. Ali nasilja rana$ke vr6ovne vlasti nad
.anonsko2 =rvatsko2 %to i6 je vr%io #rlanski 2arkgro Kadalo6 potakla s# Lj#devita da se
,*,. pot#3i L#do4vik#. A kad nije do'io po2o) '#kn#o je # .anoniji #stanak # ko2e s# osi2
=rvata s#djelovali i Sloven1i i" s#sjedni6 o'lasti na Savi) Dravi i # .anoniji te srpsko ple2e
Ti2o$ana. Naprotiv) dal2atinsko6rvatski kne" Borna ostao je vjeran !ran1i2a i pripo2ogao
nji6ovoj kona$noj po'jedi. I"2e<# ,*+. i ,JJ. !ran1i s# vodili C ratni6 po6oda sa *- vojski
protiv Lj#devita @,J-. i ,J*. nasrtale s# na =rvatsk# istovre2eno po tri rana$ke vojske s
ra"ni6 stranaA. Naj"ad je Lj#devit ,JJ. 2orao #"2a1i) najprije k Ti2o4$ani2a a "ati2 #
Dal2atinsk# =rvatsk# gdje je po nalog# !ranaka 'io #'ijen @,JIA.
O'nova rana$ke vlasti nad .anonsko2 =rvatsko2 dovela je !ranke # s#ko' s B#gari2a. Oni
s# jo% "a vrije2e kana Kr#2a @,-J>,*5A "a#"eli sjeveroisto$n# Sr'ij# i /rdelj) a poslije
slo2a Lj#devitova #stanka osjeali s# se #gro3eni od novoga 2onog s#sjeda) pa je lota kana
O2ortaga #plovila # Sav#) D#nav i Drav# pa je i" .anonske =rvatske protjerala rana$ke
posade i podvrgla je pod 6rvatski2 kne"o2 Rati2iro2 @,J+>,I-A svojoj vlasti. Tek ,I,.
preoteo je to podr#$je 2arkgro .od#navske 2arke) Rat'od) pri $e2# je isto$ni dio Slavonije
sa Srije2o2 ostao pod '#garsko2 vla%# sve do ,5G. kad je i to podr#$je pripojeno
.od#navskoj 2arkgrooviji @i ti2e pod vlast L#dviga Nje2a$kogA.
9 godina2a koje s# slijedile # Italiji se kao nova opasnost pojavlj#j# Arapi. :o% ,JG. jedna je
sk#pina 'jeg#na1a i" 2#sli2anske Mpanjolske osvojila Kret#. Odatle s# stoljei2a vr%ili
napade po 1ijelo2 Sredo"e2lj#. Ve id#e godine @,JCA 'i"antski se vojni "apovjednik #
Si1iliji po'#nio protiv Karigrada pa je #po2o po"vao Arape i" dana%njega T#nisa. Do ,5-.
1ijeli je sjevero"apad Si1ilije ve 'io # r#ka2a osvaja$a. Dvadeset godina kasnije @,G+A
Bri"ant# s# ostala jo% sa2o dva #pori%taE Sirak#"a i Taor2ina. .osljednje od nji6) Taor2ina)
i"g#'ljeno je +-J. Arapi s# "adr3ali Si1ilij# # svojoj vlasti sve do kraja BI. st.
.reten"ije Arapa protegle s# se i na j#g Apeninskog pol#otoka. Ondje je gotovo sa2ostalno
vojvodstvo Benevent pri2oralo Nap#ljski d#kat da 2# plaa godi%nji danak. Da se toga tereta
oslo'odi) nap#ljski je d#Z #po2o po"vao Sara1ene sa Si1ilije. Nji6ova interven1ija o'ranila
je Nap#lj od Be4neventana1a) ali s# Sara1eni ,I+. #spjeli osvojiti Tarent a ,5*. i Bari.
9 2e<#vre2en# # karolin%ko2 je 1arstv# sa"rijevala te%ka kri"a oko podjele teritorija i vlasti
# dr3avi. :o% ,JI. L#dovik# se i" njegova dr#gog 'raka rodio sin Karlo @kasnije na"van Karlo
WelaviA. .od4pritisko2 njegove 2ajke L#dovik je na sa'or# # Ror2s# @,J+A i" Lotarova
teritorija i"dvojio Ala2anij#) Al"as) Re1ij# i dio B#rg#ndije i na2ijenio ga kao 'a%tin# Karl#.
JI+
.rotiv te odl#ke stariji s# L#dovikovi sinovi ,I-. i"vr%ili vojni #dar koji2 s# prisilili
L#dovika da poni%ti odl#k# i" ,J+. Otad je akti$n# vlast i2ao Lotar) a L#dovik je 3ivio
gotovo kao "aro'ljenik) okr#3en redovni1i2a koji s# i2ali "adatak da ga nagovore da st#pi #
sa2ostan.
Ali dotad slo3ni stariji sinovi L#dovikovi #skoro s# se "avadili "'og Lo4tarova prvenstva) pa
s# .ipin Akvitanski i L#dvig Nje2a$ki o2og#ili L#4dovik# .o'o3no2 da se vrati na vlast.
Od2a6 "ati2 @,I*A i"vr%ena je nova) trea podjela. .ipinov i L#dvigov #dio poveani s#)
Karl# je dano ono podr#$je koje 2# je ota1 na2ijenio) a Lotar# je ostavljena sa2o Italija.
Ostvareni save" protiv Lotara ra"'io se "'og nastojanja save"nika da jedan dr#go2e preot2#
dijelove dodijeljeni6 o'lasti. O2r"n#v%i Karla) .ipin i L#dvig pre%li s# na Lotarov# stran#.
9" po2o pape 0rg#ra IV.) koga je Lotar # Italiji prido'io "a #spostavljanje jedinstvene
1arske vlasti) na sa'or# # Roteld# @,IIA progla%eno je L#dovikovo "'a1ivanje i i"vr%ena
$etvrta dio'a 1arstva kojo2 je Karlo ostao 'e" ikakva #djela a Lotar# je pri"nat polo3aj 1ara.
9 3elji da one2og#i event#aln# L#dovikov# re6a'ilita1ij#) Lotar je #" po2o jedne sk#pine
'isk#pa pri2orao L#dovika da i"vr%i javno pokajanje "'og i"vr%eni6 krivokletstava) svetogr<a
i #2orstava.
To skrajnje L#dovikovo poni3enje i"a"valo je 2nogo ogor$enja) naro$ito # 0er2aniji. 9 isto
vrije2e "'a1ivanje 1jelok#pnoga #pravnog personala i preraspodjela "e2ljoposjeda i
dostojanstava i korist Lotarovi6 pristali1a sjedinila je #tje1ajn# sk#pin# i"vla%teni6
ne"adovoljnika. .od vodstvo2 L#dviga Nje2a$kog sna3na je vojska potisn#la Lotara # Italij#
i oslo'odila L#dovika. .o$etko2 ,IG. on je ponovo sve$ano okr#njen "a 1ara) a "ati2 je
i"vr%ena peta dio'a dr3avnog podr#$ja.
&natno poveanje Karlovi6 posjeda koje je pri to2 ostvareno dovelo je #skoro do sporova s
L#dvigo2 Nje2a$ki2 i do %este podjele @,I,A a s2rt .ipina Akvitanskog jo% iste godine i do
sed2e. Kijelo to vrije2e Lotar je 3ivio pov#$eno # Italiji ne 2ije%aj#i se # sporove.
Ali pred svoj# s2rt L#dovik je do%ao do #vjerenja da e sa2o Lotar 2oi 'iti "a%titnik
interesa njegova %esnaestogodi%njeg 2iljenika Karla. Stoga je ,I+. sklopio s Lotaro2 #govor
koji2 je 1ijeli dr3avni teritorij predan sa2o dvoji1i sinova) Lotar# i Karl#. 0rani$na linija i%la
'i dolino2 R6one) Saone i Me#se. Karlo je do'io "apad) a Lotar istok) a #sto jo% i 1arsko
dostojanstvo.
Nakon te) os2e preraspodjele L#dovik je @sredino2 ,5-A #2ro) a Lotar je s2jesta odl#$io da
"avlada na te2elj# odred'e i" ,*D. @Ordinatio i2periiA koja je nje2# dodjeljivala potp#n#
1arsk# s#pre2a1ij# nad 'rao2.
> 4^ U12ni%li# o jakoj i jedinstvenoj 1arskoj vlasti po #"or# na
^ZE S4QS484orMtn 1rkveni
njesta O9I9KAV. vU^ > koja je nje2# dodjeljivala potp#n# 1arsk# s#pre2a1ij# U^^ bb
Iako s# sa "a2i%lj# o jakoj i jedinstvenoj 1arskoj vlasti po #"or# na do'a Karla Velikoga 'ili
"adovoljni 2nogi velika%i) naro$ito 1rkveni dosto4T 85.((rtZ)i X** nrotivni1i ipak 'ili
vojni$ki ja$i. Ljeti ,5*. do%lo je
N E^ T Utdv te%ko Dora3en.
Iako s# sa "a2isij#. U j4444b)
do'a Karla Velikoga 'ili "adovoljni 2nogi velika%i) naro1## L.9VVV)USbbb
janstveni1i) Lotarovi s# protivni1i ipak 'ili vojni$ki ja$i. Ljeti ,5*. do%lo je do velike 'itke
'li"# grada A#Zerrea @OkseraA # kojoj je Lotar te%ko pora3en. Pelei da kona$no slo2e
Lotarov otpor) L#dvig Nje2a$ki i Karlo sastali s# se *5. II ,5J. 9 Stras'o#rg# i t# s# polo3ili
sve$an# "akletv# jedan dr#go2e da e se nepokole'ljivo 'oriti protiv Lotara do kona$ne
po'jede. L#dvig je i"govorio "akletv# na ro2ansko2 je"ik# da ga #"2ogne ra"#2jeti
Karlova vojska) a Karlo j# je i"govorio na ger2ansko2 da ga #"2ogn# ra"#2jeti L#dvigovi
vojni1i. A nakon toga "aklele s# se o'je vojske jedna
J5-
dr#goj) svaka na svo2 je"ik#) da e nap#stiti svoga "apovjednika ako prekr%i 2aloprije
polo3en# "akletv#.
.red to2 opasno%# Lotar se i opet 2orao pov#i # Italij#) a 'raa s# 2e<# so'o2 podijelila
njegove posjede # 0aliji @Deveta podjela) ,5JA.
9"a sve to) 2ogle s# se o$ekivati nove 'or'e. !rana$ki velika%i o'ilno s# se ve i dotad
okoristili d#gotrajni2 'or'a2a na vr6# dr3avne vlasti) jer s# ne'rojene preo'rate neprekidno
pratila 'ogata darivanja od strane svi6 "ainteresirani6. 9 nji6ovi2 redovi2a postepeno se
ra<ala aver"ija pre2a neprekidno2 ratovanj# i 3elja da se napokon 'e" novi6 pert#r'a1ija
#"2ogne "adr3ati ono %to je ste$eno.
9sporedo s ti2e sve 3e%i napadi Nor2ana "a6tijevali s# kon1entra1ij# snaga "a o'ran# od te
spolja%nje opasnosti.
9$estali napadi Nor2ana na rana$ke o'ale po$eli s# jo% # prvi2 desetljei2a IB. stoljea.
Naro$ito s# stradavali sa2ostani) i2anja i gradska naselja # d#'oki2 #%i2a rijeka %to se
#lijevaj# # Atlanski o1ean. I"2e<# ,I-. i ,5I. pose'i1e s# te%ko op#sto%ene l#ke i trgova$ka
sredi%ta D##rstede @# delti RajneA) O#entovi1 @Kentovik) na La Man16e#A) Ro#en @R#anA i
Nantes @NantA.
9 takvi2 okolnosti2a do%lo je # kolovo"# ,5I.) # Verd#n# @VerdenA) do spora"#2a 2e<#
'rao2 o podjeli vlasti @Deseta podjela) Verdenski #govorA. Lotar je osi2 Italije do'io
otegn#to i #sko podr#$je %to se prote"alo od
Verd#nska dio'a
GSvapska
B#rg#ndija b 4U>
Lo2'ardija
l@j Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
J5*
!rigije do .rovanse. Karl# s# pripale sve "e2lje na "apad# od Lotarove o'lasti a L#dvig#
Nje2a$ko2 sve "e2lje na istok# od Rajne te jo% 'isk#pije Main") Ror2s i Spever) na
"apadnoj o'ali te rijeke.
Sva tri vladara "aja2$ila s# jedan dr#go2e nepovredivost dodijeljeni6 posjeda i o've"ala se
da e 2e<# so'o2 odr3avati 'ratske odnose. Lotar# je pri"nat 1arski naslov) ali sa2o kao
po$ast) a ne kao osnova "a 'ilo kakv# s#pre2a1ij#.
Verd#nski je #govor "na$io) dakle) nap#%tanje "a2isli o jedinstvenoj dr3avi i o'novi 1arstva
na &apad#.
Raspad Karolin%kog Svako od trij# kraljevstava koja s# proi"a%la i" spo41arstva
ra"#2a postign#tog # Verd#n# i2alo je "natni6 #n#4
tra%nji6 i vanjski6 te%koa koji2a e se #skoro pridr#3iti i 2e<#so'ni sporovi.
Najte3e prilike 'ile s# # &apadnorana$ko2 kraljevstv# Karla Welavog. On je do3ivio
ne#spje6 # nastojanj# da pokori Bretanj#) a najvei dio Akvi4tanije 2orao je prep#stiti
sinovi2a svoga pokojnoga 'rata .ipina) #" #o'i$ajen# "akletv# o va"alskoj vjernosti.
9sporedo s ti2e) 1ijel# o'al# 0alije) od !rigije do #%a 0aronne) napadali s# Nor2ani.
.ost#pno s# se o'likovala tri #pori%ta nor2anski6 plja$ka%ki6 provalaE jedna sk#pina
Nor2ana naselila se na jedno2 otok# # #%# Seine pa je odon#da 6arala gole2o podr#$je #"
tok te rijekeL dr#ga sk#pina vladala je oto1i2a Noir2o#tier i Re @Noar2#tjeA) j#3no od #%a
Loire) a njoj se pridr#3io jo% jedan odred koji je stvorio 'a"# na jedno2 otok# # sa2o2 #%#
Loire. Trea sk#pina i2ala je 'a"# # o'lasti 0ironde @PirondeA i odatle provaljivala #
Akvitanij# i 0a4skonj#.
Napadi Nor2ana stvarali s# neprekidno ratno stanje) a kralj je 2ogao sak#piti dovoljno
sna3n# vojsk# sa2o #" po2o svoji6 va"ala. No t# je po2o tre'alo neprekidno k#povati
darovi2a # "e2ljoposjed#. Ti2e je neprestano rasla 2o e#dala1a) a s njo2e s# rasle i
nji6ove te3nje "a sa2ostalno%#. B#d#i da kralj nije #vijek 2ogao #dovoljavati nji6ovi2
"a6tjevi2a) va"alska je vjernost postala veo2a nepo#"dana. 9" o'eanje 'olje nagrade
prela"ili s# # sl#3'# onog tko i2 je takva o'eanja "aista 2ogao isp#njavati.
Ne%to sre<enije 'ile s# prilike # Isto$norana$ko2 kraljevstv# L#dviga Nje2a$kog. T# je
ra"voj 'enei1ijalnog siste2a 'io sporiji) pa je 2o e#dala1a pre2a kralj# 'ila 2anja. Osi2
toga 1rkva je ondje sna3nije pod#pirala kraljevsk# vlast jer s# # 0er2aniji) a i # s#sjedni2
slavenski2 "e2lja2a) njeni posjedi 'ili gole2i pa je 1rkva kao svoj oslona1 tre'ala jak#
kraljevsk# vlast.
Lotarovo kraljevstvo 2oralo se na sjever#) # !rigiji) 'oriti protiv Nor2ana) na j#g# 0alije
protiv Sara1ena) # Ri2# protiv sve ja$e papinske te3nje da se oslo'odi skr'ni%tva osla'ljene
1arske vlasti. Svladan te%koa2a i 'ole%#) Lotar je ,G-. prenio vlast na svoga najstarijeg sina
L#dovika II. .oslije o$eve s2rti # sa2ostan# .rti2 @,GGA L#dovik# II. je pripala Italija s
1arski2 naslovo2) 2la<e2# sin# Lotar# II. sjeverni dio o'lasti i"2e<# Isto$ne i &apadne
!rana$ke @pa je po nje2# do'io na"iv LotaringijaA dok je naj2la<i sin) Karlo) do'io j#3ni dio
te o'lasti) do o'ale Sredo"e2nog 2ora.
0lavne s#parni$ke 'or'e rana$ki6 vladala1a vodile s# se oko teritorija Lotara II. koji s#
3eljele prido'iti i Isto$na i &apadna !rana$ka. Naj"ad)
J5J
poslije 2nogi6 'or'i) godine ,D-) nakon s2rti Lotara II.) t# s# o'last 2e<# so'o2 podijelila
o'a oti2a$a.
.et godina poslije toga #2ro je i 1ar L#dovik II. 'e" "akonitoga 2#%kog poto2stva. .o
#o'i$ajeno2 nasljedno2 red# pravo da ga naslijedi i2ao je njegov stariji stri1) L#dvig
Nje2a$ki. Ali Karlo Welavi ga je pretekao i do%ao # Ri2 gdje ga je papa Ivan VIII. okr#nio "a
1ara @JG. BII. ,DGA.
Takv# #"#rpa1ij# L#dvig Nje2a$ki odl#$io je poni%titi silo2 or#3ja. Ali prije nego %to je to
ostvario) i on je #2ro) a njegov# s# dr3av# 2e<# so'o2 podijelila tri njegova sina.
9 godina2a koje s# slijedile #2ro je Karlo Welavi @,DDA a ve dvije godine nakon toga i
njegov sin i nasljednik Lo#is @L#jA II. M#1avi. 0r#pa1ija velika%a koja se protivila vladavini
njegovi6 2alodo'ni6 sinova po"vala je na prijestolje &apadne !rana$ke L#dviga II.
Nje2a$koga koji je pri dio'i poslije s2rti svoga o1a L#dviga I. do'io !rankonij# i Ma%k#) a
svo2e je te%ko 'olesno2e 'rat# Karlo2an# preoteo jo% i Bavarsk# s Karantanijo2. B#d#i da
je t# pon#d# 'ilo 2og#e ostvariti sa2o or#3je2) a 'or'e nis# donijele rje%enje) ,,-. je
sklopljen 2ir koji2 je sinovi2a Lo#isa II. M#1avoga ostala vlast # &apadnoj !rana$koj) ali je
Nje2a$ka kao nadoknad# do'ila 1ijel# Lotaringij#.
S2r# Lo#isa II. M#1avoga okoristio se i 2oni gro od Vienne) Boson) pa je i" posjeda
sinova Lo#isa II. i"dvojio B#rg#ndij# i .rovans# i o'ra"ovao i6 kao svoje sa2ostalno
kraljevstvo) t"v. Arelat @,D+A. Ti2e je prvi p#ta jedan dio dr3ave Karla Velikoga 'io i"dvojen
kao "ase'na dr3ava pod vla%# li$nosti koja nije 'ila $lan dinastije Karolinga.
Ras#lo # karolin%ki2 dr3ava2a dovelo je papinstvo i Italij# # veo2a te3ak polo3aj jer nije
'ilo nikoga tko 'i i6 %titio od 'rojni6 opasnosti. 9 Beneventsko2 je vojvodstv# vladalo
ras#lo) 'i"antski o'alni gradovi 'ili s# pri2orani da st#paj# # save"e sa Sara1eni2a) a oni s#
svoje napadaje pro%irivali sve dalje na sjever .ol#otoka. :o% ,5J. napali s# i sa2 Ri2)
oplja$kav%i 1rkv# Sv. .etra i 'a"ilik# Sv. .avla Van &idina) tako da je papa Leon IV. ,5,. dao
podii sna3an "id oko onoga dijela Ri2a %to je le3ao na desnoj o'ali Ti'era @t"v. Kivitas
LeoninaA. Sara1enski napadi na 1io j#g Italije) na o'ale papinske dr3ave) a i na sa2 Ri2
nastavljale s# se 2e<#ti2 i dalje) tako da je papa ,DD. $ak 2orao pristati da i2 plaa godi%nji
danak # i"nos# od JG.--- "latnika.
9 takvi2 okolnosti2a papa je nastojao da 2e<# karolin%ki2 vladari2a na<e dovoljno sna3n#
li$nost koja e 'iti kadra da postane "a%titnik 1rkve. B#d#i da papa nije 'io # do'ri2
odnosi2a s L#dvigo2 II. Nje2a$ki2) njegov je i"'or pao na L#dvigova 2la<eg 'rata) Karla
De'elog. Na papin po"iv Karlo je do%ao # Italij#) pa s# ga ondje pri"nali "a kralja) a ,,*. s#
ga # Ri2# okr#nili "a 1ara. Kako je ve id#e godine #2ro L#dvig II. Nje2a$ki) Karlo De'eli
je # svojoj vlasti sjedinio 1ijel# Nje2a$k# i Italij#. :edino je # Karantaniji gotovo ne"avisno
vladao van'ra$ni sin najstarijega Karlova 'rata Karlo2ana) Arn#l Karantanski.
9 to vrije2e "adesio je &apadn# !rana$k# novi val 2asovni6 napada Nor2ana. Mnogo'rojni
nasrtaji) ve"ani s plja$ka2a i p#sto%enji2a) raspro4strli s# se od podr#$ja Danske 2arke sve
do Loire i ve"ali sve snage i isto$ne i "apadnorana$ke dr3ave. 9sred ti6 'or'i # &apadnoj je
!rana$koj #2ro kralj Karlo2an @2la<i sin Lo#isa II. M#1avogA) a rana$ki s# velika%i >
2i2oi%av%i naj2la<ega sina Lo#isa II. M#1avog) Karla Be"a"lenog @koji je
J5I
9govori # Verd#n# i Ri'e2ont#E Isto$ndrana$ko kralj. &apadnorana$ko kralj. Italija f Donja
i 0ornja B#rg#ndija
MMMI Sve#k#pni teritorij Karla @,,DA
^UU:
Srednja i &apadna /vropa kraje2 IB. st.
'io petogodi%nje dijeteA > na prijestolje po"vali nje2a$koga kralja i ri2skoga 1ara Karla
De'elog @,,GA. Ti2e je on ponovo #jedinio gotovo sve podr#$je nekada%njega 1arstva Karla
Velikog. Ali Karlo je 'io nesposo'an i ne"ainteresiran vladar. Naro$ito nije 'io dorastao da se
odl#$no s#protstavi Nor2ani2a) pa s# o'ran# prete3no snosili regionalni #pravlja$i.
Ne"adovoljstv# s vladavino2 Karla De'elog # &apadnoj !rana$koj pridr#3ilo se i
ne"adovoljstvo nje2a$ki6 velika%a. Oni s# potkraj ,,D. na sa'or# # !rank#rt# na Majni "a
kralja Isto$ne !rana$ke @Nje2a$keA i"a'rali Arn#la Karantanskog. Ti2e je ras1jep na isto$ni
i "apadni dio rana$ke dr3ave 'io o'novljen.
Ve po$etko2 slijedee godine @,,,A #2ro je 1ar Karlo De'eli) a veina "apadnorana$ki6
velika%a i"a'rala je "a kralja /#desa @OdaA) groa od .ari"a i vojvod# !ran1ije @dana%nja
pokrajina LTIsle de !ran1e fLil de !rans?A koji se ,,G. istakao deset2jese$no2 #spje%no2
o'rano2 .ari"a od nor2an4ske inva"ije. Njegova vlast nije o'#6vatila Akvitanij# @gdje je
vladao vojvoda A2n#lA) Sjevern# B#rg#ndij# @kojo2 je vladao vojvoda R#dol i" k#e
RelaA) :#3n# B#rg#ndij# s .rovanso2 @Arelat) gdje je vladao Bosonov sin Lo#is od
.rovanse) po 2aj1i #n#k 1ara L#dovika IIA) a ni Bretanj# gdje je vladao ne"avisni keltski kne"
Alan.
J55
9 isto vrije2e # Italiji s# se "a vlast 'orili vojvoda Vido od Spoleta i #rlanski 2arkgro
Berengar.
Tako se karolin%ko 1arstvo raspalo na G kraljevstava @!ran1#ska) Nje2a$ka) Italija) Sjeverna
B#rg#ndija i ArelatA i jo% dva akti$no ne"avisna vojvodstva @Akvitanija i BretanjaA. Od svi6
ti6 "e2alja sa2o je # Nje2a$koj vladao @van'ra$niA poto2ak k#e Karolinga @Arn#l
KarantanskiA) dok je # Arelat# na prijestolj# 'io poto2ak te k#e sa2o po 3enskoj lo"i @Lo#is
.ro4vansalskiA. 9 ostali6 pet politi$ki6 jedini1a @I kraljevstva i J vojvodstvaA "avladali s#
naj2oniji predstavni1i lokalne e#dalne aristokra1ije koji s# se i"digli # kaos# o'iteljski6
'or'i 2e<# Karolin"i2a i vi%ede1enijskog ratovanja s Nor2ani2a.
J. SLAV/NSK/ &/ML:/ 9 AL.AMA I .ANONI:I. V/LIKOMORAVSKA KN/P/VINA
Ratovi s Lj#devito2 .osavski2 i B#gari2a #rodili s# "natni2 posljedi1a2a "a prilike na
isto$no2 r#'# rana$ke dr3ave.
.oslije po'jede L#dviga Nje2a$kog nad B#gari2a @,I,A i"vr%ena je velika #pravno4
organi"a1iona reor2a prostranog podr#$ja od srednjeg D#nava do Istre. .odr#$je nekada%nje
Isto$ne 2arke i" vre2ena Karla Velikog podijeljeno je na tri o'lastiE *A teritorij #" D#nav od
/nnsa do Be$ke %#2e postao je "ase'na 2arkgroovija) pa odsad nosi na"iv Isto$na 2arka
@Ost42arkAL JA 0ornja .anonija or2irana je kao pose'na #3a #pravna o'last a se"ala je od
Be$ke %#2e do rijeke Raa'L IA Karantanija o'#6vaala je "e2lj# na 0ornjoj Dravi i 0ornjoj
M#ri. 9 nastavk# na ta tri dijela nekada%nje Isto$ne 2arke Karla Velikoga redale s# seE 5A
Donja .anonija) i"2e<# Raa'e i srednje Drave) GA Savska groovija @na podr#$j# '#d#e
KranjskeA) CA Istra) DA !#rlanija.
.rvi6 pet pokrajina 'ilo je sjedinjeno pod vla%# "ajedni$kog preekta podlo3nog kralj#
Isto$norana$ke dr3ave @L#dvig# Nje2a$ko2A. .osljednje dvije) Istra i !#rlanija 'ile s#
ve"ane #" Kraljevin# Italij#.
Savska groovija @KranjskaA) Karantanija) j#3ni i "apadni dio Donje .anonije i "natan dio
Isto$ne 2arke) j#3no od D#nava) od /nnsa do Be$ke %#2e 'io je naseljen slavenski2
stanovni%tvo2. Sloven1i s# najg#%e 'ili naseljeni na podr#$j# dana%nje SR Slovenije i
Karantanije. Od te etni$ke je"gre na sjever) pre2a D#nav#) i na istok) pre2a .anonskoj ni"ini)
naseljenost se ra"re<ivala.
Na to prvo'itno slovensko etni$ko podr#$je vr%ilo se od po$etka IB. st. sve inten"ivnije
prodiranje nje2a$kog stanovni%tva) naro$ito # ve"i s pokr%tavanje2 Slovena1a i
dodjeljivanje2 veliki6 i 'rojni6 "e2ljoposjeda sal1'#r%koj nad'isk#piji) njeno2 sveenstv# i
redovni1i2a koji s# na svoje novoste$ene "e2lje dovodili nje2a$ke koloniste. .o$ev%i od
,I,.) kad je L#dvig I. Nje2a$ki i"vr%io velike #pravne reor2e) koloni"a1ija Nije2a1a #
Srednje .od#navlje) 0ornj# i Donj# .anonij# postaje 2asovna i sve vi%e sk#$ava prostor
slovenskoga stanovni%tva na #3# Karantanij# i teritorij dana%nje SR Slovenije.
J5G
9sporedo s ovakvi2 potiskivanje2 slavenskog ele2enta # isto$ni2 Alpa2a i # &apadnoj
.anoniji) # Moravskoj se o'likovala nova slavenska dr3ava koja je gotovo stotin# godina
vodila #porn# 'or'# protiv ger2ani"a1ije slavenski6 podr#$ja # to2e dijel# /vrope.
Na prijela"# i" VIII. # IB. st. podr#$je dana%nje Moravske $ini se da se sastojalo od $etirij#
ple2enski6 kne3evina. Ali #n#tra%nji privredni i dr#%tveni ra"voj kao i vanjskopoliti$ke
okolnosti stvorile s# # prvi2 desetljei2a IB. st. pred#vjete "a nji6ovo sjedinjenje # %ir#
dr3avn# 1jelin# pod "ajedni$ki2 vladare2. 9 i"vori2a se kao prvi veliko2oravski kne"
spo2inje Moj2ir @,*,>,5CA. Njegovo sjedi%te 'io je Vele6rad) na rije1i Moravi.
Istovre2eno or2irala se i sa2ostalna kne3evina # Slova$koj kojoj je na $el# 'io .ri'ina) a
prijestolni1a 2# je 'ila # Njitri. On je 'io sklon %irenj# kr%anstva # Slova$koj) a ti2e i
ja$anj# politi$ki6 ve"a s Isto$norana$ko2 dr3avo2 @Nje2a$ko2A.
Moj2irovo s#protstavljanje !ran1i2a i nji6ovoj 1rkvi kao i njegova te3nja da svojoj vlasti
podvrgne i dr#ga slavenska ple2ena) i"van grani1a Moravske) dovela ga je # s#parni%tvo sa
slova$ki2 kne"o2. Oko ,II. Moj2ir je #spio da .ri'in# protjera i" Slova$ke i njegov#
"e2lj# pripoji Moravskoj.
.oslije Verd#nskog #govora @,5IA L#dvig I. Nje2a$ki je te3io da svoj# dotad no2inaln# vlast
nad He%ko2) a i nad Moravsko2 @koje s# od ,*D. rana$koj dr3avi plaale godi%nji danakA)
pretvori # stvarn# vlast.
Ve ,5G. $etrnaest naj#gledniji6 $e%ki6 velika%a pri"nalo 2# je svoj# va"alsk# podlo3nost i
pri6vatilo kr%anstvo. Ali Moravska se od#prla) pa je L#dvig I. ona2o poslao vojsk# koja je
Moj 2ira svrgla a na kne3evski polo3aj #"digla njegova neaka Rastislava @,5C>,D-A) #"
o'ave"# da pri"naje vr6ovn# vlast Nje2a$ke.
Na povratk# i" Moravske L#dvig je pok#%ao da va"alitet He%ke potvrdi i vojno2
interven1ijo2) ali je 'io pora3en) pa se 2orao pov#i # Bavarsk#. To je o2og#ilo Moravskoj
da se oslo'odi rana$kog vr6ovni%tva.
Ali # 2e<#vre2en# se # &apadnoj .anoniji or2irala nova slavenska kne3evina koja e
postati save"nik !rana$ke # njeni2 ak1ija2a protiv Moravske.
Nekada%nji slova$ki kne" .ri'ina i"'jegao je ,II. pred Moj2iro2 i" Slova$ke) pa je) poslije
2nogi6 peripetija) godine ,5-. od nje2a$koga kralja L#dviga I. do'io # e#d dio Donje
.anonije. T# 2o$varn# i rijetko naseljen# "e2lj# .ri'ina je po$eo privoditi o'rad'i i
naseljavati novi2 stanovni%tvo2. Veino2 s# to 'ili Nije21i) ali i Sloven1i i" s#sjedni6
o'lasti # isto$ni2 Alpa2a. .ri'ina je podigao i svoj# prijestolni1#) Blatenski grad) na donjoj
&ali @dan. &alavarA.
Koloni"a1ijo2 do'ivenog podr#$ja i pokr%tavanje2 stanovni%tva .ri'ina je stekao "natan
#gled na kraljevsko2 dvor# pa je svoj dotada%nji e#d ,5D. do'io # trajan posjed s naslovo2
vojvode.
Snaga i va3nost isto$ne preekt#re inspirirala je postepeno nje"ina preekta Rat'oda da se
pok#%a osa2ostaliti. Ali 'io je svladan i svrgn#t) a kralj L#dvig je jedinstven# preekt#r#
#kin#o) Isto$n# 2ark# dao svo2e najstarije2 sin# Karlo2an#) a # ostali2 dijelovi2a 'iv%e
preekt#re postavio je rana$ke 2arkgroove i groove.
Ali ovako 2alen teritorij nije "adovoljavao Karlo2ana pa je sklopio save" s Moravsko2 i
podigao po'#n# protiv o1a. Svoji2 vojni2 #spjesi2a pri2orao je L#dviga da 2# #st#pi
1ijelo podr#$je preekt#re) ali je "a #"vrat
J5C
2orao raskin#ti save" s Rastislavo2. 9 Donjoj .anoniji naslijedio je dotle .ri'in# njegov sin
Ko1elj. On je od2a6 o2og#io nastavak 2isionarskog rada sal1'#r%ke nad'isk#pije i ja$anje
nje2a$ke koloni"a1ije.
!or2iranje2 i ja$anje2 donjopanonske kne3evine rana$ka je vlast 3eljela opkoliti i i"olirati
Veliko2oravsk# kne3evin#. To2e isto2 1ilj# sl#3io je i save" s B#garsko2) # to vrije2e
veliko2 silo2 # isto$no2 .od#navlj#.
.red takvo2 opasno%# Rastislav je odl#$io da se osloni na Bi"ant) koji je 'io #
neprijateljski2 odnosi2a i s B#garsko2 i s !ran1i2a. Na te2elj# #govora o save"# tada%nji
je 1ar Mi6ajlo III. ,CI. # Moravsk# poslao 'ra# Konstantina i Metodija da po#$avaj#
stanovni%tvo # kr%anskoj vjeri na narodno2 je"ik#. 7Slavenski apostoli8 'ili s# rodo2 i"
Sol#na gdje je "natan dio stanovni%tva okolni6 sela govorio slavenski2 je"iko2. Konstantin
je kasnije) kao redovnik) #"eo i2e Wiril. Metodije je kao 2lad $ovjek postao #pravnik jedne
slavenske ar6ontije na rije1i Str#2i) a Konstantin je # Karigrad# st#dirao teologij#) pa je
postao 'i'liotekar 1arigradske patrijar%ije i proesor ilo"oije na 1arigradskoj visokoj %koli.
0odine ,C-. 1ar je Konstantina poslao =a"ari2a) # j#3n# R#sij#) da i6 #$i kr%anskoj vjeri.
Ona2o je Konstantin poveo i svoga 'rata Metodija) pa s# o'oji1a ondje stekli drago1jena
isk#stva.
9o$i polaska # Moravsk# Konstantin je sastavio pose'no pis2o "a slavenski je"ik koje se
oslanja na gr$k# 2in#sk#l#. To pis2o "ove2o danas glagoli1o2. .is2o koje se danas po
Konstantin#4Wiril# na"iva irili1o2 nastalo je poslije glagoli1e) # posljednji2 desetljei2a
IB. st.) # preslavsko2 sredi%t# '#garske pis2enosti) na poti1aj '#garskog 1ara Si2e#naL ono
je i2ita1ija gr$ke #n1ijale) a slova koji6 # gr$ko2 pis2# ne2a) pre#"eta s# i" glagoli1e.
.ripre2aj#i se na p#t # Moravsk#) Konstantin je na staroslavenski je"ik preveo /van<elistar
i ti2e #te2eljio 1rkvenoslavensk# knji3evnost na glagoli$ko2 pis2#. 9 Moravskoj s# o'a
'rata ok#pila oko se'e gr#p# #$enika koji s# pro%irili rad na prevo<enj# 1rkveni6 knjiga.
Misionarska djelatnost Konstantina i Metodija nai%la je na 3estok otpor nje2a$kog
sveenstva. Ta je 'or'a naro$ito oja$ala nakon ,C5. kad je L#d4vig Nje2a$ki s vojsko2
provalio # Moravsk# i pri2orao Rastislava da pri"na svoj# va"alsk# podlo3nost.
Nakon ne%to 2anje od tri i pol godine rada # Moravskoj 'raa s# oti%la # Ri2 da od pape
do'ij# ovla%tenje "a svoj# daljnj# propovjedni$k# djelatnost.
Na svo2 p#tovanj# "adr3ali s# se # Donjoj .anoniji i "a svoja s6vaanja potp#no predo'ili
kne"a Ko1elja. 9 Ri2# i6 je ,C,. veo2a 'lagonaklono pri2io novoi"a'rani papa =adrijan II.
jer je 'io # do'ri2 odnosi2a s 1are2 Ba"ilije2 I. koji je na polo3aj 1arigradskog patrijar6a
vratio Ri2# odanoga Igna1ija. Do'ro2# prije2# pridonijelo je i to %to s# 'raa sa so'o2
donijela i 2oi 2#$enika Sv. Kle2enta %to s# i6 na%li jo% "a vrije2e svoga 'oravka kod
=a"ara. Toga kr%anskog 2#$enika tada%nja je legenda isto4vjeivala sa $etvrti2 ri2ski2
papo2 Kle2ento2) pa s# stoga Konstantin i Metodije # Ri2# va3ili kao donosio1i pos2rtni6
ostataka jednoga od prvi6 papa.
9 ovako povoljni2 okolnosti2a =adrijan II. je odo'rio slavensk# sl#3'# i prevo<enje knjiga
na 1rkvenoslavenski je"ik.
O'a 'rata provela s# # Ri2# oko godin# dana. Ondje se 2la<i od nji6) Konstantin) ra"'olio)
st#pio # gr$ki 2anastir i #"eo i2e Wiril) ali je ve *5.
II. ,C+. #2ro.
.oslije Wirilove s2rti stiglo je # Ri2 Ko1eljevo poslanstvo koje je "atra3ilo da Metodije #
njegovoj kne3evini organi"ira 'ogosl#3je. 9dovoljavaj#i to2e "a6tjev#) papa je Ko1elj# i
svi2 slavenski2 "e2lja2a #p#tio poslani1# kojo2 odo'rava #potre'# slavenskog je"ika #
1rkva2a. Id#e godine @,D-A papa je Metodija i2enovao panonsko4srije2ski2 nad'isk#po2.
Ko1eljeva ini1ijativa 'ila je sastavni dio velikog #stanka "apadnosla4venski6 "e2alja protiv
rana$ke vlasti koji je jo% ,C+. "a6vatio Moravsk#) He%k# i .anonij#. !ran1i s# intervenirali
vojno) ali s# se dvije nji6ove vojske 2orale pov#i 'e" #spje6a. Ti2e s# i Moravska i
.anonija stekle potp#n#
ne"avisnost.
.oslije vojnog ne#spje6a !ran1i s# posegli "a politi$ki2 sredstvi2a) pa s# potakli na po'#n#
Rastislavova sinov1a Svjatopl#ka koji je #pravljao Slova$ko2. S rana$ko2 po2oi
Svjatopl#k je po'ijedio Rastislava i sa2 "avladao Moravsko2 i Slova$ko2) ali kao rana$ki
va"al ko2e s# kao nad"orna li1a 'ila dodijeljena dva rana$ka groa. Ve id#e godine @,D*A
!ran1i s# "'a1ili Svjatopl#ka i odveli ga # "aro'ljeni%tvo # Bavarsk#) a Moravska je
pretvorena # provin1ij# Isto$norana$koga kraljevstva.
Ali # vrije2e jedne po'#ne @pod vodstvo2 sveenika Slavo2iraA !ran1i s# na $el# svoje
vojske # He%k# i Moravsk# poslali Svjatopl#ka i nakon po'jede vratili 2# polo3aj
veliko2oravskoga kne"a # svojstv# rana$kog va"ala. 9sporedo s ti2 doga<aji2a !ran1i s#
nastojali one2og#iti Metodijev# djelatnost # .anoniji. .rijevaro2 s# ga #6vatili i 'a1ili #
ta2ni1# gdje je odle3ao dvije i pol godine. Slo'oda 2# je vraena na interven1ij#
novoi"a'ranoga pape Ivana VIII.) ali je i" .anonije) gdje je i2ao polo3aj nad'isk#pa) 2orao
i"'jei # Moravsk#. 9skoro "ati2 !ran1i s# #klonili Ko1elja i .anonij# pretvorili # svoj#
provin1ij#. Sada je 1ijelo podr#$je isto$ni6 Alpa i .anonije podvrgn#to nje2a$ki2 1rkveni2
sredi%ti2a a nje2a$koj koloni"a1iji nis# stajale na p#t# vi%e nikakve "apreke.
Metodijevo djelovanje naila"ilo je na "natne te%koe i # Moravskoj. Na prit#3'# nje2a$kog
sveenstva papi) Metodije je ,D+. po"van # Ri2 da se raspravi pitanje njegova pravovjerja.
Re"#ltat toga ispitivanja 'io je povoljan "a Metodija) pa je Ivan VIII. ,,-. pose'no2 '#lo2
odo'rio sl#3enje 2ise na 1rkvenoslavensko2) #" #vjet da evan<elja i epistole '#d# najprije
$itani na latinsko2 a "ati2 na slavensko2 je"ik#. Ali # isto vrije2e papa je odo'rio i rad
nje2a$kog sveenstva pa je ti2e pri"nao dvojakost vjerske sl#3'e # Moravskoj. Otad je
Metodije nastavio svoj# djelatnost # najte3i2 #vjeti2a. 92ro je # proljee ,,G.
.oslije njegove s2rti #tje1aj nje2a$koga sveenstva potp#no je prevladao i na Svjatopl#kov#
dvor# i # Ri2#. Ondje je od jeseni ,,G. papo2 'io Stjepan V.) 3estok protivnik Bi"anta) pa je
"a'ranio #potre'# slavenskog je"ika # 1rkva2a # Moravskoj) a nad'isk#po2 nije postao
Metodijev #$enik i nastavlja$ 0ora"d nego njegov naj3e%i protivnik) njitranski 'isk#p
Ri16ing.
.red te%ki2 progoni2a koji s# #slijedili) veina Metodijevi6 #$enika)
2e<# koji2a s# najistakn#tiji 'ili 0ora"d) Kli2ent) Lavrentije i Na#2) nap#stili s# Moravsk#
i oti%li # "e2lje 'alkanski6 Slavena) # =rvatsk#) Makedonij# i B#garsk#.
J5,
9 =rvatskoj) "a vrije2e prvog potp#no sa2ostalnog kne"a Brani2ira @,D+>,+JA Hirilovo je
glagoljsko pis2o i slavensko 'ogosl#3je #6vatilo kor4jena i sa$#valo se ponegdje sve do BB.
stoljea) a # Makedoniji i B#garskoj) slavensko je 'ogosl#3je "a vrije2e 1areva Borisa i
Si2e#na do3ivjelo i"vanredan pro1vat.
.re2da je dotle # Moravskoj nje2a$ka 1rkva postigla potp#ni trij#2) politi$ke s# okolnosti
'ile povoljne "a Svjatopl#kov# te3nj# da se osa2ostali. 0odine ,,D. karantanski je vojvoda
Arn#l podigao '#n# protiv nje2a$koga kralja i ri2skoga 1ara Karla De'elog i #2jesto njega
"avladao Isto$nora4na$ki2 @nje2a$ki2A kraljevstvo2. 9 ti2 kriti$ni2 "'ivanji2a Arn#l je
sklopio 2ir sa Svjatopl#ko2 i $ak do'io od njega vojn# po2o. &a #"vrat pri"nao je p#n#
ne"avisnost Veliko2oravske kne3evine @,+-A.
Takav Arn#lov $in 'io je ipak tek privre2ena kon1esija protivnik# koji je postao s#vi%e
2oan. Svjatopl#k je nai2e 'io pro%irio svoj# vlast na He%k#) Mal# .oljsk# i "e2lj# L#3i$ki6
Sr'a) a 'ilo je o$ito da na2jerava osvojiti i &apadn# .anonij#. Nje2a$ka se to2e 2orala
#sprotiviti. Ali # 'or'a2a koje s# #slijedile s#djelovao je i jedan posve novi aktor.
Mad3ari 9 posljednji2 de1eniji2a IB. stoljea # .anonsk# ni"in# po$inj# prodirati Mad3ari.
Taj no2adsko4ratni$ki narod #groinskog podrijetla prvo'itno je 'oravio # dana%njoj
Ba%kiriji) i"2e<# srednje Volge i gornjeg To'ola @7Velika 9garska8A. 9 VI. i VII. st. jedan je
dio 'a%kirsko4#garski6 ple2ena dospio # stepe i"2e<# A"ovskoga 2ora i Kavka"a. Na
prijela"# VIII. # IB. st. s2jestili s# se ve # ravni1a2a i"2e<# Dnjepra i Dona) sjeverno od
Ra"ara. 9 toj o'lasti koj# i"vori @Konstantin .orirogenetA na"ivaj# Le'edija) or2irao se
ple2enski save" pod vodstvo2 Mad3ara. .od pritisko2 =a"ara i .e$enega Mad3ari s# #
%e"deseti2 godina2a IB. st. #"42akli jo% dalje pre2a "apad#) na podr#$je rijeka Seret i .r#t.
T# je na $el# nji6ova ple2enskog save"a stajao kne" Arpad. .rodir#i preko karpatski6
prijevoja) oni s# sve $e%e #padali # .anonij#. Ondje s# ,,I. i ,,5. kao save"ni1i Svjatopl#ka
ratovali protiv !ranaka. Ali kad je Arn#l ,+J. poveo rat protiv Veliko2oravske kne3evine)
Mad3ari s# 'ili save"ni1i Nije2a1a.
.a ipak) ni taj p#ta !ran1i nis# 2ogli postii vojni #spje6. Skor# propast Veliko2oravske
kne3evine pripre2alo je #n#tra%nje ras#lo njene politi$ke vlasti. .oslije Svjatopl#kove s2rti
@,+5A njegovi s# sinovi 2e<# so'o2 podijelili je"gr# njegove dr3ave) a He%ka i L#3i1a s# se
odvojile. 9 prvi 2a6 Mad3ari s# jo% 2i2oi%li Moravsk# i Slova$k# #s2jeriv%i svoje glavne
napade pre2a Bavarskoj i Italiji. Na po6od# nji6ove veo2a velike vojske preko .anonije i
Slovenije # Italij# oni s# #ni%tili .anonsk# kne3evin# kojo2 je kao rana$ki va"al #pravljao
6rvatski kne" Braslav @,,->,+,A. 9sporedo s ti2e Mad3ari s# #" M#r#) Drav# i D#nav
prodirali d#'oko # Karantanij# i Bavarsk#.
&a vrije2e ti6 provala Arn#l je 'io #pleten # 'or'e "a Italij# i 1arski naslov) pa se ondje ,++.
ra"'olio i #skoro #2ro. Nje2a$ki2 kralje2 postao je njegov %estogodi%nji sin L#dvig Dijete.
Sada ni isto$norana$ka dr3ava @Nje2a$kaA nije 'ila kadra da Mad3ari2a pr#3i eikasan
otpor.
9 ni"# napada Mad3ari s# # prvi2 godina2a B. st. 'itno osla'ili Veliko42oravsk# kne3evin#)
a +-D. s# kod Bratislave po'ijedili velik# 'avarsk#
vojsk# # kojoj je pogin#o i preekt Karantanije s 2no%tvo2 naj#gledniji6 velika%a. Nakon
toga s# # vlast Mad3ara pale sve "e2lje isto$no od rijeke /nns) "ajedno s Karantanijo2)
.anonijo2) Moravsko2 i Slova$ko2.
.rodoro2 Mad3ara # srednje .od#navlje 'ila je prekin#ta kontin#irana ve"a i"2e<# "apadni6
i j#3ni6 Slavena. Ali) # isti 2a6) "a gotovo stotin# i pedeset godina "a#stavljeno je prodiranje
nje2a$ke koloni"a1ije na 2orav4sko4panonsko podr#$je i # isto$ne Alpe.
I. .RIVR/DNI I DR9MTV/NI ODNOSI 9 SR/DN:O: I &A.ADNO: /VRO.I 9
VRI:/M/ KAROLIN0A
Agrarni Do'a Karolinga) koje o'#6vaa dr#g# polovi1# VIII. st. i 1ijelo odnosi IB. st.) 'itno
je va3no "a p#n# i"gradnj# "apadnoevropskog e#dali"2a. 9 to2e vre2en#) # je"gri te
dr3ave @i"2e<# Loire i RajneA pro1es #klj#$ivanja slo'odni6 2ali6 "e2ljoposjeda # okvire
veliki6 e#dalni6 i2anja ve je 'io gotovo potp#no ostvarenL # "natnoj 2jeri "a6vatio je i
j#3n# !ran1#sk#) a na istok# od Rajne napred#je tako<er) iako osjetno sporiji2 te2po2.
&'og takvi6 okolnosti odre<#j#i aktor pri #po"navanj# privredne i dr#%tvene str#kt#re
karolin%ke dr3ave predstavljaj# organi"a1ija i privredno #nk1ioniranje veliki6 e#dalni6
i2anja. Na ti2 te2elji2a "asniva se klasni poredak najveeg dijela tada%nje srednje i "apadne
/vrope.
O organi"a1iji veliki6 "e2ljoposjeda) i to # prvo2 red# vlasteoski6 re"ervata) sa$#vali s# se
is1rpni s#vre2eni i"vori. Najva3niji 2e<# nji2a je t"v. Kapit#lare de villis) propisnik o
#pravljanj# re"ervati2a kraljevski6 "e2ljoposjeda) nastao i"2e<# DD-. i ,--. .o #"or# na te
odred'e organi"irali s# privredn# djelatnost na svoji2 re"ervati2a tako<er i 1rkveni i
svjetovni ve lika%i. 9" Kapit#lare veo2a s# inor2ativni i #"or1i inventara 1rkveni6 i di
3avni6 i2anja @t"v. Brevi#2 eZe2plaA koji s# i"ra<eni po nared'i kraljevske
vlasti i"2e<# ,**. i ,*I.
Ali dok Kapit#lare i Brevi#2 eZe2pla opis#j# isklj#$ivo vlasteoske re"ervate) a o $esti1a2a
"avisni6 seljaka govore tek #sp#t) nei"ravno i nedovoljno pre1i"no) dok#2enti %to s# i6 o
svoji2 pri6odi2a sastavljali 'ogati sa2ostani) t"v. poliptisi) sadr3avaj# i"o'ilna o'avje%tenja
prvenstveno o 3ivot# i rad# na selja$ki2 "avisni2 $esti1a2a.
Najslavniji od ti6 polipti6a je .olipti6 opatije Saint40er2ain des .res @Sen4Per2en de .reA)
kraj .ari"a) %to ga je oko ,*I. dao sastaviti opat toga sa2ostana) Ir2ion. 9 nje2# se opis#je
JG i2anja toga sa2ostana) ras#ti6 # ra"ni2 dijelovi2a srednje i sjeverne !ran1#ske. Svako
i2anje opisano je # pojedinosti2a. Najprije je prika"ana re"ervatska "e2lja sa svi2
sastoj1i2a) vrsta2a k#lt#ra i "grada2aL "ati2 se na'rajaj# "avisne selja$ke $esti1e) navodi
veli$ina o'ra<ene "e2lje # okvir# svake takve $esti1e) opis#j# se nat#ralne da3'ine "avisni6
o'ra<iva$a) pa se $ak na'rajaj# i nji6ova i2ena i #tvr<#je 'roj $lanova nji6ovi6 o'itelji.
Osi2 Ir2ionova polipti6a sa$#vao se i ni" dr#gi6) i" !ran1#ske i "apadni6 podr#$ja
Nje2a$ke) nastali6 tijeko2 IB. stoljea.
JG-
Ko2'ina1ijo2 podataka %to i6 sadr3e sva tri tipa navedeni6 i"vora 2og#e je o1rtati str#kt#r#
karolin%kog velikog "e2ljoposjeda # 1jelini.
.roi"vodno4organi"a1iona jedini1a velikog "e2ljoposjeda # karolin%ko do'a 'ilo je
pojedina$no i2anje koje # dok#2enti2a nosi na"iv villa. Njegov opseg 2ogao je varirati
i"2e<# J-- i J--- 6ektara @tj. i"2e<# IG- i IG-- j#tara "e2ljeA. Svako takvo i2anje dijelilo
se na dva) 2e<# so'o2 na$elno ra"li$ita dijela. To s#E *A vlastelinova re"ervatska "e2lja i JA
$esti1e "avisni6 o'ra<iva$a. .rvi od nji6 nosi # i"vori2a na"iv terra indo2ini1ata ili terra
%ali1a. Na tl# toga "e2lji%ta) koje je vlasnik pridr3ao "a sa2oga se'e da ga o'ra<#je #
vlastitoj re3iji) stoji vlastelinov dvor @1#rtisA. To je "apravo prostor ogra<en "ido2 na ko2 je
vlasnikova @ili #pravnikovaA sta2'ena k#a s gospodarski2 "grada2a i nasta2'a2a "a radn#
snag# koja trajno 3ivi i radi na re"ervatskoj "e2lji. 9n#tar "ida tako<er je vrt i povrtnjak
dvor1a) a ponekad i #krasni park oko vlastelinova do2a.
I"van "idina dvor1a nala"e se "e2lji%ta vlastelinova re"ervata. To s#) prije svega) o'radive
povr%ine. One se 2og# sastojati od neprekin#ti6 veliki6 povr%ina orani1a ili pak od $esti1a
koje s# na teren# isprepletene sa $esti1a2a "avisni6 o'ra<iva$a. Ovakav dvovrsni raspored
vlastelinove orae "e2lje # ve"i je s na$ino2 nastajanja velikog "e2ljoposjeda. 9 oni2
sl#$ajevi2a kad je "e2ljoposjed nastao #klj#$ivanje2 alodijalni6 $esti1a neko slo'odni6
rodovski6 sela # okvir vlastelinstva) dio takvi6 $esti1a ostavljen je nji6ovi2 'iv%i2
vlasni1i2a # svojstv# "avisni6 $esti1a) a dio je pripojen re"ervat#. .ri to2e je taj re"ervatski
dio "e2lje ostao teritorijalno ra"vrstan 2e<# "avisni2 $esti1a2a) pre2da je #%ao # sastav
re"ervata. Naprotiv) kad je i2anje ste$eno kao 1jelovit 'lok) re"ervat je i" njega odsje$en kao
1jelina) a ostatak je) kao #daljeniji teren) podijeljen na $esti1e i #st#pljen o'ra<iva4$i2a. .o
jedno2e ili dr#go2e od ta dva terenska rasporeda orani1a 2o3e se rekonstr#irati i povijest
nastajanja nekoga odre<enog vlastelinstva.
Osi2 orani1a) vlasteoski je re"ervat o'#6vaao livade) kad%to vinograde) i gotovo #vijek i
%#2e. 9 sastav re"ervata #la"i i 1rkva podign#ta "a vjerske potre'e vlastelinstva. Vlasnik
villae i2ao je do2ini#2 nad takvo2 1rkvo2) tj. on je 'io vlasnik sa2e 1rkvene "grade)
pok#stva # njoj) sveeni$ke odjee) lit#rgijski6 knjiga) a tako<er i "e2lje koja je dodijeljena
1rkvi da 'i sveenik koji # njoj odr3ava o'rede 2ogao od pri6oda s te "e2lje 3ivjeti.
Re"ervat je redovno i2ao i svoj 2lin) ali on o'i$no nije 'io # vlasnikovoj neposrednoj
eksploata1iji) nego dan # "ak#p.
O2jer i"2e<# sve#k#pne re"ervatske o'radive "e2lje jedne villae i o'radive "e2lje)
dodijeljene # o'lik# $esti1a "avisni2 o'ra<iva$i2a) i"nosio je *O5 do *OI napra2a IO5
odnosno JOI. Ali '#d#i da s# # sastav re"ervata #la"ile jo% i %#2e i lovi%ta s podr#$ja
1jelok#pne villae) redovno je sva re"ervatska "e2lja "a#"i2ala otprilike polovi1# sve#k#pne
povr%ine jednoga vlasteoskog i2anja.
O'rado2 i iskori%tavanje2 re"ervatske "e2lje kao i prik#pljanje2 nat#ralni6 da3'ina sa
"avisni6 $esti1a #pravljao je nadstojnik i2anja ili villi1#s.
Kao radna snaga na re"ervatskoj "e2lji spo2inj# se jo% i # karolin%ko do'a tako<er i ro'ovi.
Ali nji6ov je 'roj 'io 2alen) a svodi se na posl#g# vlasnikova) odnosno villi1#sova #3eg
gospodarstva na sa2o2e dvor#. Ta radna snaga stan#je # pose'ni2 nasta2'a2a # okvir#
ogra<enog prostora oko dvor1a i 6rani se i" gospodarevi6 "ali6a. Ta opskr'a "ove se
pre'enda) pa te k#ne sl#ge i"vori na"ivaj# pre'endarii. .onekad pre'endarii i2aj#
JG*
lili
4 i N N
2 l
i "ase'n# k#i1# i"van ograde dvor1a i oko nje ok#ni1# koj# o'ra<#je pre'endarova o'itelj
@3ena i dje1aA) dok je on sa2 1io radni dan ve"an #" d#3nost # gospodarev# k#anstv#.
Naprotiv) glavna o'ra<iva$ka radna snaga na gospodarev# re"ervat# 'ili s# "avisni selja1i s
$esti1a koje) osi2 re"ervata) pripadaj# # okvir jednoga i2anja @villaeA.
Na taj na$in sk#p "avisni6 selja$ki6 par1ela jedne villae $ini proi"vod4no4organi"a1ioni 'itno
va3an sastavni dio vlasteoskog i2anja. Ono 2o3e #nk1ionirati kao proi"vodna jedini1a sa2o
# save"# s ti2 ko2plekso2 "avisni6 $esti1a jer s# one ne sa2o davao1i da3'ina # korist
vlastelina) nego i o'ra<iva$i re"ervatske "e2lje. Be" nji6ova radnog #djela te 'i "e2lje
ostajale neiskori%tene i 2rtve.
:edna prosje$na selja$ka $esti1a i" sastava vlasteoskog i2anja nosi # i"vori2a na"iv 2ans#s
@na nje2a$ko2 je"i$ko2 podr#$j#E 6o'a ili 6ova) # 2oderno2 nje2a$ko2 je"ik#E Die =#eA.
.o svojoj 'iti) jedan 2ans#s je toliki opseg "e2lje koliko je # dani2 agrarni2 #vjeti2a 'ilo
n#3no da od njegove o'rad'e 2o3e 3ivjeti jedna selja$ka o'itelj i povr6 toga davati vlastelin#
#o'i$ajene o'roke # plodina2a
i rad#.
.oja2 2ans#sa o'#6vaa nekoliko sastavni6 dijelova. Njegovo sredi%te je sta2'ena k#a s
ok#ni1o2. Osi2 toga 2ans#s o'#6vaa orani1e) livade i vinograde @# o'lasti2a gdje
#spijeva lo"aA. M#2e) pa%nja1i i lovi%ta ne #la"e # sastav 2ans#sa) ali se dr3ao1i2a $esti1a
@'esplatno ili #" pose'ne da3'ineA i"ri$ito pri"naje pravo #djela # iskori%tavanj# %#2a i
pa%njaka koji ostaj#
sastavni dio re"ervata.
Raspored o'radivi6 povr%ina jednoga 2ans#sa 2o3e 'iti dvojakE aA one 2og# 'iti ra"vrstane
po siste2# isprepletenosti seoski6 $esti1a kakav se or2irao # ranijoj etapi) jo% dok je selo
'ilo slo'odna s#sjedska opina ili 2arka. 9 takvi2 sl#$ajevi2a o'i$no s# i k#e pojedini6
dr3ala1a 2ans#sa na ok#p# i $ine selo "'itoga tipaL 'A kad naselje "avisni6 dr3ala1a
vlasteoske "e2lje nije nastalo #klj#$enje2 'iv%eg slo'odnog sela # vlastelinov "e2ljo4posjed)
nego naknadni2 naseljavanje2 seljaka na par1ele velika%kog i2anja) o'radiva "e2lja
jednoga 2ans#sa #glavno2 je na ok#p# oko o'ra<iva$eve k#e) a naselje takvi6 dr3ala1a
pripada tip# raspr%enog sela.
:edna villa 2ogla je i2ati ra"li$ito velik 'roj 2ans#sa) od svega nekoliko
do stotinjak i vi%e.
Ali osi2 ra"li$itog 'roja 2ans#sa # sastav# jedne villae) jedna i ista villa 2ogla je i2ati
2ans#se ra"li$itog karaktera # pogled# nji6ova so1ijalno4ekono2skog stat#sa. Tako se #
i"vori2a na'rajaj#E 2ansi ingen#iles) 2ansi serviles i 2ansi lidiles. Sva tri na"iva govore o
odre<eno2 so1ijalno4ekono24sko2 podrijetl# dr3ala1a 2ans#sa. Slo'odne @ingen#ilneA
2ans#se dr3e poto21i nekada%nji6 $lanova slo'odni6 seoski6 opina koji s# osiro2a%enje2
'ili pri2orani da svoj# $esti1# predaj# 2onije2# od se'e) ali s# je pri to2 "adr3ali na
o'rad'i) #" #vjet da novo2 vlasnik# @vlastelin#A te "e2lje daj# o'rok # nat#ri i rad#. Sli$an
stat#s i2ala je i "e2lja poto2aka nekada%nji6 kolona i prekarista koji s# kao slo'odni "ak#p1i
dr3ali veleposjednikov# "e2lj# i s nje davali o'rok # nat#ri i rad#. Svi s# oni # na$el# 'ili
slo'odni lj#di) pa s# t# slo'od# sa$#vali i nakon %to je nji6ova "e2lja postala vlasni%tvo2
veleposjednika.
JGJ
Naprotiv) nekada%nji ro'ovi) naseljeni na $esti1# gospodareve "e2lje @servi 1asatiA) dr3ali s#
$esti1e koje svoji2 na"ivo2 @2ansi servilesA svjedo$e
- neslo'odno2 so1ijalno2 podrijetl# takvi6 o'ra<iva$a.
Tre# kategorij# 2ans#sa @2ansi lidilesA dr3ali s# 'iv%i ger2anski pol#4slo'odnja1i ili liti)
koji najvjerojatnije potje$# od neko slo'odni6 0er2ana koji s# jo% # davnini ratni2 pora"o2
dospjeli # neslo'odni polo3aj) pa s# priliko2 or2iranja veleposjeda od svoji6 gospodara
do'ivali "e2lj# da je o'ra<#j# #" o'ave"# da gospodar# daj# o'rok ** naravi. Ovakvi6
2ans#sa oso'ito je 2nogo 'ilo na i2anji2a velika%a isto$no od Rajne.
Ali pre2da takvi na"ivi 2ans#sa nes#2njivo svjedo$e o ra"li$ito2 so1i4jalno4ekono2sko2
podrijetl# po$etni6 o'ra<iva$a takvi6 2ans#sa) ipak je # IB. st. sit#a1ija ve 'ila "natno
"a2r%enija. Bilo je) nai2e) ve 2nogo sl#$ajeva da 2ans#se koji nose na"iv 7ingen#iles8 vi%e
ne dr3e 'iv%i slo'odni $lanovi seoski6 opina ili 'iv%i slo'odni koloni) nego servi. Isto tako
'ilo je
* servilni6 2ans#sa na koji2a akti$no 3ive 'iv%i slo'odni $lanovi seoski6 opina ili
slo'odni koloni.
Ovakvo po'rkano stanje potje$e ot#da %to se nije odr3alo prvo'itno stanje. Na ingen#ilni2
2ans#si2a nes#2njivo s# prvo'itno 3ivjeli slo'odni lj#di @ingen#ilesA a na oni2a koji s# se
vodili kao servilni 2ans#si prvo'itno s# 3ivjeli servi. Ali prvo'itni s# dr3ao1i ili po2rli ili
i"gin#li # ratni2 "'ivanji2a) oti%li ili 'ili protjerani sa svoji6 2ans#sa) pa je vlastelin na
nji6ovo 2jesto postavljao dr#ge o'ra<iva$e) a ti nis# #vijek 'ili istoga so1ijalno4ekono2skog
stat#sa kao i nji6ovi pret6odni1i. .ri to2e se # interes# vlasnika "e2lje ostvario jedan va3an
pro1esE so1ijalno4ekono2ski stat#s $ovjeka @slo'odna $ovjeka ili ro'aA prenio se na "e2lj# i
ve"ao #" nj#. B#d#i da s# ra"li$ite kategorije o'ra<iva$a 'ile d#3ne davati vlasnik# ra"li$ito
velike o'ro$ne i radne da3'ine) s vre2eno2 s# tipovi da3'ina postali o'ave"o2 doti$ne
$esti1e. Tako se sada sa2a $esti1a @#2jesto lj#diA tretira kao optereena ingen#ilno2 odnosno
servilno2 da3'ino2L a kad je) stje1aje2 okolnosti) na ingen#iln# $esti1# do%ao netko tko je
po podrijetl# 'io serv#s) on je ipak s te "e2lje davao ingen#ilne da3'ine. I o'ratno) ako je na
serviln# $esti1# do%ao ingen##s) on je ipak 'io d#3an na2irivati servilne o'ave"e %to s#
teretile njegov# novopre#"et# $esti1#.
Takvi2 na$eli2a veleposjednik je $#vao neokrnjenost svoji6 pri6oda nastojei da i6 odr3i
neovisni2a od event#alne 2ijene lj#dstva koje je "e2lj# o'ra<ivalo.
&a ra"#2ijevanje podrijetla "avisnog stanovni%tva i vlasteoski6 i2anja veo2a je
karakteristi$an relativan odnos ingen#ilni6 i servilni6 2ans#sa. Broj servilni6 2ans#sa rijetko
na koje2 i2anj# # &apadnoj !rana$koj prela"i jedn# petin#) a svi s# ostali 2ans#si
ingen#ilni. Naprotiv) isto$no od Rajne najvei dio 2ans#sa s# lidilni ili servilni) dok s#
ingen#ilni 2ans#si jo% i # IB. st. 2alo'rojni. To potje$e ot#da %to je # Nje2a$koj # to do'a
'roj jo% #vijek slo'odni6 seoski6 "e2ljoposjeda @alodaA veo2a velik i %to je pro1es
e#dali"a1ije ondje 'io # "natno2 vre2ensko2 "aostatk# "a st#pnje2 e#dali"a1ije #
&apadnoj !rana$koj. Tek # naredni2 stoljei2a veliki e "e2ljo4posjed #klj#$iti i slo'odne
selja$ke "e2lje # sastav vlastelinstava) pa e ti2e ingen#ilni 2ans#si poja$ati svoj #dio #
#k#pno2 'roj# 2ans#sa pojedini6 villa.
Ra"like 2e<# kategorija2a 2ans#sa po$ivale s#) dakle) na nejednaki2 o'ave"a2a koje s#
prvo'itno "avisile o so1ijalno2 stat#s# o'ra<iva$a) a "ati2
JGI
s# pre%le s lj#di na "e2lj# i ostale ve"ane #" nj#. Te2elj takvog ra"likovanja postojao je ve #
anti1i. Na tada%nji2 veleposjedi2a servi s# i2ali 2ale $esti1e a o'ra<ivali s# i6 r#$ni2
alato2 @2otiko2 i lopato2A) dok s# koloni @kao i) kasnije) slo'odni $lanovi ger2anski6
seoski6 opinaA i2ali "natno vee $esti1e koje s# o'ra<ivali #" po2o sto$ne "aprege. &'og
nejednake eikasnosti o'rad'e # takvi2 #vjeti2a) a i "'og ro'ovskog stat#sa serva) servilne
s# $esti1e jo% # anti1i 'ile 2anje optereene o'ro$ni2 da3'ina2a a vi%e radni2 d#3nosti2a
na veleposjednikov# re"ervat#.
Takve ra"like odr3ale s# se jo% i # karolin%ko do'a) pa dr3ao1i servilni6 $esti1a rade na
e#dal$ev# re"ervat# sa2o sa svojo2 vlastito2 i"i$ko2 radno2 snago2) ali vi%e dana #
godini) dok dr3ao1i ingen#ilni6 $esti1a rade sa svojo2 sto$no2 "aprego2) # 1jelini 2anji 'roj
dana # godini. Takve s# o'ave"e ostale "ati2 ve"ane #" prvo'itni karakter $esti1a i nji6ovi6
o'ra4<iva$a) 'e" o'"ira da li je na nekoj odre<enoj karolin%koj $esti1i @2ans#s#A 3ivio 'iv%i
slo'odan $ovjek ili 'iv%i serv.
Ali osi2 iskonske ra"like # veli$ini i"2e<# $esti1a koje dr3e poto21i neko slo'odni6 i
sa2ostalni6 seljaka i $esti1a koje dr3e poto21i serva) # IB. st. i2a i"ra"iti6 ra"lika i # veli$ini
2e<# sa2i2 ingen#ilni2 $esti1a2a. Neke s# od nji6 tipi$no @prosje$noA velike i odgovaraj#
veli$ini "e2ljoposjeda koja se 2ogla s2atrati standardno2 # nekada%nji2 slo'odni2
ger2anski2 seli2a. Dr#ge s# vee) dva) tri ili $ak $etiri p#ta od prosje$ne $esti1e) dok neke
opet i"nose svega polovi1#) trein# ili $ak $etvrtin# karakteristi$ne veli$ine.
9"rok te pojave je # to2e %to s# se neko) # slo'odni2 seoski2 "ajedni1a2a) jedni od seljaka
# okvir# i2ovinske dieren1ija1ije 'ogatili i stje1ali vi%kove "e2lje) dok s# dr#gi siro2a%ili)
pa se nji6ov posjed 2rvio i pretvarao # ra"li$ito velike #lo2ke prvo'itne standardne $esti1e.
Tako i2ovinski i posjedovno i"dieren1irana sela "a6vatio je "ati2 pro1es podvrgavanja
slo'odni6 selja$ki6 "e2ljoposjeda veleposjedni1i2a) pa s# # sastav #klj#$ivani i posjedi
i2#niji6 i osiro2a%eni6 seljaka) #nijev%i # 2o"aik vlastelinskoga i2anja ve dotad ostvarene
nejednakosti.
&a ra"lik# od nejednakosti # veli$ini ingen#ilni6 $esti1a) servilne s# podjednako velike. Servi)
nai2e) nikad nis# s2jeli ot#<ivati ni naj2anji dio do'ivene "e2lje) pa s# nji6ovi posjedi
ostali nei"2ijenjeni) no #vijek 2anji od standardno velike $esti1e nekada slo'odnoga i
sa2ostalnog selja$kog "e2ljoposjeda.
Ovakvoj ra"nolikosti # opseg# 2ans#sa pridr#3#je se od prve polovi1e IB. st. jo% i pojava po
kojoj na jedno2 2ans#s# vi%e ne 3ivi sa2o jedna selja$ka o'itelj) nego dvije) tri ili $ak vi%e
o'itelji neposredni6 o'ra<iva$a vlasteoske "e2lje. To je 'io re"#ltat prirodnog porasta
stanovni%tva i or2iranja #2jesto jedne iskonske selja$ke o'itelji dvij# ili vi%e novi6) od
sinova ili #n#ka prvo'itnog dr3ao1a $esti1e. Tako se s vre2eno2 ra"vija prenaseljenost
2ans#sa) pri $e2# teret #o'i$ajeni6 da3'ina ostaje isti a snose i6 sve o'itelji jednoga 2ans#sa
solidarno.
Kao prvi re"#ltat porasta p#$anstva i prenaseljenosti 2ans#sa javljaj# se na prijela"# IB. # B.
st. prva kr$enja novi6 ko2pleksa o'radive "e2lje na ra$#n %#2a i %ikara. Na taj na$in nastaj#
nove) 2anje $esti1e) optereene 2anji2 da3'ina2a od dr#gi6) pa se 2o3e pretpostaviti da s#
te 2anje da3'ine i2ale sl#3iti kao podstrek i privre2ena nagrada "a i"vr%eni posao kr$enja.
Ali ta kr$enja # IB. i B. st. 'ila s# tek "a2e1i velikog pot6vata na
JG5
privo<enj# pod o'rad'# jo% neo'ra<eni6 @veino2 %#2ski6A povr%ina koji se # !ran1#skoj i
Nje2a$koj ra"2a6ao tek # BI. ili $ak # BII. stolje#.
Opa slika karolin%kog vlastelinstva 2o3e se) dakle) s6e2atski "a2isliti kao veleposjednikov
i2ovni ko2pleks koji se dijeli na dva dijelaE na vlaste4oski re"ervat i na podr#$je selja$ki6
"avisni6 $esti1a. Svaki od ti6 dvaj# dijelova i2a svoj# str#kt#r#. Vlastelinov re"ervat se
sastoji od vlastelinova ili #pravnikova dvor1a te re"ervatski6 orani1a) %#2a i pa%njaka.
.odr#$je selja$ki6 $esti1a je 2o"aik ra"li$ito veliki6 par1ela) na koji2a 3ive i rade "avisni
selja1i) po svo2e podrijetl# ra"li$itoga dr#%tvenoga stat#sa.
Ali 2orolo%ki tako dvojako sa"dano vlastelinstvo # stvarnosti postoji i djel#je kao
ekono2ska 1jelina. Ni jedan od njegovi6 dvaj# sastavni6 dijelova privredno ne #nk1ionira
odvojeno i ne"avisno) nego s# to ko2ple2entarni dijelovi jedinstvenoga privrednog
organi"2a. Seoske $esti1e ne pripadaj# o'ra<iva$i2a nego s# vlasni%tvo veleposjednika. Oni
dakle 2og# ostvarivati svoj# proi"vodn# djelatnost sa2o #" #vjet da i2 je veleposjednik t#
"e2lj# #st#pio. Ali ni posjednik "e2lje 'e" radne snage koja se anga3ira # proi"vodnji ne 'i
sa2 i2ao 2og#nosti da i" nje do'iva plodove o'radivog tla. Operativna ve"anost vlasnika
"e2lje i o'ra<iva$a najvidljivije se o$it#je siste2o2 d#3nosti koje terete svaki 2ans#s #
odnos# pre2a vlasnik# sve#k#pnoga vlasteoskog i2anja. Kijela ta sk#pina d#3nosti sastoji se
od dva osnovna sastavna dijelaE aA od da3'ina # naravi i 'A od radni6 o'ave"a.
Da3'ine # naravi sastojale s# se # karolin%ko do'a @"a ra"lik# od 2ero4vin%ke epo6e) kad s#
one pro1ent#alni i"nos koji se #tvr<ivao svake godine i"nova) pre2a o'ilnosti #rodaA od
iksno odre<eni6 koli$ina #roda. .ri to2e se o'ro1i s orani1a s2atraj# "ak#pnino2 "a $esti1#)
a o'ro1i # vin# otk#pnino2 "a pravo ispa%e @pa stoga i nose na"iv 6er'ati1#2) travarinaA.
Osi2 #roda s polja da3'ine # naravi o'#6vaale s# i stok# @goveda ili) naj$e%e) svinje i
ov1eA. 9 jednini sl#$ajevi2a ta s# davanja i2ala karakter o'ave"nog dara "e2ljoposjednik#)
a # dr#gi2 s# sl#$ajevi2a prvo'itno 'ila na2ijenjena "a opskr'# kraljevske vojne sile @pa se
tada na"ivaj# 1arnati1#2 ili 6ostiliti#2A. Veo2a je rasprostranjena 'ila redovna da3'ina
odre<enog 'roja koko%i ili dr#ge peradi sa svakoga 2ans#sa) pri $e2# je #" svak# koko%
tre'alo dati #tvr<eni 'roj jaja @G ili CA.
9 1jelini #"ev%i) da3'ine # naravi 'ile s# ra"2jerno 2alene i nipo%to nis# te%ko optereivale
o'ra<iva$evo gospodarstvo.
9 nek# r#k# prijela"ni karakter od da3'ina # naravi k radni2 da3'ina2a $ine da3'ine #
gotovi2 proi"vodi2a rada. One se # osnovi 2og# svrstati # dvije sk#pineE *A proi"vodi od
drva i JA tkanine @lanene ili v#neneA.
I" prve sk#pine dr3ao1i 2ans#sa 'ili s# d#3ni davati odre<en# koli$in# gorivog drva koje je
tre'alo nasjei # vlasteoskoj %#2i) i"djelati kao 1jepani1e) dovesti i slo3iti na 6vatove #
dvori%t# 1#rtisa. Osi2 toga 2orali s# i"raditi i dopre2iti # dvora1 #tvr<en# koli$in# letava i
da%$i1a "a krovne konstr#k1ije) gradnj# staja i pojata) kola1a "a plotove) 2otki "a vinograde)
d#ga "a 'a$ve) 'aklji od s2olava drva i si.
Sva ta davanja od drva 'ila s# redovna i godi%nja @jednokratnaA) ali raspore<ena tako da je
jedan i isti 2ans#s jedne godine davao 1jepani1e) dr#gi letve) trei kol1e i 2otke) $etvrti d#ge)
itd. pa onda poslije vi%e godina opet 1jepani1e itd. 9 toj s2jeni davanja nis# svi 2ans#si #
istoj godini davali na pr. 1jepani1e) a # dr#goj svi na pr. kol1e) nego s# # istoj godini jedni
davali 1jepani1e) dr#gi letve) trei kol1e itd.) tako da je vlastelinove gospodarstvo svake
godine do'ivalo sve potre'ite i"ra<evine od drva.
JGG
0ospodarski radovi po 2jese1i2a. Il#2ina1ija i" L $etvrti IB. st.
JGC
Da3'ine # tekstilni2 proi"vodi2a o'#6vaale s# #tvr<ene koli$ine platna i s#kna. Sirovin# je
redovno davao gospodar. Tkanje platna i s#kna 'ilo je # prvo2e red# o'ave"a servilni6
2ans#sa i po svo2 podrijetl# nadoknada "a rad koji se prvo'itno o'avljao # radioni1a2a na
dvor1#) i to 3ensko2 radno2 snago2.
Radne o'ave"e dr3ala1a 2ans#sa 'ile s# # karolin%ko do'a glavni dio tereta koji se osnivaj#
na $injeni1i da je vlastelin prep#stio dio svoje "e2lje neposredni2 proi"vo<a$i2a na
sa2ostaln# o'rad'#.
.oja2 radni6 o'ave"a o'#6vaao je ni" d#3nosti koje i"vori o'ilje3avaj# na"ivo2 serviti#2
@sl#3'aA. Ona se sastojala od slijedei6 d#3nostiE
*A Ratarske o'ave"e. One s# 'ile naj'rojnije i najra"novrsnije) "a dr43ao1e $esti1a najte3e a "a
vlasnika "e2lje najva3nije) jer s# o2og#avale da re"ervatska "e2lja vlastelinstva '#de "aista
o'ra<ena.
Siste2 koji je osig#ravao t# o'rad'# i2ao je dva organi"a1iona o'likaE aA #" svak# $esti1#
dan# dr3ao1i2a na sa2ostalno o'ra<ivanje 'io je pridodan i dio vlasteoske re"ervatske
orani1e @t"v. ansingeA) koji je tre'alo o'raditi # potp#nosti) od oranja do 3etve i po6ranjivanja
plodina # vlasteoske 6a2'areL 'io je to stariji o'lik) 'a%tinjen i" 2erovin%ke epo6eL 'A svi
o'ra4<iva$i $esti1a odla"ili s# na odre<ene dane # tjedn# ili godini da sk#pno rade na
vlasteoskoj re"ervatskoj o'radivoj "e2lji. Takav o'lik radne o'ave"e prigodo2 oranja i2ao je
pose'an na"iv) 1orvada @k#l#kA. Sve ostale poljoprivredne radove koji vre2enski slijede
nakon oranja @3etva) kosid'a) 'er'a i dr. si.A o'ra<iva$i s# vr%ili na ra"li$it na$in) jer s# jedni
2ans#si 'ili o'ave"ni da "a svak# kategorij# radova daj# #tvr<eni 'roj radni6 dana) dr#gi s#
2orali davati gospodar# na potp#no raspolaganje jednoga ili vi%e radnika sve do potp#nog
"avr%etka odre<enoga se"onskog poljoprivrednog posla) dok s# trei davali radn# snag# jedan
ili vi%e radni6 dana sed2i$no sve do "avr%etka se"onski6 poljoprivredni6 radova.
JA Manoperae 'ile s# takvi radovi r#kodjeljnog karaktera koji2a je dr43ala1 podi"ao drvene
ograde oko vlasteoski6 orani1a) s#djelovao # gradnji i oprav1i "grada na 1#rtis#) kopanj#
'#nara i si. Ali) ponekad) taj je na"iv osi2 navedeni6 o'ave"a o"na$avao i sve poljoprivredne
radove nakon "avr%enog oranja @3etv#) kosid'#) 'er'#) vr%id'#) plijevljenje polja)
#skladi%tavanje #roda) vrtlarske radove i dr. si.A. 9 takvo2 sl#$aj# sve#k#pne agrarne
o'ave"e dr3ala1a sastojale s# se od dva dijelaE oranje @1orvadaA i 2ano4perae @svi ostali
poljoprivredni radovi pl#s podi"anje plotova i ograda te podi"anje i #"dr3avanje "grada na
1#rtis# s kopanje2 '#naraA.
IA .odvo" @1arroperae i angariaeA) sastojao se od dva dijelaE od dopre2e plodina s polja i
drva i" %#2a na vlasteoski dvor @1arroperaenL naprotiv) angariae s# 'ile takav podvo" koji je
proi"vode rada otpre2ao i"van grani1a villae) # glavno 'oravi%te vlastelina ili na neko
#daljenije odredi%te) # neko trgovi%te ili $ak # rije$n# ili 2orsk# l#k# radi daljeg transporta.
.od poja2 angaria svrstavala se i tekli$ka sl#3'a koja se vr%ila pje%i1e) na konj# ili la<o2.
5A Noi @no1tesA. Vlastelinstv# s# osi2 #naprijed #tvr<eni6 radni6 o'ave"a 'ili potre'ni i
nepredvi<eni radovi) pa s# o'ra<iva$i osi2 tereta %to s# i6 sa$injavale 1orvadae) 2anoperae i
1arroperae) a koje s# se odre<ivale od "ore do "alaska s#n1a @pa se stoga sve "ajedno "ov#
dani ili diesA) 'ili d#3ni i da se stavljaj# na raspolaganje gospodarev# vlastelinstv# neve"ano
#"
*D Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
odre<en# d#3nost. Takva o'ave"a sjedinjavala je nekoliko dana # jedn# vre2ensk# 1jelin#) pa
se stoga) "a ra"lik# od o'ave"a dani) na"ivala noi @pre2da se radilo) dakako) i tada sa2o od
j#tra do ve$eriA. O'ave"a no1tes "a6tijevala se dva p#ta # godiniE jedno2 "i2i a dr#gi p#ta #
proljee ili ljeti) a i"nosila je svaki p#ta po *5 ili *G dana. I"#"etno s# se ter2ini 2ogli spojiti
#
jedan jedini) jedno2jese$ni rok.
No1tes je 'io naro$ito va3an o'lik radne o'ave"e na pr. "a 'ogate opatije koje s# i2ale veo2a
prostran re"ervat oko sa2og sjedi%ta opatije) pa je 'ilo pre2alo radne snage na 2ans#si2a
koji s# 'ili na perieriji takvog re"ervata. 9 takvi2 okolnosti2a) opatija je dovodila radn#
snag# sa svoji6 #daljeni6 villa pa je 'ilo ne2og#e da radna snaga svake ve$eri odon#da
odla"i svojoj k#i. Sli$an o'lik #potre'i javan ja radne snage s 2ans#sa na2etao se "a velike
pot6vate sje$e drva) kr$enja ili "a2a%ne gra<evne radove na
1#rtis#.
Svi navedeni o'li1i o'ro$ni6 i radni6 da3'ina nis# 'ili podjednaka o'ave"a svi6 2ans#sa 'e"
ra"like. Naprotiv) i"2e<# o'ave"a ingen#ilni6 i o'ave"a servilni6 2ans#sa postojale s# jasno
i"ra3ene ra"like.
*A Nat#ralne @o'ro$neA da3'ine ingen#ilni6 2ans#sa o'#6vaale s# #tvr<en# koli$in# #roda s
polja) da3'in# # vin# @6er'ati1#2A te 6ostiliti#2 i 1arnati1#2. .rve dvije od ti6 da3'ina 'ile
s# "ak#pnina "a #potre'# $esti1e i otk#pnina "a pravo ispa%e na vlasteoski2 livada2a poslije
kosid'e. Dr#ge dvije 'ile s# po svo2 podrijetl# javnopravne o'ave"e pre2a kraljevskoj
vlasti. =ostiliti#2 je "a6tijevao da se sa svakog 2ans#sa kraljevskoj vojs1i daj# jedna kola sa
sprego2 od $etiri vola "a prijevo" or#3ja) vojne opre2e i 6rane. .rvo'itno je) nai2e) svaki
dr3ala1 seoske slo'odne $esti1e 'io o'ave"an da odla"i na kraljevski opi vojni po6od @ostA.
Ali od dr#ge polovi1e VIII. st. ta se o'ave"a nado2je%ta otk#pnino2 # naravi @podvo"na
sl#3'a # korist vojskeA) dok i"ravna vojna d#3nost tereti sa2o ne"avisne "e2ljoposjednike i
vlasnike 'enei1ija. Ta "a2jenska dr3avna da3'ina pretvorila se tijeko2 IB. st. # pravo
prep#%teno veleposjedni1i2a) pa sad oni do'ivaj# 6ostiliti#2 s ingen#ilni6 2ans#sa i
#potre'ljavaj# ga # svoj# korist na svo2 vlastito2
gospodarstv#.
:ednako je i 1arnati1#2 prvo'itno 'io javnopravna da3'ina kojo2 s# slo'odni dr3ao1i $esti1a
'ili o'ave"ni da davanje2 stoke opskr'lj#j# kraljevsk# vojsk# 6rano2. 9 pro1es# prep#%tanja
javni6 prava veliki2 "e2ljoposjedni1i2a) korisniko2 te da3'ine postaje vlastelin) ali je on i
dalje s2ije #"i2ati sa2o od ingen#ilni6 2ans#sa.
Od da3'ina # proi"vodi2a neagrarnoga rada ingen#ilne je 2ans#se teretila sa2o sje$a drva)
pripre2a i dostava gorivog drva i" vlasteoske %#2e) ali je ta d#3nost 'ila naknada "a pravo
ingen#ilni6 dr3ala1a da i" iste %#2e i "a svoje potre'e sijek# #tvr<en# koli$in# drva.
I) naj"ad) da3'ine ingen#ilni6 2ans#sa dop#njale s# se o'ave"ni2 daro2 koko%i) dr#ge
peradi i jaja) # "nak po$asti gospodar# ili pri"navanja
njegova gospodstva.
JA nat#ralne da3'ine servilni6 2ans#sa o'#6vaale s# odre<en# koli$in# plodova
poljoprivrednoga rada koj# je po svo2e na6o<enj# odre<ivao #pravnik vlasteoskog i2anja) #
ve"i s plodno%# 3etve # svakoj godini i 'roje2 o'ra<iva$eve sitne stoke. I servilni 2ans#s
davao je o'ave"ni dar # peradi i jaji2a. B#d#i da # na$el# nije i2ao kr#pne stoke) sa
servilnog se 2ans#sa plaala sa2o naknada "a pravo ispa%e svinja # gospodarevoj %#2i.
JG,
Od da3'ina # neagrarni2 proi"vodi2a rada) "a servilne je 2ans#se pose'i1e karakteristi$na
'ila d#3nost i"ra<ivanja laneni6 i v#neni6 tkanina "a potre'e vlastelinova gospodarstva.
IA Radne o'ave"e ingen#ilni6 2ans#sa o'#6vaale s# o'rad'# vlasteo4ski6 orani1a)
2anoperae) 1arroperae) angariae i no1tes. Sve te d#3nosti 'ile s# vre2enski i po svo2
o'lik# strogo odre<ene i ograni$ene o'i$aji2a svake do2ene.
5A Radne o'ave"e servilni6 2ans#sa 'ile s# "natno te3e. One o'#6vaaj# I dana # svako2
tjedn#) tijeko2 1ijele godine) pri $e2# takva radna snaga 2o3e 'iti #potrije'ljena "a 'ilo
kakav posao) po slo'odno2 na6o<enj# gospodara ili #pravnika vlasteoskog i2anja.
.ovr6 ove osnovne o'ave"e svaki je servilni 2ans#s 2orao davati jo% jedn# radn# snag# "a
radove na re"ervat# # vrije2e svi6 veliki6 se"onski6 poljoprivredni6 radova na re"ervat# te
dr3ati non# stra3# na 1#rtis#) $#vati vlastelinove svinje # vrije2e 3irenja po %#2a2a) prati i
strii ov1e # staja2a 1#rtisa) opskr'ljivati dvor kr#6o2 i pivo2 i dr. si. 9 krajevi2a gdje se
#"gajala lo"a) dr3ala1 servilnoga 2ans#sa 2orao je o'ra<ivati jo% i jedn# 2al# $esti1#
gospodareva vinograda) pri $e2# je s nje 2orao davati ne 1io #rod) nego stalno #tvr<en#
koli$in# vina) 'e" o'"ira da li je 'er'a 2ogla dati tolik# koli$in# ili nije.
Ra"like i"2e<# ingen#ilni6 i servilni6 2ans#sa 'ile s#) dakle) 'rojneE ingen#ilni 2ans#si 'ili
s# vei a servilni 2anjiL prvi od nji6 i2ali s# i kr#pne stoke "a o'rad'#) dok je dr#gi # na$el#
nis# i2aliL nat#ralne da3'ine i jedni6 i dr#gi6 2ans#sa 'ile s# nevelike) ali jer je opseg
servilni6 2ans#sa 'io 2anji) ta je da3'ina servilni6 2ans#sa) # apsol#tno2 odnos# 2anja) #
relativno2 opseg# 'ila veaL radne o'ave"e ingen#ilni6 2ans#sa 'ile s# vre2enski "natno
2anje) i po trajanj# i vrsti poslova to$no odre<ene) dok s# o'ave"e servilni6 2ans#sa #
pogled# vre2ena 'ile "natno vee a vrste poslova #ope nis# 'ile iksirane nego s# "avisile o
vlastelinov# @ili #pravni4kov#A na6o<enj#.
9 1ijelosti pak te3i%te o'ave"a i ingen#ilni6 i servilni6 2ans#sa 'ilo je na radni2 o'ave"a2a.
9 odnos# pre2a radni2 o'ave"a2a nat#ralna davanja 'ila s# ne"natna. I" toga slijedi da
ekono2sko jedinstvo 1jelok#pnog vlasteoskog i2anja nije po$ivalo na nat#ralni2 @o'ro$ni2A
pri6odi2a s $esti1a koji s# pritje1ali na vlastelinov dvor. Te nat#ralne da3'ine i2ale s# vi%e
si2'oli$ki karakter "ak#pnine "a "e2lj# ili s# 'ile transor2irane javne da3'ine # korist
dr3ave. Veleposjednik o$ito nije prep#%tao $esti1e svoje "e2lje neposredni2 o'ra<iva$i2a
"'og toga %to je 3elio s nji6 pri2ati o'roke # nat#ri i "ati2 3ivjeti od ti6 o'roka. Naprotiv)
osnovni interes "e2ljoposjednika sastojao se od toga %to je on davanje2 svoje "e2lje
"avisni2 o'ra<iva$i2a na #3ivanje # o'lik# pojedini6 par1ela na2etao ti2 o'ra<iva$i2a
o'ave"# da o'ra<#j# on# "e2lj# koj# je on "adr3ao "a se'e. Dodjeljivanje $esti1a 'ilo je
na$in kako je "e2ljoposjednik "a se'e osig#ravao eksploata1ij# radne snage koja 2# je 'ila
n#3na da 'i 2ogao 3ivjeti od svoga re"er4vatskog i2anja. Be" te radne snage njegova 'i
"e2lja ostajala p#sta. 9 to2e s2isl#) veleposjednik je 'io "ainteresiran da i2a o'ra<iva$a na
svoji2 $esti1a2a) #" #vjet da oni o'ra<#j# njegov re"ervat. S dr#ge strane) o'ra<i4va$i
$esti1a nis# i2ali vlastite "e2lje) pa s# 'ili ovisni o to2e da i2 veliki "e2ljoposjednik
prep#sti $esti1# da od nje 3ive. Na taj na$in) o'a dijela vil4lae $ine jedn# so1ijalno4
ekono2sk# 1jelin#) pri $e2# s# o'a nje"ina dijela
JG+
so1ijalno i ekono2ski #p#ena jedan na dr#gi. Oni s# sastavni dio odre<ene dr#%tvene
str#kt#re) # kojoj vlasnik osnovnog sredstva "a proi"vodnj# na karakteristi$an na$in
eksploatira radn# snag# proi"vo<a$a. Taj siste2 eksploata1ije spe1ii$an je "a ov# dr#%tven#
epo6# a na$elno je ra"li$it od onoga koji je vladao # klasi$no ro'ovlasni$ko do'a. On je
svojstven #pravo ono2 tip# klasnog dr#%tva koje na"iva2o e#dali"a2.
9 #spored'i s kasnoanti$ki2 o'ave"a2a slo'odni6 o'ra<iva$a velepo4sjednikovi6 par1ela
@kolonaA i neslo'odni6 @servaA) prva stoljea srednjega vijeka donijela s# "natno olak%anje. 9
VI. i VII. st. kolon vi%e ne daje vlasnik# "e2lje *OI plodina) kao # anti1i) nego) # prosjek#)
svega *O*-. Njegove radne o'ave"e svode se na o'rad# ra"2jerno 2alog dijela vlastelinova
re"ervata ili na to$no #tvr<eni i ograni$eni 'roj radni6 dana # godini. I servi s# se # ti2
stoljei2a i"vanredno e2an1ipiraliL i nji6ova nat#ralna da3'ina nije velika) a radna o'ave"a
o'#6vaa 2anje od polovi1e vre2ena njegova radnog 3ivota. I trea kategorija radne snage
VI. i VII. st.) ona koja potje$e od osiro2a%eni6 slo'odni6 0er2ana i "apada # privredn#
"avisnost od "e2ljopo4sjeda) optereena je da3'ina2a koje s#) # sve#k#pno2 opseg#) jo%
2anje
od o'ave"a kolona.
Na taj na$in) rana srednjovjekovna stoljea donijela s# prete3no2 dijel# radne snage 'itno
po'olj%anje njegova privrednog i dr#%tvenog polo3aja @s i"#"etko2 pa#peri"iranog
ger2anskog slo'odnog selja%tva koje se kree p#te2 privredne i dr#%tvene degrada1ijeA) pa je
po$etak Srednjega vijeka do'a spe1ii$noga @svojevrsnogA oslo'o<enja radne snage od
anti$ki6 o'lika pod4
vla%enosti.
Ali # nastavk# privrednog i dr#%tvenog 3ivota) po$ev%i od sredine VIII. st. i # IB. stolje#)
ostvar#j# se i"2jene # stanj# postign#to2 # VI. i VII. st. Da3'ine ingen#ilni6 2ans#sa #
korist "e2ljoposjednika poveavaj# se da3'ina2a koje s# po svo2e podrijetl# nekada%nja
javna davanja slo'odni6 lj#di # korist dr3ave @6ostiliti#2 i 1arnati1#2A a do IB. st. s# se
pretvorila # pravo privatnog veleposjednika) pa s#) pre2a to2e) re"#ltat de"integra1ije
dr3avne vlasti i prelaska javnopravni6 ko2peten1ija # r#ke privatnopravni6 oso'a. Nadalje)
"natno je pro%iren i opseg radni6 o'ave"a ingen#ilni6 2ans#sa. One o'#6vaaj# ne sa2o
o'rad'# dijela vlastelinove orani1e @ansingeA) nego i 2anoperae) 1arroperae) angariae i no1tes.
O'ro$ne o'ave"e servilni6 2ans#sa ne poveavaj# se da3'ina2a javnopravnog podrijetla) ali
s# radne d#3nosti i sa ti6 $esti1a 'ile osjetno ote3ane i po opseg# i vrsti radova koji ostaj#
"avisni o neo2e<eni2 "a6tjevi2a "e2ljoposjednika.
Veliki "e2lji%ni posjed karolin%kog do'a 'io je po svojoj #n#tra%njoj str#kt#ri i po siste2#
raspodjele tereta %to le3e na neposredni2 proi"vo<a$i2a re"#ltat daljnjeg ra"vitka i
konsolida1ije novoga klasnog poretka koji se i"gra<ivao # pro1es# e#dali"a1ije. S
nestajanje2 slo'odnoga ger2anskog selja%tva @koje velika%i post#pno #klapaj# # okvire
svoji6 "e2ljoposjedaA podlo3nost selja%tva e#dalni2 "e2ljoposjedni1i2a generali"irala se.
0otovo sva "e2lja pre%la je # r#ke e#dala1a. Te2elje2 nji6ova 'lagostanja i 2og#nosti da
3ive od "e2lji%ne rente @'avei se vojni2) sl#3'eni$ki2 ili 1rkveni2 #nk1ija2aA postaje
nji6ovo veliko re"ervatsko i2anje koje o'ra<#j# dr3ao1i 2ans#sa. &'og toga opseg re"ervata
ne pada ispod polovi1e sve#k#pnog opsega vlasteoskog i2anja) a radne d#3nosti) n#3ne "a
o'rad'# te "e2lje) #veavaj# se i "a dr3ao1e slo'odni6 @ingen#ilni6A i "a dr3ao1e neslo'odni6
@servilni6A 2ans#sa.
JC-
Tijeko2 IB. st. o$it#je se) nadalje) i te3nja "a i"jedna$avanje2 da3'ina "a sve o'ra<iva$e
podjednako. 9klj#$enje2 neko slo'odni6 i ne"avisni6 $lanova selja$ki6 opina #
vlastelinstvo) oni s# se prakti$ki "'li3ili s #vjeti2a 3ivota i rada kolona pa or2iraj#
jedinstven# kategorij# ingen#ilni6 dr3a4la1a vlasteoske "e2lje. Ali # sve vee2 'roj#
sl#$ajeva poto21i neko slo'odni6 seljaka i kolona dr3e servilne 2ans#se) i o'ratno. Oso'ni
stat#s $ovjeka postaje sporedan i post#pno pada # "a'orav. A %to se ti$e "e2lje @optereene
ingen#ilni2 odnosno servilni2 da3'ina2aA "a veleposjednika postaje sve ne"godnija servilna
o'ave"a od tri dana # sed2i1i tijeko2 1ijele godine) jer je postojala 2og#nost da takva
servilna o'ave"a ne '#de ra1ionalno iskori%tena "a periodi$ke) se"onske poljoprivredne
radove na re4"ervatskoj "e2lji. Stoga "e2ljoposjednik postaje "ainteresiran da i serviln#
trodnevn# o'ave"# # tjedn# "a2ijeni se"onski2 radni2 o'ave"a2a kakve s# teretile
ingen#ilne 2ans#se. .ri to2e 1orvadae ostaj# # 'iti ora1ko2 o'ave"o2) a 2anoperae @sada
ve kao d#3nost i ingen#ilni6 i servilni6 2an4s#saA pokrivaj# @"ajedno s podvo"o2 i
7noi2a8A sve ostale radne potre'e vlasteoskog re"ervata.
9 to2e pro1es# 2ijenjanja @koje isp#nja IB. stoljeeA radni tereti na ingen#ilni2 2ans#si2a
@naro$ito 2anoperaeA ote3avaj# se) dok se sve#k#pne radne o'ave"e servilni6 2ans#sa
@i"jedna$avanje2 s o'ave"a2a ingen#ilni6 2ans#saA olak%avaj#.
Na taj na$in) opo2 nivela1ijo2 na istoj ra"ini) post#pno se stvara jedinstvena klasa
neposredni6 proi"vo<a$a # e#dalno2 dr#%tv# koje se pri'li3ava vre2en# svoje potp#ne
i"gra<enosti. Do kraja IB. st. taj pro1es #niika1ije jo% nije 'io ni i"daleka @a pogotov# ne
svagdjeA "avr%en nego se nastavlja i preko te vre2enske grani1e.
&ani2ljivo je da se #sporedo s ti2 pro1eso2 i"jedna$avanja o'ave"a koje le3e na 2ans#si2a
# dr#goj polovi1i IB. st. vr%i i jedan s#protni pro1es stanovite spe1ijali"a1ije 2ans#sa. 9
vlastelinov# gospodarstv# 'ilo je) nai2e) i takvi6 poslova koji nis# 2ogli 'iti o'avljeni
opo2 i podjednako2 o'ave"o2 svi6 dr3ala1a vlastelinovi6 "e2lji%ni6 $esti1a jer) s jedne
strane) nis# "a6tijevali 2nogo'rojn# radn# snag#) dok s#) s dr#ge strane) tra3ili i"vjesn#
spe1ijali"iranost # vr%enj# "adanog posla.
Ove okolnosti va3ile s# # prvo2e red# "a one dr3ao1e $esti1a koji s# na vlasteosko2 dvor#
o'avljali neke o'rtni$ke poslove. Takvi o'rtni1i) kova$i) "latari) postolari) tesari) tako<er s#
i2ali svoj# $esti1# i o'ra<ivali je) ali s# 'ili oslo'o<eni svake nat#ralne ili radne o'ave"e
osi2 %to s# 'ili d#3ni da vlasteosko2 dvor# svake godine ispor#$e odre<en# koli$in#
proi"voda svoje o'rtni$ke djelatnosti.
Donekle sli$an polo3aj i2ali s# i #pravni sl#3'eni1i na vlastelinov# i2anj#E nadgledni1i
radova na polji2a) %#2ari) ra$#novo<e i dr. si. Svaki od nji6 i2ao je po jedan ingen#ilni
2ans#s) ali s njega nije davao nikakve o'ro$ne ili radne da3'ine osi2 svoje spe1ijali"irane
sl#3'e) koja) dakako) nije "aok#pljala sve nji6ovo radno vrije2e nego i2 je ostavljala i
dovoljno 2og#nosti da "a se'e o'ra<#j# svoj 2ans#s s kojega i2 je ostajao 1io netakn#ti
#rod.
Neki od takvi6 vlasteoski6 sl#3'enika) naro$ito ako je nji6ova sl#3'a 'ila # veoj 2jeri
va3na) #3ivali s# $ak i povla%teni polo3aj. Tako je na pr. villi1#s) nad"ornik svi6 gospodarski6
poslova na i2anj#) $esto i2ao $ak i "natno velik "e2lji%ni posjed koji je o'#6vaao J ili I
nor2alna 2ans#sa) pri $e2# je na2irivao o'ave"# koliko je tre'alo da na2ir#je sa2o jedan
JC*
2ans#s. Bilo je i sl#$ajeva da je villi1#s osi2 svoga nor2alnog 2ans#sa i2ao $ak i pose'an
'enei1ij) do'iven od gospodara) koji se sastojao od J>I $esti1e na koji2a s# 3ivjeli i radili
neposredni o'ra<iva$i "e2lje) o'ave"ni da #o'i$ajene da3'ine daj# ne vlasnik# veleposjeda)
nego villi1#s#. Trei na$in nagra<ivanja takvog sl#3'enika sastojao se # to2e %to 2# je
vlastelin odo'rio da osi2 svoga osnovnog 2ans#sa @koji je 'io 2anje ili vi%e oslo'o<en
da3'inaA "a se'e "adr3ava odre<eni dio o'ro$ni6 ili radni6 davanja oni6 neposredni6
o'ra<iva$a %to 3ive na 2ans#si2a i2anja koji2 je takav villi1#s #pravljao.
Svi takvi o'li1i pose'ni6 pogodnosti #pravnog oso'lja pr#3ali s# i2 dovoljno 2og#nosti da
se s vre2eno2 i ekono2ski i so1ijalno i"dign# i pretvore # "ase'an sloj sl#3'eni$ko4
"e2ljoposjedni$ke gospo%tije) koja se ve kraje2 IB. st. # i"vori2a pojavlj#je pod na"ivo2
2inisterijal1i.
Trgovina i pro2et Karolin%ko do'a nes#2njivo je vrije2e # ko2 prevladava agrarna
privreda. Ali trgovine i pro2eta ipak je
i # karolin%ko do'a 'iloL no ona se odvijala na na$in koji je svojstven to2e vre2en#.
Stanje # trgova$koj i o'rtni$koj djelatnosti 'ilo je odre<eno dvje2a okolnosti2aE #logo2
gradova i st#pnje2 privredne "ainteresiranosti velikog "e2lji%nog posjeda "a trgovinsk#
ra"2jen#.
Openito je po"nato da # "apadnoj /vropi # rano2 srednje2 vijek# nije 'ilo veliki6 gradova.
Takva sit#a1ija 'ila je re"#ltat d#gotrajnog pro1esa koji po$inje jo% # III. st. n. e.) # do'a
velike #n#tra%njopoliti$ke) vojne i privredne kri"e Karstva. Ve tada 3ivot 2nogi6 gradova
"a2ire i sk#$ava se # #3e je"gre koje se # 3#r'i opasavaj# "idina2a da 'i se "a%titile od
vanjski6 opasnosti. Oni dijelovi nekada%nji6 gradski6 naselja koji s# ostali i"van "idina
postepeno s# nap#%tani pa s# # vrije2e seo'e naroda propali.
Dekadansa gradova nastavljala se i # 2erovin%ko do'a. Stanovni%tvo ionako s2anjeni6
gradova prorje<#je se i dalje i rijetko kada prela"i nekoliko tis#a. O'rtni$ka djelatnost #
nji2a 'ila je veo2a ograni$ena a i trgovina se "natno s2anj#je. 9 sa2o2e grad# postoje i
prostrane agrarne povr%ine) pa se najvei dio stanovni%tva 'avi) #" dr#ga "ani2anja) i
poljoprivredo2 na ti2 "e2lji%ti2a a i na svoji2 polji2a i"van grada.
Ne%to vi%e 3ivota sa$#valo se # oni2 gradovi2a # koji2a je 'ilo sjedi%te 'isk#pa. T# je
djelatnost sveenstva #po%ljavala ni" o'rtaE tkal1e) kroja$e) postolare) kolare) "latare) "idare)
vo%tare) pekare) pivare) 2edi$are i dr. B#d#i da s# 'isk#pije i kaptoli i2ali "natne
"e2ljoposjede i"van gradskog podr#$ja) gradski je 1entar 'io # neprekidno2 sao'raaj# s
poljoprivredni2 rajoni2a) # grad s# se dovo"ili plodovi rada na i2anji2a a i" grada s# # sela
odla"ile o'rtni$ke i"ra<evine.
Nakon epo6e d#'okog pada # inten"ivnosti gradskog 3ivota) # VIII. i IB. st. 2o3e se # ni"#
gradova #stanoviti postepeni polagani porast stanovni%tva i post#pno %irenje gradskog
podr#$ja. Ni" takvi6 gradova nis# 'ili 'isk#pijska sredi%ta nego $vori%ta pro2eta na
pogodni2 2jesti2a) raskrsni1a2a p#4teva) o'ala2a ili #%i2a rijeka) na Rajni) Me#si)
S16eldi i dr#gi2 rijeka2a. Me<# takvi2 l#$ki2 sredi%ti2a na rijeka2a) #%i2a ili na 2orskoj
o'ali isti1ali s# se Met") Main") Verd#n) Maastri16t) Dinant) Na2#r) Ka2'rai) To#r4nai)
0and) Ro#en) X#entovi1) D##rstede i dr.
JCJ
Nji6ovo post#pno i sporo '#<enje "asnivalo se ne na #pravni2 ili 1rkveni2 djelatnosti2a)
nego na ja$anj# i o'navljanj# pro2eta i trgovine.
:o% # prvi2 stoljei2a 2erovin%ke ere) tj. # VI. i VII. st.) s#vre2eni dok#2enti govore o
trgov1i2a koji # !rana$k# dola"e s Istoka a sve i6 'e" ra"like na"ivaj# Sirij1i2a. Svi oni #
!rana$koj vode jednostran# trgovin#E #vo"e 2irodije) svil#) sk#po1jene tkanine) ko3#)
2aslinovo #lje i papir#s) ali t# ro'# ne ra"2jenj#j# "a proi"vode s rana$kog podr#$ja nego j#
prodaj# "a "lato.
9 karolin%ko do'a sit#a1ija je "natno i"2ijenjena. Sad 2e<# trgov1i2a s Istoka do2iniraj#
Pidovi) a svoj #vo" ne prodaj# sa2o "a "lato nego ga "a2jenj#j# # prvo2 red# "a ro'ove.
.a ipak) ti 3idovski trgov1i nis# $esta pojava. Mnogo'rojniji od nji6 'ili s# 2ali do2ai
trgov1i) sitni pod#"etni1i koji s# # veo2a te%ki2 okolnosti2a p#tovali "e2ljo2 ra"nosei
2alen 'roj artikala i ostvar#j#i ne"natn# do'it. &natnije poslovne pot6vate ostvarivali s#
trgov1i koji s# trajno ili povre2eno opskr'ljivali vladarev ili velika%ke dvorove l#ks#"no2
ro'o2) koji s# #spijevali iskoristiti regionalne nerodi1e i glad i tada i" prik#pljeni6 "ali6a
na2irivali potre'e po i"#"etno visoki2 1ijena2a ili koji s# se 'avili trgovino2 ro'lje2.
9 pogled# do2eta i sadr3aja) sve#k#pna je trgovina 'ila ili lokalna) ili regionalna i
2e<#regionalna ili pak trgovina dalekog do2eta.
9 karolin%ko do'a gotovo s# se # svi2 'isk#pski2 gradovi2a odr3avala redovna tjedna
saj2ovanja) a osi2 toga i # 2nogi2 od oni6 2jesta koja s# i2ala povoljan "e2ljopisni
polo3aj na raskr%i2a p#tova ili na rijeka2a. Na takvi2 je tr3i%ti2a @or#2) 2er1at#2n
dr3avna vlast #'irala #nosne tr3i%ne takse pa je 'ila "ainteresirana "a nji6ov prosperitet.
.re2da je 'roj tr3i%ta 'io velik) veina nji6 i2ala je veo2a skro2no poslovanje i # pogled#
vrsta ro'e i # pogled# nji6ovi6 koli$ina. Radilo se naj$e%e o nekoli1ini seljaka koji s# na
gradsko tr3i%te donosili perad) jaja) 2lije$ne proi"vode) 2ale koli$ine v#ne ili sli$ne sitne
vi%kove svoga k#anstva) da 'i "a #'ran nova1 ili # neposrednoj ra"2jeni na'avili proi"vode
2jesni6 o'rtnika. Tek je i"#"etno na takva tr3i%ta "al#tao kakav trgova1 i" vee daljine i
donosio ne%to ne#o'i$ajenij# ro'#.
Regionalna i 2e<#regionalna trgovina o'#6vaala je neop6odno potre'ite 3ive3ne na2irni1e
ili sirovine) kao 3ito) vino) ri'#) sol) 3elje"o) olovo) lan i si.) koje se nikako ili povre2eno
@"'og nerodi1eA nis# 2ogle do'iti # neki2 predjeli2a pa i6 je tre'alo do'avljati i" podr#$ja
gdje i6 je 'ilo. Ali i takva trgovina pove"ivala je ra"2jerno nevelike #daljenosti i o'#6vaala
2anje koli$ine jer s# te%koe # dopre2anj# "a svaki daleki i o'i2niji dovo" poveavale
sk#po# takvi6 artikala preko svake grani1e renta'ilnosti.
I" isti6 ra"loga i daleka je trgovina o'#6vaala sa2o drago1jenosti koje s# # 2anji2
koli$ina2a predstavljale "natn# vrijednost @2io2irisi) 2irodije) drag#lji) rasko%ne tkanineA.
Takvi s# se pred2eti naj$e%e do'avljali i" Bi"anta ili isla2ski6 "e2alja. Ali # &apadnoj je
/vropi 'ilo 2alo interesenata koji6 je k#povna 2o 'ila dovoljno velika da # VIII. i IB. st.
na'avljaj# takv# ro'#. Bili s# to # prvo2 red# kraljevi i najvi%i svjetovni i 1rkveni
dostojanstveni1i) # sve2#) # rana$koj dr3avi) dvije4tri tis#e oso'a.
Daleka trgovina kojo2 je karolin%ka 2onar6ija 'ila pove"ana s #daljeni2 "e2lja2a #trla je
se'i nekoliko glavni6 s2jerova.
JCI
Na sjever# s# !rigij1i i %vedski Nor2ani #spjeli pove"ati sjeverne o'ale rana$ke dr3ave s
p#te2 %to s# ga %vedski Varja"i pro'ili kro" R#sij# do o'ala Krnoga 2ora ka2o s# dola"ili
proi"vodi i" Bi"anta i s isla2skoga Bliskog istoka. Hvori%te te trgova$ke ve"e 'io je otok
0otland) na Baltik#) gdje je na<eno preko J- tis#a ko2ada arapskoga "latnog nov1a ra"ni6
t#rsko4arapski6 dinastija koje s# vladale # T#rkestan#) =ivi) B#nari i Sa2arkand#. Ro'a %to
je sti"ala na Baltik otpre2ala se kopneni2 p#te2 preko Saske ili preko trgova$ki6 l#ka na
#%i2a rana$ki6 rijeka pa je tako prodirala # #n#tra%njost "e2lje.
!rigijski trgov1i pove"ivali s# !rana$k# i s Britanijo2) odakle s# #vo"ili v#n# i s#kno.
!ran1i s# trgovali i kopneni2 p#te2 koji je i%ao ni" D#nav # .anonij#) kro" slavenske "e2lje
i podr#$ja koja s# do kraja VIII. st. 'ila pod vla%# Avara) pa je negdje na kraj# toga p#ta
dola"ilo do kontakata s trgovino2 koja je preko Kijeva odr3avala ve"e s Bi"anto2 i .rednji2
istoko2.
Od #klj#$enja Italije # sastav Karolin%ke 2onar6ije @DD5A "natn# s# va3nost do'ili p#tevi
preko alpski6 klana1a # lo2'ardijske gradove i ot#da # 'i"antske l#ke # j#3noj Italiji.
.ose'n# va3nost i2ao je p#t ni" rijek# .o na o'al# :adrana) jer je :adran 'io relativno sig#rno
2ore) "a%tieno od arapski6 prodora 'i"antski2 stra3a2a s o'je strane Otrantski6 vrata. Od
gradova koji s# se na to2 p#t# ra"vijali oso'it# s# va3nost i2ali .avija) !errara i Vene1ija.
Osi2 trgovine preko Italije) # IB. s# stolje# isti2 s2jero2 p#tovali i 'rojni 6odo$asni1i #
Svet# "e2lj#. Do'ri odnosi !rana$ke s Bagdadski2 kaliato2 osig#ravali s# i i"ravne
trgova$ke ve"e s isla2ski2 "e2lja2a oko isto$ni6 o'ala Sredo"e2noga 2ora. Nastojanje
Karolin%ke 2onar6ije da Bi"ant# preot2e Vene1ij#) Istr#) .ri2orsk# =rvatsk# i dal2atinske
gradove i otoke 'ilo je i"ra" te3nje da ovlada jadranski2 p#te2 pre2a Istok#.
Tijeko2 IB. st. popravili s# se politi$ki odnosi !rana$ke $ak i s 2#sli2ansko2 Mpanjolsko2)
pa je s ti2 # ve"i o'novljena i trgovina s .irenej4ski2 pol#otoko2. Naro$ito s# jake 'ile ve"e
trgova1a ro'lje2 s Bar1elono2) ka2o s# karavane i" Verd#na odla"ile najprije dolino2
R6one) a "ati2 plovid'o2 #" 2orske o'ale.
Nijedan od navedeni6 p#teva karolin%ke daleke trgovine nije 'io g#sto rekventiran niti s#
trgova$ki transporti prenosili "natne koli$ine ro'e. Sve s# to 'ila veo2a neredovita kretanja i
osk#dna preno%enja trgova$ki6 prtljaga. Nije 'ilo #%$#vani6 1esta) nego s# postojali sa2o
osta1i anti$ki6 p#teva) a $esto je 'ilo n#3no pro'ijati se kro" 'esp#a) #" staln# opasnost od
ra"'ojni$ki6 napada) plja$ke i dr#gi6 katastroa.
Be" o'"ira na to %to je trgovina # karolin%ko do'a 'ila potp#no sporedna privredna djelatnost)
njoj je ipak 'io potre'an nova1. Ali # to2 pogled# polo3aj "apadnoevropski6 "e2alja nije 'io
povoljan. One nis# proi"vodile "lato) pa s# 2ogle tro%iti sa2o svoje "ali6e prik#pljene #
pret6odni2 ra"do'lji2a) kad trgovina # ti2 podr#$ji2a jo% nije "avr%avala pasivno2
'ilanso2.
Nov$ana osnovi1a # rano2 srednje2 vijek# 'io je 'i"antski "latni solid ili njegova treina)
triens ili tri2esis. K#j#i svoj nova1) 'ar'arski s# kraljevi opona%ali te jedini1e da 'i 2ogli
plaati svoje k#povine na Istok#. Ve tijeko2 VII. st. 2erovin%ka je dr3ava 'ila kadra kovati
sa2o sre'ren nova1) presv#$en tanki2 sloje2 "lata) ali je njegovo e2itiranje prestalo #
po$etk# VIII. st.) pa je i"ra"ito opadanje daleke trgovine s Istoko2 # karolin%ko do'a
JC5
@# #spored'i s pret6odno2) 2erovin%ko2 epo6o2A 'ilo re"#ltat potp#nog is1rpljenja "latni6
re"ervi i) #slijed toga) opeg pada k#povne 2oi.
Radi o3ivljavanja trgovine) karolin%ka je 2onar6ija o'novila kovanje sre'rnog nov1a koji je)
kao ni3a 2oneta) postojao jo% # 2erovin%ko do'a) ali se 'io toliko iskvario da nije i2ao
gotovo nikakve k#povne 2oi. Karlo Veliki je # dva navrata poveavao koli$in# sre'ra #
jedno2 denarij#. Naj"ad se ona #$vrstila # i"nos# od J)-5 gr. Dvanaest takvi6 denarija
predstavljalo je vrijednost l "latnog solida) koga akti$no nije 'ilo # opti1aj# @kolao je sa2o
sre'rni denarij i njegovi alikvotni dijelovi) # prvo2 red# pol#denar ili o'olA. Dvadeset "latni6
solida 'ilo je jednako jednoj livri koja je kao #te"na 2jera i2ala 5+* gra2.
Monetarni siste2 jedini1a # odnos# *E*JEJ-) pod na"ivi2a denarij) solid) livra odr3ao se #
/vropi sve do 2oderni6 vre2ena) a # /ngleskoj da dr#ge polovi1e BB. stoljea.
Organi"a1ija kovanja nov1a 'ila je tipi$no srednjovjekovna. Karlo Veliki nastojao je
2onopoli"irati kovanje kraljevskoga nov1a # jednoj jedinoj kovni1i na svo2 dvor#. Ali "a
vrije2e L#dovika .o'o3nog ve s# gotovo svi 'isk#pski gradovi i 2noge rije$ne l#ke kovali
kraljevske denare) $esto sa "natno s2anjeno2 koli$ino2 sre'ra. To je navelo Karla Welavoga
da ,C5. donese nared'# o pretapanj# sve#k#pnoga nov1a # opti1aj#) pri $e2# je sa2o +
kraljevski6 kovni1a do'ilo pravo da k#j# novi tip kraljevskog denarija. Ali do nove
de1entrali"a1ije kovanja do%lo je i nakon te odred'e. 9"rok to2e nije 'ila velika potre'a "a
nov1e2 nego 2og#nost "arade spo42o# kvarenja nov1a # pojedini2 kovni1a2a # korist
onoga e#dal1a koji je kraljevsko2 kon1esijo2 do'io takv# kovni1# pod svoj# kontrol#.
9 1jelini) karolin%ko dr#%tvo nije proi"vodilo "a tr3i%te ni "a ra"2jen# do'ara nego "a
potro%nj# sa2i6 neposredni6 proi"vo<a$a i klase vlasnika osnovni6 sredstava "a proi"vodnj#.
&apad nije i2ao vlastitoga "lata koji2 'i 2ogao plaati "natan #vo" visoke te6ni$ke
prod#k1ije i" isto$ni6 "e2alja) a taj nedostatak k#povnog sredstva nije 2ogao nadoknaditi
proi"vodnjo2 takvi6 artikala koji 'i 2ogli 'iti plasirani # "a2jen# "a proi"vode istoka @osi2
i"vo"a ro'ova i) donekle) kovinaA. &'og toga je trgovina &apada naglo "a2irala.
Ovakvo $injeni$no stanje na2ee pitanje o #"ro1i2a i"2jena koje s# se ostvarile. Nji6
nes#2njivo tre'a tra3iti # seri ope proi"vodnje i dr#%tveni6 odnosa %to s# se # to2 pro1es#
proi"vodnje o'likovali.
9 do'a Ri2skoga 1arstva eksploata1ija ro'ovske radne snage 'ila je #nosna 'a"a "a
'ogaenje ro'ovlasni$ke klase. Ona je proi"vode sa svoji6 i2anja ili i" svoji6 o'rtni$ki6
radioni1a) # koji2a s# radili ro'ovi) na tr3i%t# pretvarala # nova1) a 1irk#la1ija nov1a
o2og#avala je ra"2jen# proi"voda ra"ni6 o'lasti Mediteranskog svijeta i njegove 'li3e ili
dalje "e2ljopisne po"adine.
Vojno4ekono2ska kri"a III. st. i "ati2 propast &apadnori2skog 1arstva # vrtlog# seo'e
naroda likvidirala je politi$ki siste2 koji je "a%tiivao ro'ovlasni$ke dr#%tvene odnose.
Ni anti$ka dr3ava "a posljednji6 stoljea Karstva) a ni njene dr3ave4'a4%tini1e na &apad#) nis#
'ile kadre osig#rati ro'ovsk# podlog# opeg pro1esa proi"vodnje. &'og toga s# vlasni1i
osnovni6 sredstava "a proi"vodnj# 2orali pristati na "natne kon1esije # korist proi"vo<a$a
ako s# 6tjeli da ne i"g#'e svak# 2og#nost da 3ive od plodova t#<ega rada. 92jesto da
proi"vo<a$i2a
JCG
od#"i2aj# sve#k#pni nji6ov rad ili *OI do JOI plodova nji6ova rada @kao %to s# to #"i2ali
vlasni1i "e2ljoposjeda od svoji6 kolona # II. st. n. e. # sjevernoj Ari1iA) oni s# i2 2orali
#st#piti "natne ko2plekse svoje "e2lje @prosje$no oko G-hA i pristati da t# "e2lj# neposredni
proi"vo<a$i o'ra<#j# "a se'e) #" #vjet da vlasnik# daj# # 'iti si2'oli$ke darove od plodina s
toga dijela "e2lje) ali da pri to2 o'ra<#j# i oni6 dr#gi6 G-cOo "e2lje %to j# je vlasnik "adr3ao
"a se'e sa2a.
Takav siste2 osig#ravao je "e2ljoposjedni1i2a da '#d# dovoljno opskr'ljeni svi2e %to i2 je
tre'alo da 3ive ra"2jerno do'ro) # sig#rnosti i 'e" nei2a%tine. Ali # takvi2 novoor2irani2
odnosi2a nije 'ilo prod#k1ije # i"o'ilj# ili preti$k# nad potre'a2a neposredne potro%nje.
&e2ljoposjedni1i "'og toga nis# 2ogli ak#2#lirati 'ogatstva i te"a#rirati "natnije koli$ine
nov1a.
&apav%i # takv# sit#a1ij#) trgovina se odr3avala # relativnoj sna"i sve dok s# posjedni$ke
klase @na pr. jo% # 2erovin%ko do'aA i2ale stari6 "ali6a "lata) $i2 s# one nestale)
nat#rali"a1ija privrede o$itovala se 2aksi2alno i ra"otkrila 'it novoo'likovanoga privrednog
i dr#%tvenog stanja. 9 2ijena2a koje s# se "'ile i"vr%ilo se privredno i dr#%tveno oslo'o<enje
neposredni6 proi"vo<a$a. Ono je dovelo do toga da je sada daleko prete3iti dio proi"vo<a$a
radio # osnovi "a se'e i nije glavnin# svoji6 plodova rada stavljao na raspolaganje
eksploatator#. Okolnost %to se klasa neposredni6 proi"vo<a$a dr#%tveno i ekono2ski i"digla
s2anjila je 'ogatstvo vlasnika sredstava "a proi"vodnj#. Ta klasa do'iva # ranoe#dalnoj
epo6i #glavno2 onoliko koliko joj je 'ilo dovoljno da #"dr3ava se'e) svoj# posl#g#) svoje
vojne dr#3ine i dvorjane. .ri to2e ona sve ono %to do'iva rado2 neposredni6 proi"vo<a$a @na
te2elj# $injeni1e %to i2 je #st#pila dio svoje "e2lje na o'rad'#A #glavno2 i potro%i) 'e"
"natniji6 vi%kova koje 'i 'ilo 2og#e 'a1iti na tr3i%te i pretvoriti # nova1.
Na taj na$in) radikalna preinaka # dr#%tveni2 odnosi2a # pro1es# proi"vodnje ra"log je %to se
privreda ranoga srednjeg vijeka nat#rali"irala i %to je evropski "apad # osnovi proi"vodio ono
i onoliko koliko je s2jesta) # i"vorno2 nat#ralno2 o'lik# i tro%io.
&a2jena ro'ovlasni$ki6 dr#%tveni6 odnosa novi2 dr#%tveni2 poretko2) # ko2e je
proi"vo<a$ 'io oso'no slo'odan) pre2da ekono2ski "avisan $ovjek) 'ila je plaena
osiro2a%enje2 klase vlasnika "e2lje kao osnovnog sred4istva "a proi"vodnj#. Takva
e2an1ipa1ija neposredni6 proi"vo<a$a "a nji6 je nes#2njivo "na$ila privredno i dr#%tveno
#"di"anje. Naprotiv) "a vlasnike osnovni6 sredstava "a proi"vodnj# taj je prin#dni pristanak
na e2an1ipa1ij# proi"vo<a$a 'io jedina 2og#nost da posve ne propadn# i i"'jegn# opasnost
totalne eksproprija1ije sredstava "a proi"vodnj#. &'og toga je "a eksploata4torsk# klas#
kon1esija kojo2 s# polovi1# svoje "e2lje prep#stili na sa2ostaln# o'rad'# stanovni%tv# koje
nije i2alo vlastite "e2lje 'ila veo2a povoljan korak # opoj kri"i @anti$kogaA
privatnovlasni$kog poretka. S2anjiv%i svoj neposredni "e2ljoposjed na svega G-h) oni s#
sa$#vali svoj polo3aj vla4daj#e klase i korisnika radne snage. 9 to2e s2isl#)
"e2ljoposjedni1i s# prelasko2 na nove dr#%tveno4ekono2ske odnose na%li i"la" i" kri"e
ro'ovlasni$kog poretka. Taj i"la" ostvaren je ne odr3anje2 ili adapta1ijo2 ro'ovlasni$kog
poretka) nego njegovi2 nap#%tanje2) ali) "a #"vrat) odr3anje2 klasne str#kt#re i klasne
eksploata1ije) pre2da # dr#go2 o'lik# i # 2nogo povoljniji2 #vjeti2a "a neposredne
proi"vo<a$e nego %to je to 'io siste2
JCC
eksploata1ije ro'ova ili kasnoanti$ki6 kolona. Ta nova klasna str#kt#ra na2etn#la se kao
jedini 2og#i o'lik proi"vodni6 odnosa na dano2 st#pnj# ra"vitka proi"vodni6 snaga. 9
njeni2 okviri2a na%la je rje%enje i istovre2ena) od anti$ki6 odnosa ne"avisna) potre'a
evropski6 rodovski6 dr#%tava van grani1a nekada%njeg Karstva da nap#ste svoj rodovski
poredak. Na taj na$in) prije ili poslije) or2#la klasnog poretka koji je nado2jestio
ro'ovlasni$k# epo6# poka"ala se ostvarenje2 od opega "na$enja "a 1io evropski prostor.
&'og svega navedenoga) or2iranje klase "avisni6 proi"vo<a$a i #vjeta nji6ova rada na
veliki2 "e2ljoposjedi2a te2eljni je aktor # i"gradnji e#dalnog dr#%tva. Sloj neposredni6
proi"vo<a$a predstavlja @'e" o'"ira na ra"ne p#teve koji2 s# se pojedini sastavni dijelovi
toga sloja i"gradili) tj. 'e" o'"ira na nji6ovo so1ijalno4ekono2sko podrijetlo i evol#1ij# kro"
koj# s# pro%liA) # skrajnje2 svo2e ra"vojno2 do2et#) jedinstven# klas# eksploatirani6 #
e#dalno2 dr#%tv#. Oni s# ekono2ski i so1ijalni te2elj e#dalnog poretka) a na$in nji6ove
proi"vodnje na $esti1a2a i vlasteoski2 re"ervati2a je na$in kako s# se oni # spe1ii$ni2
#vjeti2a e#dalne dr#%tvene str#kt#re # to2 pro1es# proi"vodnje dr#%tveno organi"irali.
Ali e#dalno se dr#%tvo) osi2 osnovne klase neposredni6 proi"vo<a$a) sastojalo i od klase
eksploatatora. Dr#%tvena 1jelina e#dali"2a kao poretka do kraja je odre<ena) #" str#kt#r#
proi"vo<a$ke klase i spe1ii$nog na$ina kako se vr%i eksploata1ija nje"ina rada) tek ose'#jni2
svojstvi2a klase koja je) na te2elj# svoga gospodstvenog polo3aja nad neposredni2
proi"vo<a$i2a sa2# se'e organi"irala kao klas# i i"gradila svoj# dr3av# kao instr#2ent svoje
klasne vladavine nad ti2 neposredni2 proi"vo<a$i2a.
To odre<enje #toliko je va3nije %to e#dali"a2 kao pose'na dr#%tvena or2a1ija #ope nije
do'io svoje i2e po na$in# eksploata1ije radne klase) kao %to je to na pr. sl#$aj s
ro'ovlasni$ki2 dr#%tvo2) gdje je ve # sa2o2 na"iv# i"ra3ena so1ijalno4ekono2ska 'it toga
poretka. 9 e#dali"2# je) naprotiv) 1ijela or2a1ija do'ila svoje i2e po pravnoj osnovi na
kojoj s# veliki "e2ljoposjedni1i stje1ali i posjedovali svoja i2anja. 9pravo "'og toga je
povijesna "nanost veo2a d#go s2atrala da osnovna o'ilje3ja e#dalnog dr#%tva tre'a tra3iti
sa2o na podr#$j# politi$ki6 i dr"avno4pravni6 odnosa) deiniranje2 pravni6 i politi$ki6
odredni1a sa2e vladaj#e klase i nje"ina #strojstva) a ne odre<enje2 'iti privredni6 i
dr#%tveni6 odnosa # e#dalno2 dr#%tv# # 1jelini.
9 krajnjoj konsekven1iji) odgovor na pitanje %to je e#dali"a2 2og# je tek sjedinjenje2
#vida # so1ijalno4ekono2ski polo3aj klase neposredni6 proi"vo<a$a i #vida # #strojstvo i
siste2 vladanja klase e#dala1a # dr#%tv# %to ga je povijest na"vala po nji2a.
Organi"a1ija klase Osnovno sredstvo "a proi"vodnj# # e#dalno2 dr#%tv# e#dala1a
'ila je "e2lja. A ta "e2lja 'ila je vlasni%tvo klase veli4
ki6 "e2ljoposjednika. Sa2a ta $injeni1a @da je # 'iti
sva "e2lja vlasni%tvo vladaj#e klaseA nije ni%ta spe1ii$no "a e#dalni poredak. Bitan je na$in
kako ta klasa prisvaja plodove rada neposredni6 proi"vo<a$a. Ali) osi2 toga) va3an je i
spe1ii$ni) e#dalni) #vjetni o'lik vlasni%tva @koji nije istovjetan s vlasni%tvo2 ni #
ro'ovlasni$ko2) ni # kapitalisti$ko2 poretk#A a i na$in #n#tra%nje) karakteristi$ne
organi"a1ije sa2e klase e#dala1a.
JCD
&e2ljoposjedni$ka klasa # rana$koj dr3avi) nastala sjedinjenje2 galo4ri2ski6 veleposjednika
s nekada%njo2 rodovsko4ple2ensko2 i vojno2 aristokra1ijo2 ger2anski6 osvaja$a na
"ajedni$koj osnovi podvla%ivanja neposredni6 proi"vo<a$a) poka"ala se kao veo2a
dina2i$na privredna i dr#%tvena snaga) ponesena veo2a i"ra3eno2 gla<# "a "e2ljo2 i "a
politi$ko2 vlasti.
Dinastija Karolinga) koja "a#"i2a kraljevsko prijestolje DG*) 'ila je naj'ogatiji predstavnik te
prodorne i a2'i1io"ne "e2ljoposjedni$ke aristokra1ije koja vodi #porn# 'or'# "a poveanje
svoji6 "e2ljoposjeda i) s ti2 # ve"i) "a oja$anje svoje politi$ke 2oi.
Nakon #spona Karolinga na prijestolje ta gra2"ljivost nipo%to ne jenjava) nego) naprotiv) raste
i dalje o$it#j#i svoj# te3nj# "a poveanje2 i2anja na tri na$inaE *A podvrgavaj#i # okvir
svoga posjeda slo'odne seoske "e2ljeL JA pre#"i2aj#i sve nove i nove dijelove kraljevske
do2ene # o'lik# kraljevski6 nadar'inaL IA vodei 2e<#so'n# or#3an# 'or'# # kojoj dola"i
do 'rojni6 pregr#piranja "e2ljoposjeda i do prela3enja "e2lje i" r#k# pora3eni6 # r#ke
po'jednika.
.rvi od ti6 trij# na$ina 'io je # 'iti svo<enje neko slo'odni6 ger2anski6 seljaka) $lanova
seoski6 opina) na ra"in# "avisni6 o'ra<iva$a vlasteo4ske "e2lje kakvi s# 'ili i 'a%tinjeni
koloni i servi 1asati.
Dr#gi na$in 'io je ve"an #" prevladavanje nat#ralne privrede # rana$koj 2onar6iji) koje je
one2og#avalo kraljevsk# vlast da 'rojne javne sl#3'e # 1ivilnoj #pravi i # vojni2
ko2andni2 "vanji2a plaa nov1e2. 92jesto toga sve je vrste sl#3'i tre'alo naplaivati #
naravi.
Nosila1 javne vlasti 2ogao se # t# svr6# posl#3iti dva2a o'li1i2a nagra<ivanja # naraviE aA
osig#rati svi2 vrsta2a svoji6 sl#3'enika potp#no #"dr3avanje # svo2e vlastito2 k#anstv#.
9 takvo2 sl#$aj# sl#3'enik je 'io nastanjen # vladarev# do2#) do'ivao je 6ran#) odje# i sva
ostala sredstva n#3na "a 3ivot i vr%enje sl#3'e i" re"ervi i pri6oda vladareva i2anja. Takvi
sl#3'eni1i @idelesA 'ili s# 6ranjeni1i @n#trititiiA svoga gospodara. &a vr%enje sl#3'i i2ali s#
"aja2$en 3ivot 'e" ikakvi6 2aterijalni6 'riga i $ak) povr6 toga) #ljep%an ra"ni2 darovi2a i
2ilosti2a nji6ova gospodara. Takav siste2 'io je 2og# sa2o dok je kraljevski personal 'io
nevelik i so1ijalno jo% ra"2jerno nei"dign#t. Ali ve #skoro nakon konsolida1ije kraljevske
vlasti # 2erovin%koj se !rana$koj 'roj vojni6 i 1ivilni6 d#3nosnika "natno #veao. A i sa2a
sk#pina #nk1ionara 2e<# so'o2 se dieren1irala. Visoke i veo2a odgovorne sl#3'e nis#
2ogle 'iti nagra<ivane sa2o na2irivanje2 nji6ovi6 glavni6 3ivotni6 potre'a) %to je jo% i
2oglo "adovoljiti te3nje vr%ila1a sasvi2 priprosti6 sl#3'i. S dr#ge strane) kraljevskoj je vlasti
'ilo va3no da # svojoj sl#3'i odr3i ili da # svojoj dvorskoj okolini "adr3i naj'ogatije
pripadnike "e2ljoposjedni$ke aristokra1ije. A nj# nije 'ilo 2og#e svrstati # kategorij#
7n#trititii8) niti nji6ov# vjernost naplaivati takvi2 sredstvi2a plaanja. I) naj"ad) nosio1i
lokalni6 vlasti) koji svoje sjedi%te nis# 2ogli i2ati # kraljev# dvor#) nis# ve i "'og toga
ra"loga 2ogli 'iti $lanovi2a kraljeva dvorskog k#anstva. &'og svega toga) dr3ava je #vela
nov na$in plaanja sl#3'i) #sl#ga i pose'no va3ni6 podani$ki6 odnosa vjernosti.
'A Taj dr#gi na$in 'ilo je plaanje "e2ljoposjedi2a. 9svajaj#i # 'iti na$in kako je
veleposjednik) # ne2og#nosti da svoj# "e2lj# o'ra<#je ro'ovsko2 ili plaeno2 radno2
snago2) osig#ravao o'rad'# svoga re"ervata
JC,
3rtvovav%i polovi1# svoga "e2ljoposjeda) pa je t# polovi1# dao oni2a koji nis# i2ali vlastite
"e2lje #" #vjet da) osi2 ti6 dodijeljeni6 $esti1a) o'ra<#j# i njegov re"ervat > kraljevska je
vlast vojne) #pravne i politi$ke sl#3'e plaala ti2e %to je vr%io1i2a ti6 sl#3'i dodjeljivala
7$esti1#8 kraljevskog "e2ljoposjeda) pri $e2# se) dakako) nije "aista radilo o neko2
ne"natno veliko2 "e2ljoposjed# @$esti1iA nego o prostrano2 i2anj#. Takvo dodjeljivanje
"e2lje 2oglo se vr%iti na dva na$inaE
*A Kralj je 2ogao i"dvojiti odre<eni opseg "e2lje i" kraljevske do2ene i #st#piti ga
o'dareno2e kao trajni i deinitivni posjed # "nak nagrade "a pro%le) sada%nje ili '#d#e
sl#3'e i # nadi da e i 'a%tini1i o'darenoga "a#vijek sa$#vati svoj# "a6valnost darovao1#.
Ovakva potp#na darivanja 'ila s# do2inantna # do'a 2erovin%ki6 vladara. Ona s# post#pno
dovela do is1rpljenja kraljeva "e2lji%nog onda i pro#"rokovala #klanjanje osiro2a%eni6
2erovin%ki6 kraljeva s vlasti. Takvo darivanje odr3alo se kao %tetan "aostatak i" pro%losti jo% i
# vrije2e L#4dovika .o'o3nog) pa je i on) #sprkos prigovori2a) davao kraljevske "e2lje 7in
se2piterna2 possessione28 @# vje$ni posjedA) opasno osiro2a%iv%i kraljevski isk.
Osi2 nepovoljne posljedi1e osiro2a%enja i s2anjivanja "ali6a kraljevske "e2lje) ovaj je
siste2 nagra<ivanja i2ao i t# sla'ost %to s# poto21i nagra<enoga > ako ve ne i on sa2)
poslije ni"a godina ili poslije pro2jene na prijestolj# > "a'oravljali da je poklonjeno2
"e2ljo2 #naprijed k#pljena sl#3'a ili vjernost kralj#) pa s# "e2lj# koj# s# posjedovali
s2atrali naprosto kao svoje apsol#tno i 'e"#vjetno vlasni%tvo "a koje s# s2atrali da niko2e
ne 2oraj# davati nikakv# naknad#. Ti2e je darivanje "e2lje i"g#'ilo svoj iskonski s2isao.
Da 'i ipak "adr3ao takve o'darenike # odnos# vjernosti pre2a se'i) kralj i2 je neprekidno
2orao davati nove "nakove svoje pa3nje. Ti2e je kraljevska vlast 'ila os#<ivana da se'e sla'i
a neprekidno ja$a svoje podanike i ti2e 6rani nji6ov# ne"avisnost # odnos# pre2a kralj#.
JA Dr#gi na$in nagra<ivanja "e2ljoposjedi2a 3elio je i"'jei nepovoljne posljedi1e koje s#
se nedvoj'eno o$itovale propadanje2 2erovin%ke dinastije. 92jesto vje$noga dara) "e2lja se
2ogla dodijeliti privre2eno) "a d#3e ili krae vrije2e) dok traje sl#3'a ili vjernost kralj#.
Nekoliko takvi6 dodjeljivanja "e2lje "a'ilje3eno je ve # vrije2e Merovinga) ali ono postaje
veo2a $esto i $ak do2inantno po$ev%i od .ipina Maloga. 9 i"vori2a se takva darivanja
na"ivaj# 'enei1i#2 ili pre1aria. To je # na$el# 'ilo sa2o #st#panje "e2lje na privre2eno
#3ivanje. Darivala1 je ostajao vlasnik #st#pljene "e2lje a o'dareni je sa2o nje"in privre2eni)
#vjetni #3itnik. .o istek# ili prestank# dogovoreni6 #vjeta darovatelj je #st#pljen# "e2lj#
2ogao ponovo pre#"eti i vratTti je # sastav svoga "e2ljoposjeda ili je predati neko2 dr#go2e
"a iste ili dr#k$ije #sl#ge.
Ali #"a sve pretpostavljene prednosti ovoga dr#gog siste2a) veo2a s# se 'r"o poka"ale
njegove 2aneE
.rivre2eni #3ivala1 > # pretpostav1i da e po "avr%etk# sl#3'e 2orati da vrati "e2ljoposjed
> nije $#vao ni "grade) ni %#2e) ni stok#) ni inventar na "e2ljoposjed#) nije se 'rin#o "a
odr3anje plodnosti) "a kr$enja i 2eliora1ije gospodarstva) nego je nastojao da # ra"do'lj#
svoga prava i"'ije i" i2anja %to vi%e neposredni6 koristi ne 2arei "a trajne %tete.
JC+
O'ave"# vraanja "e2lje # kraljevski "e2lji%ni ond po "avr%etk# sl#3'e nastojalo se i"igrati
svi2 2og#i2 sredstvi2a. B#d#i da je katastarska eviden1ija 'ila veo2a nera"vijena) 2oglo
se la3ni2 svjedo$enje2) krivotvorenje2 dok#2enata pa $ak i nasilni2 otporo2 #spje%no
os#jeivati vraanje "e2lje) odnosno ostvarivati nje"ino #klj#$enje # vlastite nasljedne
posjede.
S o'"iro2 na to da je kraljevska vlast i2ala veo2a 2nogo o'darenika @ili trajno poklonjeno2
"e2ljo2 ili 'enei1iji2aA) 2o 2onar6ije ovisila je prakti$ki o realno2 vr%enj# sl#3'i ti6
korisnika kraljevski6 darova. Svaka povreda nji6ovi6 interesa 2ogla i6 je navesti da #skrate
vr%enje ti6 sl#3'i i da kraljevsk# vlast doved# # polo3aj 'espo2onosti. .retjerana strogost
pre2a o'dareni1i2a predstavljala je # svako2 tren#tk# opasnost nji6ova spontanog i
solidarnog otpora. &'og toga je kraljevska vlast #2jesto nepokole'ljivosti # o'rani svoji6
interesa i prava vi%e 2orala pa"iti da i opet sve novi2 i novi2 kon1esija2a "adr3i vjernost
o'dareni6 podanika.
Tako je i ovaj dr#gi o'lik nagra<ivanja "e2ljoposjedi2a # praksi vodio @pre2da 2anje nagloA
neprekidno2 ja$anj# ekono2ske i politi$ke 2oi velika%a a # isto vrije2e i ja$anj# nji6ove
ne"avisnosti) #2jesto da osig#ra nji6ov# vjernost kralj#) kako je to 'ilo # pretpostav1i sa2e
instit#1ije darivanja "e2lje kao nagrade "a vr%enje ra"ni6 sl#3'i kralj#.
:edini na$in kako se kraljevska vlast 2ogla s#protstavljati to2e pro1es# ja$anja velika%a 'ilo
je nastojanje da se #sporedo s #st#panje2 kraljevske "e2lje "asl#3ni2 lj#di2a i kraljevski2
sl#3'eni1i2a neprekidno ja$a ond kraljevski6 "e2ljoposjeda i ti2e odr3ava ravnote3a snaga.
To poveavanje kraljevskog "e2ljoposjeda 'ilo je 2og#e na dva na$inaE aA da kraljevska
vlast povre2eno od#"i2a 1rkveni2 #stanova2a @'isk#pija2a i 'ogati2 opatija2aA dijelove
nji6ovi6 gole2i6 i2anja koja s# nastala tijeko2 stoljea darivanje2 od strane kraljeva)
svjetovni6 velika%a ili pak #klj#$ivanje2 2ali6 slo'odni6 "e2ljoposjeda # sastav 1rkveni6
i2anja. Takva od#"i2anja vr%ili s# i Karlo Martelo) i .ipin Mali) i Karlo Veliki. Ali od
vre2ena L#dovika .o'o3nog ona s# prestalaL 'A p#te2 osvaja$ki6 ratova kakve s# vodila sva
tri vladara. Ali i takva osvajanja) koja s# o2og#avala i na2iren je 2nogi6 po6lepa 2e<#
kraljevski2 sl#3'eni1i2a) i "natno #veanje kraljevskog "e2lji%nog onda) prestala s# #
vrije2e L#dovika .o'o3nog. Ona s# i n#3no 2orala prestati na grani1a2a osvaja$ke i
ad2inistrativne 2oi takvog dr3avnog organi"2a kao %to je to 'ila ranosrednjovjekovna
2onar6ija.
9 takvi2 okolnosti2a akti$ne 'e"i"la"nosti do koje je sa2 po se'i vodio prosti odnos
i"2e<# darivatelja i o'darenoga) prist#pilo se #no%enj# novi6 ele2enata ve"anosti i #"aja2ne
vjernosti ti6 dvaj# aktora # kril# vladala$ke klase e#dala1a. Siste2o2 va"aliteta i
ko2enda1ije) kao i #" po2o "akletve na vjernost pok#%alo se ve"ati o'darenoga #"
darovatelja i) s dr#ge strane) o've"ati darovatelja da pre#"2e #nk1ij# patrona ili seniora nad
njegovi2 va"alo2 i #3ivao1e2 'enei1ija.
Ti2 siste2o2 i"gra<ena je #n#tra%nja str#kt#ra klase e#dala1a. Ona se # katovi2a va"alske
odanosti i vjernosti organi"irala # o'lik# e#dalne pira2ide) pri $e2# je va"alsko2 "akletvo2
"aja2$ena oso'na pove"anost 'ila #dr#3ena i s ekono2ski2 aktoro2 istovre2enog
darivanja odnosno do'ivanja 'ene ii jalnog "e2lji%nog posjeda.
JD-
Karolin%ki Instit#1ija srednjovjekovnog va"aliteta nastala je @'itno i"2i4va"alitet jeniv%i svoj#
sadr3in# i svoj# dr#%tven# #nk1ij#A pola"ei od neki6 o'lika oso'ni6 i posjedovni6 odnosa #
ri2sko2e prav#) a i # dr#%tveni2 odnosi2a kod 0er2ana.
9 posljednji2 stoljei2a Ri2skog 1arstva) pose'i1e od IV. st. dalje) veo2a se rasprostranila
po"nata anti$ka instit#1ija klijentele. Mnogi 2ali "e2ljoposjedni1i ili $ak 1ijele seoske
opine) pritisn#te ekono2ski2 te%koa2a) d#govi2a ili "a6tjevi2a dr3avnoga poreskog
aparata) stavljale s# se pod "a%tit# veliki6 "e2ljoposjednika koji s# vr%ili visoke 2#ni1ipalne
ili dr3avne sl#3'e. Takvo tra3enje "a%tite nije 'ilo potre'no sa2o "e2ljoradni$ko2
stanovni%tv#) slo'odno2 po svo2 so1ijalno2 stat#s# ali 'espo2ono2 pre2a ekono2ski
ja$i2a. I 2nogi dr#gi) i2#ni lj#di tra3ili s# patronat jo% 2oniji6 ili $ak sa2oga 1ara da 'i
se'i pri'avili ve# sig#rnost i 'olje perspektive # dr#%tvenoj karijeri. .ri to2e je #gled
%tienika 'io #toliko vei koliko je 2oniji 'io nji6ov patron. Najvi%e garan1ija donosio je
patronat sa2oga 1ara. Njegovi %tieni1i "vali s# se 1o2ites ili s#s1epti) a i2ali s# pravo nositi
pose'an prsten s 1arski2 liko2 # "nak najvi%e "a%tite.
St#panje # odnos %tienika ili klijenta o"na$avalo se na"ivo2 ko2endi4rati se. .ri to2e s#
"a%titnik i %tienik jedan dr#go2e "adavali vjer# @idesA. &a%titnik se o've"ivao da e svoga
%tienika 'raniti od svi6 opasnostiE ako se radilo o seljak#) da e ga 'raniti od vjerovnika) od
poreskog pritiska) od napadaja s#sjeda) a ako se radilo o pripadnik# vi%i6 dr#%tveni6 slojeva)
da e 2# po2oi da do'ije #nosne javne sl#3'e ili dr#%tvene $asti) a # o'a sl#$aja da e
%tienika 'raniti pred s#do2. Takav odnos na"ivao se patro1i4ni#2) t#tela) t#itio ili deensio.
&a#"vrat to2e) %tienik se o've"ivao da e svoga patrona po%tivati i sl#%ati.
Ovako deinirana ko2enda1ija 'ila je potp#no privatni spora"#2) i to redovito privre2enog
karaktera) rijetko kada do3ivotan a nikada o'ave"an "a poto2ke jedne ili dr#ge strane.
.ose'i1e je va3no da %ti1enikove o'ave"e nikad nis# 'ile vojnog karaktera. .ost#pno) tijeko2
IV. i V. stoljea) 1ijelo je ri2sko dr#%tvo 'ilo pro3eto ve"a2a ko2enda1ije. .re2da te ve"e
nis# i2ale pravne sank1ije ni "akonsk# #log# # javno2 3ivot#) one s# ipak #pravljale svi2
personalni2 odnosi2a # javni2 sl#3'a2a Ri2skoga 1arstva.
9 isto vrije2e kad se # p#noj 2jeri ra"vila ri2ska ko2enda1ija) javljaj# se # kasnoanti$ki2
i2ovno4pravni2 odnosi2a i poj2ovi 'enei1i#2 i pre41ari#2.
Benei1i#2 je # anti1i 'io potp#no 'esplatno darivanje koje nije 'ilo pro#"rokovano
nikakvo2 d#3no%# donatora da #$ini dar) a nije ni o'dare4nika o've"ivalo ni na kakve
d#3nosti pre2a darovatelj#. Ono je "apravo 'ilo na$in kako se prigodo2 davanja "e2lje #
"ak#p ili kod prodaje "e2lje sakrivalo pred dr3avo2 prave #vjete "ak#pa ili prodaje koje
"akon ne 'i dop#stio. Na jednak na$in s# se i dr#ga #govorna poslovanja @na pr. pos#d'a
nov1a ili #govori o nadni$arsko2 rad#A sakrivala i"a 2aske #$injenoga do'ro$instva
@'enei1ijaA.
Naj$e%e je davanje 'enei1ija akti$no sadr3avalo #govor o prekarij#. Takav prekarij 'io je
#st#panje "e2lje nekoga 2onijega sla'ije2# od se'e) i to na te2elj# i"ri$ite 2ol'e sla'ijega)
na privre2eno #3ivanje) 'e" #st#panja potp#ne vlasnosti. Takav na$in iktivno potp#no
'esplatne dare3ljivosti "apravo je 2askirao skrajnje gra2"ljive #govore na %tet# 7o'dareni68.
.od okrilje2 prekarij a vlasnik je "adr3avao pravo da "ak#p1a otjera sa "e2lje
JD]
kad god to "a3eli ili 2# je "a po"aj2ljeni nova1 na2etao o'ave"# da o'ra<#je dio njegove
"e2lje #" najte3e #vjete. .rekarij je pokrivao i golo prisiljavanje ne"a%tieni6 slo'odni6
seljaka da predaj# svoj# "e2lj# # velepo4sjednikovo vlasni%tvo i da ga opet pri2e na o'rad#
#" o'ave"# da daj# o'roke i rad gospodar# "e2lje.
Donekle sli$ni6 instit#1ija kao %to s# kod Ri2ljana 'ili patronat) ko42enda1ija) 'enei1ij i
prekarij 'ilo je i kod 0er2ana # V. st. To napose vrijedi "a #stanov# vojne dr#3ine @tr#stisA.
.ri to2e s# sk#pine slo'odni6 ratnika do'rovoljno st#pale # vojn# sl#3'# nekoga istakn#tog
ratnog vo<e) o've"ivale se na vjernost i stje1ale pravo na odre<eni dio ratnog plijena i
"aro'ljenika. Takva ger2anska klijentela 'ila je) 2e<#ti2) "a ra"lik# od ri2ske) i"ri$ito i
isklj#$ivo vojnog karaktera.
.rete#dalno i rano e#dalno do'a "ateklo je na podr#$j# nekada%njeg &apadnori2skog
1arstva i Stare 0er2anije te 'a%tinjene instit#1ije ro'ovlasni$kog odnosno rodovskog dr#%tva
pa i6 je iskoristilo "a svoje spe1ii$ne privredne i dr#%tvene potre'e) i"2ijeniv%i nji6ov#
#nk1ij# # svr6# i"gradnje odnosa koji vi%e nis# 'ili ni ro'ovlasni$ki ni rodovski) nego
dr#%tveni odnosi e#dali"2a # epo6i njegova nastajanja.
.ose'no je # 0aliji politi$ki #"'#rkano do'a 2erovin%ke epo6e) stvoriv%i at2oser# ope
nesig#rnosti) ostvarilo pogodne #vjete "a daljnji ra"vitak %tieni$ki6 odnosa. B#d#i da je
dr3avna vlast postajala sve 2anje eikasna) 2nogi s# sla'i i #gro3eni tra3ili privatn# "a%tit#
2oni6. A i ovi s# 3eljeli da i2aj# %to vi%e podanika koji e nji2a oso'no 'iti odani i koji e)
kao #"vrat "a "a%tit#) postati ratni1i nji6ove privatne vojske. Tako se stvarao pose'ni sloj
slo'odni6 lj#di koje i"vori na"ivaj# ingen#i in o'seY#io) to jest slo'odni lj#di # sl#3'i
@nekoga dr#gog slo'odnog $ovjekaA.
Najvei #gled i2ali s# takvi slo'odni lj#di # kraljevoj vojnoj sl#3'i @antr#stiones) od tr#stisA.
Ali i kralj i 'ogati "e2ljoposjedni1i i2ali s# # svojoj sl#3'i i dr#ge) 2anje #gledne slo'odne
lj#de koji s# vr%ili ra"ne d#3nosti ni3ega ranga. &a nji6 se po$ev%i od prvi6 de1enija VIII. st.
@#2jesto stariji6 na"iva gasind#s ili p#er [ dje$ak) 2o2akA sve $e%e #potre'ljava na"iv vas4
s#s) nastao od keltske rije$i gVas) koja je tako<er "na$ila 2o2ak) sl#3'enik) i koja je #skoro
do'ila kona$ni o'lik vassal#s.
Sa2o st#panje slo'odna $ovjeka # ne$ij# sl#3'# "adr3alo je kasnoanti$ki na"iv ko2enda1ija)
ali je patronova "a%tita koj# je va"al ti2e stekao do'ila ger2anski na"iv # latini"irano2
o'lik#E 2#ndi#2 ili 2#nde'#rdis.
Takva ko2enda1ija vr%ila se na svi2 ra"ina2a rana$kog dr#%tva. O okolnosti2a i #vjeti2a
pod koji2a se ko2enda1ija ostvarivala sa$#valo se vi%e kan1elarijski6 or2#lara @nalik na
Brevi#2 eZe2plaA koji s# sl#3ili kao #"orak "a sklapanje #govora o ko2enda1iji. :edan
veo2a i"ra"it pri2jerak o'ras1a i" "'irke takvi6 or2#lara) nastale # J. $etvrtini VIII. st. #
grad# To#rs#) opis#je st#panje potp#no osiro2a%ena slo'odna $ovjeka # sl#3'# nekoga
veo2a 2onog seniora ovakoE
79"vi%eno2 gospodin# to2 i to2) ja taj i taj. B#d#i da je svi2a po"nato da ne2a2 $i2e da
se 6rani2 i odijeva2) "a2olio sa2 va%# do'rotvornost 4 a va%a volja 2i je to dop#stila > da
se 2og# predati # va%# "a%tit# ili ko2endirati seL a to sa2 i #$inio) i to na taj na$in da 2e vi
2orate po2agati i %tititi kako 6rano2 tako i odjeo2 # sklad# s ti2e kako va2 '#de2 2ogao
sl#3iti ili kako to '#de2 "avre<ivao. I dokle god '#de2 3iv 2orat # va2 sl#3iti i po%tivati
vas na na$in slo'odna $ovjeka) i dokle god '#de2 3iv
JDJ
O'redi pri st#panj# # va"alski odnos. Krte3.
ne# se 2oi oteti va%oj vlasti ili %titni%tv#L ali) "a #"vrat) 2orat # do kraja svoga 3ivota
ostati pod va%o2 2oi ili "a%tito2. I" toga slijedi) ako se jedan od nas #s6tjedne istrgn#ti
ispod ovog #govora) 2orat e svo2e s##govara$# platiti toliko i toliko solida) a sa2 #govor
ostat e i dalje na sna"i. &'og toga je 'ilo prikladno da '#d# napisane dvije povelje istoga
sadr3aja kao potvrda ovogaL a to je i #$injeno.8
Kio taj #govorni or2#lar saopava #vjete spora"#2a o ko2enda1iji i sank1ije "a sl#$aj
prekr%aja. Opis sa2oga o'reda ko2enda1ije prika"#je t"v. Mar1#lov or2#lar i" prve
polovi1e VII. st. On se sastojao od polaganja "akletve vjernosti "a%titnik#) i to tako da je
%tienik kle$ei stavljao sklopljene r#ke # r#ke svoga seniora i"govaraj#i pri to2e rije$i
o'ave"e.
9 polo3aj %tienika nis# st#pali sa2o lj#di nei2#ni ili na skro2no2e polo3aj# # dr#%tv#.
Mnogi 'ogati "e2ljoposjedni1i ko2endirali s# se pod "a%tit# veo2a 2oni6 velika%a na
ra"ni2 visoki2 #nk1ija2a # dr3avi i na dvor#) a ovi s# opet tra3ili i do'ivali "a%titni%tvo
sa2oga kralja. Tako se stvarala pira2ida va"aliteta) po$ev%i od dr#%tveno i ekono2ski
najne"nat4niji6 slojeva slo'odni6 lj#di sve do kraljevskog prijestolja.
Ta vrsta oso'ne ve"e) #vjetovana "a%tito2 s jedne strane a posl#%no%#) po%tovanje2 i
sl#3'o2 s dr#ge strane pove"#je se ve # 2erovin%ko do'a sa siste2o2 davanja 'enei1ija.
Navedeni or2#lar i" To#rsa poka"#je na sl#$aj# potp#no osiro2a%ena slo'odnog $ovjeka da
je va"al ra$#nao na potp#no 2aterijalno osig#ranje. Isprva) i to pose'i1e # sl#$ajevi2a kad je
va"al 'io na najni3e2 st#pnj# # ljestvi1i dr#%tveni6 polo3aja) 2oglo se to #"dr3avanje
ostvarivati #klj#$enje2 va"ala # neposredno seniorovo k#anstvo. Ali #skoro se "a vein#
sl#$ajeva poka"alo kao najprakti$nije da va"al do'ije "e2ljoposjed koji e osig#ravati
njegovo #"dr3avanje. Takva darivanja "e2lje 2erovin%ki i"vori na"ivaj# 'ene4i1i#2) dakle
isto2 rije$i kakva se #potre'ljavala # anti1i) ali je ona sada i2ala posve dr#k$iji so1ijalno4
ekono2ski sadr3aj. Takav 2erovin%ki 'enei1ij davao se # potp#no vlasni%tvo i nije 'io
#vjetovan neko2 pre1i"irano2 va"alsko2 sl#3'o2) nego je sa2o 'io pose'an o'lik
#"dr3avanja va"ala na koje se senior o've"ivao #govoro2 o ko2enda1iji.
9 vrije2e karolin%ki6 2ajordo2a st#panje # va"alski odnos ko2enda1i4jo2 i davanje
'enei1ijalnog "e2ljoposjeda po$inje se i"ra"ito pove"ivati s 2ilitari"a1ijo2 va"alskog
odnosa. Mnoge #n#tra%nje 'or'e) ratovi protiv te3nji "a osa2ostaljivanje2 r#'ni6 o'lasti
dr3ave i otpor strani2 napada$i2a poveavali s# "na$enje ratni%tva. Ali # isto vrije2e
2ijenjala se i ratna te6nika. Do2inantn# #log# do'ivala je te%ko naor#3ana konji1a. Ratnik je
#sto 2orao 'iti trajno #vje3'an i slo'odan da $esto i d#go '#de ods#tan i" svoga 'oravi%ta i
anga3iran # gotovo neprekidni2 vojni2 po6odi2a i 'it4
Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
JDI
ka2a. .ostajalo je sve n#3niji2 da ratni1i '#d# pose'an stale3) dovoljno i2#an da 'i 2ogao
i2ati propisan# ratn# opre2# i neve"an #" 'ilo kakv# dr#g# proesij#. Karolin%ki vladari
sjedinili s# st#panje # %titni%tvo na te2elj# ko2enda1ije i va"alske "akletve s o'ave"ni2
davanje2 'ene ii jalnog "e2ljoposjeda "a koji je va"al 'io d#3an postati proesionalni2
ratniko2. Ve # dr#goj polovi1i IB. st. sinoni2 "a poja2 va"ala je 2iles @vojnikA %to doka"#je
da je veina va"ala vr%ila vojn# sl#3'#) a da 'i 2ogli 'iti potp#no slo'odni "a ratni$ki 3ivot)
do'ivali s# "e2lj# i s nje pri6ode od rada neposredni6 proi"vo<a$a. &e2lji%ni je dar
@'enei1ijA 'io "a2jena "a nekada%nj# neposredn# opskr'# va"ala # seniorov# k#anstv#)
a prvotno potp#no oso'na i privatno4pravna ve"a i"2e<# ko2endiranog va"ala i njegova
"a%titnika @senioraA pretvorila se # osnovi1# "a str#kt#riranje proesionalnog ratni$kog stale3a
koji je 'io oslona1 a #skoro "ati2 i nosila1 vlasti i vladanja. Na taj na$in) od prve polovi1e IB.
stoljea postoje ve sva tri potp#no i"ra<ena i 2e<# so'o2 sjedinjena ele2enta karolin%kog
va"alitetaE *A do3ivotna o'ave"a vjernosti va"ala senior#L JA do3ivotna o'ave"a va"ala da
@prvenstvenoA vr%i vojni$k# sl#3'# svo2e senior#L IA o'ave"a seniora da svo2e va"al# dade
do3ivotni 'enei1ij # o'lik# "e2ljoposjeda koji e 2# sl#3iti kao ekono2ski te2elj "a
nes2etano vr%enje pre#"ete sl#3'e.
Ali # povijesno2 pro1es# sjedinjavanja ti6 trij# o'ilje3ja karolin%kog va"aliteta i"vr%ilo se
"na$ajno pre2je%tanje le3i%ta va"alski6 d#3nosti. Va"alova o'ave"a da sl#3i @prvenstveno kao
vojnikA svo2e senior#) i to "'og toga %to je pri2io seniorov# "a%tit# i pri to2 2# se "akleo na
oso'n# vjernost i sl#3'# @pa je "ato da 'i t# sl#3'# 2ogao vr%iti do'io #"dr3avanje # o'lik#
"e2ljoposjedaA pre2je%ta se s va"alove li$nosti na va"alski "e2lji%ni 'enei1ij i ve"#je se s
nji2e. :ednako onako kao %to je # dr#%tvenoj @ekono2skojA 'a"i prvo'itna da3'inska i radna
o'ave"a neposrednoga o'ra<iva$a pre2a vlasnik# "e2lje pre%la s o'ra<iva$eve oso'e na
"e2lji%n# $esti1# koj# je do'io da je o'ra<#je > tako sada i va"alska o'ave"a vojne sl#3'e
prela"i s va"alove oso'e na va"alov# 'enei1ijaln# "e2lj# i ostaje ve"ana #" nj#. Odsad vi%e
ne2a 'enei1ija 'e" va"alske sl#3'e) kao %to ne2a ni va"alskog odnosa 'e" davanja
'enei1ija. Svatko tko do'iva 'enei1ijaln# "e2lj# n#3no st#pa # va"alski odnos i s nji2e na
se'e pri2a va"alske o'ave"e. Do'ivanje 'enei1ija n#3no na2ee va"alske d#3nosti jer s#
one sada ve"ane #" sa2o
'ene ii jalno "e2lji%te.
&'og toga se sada i o'red st#panja # va"alski odnos dop#nja jo% i trei2 ele2ento2) osi2
"akletve vjernosti i do'ivanja seniorove "a%tite) to jest si2'oli$ko2 investit#ro2
@dodjeljivanje2A "e2ljoposjeda koji se va"al# daje
kao 'enei1ij.
&e2ljoposjed %to ga je va"al do'ivao 2ogao je 'iti ra"li$ito velik) # sklad# s ra"li$ito2
va3no%# sl#3'e %to j# je va"al vr%io. &a najvi%e kraljevske sl#3'enike 'enei1ij je o'#6vaao
"natna prostranstva) $esto ra"2je%tena # ra"li$iti2 predjeli2a rana$kog kraljevstva. Kad se
radilo o va"ali2a srednjega ranga) 'enei1ij je o'#6vaao vi%e s#sjedni6 villa) pri $e2# se)
dakako) svaka villa sastojala od re"ervatskog i2anja i $esti1a "avisni6 o'ra<iva$a. Sasvi2
2ali va"ali do'ivali s# kad%to sa2o rag2ente jedne villae) na pri2jer svega nekoliko $esti1a
na koji2a s# 3ivjeli "avisni o'ra<iva$i i #" to ra"2jeran dio re"ervata) pa s# takav posjed
onda o'likovali kao sa2ostalno 2alo i2anje. Na po$etk# IB. st. s2atralo se da je dvanaestak
2ans#sa s odgovaraj#i2 re"ervato2 dovoljan "e2ljoposjed "a va"ala koji je d#3an s potp#4
JD5
no2 ratno2 spre2o2 i konje2 sl#3iti # kraljevskoj vojs1i kao te%ko naor#3an konjanik. Vi%i
va"ali do'ivali s# posjed i od tridesetak 2ans#sa) %to je) "ajedno s re"ervato2) predstavljalo
i2anje od oko G-- 6a @ili ,G->+-- j#taraA "e2lje. Bilo je) dakako) i 'enei1ija koji s# $ak tri)
$etiri ili pet pa i vi%e p#ta nad2a%ivali ovaj "natni "e2ljoposjed.
Ovako do'iveni "e2ljoposjedi 'ili s# #vjetni #pravo "'og toga %to s# 'ili naplata "a va"alov#
do3ivotn# vjernost i sl#3'#. S2r# va"ala ili seniora va"alski se odnos prekidao) pa se i pravo
na 'enei1ij gasilo) i on se vraao # neposredni posjed seniora ili njegovi6 'a%tinika.
Va"alovo pravo na 'enei1ij poni%tavalo se i nei"vr%avanje2 va"alski6 o'ave"a) pa ga je
senior # takvo2 sl#$aj# i2ao pravo od#"eti.
Sve#k#pni siste2 i"gradnje privatnopravni6 va"alsko4'enei1ijalni6 odnosa) ve"ani6 #" vojn#
o'ave"# va"ala pre2a senior# i #" pri2anje 'enei1ija kao "e2ljoposjeda koji ostaje na
#3ivanj# va"al# sve dok traje njegova sl#3'a @a to je # na$el# "na$ilo do3ivotnoA #tje1ao je i
na javnopravne odnose na podr#$j# nagra<ivanja dr3avni6 sl#3'enika.
.rvo'itno) kraljevska je vlast nagra<ivala svoje dr3avne #nk1ionare "e42ljoposjedi2a
davani2a # trajno vlasni%tvo. Ali kako je ti2e kraljevski i dr3avni "e2lji%ni ond naglo
i%$e"avao) o$itovala se sklonost da se) po #"or# na vr%enje d#3nosti koje s# proi"la"ile i"
va"alski6 o'ave"a pre2a kralj#) tako<er i javnopravne #nk1ije # aparat# vlasti asi2ila1ijo2
poistovje#j# s o'i$aji2a koji s# se i"gradili generali"a1ijo2 ko2enda1ije) va"aliteta i
'enei1ija. Tako se i javnopravne dr3avne sl#3'e po$inj# tretirati kao da s# i one o'ave"e
va"alsko4'enei1ijalnog karaktera. Ti2e va"alsko4'enei1ijalni siste2 osvaja i sve javne
sl#3'e) pa se od svakog javnog sl#3'enika po$inje tra3iti va"alska "akletva.
9sporedo s ti2 pro%irenje2 prvo'itno privatno4pravnog %tieni$ko4"a%tit4ni$kog odnosa
i"2e<# va"ala i njegova seniora na sve o'like sl#3enja kralj# i dr3avnoj vlasti) i svi s# dr#gi)
ni3i pripadni1i vladaj#e klase "e2ljoposjednika i"gra<ivali svoje klijentske odnose po isto2e
2odel# ko2enda1ije) va"aliteta i 'enei1ijalnog davanja "e2lje "a vojni$ke i dr#ge sl#3'e
va"ala.
Na taj je na$in 1ijela karolin%ka vladaj#a klasa 'ila pro3eta va"alsko4'ene ii jalni2
odnosi2a. 9 to2e s2isl# 2o3e se polo3aj 'ilo kojega pripadnika "e2ljoposjedni$ke klase #
karolin%ko2 dr#%tv# deinirati isti2 osnovni2 i opi2 o'ilje3ji2a) 'e" o'"ira radi li se o
kralj#) velika%# ili o "e2ljoposjednik# ni3ega ranga.
Taj opi polo3aj posjednika "e2lje # dr#%tvenoj str#kt#ri e#dali"2a 2o3e repre"entirati
s6e2ati"irana slika posjedovni6 odnosa sa2oga kralja. Sve#k#pni kraljev "e2ljoposjed
sastojao se) s jedne strane) od i2anja %to i6 je kralj sa$#vao kao neposredni posjed
kraljevskoga iska. Dr#gi dio svoji6 "e2ljoposjeda kralj je ra"davao kao 'enei1ij svoji2
va"ali2a) #" #vjet da 2# vr%e ra"ne sl#3'e) # prvo2 red# vojni$k#. Kralj je 'io "akonski
vlasnik o'aj# ti6 dijelova) i onoga %to je ostao # neposredno2 vlasni%tv# kralja) kao i onoga
%to je ra"davan # o'lik# 'enei1ija. Ovaj ra"davani dio kraljevski6 posjeda dr3e # svoji2
r#ka2a kraljevi va"ali kao privre2eni) #vjetni posjed) ve"an #" vr%enje sl#3'e @servi1ijaA
Ovakva raspodjela sve#k#pnoga kraljevskog "e2ljoposjeda na dva dijela @onaj sa$#vani #
neposredno2 vlasni%tv# kralja i onaj ra"dijeljeni # 'enei1ijeA ponavlja se i na ni3i2 ra"ina2a
karolin%kog dr#%tva. Benei1ij %to ga je neki velika% do'io od kralja sastoji
JDG
se tako<er od dva osnovna dijelaE od jednoga dijela %to ga je velika% "adr3ao "a svoje
neposredno iskori%tavanje i od dr#goga koji je taj velika% podijelio kao 'enei1ij svoji2
va"ali2a) #" #vjet da 2# na te2elj# ko2enda1ije i va"alske "akletve vr%e #govorene sl#3'e)
# prvo2e red# kao ratni1i privatne vojske. Na jo% ni3oj ra"ini) pojedini va"ali toga velika%a
"adr3ali s# "a svoje neposredno iskori%tavanje sa2o jedan dio svoga 'enei1ija) a dr#gi s#
ra"da4vali kao 2ale 'enei1ije svoji2 va"ali2a) #" #o'i$ajene va"alske o'ave"e) i tako dalje)
sve do najni3i6 va"ala $iji je 'enei1ij 'io tako 2alen da je 'io jedva dovoljan da posl#3i kao
2aterijalna osnova "a vr%enje njegove va"alske o'ave"e pre2a senior#.
Takva raspodjela "e2ljoposjeda na dva osnovna dijela) na neposredni posjed i na par1elirani
dio) prep#%ten va"ali2a) pro3i2ala je 1ijel# "e2ljo4posjedni$k# klas# dr#%tva i pretvorila je #
ni" slojeva koji se i"di3# jedan nad dr#gi2) #vijek # sve #3e2 opseg#) sve do kralja) koji stoji
na vr6# "e24Ijoposjedni$ke pira2ide.
Ali i onaj najni3i va"al) koji je i2ao jedva dovoljno velik posjed "a svoje #"dr3avanje dijelio
je svoje i2anje na dva dijelaE na svoj vlasteoski re"ervat i na $esti1e koje) na ovoj ra"ini) nis#
davane jo% sitnije2 va"al#) nego neposredno2 proi"vo<a$#) koji vi%e nije $lan
"e2ljoposjedni$ke klase) nego $lan radne klase neposredni6 proi"vo<a$a) o'ave"ni6 pre2a
vlasnik# $esti1e ne na vojn# sl#3'#) nego na davanja da3'ina # o'ro1i2a od #roda i # rad#.
Kio jednoliki raspored dio'e va"alsko4'ene ii jalne "e2lje) od naj2oniji6 klijenata
kraljevske 2ilosti do naj2anji6 va"ala na ljestvi1i) #vijek po isto2e klj#$#) na dio koji je
ostao # neposredno2 posjed# 'enei1ijara i na onaj dr#gi koji je prep#%ten va"ali2a) # 'iti
kopira i # 'e"'roj pojedina$ni6 sl#$ajeva "apravo ponavlja on# te2eljn# raspodjel#
"e2ljoposjeda i"2e<# vlastelina i neposredni6 o'ra<iva$a "e2lji%ni6 $esti1a jednoga
vlasteoskog i2anja. :ednako onako kao %to je posjednik jednoga osnovnog i2anja @villaeA
ra"dijelio svoje i2anje na dva dijelaE na vlasteoski re"ervat i na $esti1e koje je #st#pio lj#di2a
'e" vlastitog "e2ljoposjeda) #" #vjet da 2# daj# sl#3'# @servi1ijA) to jest da svojo2 radno2
snago2 o'rade i njegov vlasteoski re"ervat) > jednako je tako) na vi%oj ra"ini
6ijerar6i"iranoga dr#%tva) veliki "e2ljoposjednik) '#d#i da svoj# privatn# vojsk# i dr#ge
sl#3'enike nije 2ogao plaati nov1e2) te sl#3'e nagra<ivao #st#panje2 dijela svoga
"e2ljoposjeda raspar1elirav%i ga na pojedine 'enei1ije. .rvi dio svoga "e2ljoposjeda "adr3ao
je "a se'e @dav%i ga #pola na o'rad'# # o'lik# "avisni6 $esti1a) da 'i 2# ti "avisni dr3ao1i
$esti1a o'radili re"ervatA) dok je onaj dr#gi ra"davao svoji2 va"ali2a kao nagrad# "a sl#3'e
koje s# # njegov# korist vr%ili @"a vojni$k# i dr#ge sl#3'e vi%ega) ne2an#elnoga rangaA.
I" toga slijedi da je na svi2 ra"ina2a e#dalnog dr#%tva pro'le2 anga3iranja sl#3'enika i
nji6ova nagra<ivanja rije%en po ono2 isto2 na$el# koje je) # dr#%tvenoj 'a"i) 'ilo prona<eno
kao "a2jena "a nekada%nje ro'ovlasni$ke odnose na i2anji2a kasnoanti$ki6 veleposjednika.
Model novog poretka # neposredno2 pro1es# proi"vodnje postao je akti$no o'ras1e2 i "a
str#kt#riranje 1ijele vladala$ke) vlasni$ke klase e#dala1a.
Taj privredni siste2) koji je 'it e#dalnog tipa klasne eksploata1ije) i"gradio se najprije # 'a"i
dr#%tva) tj. # proi"vodni2 odnosi2a) ve # prvi2 stoljei2a srednjega vijeka) a "ati2 se) kao
siste2 nagra<ivanja #sl#ga ni3i6 pre2a vi%i2a) pro%irio i na sa2# vladaj## klas#
"e2ljoposjednika dose4gav%i te dr#%tvene slojeve post#pno) od VII. st.) tijeko2 VIII. i IB.
stoljea.
JDC
Na ti2 ra"ina2a taj se siste2 i"gradio kao va"alsko4'ene ii jalni siste2) pri $e2# je dr3ala1
nekog 'enei1ija svoj 'enei1ijalni "e2ljoposjed dijelio na dva dijelaE jedan je "adr3avao se'i
@i polovio ga na svoj re"ervat i o'ra<i4va$ke $esti1eA a dr#gi je raspodijelio kao 'enei1ije
ni3ega ranga i ti2e naplatio #sl#ge koje s# 2#) na plan# vojni6 sl#3'i i dr#gi6 "adataka)
na2irivali njegovi va"ali.
Na taj na$in pravno i politi$ko #strojstvo klase vlastodr3a1a # e#dalno2 poretk# nije
sa2ostalan) odvojeno nikao siste2 oso'ni6 odnosa 2e<# ra"li$iti2 katovi2a vladala$ke klase
srednjovjekovnog dr#%tva) niti s# ti oso'ni) #govorni odnosi 2e<# e#dal1i2a najva3nija
odredni1a "a dr#%tveno #strojstvo # 1jelini) iako s# veo2a vidni kao njegova spoljasnost. Oni
s# sa2o releks i prilagod'a te2eljne dr#%tvene rela1ije) #"nesene s dr#%tvene podni1e na
najvi%# ra"in# dr#%tva. S te po"i1ije oni s# i2presionirali stoljea 6istoriograije @sve do
danasA i neopravdano i2ponirali kao pres#dna i 2jerodavna o"naka e#dali"2a) "asjenj#j#i
skrivenij#) no 'itn# sadr3in# srednjovjekovnog dr#%tvenog poretka) koji se ra<a pronalasko2
nove or2#le "a klasn# eksploata1ij# nakon nap#%tanja ro'ovlasni$kog odnosno rodovskog
#re<enja te "ati2 postaje odre<#j#i2 svojstvo2 srednjovjekovne stvarnosti.
No oni o'li1i va"alsko4'ene ii jalni6 odnosa koji s# se i"gradili do sredine IB. st. nis# jo%
'ili kona$ni o'lik dr#%tvene str#kt#re e#dali"2a) kao %to ni organi"a1ija eksploatiranja
neposredni6 proi"vo<a$a nije do toga vre2ena jo% #vijek postigla svoje do kraja i"gra<ene
o'like. /vol#1ija e#dalni6 odnosa nastavila se i # id#i2 stoljei2a) pa je # &apadnoj /vropi
svoj vr6#na1 dosegla # ra"do'lj# od B. do BII. stoljea.
.rijela" pre2a ra"do'lj# potp#ne i"gra<enosti e#dalne dr#%tvene str#kt#re $ini tenden1ija da
se va"alski 'enei1iji pretvore od do3ivotnoga #3it4ni$kog prava na 'enei1ijalni "e2ljoposjed
# nasljedno posjedovanje 'enei1ija. 9 praksi se ta te3nja ostvarivala tako da je senior
prigodo2 s2rti svoga va"ala posredstvo2 novoga o'reda ko2enda1ije i va"alske "akletve
vjernosti pri2ao "a svoga va"ala sina #2rlog va"ala i prep#%tao 2# isti 'enei1ij. Ti2e se via
a1ti #vodila nasljednost 'enei1ija. 9 IB. st. ona jo% nije pravno svojstvo 'enei1ijalnog
posjedovanja "e2lje nego sa2o #o'i$ajena praksa koja strogi2 odr3avanje2 nove
ko2enda1ije i nove "akletve vjernosti) jednako priliko2 s2rti seniora kao i priliko2 s2rti
va"ala) 2aniestira daljnji opstanak na$ela o povratnosti 'enei1ija # vlast seniora.
Ovakvi2 ra"vitko2 karolin%ko je do'a i"gradilo tri 'itno va3na o'ilje3ja # ra"vitk# e#dalnog
dr#%tvenog #strojstvaE *A va"alsko4'enei1ijalni odnosi postali s# toliko openita i nei"'je3iva
pojava) da je Karlo Welavi svoji2 ka4pit#laro2 i" ,5D. donio $ak "akonski propis po ko2e
svaki slo'odan $ovjek tre'a da i2a svoga seniora) 'ilo sa2oga kralja ili nekoga dr#gog od
2oni6 predstavnika e#dalnog dr#%tvaL JA ve"a i"2e<# va"alske podvrgn#tosti senior# i
davanja 'enei1ija pretvorila se # jedinstvo va"alskog servi1ija i prava na do'ivanje 'enei1ija
koji va"al# ostaje do3ivotno @tj. dokle god traje va"alova # 'iti vojni$ka o'ave"aL IA 'enei1ij
je) "ajedno s va"alski2 poda4ni%tvo2) prakti$ki ve osig#rao svoj nasljedni karakter.
Ti2 dostign#i2a otpo$ela je "avr%na a"a d#gotrajnog i post#pnog konstit#iranja e#dalnog
dr#%tva na evropsko2 &apad#. Njegovi kona$ni o'li1i re"#ltat s# povijesni6 okolnosti koje s#
se i"gradile poslije raspada karolin%kog 1arstva kraje2 IB. stoljea.
JDD
Karolin%ka 1rkva S. 0er2ignF4des4.res.
.olo3aj sveenstva Sveenstvo) # prvo2 red# 'isk#pi i opatije) i2ali s#
# e#dalno2 dr#%tv# # 1ijelosti gole2e posjede koje ni 'rojne sek#lari"a1ije # vrije2e
Karolinga nis# 'itno o%tetile jer s# i6 novi darovi vjernika "natni2 dijelo2 #skoro
nadoknadili.
Ipak) pod pritisko2 prigovora "'og od#"i2anja 1rkvene "e2lje) Karo4lin"i s# kao nadoknad#
"a i"vr%ene sek#lari"a1ije o"akonili plaanje 1rkvene desetine. Ta je da3'ina teretila sve
proi"vo<a$e) a 'ila je na2ijenjena odr3avanj# 3#pskog sveenstva jer je ono posjedovalo
pre2ale "e2ljoposjede. Ali #skoro se #velo da je $etvrtin# desetinske da3'ine sveenstvo
2oralo #st#piti 'isk#p#.
.re2a 1rkveni2 propisi2a) 'isk#pe je 2oralo 'irati sveenstvo nji6ove dije1e"e. 9 praksi)
2e<#ti2) 'isk#pe s# i2enovali vladari i" kr#ga svoga dvor4janstva ili i"2e<# 2la<i6 sinova
visoke "e2ljoposjedni$ke aristokra1ije. Na $el# sa2ostana ta je dr#%tvena pripadnost
poglavara dola"ila do i"ra3aja jo% vi%e. .o$ev%i od epo6e .ipina Maloga stvorena je #stanova
laji$ki6 opata.
JD,
To s# 'ili pripadni1i najvi%i6 slojeva svjetovni6 velika%a koji s# do'ivali no2inaln# #prav#
nad sa2ostani2a a da nis# 'ili o'ave"ni st#piti # sa2ostanski red. Neposredn# #prav#
prep#%tali s# redovni$ko2 prior#) a oni s# sa2o #'irali gole2e pri6ode.
.o svoji2 dr#%tveni2 odnosi2a) 1rkveni s# se poglavari #klj#$ili # opi dr#%tveni siste2
jednako kao i laji1i. Oni s# veino2 'ili kraljevi va"ali pa s# polagali jednak# "akletv# svo2e
senior# kao i svjetovni va"ali. S dr#ge strane) i ti s# 1rkveni dostojanstveni1i i2ali svoje
va"ale) ve"ane jednaki2 o'ave"a2a kakve s# teretile va"ale svjetovni6 seniora.
9 pogled# odnosa 1rkveni6 "e2ljoposjednika pre2a neposredni2 proi"vo<a$i2a) siste2
eksploata1ije "avisnoga rada 'io je jednak kao i na i2anji2a svjetovnjaka. Ipak) oso'itost
1rkveni6 "e2ljoposjeda sastojala se # to2e %to je ve od po$etka VIII. st. veina 'isk#pijski6
i opatijski6 "e2alja 'ila "a%tiena i2#niteto2.
.o svo2 podrijetl#) i2#nitet je 'io kasnoanti$ka poreska instit#1ija kojo2 s# gole2a 1arska
i2anja 'ila oslo'o<ena dr3avni6 pore"a @pa tako ni koloni na dr3avnoj "e2lji nis# plaali
glavarin#A.
To poresko i"#"ee pre#"eli s# i 2erovin%ki vladari 'a%tiniv%i dr3avne posjede na podr#$j#
0alije. To2e s# oni dodali i s#dsko i"#"ee) pa stanovni1i2a kraljevske "e2lje nis# s#dili
redovni javni s#dovi) nego s# s#dska prava nad nji2a i2ali #pravni1i pojedini6 i2anja.
Ta poreska i s#dska i"#"etost ve"ala se #"a "e2lj# i ostala ve"ana #" nj# i onda kad je
ot#<enje2 kraljevska "e2lja pre%la # r#ke novoga vlasnika) 1rkvenoga ili svjetovnog stale3a.
Darivanje2 kraljevski6 "e2lji%ta 1rkvi nastajala je nejednakost i"2e<# 1rkveni6 i2anja
do'iveni6 i" onda kraljevske "e2lje @koja je i2ala poresko i s#dsko i"#"eeA i 1rkveni6
i2anja dr#goga podrijetla. 9dovoljavaj#i 3elja2a 1rkveni6 dostojanstvenika) vladari s#
poresko i s#dsko i"#"ee prote"ali na sva 1rkvena i2anja) 'e" ra"like na podrijetlo) a #sto s#
dodavali i i"#"ee od #pravne vlasti dr3avni6 sl#3'enika. Takvo totalno i"#"ee na"iva se
i2#4
Tlo1rt 1rkve S. 0er2ignF4des4.res.
JD+
nitet. Na podr#$je "a%tieno i2#niteto2 nikakvi dr3avni sl#3'eni1i) ni s#dski) ni #pravni) ni
poreski nis# i2ali pravo pQrist#pa) a sve je te #nk1ije vr%io posjednik i2#nitetnog i2anja)
na$elno # i2e kralja. 9 svojoj daljnjoj i"gradnji) karolin%ki i2#nitet je o'#6vatio i vojne
o'ave"e) pa je na i2#nitetno2 podr#$j# i 2o'ili"a1ij# "a kraljevski opi vojni po6od vr%io
i2#nist.
&a ja$anje i2#niteta) prvenstveno 1rkveni6 "e2ljoposjeda) kraljevska je vlast 'ila
"ainteresirana naro$ito "'og toga %to je ona postavljala 'isk#pe i opate na nji6ov# d#3nost pa
je 2ogla # veoj 2jeri ra$#nati na nji6ov# odanost. 9jedno) i"#"i2aj#i 1rkvene i2#nitetne
teritorije ispod vlasti groova) koji s# $esto #skraivali posl#%nost kralj#) nji6ova se 2o po
svo2 opseg# s2anjivala i ti2e postajala 2anje ne#godna.
Ali na$eln# neposredn# podvrgn#tost i2#nitetni6 posjeda kraljevskoj vlasti po$eli s# ra"arati
sa2i vladari. Ve "a vladavine Karla Velikog 1ar #st#pa i2#nisti2a pravo da "a se'e
"adr3avaj# poreske da3'ine i s#dske glo'e koje je tre'alo da otpre2aj# na 1arski dvor. Kad%to
$ak dr3avna vlast daje i2#nisti2a i olak%i1e # vojni2 o'ave"a2a. Ti2e je rasla nji6ova
sa2ostalnost i #'r"avano ra"vijanje i2#nitetni6 podr#$ja # a#tono2ne o'lasti koje s# se vi%e
ili 2anje i politi$ki i"dvajale pretvaraj#i se # prakti$ki sa2ostalne regije.
9" koristi %to s# i6 1rkveni i2#nitetni veleposjedi stje1ali do'ivanje2 i2#niteta) 'ilo je "a
'isk#pe i opate i ne"godni6 okolnosti. 9 svojstv# sveenika) "a nji6 je 'ilo ne"godno da i"ri$#
s2rtne ka"ne) da odla"e # rat i "apovijedaj# vojni2 odredi2a # 'itka2a i t. si.
&'og toga s# 'isk#pi i opati vr%enje svoji6 laji$ki6 #nk1ija povjeravali neko2 svo2e
laji$ko2 podanik# koji je te #nk1ije vr%io # nji6ovo i2e) kao %to i6 je gro vr%io # kraljevo
i2e. Kad se radilo o vr%enj# laji$ki6 #nk1ija # i2e opata) taj je sl#3'enik nosio na"iv
advo1at#s) a vr%ila1 isti6 sl#3'i # i2e 'isk#pa "vao se vi1edo2in#s @taj je na"iv s vre2eno2
'io iskrivljen pa je glasio vida2#sA.
Ti s# #nk1ionari #"i2ani i" redova naj#glednije lokalne aristokra1ije) a kao nagrad# "a svoj#
sl#3'# do'ivali s# dio s#dski6 taksa i glo'a) vojne "a2jen'ene da3'ine) pri6ode od 1estarina i
tr3i%ni6 daa. .onekad s# do'ivali i 'enei1ij koji je o'#6vaao dio i2anja na ko2 s#
sl#3'ovali.
Sa sve vei2 porasto2 akti$ne 2oi advokata i vida2a) oni s# opasno #gro3avali interese
1rkveni6 poglavara i 1rkveno i2anje) dano sveenstv#) "ao'ila"ni2 p#te2 preoti2ali
d#6ovno2 stale3# i vraali ga akti$no @iako ne i pravnoA # r#ke svjetovni6 velika%a.
.oliti$ka organi"a1ija 9 vrije2e kad s# prvi Karolin"i pre#"eli vlast) # karolin%ke
2onar6ije !rana$koj je vladalo d#'oko ras#lo ne sa2o akti$ne dr3avne #prave) nego je
$ak i sa2 poja2 dr3ave
i%$e"ao i" svijesti pret6odni6 genera1ija. Karolin%ki s# vladari pok#%ali da t# pra"nin# isp#ne.
.odlog# "a to pr#3ao je #"napredovali pro1es e#dali"a1ije na te2elj# va"alsko4'ene ii
jalni6 odnosa s pira2idalno2 str#kt#ro2 vladala$ke klase.
.oliti$k# teorij# o s2isl# dr3ave i svrsi poretka ope odanosti vladar# i) "a #"vrat) o
vladarevi2 o'ave"a2a pre2a svoji2 podani1i2a) or2#lirali s# sveeni1i "aodjev%i je #
vjerske poj2ove. Tako je i"ra3ena 2isao da je kralj oda'ranik 'o3je volje i da 2# ona
povjerava "ada# da #pravlja 3ivoto2 svoji6 podanika kako 'i postigli vje$no spasenje.
J,-
Takvo s6vaanje do%lo je do i"ra"a kad je Karlo Veliki ,-J. "a6tijevao od svi6 slo'odni6 lj#di
da 2# polo3e "akletv# vjernosti. .ose'ni 1arski i"aslani1i do'ili s# "ada# da narod#
prot#2a$e "na$enje te "akletve 1ar# kao ra%titnik# i 'ranitelj# podanika koji t# "ada# i2a
7prvi poslije 'oga i njegovi6 sveta1a8. Najvi%a je 1areva d#3nost 'ila da 'dije nad vjero2 i
poretko2) a stanovni%tvo je d#3no da ga pod#pire # vr%enj# pravde i pri2jeni "akona. 9" to)
dakako) tre'a da savjesno i"vr%ava svoje vojne d#3nosti) plaa da3'ine i pore"e) da '#de
vjerno 1ar# i posl#%no 1rkvi. Sli$na na$ela i "a6tjeve sadr3avale s# i kasnije nared'e Karla
Velikog i njegova prvog nasljednika) L#dovika .o'o3nog.
Na taj na$in e#dalno dr#%tvo) i"gra<#j#i svoj# 6iierar6i"iran# str#kt#r# va"alsko4
'enei1ijalni6 odnosa na te2elj# eksploata1ije rada neposredni6 proi"vo<a$a na "avisni2
$esti1a2a veleposjedni$ke "e2lje) prist#pa sank1ioniranj# svoje vladavine or2iranje2 svoje
politi$ke doktrine i stvaranje2 so1ijalno4politi$ke 2oralke) sa svr6o2 da ti2e #$vr%#je) $#va
i 'rani ostvareni dr#%tveni poredak. Kao i svaka sli$na doktrina) ona je istinsk# stvarnost
3ivota sakrivala velo2 #"vi%enosti 2oralni6 propisa i i"java koje s# $esto 'ile # dija2etralnoj
s#protnosti s pravo2 povijesno2 "'iljo2. 9"a sve to) o'javljeni dr#%tveni i 2oralni kodeks
karolin%kog vre2ena nije 'io prora$#nata) na2jerna o'2ana s#vre2enika. Njegova opreka sa
stvarno%# re"#ltat je nesklada i"2e<# lj#dski6 te3nja i 2og#nosti te #jedno svjedo$anstvo o
lj#dskoj sklonosti da interese jedne ra"2jerno 2alo'rojne sk#pine korisnika tada%njega
so1ijalno4ekono2skog poretka s6vati i t#2a$i kao interese 1jeline. .otp#no s#protno od
#$enja o kr%anskoj dr3avi) kojoj je na $el# 1ar) "a%titnik vjere i 2orala) poglavar naroda
pro3eti6 po'o3no%#) vjero2 i skro2no%# poni"ni6 sinova 1rkve) e#dalno je dr#%tvo
karolin%ke epo6e 'ilo i"gra<eno na 'r#talnoj sili) na sve2oi vojne pira2ide ja$i6 nad
sla'iji2a) # #vjeti2a veo2a sla'og #tje1aja 1entralne dr3avne vlasti i "akona @$ak i # vrije2e
Karla VelikogA na "'ivanja # iole veoj #daljenosti od dr3avnoga #pravnog sredi%ta.
9 to2e s2isl#) realna politi$ka organi"a1ija karolin%ke 2onar6ije nije 'ila re"#ltat pret6odno
or2irani6 "a2isli o dr#%tveno2 poretk#) nego posljedi1a stvarni6 privredni6 i dr#%tveni6
odnosa) a teorije i na"iranja o dr3avi i o #lo"i vlasti 'ile s# sek#ndarne) irealne konstr#k1ije
koje sa2e po se'i daj# kriv# slik# o pravoj stvarnosti ili je $ak sakrivaj#.
9pravni aparat Kentralna dr3avna #prava karolin%ke 2onar6ije "apravo nije 'ila neki siste2
spe1ijali"irani6 nadle%tava # koji2a 'i ko2petentno $inovni%tvo po vladarev# ovla%tenj#
o'avljalo povjerene i2 poslove pre2a s2i%ljenoj raspodjeli opedr3avni6 "adataka. 92jesto
toga postojao je naprosto 1arski dvor kao sk#p privatni6 1arski6 sl#3'enika) va"ala i sl#g#
koji se tek po$inj# ra"vrstavati oko odre<eni6 poslova.
.rva od takvi6 sl#3'i 'ila je kraljevska 1apella) "'or sveenika i redovnika koji2a je "adaa
'ila da vr%e vjerske o'rede "a kralja i njegov# okolin# i da $#vaj# sveta$ke relikvije %to i6 je
dvor posjedovao. Najdrago1jenija 2e<# nji2a 'io je pla%t Sv. Martina) 'isk#pa # grad#
To#rs#) # IV. st.) koji je s2atran "a%titniko2 rana$ke dr3ave. Na"iv "a taj pla%t @1appa) ili)
#2anjenoE 1apella [ pla%tiA prenio se s pred2eta na dvorsk# 1rkvi1# # kojoj se pla%t $#vao) a
sk#p sveenika koji s# # njoj vr%ili o'rede do'ili s#
Nl .
Bi
J,*
na"iv 1apellani. Nji6ov glavar 'io je ar6ikapelan. On je 'io najvi%i vladarev savjetnik #
vjerski2 i 1rkveni2 pitanji2a i nad"ornik nad "a2etko2 jedne pose'ne #redske sl#3'e pri
dvor# koja e tek od BII. st. nositi na"iv dvorska kan1elarija.
Ve od vre2ena .ipina Maloga nekoliko sveenika i" dvorske kapele vr%ili s# sl#3'# dvorski6
pisara @notariiA. &a Karla Velikog oni i2aj# i svoga poglavara @kan1elaraA ko2e je glavna
d#3nost da na sl#3'ene dr3avne spise) poslije nji6ove provjere) stavlja "nak #tvr<ene
a#tenti$nosti.
Spisi koji s# se # kraljevskoj kan1elariji sastavljali i2ali s# karakter sa3etka vladarevi6
odred'i. Osnovn# "akonsk# snag# i2ala je kraljeva rije$ @ver'#2 regisA) a spis je 'io sa2o
podsjetnik oni2a koji2a je 'ila d#3nost da vladarev# volj# o'javlj#j# podani1i2a i da j#
provode # 3ivot. 9 #vjeti2a gotovo potp#ne nepis2enosti stanovni%tva pisani dok#2enti
i2ali s# tek sporedno "na$enje) a #s2eno preno%enje nared'i i odl#ka po sjeanj# na te2elj#
"a'ilje%ki i nat#kni1a dovodilo je sve odred'e naglo # "a'orav ili i6 je i"vrgavalo
proi"voljni2 t#2a$enji2a na te2elj# tek 'lijede slike o nji6ov# s2isl# i "na$enj#.
Kraljevski dvor nije i2ao nikakvi6 oor2ljeni6 nadle%tava "a #pravne poslove. &natan dio
vr%ila1a va3ni6 javni6 sl#3'i 'ili s# prvo'itno $lanovi kraljevske dvorske posl#ge) kao
sene%alk) starje%ina dvorski6 sl#g#) koji je nad"irao #pravljanje kraljevski2 i2anji2a)
pe6arnik) koji se starao o opskr'i dvora pie2) i nad"ornik dvorski6 staja @1o2es sta'#li)
1onneta'leA koji je vodio 'rig# o konji1i kao glavno2 rod# karolin%ke vojske. Dvorska
so'arska sl#3'a pretvorila se # predstojni%tvo kraljevske ri"ni1e. Sve te) i dr#ge) nji2a 2anje
ili vi%e podvrgn#te sl#3'e karolin%ko je do'a pre#"elo i" 2erovin%ke epo6e i prilago<avalo
svoji2 potre'a2a. Ali ono je stvaralo i nove #nk1ije. .ose'no je velik #tje1aj i2ao 1o2es
palatii ili dvorski gro @palatin#sA. On je 'io predstojnik dvorskog s#di%ta i kraljev s#dski
"a2jenik. Niegova sl#3'a "a6tijevala je organi"a1ij# pose'ne kan1elarije. Mnogo'rojne
s#dske odl#ke i pres#de tre'alo je #pisivati # registre a stranka2a i"davati pis2ena rje%enja.
&'og toga je postojala dvorska s#dska pisarni1a s neko2 vrsti r#di2entarne s#dske ar6ive.
Kio dr3avni teritorij karolin%ke 2onar6ije 'io je # vrije2e Karla VelikogL iednoo'ra"no
podijeljen na groovije) 'e" o'"ira %to s# i"nad ti6 #pravni6 jedini1a postojale i nadre<ene
politi$ke instan1ijeE 2arke) vojvodstva ili $ak a#tono2na kraljevstva.
Na"iv 1o2es) pre#"et i" odnosa anti$ke klijentele) ili gra) pre#"et i" ger2anskog na"ivlja) 'io
je naslov kraljevskog #pravnika nad podr#$ji2a koja s# se naj$e%e poklapala s teritorije2
anti$kog 1ivitasa ili ger2anske ple2enske 3#pe @0a#A. Na podr#$j# 1ijele dr3ave 'ilo je oko
,--. godine otprilike J-- do JG- groovija. Nji6ov 'roj nije 'io #tvr<en jedno2 "a svagda)
nego s# se tijeko2 vre2ena vee groovije 1ijepale na 2anje) a 2anje spajale # jedn# ve#.
Kao kraljevski na2jesnik na podr#$j# svoje groovije) gro je i2ao sve ko2peten1ije javne
vlastiE #pravn#) s#dsk#) inan1ijsk# i vojn#. On o'javlj#je i i"vr%ava sve kraljeve nared'e)
#'ire javne da3'ine) organi"ira javne radove) odgovoran je "a #"dr3avanje p#teva i 2ostova)
"a red i poredak na podr#$j# groovijeL on predsjeda groovijsko2 s#di%t#) i"ri$e pres#de i
#'ire glo'e) nova$i # vojsk# i # rat# "apovijeda odredo2 s podr#$ja svoje groovije.
J,J
.ovorka 2#$enika) !resko4slika # 1rkvi Sv. MaZi2ina) # Trier# @Kraj IB. st.A
&a svoj# groovsk# #nk1ij# gro je 'io plaen na dva osnovna na$inaE *A I" kraljeva
"e2lji%nog onda na podr#$j# njegove groovije do'ivao je "e42ljoposjed koji se "ove 6onor)
a #3iva ga dokle traje njegova sl#3'a. Osi2 toga gro 2o3e # svojoj grooviji i2ati i vlastita
patri2onijalna @o$inskaA i2anja i 'enei1ije koje je do'io od vladara # okvir# va"alsko4
'enei1ijalni6 odnosa i koji ne $ine sastavni dio njegove nagrade "a vr%enje groovske sl#3'e.
Na te2elj# svi6 ti6 posjedovanja gro je redovno naj'ogatiji "e2ljoposjednik # svojoj
grooviji. JA 0ro i2a pravo "a se'e "adr3ati trein# svi6 glo'a %to i6 i"ri$# s#di%ta na
njegov# podr#$j# i trein# pro2etni6 i trgovinski6 daa. Svi2 ti2e groova s# nov$ana
pri2anja tako<er 'ila "natna.
.ovr6 svega toga gro se 2ogao 'ogatiti i ra"ni2 "lo#potre'a2a. B#d#i da nije 'ilo nikakva
#rednog ra$#novodstva ni # groovija2a ni na dvor#) gro je 2ogao prisvajati vi%e od jedne
treine taksaL "a vrije2e svoga sl#3'ovanja 2ogao je o've"nike po"ivati # vojsk# ili na
s#dske sk#p%tine 'e" stvarne potre'e i neoda"ivanja ka3njavati te%ki2 glo'a2a.
0roa je i2enovao vladar) a on ga je i2ao pravo i opo"vati po svo2e na6o<enj#) naro$ito #
sl#$aj# neposl#%nosti ili nepo'itni6 "lo#potre'a. Ali kr#g najvi%e aristokra1ije i" koga s#
postavljani groovi 'io je veo2a #"ak) pa se ve # J. polovi1i IB. st. post#pno javlja i sve vi%e
ja$a tenden1ija nasljednosti groovske #nk1ije.
&a vr%enje svoji6 #nk1ija # grooviji gro je i2ao i svoje podre<eno oso'lje) prije svega
jednog "a2jenika) vi1e1o2esa) 'ar jednoga pisara i vikare) tj. poglavare ni3i6
ad2inistrativni6 podr#$ja @stotnija ili vikarijaA. Sve#k#pni groovijski sl#3'eni$ki personal
o'#6vaao je # prosjek# *- do *J oso'a. Na taj je na$in 1io #pravni aparat karolin%ke dr3ave)
#klj#$iv%i sredi%nj# i groovijsk# #prav#) o'#6vaao 2aksi2alno IG-->5--- lj#di.
J,I
.re2da s# prvi karolin%ki vladari nastojali stvoriti iedinstveni dr3avni teritorij) ipak s# neke
o'lasti s jaki2 regionalni2 tradi1ija2a ili koje s# tek nedavno 'ile pokorene privre2eno
sa$#vale odre<ene atri'#te a#tono2ije. Takve s# o'lasti 'ile Akvitanija) Italiia. Bavarska i
Saska. .rve dviie ie Karlo Veliki organi"irao kao "ase'na kralievstva # okvir# svoea 1arstva i
kraljevsk# vlast # nji2a predao svoji2 sinovi2a @L#dovik# odnosno .i4pin#A) ali je i # nji2a
postojala podjela na groovije. A#tono2ni2 kraljeAT4stvo2 ie ,*D. postala i Bavarska) a
kraljevsko je dostojanstvo ondje pripalo lAidovikov# naj2la<e2 sin# Lo#is#.
Stanovit# #pravn# sa2ostalnost dr3avna je vlast ostavila i odre<eni2 nodr#$ii2a etni$ki
pose'noga sastava) kao %to s# 'ile) # nekada%njoj 0aliii) Bretanja i 0askonja @i"2e<#
0aronne i .irenejaA a # Italiji lango'ardsl1a vojvodstva Spoleto i Benevent. Nji6ova
ose'#jnost 'ila je tolika da na nii46ovo tlo nije 2ogla 'iti #nesena #pravna podjela na
groovije kao # dr#gi2 dijelovi2a rana$ke dr3ave.
9 vrije2e Karla Velikoga pojavlj#j# se i prve spe1ii$ne pograni$ne o'lasti pod na"ivo2
2arka ili 2arkgroovija. &a ra"lik# od etni$ki6 vojvodstava ili kraljevstava) 2arkgroovije s#
'ile #2jetno o'likovane geograsko4poli4ti$ke 1jeline radi o'rane istakn#ti6 ili #gro3eni6
grani$ni6 o'lasti Karstva. 9 neki2a od nji6 @jer s# 'ile tek nedavno osvojen pograni$ni
prostorA jo% nije 'ila #vedena groovijska #pravna podjela) pa je # nji2a i vojn# i 1iviln# vlast
i2ao 2arkgro. Takve s# 'ile Nor2anska 2arka # Nordal'ingiji) Ve4netska 2arka @isto$no od
La'e) # "e2lji Bodri$aA) Avarska 2arka @kasnije "vana i Karantanska 2arkaA i !#rlanska
2arka) koja je o'#6vaala dana%nj# !#rlanij# i #n#tra%njost Istre. Naprotiv) na neki2 r#'ni2
podr#$ji2a koja s# poodavno 'ila sastavni dio dr3ave i pro3eta gro ovi jsko2 #pravno2
organi"a1ijo2) ali koja s# 'ila stalno #gro3ena vanjski2 opasnosti2a) 2arkgro je 'io
nadre<en groovi2a sa svoga podr#$ja sa2o vojno. Takve s# 2arke 'ile Bretonska 2arka)
Ne#strijska 2arka @i"2e<# Loire i SeineA) 0otska 2arka @i"2e<# 0aronne) Tarna) .ireneja i
Sredo"e2noga 2oraA te Mpanjolska 2arka @i"2e<# .ireneja i doline /'raA.
Osi2 2arkgroovija koje s# i" odre<eni6 vojni6 ra"loga 'ile or2irane kao sk#p vi%e
groovija pod nadre<eno2 vla%# 2arkgroa) ve od vre2ena Karla Velikog o$it#je se te3nja
da se # r#ka2a jedne li$nosti ok#pi nekoliko pojedina$ni6 groovski6 #nk1ija. Ta se praksa
naglo ra"vijala tek # J. polovi1i IB. st.) oso'ito na podr#$j# &apadne !rana$ke. Takvi
2og#ni1i #"i2aj# tako<er na"iv 2arkgroova ili vojvoda) a nji6ovo nastojanje da i2 vlast
'#de %to ne"avisnija od kraljevske #velike je pridonijela ko2adanj# politi$kog podr#$ja
dr3ave # B. stolje#.
Spe1ii$ni instr#2ent karolin%ke #prave 'ili s# vladarevi i"aslani1i @2issi do2ini1iA. .rvi p#t
se spo2inj# D,+. Svake godine) prigodo2 sveope s#dske sk#p%tine kraljevstva @generalni
pla1it#2A raspore<ivao se dr3avni teritorij na o'lasti koje s# o'#6vaale C do *- groovija pa
s# se "a svak# takv# o'last @2issati1#2A odre<ivala dva kraljevska i"aslanika @jedan 'isk#p ili
opat i jedan gro s podr#$ja i"van 2issati1#2aA) a "adaa i2 je 'ila da tijeko2 godine $etiri
p#ta o'i<# dodijeljeni teritorij) i"vr%e kontrol# #pravni6 vlasti) osig#raj# i"vr%enje pose'ni6
nared'i kralja i # svakoj grooviji $etiri p#ta godi%nje predsjedaj# groovijsko2 s#di%t#.
Instit#1ija kraljevski6 i"aslanika odr3ala se sve do kraja karolin%ke 2onar6ije i ne2a s#2nje
da je $esto djelovala #spje%no. Ali nji6ovi "ada1i 'ili
J,5
s# preopse3ni @jer s# #" d#3nost i"aslanika 2orali vr%iti i svoje redovne 1rkvene odnosno
groovske d#3nostiA a i dr#%tvena solidarnost s groovi2a i 'isk#pi2a na podr#$j# nji6ova
2issati1#2a one2og#avala je sv# n#3n# strogost @jer s# i sa2i) ve # istoj a i # svi2a
naredni2 godina2a) 'ili o'jekt #vi<aja neki6 dr#gi6 kraljevski6 i"aslanikaA. S dr#ge strane)
stra6 podanika pred osveto2 groa poslije odlaska i"aslanika spre$avao i6 je da i"nose svoje
prit#3'e. Sve je to post#pno vodilo sve 2anjoj eikasnosti te #stanove i) naj"ad) njeno2
potp#no2 nestank# # vre2en# kad vi%e i nije 'ilo jedne sredi%nje vlasti # $ije je i2e tre'alo
djelovati.
S#dstvo S#dovanje je # karolin%koj @kao i # 2erovin%kojA dr3avi 'ilo jedna od najva3niji6
javni6 djelatnosti. .osjedovanje prava na i"ri1anje ka"ni i na nji6ovo prisilno i"vr%avanje 'ilo
je te2elj dalekose3noga so1ijalno4ekono2skog #tje1aja) o ko2 je ovisilo i 'lagostanje i
so1ijalni sta4l#s podanika.
!rana$ko pravos#<e po$ivalo je na na$el# personalnosti prava) po ko2e je svako2e parni$ar#
tre'alo s#diti po "akon# naroda ko2e je pripadao. Ali s#1i lokalni6 s#dova 'ili s# prete3no
nepis2eni lj#di koji nis# po"navali ni pravo svoga kraja i" "akonski6 "'ornika) a pogotov# i2
je 'ilo nedost#pno pravo ra"ni6 etni$ki6 sk#pina # dr3avi. Stoga se # IB. st. sve vi%e
#$vr%#je na$elo teritorijalnosti prava. Ti2e se s#dovanje po$elo vr%iti na te2elj#
regionalnoga o'i$ajnog prava koje se prenosilo #s2eno2 tradi1ijo2L pri to2e je #va3avanje
kraljevski6 "akonski6 propisa) koji s# 'r"o padali # "a'orav) naglo sla'ilo.
Takvo stanje # s#dstv# Karlo Veliki je pok#%ao sanirati reor2a2a sk#4$avaj#i nadle3nosti
lokalni6 s#di%ta i i"#"i2aj#i opse3na podr#$ja ispod nadle3nosti lokalni6 i groovijski6
s#dova. Ali) # praksi) o'i$ni s# lj#di i2ali 2alo 2og#nosti da dopr# do kraljevskoga s#da
$ak i # sl#$ajevi2a kad s# i2ali pravo da 2# se o'rate kao pri"ivnoj instan1iji. A s#dski
i2#niteti) iako s# # po$etk# o've"ivali i2#niste na po%tivanje kraljevskog "akonodavstva)
akti$no s# kraljevsk# s#dsk# vlast na tl# i2#nitetni6 veleposjeda poni%tavali) a dr3avne
pravne nor2e 'lijedile s# i nestajale pred prevla%# lokalnog o'i$ajnog prava.
Najva3nija Karlova s#dska reor2a 'ila je preinaka par'enog post#pka. 9 2erovin%ko2
s#di%t# #" groa ili %tetnika kao predsjednika "asjedali s# lokalni odli$ni1i @pro'i 6o2ines ili
ra6eni'#rgiA koji s# sasl#%avali stranke i pronala"ili pres#d#) koj# je "ati2 predsjednik
progla%avao a sk#p%tina akla2a1ijo2 potvr<ivala.
Karlo Veliki je ve D,-. #kin#o vijee ra6eni'#rga @koje je i" kr#ga #glednika i2enovao sa2
groA i or2irao s#dsko vijee od D $lanova @s1a'iniA koje s# 2e<# naj#gledniji2
po"navao1i2a pravni6 o'i$aja i nor2i i2enovali 2issi do2ini1i) i to "a do3ivotno vr%enje te
#nk1ije. Svr6a te pro2jene 'ila je da se s#dstvo #$ini ne"avisni2 od lokalne vlasti. Ali i t# je
opi dr#%tveni ra"vitak djelovao # s2isl# podvrgavanja s#dske djelatnosti odli$ni1i2a #
e#dalno2 dr#%tveno2 #strojstv#. Mog#no%# apela1ije na kraljevski s#d 2ogli s# se
koristiti sa2o 2oni "e2ljoposjedni1iL i2#nitetne povlasti1e prep#%tale s# podanike
i2#nitetnog podr#$ja sve2oi i2#niste) a s1a'ini s# 4#2jesto da ostan# ne"avisni s#1i >
"apadali # va"alsk# ovisnost od vojvoda) 2arkgroova ili groova) pa je stoga i nji6ova
pravos#dna djelatnost sl#3ila interesi2a vlastodr3a1a.
*
J,G
Aa16enski evan<elistar s po$. IB. st. DetaljE /van<elist Marko.
Vojna organi"a1ija S propa%# &apadnori2skog 1arstva nestalo je pla4
Karolin%ke 2onar6ije ene dr3avne vojske. 92jesto toga # rana$koj je
dr3avi svaki slo'odni !ranak 'io vojnik. Ali ve #
VI. st. do%lo je do etni$kog stapanja 0alo4Ri2ljana i rana$ki6 osvaja$a) pa je otada) # sl#$aj#
potre'e) kraljevska vlast i2ala pravo # vojsk# po"vati svakoga slo'odnog $ovjeka) 'e" o'"ira
na njegovo etni$ko podrijetlo.
Ali ve od kraja VIII. st. privredni i dr#%tveni ra"vojni pro1esi toliko s# i"2ijenili poja2
slo'ode da je 'ilo n#3no prilagoditi i vojn# o'ave"# novonastali2 okolnosti2a. Ona je sada
po$ivala na dva osnovna na$elaE *A :avna vojna o'ave"a je d#3nost koja se vr%i isklj#$ivo
kralj#L oni vojni o'4ve"ani1i koji s# st#pili # va"alski odnos pre2a neko2 senior# odla"e #
vojsk# pod vodstvo2 svoga senioraL ako nji6ov senior nije i"ri$ito po"van) pola"e pod
vodstvo2 groa. JA :avna vojna o'ave"a tereti sve slo'odne lj#de) ali je oni ne vr%e svi na isti
na$inL najni3i sloj slo'odni6 lj#di @slo'odni o'4ra<iva$i veleposjedni$ki6 2ans#saA vr%e
pasivne d#3nosti @podvo") opskr'a vojske 3ive3ni2 na2irni1a2a) glasni$ka i tekli$ka sl#3'a i
si.A. Aktivn# 'ora$k# sl#3'# @6eri'anA vr%e sa2o "e2ljoposjedni1i.
Svaki je ratnik svoji2 vlastiti2 sredstvi2a pri'avljao vojn# opre2#) pa je ve i "'og toga
'ilo n#3no da '#de i2#niji $ovjek. &'og okolnosti %to se
J,C
ratovalo isklj#$ivo od proljea do jeseni) # do'a najva3niji6 poljoprivredni6 radova) aktivn#
je 'ora$k# sl#3'# 2ogao vr%iti sa2o onaj tko nije 'io ve"an vlastiti2 proi"vo<a$ki2 rado2
na "e2lji. Ne2a s#2nje da je i to pod#piralo ra"voj 'enei1ijalno4va"alski6 odnosa jer je
davanje2 'enei1ija stvaran ekono2ski ne"avisan stale3 vojnika.
Ali "e2ljoposjedni1i s# ipak #strajno nastojali i"'jei kraljevskoj vojnoj d#3nosti) pa s#
2orale 'iti dono%ene ra"li$ite 2jere pri2oravanja.
O'ave"nost vojne sl#3'e i ka3njivost #skrate pr#3ale s# lokalni2 nosio1i2a vlasti
@groovi2aA 2og#nost da se koriste to2 d#3no%# "a vr%enje pritiska na stanovni%tvo
#p##j#i po"iv na or#3je "natno $e%e nego %to je kraljevskoj vlasti "aista tre'alo. 9
vre2en# nastajanja va"alsko4'enei1ijal4ni6 odnosa 'ilo je 2og#e takvi2 post#p1i2a
sa2ostalnog 2alog "e2ljoposjednika dovesti na r#' 2aterijalne propasti i pri2orati ga da se
ko2endira gro#) #st#pi 2# svoj# "e2lj#) ponovo je pri2i kao 'enei1ij i ti2e postane njegov
va"al.
Naor#3anje i opre2a 'ora1a VIII. i prve polovi1e IB. st. 'ilo je "a tada%nje prilike veo2a
sk#po. 0lavno je or#3je 'io te%ki 2a$) d#3i od jednoga 2etra) koji2 se 'aratalo o'je2a
r#ka2a. Svaki je ratnik #sto i2ao jo% i pol#2a$ i no3 "a 'or'# i" neposredne 'li"ine. &a
o'ran# sl#3io je drven) ko3o2 o'lo3en %tit te oko dva 2etra d#go konjani$ko koplje. Tr#p
tijela 'io
Tassilov kalei. .o"laeni 'akar. Kraj
VIII. st.
J,D
je "a%tien ko3ni2 ili s#kneni2 6aljetko2 na koji se pri%ivalo 3elje"ne plo$i1e ili kovan#
2re3i1#.
!rana$ka konjani$ka vojska #vela je # VIII. st. va3ne novosti # opre2# 'ojni6 konjaE sedlo sa
stre2eno2 i potkivanje konjski6 kopita. O'oje s# pre#"eli od Avara. Ti2e je konjanikova
sig#rnost # sedl# i snaga nji6ova 'or'enog nasrtaja postala 2nogo vea) a okretnost konja #
s#dari2a djelotvornija.
Na te2elj# podatka da je "a sl#3enje # svojstv# potp#no naor#3anog konjanika tre'alo
posjedovati naj2anje posjed s *J 2ans#sa) 2o3e se i"ra$#nati da je karolin%ka 2onar6ija 'ila
kadra 2o'ili"irati 2aksi2alno desetak tis#a naor#3ani6 konjanika. .re2da je #" taj rod
or#3ja 'ilo i lako nao4i#"ane vojske i po2oni6 $eta) ipak je rana$ka vojska # 1jelini 'ila
nevelika. 9 stvari ni ta sve#k#pna or#3ana sila nije pokretana #vijek) nego naj$e%e sa2o
jedan njen dio) pa s# # ratne pot6vate odla"ili ra"2jerno 2ali eektivi. To o'ja%njava) osi2
"natni6 #spje6a) i 'rojne vojni$ke pora"e !ranaka kao i vi%egodi%nje ote"anje 'or'i do
kona$nog #spje6a. Na re"#ltate ratovanja veo2a je #tje1ala i okolnost %to s# pot6vati 2ogli
"apo$injati tek kad nikne trava @"a ispa%# konjaA) a 2orali s# "avr%iti s po$etko2 jesenski6
ki%a. Stoga se # protivni$ko2 ta'or# "nalo da tre'a i"dr3ati najvi%e I do 5 2jese1a
neprijateljeva vojnog pritiska. A nakon prestanka 'or'i i $i2 'i se napada$eva vojska pov#kla
na "i2ovanje) napadn#ti se oporavljao i "'a1ivao na2etn#ti jara2. Kona$no svladavanje
protivnika "a6tijevalo je stoga potp#n# likvida1ij# vodeega dr#%tvenog sloja # neko2
narod#) p#sto%enje njegove "e2lje i stvaranje skrajnje ekono2ske 'ijede. Ali i tada) poslije
nekoliko godina) s privredni2 oporavko2 i dolasko2 novi6 pokoljenja) # pokorenoj se "e2lji
otpor o'navljao. Sve to @#" #n#tra%nj# 2rvljivost dr3ave "'og nje"ine e#dalne str#kt#reA
o'ja%njava ne"a#stavljiv# de"integra1ij# rana$kog Karstva na 'rojne) "e2ljopisno i etni$ki
"ase'ne rag2ente.
!inan1ije i poreski siste2 karolin%ke 2onar6ije
9 do'a Karla Velikoga sa$#vali s# se jo% sa2o tragovi anti$ki6 i"ravni6 pore"a @"e2ljarine
i glavarineA) prvenstveno "'og toga %to nije postojala katastarska registra1ija "e2ljoposjeda i
jer se privreda radikalno nat#rali"irala.
9 "a2jen# "a te i%$e"le o'like opore"ivanja) kraljevska je vlast nastojala #vesti neke nove
poreske o'ave"e. Tako se po$etko2 IB. st. #o'i$ajilo da veliki "e2ljoposjedni1i priliko2
svakogodi%njeg ok#pljanja na sk#p%tini odli$nika @pla1it#2 generaleA donose vladar# darove
# nov1#) "lat#) sre'r#) sk#po1jeni2 pred2eti2a ili 3it#. Vrijednost dara 'ila je #tvr<ena #
ra"2jer# s i2ovni2 stanje2 pojedini6 o've"nika. !akti$no na2irivanje te da3'ine "avisilo je
o realnoj sna"i 2onar6ijske vlasti) pa je #k#pni i"nos 'io ne#jedna$en i postajao sve 2anji
kako se poveavalo ras#lo 1entralne dr3avne vlasti.
Nei"ravni pore"i odr3ali s# se potp#nije) a o'#6vaao i6 je "ajedni$ki na"iv telonea. Bile s# to
takse na sv# ro'# na2ijenjen# prodaji @tr3i%ne takse) pro2etne takse) 1estarine) 2ostarine i
dr.A. T# vrst pore"a #'irali s# pose'ni sl#3'eni1i koji s# svoj# #nk1ij# do'ivali # "ak#p od
kralja ili groa i 'r"o je i"gradili # siste2 "lo#potre'a) i na %tet# poreski6 o've"nika) i na %tet#
kralja.
J,,
Arn#ljov 1i'orij. Kraj IB. st.
Kraljevske pri6ode od nei"ravni6 pore"a "natno s# s2anjivala 'rojna i"#"ea @eg"e21ijeA %to
s# i6 kraljevi davali prvenstveno 'isk#pija2a i opatija2a. .ovr6 toga) kraljevi s# ponekad
davali 1rkvi i trein# svi6 tr3i%ni6 ili pro2etni6 taksa i na odre<eno2 podr#$j# koje nije
pripadalo 1rkveno2 vlastelinstv# li%avaj#i se ti2e dijela svoga pri6oda.
&ase'na sk#pina kraljevskoga do6otka 'ila s# t"v. kraljevska pravaE i"nos od JOI s#dski6
glo'a i ka"ni %to s# se plaale "a svak# povred# kraljevski6 propisaL takse prigodo2
ispostavljanja darovni1a) diplo2a i privilegijaL do6o1i od kovni1a nov1a.
&natan teret "a sve#k#pno slo'odno stanovni%tvo 'ilo je o'ave"no #ko4na$ivanje)
opskr'ljivanje 6rano2 i transportni2 sredstvi2a kralja i njegove pratnje) groa) kraljevski6
i"aslanika @2issi do2ini1iA i dr#gi6 sl#3'eni6 oso'a koje s# se kretale "e2ljo2 po dr3avno2
"adatk#. Sve dr#ge javne po4]re'eE #"dr3avanje 1esta) podi"anje 2ostova) opravljanje i
gradnja #tvrda le3ale s# na naj%iri2 slojevi2a neposredni6 proi"vo<a$a koji s# i6 2orali
na2irivati k#l#$enje2.
*+
J,+
9klj#$ivanje javni6 vlasti # karolin%ki va"alsko4'enei1ijalni siste2
B#d#i da je !rana$ka po svojoj ekono2skoj str#kt#ri 'ila dr3ava nat#ralne agrarne privrede
pa nije i2ala dovoljno inan1ijski6 sredstava da nji2a plaa sna3an 1entralni i lokalni #pravni
aparat) ona je vladanje nad neposredni2 proi"vo<a$i2a prep#%tala lokalni2 predstavni1i2a
eksploatatorske klase. Ti2e se # opoj inten1iji vlasti "apravo nije ni%ta i"2ijenilo. 92jesto
spe1ijali"irani6 dr3avni6 organa vladanja koji i" 1entra #pravljaj# dr3avo2 # interes# 1ijele
vladaj#e klase) ta se vlast prep#%ta sa2i2 eksploatatori2a da je vr%e neposredno) svaki
pojedina1 od nji6 na teritorij# koji je njegov vlastiti "e2ljoposjed.
Da 'i se ta neposredna vlast odr3ala podjednako sv#da) # ope2 re3i2# koji je neposredne
proi"vo<a$e dr3ao # podlo3nosti) eksploatatorska je klasa posjednika i "'og toga ra"loga
2orala stvoriti svoj# #n#tra%nj# organi"a1ij#. Nje"ina je svr6a 'ila da) s jedne strane) preda
'rig# "a odr3anje klasnog poretka sa2i2 korisni1i2a toga poretka) a da nji6 sa2e
str#kt#ralno pove3e # jedn# 1jelin# koja e #sprkos #"aja2ni2 s#parni%tvi2a i sporovi2a i
'e" o'"ira na $esta prera"vrstavanja konkretni6 li$nosti # tkiv# poretka) kao str#kt#ra 'iti
dovoljno postojana da '#de $vrst ja2a1 ostvareni6 klasni6 odnosa # 'a"i dr#%tva.
Va"alsko 'enei1i jalno #strojstvo vladaj#e klase poka"alo se kao pogodan instr#2ent "a
posti"anje 1ilja sve#k#pnog siste2a vladavine. Ono je vladaj## klas# organi"iralo kao
6ijerar6i"iran# pira2idaln# str#kt#r#) pa je sada jo% tre'alo # t# str#kt#r#) s nje"ina vr6a na
ni3e katove) sve do ni"ina najni3ega @i istovre2eno naj%iregaA sloja #liti ovla%tenja dr3avni6
ko2peten1ija koje s# prvo'itno pripadale sa2o2 dr#%tveno2 vr6#) kraljevskoj vlasti. To se
posti"avalo sjedinjenje2 va"alsko4'ene ii jalni6 odnosa s politi$ki2) s#dski2) #pravni2 i
inan1ijski2 nadle3nosti2a javne vlasti.
9 to2e s2isl# jo% je Karlo Veliki s2atrao korisni2 da groove i dr#ge nosio1e dr3avni6
sl#3'i pri2orava da postan# njegovi va"ali. .o$ev%i od L#dovika .o'o3nog ta je praksa ve
'ila openito rasprostranjena) pa s# svi dr3avni sl#3'eni1i # isti 2a6 'ili i kraljevi va"ali.
:ednako s# tako i podre<eni sl#3'eni1i groova i dr#gi6 vr%ila1a javno4pravni6 sl#3'i postali
va"ali2a svoji6 pretpostavljeni6.
.o%to je to postign#to) i"vr%ila se preinaka poi2anjaE nije se vi%e s2atralo da je dr3avna javna
sl#3'a prvotna) a va"alsko4seniorski odnos naknadan) nego se va"alsko4seniorski odnos
s2atrao te2elje2 koji va"al# daje osnov da 2o3e od dr3avne vlasti do'iti nek# javno4pravn#
d#3nost.
9 stvarnosti ta se preinaka i"vr%ila post#pno. Nast#paj#i svoj# d#3nost groa) vojvode ili
2arkgroa takav je dr3avni sl#3'enik do'ivao od kralja na podr#$j# svoje sl#3'ene o'lasti
"e2ljoposjed koji je i2ao pravo #3ivati sve dok je trajala njegova dr3avna sl#3'a. Taj se
"e2ljoposjed "vao 6onor) pa je osi2 prava na dio glo'a i ka"ni 'io sl#3'enikova plaa. Ali jer
je takav sl#3'enik 2orao 'iti i kraljev va"al) on je #" svoj 6onor) i2ao i 'enei1ij i 'io
va"alsko2 "akletvo2 ve"an na oso'n# vjernost kralj# i na #o'i$ajeni va"alski servi1ij.
Ove dvije vrste "e2ljoposjeda 'ile s# na$elno 2e<# so'o2 ra"li$ite. 9 teoriji) gro je 2ogao
'iti ra"rije%en groovske sl#3'e) pri $e2# je kralj# 2orao vratiti svoj 6onor. Ako se dotad nije
ni$i2 ogrije%io o vjernost kralj# ostajao 2# je njegov 'enei1ij %to ga je do'io kao #"vrat "a
pre#"et# va"alsk# vjernost.
J+-
Ali groovi i dr#gi nosio1i javni6 sl#3'i # praksi s# poistovjeivali svoj 6onor s 'enei1ije2) a
tako je na javn# sl#3'# stala gledati i vr6ovna dr3avna vlast. Ne sa2o %to se na 6onor po$elo
gledati kao da je i on 'enei1ij) a ne pose'na nagrada "a javno4pravn#) dr3avn# sl#3'#) nego
se i sa2# t# dr3avn# sl#3'# s2atralo 'enei1ije2 i "'og toga do3ivotno2) pa i nasljedno2. 9
dr#goj polovi1i IB. st. ve s# se sve dr3avne sl#3'e) a i 6onores) s2atrale nasljedni2a)
jednako kao %to s# i 'enei1iji 'ili nasljedni.
Sli$an ra"vojni p#t pro%le s# i 1rkvene sl#3'e. 9o'i$ajilo se da i 'isk#pi i opati priliko2
st#panja na d#3nost st#paj# # va"alski odnos pre2a kralj#) pri $e2# s# pri2ali #o'i$ajeni
'enei1ij. Tako se 1rkvena #nk1ija po$ela s2atrati re"#ltato2 #spostave va"alsko4
'enei1ijalnog odnosa) pa "ati2 i naprosto va"alski2 'enei1ije2.
Ali ti2e je i sa2 poja2 'enei1ija i va"alskog odnosa stekao nove kvalitete. Svi s# groovi)
2arkgroovi i vojvode 'ili lokalni vr%io1i dr3avni6) s#dski6) #pravni6) poreski6 i vojni6
ovla%tenja na svo2e podr#$j#. :ednako tako s# i 'isk#pi i opati na te2elj# od kralja do'iveni6
i2#niteta na svo2 posjed# vr%ili sve dr3avne ovlasti na podr#$j# #prave) s#dovanja) #'iranja
pore"a i nova$enja # vojsk#. B#d#i da s# se sve te #nk1ije i dostojanstva do'ivali kao
'enei1ij i s2atrali 'enei1ije2) to se i pravo na lokalno vr%enje javno4pravni6) dr3avni6
ovla%tenja s2atralo posljedi1o2 i plodo2 st#panja # va"aisko4'enei1ijalni odnos.
Tako se ostvarilo stanje # ko2e je st#panje # va"alski odnos pre2a kralj# re"#ltiralo
pre#"i2anje2 d#3nosti da se na podr#$j# koje je pokrivala doti$na sl#3'a ili 1rkveno
dostojanstvo o'na%aj# dr3avne #nk1ije #2jesto sa2e najvi%e dr3avne) kraljevske vlasti koja
i2 je 'ila is6odi%te2. .oliti$ke ko2peten1ije dr3avne vlasti sila"ile s# s dr3avnoga vr6a na
neposredne kraljeve va"ale) a ovi s# i6) teritorijalno jo% #sitnjenije) predavali svoji2a) jo%
ni3i2 va"ali2a. 9 1jelini) politi$ka je vlast ostala ista a i nje"in se so1i4jalno4politi$ki 1ilj i
s2isao nije i"2ijenio. Ali nje"ino se i"vr%avanje ra"2rvilo i raspodijelilo na 'rojne
pripadnike vladaj#e klase e#dala1a. Be" o'"ira na 2noge 2e<#so'ne 'or'e #n#tar njene
1jeline oko sve nove i nove preraspodjele posjeda i 2oi) vladala$ka je klasa) str#kt#rirav%i se
na te2elj# va4"alsko4seniorski6 #"aja2ni6 odnosa) ne i2aj#i 2og#nosti da i"gradi sna3n# i
1entrali"iran# dr3avn# vlast) na%la i"la" i" te%koa # koje j# je dovela nat#rali"a1ija privrede #
to2e %to je dr3avn# vlast par1elirala @kao i svoje "e24IjoposjedeA i predala je # r#ke sa2i6
"e2ljoposjednika. 9 '#d#nosti) kad s i"2jeno2 privredni6 o'lika proi"vodnje) nast#pi do'a
nap#%tanja nat#ralne privrede) srednjovjekovni e poredak vi%estoljetni2 nastojanje2 povesti
nov# 'or'# da ra"2rvljen# politi$k# vlast ponovo vrati # vr6 politi$koga poretka) #
nadle3nost 1entrali"irane kraljevske vlasti.
.rosvjeta i k#lt#ra Karolin%ka 2onar6ija teritorijalno je o'#6vaala 1ijel# ri2sk# 0alij#) sv#
star# 0er2anij#) najvei dio Italije i sjeveroistok .irenejskog pol#otokaL svoji2 je
vr6ovni%tvo2 #"a se ve"ivala polapsko4slavenske "e2lje) $e%ko42oravsk# o'last) "apadn#
.anonij#) isto$4noalpske "e2lje i "apadni dio Balkana. &'og toga k#lt#rno4prosvjetni 3ivot te
dr3avne tvorevine predstavlja je"gr# tada%nje /vrope i"van 'i"antski6) isla2ski6 i
isto$noslavenski6 posjeda.
J+*
]
Krkva Sv. Donata # &adr#. IB. st.
.re2da je karolin%ka dr3avna #prava 'ila r#di2entarna i nedovoljno eikasna) ona je ipak
#po%ljavala do 5--- lj#di. Ako se to2e 'roj# dodaj# oso'e #poslene # s#dstv# i istakn#te
li$nosti na 1rkveni2 d#3nosti2a) sve#k#pan 'roj lj#di koji je 2orao raspolagati 'ar neko2
nao'ra"'o2 dose"ao je vi%e tis#a. 9" ove prakti$ne potre'e) karolin%ka je dr3ava svojo2
te3njo2 da '#de o'novitelj 1arskog dostojanstva na &apad#) da vlada narodi2a po 'o3joj
pro2isli) da '#de "a%titni1o2 1rkve i staratelji1o2 nad do'ro2 stanovni%tva n#3no 2orala
pose"ati "a anti$ki2 tradi1ija2a) #toliko vi%e %to s# joj one o'eavale i po#k# o siste2#
vladanja s neograni$eni2 ovla%tenji2a 1ara. .renosni1i isk#stava antike) prilago<eni6
kr%ansko2 pogled# na svijet) 2ogli s# # prvo2e red# 'iti sveeni1i) ali #" #vjet da st#panj
nji6ove nao'ra"'e '#de 'olji nego %to je 'io do polovi1e VIII. st. &'og toga t"v. karolin%ki
preporod @renesansaA po$inje o'novo2 pis2enosti. Ona je o'#6vatila nekoliko ra"ina. .ri
sa2ostani2a s# po$ele djelovati %kole "a %ire kr#gove dje1e. 9 nji2a se davala ele2entarna
pod#ka i" $itanja i pisanja na latinsko2 je"ik#) t#2a$ilo se glavna 2jesta i" Bi'lije i 1rkveni6
knjiga. Na vi%oj ra"ini %kolovanje se vr%ilo # 'isk#pijski2 sredi%ti2a) kao %to s# 'ili To#rs)
Sens) A#t#n) LFon) Met") 9tre16t) Trier) Koln) Main") Ror2s) Sal"'#rg i dr. Nastavni je
progra2 o'#6vaao 7seda2 slo'odni6 #2ijea8E trivi#2 @gra2atika) retorika) dijalektikaA i
Y#adrivi#2 @arit2etika) geo2etrija) astrono2ija) gla"'aA) po #d3'eni1i2a i"ra<eni2 pre2a
djel# Mar1ijana Kapelle o 7Septe2 artes li'erales8 @i" V. st.A) po 7Svjetskoj kroni1i8 I"idora
Seviljskoga @VII. st.A i dr#gi2 ranosrednjovjekovni2 pis1i2a) ali i po djeli2a klasi$ni6
a#tora. Ini1ijativa "a takv# prosvjetn# djelatnost potekla je i" naj#3eg kr#ga savjetnika %to i6
je oko se'e ok#pio Karlo Veliki. .rete3ni dio nji6 1ar je
J+J
doveo i" ino"e2stva. Sredi%nja li$nost 'io je Anglosas Alk#in) pisa1 veine #d3'enika "a
%kole i 1arev glavni savjetnik # prosvjetni2 pitanji2a. 9" njega s# djelovali Itali1i .etar i"
.i"e @gra2ati$arA i .avao gakon gra2ati$ar i povjesnikA) Kle2ent Ira1 @gra2ati$arA !ranak
/in6ard @povjesni$ar i graditeljA) pjesni1i Teod#l @0ot i" MpanjolskeA) D#ngal @i" IrskeA)
Angil'ert @i" !rana$keA i dr#gi.
Sk#p ti6 o'ra"ovani6 lj#di or2irao je neke vrste akade2ij# oko Karla Velikog # kojoj se
raspravljalo o organi"a1iji prosvjete) ali i o teolo%ko4ilo4"oski2 pro'le2i2a. 9" nj# Karlo
je osnovao i pose'n# dvorsk# %kol# "a sinove najistakn#tiji6 velika%a i" svoje okoline.
Nastojanja oko o'nove i"o'ra"'e "a6tijevala s# i stvaranje na#kovni6 sredstava. Kako s#
knjige 'ile velika rijetkost) valjalo je sa$#vane pri2jerke prepisivati. Tako se # 2nogi2
'isk#pijski2 i) naro$ito) sa2ostanski2 sredi4
Krkva Sv. Nikole kod @BI. st.A
J+I
%ti2a @kao Saint4Denis) Saint40er2ain4des4.res) !le#rF) Kor'ie) Saint4Bertin) !#lda) Lors16)
Rei16ena#) !reising) St. 0allen) Korvev i dr.A or2iraj# skrip4toriji # koji2a se prepis#j#
povijesna) teolo%ka i ilo"oska djela 1rkveni6 ota1a) 2isne knjipe) Bi'lija) ali i neki anti$ki
pis1i @Ki1eron) Boe1ije i dr.A. Inten"ivan prepisiva$ki a i i"vorni a#torski @ili ko2pilatorskiA
rad re"#ltirao je pojednostavljenje2 i #ljep%avanje2 pis2a. 92jesto 2erovingike) nastala je
@na te2elj# latinske pol##n1ijaleA t"v. karolin%ka 2in#sk#la) #$iniv%i tekstove "natno
prist#pa$niji2 "a $ita$e.
Do'a karolin%ke o'nove pis2enosti i nao'ra"'e stvorilo je pa3nje vrijedne re"#ltate na
podr#$j# pjesni%tva) 6istoriograije) 6agiograije) teologije i ilo"oije.
.jesni%tvo toga vre2ena posveeno je "natni2 dijelo2 proslavi javan j# karolin%ki6 vladara.
Tako je doseljenik i" Irske D#ngal # sti6ovi2a prika"ivao Karlove po'jede nad Bavar1i2a)
!ranak Angil'ert opjevao je 1ara i njegov# o'itelj a Akvitana1 =er2old Krni vladavin#
L#dovika .o'o3nog. Kriti$niji je pre2a 1arevoj li$nosti 'io %vapski pjesnik Vala6rid. Neki
pjesni1i s# prepri$avali 1rkvene evan<eoske te2e ili # sti6ovi2a prika"ivali 3ivote sveta1a.
Redovnik Otrid i" Rissen'#rga je oko ,CJ. na visokonje2a$4ko2 narje$j# o'javio dijelove
Novoga "avjeta) a Salo2on) 'isk#p # Konstan4"i) je na prijela"# IB. # B. st. sti6ovani2
poslani1a2a opisao stradanja Nje2a$ke od ratni6 p#sto%enja i) naro$ito) od provala Ma<ara.
.isanje povijesni6 djela 'ilo je tako<er re"#ltat te3nje da se #"veli$a vladavina Karolinga.
.o$ev%i od DC,. dvorska kapela je vodila sl#3'ene anale. Nji6ov# prvotn# ver"ij# je oko ,-*.
2o3da preradio /in6ard. &ati2 s# oni nastavljeni do ,J+.) a otada odvojeno) "a Isto$n#
!rana$k# @t"v. Annales !#l4densesA do ,,D.) i "a &apadn# !rana$k#) # vi%e nastavaka i
prerada @Annales Bertiniani) s#toriE Anoni2) .r#den1ije i =ink2arA) do ,,J.
.o #"or# na Svetonijeve Pivotopise 1areva) /in6ard je napisao Pivot Karla Velikoga. O
L#dovik# .o'o3no2e sa$#vale s# se dvije 'iograije @a#tori T6egan i t"v. Astrono2A. 9
'isk#pija2a i sa2ostani2a nastajali s# povijesni spisi o djeli2a 'isk#pa i opata) koji svoji2
ni"o2 predstavljaj# kronike pojedini6 1rkveni6 sredi%ta. &ani2ljiva s# djela povijesno4
pravnog teoretskog karaktera o naj'olje2 o'lik# kraljevske vladavine i kraljevski2
#stanova2a kakve s# pisali opat S2aragd#s) # po$. IB. st.) "ati2 'isk#p :onas i" Orle4ansa)
=ink2ar i dr. Ona odreda kao #"or vladavine predstavljaj# staro"avjetne 'i'lijske kraljeve.
=agiograska djela karolin%ke epo6e naj$e%e s# prerada stariji6 spisa i" 2erovin%ki6
vre2ena. Ali) naro$ito # opatiji Saint Denis) kod .ari"a) post#pno se ra<a i nova %kola
3ivotopisa1a) s#vre2enija po na$in# pisanja i te2a2a. 9 %ire2 okvir# 6agiograske literat#re)
oso'ito s# 'rojni 'ili tekstovi koji opis#j# dono%enje ili preno%enje sveta$ki6 2oi # ra"li$ite
1rkve i sa2ostane. To e ostati o2iljela knji3evna vrsta vi%e stoljea.
9 karolin%ko do'a) prvi p#ta nakon vre2ena Sv. A#g#stina i Boe1ija) na &apad# se ponovo s
d#'oki2 intereso2 pi%e o teolo%ki2 i ilo"oski2 pitanji2a) i to na te2elj# po"navanja
neoplatoni"2a i gr$ki6 1rkveni6 ota1aE .se#dodFoni"ija Areopagite) 0rg#ra i" Nvsse) 0rg#ra
Na"ijanskog i Maksi2a Ispovjednika. De'ata se pose'i1e ra"vila oko dva pro'le2aE o
e#6aristiji i transs#pstan1ija1iji i o predestina1iji. Te2a o e#6aristiji odnosila se na "agonetk#
o realnoj pris#tnosti Krista # pri$esno2 kr#6# i vin#. O to2e s# raspravljali Alk#inov #$enik
A2alarije i" Met"a) .as6a"ije Rad'ert) Ratra24
J+5
Vv.+ i;. Knr'iea) =ra'an Ma#r) !lnr#s i" Lvona) 0otts16alk. =ink2ar i;. Rei2sa i Ivan Skot
/ri#gena. Isti ti 2islio1i) a i neke dr#ge li$nosti @.r#den1ije i" TroFesa) L#p#s i" !errieresdA
s#djelovali s# i # %irokoj de'ati o predestina1iji.
.o svo2e ope2 "na$enj# # povijesti ilo"oije) najistakn#tija li$nost karolin%ke epo6e 'io je
Ira1 Ivan Skot /ri#gena @,*->,DDA koji je 3ivio na dvor# Karla Welavoga. .o njegov#
s6vaanj#) vjera # o'javljene istine po$etak je ilo"oskog istra3ivanja. Ali te istine ne 2og#
'iti # opre1i s ra"#2o2) pa prava ilo"oija 2ora 'iti # sklad# s pravo2 vjero2. Ako se
pojavi s#protnost i"2e<# a#toriteta i ra"#2a) onda ra"#2# tre'a dati prednost. Takvi2
na$elni2 stanovi%te2 /ri#gena je veo2a s2iono anali"irao 'itne dog2e kr%anstva i i"nio
gledi%ta koja s# pri6vaali $ak i ran1#ski d#alisti BIII st. @al'i3aniA a koja je sl#3'ena 1rkva
po$ev%i od IB. st. nekoliko p#ta os#<ivala. Njegovo je glavno djelo O podjeli prirode) a
prevodio je s gr$koga .se#4dodioni"ija i spise dr#gi6 gr$ki6 patrista.
Karolin%ka renesansa o'#6vaala je i inten"ivn# djelatnost na podr#$j# likovni6 #2jetnosti.
0radilo se i #kra%avalo 1arske re"iden1ije) katedrale) sa2ostane i tvr<ave) ali se veina ti6
o'jekata nije sa$#vala. Ostalo je svega nekoliko potp#ni6 ili preina$eni6 gra<evina) ni" tlo1rta
na 2jest# i%$e"li6 "grada) nekoliko 1rte3a) planova i 2inijat#rni6 slika o o'jekti2a koji6 vi%e
ne2a.
.o toj gra<i 2o3e se "aklj#$iti da s# se karolin%ke 1rkve gradile # dva osnovna tipaE
'a"ilikalne 1rkve i 1rkve sa $etvorni2 ili kr#3ni2 plano2. Ba4"ilikalni tip) pre#"et i" antike)
do'io je # karolin%ko do'a neke va3ne prinoveE gradnj# kora s dea2'#latorije2) apside i
transept) a na nekoliko 1rkvi i dvostr#ki transept. Ti2e s# 1rkve postale prostranije i
ra%$lanjeni je) o2og##j#i pris#stvo vee2 'roj# sveenstva pri 2isa2a) %to je #veavalo
sve$anost i rasko% sl#3'e 'o3je. 9sto) # krili2a transepta odr3avala s# se i 1rkvena i velika%ka
sk#p%tinska "asjedanja.
Najstariji pri2jer1i 'a"ilikalni6 1rkvi s# katedrale # Kler2ont#) To#rs#) a ne%to kasnije) s
dvostr#ki2 transepto2) katedrale # Rei2s#) Saint4RiY#ier#) Orleans#) Koln#. Veo2a je do'ro
sa$#vana 'a"ilika Sv. .etra i Sv. Mar1elina # Stein'a16# @OdenvvaldA) ra<ena po /in6ardov#
na1rt#. .o"nati s# osta1i ili tlo1rti jo% i ni"a dr#gi6 1rkvi ovoga tipa) # ra"ni2 dijelovi2a
!rana$ke) od .orajnja do Katalonije i Lo2'ardije.
Krkve sa 1entralni2 tlo1rto2 gradile s# se po isto$nja$ko2 #"or# ko2e je # Italiji naji"ra"itiji
predstavnik os2erok#tna 1rkva San Vitale # Ravenni. Taj je 2odel 'io pri2ijenjen i na
dvorskoj 1rkvi # Aa16en#) koja je #" neke kasnije pregradnje i dop#ne sa$#vana # 1ijelosti.
Kr#3no2e tip# s apsida2a pripada i 1rkva Sv. Donata # &adr#) i" po$etka IB. st.
Stropovi 'a"ilikalni6 1rkava 'ili s# redovno plo%ni) a tek od kraja B. st. po$inje se nad
kri3i%te2 transepta graditi i toranj. Taj tip gradnje $ini prijela" pre2a stil# ro2anike. S#protno
to2e) 1rkve sa sredi%nji2 plano2 redovno i2aj# k#pol#.
Krkvene gra<evine 'ile s# # #n#tra%njosti #kra%ene "idni2 slika2a i 2o"ai1i2a koji
prika"#j# 'i'lijske ili povijesne te2e) a svojo2 se i"rado2 i estetiko2 oslanjaj# na
kasnoanti$k# te6nik# i vje%tin#. Tako s# dvorske 1rkve # Aa16en# i # 0er2ignv4des4.res
i2ale 2o"aik # k#poli) a "idni6 je slika 'ilo # pala$i L#dovika .o'o3nog # Ingel6ei2#) #
ni"# 1rkveni6 kripta @# Trier#) # A#Zerre#) # 0er2ignF4des4.res i dr.A
J+G
Krkva Sv. Kri3a # Nin# @BI. st.A
Mnogo 'olje od ti6 o'lika slikarstva sa$#vale s# se 2inijat#re # 'rojni2 r#kopisni2 djeli2a
nastali2a # okvir# karolin%ke renesanse. Me<# nji2a najslavniji s# 0odes16alkov
/van<elistar Karla Velikog) .saltir %to ga je Karlo Veliki poklonio papi =adrijan# L) Dag#lov
.saltir) Adin /van<elistar) /van<elistar i" Kent#le) /van<elistar i" Soissonsa) i" !#lde)
9tre16tski psaltir) To#rska 'i'lija) /van<elistar 1ara Lotara) Bi'lija i .saltir Karla Welavoga)
A#gs'#r%ki /van<elistar i dr.
.o na$in# slikanja i stilsko2 #tje1aj#) karolin%ke se 2inijat#re 2og# gr#pirati # nekoliko
%kola) po glavni2 sredi%ti2a nji6ove i"rad'e @dvorska %kola) to#rska) rei2ska) rajnska %kola i
dr.A.
Kiparstvo se # karolin%ko do'a svodi na plitke reljee 2ali6 di2en"ija na 'jelokosni2
kori1a2a 1rkveni6 knjiga @/van<elistar i" Lors16a) Dag#lov .saltir) Adin /van<elistarA ili
#potre'ni2 pred2eti2a @=eri'ertov $e%aljA) "ati2 na i"rad'# 1rkveni6 vrata) ograda) sjedi%ta)
svjetiljki od 'ron1e) a # katedrali # Met"# sa$#vao se i jedan 'ron$ani konjani$ki kipi Karla
Velikoga) visok svega J5 12. 9 ka2en# s# se i"ra<ivali sa2o osk#dni #krasi na asada2a
"grada) gro'ni2 kapela2a) a sa$#vani6 kipova ne2a.
S#protno toj osk#di1i) "natno je 'ilo ra"vijeno "latarstvo. Ono je #kra%avalo oltare) kri3eve)
kr#ne) 2onike) kori1e knjiga i dr. @Oltarski #kras 1rkve Sv. A2'ro"a # Milan#) oltar i"
Adel6a#sa) Tassilov kale3) Arn#lov
J+C
1i'orij) Relikvijar .ipina Akvitanskog) t"v. Stjepanova tor'a sa "e2ljo2 natopljeno2 krvlj#
toga 2#$enika) KodeZ a#re#s i" Regens'#rga i dr.A.
9 1jelini) karolin%ka je renesansa "natno o3ivjela k#lt#rn# djelatnost. Ona je o'novila
po"navanje klasi$noga latinskog je"ika i or2irala $itljivije pis2o) opse3ni2 prepisiva$ki2 i
prevodila$ki2 rado2 spasila je 2noge tekstove anti$ke 'a%tine koji 'i 'e" nje"ina nastojanja
ostali nepo"nati) o'novila je teolo%ke i ilo"oske spo"najne napore) # graditeljstv# je
pripre2ila epo6# ro2anike a # i"rad'i 2inijat#ra i "latarski6 #krasa kao i # o'rad'i 'jelokosti
ostavila djela trajne estetske vrijednosti.
.o svo2e do2et#) karolin%ka renesansa nije i"ravno prodrla # %iroke slojeve stanovni%tva) ali
je pre2ostila ja" koji je odvajao "apadnoevropski rani srednji vijek od tekovina klasi$noga i
postklasi$noga anti$kog do'a. Nje"in dr#%tveno4politi$ki podstrek "asnivao se na ideji o
o'novi Karstva i njegovoj #nk1iji # tada%nje2 svijet#) pa je ona n#3no pose"ala "a anti$ko2
'a%tino2. Ali ona j# je pri2ila # kristijani"iranoj or2i i #klopila je # stvarnost e#dalnog
dr#%tva i novi6 etni$ki6 #vjeta tada%nje srednje i "apadne /vrope. &'og toga ona nije 'ila
prosto ponavljanje pre#"eti6 vrednota nego nji6ovo stapanje koje je i2alo svojstvo pola"ne
to$ke # ra"vitk# koji2 je /vropa pre'rodila do'a svoga k#lt#rnoga "a2iranja i #p#tila se
pre2a "natno plodniji2 etapa2a ra"vijenoga srednovjekovlja.
J+D
VIII. .ROSTOR ISLAMSK/ /KS.AN&I:/ NA
ISTOK9. BI&ANT I N:/0OVA 9N9TRAMN:A I VAN:SKA .OLITIKA
*. ARA.I I .OSTANAK ISLAMA
Arapski pol#otok) na ko2 je nikao isla2) sastoji se od nekoliko ra"li$iti6 geograski6 o'lasti.
D#3 Krvenoga 2ora i Adenskog "aljeva prostir# se planinske "oneE =ed3as) Asir) :e2en i
=adra2a#t. 9 dolina2a te o'lasti i2a dovoljno o'orina i plodnog tla) pa t# 3ivi sedentarno
stanovni%tvo koje #"gaja 3itari1e) povre i voe.
9n#tra%njost pol#otoka je visoravan) na kojoj "natan dio prostora "a#"i2aj# potp#no
neplodne) ka2enite ili pje%$ane p#stinje. One nis# kontin#iran) jedinstven neplodni teritorij)
nego se dijele # osnovi na tri velike p#stinje. Na sjever# je Sirijska p#stinja) # sredi%t#
p#stinja Ne#d a na j#g# R#'4al4=ali ili De6na.
I"2e<# planinski6 o'lasti d#3 Krvenoga 2ora i p#stinja # #n#tra%njosti) kao i i"2e<#
navedeni6 trij# p#stinja) prostir# se stepske "one # koji2a kro" nekoliko 2jese1i # godini i2a
ne%to ki%a) pa tada t# nikne trava) dovoljna "a pre6ran# stada. 9 ti2 o'lasti2a stepa 3ivi
no2adsko) sto$arsko stanovni%tvo @'ed#iniA. Kad # stepa2a presa6ne trava) 'ed#ini se sa
svoji2 %atori2a i stoko2 povla$e # pogodnije o'lasti i "ati2 se opet vraaj#) kad pro<# ljetne
3ege.
Na podr#$j# se"onski6 stepa) na 2jesti2a gdje pod"e2ne vode o'ilno natapaj# gornje slojeve
tla ili i"'ijaj# na povr%in# kao i"vori) nastaj# oa"e) pa je t#) # '#jnoj vegeta1iji) 2og# trajan
sjedila$ki 3ivot s inten"ivno2 "e2ljoradnjo2. Takve s# oa"e :atri') Kai'ar) !adak) Tai2 @sve
# o'lasti i"2e<# =ed3asa i p#stinje Ne#dA) pa "ati2 d#gi ni"ovi oa"a # sredi%njoj stepskoj
o'lasti i"2e<# Ne#da i De6ne @Ned3dA ili # o'lasti i"2e<# p#stinje Ne#d i Sirijske p#stinje
@na pr. oa"a Al4ga#A.
Naj'ogatija i najplodnija o'last Ara'ije je nje"in j#go"apad) dana%nji :e2en) Aden i
=adra2a#t. To je podr#$je Stari vijek na"ivao Sretno2 Ara'ijo2 @Ara'ia e#dai2on ili Ara'ia
eliZA. T# s# visoke planine) i"o'ilje o'orina i # davna vre2ena stvoreni siste2 navodnjavanja
o2og#ili 'ogat# i visoko ra"vijen# 1ivili"a1ij# ve # sredini J. tis#ljea pr. n. e.
.oslije ni"a epo6a # anti$koj povijesti Sretne Ara'ije) # po$etk# VI. st. n. e. ta2o%nja je
dinastija =i2jarita @koja je ostvarila gotovo tis#ljetni prosperitet ti6 o'lastiA "apala # kri"#.
.osljednji kralj te dinastije D# N#vas 'io je pri6vatio 3idovsk# vjer# pa je po$eo progoniti
kr%ane koji6 je tako<er 'ilo 2e<# njegovi2 podani1i2a. Te s# okolnosti iskoristili etiopski
kraljevi) koji s# 'ili 2onoi"itski kr%ani) pa s# GJG. i"vr%ili inva"ij# :e2ena i pripojili Sretn#
Ara'ij# etiopsko2e 1arstv#.
J++
Ali vlast /tiopije na to2e podr#$j# s2etala je .er"iji) pa je njena vojska GD-. preotela :e2en i
pretvorila ga # per"ijsk# satrapij#. Nova vlast na2etn#la je stanovni%tv# nestorijansko
kr%anstvo koje je Is#sa s2atralo sa2o $ovjeko2 'ogonos1e2 i nije 'rkalo 'o3ansk# i
lj#dsk# narav # nje2#.
&a 2nogi6 stoljea svoje visoke ra"vijenosti :#3na je Ara'ija 'ila is6odi%te va3ni6 privredni6
i k#lt#rni6 #tje1aja na 1ijelo2 .ol#otok#) a tako<er i raskr%e 2e<#narodni6 p#teva. :edan od
nji6 i%ao je i" :e2ena preko =ed3asa # Transjordanij# i .alestin#. Dr#gi je dijagonalno
prola"io $etverok#to2 Arapskog pol#otoka) i" :e2ena preko Vadi Danasira na sredi%nje oa"e
# Ned3d# i ot#da dolino2 Vadi R#22a6 # j#3n# Me"opota2ij#. Od te transver"ale odvajao
se # Ned3d# ogranak koji preko oa"e =ail i p#stinje Ne#d i"'ija na oa"# D3a# i ot#da sti3e
# Sirij#.
Na dodirni2 podr#$ji2a gdje se ti p#tovi #lijevaj# # s#sjedne "e2lje nikle s# r#'ne arapske
dr3avne tvorevine koji2a je Arapski pol#otok 2e<a%io s veliki2 politi$ki2 sila2a antike i
ranog srednjeg vijeka.
Najstarije takvo kraljevstvo @kr. Na'ateja1aA) na podr#$j# od Aka'skog "aljeva do isto$ni6
o'ala Mrtvoga 2ora) postalo je # po$etk# II. st. n. e. ri2sko2 provin1ijo2. Sjevernije od te
o'lasti # VI. je stolje# pod pokroviteljstvo2 Bi"anta nastala dr3ava 0asanida koja je
o'#6vaala dana%nji :ordan i dio Sirije. Na desnoj o'ali srednjeg /#rata .er"ijan1i s#
o'ra"ovali dr3av# La62ida koja je kao ta2pon4dr3ava i2ala %tititi nji6ove posjede #
Me"opota2iji od 'ed#ina. O'je s# te dr3ave 'ile kr%anske) jedna od nji6 2onoi4
"itska) a dr#ga nestorijanska.
Na taj na$in) osi2 3idovskoga a kasnije i kr%anskoga #tje1aja i" :e2ena) # #n#tra%njost
Ara'ije kr%anstvo je prodiralo i sa sjevera) i" 0asa4nidskog i La62idskog kraljevstva.
Pidovski je #tje1aj 'io naro$ito jak # =ed3as#. Ondje se dopiranj# te religije i" :e2ena
pridr#3ivao i"ravni #tje1aj i" .alestine) a nakon protjerivanja Pidova i" Ba'ilonije 2nogo se
nji6ovi6 'jeg#na1a naselilo po oa"a2a =ed3asa %to se prostir# od Tai2e do :atri'a.
Dalekose3ni #tje1aj 3idovske i kr%anske 2onoteisti$ke vjere) dopir#i i" s#sjedstva) sna3no
je djelovao na postanak isla2skog 2onotei"2a. Ali toj pres#dno va3noj pojavi # povijesti
Arapa pret6odio je vlastiti ra"voj privredni6 i dr#%tveni6 odnosa koji j# je #$inio povijesno
2og#o2.
.rije pojave isla2a i osn#tka kaliata Arapi s# 3ivjeli # ple2enskoj organi"a1iji i 'avili se
no2adsko4sto$arski2 #"goje2 deva) ova1a i ko"a. Kao i kod dr#gi6 naroda na to2 st#pnj#
ra"vitka) i kod nji6 s# osnovni ele2enti dr#%tvenog #strojstva 'ili porodi1a) rod) ple2e i save"
ple2ena.
:edna porodi1a) #dr#3ena pod patrijar6alno2 vla%# o1a porodi1e) 3ivjela je # "ajedni$ko2
%ator#. Rod se ok#pljao oko %atora svoga poglavara i or2irao kr#g %atora ili d#ar. :edno
ple2e 'ilo je ve"ano krvno4rod'inski2 ve"a2a. One s# svi2 $lanovi2a istoga ple2ena
na2etale #"aja2n# solidarnost @aka'ijaA.
0lavar arapskog ple2ena) %ejk) 'io je tipi$an starje%ina rodovskoga dr#%tva. On nije i2ao
nikakve i"vr%ne vlasti) nego je 'io sa2o prvak 2e<# glavari2a porodi1a i rodova koji s# ga
'irali naj$e%e i" #vijek iste) naj#glednije porodi1e # ple2en#. O'ave"ne odl#ke donosile s#
se # vije# starje%ina @2ed3lisA) koje je 'ilo si2'ol i glavni organ ple2ena.
Arapi nis# individ#alno posjedovali "e2lj# i ispa%e) nego s# ple2ena ili rodovi na svoji2
no2adsko4sto$arski2 se"onski2 kretanji2a kolektivno "a#"i2ali teren koji i2 je sl#3io kao
pa%njak. 9 rani2 ra"do'lji2a i stada s#
I--
'ila kolektivno vlasni%tvo ple2ena) ali se # prvi2 stoljei2a n. e. i"gradio individ#alni posjed
veliki6 porodi1a koje ipak svoj# stok# pregone i pas# # veliki2 sk#pina2a 1ijeloga roda ili
ple2ena.
Osi2 #"goja stoke rodovi i ple2ena 'avila s# se tako<er i plja$ko2 i napadi2a na karavane
ili "e2ljoradni$ke o'lasti. .onekad no2adska ple2ena na2e# sjedila$ko2 stanovni%tv#
stalan danak kao otk#pnin# od or#3ani6 napada.
K#lt#ra arapski6 'ed#inski6 ple2ena stvorila je svoj i"ra" # ose'#jnoj poe"iji i religiji na 'a"i
2a%te) ani2i"2a i 'ogatog polide2oni"2a. .o nji6ov# s6vaanj#) i # 2rtvoj i # 3ivoj prirodi
stan#j# vi%a) de2onska 'ia) d3inovi) koja s# #"roko2 i korisni6 i %tetni6 doga<aja) pa i6
$ovjek 2ora #do'rovoljavati 3rtva2a. I" 2no%tva natprirodni6 sila svaki je rod i svako je
ple2e i"dvajalo one koji pose'i1e #tje$# na njegov# vlastit# s#d'in#. Tako s# se o'likovale
predod3'e o 'o3anstvi2a pojedini6 rodova i ple2ena) koja oni %t#j# pose'ni2 o'redi2a)
svetkovina2a i redoviti2 3rtvovanji2a. .ri to2e se rodovska i ple2enska 'o3anstva $esto
pove"#j# s prirodni2 sila2a ili sve2irski2 pojava2a) s 2jese1o2) "vije"do2 Dani1o2 i dr.
Tijeko2 VI. st. na Arapsko2 se pol#otok# po$inj# i"gra<ivati pred#vjeti "a pove"ivanje
arapski6 ple2ena # %ire "ajedni1e. 9sporedo s ti2e i nji6ovi ple2enski k#ltovi te3e stapanj#.
0lavn# #log# # to2 "'ivanj# i2ao je =ed3as. .rivredno i politi$ki najra"vijenija o'last
Ara'ije) :e2en) 'io je od GJG. pod strano2 vla%#) najprije /tiopljana a "ati2 .er"ijana1a. 9
sjeverni2 o'lasti2a) nado2ak Bi"anta i per"ijske Me"opota2ije) postojale s# va"alske
dr3ave 0asanida i La642ida. Naprotiv) =ed3as je ostao slo'odan. 9 isto vrije2e ope s#
okolnosti o2og#ile #pravo to2e podr#$j# da postigne "natan ekono2ski pro1vat. Va3ni
trgova$ki p#t koji je Bi"ant pove"ivao s Me"opota2ijo2) .er"ijski2 "aljevo2 i Indijo2
presjekli s# ratovi Bi"anta s .er"ijan1i2a koji isp#njaj# gotovo 1ijelo VI. i prv# polovi1# VII.
st. &'og toga 'i"antska trgovina skree d#lji2 ali # tada%nji2 prilika2a sig#rniji2 p#te2
kro" Sirij# i .alestin# # =ed3as i ot#da # :e2en i =adra2a#t) odakle se 2oglo sao'raati s
Indijo2 i Kevlono2.
9 takvi2 s# #vjeti2a ple2ena koja s# vladala 6ed3aski2 karavanski2 p#te2 i2ala
i"vanredno povoljne prilike da se 'ogate i ja$aj#. Ona prela"e na sjedila$ki 3ivot) osnivaj#
gradove i # nji2a se 'ave trgovino2 i o'rti2a.
Naj"natnije takvo gradsko sredi%te # =ed3as# 'ila je Meka. .rvo'itno) t# je najvjerojatnije 'io
sa2o va3an i"vor pitke vode @&e2"e2A na raskr%# dvaj# p#teva) i" :e2ena # .alestin# i
Sirij# i) poprijeko .ol#otoka) i" 1rve4no2orske l#ke D3ida pre2a Ned3d# i Vadi R#22a6 #
j#3n# Me"opota2ij#.
9 VI. st. Mek# je osvojilo sjevernoarapsko ple2e Korej%ita i #$inilo je oslon1e2 svoje 2oi.
9 Meki s# Korej%iti podigli $etiri gradska naselja ili rajona. 9 svako2e je stanovao jedan
nji6ov rod i i2ao svoj "ase'ni 2ed3lis i svoj vjerski k#lt) si2'oli"iran ka2eni2 idolo2
@'etilo2A pred koji2 s# se prinosile 3rtve. Hini se da je # Meki) # 'li"ini i"vora &e2"e2 jo%
od davnine postojao k#lt 71rnog ka2ena8) 2eteorita koji je pao i" sve2ira pa s# ga stanovni1i
s#sjedni6 o'lasti %tovali kao poslanje s ne'a. Korej%iti s# to2 71rno2 ka2en#8 pridr#3ili
svoje rodovske 'etile pa s# i6 "ajedno s nji2e #gradili # te2elje ka2enite $etvorne "grade)
Kaa'e) koja je otad postala nji6ovi2 ple2enski2 sveti%te2.
:ednako kao %to s# #jedinili svoje rodovske k#ltove) Korej%iti s# # Meki o'ra"ovali i
"ajedni$ko gradsko vijee @2a6al#A koje je potisn#le a#toritet
I-*
TNTNT.N4 .TT..N.NLN) F.E LN.44TN Aks# n .NTNNNTT
A'# Bekr CIJ4CI5 O2ar CI5>C55. Os2an C55>CGC.
M#sli2ansko napredovanje
Bitke
Ara'ija
iOa # do'a M#6a2eda i prvi6 kalia.
%ejkova. 9 nje2# s# "asjedali naj#gledniji predstavni1i $etirij# rodovski6 2ed3lisa) pa s#
ti2e o'ra"ovali oligar6ijsk# vladavin# naj2oniji6 korej%it4ski6 porodi1a. One s# se
prvenstveno 'avile trgovino2 s 'ed#inski2 ple2eni2a # #n#tra%njosti pol#otoka i tran"itno2
trgovino2 s daleki2 "e2lja2a. I" Indije s#) preko :e2ena) do'avljali svil#) 2irodije)
2io2irise i drag#lje) i" Arike "lato) slonov# kost i ro'ove) a i" sa2oga :e2ena ta2jan)
ljekovito 'ilje) sre'ro i "lato) pa s# t# ro'# otpre2ali # Bi"ant. &a #"vrat) i" Bi"anta s#
dopre2ali s#kno) staklo) 2etalne proi"vode) drvo) 3ito i #lje.
Svoj# dalek# trgovin# 2ekanski s# trgov1i organi"irali spo2o# neke vrste dioni$ki6
pod#"ea) pri $e2# s# #dr#3eni2 sredstvi2a naj'ogatiji6 trgova1a na'avljali ro'# i opre2ali
velike karavane koje s# dva p#ta godi%nje) #vijek # odre<eno do'a) odla"ile na sjever i na j#g.
Velik# je va3nost i2ala i lokalna trgovina # sa2oj Meki s #n#tra%njo%# Arapskog pol#otoka.
Dio ro'e %to je # Mek# dola"ila i" daleki6 "e2alja prodavao se # vrije2e saj2ovanja # sa2oj
Meki. Korej%iti s# # t# svr6# organi"irali redovite godi%nje vjerske svetkovine) kad se dola"ilo
# nji6ov grad i "'og vjerski6 o'reda oko Kaa'e i na k#povin# ra"ni6 potrep%tina. I"van ti6
ra"do'lja) korej%itski s# trgov1i sa2i odla"ili # #n#tra%njost i opskr'ljivali 'ed#ine odjeo2)
or#3je2) 6rano2 i dr#go2 ro'o2. Ti2e je Meka postajala privredni2 sredi%te2 .ol#otoka a
njeni s# se trgov1i 'ogatili.
Na toj osnovi) ple2e Korej%ita se raslojilo. Naj#spje%niji poslovni lj#di 2e<# nji2a pretvorili
s# se # 2on# trgova$k# aristokra1ij# koja je raspolagala veliki2 "ali6a2a ro'e i gotovina2a
nov1a. Takvi s# trgov1i i2ali i ro'ova. Bavili s# se i nov$arstvo2) davanje2 "aj2ova #"
li6varske ka2ate) pa s# 2nogi nji6ovi siro2a%ni s#gra<ani) a i 'ed#ini i" #n#tra%njosti)
"apadali # d#3ni$k# "avisnost od 'ogata%a.
9 ve"i s takvi2 ra"vitko2 odnosa) 2ekanski s# trgov1i te3ili da svoj #tje1aj pro%ire na %to
vee podr#$je .ol#otoka. 9 nji6ov# je interes# 'ilo da prestan# 2e<#so'ne 'or'e 'ed#inski6
ple2ena) da p#tevi '#d# sig#rni i da ra"2jena s #n#tra%njo%# '#de %to vea. B#d#i da nis#
raspolagali snaga2a koje 'i i2 o2og#ile da stvore opearapsk# politi$k# vlast) nastojali s#
da ostvare jedinstvo na te2elj# "ajedni$koga vjerskog k#lta. Svo2e s# ple2ensko2
'o3anstv# @=o'al#A) pridr#3ili # svo2e grad# i 'o3anstva dr#gi6 arapski6 ple2ena nastojei
da Kaa'a postane svearapski panteon.
.aralelno s ovakvi2 nastojanje2 da se "dr#3ivanje2 politeisti$ki6 k#ltova religija @"'og
ekono2sko4politi$ki6 ra"logaA 1entrali"ira) 2e<# Arapi2a je djelovala i jedna 2onoteisti$ka
sekta) t"v. 6anie) koja je pod #tje1aje2 3idovske i kr%anske 2onoteisti$ke vjere i"gradila
s6vaanje da i"nad svijeta ra"ni6 ni3i6 de2onski6 sila postoji jedno jedino) vje$no i
sve2ono 'o3anstvo) Alla6.
Ovakve te3nje "a #jedinjenje2 Ara'ije na te2elj# vjerskog jedinstva postajale s# tijeko2 VI.
st. sve i"ra3enije jer s# vanjske okolnosti na2etale =ed3as# da sve vi%e ra$#na na vlastite
ekono2ske snage arapskog stanovni%tva. .er"ijska vlast # :e2en# sve je vi%e os#jeivala da
to podr#$je djel#je kao ve"na karika arapske daleke trgovineL a i Bi"ant i .er"ija nastojali s#
da sa2i) preko svoji6 va"alni6 dr3ava na o'r#'ovi2a .ol#otoka @kraljevstva 0asanida i
La62idaA) vlastito2 trgovino2 pro32# Arapski pol#otok. Tako se post#pno oko sredi%nji6
arapski6 "e2alja stvarao o'r#$ koji je te3io da i6 s#"'ija od prist#pa plodni2 podr#$ji2a na
sjever# i sjeveroistok# i od s#djelovanja # trgovini na Indijsko2 o1ean#.
I-I
M#6a2ed na propovjedaoni1i. Il#2ina1ija i" BIII. st.
&a ekono2ski najekspan"ivnije snage na .ol#otok# postojalo je sve o$itiji2 da je n#3no
slo2iti taj o'r#$ ekono2ske 'lokade i i"'oriti prist#p i" p#stinjski6 ili pol#p#stinjski6 o'lasti
# plodnije krajeve. To je 'ilo 2og#e postii sa2o sjedinjenje2 arapski6 ple2ena i nji6ovi2
podvrgavanje2 jednoj volji koja e slo2iti pograni$ne "apreke i pri6vatiti neko na$elo rata i
osvajanja radi i"2jene sve#k#pnoga geopoliti$kog polo3aja arapskog stanovni%tva.
Iako je 2ekanska trgova$ka oligar6ija osjeala potre'# takvoga i"laska) ona nije #2jela nai
najsvrsis6odni?i p#t "a njegovo ostvarenje. 9$inio je to osniva$ isla2a) M#6a2ed) pripadnik
jedne po'o$ne lo"e # ple2en# Korej4%ita) koja nije postala #dioniko2 postign#tog
prosperiteta. 9 'iti) on je i"vr%io sinte"# 3idovstva) kr%anstva i 6anii"2a sa stari2)
rodovski2 vjerski2 tradi1ija2a arapski6 ple2ena i ti2e dao idejn# podlog# nji6ov#
#jedinjavanj#. Ali ti2 je vjerski2 s6vaanji2a pridodao na$elo o solidarnosti svi6 Arapa i o
potre'i 'espo%tedne 'or'e protiv svi6 nji6ovi6 neprijatelja. Ti2e je glavno or#3je "a velike
vojne pot6vate Arapa 'ilo iskovano.
M#6a2edov 3ivotopis sastavio je tek # VIII. st. I'n I%ak @DC,A) a ,I5. preradio ga je I'n
=i%a2) i ta je redak1ija ostala sl#3'eno2 ver"ijo2 isla2a. &nanstvena povijesna kritika
2noge legendarne podatke %to se pove"#j# s M#6a2edovo2 li$no%#) kao i # 'iograija2a
dr#gi6 osniva$a veliki6 religija) interpretira dr#k$ije nego %to je to #stanovljeno # vjerski2
dog2a2a.
M#6a2ed se rodio # Meki oko GD-. od siro2a%ni6 roditelja koji s# rano #2rli) pa je odrastao
# k#i svoga stri1a A'# Tali'a. S nji2e je jo% kao dje$ak p#tovao # Sirij# i ondje #po"nao
neke ele2ente kr%anske vjere. Otprilike # dvadesetoj godini 3ivota st#pio je # sl#3'# 'ogate
trgova$ke #dove =adid3e pa je s njeni2 karavana2a po svoj prili1i jo% dva p#ta 'oravio #
Siriji. St#piv%i # 'rak sa =adid3o2 @koja je 'ila desetak godina starija od
I-5
njegaA) M#6a2ed se oslo'odio 2aterijalni6 'riga i 2ogao se posvetiti dokoli1i i ra"2i%ljanj#.
9 to2 ra"do'lj# on je posinio Alij#) sina svoga stri1a A'# Tali'a) i 2ladoga oslo'o<enog
ro'a &aida 'en =arisa) koji je pripadao jedno2 kr%ansko2 arapsko2 ple2en# i" sirijske
p#stinje. 9 isto vrije2e M#6a2ed se "ainteresirao "a s6vaanja sekte 6ania koja je
pri"navala A'ra46a2a kao svoga prete$# i vjerovala # jednoga 'oga. :edan =adid3in neak)
Vara6a 'en Na#al) 'io je #gledan pripadnik te sekte i veo2a #$en $ovjek koji je do'ro
po"navao /van<elje i $itao ga na sirijsko2 i 6e'rejsko2 je"ik#.
9 takvoj okolini # M#6a2eda je post#pno sa"rijevala 2isao o potre'i nap#%tanja
idolopoklonstva i pri6vaanja 2onoteisti$ke vjere koja e 'iti "ajedni$ka svi2a Arapi2a. On
sa2 nije 'io pis2en) ali je # sao'raaj# s #p#eniji2 lj#di2a #po"nao vjerske predod3'e i
legende Pidova i kr%ana) a tako<er i 2onoteisti$ke te3nje 6ania. .ri to2 je stekao #vjerenje
da s# Pidovi i kr%ani i"nevjerili o'jav# koj# i2 je Bog dao preko svoji6 proroka) A'ra46a2a)
Mojsija i Is#sa pa s# ti2e prav# vjer# i"opa$ili. Stoga je se'i postavio "adatak da istinski
'o3ji na#k o$isti od krivotvorina i o'javi ga svo2e narod# na arapsko2 je"ik#. Se'e je po$eo
s2atrati novi2) posljednji2 proroko2 'o3ji2) a Arape narodo2 ko2e je Alla6 na2ijenio da
t# o'jav# pri6vati i pro%iri po 1ijelo2 svijet#.
Ra"2i%ljaj#i o ti2 pitanji2a) M#6a2ed je # vrije2e kad se pri'li3avao svojoj $etrdesetoj
godini @oko C*-A do3ivio svoja prva privi<enja. Hinilo 2# se da ga do"iva glas s ne'a i
nare<#je 2# da # 'o3je i2e progovori svo2e narod# kao 'o3ji prorok.
.oslije ti6 prvi6 eksta"a) M#6a2ed je "apao # 2alod#%nost i o$ajava4nje. Tek poslije tri
godine #spio je se'e ponovo dovesti do "anosa i novi6 vi"ija. Vjerovao je da 2# ar6an<eo
0a'rijel saopava 'o3je por#ke. Svoje do3ivljaje povjerio je sa2o svojoj 3eni =adid3i i ona je
s2jesta povjerovala # njegov proro$anski po"iv. To ga je o6ra'rilo) i on je #skoro "a svoja
s6vaanja prido'io svoje adoptivne sinove Alij# i &aida kao i nekoli1in# dr#gi6 naj'li3i6
ro<aka i prijatelja. Me<# prvi2 M#6a2edovi2 pristali1a2a spo2inje se sa2o jedan 'ogatiji i
#gledniji $ovjek. Bio je to trgova1 A'# Bekr) ota1 Aj%e) '#d#e M#6a2edove dr#ge 3ene. Svi
ostali 'ili s# veo2a siro2a%ni lj#di) pa $ak i ro'ovi ili oslo'o<eni1i) veino2 nearapskog
podrijetla.
Svoji2 prvi2 propovijedanji2a M#6a2ed je prije svega o'javljivao vjer# # jednoga jedinoga
'oga) Alla6a) o'ave"# potp#nog pokoravanja njegovoj volji @isla2A i n#3nost iska"ivanja
"a6valnosti Bog# "'og njegovi6 do4'ro$instava. Svako2e tko to ne pri6vati prijetio je
stra%ni2 ka"na2a i ne#2oljivi2 gnjevo2 'o3ji2.
.ri svoji2 prvi2 javni2 ist#pi2a # grad#) oko Kaa'e) M#6a2ed je naila"io $e%e na grdnje i
por#ge nego na odo'ravanje. Takav prije2 $ini se da ga je radikali"irao. Pestoko je os#<ivao
2nogo'o%tvo) ali i gra2"ljivost 'ogata%a i li6vara. .o"ivao je i2#ne da se odrekn# svoga
'ogatstva i podijele ga sirotinji. &a6tjevo2 da se svi 'e" ra"like jednako podvrgn# 'o3joj
volji # neograni$enoj pokornosti neosporno je "agovarao dr#%tven# nivela1ij# i
jednakopravnost svi6 2#sli2ana.
Os#<#j#i na taj na$in stvarne odnose # tada%nje2 arapsko2 dr#%tv#) M#6a2ed je i"a"ivao
sve 3e%# 2r3nj# 2e<# 'ogati2 gra<anstvo2 Meke i naj#tje1ajniji2 Korej%iti2a. Na"ivali s#
ga la%1e2 i o'2anjiva$e2 p#ka.
i
J- Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
I-G
Naro$ito je skandal i"a"vao pri$o2 koj# je po$eo %iriti da ga je ar6an<eo 0a'rijel no#
$#desni2 na$ino2 #"nio # ne'esa) gdje je ra"govarao s Ada2o2) A'ra6a2o2) Mojsijo2 i
Is#so2 i od sa2oga 'oga pri2io nared'e o vjerski2 po'o3nosti2a 2#sli2ana.
Osjetiv%i se osa2ljen poslije s2rti =adid3e i A'# Tali'a @C*+A i o'es6ra'ren ne#spjesi2a #
Meki) M#6a2ed se pok#%ao i"ravno pove"ati s van2e4kanski2 arapski2 ple2eni2a.
9 to2 je nastojanj# postigao #spje6 kod arapskog stanovni%tva oa"e :atri' koje je te3ilo da
nadvlada ta2o%nje i2#no 3idovsko stanovni%tvo koje se 'avilo "e2ljoradnjo2) o'rto2 i
trgovino2. .oslije nekoliko konta4kata sklopljen je spora"#2 o preselenj# M#6a2eda i
njegovi6 pristali1a i" Meke # :atri' @Medin#A) sa svr6o2 da M#6a2ed ondje #kloni
2e<#so'ne sporove 2e<# arapski2 stanovni%tvo2 i osig#ra njegov# do2ina1ij#) a "a #"vrat
njegova e vjera i2ati p#n# slo'od# i neo2etan# 2og#nost %irenja.
Seo'a 2#sli2ana @6id3raA po$ela je ljeti CJJ.) a dan *C. srpnja @*. 2#6a4raa2A te godine
postao je prvi2 dano2 # 'rojanj# godina po 2#sli2anskoj eri.
9 :atri'# je M#6a2ed ra"vio veo2a sna3n# organi"atorsk# djelatnost. On t# vi%e nije 'io
sa2o prorok nego je postao i politi$ki vo<a. Veo2a je 'r"o oko se'e ok#pio 'rojn# "ajedni1#
pristali1a. Svi s# oni) #dr#3#j#i se oko .roroka) kidali svoje stare rodovske ve"e. Sada se
nji6ov polo3aj # "ajedni1i odre<ivao sa2o nji6ovi2 odnoso2 pre2a osniva$# isla2a i
ra"voj# njegova pokreta. 93i kr#g $inili s# 2#6ad3iri) i"'jegli1e i" Meke) a %iri kr#g ansar)
o'raeni1i koji s# prist#pili pokret# # :atri'#. Svi s# oni postali solidarna 1jelina) 2e<#
so'o2 jednaka # isla2# @'e"#vjetno2 pokoravanj# Alla46#A. 0rad :atri') pre2da je # nje2#
"asad tek 2anjina pri6vaala nov# vjer#) progla%en je prorokovi2 grado2 @Madinaat at
Naa'i) pa je na toj osnovi nastalo i2e MedinaA. 9 nje2# je M#6a2ed od2a6 "apo$eo gradnj#
'ogo2olje @2o%ejeA # kojoj je ni%a @t"v. ki'la) koja je i2ala o"na$avati o'ave"ni s2jer
klanjanjaA 'ila okren#ta pre2a :er#"ale2#. 9$injeno je to i" dva ra"logaE M#6a2ed je
planirao "a svoje #$enje prido'iti jatri'ske @2edinskeA Pidove) a i svoj# je vlastit# vjer#
deinirao kao #svajanje vjere A'ra6a2ove.
9 2edinsko2 ra"do'lj# M#6a2ed je dalje ra"vio svoj# religij# 2nogi2 novi2 ele2enti2a)
siste2ati"irao j# i i"gradio nje"ine o'rede. :o% # prvoj godini nakon preselenja # Medin#
M#6a2ed je donio 9stav svoje vjersko4politi$ke "ajedni1e @92aA) odrediv%i je kao
natple2ensk#) teokratsk# organi"a1ij# 2e<# so'o2 jednaki6 podanika 'o3ji6 i sljed'enika
.rorokovi6.
Iako je 92a na2jeravala o'#6vatiti i Arape i Pidove) M#6a2edov #spje6 2e<# Pidovi2a 'io
je ne"natan. Stoga on od CJ5. 2ijenja #s2jerenost svoji6 nastojanja) 92# pretvara #
isklj#$ivo arapsk# vjersko4politi$k# organi"a1ij#) # 2edinskoj 2o%eji pre2je%ta polo3aj ki'le
# s2jer Meke) a ne vi%e :er#"ale2a) i "apo$inje progone Pidova.
M#6ad3iri s# # Medini isprva 'ili sa2o gosti svoji6 isto2i%ljenika. Nis# i2ali svoje "e2lje ni
2og#nosti "arade. Stoga oni) s o'rato2 stava pre2a Pidovi2a) po$inj# nji6ove pojedine
sk#pine pri2oravati da se isele) pri $e2# 2#6ad3iri prisvajaj# nji6ov# i2ovin#. Istovre2eno)
pod i"govoro2 da vode sveti rat protiv nevjernika) po$eli s# vr%iti plja$ka%ke napade na
karavane i sk#pine trgova1a koji s# dola"ili # Mek# ili odla"ili i" nje. Ti2e je o'ra$#n s
2ekanski2 Korejsiti2a postao nei"'je3an. .rva i"ravna 'or'a povela se
I-C
CJ5) kad s# 2edinski 2#sli2ani pod vodstvo2 sa2oga .roroka napali @kod /l BadraA velik#
karavan# trgova1a i 2ekanske $ete) koje s# joj pri tekle # po2o) nanijev%i i2 te3ak pora".
Ali ve slijedee godine @CJGA) kod 'rda O6od) 'li"# Medine) 2ekanska se vojska 3estoko
osvetila "a pretrpljeni pora". 9 'it1i je i sa2 prorok 'io ranjen) a treina njegovi6 'ora1a
i"g#'ila je 3ivot.
.ov#kav%i se # Medin#) 2#sli2ani s# opt#3ili Pidove "a podrivanje nji6ove 'or'e) pa s# jo%
jedn# nji6ov# sk#pin# protjerali s plodni6 povr%ina i prisvojili nji6ove "e2lje i pokretn#
i2ovin#. Oja$av%i ti2e 2aterijalno) oni s# svoje ratne pot6vate pro%irili na s#sjedna ple2ena
# =ed3as#. Neka od nji6 prist#pala s# nji6ov# pokret# pora3ena) a neka priv#$ena nji6ovi2
#spjesi2a. Svi2 ti2e M#6a2edova je 2o neosporno rasla. &'og toga s# Korej%iti odl#$ili
da poved# novi oen"ivni rat. Na o'ra2'eni2 nasipi2a s d#'oko iskopani2 jarko2 pred
Medino2 @kandakA 2#sli2ani s# anati$ni2 otporo2 #spjeli s#"'iti napad Mekana1a @CJDA.
To je veo2a rasprostra4nilo nji6ov# slav#. B#d#i da s# 2edinski Pidovi neopredijeljeno
$ekali is6od 'or'i) poslije po'jede 2#sli2ana "adesilo i6 je potp#no istre'ljenje. Kio nji6ov
i2#tak 2#sli2ani s# kao ratni plijen podijelili 2e<# so'o2.
Sad s# 'ili gospodari 2edinskoga lan1a oa"a. I2ali s# i"o'ilno "e2lje) stoke) nov1a i or#3ja.
Vi%e se nitko # toj o'lasti nije opirao isla2#) a i 2noga s#sjedna ple2ena pokoravala s# se
M#6a2ed#. .reostalo je jo% postii potp#n# po'jed# nad Meko2. 9 velja$i CJ,. M#6a2ed je
s veliko2 vojsko2 po%ao protiv svoga rodnoga grada) ali je po6od okon$an sklapanje2
desetgo4di%njega 2ira koji je) #" ostale odred'e) dop#stio 2#sli2ani2a da naredne godine
do<# # Mek# i ondje nes2etano i"vr%e vjerske o'rede.
To je "aista CJ+. i ostvareno) pa je M#6a2ed i"vr%io tradi1ionalne po'o34nosti oko Kaa'e)
pre2da i6 nije na2jenjivao ta2o%nji2 k#2iri2a) nego Alla6#. .otvrdiv%i ti2e "asnovanost
svoje vjere na arapski2 tradi1ija2a) on je veo2a oja$ao svoj #gled. Mnoga 'ed#inska
ple2ena =ed3asa i Ned3da slala s# 2# tijeko2 CJ+. svoja i"aslanstva s por#ko2 o svo2e
prist#panj# isla2#. A kad je # Meki CI-. 'io #'ijen jedan 2#sli2an) M#6a2ed se okoristio
ti2e i pod#"eo pres#dni vojni po6od protiv Meke. Do 'or'i nije ni do%lo. 9 Meki s# s6vatili
da je otpor isla2# 'eskoristan i da je s#protnosti 2og#e rije%iti spora"#2o2E M#6a2ed je
pri"nao Meki polo3aj svetoga grada) ali je Kaa'a 2orala 'iti progla%ena sveti%te2 jedinoga
'oga Alla6a.
Na toj osnovi do%lo je do 2irnog "a#"ea grada. I" Kaa'e s# idoli 'ili i"'a$eni) a tradi1ionalni
o'redi sa$#vani) ali kao iska"ivanje %tovanja Alla6#. Sve#k#pno 2ekansko stanovni%tvo
s2atralo se pokoreni2) ali i2 je M#6a2ed poslije polaganja "akletve Alla6# poklonio
slo'od#. Ostaviv%i # Meki svoga na2jesnika) kalia) M#6a2ed se vratio # Medin# koja je i
dalje ostala sjedi%te .roroka.
Najva3nija posljedi1a "a#"ea Meke 'ilo je s#stavno podvrgavanje najprije s#sjedni6 a "ati2
i sve #daljeniji6 arapski6 ple2ena M#6a2edov# a#toritet#.
Mirenje 2#sli2anske vlasti # Ara'iji vr%ilo se na dva na$inaE ili je neko ple2e pri"nalo svoj#
podlo3nost 92i) ali je "adr3alo svoj# vjer# pa je stoga 2oralo plaati danak @glavarin#)
d3i"ij#AL ili je pri6vatilo isla2) #klapalo se # vjersko4politi$k# "ajedni1# @92#A i plaalo
sa2o vjersk# da3'in# @"ekatA. Od ta dva p#ta) onaj je dr#gi sve vi%e stje1ao prednost) pa je do
kraja M#4
I-D
=ra2 na
E.. . SN T 4T N stijeni) # :er#"ale2#) J. pol. VII. st.
6a2edova 3ivota @CIJA na istoj vjerskoj osnovi 'ila #jedinjena gotovo 1ijela Ara'ija. 9
takvi2 okolnosti2a) M#6a2ed je #2ro) star ne%to vi%e od C-
godina.
Vjersko) so1ijalno i politi$ko #$enje isla2a koje se pripis#je M#6a2ed#
sa$#vano je # svetoj knji"i isla2a) K#ran#) # 'rojni2 ko2entari2a K#ran#
i pripovijedanji2a s#vre2enika o .rorokov# 3ivot# i njegovi2 ka"ivanji2a.
Svaka od ti6 sk#pina i"vora i2a svoj# "ase'n# povijest.
K#ran je "'irka od CJ*+ i"ri$aja ili stroa @ajatdA napisani6 rit2ovano2 pro"o2 i svrstani6 #
**5 poglavlja ili s#ra. .re2a predaji) M#6a2ed je sa2 # posljednje dvadesetitri godine svoga
3ivota i"diktirao sve ajate K#rana) redo2 kako s# 2# dola"ila nada6n#a. Najvi%e ajata
"apisao je njegov pratila1 &aid 'en T6a'it) ali s# to $inili i dr#gi) $ak i naknadno) nakon
M#6a2e4dove s2rti) po sjeanj#. 9 na2jeri da se o'ilna nak#pljena gra<a sredi i verii1ira)
dr#gi je M#6a2edov nasljednik) kali O2ar @CI5>C55A) povjerio nekoli1ini 3ivi6 .rorokovi6
pratila1a da ra"ne spise pro#$e i provjere.
I-,
Tako je sredino2 VI. st.) oko &aidove je"gre) nastao kona$ni tekst K#rana koji je otad ostao
nepro2ijenjen.
Veo2a ra"novrsna gra<a %to je sadr3i K#ran nije i"lo3ena po kronolo%ko2 red# ni po te2a2a
koji2a se 'avi) nego se 2e<# so'o2 ispreple# i pove"#j# ra"novrsne vjerske) 2oralne)
politi$ke) gospodarske i dr#ge odred'e # veo2a %arolik# 1jelin#. .reina$en# kronologij# s#ra)
koja il#strira pro1es nastajanja isla2a) dala je tek 2oderna povijesna anali"a.
.rv# sk#pin# s#ra $ine one %to s# nastale "a prvi6 pet godina M#6a2e4dova propovijedanja #
Meki @do C*GA. To s# veino2 s#re s vi%i2 redosljed4ni2 'roje2 # K#ran#) a po opseg# s#
krae i sadr3e 3estoke govorni$ke po"ive gre%ni1i2a da se pokore jedino2e 'og#) popraene
prijetnja2a stra6ovito2 ka"no2 # pakl# i o'eanji2a o rajsko2 'la3enstv#.
Dr#g# sk#pin# $ine s#re nastale # Meki i"2e<# C*G. i CJJ. a navode se prete3no # srednji2
dijelovi2a K#rana i # njegovi2 prvi2 dekada2a. .isane s# 2anje es6atolo%ki) pa # nji2a
post#pno ja$a te3nja da se i"grade dog2atski te2elji nove vjere) #" njeno o$ito nadove"ivanje
na 3idovsk# i kr%ansk# tradi1ij#.
Trea sk#pina re"#ltat je M#6a2edova djelovanja # Medini) i"2e<# CJJ. i kraja njegova
3ivota @CIJA. One s# ra"as#te na ra"ni2 2jesti2a # K#ran#. 9 nji2a se dovr%ava teolo%ki
ra"voj isla2a) ali pose'n# va3nost stje$# o'redni i so1ijalno4politi$ki propisi kakvi6 ne2a #
s#ra2a i" 2ekanskog ra"do'lja. M#6a2ed je sada prvenstveno "akonodava1 koji s oslono2
na Alla46ov a#toritet i"gra<#je dr#%tvene odnose i organi"ira dr3av#.
V:/RO:ATNI R/DOSLI:/D NASTA:AN:A K9RANSKI= S9RA @po R. Bla16ere#A
.rvi 2ekanski periodE
l) *D4J*) G-4GC) CD4*-+) ***4**5 @prvi tekstoviE +CO*4G) D5) l) DIA
Dr#gi 2ekanski periodE J+4IJ) I54I+) 5-45C
Trei 2ekanski periodE C) l) *-4*C) JJ) JI) JG4J,
.rvi 2edinski period @*4J. god.) do CJ5. "avr%noAE J) ,) 5D) C*) CJ) C5
Dr#gi 2edinski period @I45. god.) do CJC. "avr%noAE
I) G,) G+
Trei 2edinski period @G4,. god.) do CI-. "avr%noAE
5) G) J5) II) 5,) GD) C-) CI) CG
Hetvrti 2edinski period @+4*-. god.) CI*4CIJ. "avr%noAE +) 5+) CC) **-
I. sk#pina
II. sk#pina
III. sk#pina
Ali nagli ra"voj povijesni6 doga<aja poslije M#6a2edove s2rti poka"ao je da "a rje%avanje
novonastali6 pro'le2a nije dovoljan sa2 tekst K#rana) pa se po$elo tra3iti dop#ne njegovi2
odred'a2a # sve#k#pnoj djelatnosti i
l N
I-+
svakodnevni2 i"java2a .roroka. Stoga njegovi sljed'eni1i po$inj# prik#pljati i"jave i
pripovijedanja M#6a2edovi6 prvi6 pristali1a i pratila1a @as6a'aA. Tako s# nastali ni"ovi
ko2entara K#ran# i ka"ivanja o .rorokovi2 post#p1i2a) t"v. 6adisi. Oni se isprva prenose
#s2eno a "ati2 i "apis#j#) #" navo<enje i2ena oso'a koje s# i6 od sa2oga i"vora prenosile
do tren#tka "apisivanja. 9 J. polovi1i IB. st. isla2ski s# teolo"i t# vank#ransk# tradi1ij#
isla2a @S#naA kriti$ki pro'rali i or2irali "'irke a#tenti$ni6 6adisa koji $ine) #" K#ran)
pri"nati te2elj isla2ske vjere. Najva3nije takve "'irke jes#E Al B#6arijev "'ornik 6adisa i"
,D-) M#sli2ov "'ornik i" ,DG) I'n =an'alov "'ornik i" ,,G) I'n Na<a6ov "'ornik i"
,,C) A'# Da#dov "'ornik i" ,,,) Tir2id6ijev "'ornik i" ,+J) Na"aijev "'ornik i" +*D)
a postoje jo% i
neki dr#gi) 2anje va3ni.
Svojo2 teolo%ko2 sadr3ino2) isla2 se nes#2njivo oslanja na 3idovstvo i kr%anstvo) ali i6 #
isti 2a6 i 3estoko po'ija reagiraj#i pose'i1e na kr%anska #$enja o trojstv#. .o M#6a2edov#
s6vaanj#) 'og je sa2o jedan. On nije ni ro<en niti je ikoga rodio. Is#s je sa2o jedan od
proroka i glasnika 'o3ji6. &a spasenje lj#di nije potre'na ni$ija 3rtva @na kri3#A nego
isklj#$ivo pokoravanje 'o3joj volji i i"vr%avanje njegovi6 "apovijedi.
B#d#i da je K#ran proglasio M#6a2eda jedini2 ovla%teni2 glasniko2 i t#2a$e2 'o3je
volje) isla2ski je apsol#tni 2onotei"a2 nei"'je3ivo djelovao kao te2elj ne sa2o d#6ovnog i
etni$kog jedinstva Alla6ovi6 sljed'enika nego je na2etao i 2onar6ijsk# politi$k# vlast s
'o3ji2 ovla%tenje2.
Staln# svijest o vjerskoj i etni$koj "ajedni1i 2#sli2ana tre'alo je da odr3ava jedinstveni
siste2 o'reda i po'o3nosti "a koje je 1io isla2ski svijet "nao da i6 # isto2e tren#tk# vr%e svi
vjerni1i) 'e" o'"ira gdje god se nala"ili ili # kakvi2 god okolnosti2a 3ivjeli. Svaki je
2#sli2an 2orao pet p#ta # svaka J5 sata) # to$no odre<eno2 tren#tk# dana i"vr%iti 2olitvena
klanjanja 'og#. Svi s# to $inili na jednak na$in) pret6odno oprana li1a) r#k# i nog#) okren#ti
$elo2 pre2a Meki. 9 'ogo2olja2a @d3a2ija2aA ta se klanjanja vr%e # s2jer# ki'leL 2olitve
@1itate i" K#ranaA $ita i2a2 a vjerni1i i6 ponavljaj#. 9" 'ogo2olje s# se #skoro po$eli
podi"ati visoki tornjevi @2inaretiA s koji6 po"iva$ na 2olitv# @2#je"inA o'javlj#je tren#tak
klanjanja.
Osi2 o'ave"ni6 2olitvi 2#sli2ani s# 2orali davati 2ilodare sirotinji) vr%iti odre<ene
postove # godini) 'ar jedno2 # 3ivot# doi # Mek# @6ad3A i ondje o'aviti propisane o'rede te
s#djelovati # sveto2 rat# protiv nevjernika @<i6adA.
Vjerske) dr#%tvene i politi$ke instit#1ije isla2a # svo2 o'lik# %to s# ga postigle do
M#6a2edove s2rti nis# i2ale dovoljno vre2ena da 2lad# arapsk# dr3av# dovoljno #$vrste)
pa je poslije .rorokove s2rti do%lo do kratkotrajne kri"e poretka. Me<# Arapi2a nije 'ilo
nikakve tradi1ije o kontin#itet# 2onar6ijske vlasti) a pogotovo ne o nasljedstv# 6ari"2atske
vlasti @#te2eljene na 'o3je2 nada6n##A kakv# je i2ao M#6a2ed. On sa2 nije i2ao 2#%kog
poto2stva) nego sa2o kerk# !ati2#) #dat# "a njegova stri$evia i posinka Alij#) a nije sa2
nikoga odredio da 2# '#de nasljedniko2. Stoga s# njegovi najstariji pristali1e spora"#2no
predali vlast A'# Bekr#) o1# M#6a2edove naj2ilije 3ene Aj%e) koji je kao prvi od i2#ni6 i
#gledni6 lj#di jo% # Meki prist#pio M#6a2edov# pokret# i ko2e je M#6a2ed # svojoj 'olesti
'io povjerio da #2jesto njega predvodi 2olitve. 9 nedostatk# 'ilo kakvog nasljedstvenog
na$ela stvoreno je t#2a$enje da je .rorokov d#6 nad3ivio njegovo tijelo pa i dalje #pravlja
djeli2a onoga tko #2jesto njega) kao njegov "a2jenik @kalin) #pravlja po'o3nosti2a i
2olitva2a vjernika.
I*-
RODOSLOVL:/ KALI!A DO /.O=/ ABBASIDA
A'd Mane
.rva $etvori1a) kaliaE M# Bekr @CIJ4CI5A O2ar @CI54C55A
#j7 @C554CGCA @CGC>CC*A
ABBASIDI \
OM/:ABI
O2eja6 A'd al M#ttali'

A*=aka2 Aan A'#S#jan S *AAUC*A
M9=AM/D\



JA Al Mans#r
@DG54DDGA



@# DCIA @n. DCJA @#. DCGA
@#. D++A @#. DC-A IMAMI !ATIMIDI
Ali A'# Bekrova vlast @CIJ>CI5A nije nai%la na ope pri"nanje. Na ra"ni2 2jesti2a pojavili
s# se ra"li$iti proro1i i pretendenti) pa je 'ilo potre'no gotovo dvije godine ratovati dok
potkraj CII. nije 'ilo ponovo ostvareno #jedinjenje.
Nakon toga ra"do'lja kri"e) Arapi gotovo s2jesta prela"e na vojne ak1ije protiv svoji6
s#sjeda koji s# i6 svoji2 o'r#$e2 ste"ali na p#stinjsko2 tl# i one2og#avali i2 da se
do2ogn# plodniji6 i 'ogatiji6 "e2alja.
&a t# ekspan"ij# okolnosti s# 'ile veo2a povoljne. D#gotrajni 'i"antsko4per"ijski rat 'io je
CJ,. okon$an po'jedo2 Bi"anta) ali s# o'a s#parnika 'ila do krajnosti is1rpljena i sla'o
sposo'na da se s#protstave novi2 ratni2 isk#%enji2a.
Arapi s# gotovo istovre2eno napali o'a svoja sjeverna s#sjeda i nanijeli i2 tijeko2 CI5.
te%ke pora"e) da 'i ratovanje do3ivjelo jo% vei polet "a A'# Bekrova nasljednika) kalia
O2ara @CI5>C55A) koji je 'io ota1 M#6a2edove 3ene =ase i tako<er jedan od najraniji6
.rorokovi6 pristali1a. On je CIC. i"4voj%tio velik# po'jed# nad Bi"antin1i2a na rije1i :ar2#k)
nakon $ega s# do C5-. # vlast Arapa pale 1ijela Sirija i .alestina.
9spjesi protiv .er"ije ni"ali s# se nakon CIC. sve 'r3e. 0odine CID. osvojena je 1ijela
Me"opota2ija) a ve C5J. 'io je # 'it1i kod Ne6avenda) # "apadnoj .er"iji) slo2ljen
posljednji organi"irani otpor .er"ijana1a. Do CG*. Arapi s# grani1e svoje vlasti na to2
podr#$j# po2akli sve do t#rkestanske p#stinje Kara4K#2) # Srednjoj A"iji.
Na "apad# je dotle @C5-A po$elo osvajanje /gipta i do C5G. 'ilo okon$ano pado2
Aleksandrije.
Dok s# na taj na$in O2arovi generali osvajali sve nova i nova podr#$ja) on je i" Medine
organi"irao vlast i dr#%tvene odnose. 9 sa2oj Ara'iji stvorio je "a2etke ad2inistra1ije) a #
osvojeni2 je o'lasti2a "adr3ao #re<enje i ra"novrsne instit#1ije koje je "atekao. 9 /gipt# s#
o'ra<iva$i od davnine i2ali sa2o prava #3ivanja "e2lje koja je # na$el# 'ila vlasni%tvo
dr3ave. 9 Siriji i .alestini "e2lja je 'ila podijeljena na velike 1arske) gradske i 1rkvene
do2ene koje s# vele"ak#p1i davali na o'rad'# koloni2a. 9 Irak# i Iran# najvei "e2lji%ni
posjedi pripadali s# kraljevskoj o'itelji i aristokra1iji) a "e2lj# s# o'ra<ivali ro'ovi ili
pol#slo'odni pripadni1i seoski6 opina. Svi ti ra"li$iti posjedovni odnosi ostali s# poslije
arapskoga osvojenja jednaki kao i dotad) s to2 ra"liko2 %to s# sva dr3avna i2anja i posjedi
neprijatelja nove vlasti pripali arapskoj dr3avnoj "ajedni1i. .re2a odred'a2a K#rana) po%ti4
vano je na$elo da Arapi ne s2ij# individ#alno posjedovati "e2lj# i"van Ara'ije. Stoga s# na
pre#"eti2 posjedi2a ostavljeni nji6ovi neposredni o'ra<iva$i) a sa2o je "e2lji%na renta
pre%la # r#ke osvaja$a. Svi ne2#sli2anski "e2ljoposjedni1i koji2a "e2lja nije 'ila od#"eta
"'og neprijateljskog stava pre2a novoj vlasti) plaali s# "e2ljarin# ili 6ara$) a sve#k#pno
stanovni%tvo koje nije pri6vatilo isla2 @i posjedni1i "e2lje i njeni o'ra<iva$iA 2oralo je
plaati glavarin# @d3i"ij#A. Nearapski "e2ljoposjedni1i koji s# pri6vatili isla2) nis# plaali
6ara$ nego sa2o desetin# ili #%#r.
&a arapske osvaja$e dr3ava je re"ervirala vojni$ko "vanje. Oni s# odsad 'ili kasta ok#patora i
vlastodr3a1a. Osi2 plijena # ratni2 po6odi2a @od koga je jedna petina pripadala dr3aviA svaki
je Arapin) ako je doista sl#3io kao vojnik) do'ivao vojni$k# pla#) a ako nije 2ogao
s#djelovati # 'or'a2a) 2orao je dr#gi2 svoji2 sposo'nosti2a po2agati %irenj# isla2a. &a to
je do'ivao redovit# pen"ij#) strogo od2jeren# pre2a polo3aj# svakog pojedin1a
I*J
# 6ijerar6ijiE 'li3i prorokovi ro<a1i i s#radni1i pri2ali s# ve# pen"ij# od dr#gi6) a stariji
pripadni1i isla2a ve# od oni6 koji s# se na prav# vjer# o'ratili kasnije.
Na osvojeni2 podr#$ji2a ok#patorska je vojska stvarala svoja vojna #pori%ta koja s# se s
vre2eno2 pretvarala # sredi%ta arapske koloni"a1ije.
.okoreno stanovni%tvo pri2ilo je nov# vlast ra"2jerno povoljno jer se $inilo da s# tereti
poretka 2anji nego %to s# 'ili prije. Veo2a 2nogi) naro$ito pripadni1i povla%teni6 slojeva)
prela"ili s# na isla2) prije svega # te3nji da '#d# oslo'o<eni poreski6 o'ave"a. Ali i2 Arapi
ipak nis# dop#%tali potp#no i"jedna$avanje) nego s# odredili da nearapi 2og# st#piti #
isla2sk# "ajedni1# sa2o ako # svojstv# %tienika @2avliA postan# adoptivni $lanovi kojega od
arapski6 ple2ena. 9 to2 sl#$aj# 'ili s# oslo'o<eni 6ara$a i d3i4"ije) a ako s# posjedovali
"e2lj#) 2orali s# dr3avi plaati desetin# ili #%#t. Sve ostalo stanovni%tvo @di2isiA s2jelo je)
osi2 svoji6 stari6 instit#1ija) "adr3ati i svoj# dotada%nj# vjer#.
9sporedo sa sre<ivanje2 polo3aja Arapa # osvojeni2 "e2lja2a) O2ar je organi"irao
1entralno dr3avno ra$#novodstvo @divanA koje je #pravljalo inan1ija2a po #"or# na dr3avn#
ad2inistra1ij# # Bi"ant# i .er"iji. Sve#k#pno dr3avno #re<enje %to ga je i"gradio davalo je
neograni$en# vlast kali#. I"2e<# ostaloga) i pri6odi privilegirani6 arapski6 ok#patora ovisili
s# # 1ijelosti o njegovoj volji) jer je vojni$ke plae i pen"ije nevojni1i2a odre<ivao kaliov
divan. Takva sve2o dovela je do #rote) pa je O2ar C55. 'io #'ijen.
I"'or novoga kalia i"vr%en je po propis# %to ga je dekretirao jo% O2ar. .ose'no i"'orni$ko
tijelo @s#raA) sastavljeno od najistakn#tiji6 kandidata "a kalisko dostojanstvo) i"a'ralo je i"
svoji6 redova Os2ana @C55>CGCA) pripadnika visoke korej%itske aristokra1ije) koji je "a
M#6a2edova 3ivota opre"no $ekao is6od 'or'i) pa je #o$i osvojenja Meke i2ao va3n# #log#
kao posrednik i"2e<# s#protstavljeni6 strana i tek nakon o$ite prevage M#6a2edova pokreta
prist#pio isla2#.
Os2anov dola"ak na vlast "na$io je air2a1ij# aristokratski6 ele2enata # arapsko2 dr#%tv#.
To je postalo 2og#e "'og ostvareni6 i"2jena # polo3aj# Arapa kao gospodara gole2oga
podr#$ja od T#rkestana do Li'ijske p#stinje. O'ogaeni pojedin1i okr#3ili s# se # dr3avno2
sredi%t# @# MediniA a i # novoosnovani2 gradovi2a rasko%i2a i 3ivotni2 #3ivanji2a.
.rvo'itna aske"a i sklonost dr#%tvenoj nivela1iji potisn#te s# # po"adin#) a 2oni i 'ogati
pro'ili s# se na naj#tje1ajnije polo3aje # dr3avno2 aparat#. Novi kali veo2a je prote3irao
$lanove svoje o'itelji O2ejada) a i dr#ge pripadnike korej%itske aristokra1ije. S#protno
raniji2 o'i$aji2a) 2nogi2a od nji6 davao je velike dijelove dr3avni6 "e2alja # osvojeni2
podr#$ji2a i"van Ara'ije. Ti2e s# Korej%iti > pre2da s# se po2irili s po'jedo2 isla2a tek
potkraj M#6a2edova 3ivota 44 ponovo postali vodei sloj # dr3avi i na taj na$in glavni
korisni1i ostvarenoga vjerskog jedinstva i postign#ti6 vojni6 po'jeda.
Takve prilike ra<ale s# 3estok# opo"i1ij#. M#6ad3iri i dr#gi de2okratski ele2enti 2e<#
Arapi2a napadali s# siste2 koji je osig#ravao povlasti1e 'ogata%i2a. Mnogi s# 'ili
ne"adovoljni i s redak1ijo2 K#rana) i"vr%eno2 "a Os2anove vladavine. Hesto se prigovaralo
raspodjeli pen"ija i plaa) koje s# #sto jo% po$ele "aka%njavati) pa $ak i i"ostajati. &natno je
ogor$enje po'#<ivao i oligar6ijski na$in kako je i"a'ran tada%nji kali. 9 .er"iji i /gipt#
prevladavalo je 2i%ljenje da vlast tre'a da se prenosi nasljedno) # lo"i .ro4
I*I
rokovi6 poto2aka. 9 Irak# s# 3eljeli da pravo na kalisko prijestolje pripadne M#6a2edov#
stri$evi# i 2#3# njegove keri !ati2e) Aliji. 9 sa2oj Medini ne"adovoljni1i s# se ok#pljali
oko .rorokove #dove Aj%e) keri prvoga kalia A'# Bekra.
Neposredna ak1ija protiv Os2anove vladavine po$ela je naor#3ani2 po6odo2 i" ra"ni6
pokrajina # Medin#. Kaliov pok#%aj da i6 s#"'ije nije #spio) pa s# po'#njeni1i prodrli # kali
ov# pala$# i Os2ana #davili @CGCA.
.o svoj prili1i jo% istoga dana kalio2 je progla%en Alija @CGC>CC*A. Ali taj je i"'or i2ao
2noge protivnike) 2e<# koji2a je 'ila i Aj%a. Naro$ito je opasan Alijin protivnik 'io
Os2anov ro<ak) na2jesnik # Siriji) M#avija. Da 'i osi2 Ara'ije "a svoj# vlast prido'io i
Irak) Alija je prijestolni1# prenio i" Medine # K## @j#3no od r#%evina Ba'ilonaA. Ot#da je
poveo rat protiv svoji6 protivnika. Iako je # 'or'a2a i2ao #spje6a) do rje%enja nis# dovodile
ni 'itke) ni pregovori) a ras#lo se poveavalo. Ono je naro$ito "a'rinjavalo sekt# vjerski6
anatika) 6arid3ita) koji s# "a6tijevali da o pitanji2a vr6ovne vlasti odl#$#je 1ijela vjerska
"ajedni1a 2#sli2ana) koja kalio2 2o3e #$initi svakog vjernika) ako to odredi 'o3ja volja) pa
stoga i"'or kalia ne 2o3e 'iti povlasti1a ni .rorokove o'itelji) ni korej%itske aristokra1ije. Na
toj osnovi 6arid3iti s# pori1ali legiti2nost i Os2an#) i Aliji) i M#aviji) i"ra3avaj#i te3nje
p#$ki6 slojeva arapskog dr#%tva.
.ovev%i vojsk# protiv 6arid3ita) Alija i6 je te%ko pora"io) ali je dotle M#avijina vojska
#spje%no prodirala i # =ed3as i # Irak. A kad je jedan 6arid3ita CC*. i" osvete Alij# #'io "a
vrije2e 2olitve # d3a2iji # K#i) sva je
vlast # dr3avi pripala M#aviji.
Taj doga<aj 'io je pres#dan "a naredna stoljea arapske povijesti. 9klo4niv%i Alij#) radikalno
p#$ki pokret 6arid3ita pri'avio je po'jed# M#aviji) prvak# korej%itske aristokra1ije) sin#
nekada%njega naj3e%eg M#6a2edova protivnika) A'# S#jana) koji je "apovijedao
2ekansko2 vojsko2 kod /l
Badra) O6oda i Kandaka.
Stekav%i kalisk# vlast) M#avija je osnovao dinastij# O2ejada koja je vladala od CC*. do DG-.
Nje"in re3i2 odl#$no je prist#pio i"gradnji ose'#jnog siste2a eksploatatorske vlasti nad
pokoreni2 stanovni%tvo2 # ko2 s# se isprepletali neki ele2enti kasnoanti$ki6 ro'ovlasni$ki6
odnosa s rani2 o'li1i2a e#dali"2a.
J. ARA.SKA OSVA:AN:A 9 VRI:/M/ OM/:ADA DO .OH/TKA VIII. ST.
.ri svoji2 ratni2 pot6vati2a kali O2ar se okoristio neredi2a # Bi"ant# nakon =eraklijeve
s2rti i po$eo potiskivati Bi"antin1e s isto$ni6 grani1a nji6ovi6 posjeda # Maloj A"iji i
preoti2ati i2 otoke # /gejsko2 2or#. Arapi s# i # Ari1i iskoristili nerede # 'i"antskoj
#pravi) pa s# do kraja $etrdeseti6 godina svoj# vlast pro%irili do grani1a T#nisa. Ali nakon
toga s# 'or'e oko kaliske vlasti "ako$ile daljnji arapski oen"ivni nalet.
On se o'navlja tek "a vladavine O2ejada pot6vati2a protiv Bi"anta i sjevernoari$ki6
Ber'era. 9 Maloj A"iji je do CCC. 'ila osvojena 1ijela Ar2enija. Na to s# se nadove"ivale
kopnene provale sve do nado2ak Mra2ornoga 2ora) a arapska je 2ornari1a nastavila
osvajati otoke # /gejsko2 2or# i na
I*5
j#3ni2 o'ala2a Male A"ije. 0odine CD-. "a#"et je i otok Ki"ik # Mra2orno2 2or#) pa je od
CD5. do CD,. svakoga proljea o'navljana po2orska opsada Karigrada. Tek nakon vi%e od
$etiri godine neposredne #gro3enosti napada$i s# s#"'ijeni 7gr$ko2 vatro28 %to j# je i"#2io
sirijski ke2i$ar Kalinik.
Taj #spje6 'i"antske o'rane 'io je pres#dan "a opstanak Karstva. 9 posljednjoj $etvrti VII. st.
ono je prik#pilo nove snage) pa je #" po2o #n#tra%nje koloni"a1ije prvenstveno slavenski6)
2aloa"ijski6 i li'anonski6 vojnika) koje 'i"antske vlasti naseljavaj# kao stratiote # isto$ni2
provin1ija2a) #spje%no s#"'ijeno i arapsko napredovanje # Maloj A"iji.
Iste godine kad s# Arapi preoteli Ar2enij# o'navlja se i nji6ov pritisak # Sjevernoj Ari1i.
.odigav%i na r#'# svoji6 dotada%nji6 posjeda) # j#3noj T#ni"iji) grad Kair#an) oni s# ot#da
organi"irali siste2atske prodore # "e2lje sjevernoari$ki6 Ber'era. 9 ni"# napada dopirali s#
sve do 0i'raltarskog tjesna1a) ali s# i2 Ber'eri $esto nanosili te%ke g#'itke. Oso'ito je 'io
velik pora" Arapa kod Biskre) # sjeveroisto$no2 Al3ir#) godine C,I.) nakon koga je #slijedio
opi #stanak 'er'erski6 ple2ena protiv Arapa. 9spje6# te po'#ne pridonijele s# #n#tra%nje
prilike # kaliat#) gdje s# se # ti2 godina2a vodile dinasti$ke 'or'e oko prijestolja. Arapi s#
se 2orali pov#i $ak i i" Tripoli4tanije. Ali kad s# se dolasko2 na vlast kalia A'd4al4Malika
@C,G>D-GA prilike sredile) Kair#an je ponovo "a#"et a nadiranje pre2a "apad# je o'novljeno.
.oslije pora"a i pogi'ije 'er'erskoga najistakn#tijega vo<e) Kosaile) # 'it1i "apadno od
Kair#ana @C,,A) arapsko se nadiranje vi%e nije 2oglo "a#staviti. I"2e<# C+G. i C+D. osvojili s#
oni Kartag# i likvidirali ta2o%nji 'i"antski eg"ar6at. &a id#i6 dvanaest godina @do D-+A 1ijela
je sjevernoari$ka o'ala) sve do Atlantskog o1eana pala # nji6ov# vlast. Svega dvije godine
nakon toga @D**A "apo$elo je i arapsko osvajanje .irenejskog pol#otoka.
9 dr#goj polovi1i VII. st. Arapi s# postigli "natne #spje6e i # Srednjoj A"iji. Ondje je CG,.
kineska vojska likvidirala postojanje &apadno4t#rskog kaganata) pa se # plodni2 o'lasti2a
"apadno od Tjen%ana i =ind#k#%a pod kineski2 vr6ovni%tvo2 or2irao ni" 2anji6 dr3avaE
!ergana) Sogdijana) Sa42arkand) B#6ara i Baktrijana) dok je 'ogata =ore"2ija @na donje2
tok# A2#4DarjeA sa$#vala $ak i svoj# potp#n# ne"avisnost.
Ali #"a sav svoj privredni prosperitet) te s# "e2lje 'ile vojni$ki nedovoljno sna3ne da se
#spje%no od#pr# tako silovito2 osvaja$# kao %to s# 'ili Arapi.
Nakon slo2a per"ijske dr3ave @CG*A i poslije okon$anja kri"e koja je #slijedila nakon
Os2anove s2rti @CGCA) Arapi s# do CCI. osvojili Aganistan) "ati2 s# kro" p#stinj# Kara4
K#2 i"'ili na A2#4Darj#) pre%li t# rijek# i CD5. pokorili B#6ar# i Sa2arkand.
Taj prvi nalet Arapa na Srednj# A"ij# "apao je # osa2deseti2 godina2a VII. st. # kri"#) pa s#
nji6ovi odredi pretrpjeli nekoliko "natni6 pora"a. Ali jo% prije kraja VII. st. oni s# ponovo
osvojili B#6ar# i Sa2arkand) a po$etko2 VIII. st. i 1ijel# dolin# A2#4Darje) sve do Aralskog
je"era. 9skoro "ati2) i" !ergane) na gornje2 tok# Sir4Darje) oni s# po$eli napadati i s#sjedne
o'lasti Isto$noga T#rkestana koji je 'io neposredni sastavni dio Kineskoga 1arstva. Otprilike
# isto vrije2e kad s# arapske vojske na "apad# okon$avale posljednji otpor Ber'era i
pripre2ale napad na vi"igotsk# =i4spanij#) nji6ove s# $ete i" .er"ije i Iraka preko
Bel#d3istana prodrle # dolin# rijeke Ind i osvojile .end3a' i Sind stvoriv%i takvi2 dosego2
jedn# od najprostraniji6 dr3ava %to i6 je svjetska povijest po"navala.
I*G
.odr#$je O2ejada CC*
Napadi arapske lote i vojske na Bi"ant
Arapske opsade Karigrada @CD5>CD,. i D*D>D*,A Sporne "one i"2e<# Bi"anta i
2#sli2ana
O2ejadska osvojenja
M#sli2ansko napredovanje pre2a istok# M#sli2ansko napredovanje pre2a "apad#
Osvojenje Mpanjolske Tarik i'n &ijad @D**>D*5A M#sa i'n N#sair @D*J>D*5A Arapska
provala # !rana$ko kralj.
Arapska osvajanja do DG-.
I. 9N9TRAMN:I ODNOSI 9 OM/:ADSKOM KALI!AT9 DO .OH/TKA VIII. ST.
S dolasko2 M#avije na vlast @CC*A arapski se kaliat na%ao pred potre'o2 da rije%i ni" va3ni6
organi"a1ioni6 pitanja. Oslanjaj#i se na svoja isk#stva %to i6 je stekao #pravljaj#i vi%e od
dvadeset godina Sirijo2 kao nje"in na2jesnik) M#avija je kaliat organi"irao kao 2onar6ij#)
ali je #va3io te3nje rodovske i ple2enske aristokra1ije da sa$#vaj# svoj #tje1aj na #pravljanje
dr3avo2. T# #log# odo'rio je vije# %ejkova @s#raA koje se na kaliov ili na na2jesnikov
po"iv sastajalo s podr#$ja 1ijele dr3ave) odnosno s podr#$ja jedne provin1ije. 9 svedr3avnoj
s#ri kali nije i2ao polo3aj neograni$enog gospodara) nego je 2orao vje%tino2 #vjeravanja)
kon1esija2a) pa $ak i 2ito2 osig#ravati pri6vaanje svoje volje pod privido2 kolektivno
doneseni6 odl#ka.
:edno od 'itni6 pitanja %to i6 je tre'alo rije%iti 'ilo je pitanje nasljedstva na kalisko2
polo3aj#. Ne #kidaj#i na$elo i"'ornosti) M#avija je #spio da svedr3avna s#ra # novoj
prijestolni1i) Da2ask#) #naprijed pri6vati kao '#4
Mo"aik i" d3a2ije Al4
4Valida I. # Da2ask#
@D*G.A
I*D
d#ega kalia njegova sina :a"ida. &ati2 s# t# odl#k# potvrdile sk#p%tine delegata svi6
pojedini6 ple2ena @v##diA) nakon $ega je ona postala "akonito2.
Tako or2irani kaliat O2e jada vi%e nije 'io i"ra"ito teokratska 2onar6ija. Iako je kali i
dalje vjerski poglavar 2#sli2ana) vjerski karakter o2e4jadske vlasti sla'i pred njeni2
i"ra"itiji2 laji$ki2 o'ilje3ji2a. 9 sl#3'i te 2#sli2anske dr3ave 'ilo je) $ak i na veo2a
visoki2 polo3aji2a # kaliov# divan#) tako<er i kr%ana. 9sporedo s ti2e) sl#3'eni je"ik #
sredi%t# dr3ave @# Da2ask#A 'io je i dalje gr$ki) dok je @na pri2jerA # .er"iji prevladavao
per"ijski. Ali #"a sve to #va3avanje regionalni6 tradi1ija) M#avija i njegovi prvi nasljedni1i
po2no s# $#vali povla%teni polo3aj Arapa. Oni ostaj# vojni$ki stale3 i korisni1i ok#pa1ije
osvojeni6 krajevaL i dalje s# ok#patorska 2ili1ija @d3#ndA) sta1ionirana # garni"oni2a) koja
3ivi na teret pokorenog stanovni%tva pri2aj#i godi%nje pen"ije i plae # nov1# i naravi i"
dr3avnoga onda. Ali jo% od kraja Os2anove) a pogotov# od M#avijine vladavine) sve vei
'roj naj#gledniji6 Arapa do'iva k#pnjo2 ili poklono2 i" dr3avnog "e42ljoposjeda prostrana
i2anja. Ta je "e2lja i dalje # na$el# ostajala dr3avno vlasni%tvo) a arapski korisni1i #3ivali s#
je na te2elj# "ak#pa @katijaA. .o neki2 svoji2 o'ilje3ji2a katija je 'ila nalik na kasnori2sk#
i rano'i4"antsk# e2ite#"#) koja je # :#stinijanovo do'a popri2ila o'ilje3je ot#<i4voga i
nasljednoga "ak#pnog prava na t#<e2 "e2lji%t#) #" o'ave"# trajnog o'ra<ivanja) plaanja
godi%nje da3'ine vlasnik# i vr%enja javni6 tereta %to i6 na t# "e2lj# ra"re"# je dr3ava. Ali
katija je sadr3avala i neke ele2ente e#dalni6 posjedovni6 o'lika i nije 'ila sa2o
privatnopravni) posjedovni odnos) nego je o'#6vaala i dio javnopravni6 ko2peten1ija.
Korisnik katije) ako je 'io Arapin @%to je isprva 'ilo gotovo #vijekA) nije plaao dr3avi ni
"e2ljarin# @6ara$A) ni glavarin# @d3i"ij#A nego sa2o desetin# ili #%#r) ali je 'io d#3an da od
nearapskog stanovni%tva na svo2 "e2ljoposjed# @koje ga je o'ra<ivaloA # i2e dr3ave #'ire
pore"e i predaje i6 dr3avnoj #pravi. Na taj s# na$in neposredni o'ra<iva$i katijske "e2lje) kao
dr3ao1i $esti1a) 'ili pre2a katijar# # odnos# privatnopravne "avisnosti) a on je) kao poreski
povjerenik dr3ave) pre2a nji2a 'io vr%ila1 jednoga dijela javnopravni6 ko2peten1ija.
.ri2aj#i s jedne strane pri6ode od dr3avne "e2lje koj# s# do'ivali # trajan "ak#p) a s dr#ge
strane pen"ije i plae i" dr3avnog onda) arapski s# kolonisti 3ivjeli # gradovi2a) sredi%ti2a
provin1ijalne #prave) ili # vojni2 #pori%ti2a. Nji6ov #k#pni 'roj i"nosio je # prvoj polovi1i
VIII. st. # sve2# oko $etvrt 2ilij#na lj#di.
Dok s# se tako arapski doseljeni1i) pa $ak i trgov1i # Meki) pretvarali # ratni$k#) $inovni$k# i
"e2ljoposjedni$k# aristokra1ij#) oni pripadni1i pokoreni6 naroda koji s# pri6vatili isla2
@2avaliA 'avili s# se # gradovi2a o'rti2a) sitno2 i kr#pno2 trgovino2. 9 na$el#) oni s# 'ili
ravnopravni s arapski2 2#sli2ani2a) jer s# 'ili pripadni1i iste vjerske "ajedni1e. Ali
privredno i so1ijalno oni s# ipak 'ili stanovni%tvo dr#goga reda. .re2da s# i oni i2ali pravo
na vojni$ko "vanje) sl#3ili s# sa2o kao sla'ije nagra<ivani pje%a1i. Hak je i 'rak i"2e<#
Arapa i 2avala 'io nepo3eljan.
Ne"adovoljstvo 2avala) a i oni6 Arapa koji # pro1es# dr#%tvene dieren1ija1ije nis# stekli
povla%ten ekono2ski i dr#%tveni polo3aj) o$itovalo se # pokret# %iita @od rije$i %ijat# Ali >
Alijina sektaA. &a ne"adovoljnike se lik .rorokova stri$evia) posinka i "eta Alije @2#3a
njegove keri !ati2eA pretvorio # si2'ol ravnopravnosti svi6 2#sli2ana i pravoga p#ta %to
ga je od4
I*,
vF7i7FFVU
TT
Mo"aik i" dvor1a Kir'et el4M.ejd".ir Al4Valida II) # :ordan#) VIII. st.
redio sa2 .rorok. 9 Medini) koja je i"g#'ila polo3aj politi$kog sredi%ta) sk#pina
ne"adovoljnika ok#pila se oko Alijina 2la<eg sina @i) po 2aj1i) M#6a42edova #n#kaA)
=#seina. Da 'i oja$ala svoj #tje1aj) ta se sk#pina #skoro preselila # Mek#. Ali sve vea #loga
i"van6ed3aski6 2#sli2ana odredila je da se pres#dni doga<aji ne "'#d# # do2ovini isla2a.
Na po"iv svoji6 pristali1a) =#sein je oti%ao # Irak i ondje stao na $elo po'#njeni$ke vojske.
Ali kod Ker'ele) nedaleko od K#e) $ete M#avijina sina i nasljednika) kalia :a4"ida) pora"ile
s# %iite i =#sein je 'io #'ijen @C,-A.
To #2orstvo .rorokova #n#ka raspla2salo je d#gotrajne i ogor$ene 'or'e. &a id#i6 pet
godina na prijestolj# s# se i"redala $etiri kalia) a # Medini je i" .rorokova roda 'io i"a'ran
prot#kali) koji je tek nakon krvavi6 'or'i 'io #klonjen.
Tek %to s# O2ejadi "avr%ili 'or'# sa %iitski2 #stan1i2a) # Irak# se raspla2sao pokret
6arid3ita koji s# se ok#pili oko svoga vo<e =a'i'a isti$#i # svo2 progra2# jednakost svi6
2#sli2ana) 'e" o'"ira na etni$ko podrijetlo i so1ijalni polo3aj. Ti2e s# oni reagirali na
dola"ak na vlast po'o$ne lo"e O2ejada @Marvanida) od C,GA) koja je jo% vi%e nagla%avala
pl#tokratsko4oli4gar6ijski karakter vladavine.
Dr#gi vladar i" te lo"e) A'd4al4Malik @C,G>D-GA 2orao je napregn#ti sve vojne snage svoje
dr3ave da # krvi #g#%i 6arid3itski pokret. .o'ijediv%i na taj na$in ra"li$ite varijante p#$ki6
stre2ljenja @%iita) pa#peri"irani6 Arapa i nearapski6 2#sli2anaA) re3i2 O2ejada je prist#pio
konsolida1iji postign#ti6 #spje6a # dva s2jeraE oja$avanje2 1entrali"a1ije dr3avne #prave i
ja4
I*+
$anje2 arapskog karaktera vlasti. Ostvareno je to oslono2 na vojni$k# snag# sirijsko4
arapskog ple2ena Kal'ida. 9 dr3avnoj #pravi #veden je isklj#$ivo arapski je"ik) a "akoniti2
sredstvo2 plaanja postao je sa2o arapski "latni nova1) #2jesto 'i"antskoga i per"ijskoga.
9tje1aj nearapski6 2#sli2ana veo2a je sk#$en) a odnosi pre2a neisla2sko2 stanovni%tv# s#
se "ao%trili.
Tako oja$ani aristokratsko4vojni$ki re3i2) ko2e je na $el# 'io nasljedni kali i" k#e
O2ejada) o$itovao je svoj# snag# ve od prvog desetljea VIII. st. novi2 valo2 osvajanja na
podr#$j# Bi"anta) # Mpanjolskoj) # T#rkestan# i # Indiji.
5. BI&ANT OD =/RAKLI:/V/ SMRTI DO .OH/TKA VIII. ST.
.o$e1i arapski6 osvajanja "atekli s# Bi"ant # te%ko2 stanj# "a2ora. =e4raklijeva s2rt @C5*A
dovela je povr6 toga jo% i do kri"e "'og nasljedstva na prijestolj#.
=eraklije je i" svoga prvog 'raka i2ao sina Konstantina) a i" dr#gog 'raka) sa svojo2
ro<ako2 Martino2) sina =eraklon#. Pelei #goditi Martini) on je pred s2rt ostavio vlast
o'oji1i) a i sa2oj je Martini osig#rao polo3aj s#vladara. Ali stanovni%tvo nije 6tjelo pristati da
1arsk# vlast nosi tako<er i 3ena) #toliko vi%e %to je Martina 'ila o2ra3ena jo% "a =eraklijeva
3ivota. Ona se stoga 2orala pov#i) ali je #" po2o patrijar6a .ira vodila ogor$en# 'or'# #
korist svoga sina =eraklone. Kad je dvadesetgodi%nji 1ar Konstan4tin III. jo% iste godine @C5*A
#2ro) 2nogi s# pos#2njali da je 'io otrovan.
B#d#i da je =eraklona i2ao tek *G godina) akti$n# je vlast pre#"ela Martina. Konstantinovi
s#radni1i s2jesta s# #klonjeni sa svi6 #tje1ajni6 polo3aja) a patrijar6 .ir o'novio je
2onoteletsk# 1rkven# politik# koj# je Konstantin III. 'io odl#$io nap#stiti. Sve je to #rodilo
po'#na2a. :edno2 od nji6 2aloa"ijska je vojska pri2orala Martin# da pridr#3i =erakloni
kao s#vladara desetgodi%njega sina Konstantina III.) Konstansa. Ali kad je Martina dala
okr#niti "a 1ara i svoga 2la<eg sina) Davida) i"'io je opi #stanak. Odl#ko2 senata Martina i
njeni sinovi "'a$eni s# s vlasti) a sva je vlast prenesena na Konstansa II. @C5*>CC,A koji je #
kasniji2 godina2a do'io nadi2ak .ogonat [ 'radati) jer je nosio d#g# 'rad#. Ali "a vrije2e
njegove 2alodo'nosti senat je 'io naj#tje1ajniji aktor # #pravljanj# dr3avo2. Tako s#
dinasti$ke 'or'e po2ogle senatskoj aristokra1iji glavnoga grada da se oslo'odi pritiska koji2
j# je sk#$avao vladarev a#toritet # vrije2e :#stini4jana I. i njegovi6 nasljednika.
9 takvi2 okolnosti2a eikasnost 1arske vlasti nije 2ogla oja$ati. A #pravo je # to do'a
pritisak arapski6 osvaja$a sve vi%e rastao. Bilo je n#3no #kloniti #n#tra%nje sporove. Do C5C.
Arapi s# "a#"eli 1io /gipat i vr%ili pritisak kro" Li'ij# pre2a podr#$j# Kartaginskog
eg"ar6ata koje je 'ilo #pori%te katoli1i"2a i ogor$eni protivnik 2onoteleti"2a. .od #tje1aje2
papinstva i Italija je 'ila ne"adovoljna vjersko2 politiko2 Karigrada. Stoga je Konstans II.)
postav%i p#noljetan) pok#%ao one2og#iti ra"orne vjerske sporove. 0odine C5,. o'javio je
vjerski 2aniest) po"nat pod na"ivo2 TFpos) koji2 je "a'ranio svako daljnje raspravljanje o
pitanji2a energije i volje #
IJ-
Kristovoj naravi. Ali) kao i ranije) p#ko "a'ranjivanje de'ate jednako je ogor$ilo sve vjerske
gr#pa1ije. .apa Martin I. @C5+>CGIA) koji je pri2io dar# 'e" #o'i$ajene s#glasnosti
1arigradskog dvora) sa"vao je od2a6 po st#panj# na vlast Lateranski sa'or koji je os#dio i
2onoteleti"a2) ali i TFpos) jer nji2e 1arska vlast nije i"ri$ito od'a1ila 2onoteletsk# 6ere"#.
Bi"ant je s2atrao da na takav post#pak 2o3e reagirati silo2 pa je Konstans naredio
ravensko2 eg"ar6# Oli2pij# da pap# #6apsi i dopre2i # Karigrad. Oli2pije je povjerovao da
e se 2oi okoristiti neraspolo3enje2 italskog stanovni%tva pre2a politi1i Karigrada pa se
proglasio "ase'ni2 1are2 # Italiji @CG-A.
Ta o'nova 1arstva na &apad#) # sk#$eno2 opseg# oni6 italski6 provin1ija koje nis# 'ile pod
lango'ardsko2 vla%#) potrajala je sa2o do CGJ. kad je Oli2pije pogin#o # 'or'i s Arapi2a
koji s# i"vr%ili napad na Si1ilij#. .ap# je #6apsio tek novi eg"ar6) pa je on pred 1arigradski2
s#do2 'io os#<en kao Oli2pijev po2aga$ i save"nik) "'a$en s papinskog polo3aja i prognan
# =erson gdje je i #2ro.
:ednako je tako i # Sjevernoj Ari1i #6ap%en prvak katoli$ke opo"i1ije) Martin IspovjednikL
doveden je # Karigrad gdje je 'io 2#$en i naj"ad os#<en na progonstvo # La"ik# gdje je
#skoro #2ro.
&ako$en ti2 #n#tra%nji2 te%koa2a) Bi"ant je 'espo2ono gledao kako Arapi osvajanje2
Kipra) Rodosa i Kosa pripre2aj# po2orski napad na Karigrad. .ora" 'i"antske lote pred
likijsko2 o'alo2 @CGGA 'io 'i 2o3da doveo do jo% te3i6 doga<aja da nis# # kaliat# poslije
Os2anove s2rti @CGCA nastali ne2iri. 9 s2anjenj# opasnosti do koje je #slijed toga do%lo)
Konstans II. je #"nastojao pro%iriti teritorijaln# vlast Karstva nad i"g#'ljeni2 o'lasti2a #
/vropi. 0otovo pedeset godina poslije slo2a Ma#rikijeve o'rane na donje2 D#nav#)
Konstans II. je CG,. #spio slavensko2 stanovni%tv# # Makedoniji na2etn#ti vr6ovn# vlast
Bi"anta) pre2da s# oni pri to2 i dalje sa$#vali svoj# a#tono2ij#. To2 prigodo2 Bi"ant je
i"vr%io prvo veliko preseljavanje Slavena s Balkana # Mal# A"ij#) pa s# otada nji6ovi odredi
sl#3ili # 'i"antskoj vojs1i.
Nastojanje da se oja$a polo3aj Karstva # /vropi nipo%to nije 'ilo sl#$ajan pot6vat
Konstansove politike. Nas#prot gole2i2 #spjesi2a arapske vojne sile 'ilo je o$ito da s#
isto$ne provin1ije @i"van grani1a Male A"ijeA "a d#3e vrije2e i"g#'ljene. Te g#'itke 'ilo je
n#3no nadoknaditi na "apad#. Slo2iv%i otpor dvoji1e prvaka katoli$ke opo"i1ije @pape
Martina I. i Mar4tina IspovjednikaA) Konstans je po2i%ljao da e njegova oso'na pris#tnost #
/vropi o'noviti snag# Karstva # ti2 o'lasti2a. Stoga je stvorio odl#k# da sjedi%te svoje vlasti
preseli # Italij# odakle e 2oi #spje%nije organi"irati 'or'# protiv Arapa. Ali na takv# odl#k#
naveli s# ga i njegovi odnosi s naj2oniji2 aktori2a # Karigrad#. Otkako je postao
p#noljetan) Konstans II. vladao je a#tokratski pa je po'#dio 2noga neprijateljstva # redovi2a
senatske aristokra1ije i visoki6 1rkveni6 poglavara. Stra6#j#i pred 2og#no%# da 2# ti
protivni1i na2etn# kao s#vladara njegova 'rata Teodora) na %tet# njegovi6 vlastiti6 sinova)
Konstans je Teodora prisilno "aredio "a sveenika) a "ati2 ga je dao i #'iti. Ti2e je #
Karigrad# i"a"vao skrajnje negodovanje) pa se njegova 2r3nja pre2a vr6ovi2a 1arigradskog
dr#%tva pridr#3ila vanjskopoliti$ki2 i vojni2 ra"lo"i2a "a pre2je%taj 1entra dr3avne vlasti #
/vrop#.
Iskr1av%i se CCI. # Tarent# i postigav%i 'e"na$ajne #spje6e # s#ko'i2a s lango'ardsko2
vojsko2 Beneventanskog vojvodstva) Konstans je naj4
J* Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
IJ*
prije oti%ao # Nap#lj a "ati2 # Ri2. .re2da ga je papa Vitalijan sve$ano pri2io) 1ar nije
ostao # staroj prijestolni1i) nego je pre%ao na Si1ilij# gdje je sjedi%te2 svoje vlasti #$inio
Sirak#"#.
Ali napori da odatle organi"ira otpor Arapi2a i"iskivali s# gole2a 2aterijalna sredstva. Te%ki
pore"i %to i6 je na2etn#o Kala'riji) Si1iliji) Sardiniji i Ari1i #skoro s# postali nepodno%ljivi)
pa je do%lo do po'#na. 0odine CC,. jedan je potplaeni ro' #'io 1ara "a vrije2e k#panja) a #
Karigrad# je na prijestolje do%ao Konstansov sin) Konstantin IV. @CC,>C,GA.
Konstantinova vladavina 'ila je jedno od pres#dno va3ni6 ra"do'lja 'i"antske povijesti.
Nakon osn#tka O2ejadskog kaliata @CC*A) Arapi s#) po$ev%i od CCI.) svake godine napadali
pograni$ne o'lasti # Maloj A"iji) a na 2or# s#) nakon Kipra) Rodosa i Kosa) "a#"eli =ios)
pol#otok Ki"ik @CD-A i S2irn# @CDJA. Ali sjajni #spjesi 'i"antske 2ornari1e "a vrije2e gotovo
petogodi%nje opsade Karigrada @CD5>CD,A spasili s# Karstvo od propasti.
Taj pora" napada$a) a "ati2 i d#gotrajni #n#tra%nji ne2iri # Kaliat#) o2og#ili s# Bi"ant# da
oslo'odi 1ijel# Mal# A"ij# i $ak da otpo$ne s ni"o2 napada na arapske grani$ne o'lasti #
Siriji. Ali opse3nije pot6vate na to2 podr#$j# os#jetilo je doseljenje B#gara # nekada%nje
'i"antske o'lasti j#3no od donjeg D#nava.
B#gari Taj se narod pojavlj#je kao napada$ na 'alkanske grani1e Bi"anta jo% od kraja V. st.
Tada s# to 'ili odredi "apadne sk#pine B#gara koja se otkin#la od nji6ove etni$ke je"gre)
nastanjene oko A"ovskoga 2ora) i s2jestila sjeverno i isto$no od d#navskoga #%a. Ali
dola"ak Avara # /vrop# i seo'a Slavena na Balkan preslojili s# ov# sk#pin# B#gara. Me<#ti2
to isto preseljenje Avara i" .retkavka"ja na donji D#nav @i) naj"ad) # .anonij#A oslo'odilo je
isto$n# sk#pin# B#gara # .ria"ovlj#. Kao sna3na vojna "ajedni1a) oni s# po$etko2 VII. st.) #
vrije2e kad je Bi"ant vodio te%ke 'or'e s Avari2a) sklopili save" s Karstvo2. Nji6ov je kan
Or6an i2ao d#3nost da spre$ava svoga isto$nog s#sjeda) "apadnot#rski kaganat) da kao
save"nik Avara napada Bi"ant provala2a preko Kavka"a.
9 ti2 'or'a2a pria"ovska je B#garska veo2a oja$ala) pa je nje"in kan K#'rat @koji je kao
2ladi 'io odgojen na 1arigradsko2 dvor# i ondje pri2io kr%anstvoA godine CIG. nanio te3ak
pora" "apadni2 T#r1i2a i or2irao) pod vodstvo2 B#gara) 2oan save" ple2ena na
podr#$j# isto$no i "apadno od A"ovskoga 2ora. :e"gra toga podr#$ja 'io je teritorij i"2e<#
Dona i K#4'ana koji i"vori na"ivaj# Velika B#garska.
Ali poslije K#'ratove s2rti @# vrije2e 1ara Konstansa II.A '#garski se ple2enski save" raspao
pod #dar1i2a =a"ara koji s# kraje2 VI. st. osnovali svoj kaganat na sjeverni2 o'ron1i2a
Kavka"a. :edan dio B#gara) pod vodstvo2 Aspar#6a) #"2akao je oko CD-. pre2a "apad#) k
donje2 D#nav#) a dr#gi pre2a sjever#) na srednj# Volg# i donj# Ka2#) gdje se # B. st.
ra"vila sna3na dr3ava .ovol%ki6 B#gara.
S2jestiv%i se i"2e<# Dnjestra i d#navskog #%a) Aspar#6ova je sk#pina B#gara #skoro po$ela
provaljivati preko D#nava) # isto$n# Trakij#. Da te napade s#"'ije) Konstantin IV. je C,-.
kopno2 i 2ore2 napao '#garsko 'oravi%te sjeverno od D#nava) ali je pretrpio pora".
.rogonei po'ije<en# 'i"antsk# vojsk#) B#gari s# "a#"eli Do'r#d3#) a ot#da s# svoje
nadiranje pro%irili i na o'last i"2e<# donjeg D#nava i planine Balkan) gdje je postojao Save"
seda2 slavenski6 ple2ena. Ta s# se ple2ena 2orala o'ave"ati da e
IJJ
B#gari2a plaati godi%nji danak. Osvaja$ka '#garska ratni$ko4ple2enska aristokra1ija #skoro
je s vodei6 polo3aja 2e<# slavenski2 stanovni%tvo2 istisn#la slavenske ple2enske
poglavare i "avladala slavenski2 ple2enski2 save"o2. Ti2e se j#3no od donjega D#nava
or2irala '#garsko4slavenska dr3ava # kojoj se glavnina stanovni%tva) organi"irana #
rodovske opine) 'avila "e2ljoradnjo2) a ratni$ki vr6ovi dr#%tva ra"vijali s# se kao
povla%tena klasa proesionalni6 ratnika #s#sret po$etni2 o'li1i2a ranoe#dalni6 odnosa.
Nadiranje B#gara 2ogao je Konstantin IV. "a#staviti sa2o pri"nanje2 nji6ove ne"avisne
vlasti na osvojeno2 podr#$j#. 9 to2e s2isl# sklopljen je oko CD+. #govor koji2 se Bi"ant
o've"ao da '#garskoj dr3avi plaa redovit godi%nji danak. Ti2 akto2 prvi p#ta je sl#3'eno
pri"nata jedna 'ar'arska dr3ava na nekada%nje2 'i"antsko2 tl# na Balkan#.
Ne#spje6 # 'or'i s B#gari2a Karstvo je donekle nadoknadilo #spje%no2 vjersko2 politiko2.
Sva ranija ko2pro2isna vjerska #$enja @2onoenergeti4"a2) 2onoteleti"a2A nastala s# #
nastojanj# da se #kloni ra"dor i"2e<# katoli1i"2a i 2onoi"iti"2a. B#d#i da s# g#'itko2
/gipta i Sirije glavna #pori%ta 2onoi"iti"2a kona$no pala # vlast Arapa) Karstvo vi%e nije
i2alo interesa da insistira na nepop#larni2 ko2pro2isni2 te"a2a. 9 spora"#2# s papo2
odr3an je # Karigrad# VI. ek#2enski sa'or @C,-O,*A koji2 je #spostavljen vjerski 2ir) a
2onoteleti"a2 kona$no os#<en.
Svojo2 1rkveno2 politiko2 i vojni2 pot6vati2a na Balkan# Konstantin IV. je dalje ra"vio
te3nje svoga pret6odnika Konstansa II. da evropske pokrajine Karstvo #$ini oslon1e2 "a
otpor Bi"anta arapsko2 pritisk# s istoka. :a$anj# vlasti i nje"ina jedinstva i2ala je posl#3iti i
Konstantinova dinasti$ka politika. Svoj# je dvoji1# 'rae #klonio s vlasti i o"akonio na$elo
po ko2e se 1arsko dostojanstvo #'#d#e i2alo naslje<ivati isklj#$ivo po direktnoj 2#%koj
sila"noj lo"i. Na toj osnovi) nakon njegove s2rti 1are2 je postao njegov najstariji sin
:#stinijan II. @C,G>C+GL D-G>D**A.
Ve # prvi2 godina2a svoje vladavine @C,,A :#stinijan je na 3elj# kalia A'd4al4Malika) koji
se 'orio s ni"o2 #n#tra%nji6 te%koa) o'novio povoljan 2ir %to ga je Bi"ant sklopio s
M#avijo2 nakon propasti velike opsade Karigrada @CD,A. Danak %to ga je Kaliat otad plaao
Karstv# sad je povean) a na Kipr# je #veden kondo2inij po ko2e je taj otok nekoliko
stoljea or2alno 'io # vlasti o'ij# sila) a # stvarnosti je 'io sa2ostalan.
Mir s Arapi2a o2og#io je :#stinijan# II. da nastavi politik# svoji6 prete$a na Balkan#. :o%
C,,. on je #spje%ni2 vojni2 po6odo2 s#"'io B#gare) #$vrstio 'i"antsk# vlast nad
2akedonski2 Slaveni2a i #spostavio kontin#itet 'i"antskog teritorija od Trakije do Sol#na.
9sporedo s ti2e) :#stinijan je 3elio i prorijediti slavensko stanovni%tvo # ti2 krajevi2a pa je)
trideset godina poslije Konstansa II.) i"vr%io nov# velik# seo'# Slavena # Mal# A"ij# @na
podr#$je te2e OpsikionA.
Sla'ljenj# slavenskog stanovni%tva i ja$anj# 'i"antski6 po"i1ija na Balkan# pridonijelo je i
preseljenje 'r<anskog ratni$kog ple2ena Mardaita i" Li'ana na .elopone". Da poja$a
1arigradske predsta3e) :#stinijan je na pol#otok Ki"ik) # Mra2orno2 2or#) preselio 2nogo
Kiprana. Ali jer je to #$inio 'e" pristanka arapski6 vlasti) A'd4al4Malik je prekin#o 2ir i"
C,,. i o'novio rat # ko2e je Bi"ant i"g#'io svoj dio Ar2enije.
9 #n#tra%nji2 odnosi2a :#stinijan II. dalje je ra"vijao te2atsko #re<enje i ja$ao 2ali
slo'odni selja$ki "e2ljoposjed. Osi2 stariji6 te2a) osnovani6 jo% # =eraklijevo do'a) i te2e
Trake"ion) koj# je osnovao Konstantin IV.) :#stinijan je # srednjoj 0r$koj osnovao te2#
=elada) a stare te2e #
IJI
Maloj A"iji po$ele s# se dijeliti na nekoliko 2anji6. Bilo je to # ve"i s te3njo2 vlasti da ne
dop#sti pretjerano ja$anje te2atske vojno4#pravne aristokra1ije koja je # vi%e navrata #gro"ila
s#pre2a1ij# 1arske vlasti.
9sporedo s ti2e) na 1ijelo2 2aloa"ijsko2 podr#$j# i # oni2 'alkanski2 o'lasti2a gdje je
Bi"ant eektivno dr3ao vlast # svoji2 r#ka2a vr%i se inten"ivno naseljavanje stratiota) seljaka4
vojnika) koji od dr3ave do'ivaj# $esti1# "e2lje na trajno i nasljedno #3ivanje) a "a #"vrat s#
d#3ni da sl#3e kao vojni1i. 9 isto vrije2e) ponovni2 #klj#$ivanje2 'alkanski6 podr#$ja na
koji2a s# se naselili Slaveni # teritorij 'i"antske dr3ave i preseljavanje2 Slavena # Mal#
A"ij# jo% vi%e ja$a #dio slo'odnog selja%tva # agrarnoj str#kt#ri 'i"antskoga sela. Ta dva sloja
neposredni6 o'ra<iva$a "e2ljeE stratioti i slo'odno slavensko selja%tvo) #dr#3eno # slo'odne
seoske opine) 'itno s# tijeko2 VII. stoljea #tje1ali na ra"vitak privredni6 i dr#%tveni6
odnosa # Bi"ant# # to2e a i # slijedei2 stoljei2a.
.oliti$ki i ratni doga<aji %to s# "aredali # Bi"ant# od po$etka VII. st. # velikoj s# 2jeri
ra"orili privredno i dr#%tveno #strojstvo 'i"antski6 veleposjeda. Mnoga i2anja 'ila s#
op#sto%ena a radna snaga na nji2a po'ijena) odvedena # ro'lje ili rastjerana. To je dovelo do
dvostr#ke kri"eE "'og nesta%i1e vojne lj#dske sile i "'og nedostatka radne snage na polji2a.
I"la" i" ti6 te%koa na<en je or2iranje2 stale3a stratiota i naseljavanje2 slo'odnog selja%tva.
Na taj na$in) s2ijeniv%i ranije do2inantne kategorije o'ra<iva$aE serve i kolone) # Bi"ant#
VII. stoljea prevladava 2ali) vojni$ki @stra4tiotskiA "e2lji%ni posjed ili 2ali posjed slo'odni6
$lanova seoske opine. O str#kt#ri takvi6 slo'odni6 seoski6 opina sa$#valo se is1rpno
svjedo$anstvo # t"v. &e2ljoradni$ko2 "akon# @no2os georgikosA koji je donesen
najvjerojatnije # vrije2e :#stinijana II.
Naselja o koji2a govori &akon 'ila s# s2je%tena prete3no # 'rdoviti2 predjeli2a) a
stanovni%tvo je kr$ilo %#2e) o'ra<ivalo "e2lj# pl#go2) #"gajalo 3itari1e) vinov# lo"# i voke
i dr3alo stok#. Pivjelo je #dr#3eno # opine) a "e2lji%ni se posjed sastojao od dva dijela.
Orani1e) vinogradi i povrt4nja1i 'ili s# potp#no vlasni%tvo seoski6 2ali6 ili veliki6 porodi1a
@patroni42ijaA. M#2e) pa%nja1i) p#stopoljine i vode ostaj# i dalje kolektivno vlasni%tvo seoske
"ajedni1e na "ajedni$ko2 i neograni$eno2 iskori%tavanj#. Svoj# o'radiv# "e2lj# seoska je
porodi1a i2ala pravo ostavljati # nasljedstvo po 2#%koj lo"i a 2ogla j# je i "a2jenjivati sa
s#seljani2a "a dr#gi ko2pleks polja) ali je nije s2jela prodavati. Sa2 na"iv $esti1e @2eros [
#dio) 3drije'A svjedo$i o to2e da je neko 'ila i"vr%ena dio'a @2eris2osA prvo'itno
jedinstvenog "e2lji%ta koje je 'ilo kolektivno vlasni%tvo 1ijele seoske "ajedni1e. To prvo'itno
"ajedni%tvo posjeda sa$#valo se jaki2 pre3it1i2a i # do'a &e2ljoradni$kog "akona. .oslije
o'avljene 3etve ili 'er'e s polja se #klanjaj# ograde i ona se pretvaraj# # slo'odni pa%njak
1ijeloga sela. Ali jo% i dok na "e2lji stoji #rod) svatko od s#seljana i2a pravo st#piti na t#<e
tlo) #'rati i na li1# 2jesta #3iti plodine. Ka3njivo postaje tek odvo3enje #roda # svoje
gospodarstvo. Hak i "aoravanje i "asijavanje t#<e "e2lje ka3njavalo se sa2o g#'itko2 #roda.
Selo je kao kolektiv o'avljalo velike pot6vate od "ajedni$kog interesaE 2eliora1ije)
navodnjavanja) kr$enjaL i2alo je "ajedni$ke pastire i 2ajstore "a gradnj# 2ostova. 9 odnos#
pre2a dr3avi ono je va3ilo kao te2eljna poreska jedini1a) a raspodjel# dr3avni6 da3'ina na
pojedina k#anstva vr%ili s# vlastiti sa2o#pravni organi seoske "ajedni1e @seoski starje%ina i
sk#p%tina glavara o'iteljiA.
IJ5
S ovi6 pola"i%ta) # 'i"antskoj seoskoj opini se # daljnje2 ra"vitk# pojavlj#j# i2ovinske
ra"like 2e<# pojedini2 do2ainstvi2a. Osiro2a%eni op4inari @aporoiA 2orali s# o'ra<ivati
"e2lj# pos#<eno2 stoko2 ili s# $ak dijelove svoji6 posjeda 2orali #st#pati i2#nije2
s#sjed# kao "alog "a pos#d'# stoke) 6rane ili sje2ena. &apav%i $ak i # 'e"i"la"an polo3aj)
takvi s# selja1i 2orali potp#no nap#stiti svoj posjed i odseliti se neka2o # dr#gi kraj gdje s#
se #po%ljavali kao naja2ni radni1i @2istijiA) # svojstv# pastira) vodono%a i si. S#protno to2e)
i2#niji selja1i prik#pljali s# # svo2e posjed# vee povr%ine "e2lje) pa s# # svo2#
gospodarstv# 2ogli #po%ljavati i ponekog ro'a ili 2istija.
Seoska privreda 'ila je # VII. st. prete3no nat#ralna. Ali '#d#i da je dio dr3avnog pore"a
tre'alo plaati # nov1#) selja1i s# 'ili "ainteresirani da dio svoji6 proi"voda i"nose na gradsko
tr3i%te. S dr#ge strane) o$#vanje ro'no4nov$anog poslovanja # gradski2 sredi%ti2a
o2og#avalo je i poti1alo t# ve"anost agrarne privrede "a tr3i%ta.
.ropast veliki6 "e2ljoposjeda) #te2eljeni6 na da3'inskoj eksploata1iji serva i kolona) kao i
prete3itost novoor2iranog 2alog) slo'odnog selja$kog posjeda i"2ijenila je str#kt#r#
vladaj#e klase # dr#%tv#. Ona se # VII. st. sastoji od nekoliko kategorijaE # agrarni2
o'lasti2a postoji #2jereno i2#na ladanjska aristokra1ija koja sa2a organi"ira i vodi svoje
gospodarstvo. 9" nj# se or2ira vojno4#pravna aristokra1ija ok#pljena oko stratega #
te2a2a) a # dr3avno2 sredi%t#) oko 1arske vlasti ok#plja se 2nogo'rojno novo ple2stvo
odli$nika i #nk1ionara) #posleno # dr3avni2 sl#3'a2a.
I sl#3'eni$ka aristokra1ija # prijestolni1i i vojno4#pravni aparat # te2a2a 'io je "a svoj#
djelatnost nagra<ivan na spe1ii$an na$in. Dr3avna je vlast s2atrala n#3ni2 da radi vojne
o'rane dr3avnog teritorija %titi slo'od# i privredn# sa2ostalnost stratiota. :ednako tako) #
interes# o$#vanja stale3a slo'odni6 seljaka) koji kao takvi dr3avi plaaj# redovne pore"e)
dr3avna je vlast 'ila "ainteresirana i "a odr3anje ne"avisnosti seoski6 opina. Ona stoga nije
2ogla "e2lje slo'odnog selja%tva poklanjati svojini #nk1ionari2a ni kao trajan posjed ni kao
'enei1ij) jer 'i ti2e i"g#'ila i vojne i poreske o've"anike. &'og toga dr3ava svoji2
sl#3'eni1i2a # dr3avno2 sredi%t# i # te2a2a kao nagrad# "a vr%enje nji6ove d#3nosti
do"na$#je dio dr3avni6 poreski6 pri6oda # nov1# ili naravi. Takvo do"na$ivanje do6otka 'ilo
je striktno ve"ano #" sl#3'# dr3avi) a ova je "avisila o 1arev# povjerenj# i 2ilosti) pa je #
svako2 tren#tk# 2ogla 'iti od#"eta. S njo2e je nestajalo i pravo na pri6ode.
Nagra<ivanje odre<eni2 dijelo2 da3'ina i" onda dr3avni6 poreski6 pri6oda vr%ilo se #
realnosti na nekoliko na$ina. I"ravno isplaivanje i" dr3avne ri"ni1e na"ivalo se sole2nij.
92jesto toga pojedin1i) a oso'ito $esto 1rkve i sa2ostani) do'ivali s# oslo'o<enje od
plaanja vlastiti6 poreski6 da3'ina ili s# do'ivali pravo na odre<eni #dio # pore"i2a koje je
plaalo neko selo @ili vi%e nji6A.
Sva takva prava) kao i sl#3'e) 'ila s# privre2ena) dok traje sl#3'a. .oto21i svakog
pripadnika sl#3'eni$ke aristokra1ije 2orali s# #vijek i"nova "apo$injati karijer# od po$etka.
Na taj na$in pripadni1i vladaj#e klase ostvarivali s# eksploata1ij# slo'odni6 proi"vo<a$a
posredno) spo2o# dr3avnoga poreskog aparata. &'og toga je jaka dr3avna vlast i nje"ina
vladavinska @pa ot#da i poreskaA eikasnost 'ila # interes# vladaj#e klase. &a ra"lik# od
privredni6 i dr#%tveni6
IJG
odnosa na evropsko2 &apad#) gdje se dr3avna vlast par1elira i prela"i # nadle3nost veliki6
"e2ljoposjednika koji s# dokin#li ekono2sk# sa2ostalnost slo'odnog selja%tva i #klj#$ili
nji6ov# "e2lj# # okvire svoji6 i2anja) # Bi"ant# vladaj#a klasa nije s2jela #ni%titi slo'od#
i ekono2sk# sa2ostalnost stratiota i seoski6 opina) ako nije 6tjela dr3av# li%iti poreski6
pri6oda i vojne o'ra2'ene snage i ti2e je i"r#$iti strani2 osvaja$i2a. Ali da 'i 2ogla i # ti2
#vjeti2a 'iti korisniko2 eksploata1ije neposredni6 proi"vo<a$a @s#djelovanje2 # poreski2
da3'ina2aA) ona je tre'ala i stoga pod#pirala sna3n# 1entrali"iran# dr3avn# vlast. Ona se
dod#%e neprekidno 'orila "a #tje1aj na t# vlast pa je $ak i" svoje sredine i"di"ala pretendente
"a 1arsko dostojanstvo) ali na$elo postojanja te vlasti) kon1entrirane # li$nosti 1ara i
njegova dvora) ostaje ope pri"nato kao politi$ka i #strojstvena n#3nost. Na toj osnovi) #
daljnje2 ra"vitk#) tijeko2 VIII. i IB. st. dola"i do i"vanredno sna3nog ra"vitka dr3avnosti i
#"vi%en ja 1arske vlasti do instit#1ije "a%tiene 'o3jo2 2ilo%#. 9 isto vrije2e i dr3avni
poreski pritisak neprekidno raste) i "'og eektivni6 potre'a dr3ave) i jer je # p#noj 2jeri
postao osnovi1o2 na$ina koji2 se vi%ak vrijednosti i" agrarne proi"vodnje selja%tva
prelijevao # r#ke vlastodr3a1a.
.revladavanje slo'odne selja$ke poljoprivrede #rodilo je jo% jedno2 va3no2
i"2jeno2 # dr#%tveni2 odnosi2a # Bi"ant# tijeko2 VII. i # naredni2 stoljei2a. Od
Diokle1ijanove vladavine dr3avna je vlast poreski2 siste2o2 1apitatio4j#gatio ve"ala
neposredne proi"vo<a$e #"a "e2lj#. .otkraj vladavine :#stinijana II. ra"dvaja se glavarina od
"e2ljarine) pa se glavarina #'ire od svakog stanovnika) 'e" o'"ira gdje 3ivi) dok "e2ljarina
ostaje ve"ana #"a "e2lj#) a plaa je onaj tko je "aista i o'ra<#je. Ti2e je akti$no 'ila
raskin#ta prisilna ve"a i"2e<# o'ra<iva$a i "e2lje. Slo'odno selja%tvo ostaje "ainteresirano
"a svoj "e2ljoposjed kao njegov vlasnik) pa nije 'ilo n#3no na2etati 2# oso'n# neslo'od#
da 'i ga o'ra<ivalo. Tako se i # to2 pogled# ostvar#je opre$an odnos od onoga koji se
i"gra<#je na evropsko2 "apad#. Ondje veliki "e2ljoposjed) kao neposredni eksploatator
selja$ke radne snage i vr%ila1 ra"2rvljene dr3avne vlasti) #kida oso'ne slo'ode) ve"#je
selja%tvo #" njegov# $esti1# i "ak2e#je ga. 9 Bi"ant# se) naprotiv) odr3anje slo'odnog i
ne"ak2eenog selja%tva air2ira kao politi$ka i dr#%tvena potre'a) pro4i"a%la n#3no i" ope
konstela1ije okolnosti # koji2a je Karstvo prod#3avalo svoj povijesni opstanak. Kao
re"#ltanta ti6 okolnosti) i"gradnja e#dalnog poretka) sa svoji2 karakteristi$ni2 instit#1ija2a)
# Bi"ant# se i"vanredno #sporava i odga<a "a vi%e stoljea.
Takvo konstit#iranje poretka "a VII. i naredna stoljea nipo%to se nije vr%ilo 'e" nes#glasi1a i
opre$ni6 nastojanja. .otpo2aganje slo'odnoga 2alog "e2ljoposjeda i nastojanje da
sl#3'eni$ka i provin1ijalna aristokra1ija ostane strogo ovisna o prijestolj# i njegovi2
lokalni2 predstavni1i2a naila"ilo je na oponente) prvenstveno # kril# 1rkve) a i 2e<# neki2
pripadni1i2a sena4
torske aristokra1ije.
9 Bi"ant# je # VII. st. jedini sna3an veliki "e2ljoposjed osi2 1arski6 i2anja 'io 1rkveni.
Brojni2 darivanji2a i porasto2 po'o3nosti ja$ala je 2o 1rkve # 2aterijalno2 i d#6ovno2
pogled#. 9sporedo s ti2e poveavalo se kod "natnog dijela sveenstva i redovnika
od#daranje # na$in# 3ivota od 1rkveni6 vjerski6 i 2oralni6 dog2i. 9 3elji da 1rkv# # veoj
2jeri podredi svoji2 interesi2a a i da korigira 3ivot klera) 1arska je vlast C+*OJ. sa"vala
ek#2enski sa'or ko2e je stavljeno # "ada# da dop#ni neke dog2atske od4
IJC
red'e V. i VI. ek#2enskog sa'ora. &'og toga 2# je dan na"iv .eto4%esti ek#2enski sa'or
@X#iniseZt#2A. Na 2oralno4dis1iplinsko2 plan# "a'ranio je 2noge preostatke poganski6
o'i$aja) a i ra"#"danosti i ne#rednosti # sveeni$ko2 3ivot# i pona%anj#. 9 na2jeri da te
ne#rednosti otkloni) Sa'or je dop#stio ni3i2 sveeni1i2a da st#paj# # 'rak.
Ti2 propiso2) a i ni"o2 dr#gi6) ponovo s# istakn#te ra"like i"2e<# isto$ne i "apadne 1rkve.
.ose'i1e je sna3no negodovanje # Ri2# i"a"vala sa'orska odl#ka kojo2 je progla%ena
jednakost i ravnopravnost 1arigradskog patrijar6a s ri2ski2 papo2.
Ra"dor koji je "'og toga nastao :#stinijan II. je) po #"or# na Konstansa II.) pok#%ao #kloniti
silo2. 9 t# je svr6# poslao # Ri2 svoga i"aslanika s nare<enje2 da pap# Sergija #6apsi. Ali #
Italiji je i"'ila po'#na # korist pape) pa 1arski nalog nije 2ogao 'iti sproveden.
:#stinijanova 1rkvena i so1ijalno4ekono2ska politika pretvorila se # #"rok "'og koga je) na
poti1aj patrijar%ije i senatske aristokra1ije) god. C+G. do%lo do #stanka protiv :#stinijana II.
Kare2 je 'io progla%en strateg te2e =e4lada) Leontije. :#stinijan je #6vaen) odsje$en 2# je
nos @da 'i ti2 #naka4"ivanje2 postao nesposo'an "a povratak na vlastA a "ati2 je poslan #
progonstvo na Kri2.
Taj dr3avni #dar s2jesta je nepovoljno djelovao na sposo'nost 'i"antske dr3ave da se
s#protstavlja vanjski2 opasnosti2a) pa s# Arapi C+,. kona$no osvojili podr#$je Kartaginskog
eg"ar6ata) a Leontije je "'og nedoraslosti te%koa2a 'io "'a$en s prijestolja. Na njegovo
2jesto vojska je i"digla "apovjednika 2ornari1e # .ri2orskoj te2i) koji je kao 1ar #"eo i2e
Ti'erije II. Ali ni on nije ni pok#%ao "a#staviti napredovanje Arapa kro" sjevern# Arik#
pre2a Atlansko2 o1ean#. Takva ne2o #$inila ga je nepop#larni2 pa je prognani :#stinijan
II. ponovo #spio osvojiti vlast.
On je i" =ersonesa na Kri2# pre'jegao =a"ari2a i o3enio se kanovo2 sestro2) koja je pri
to2e pre%la na kr%ansk# vjer#. Ali kad je 1arigradska vlast "atra3ila i"r#$enje 'jeg#na1a)
:#stinijan se sklonio B#gari2a. 9" po2o nji6ova kana Tervela) :#stinijan je prik#pio "natn#
or#3an# sil# i D-G. do%ao pod "idine Karigrada. S 2anji2 odredo2 #%ao je no#) kro"
vodovodni kanal # grad) i"vr%io pokolj stra3a) otvorio #la" svojoj vojs1i i "'a1io Ti'e4rija II.
Be" o'"ira na svoj# osakaenost) :#stinijan je jo% %est godina ostao 1are2 @s nadi2ko2
Rinot62etos [ odsje$enoga nosaA. Siste2atski2 teroro2 #klanjao je svoje protivnike)
veino2 pripadnike visokoga klera) senatske aristokra1ije) kao i istakn#te vojne "apovjednike.
9 Italiji) sank1ije s# pogodile Ravenn# koja je C+G. pristala #" njegove protivnike. Sporne
odred'e .e4to4%estog ek#2enskog sa'ora 'ile s# #kin#te) a papa je 'io po"van # Karigrad
gdje je pri2ljen s veliki2 po$asti2a. Ti2e je jedinstvo 1rkve 'ilo ponovo #spostavljeno.
Ali 1areva 3elja "a ka3njavanje2 njegovi6 protivnika jo% nije 'ila #ta43ena. 0odine D**.
poslao je ka"nen# ekspedi1ij# # =erson) 2jesto svoga "a4to$enja. Krvavi pokolji %to i6 je
ondje dao i"vr%iti i"a"vali s# po'#n# # vojs1i. Ona je 1are2 proglasila ar2enskog oi1ira
Bardana !ilipika. Osvojiv%i Karigrad) Bardan je dao s2akn#ti :#stinijana i 1ijel# njegov#
o'itelj. Ti2e je 'ila okon$ana vladavina =eraklijeve dinastije.
Id#i6 godina @D*I. i D*G.A jo% s# dva vojni$ka p#$a dovela na prijestolje dva nova vladara.
Ra"do'lje 'or'i dokraj$io je tek dola"ak na vlast stratega te2e Anatolikon) Leona III. @D*D>
D5*A) osniva$a isa#rijske dinastije.
IJD
.re2da je protekli6 dvadeset godina nanijelo "natne %tete 'i"antskoj dr3avi) one nis# "na$ile
str#kt#raln# kri"# poretka. Naprotiv) on je na te2elj# so1ijalno4ekono2ski6 preo'ra"'i)
ostvareni6 tijeko2 VII. stoljea) o2og#io Karstv# da se ve # VIII. stolje# #spje%no od#pre
novo2 val# arapski6 napada i stvori pred#vjete svo2e daljnje2 ja$anj#.
G. BI&ANT 9 DOBA IKONOKLASTlKKI= BORBI
Do'a vojni6 p#$eva koje je slijedilo nakon "'a1ivanja :#stinijana II. s vlasti #velike je
de"organi"iralo 'i"antsk# o'ran# #pravo kad se # arapsko2 kaliat# dolasko2 A'd4al4Malika
na prijestolje napada$ka 2o isla2a
oporavila.
9 vrije2e neposredni6 ak1ija koje s# dovele do o'aranja Leonova neposrednog prete$e)
Teodo"ija III.) Arapi s# pripre2ili d#'ok prodor kro" Mal# A"ij# i ve sredino2 ljeta D*D.)
svega nep#ni6 G 2jese1i po Leonovoj kr#nid'i "a 1ara) s kopna i 2ora opkolili prijestolni1#.
Opsada je trajala godin# dana. Veliki2 napori2a) "a6valj#j#i gr$koj vatri i po2oi
'#garskoga kana Ter4vela) Arapi s# sredino2 ljeta D*,. s#"'ijeni od glavnoga grada i
protjerani i" prete3nog dijela "aposjedn#ti6 o'lasti.
Ali ni taj te%ki pora" nije Arape slo2io. .oslije pa#"e od osa2 godina) oni s# od DJC. do D5-.
svake godine provaljivali # Mal# A"ij#. .otkraj toga ra"do'lja poveli s# ka"neni rat protiv
=a"ara) 'i"antski6 save"nika # dotada%nji2 'or'a2a. 9 to2 s# pot6vat# postigli #spje6)
podvrgli svojoj vr6ovnoj vlasti 6a"arski kaganat) ali je ve"anost nji6ovi6 glavni6 snaga # ti2
'or'a2a po2ogla Bi"ant# da Arapi2a D5-. nanese te3ak pora" 'li"# A2o4riona) # te2i
Anatolikon. To je o2og#ilo i =a"ari2a da se oslo'ode) i sa2o2 Bi"ant# da "apo$ne
s#stavno potiskivanje Arapa i" isto$ni6 provin1ija Male A"ije. Ti2 #spjesi2a) oni s# relativno
#$vrstili grani1e pre2a isla2sko2 svijet#) koji je) #skoro poslije pora"a # Anatoliji) "apao #
kri"# s2jene dinastija i preselenja dr3avnog sredi%ta i" Da2aska # Siriji # Me"opota2ij#.
Isk#stvo dotada%nji6 'or'i "a vlast # Bi"ant# poka"alo je da je vojno4#pravna aristokra1ija #
te2a2a postala opasno2 snago2 koja ne pre"a pred #potre'o2 svoji6 $eta # nasrtanj# $ak
i na 1arsko prijestolje. &'og toga je Leon III. "apo$eo pro1es pretvaranja veliki6 te2a # vei
'roj 2anji6. Tako je "apadni dio te2e Anatolikon odvojio i or2irao "ase'n# te2# Trakesion)
a isto$ni dio te2e Opsikion pretvorio # te2# B#kelarija. .ri2orsko4oto$ka te2a
Karavisijana1a tako<er je s2anjenaE j#3no prio'alno podr#$je ostalo je organi"irano kao
Ki'eriotska te2a) dok s# oto1i 'ili ok#pljeni # "ase'ni dr#ngarijat @po2orsko
"apovjedni%tvoA.
Osig#ranj# 1arske vlasti od #"#rpa1ija posl#3ilo je i pridr#3en je Leonova dvogodi%njeg sina
Konstantina @V.A kao s#vladara) i"vr%eno DJ-.) a pop#nje4nj# 1arske 'lagajne poveanje
poreski6 tereta.
Na podr#$j# "akonodavstva) re3i2 Leona III. dao je svo2e vre2en# prikladan skraeni
"'ornik ri2skoga prava) o'javljen DJC. pod na"ivo2 /kloga. 9 nje2# je re"i2iran
:#stinijanov kodeks ali s# #nesene i va3ne prinove) pod #tje1aje2 1rkvenoga kanonskog prava
i o'i$ajnog prava isto$ni6 provin1ija. /kloga je prvenstveno 3eljela oja$ati 1entraln# vlast)
#kloniti kor#p1ij# i" s#dske djelatnosti @# t# se svr6# odre<#j# stalne i dostojne plae
IJ,
svi2 s#1i2aA) air2irati na$elo privatnog vlasni%tva) ali i legali"irati neke tada%nje tenden1ije
# privredni2 i dr#%tveni2 odnosi2a. Tako je 'io #'la3en polo3aj ro'ova olak%avanje2 #vjeta
"a nji6ovo p#%tanje na slo'od#L # porodi$ni2 odnosi2a osla'ljena je sve2o o1a o'itelji) #
korist te3nja2a da se # seli2a velike porodi1e @patroni2ijeA raspadaj# na 2ale. .o'olj%anje2
propisa o davanj# "e2lje # "ak#p) /kloga je reagirala na pro1es siro2a%e4nja dijela slo'odni6
seljaka) koji se pretvaraj# # naja2nike @2istijeA) i na potre'e "e2ljoposjeda) koji je #
polagano2 post#pno2 porast# pa je 'io 'itno "ainteresiran da 2o3e #naj2iti slo'odn# radn#
snag#.
Nastojanje dr3avne vlasti da #$vr%#je i sre<#je #n#tra%nje odnose # dr3avi na opoj osnovi
ja$anja 1arskog a#toriteta najdra2ati$nije se 2aniestiralo # 'or'i oko %tovanja 1rkveni6 slika
i kipova. Korijeni i #"ro1i toga spora 'ili s# d#'oki i ra"novrsni.
Mnoga stoljea inten"ivni6 vjerski6 'or'i # Bi"ant# veo2a s# i"o%trila op# #s2jerenost
pa3nje stanovni%tva pre2a vjerski2 i k#ltni2 pitanji2a i ona s# postala sastavni2 dijelo2
svakodnevnoga 3ivota. Sklonost 2isti1i i pra"novjeri1a2a 'ila je o'ilje3je2 tada%njega
2entaliteta. Na toj opoj podlo"i) # 3#dnji "a $#di2a i $#desni2 #$in1i2a nad"e2aljski6 sila)
vjerovanja) nade i po'o3nosti ve"ivale s# se #" slikovne predod3'e Krista) Bogorodi1e i
dr#gi6 sveta1a. One s# isprva 'ile #p#ene sveti2 oso'a2a %to s# i6 te slike predo$avale) ali
se s vre2eno2 po$elo s2atrati da i2a i takvi6 slika # koji2a je po%tivana li$nost d#6ovno
pris#tna kao %to je i Kristova 'o3anska oso'a pris#tna # 6ostiji i 2isno2 vin#. Takve slike)
koje 7nis# djelo lj#dske r#ke8) privla$ile s# 2no%tvo poklonika # 2jesta gdje s# 'ile
po6ranjene) a sveenstvo) naro$ito redovni1i) #2jelo se ti2e okoristiti. .ojedine 1rkve i
sa2ostane) posjednike $#dotvorni6 slika) #sli%ani s# vjerni1i) ili oni # nadi #sli%anja) o'asipali
darovi2a) 2anji2 i vei2) $esto i veo2a sk#po1jeni2L poklanjali s# i2 ili "avje%tali
nekretnine) svoja i2anja i "e2ljoposjede) pa je tako 1rkva) ionako i"a 1arske k#e najvei
"e2ljoposjednik) postajala sve 'ogatija. S ti2 # ve"i) 3ivot sveenstva se i dalje i"opa$avao.
Ono se predavalo #3ivanji2a) "ane2arivalo d#6ovne sl#3'e i po'o3nosti) gra2"ilo "a
i2ovino2) ins1eniralo $#desne doga<aje oko svoji6 svetinja i 2oi) krivotvorilo i i"2i%ljalo
legende i" koristolj#'lja i tako iskonsk# vjer# i 2oraln# dis1iplin# i"opa$avalo # r#glo
vlastiti6 te2eljni6 "asada.
Takvo stanje i"a"ivalo je 2noga protivljenja i kritike. One s# se pridr#3ivale davna%nji2
negodovanji2a s posvjetovljeno2 1rkvo2 # kril# vjerski6 pokreta koje je sl#3'ena 1rkva
o"na$avala kao 6ere"e @krivovjerjaA. Ti s# pokreti naro$ito sna3no djelovali # isto$ni2
pokrajina2a Karstva. Tako s# pa#likijan1i) 'a%tini1i d#alisti$kog 2ani6ejstva) a i 2esalijan1i)
veo2a odl#$no od'a1ivali %tovanje kri3a) Bogorodi1e i sveta1a) a dakako i nji6ovi6 slika. 9
Bi"ant# je 'io jak i #tje1aj 3idovstva koje je od'a1ivalo likovno prika"ivanje vjerski6
predod3'i. :ednako je stanovi%te i2ao i isla2 koji je s $esti2 prodori2a arapski6 or#3ani6
snaga d#'oko # Mal# A"ij# postao 'i"antsko2 stanovni%tv# po"nat i dost#pan.
I # kr#g# pravovjernoga sveenstva 'ilo je jaki6 snaga koje s# k#lt slika i njegove "lora'e
podvrgavale 3estokoj kriti1i te3ei "a sna3no2) ali tre"veno2 i prod#6ovljeno2 vjero2
#2jesto lakrdija%tva redovni$ki6 varali1a. Najistakn#tiji 2e<# takvi2 protivni1i2a ikonod#la
@%tovala1a ikonaA 'ili s# 'isk#p Konstantin Nakolejski i kla#diopolski 2etropolit To2as.
IJ+
9 dvadeseti2 godina2a VIII. st. ta s# dva dostojanstvenika sa svojo2 pratnjo2 posjetili 1ara
i i"nijeli 2# svoja gledi%ta. Leon III.) i sa2 Sirija1 po podrijetl# i d#gogodi%nji #nk1ionar #
isto$ni2 pokrajina2a Karstva) vjerojatno je ve i otprije 'io sklon ikonokla"2# @'or'i protiv
%tovanja ikonaA) pa je s6vatio kakve 2# povoljne 2og#nosti pr#3a sa2a 1rkva svoji2
rasprostranjeni2 pra"novjeri1a2a # njegovoj 3elji da je podvrgne svojoj neospornoj vlasti i)
#sto) da se do2ogne njeni6 pretjerano porasli6 'ogatstava.
Oko 1ara se #skoro ok#pila jaka ikonoklasti$ka sk#pina. Sastojala se od ni"a 1rkveni6
dostojanstvenika) prete3no isto$njaka) od visoki6 oi1ira i vojske) prvenstveno i" Ar2enije i
dr#gi6 2aloa"ijski6 pokrajina. 9" pokret je pristajao i 1arigradski p#k) ogor$en "'og sve2oi
i 'ogatstva redovnika. No ikonokla"a2 je i2ao i svoje #tje1ajne protivnike. 0otovo sve
evropske o'lasti dr3ave 'ranile s# %tovanje ikonaL "a nj se "alagalo i papinstvo @iako sa svoji2
re"erva2aAL ali najvea snaga ikonod#lstva 'ili s# sa2i redovni1i koji6 se #tje1aj i 2aterijalno
'ogatstvo te2eljilo #pravo na to2 stanj# vjerske anati"iranosti.
Hini se da je do "ao%travanja s#protnosti do%lo # ve"i s 1arevi2 javni2 propovjedni$ki2
ist#panji2a protiv k#lta ikona koja s# po$ela DJC. A kad je vojska po 1arev# nalog# stala #
Karigrad# skidati slike @kao prv# jedn# Kristov# na jedno2e od trgova glavnoga gradaA) do%lo
je do po'#ne # sa2oj prijestolni1i) a # 0r$koj $ak do #stanka i progla%enja protiv1ara. To je
na2etalo opre") pa je Leon nekoliko godina vodio pregovore s patrijar6o2 0er2ano2 i
papo2 0rg#ro2 II. 9 de'at# se veo2a sna3no #pleo i redovnik jer#"ale2skog sa2ostana Sv.
Sa''e) Ivan Da2askin) 'ranei %tovanje ikona i odri$#i 1ar# svako pravo da se #plee #
vjerska pitanja.
9 to2e ra"do'lj# opreka do%lo je do i"gradnje d#'lji6) dog2atsko4teo4lo%ki6 stanovi%ta jedne
i dr#ge od s#protstavljeni6 strana p#te2 pove"ivanja dile2e o ikona2a s veliki2 kristolo%ki2
pro'le2i2a protekli6 stoljea. .rotivni1i k#lta ikona) pose'i1e Kristovi6 slika) tvrdili s# da je
ne2og#e likovno prika"ati 'o3ansk# narav Krista jer je 'og d#6ovno) a ne 2aterijalno 'ie.
Ako se) naprotiv) 3eli prika"ati sa2o tjelesna oso'a Kristova) tada je to "ane2arivanje
njegova 'o3anstva) a #sto lj#dsko2 lik# 'e" 'o3anske sadr43ine ne2a ra"loga iska"ivati
%tovanje) pa je ono tada jednako pogansko2 ido4lopoklonstv#. Ako pak pokloni1i ikona
s2atraj# da s# Kristovo2 sliko2 # isti 2a6 prika"ana i njegova lj#dska i njegova 'o3anska
priroda) onda je takva pretpostavka o stopljenosti o'ij# Kristovi6 naravi istovjetna s 2ono4
i"iti"2o2.
S#protno to2e) %tovao1i ikona 'ranili s# svoje #vjerenje 2etai"i$ki2 ilo"oski2
o'ra"laganji2aE 2aterija nipo%to ne "asl#3#je pre"ir jer je #tjelovljenje idejeL ona je sa2o
opred2eenje d#6a i # to2 je s2isl# "avisna o d#6# i njegov je i"ra". .ori1anje te ve"e svodi
se na 2ani6ejski d#ali"a2 koji 2aterij# i d#6 s2atra od iskona opre$ni2a i nepo2irljivi2
po$eli2a. Mtovanje slika koje prika"#j# 'o3anstvo #toliko je opravdanije %to se Krist) kao
'og) #tjelovio da 'i 2ogao na kri3# #2rijeti i ostvariti spasenje $ovje$anstvaL ikone #pravo
svjedo$e i potvr<#j# istinitost Kristova #tjelovljenja) pa je stoga od'a1ivanje %tovanja %to se
iska"#je naslikano2 lik# Krista isto %to i od'a1ivanje 'itnog stanovi%ta kr%anske vjere # to
da se Dr#ga 'o3anska oso'a istinski #tjelovila) trpjela i #2rla na kri3# i ti2e donijela
$ovje$anstv# i"2irenje s Bogo24o1e2 i vje$no spasenje.
9 de'ata2a koje s# o ti2 kontrover"a2a trajale nekoliko godina) Leon III. je po$etko2 DI-.
naj"ad donio odl#k#. Sa"vao je sa'or 1rkveni6 i svjetovni6 velika%a koji je i"glasao edikt o
"a'rani %tovanja ikona. .atrijar6 0er2an) koji je od'io da edikt potpi%e) 'io je "'a$en) a
postavljen je dr#gi koji se 1arevoj volji pokorio. Naprotiv) # Ri2#) papa 0rg#r III. je na
sinod# god. DIJ. i"opio i" 1rkve sve protivnike ikona. Kareva lota koja je 'ila poslana da
pap# ka"ni postradala je 2e<#ti2 # ol#ji. Bi"antskoj vlasti preostalo je sa2o da "aplijeni sva
papinska i2anja na tl# Karstva i da j#3no4italske i 'alkanske 'isk#pije sjeverno od =elade
podvrgne j#risdik1iji 1arigradskog patrijar6a. Takav potp#ni raskid 1arske vlasti sa "apadno2
1rkvo2 i2ao je dalekose3ne posljedi1e. 9 prvi 2a6 papa je pok#%ao nai oslona1 kod
Lango'arda. A kad se poka"alo da se oni na2jeravaj# okoristiti okolnosti2a ne sa2o da
svojoj vlasti podvrgr i dijelove Italije nego i da pokore Krkv#) novi2 je save"niko2 papinstva
laogla postati sa2o !rana$ka. I" te konstela1ije rodila se pove"anost interesa Karolinga i
katoli$ke 1rkve koja je) naj"ad) prete3ni dio Italije #klj#$ila # politi$ke okvire rana$ke
2onar6ije a "apadn# je 1rkv# i politi$ki i vjerski potp#no odvojila od 'i"antskog Istoka.
Sna3ni2 pritisko2 nad protivni1i2a i svoji2 #gledo2 "'og #spje%nog ratovanja s Arapi2a
Leon III. je do kraja svoje vladavine sa$#vao #ravnote3en# sit#a1ij# ne pretjer#j#i # 3estini
pri potiskivanj# k#lta ikona. Ali nakon njegove s2rti D5*. njegov je sin i nasljednik)
Konstantin V. Koproni2 @D5*> DDGA) 2orao nadvladati "natne te%koe. Ve ljeti D5J.) kad je
pri polask# # rat protiv Arapa prola"io kro" te2# Opsikion) neo$ekivano ga je napao strateg te
te2e i 2#3 njegove sestre) Artava"d) pora"io ga i proglasio se 1are2. Njegov# #"#rpa1ij#
pri"nalo je i papinstvo) ali je prete3iti dio Male A"ije ostao vjeran Konstantin#. 9" po2o
vojni6 odreda te2e Anatolikon i Trake4sion on je poslije vi%e od godine dana) nakon ni"a
po'jeda nad svoji2 protivni1i2a) osvojio Karigrad i dokin#o #"#rpa1ij# te%ki2 ka"na2a nad
Arta4va"do2 i njegovi2 sinovi2a. S to2 po'jedo2 k#lt ikona ponovo je "a'ranjen) a
progoni ikonod#la postali s# jo% 3e%i.
Konstantin V. i2ao je vlastita) prod#'ljena gledi%ta na pro'le2 ikono4'orstva pa i6 je
or2#lirao # pose'no2 teolo%ko2 spis# o toj pro'le2ati1i i # de'ata2a na sk#povi2a koje je
odr3avao. S2atrao je da se slikanje2 sa2o lj#dske spodo'e Kristove raskida nera"dvojiva
sjedinjenost 'o3je i lj#dske naravi # nje2# i stoga krivotvori Krist # 1jelini. .rava Kristova
slika je sa2o oltarski sakra2ent pretvor'e a nikako ne ikone. Kar je od'a1ivao tako<er k#lt
Bogorodi1e) sveta1a i sveta$ki6 2oi. Ali opi 1rkveni sa'or # Karigrad# god DG5. nije 3elio
ii do takvi6) skrajnje radikalni6 stanovi%ta. Odo'riv%i %tovanje Bogorodi1e) po2no se
ra"grani$io jednako pre2a 2ono4i"iti2a kao i pre2a 2ani6ejstv#) ali je i %tovanje ikona 'ilo
nedvoj'eno os#<eno i "a'ranjeno. Oslanjaj#i se na to) Konstantin V. je otad pa sve do svoje
s2rti sve vi%e "ao%travao 'or'# protiv ikonod#la pretvaraj#i je # 'espo%tedan teror.
Tako slo'odne r#ke # #n#tra%njopoliti$ki2 pitanji2a 1ar je i2ao "a6valj#j#i svoji2 vojni2
#spjesi2a. Bi"antska je lota # 'li"ini Kipra postigla velik# po'jed# nad arapski2
'rodovlje2) a i na 2aloa"ijski2 isto$ni2 grani1a2a ostvareni s# #spjesi koji s# re"#ltirali
sta'ili"iranje2 ronte pre2a kaliat#. 9 ve"i s ti2 vojni2 pot6vati2a do%lo je do "natniji6
preseljavanja prete3no pa#likijanskog stanovni%tva i" o'lasti Melitene ali i dr#gog ar2enskog
i sirijskog stanovni%tva # Trakij#. Doseljavanje2 i" 2aloa"ijski6 te2a)
II*
odani6 1arevoj politi1i) # veliki2 je ra"2jeri2a i"2ijenjen i sastav 1arigradskog stanovni%tva.
Nap#$ivanje Trakije doseljeni1i2a i2alo je "ada# da oja$a 'i"antske po"i1ije nas#prot
B#gari2a. .re2da s# oni # Leonovo do'a 'ili 'i"antski save"ni1i protiv Arapa) Konstantin V.
je s2atrao da 2# po'jede na istok# a i #n#tra%nje 'or'e "a vlast # B#garskoj dop#%taj# da
B#gari2a #skrati plaanje dotad o'ave"noga godi%njeg danka. Kan Kor2iso%) koji je D5-.
stekao vlast) odl#$io se "a rat i DGC. prodro sve do 1arigradski6 "idina. Ti2e s# "apo$ele
dvadesetgodi%nje 'or'e Bi"anta s B#garsko2. Odvijale s# se # vi%e etapa. .res#dan je 'io
te3ak pora" %to s# ga Bi"antin1i nanijeli B#gari2a DCI. kod An6ijala) na o'ali Krnoga 2ora.
Tek pret6odne godine i"a'rani kan Tele1 'io je "'a$en) a i $etiri njegova nasljednika do3ivjela
s# "aredo2 ist# s#d'in#. 9spje%niji otpor 'i"antskoj pre2oi organi"irao je tek kan Telerig
@DCCOC+>DDDA. .re2da Bi"ant # ti2 'or'a2a nije #spio #kin#ti postojanje '#garske dr3ave
i"2e<# donjeg D#nava i planine Balkan) on je ipak sk#$io nje"in opseg i osla'io njen#
napada$k# 2o. 9 vrije2e 'or'i do%lo je) tako<er) i do 2asovnog 'ijega dijela slavenskog
stanovni%tva i" B#garske pod #to$i%te Bi"anta) koji i6 je preselio # Bitinij#. Ti2e je na
a"ijsko2 tl# Karstva jo% vi%e oja$alo slo'odno selja%tvo #dr#3eno # opine.
Sti1aje2 okolnosti i ikonoklasti$ka je 'or'a ja$ala so1ijalno4ekono2ske pro2jene # Karstv#
# korist 2alog "e2ljoposjeda. I"vanredno "ao%travanje represivni6 2jera protiv redovni%tva
koje isp#njaj# posljednje desetljee Konstantinove vladavine dovelo je do veliki6 koniska1ija
sa2ostanski6 i2anja i 2asovnog iseljavanja ikonod#lski6 2ona6a # Italij#. .reotete "e2lje
iskori%tavane s# "a s2je%tanje novi6 sk#pina stratiota i doseljenoga slavenskog slo'odnog
seoskog stanovni%tva.
Bor'a sa %tovatelji2a ikona nije prestala niti nakon s2rti nji6ova najveeg protivnika)
Konstantina V. @DDGA. I njegov sin i nasljednik) Leon IV. =a"ar @DDG>D,-A djelovao je kao
protivnik ikona) ali je 'io "natno #2jereniji i # dog2atsko2 os#<ivanj# %tovatelja i #
progoni2a. .ose'i1e je #'la3io pritisak na redovnike. Vjerojatno je da je tako post#pao pod
#tje1aje2 svoje 3ene) 1ari1e Irene) Atenjanke) koja je po svo2 odgoj# odo'ravala k#lt ikona.
9skoro po svo2 st#panj# na vlast) Leon IV. je svoga %estogodi%njega sina Konstantina
okr#nio kao s#vladara isti$#i to kao volj# senata) vojske i naroda. .o"ivanje na stare ri2ske
#stavne te2elje 1arske vlasti posl#3ilo je kao opravdanje "a potiskivanje po'o$ni6 $lanova
1arske o'itelji i "a air2a1ij# nasljednog reda po prvorodstv# # sila"noj 2#%koj lo"i. Ti2e je
#jedno 2onar6ijskoj vlasti dan privid i"'orne "avisnosti o odl#1i naj%iri6 slojeva
stanovni%tva.
Leon IV. #2ro je ve D,-.) a 1are2 je postao njegov desetgodi%nji sin Konstantin VI. @D,->
D+DA) ali je regentsk# vlast vr%ila njegova 2ajka Irena.
Svoj# na2jer# da o'novi %tovanje ikona 1ari1a je 2ogla ostvarivati tek post#pno. Ikonoklasti
s# 'ili veo2a sna3ni # vojs1i a i visoka 1rkvena dostojanstva "a#"i2ale s# li$nosti postavljene
od ikonoklasti$ki6 vladara prije Irenine epo6e. .ostojala je i velika opasnost od vladarski6
preten"ija stri$eva 2ladoga 1ara) oko koji6 se tako<er ok#pljala ikonoklasti$ka opo"i1ija.
Sit#a1ij# je ote3avao ni" po'#na slavenskog stanovni%tva # evropski2 provin1ija2a) a i
o'novljeni pritisak Arapa na isto$ni2 grani1a2a.
IIJ
Vojne te%koe #spio je s#"'iti glavni Irenin po2aga$) logotet Sta#rakijeL D,I. sklopljen je 2ir
s Arapi2a i tako je 'ilo 2og#e prist#piti o'navljanj# k#lta ikona. I"vr%ene s# 'rojne
personalne i"2jene # vojs1i i dr3avnoj #pravi) #klonjen je ikonoklasti$ki patrijar6 .avao) a na
njegovo 2jesto) i"ravno i" svjetovnog stale3a) doveden 1ari$in sekretar Tara"ije. 9" papin
pristanak) ljeti D,C. "apo$eo je rado2 1rkveni kon1il # Karigrad#) sa 1ilje2 da ostvari vjersko
jedinstvo kr%anski6 "e2alja. Ali 1arigradski vojni odredi #pali s# # 1rkv# Sv. Apostola gdje
je sa'or "asjedao i) #" odo'ravanje ikonoklasti$ki6 pristali1a # "'or# dostojanstvenika)
rastjerali sa'or.
Tek podjesen slijedee godine @D,D.A) po%to je 1ari1a na 2aloa"ijske isto$ne grani1e poslala
ikono'orstv# sklone gardijske odrede) a # Karigrad dovela $ete i" evropski6 provin1ija)
2ogao se # Nikeji odr3ati VII. opi kon1il @II. Nikejski kon1ilA. On je o'novio %tovanje ikona)
ali je nji6ovo o'o3avanje proglasio "a'l#do2. .re2a pristali1a2a ikonokla"2a odre<ena je
'lagost #koliko se odrekn# svoje "a'l#de. .re2da skrajnje radikalna redovni$ka str#ja) $iji s#
najistakn#tiji predstavni1i 'ili ig#2an .laton i njegov neak Teodor St#ditski) nije #spjela
na2etn#ti o%tre sank1ije protiv ikono'ora1a i is6oditi potp#n# ne"avisnost redovni%tva od
svjetovni6 1rkveni6 vlasti) ipak je pod njeni2 #tje1aje2 "apo$ela reorgani"a1ija sveeni$kog
i 2ona%kog 3ivota na2etanje2 stroge 2oralne dis1ipline.
Irenine #spje6e #gro"ila je 3elja nje"ina sina Konstantina VI. da se kao vladar osa2ostali.
Oko njega s# se ok#pili ikonoklasti$ki ne"adovoljni1i) a vojni s# i2 oslona1 'ili odredi i"
te2e Trakesion koji2a je "apovijedao strateg Mi6ajlo La6anodrakon. Do po'#ne protiv Irene
do%lo je D+-.) ali ona je okr#tno #g#%ena) a 2ladi 1ar je sra2otno i%i'an i potp#no #klonjen s
vlasti.
Ti doga<aji i"a"vali s# prot#po'#n# vojske # te2i Ar2eniakon. Dotada%nj# Irenin# vladavin#
"adesili s# 'rojni vojni ne#spjesiE protiv Arapa) koji s# pod kalio2 =ar#n4al4Ra%ido2
i"voj%tili nekoliko va3ni6 po'jeda) protiv B#gara) koji s# pod vodstvo2 svoga kana Karda2a
ponovo Karstv# na2etn#li plaanje danka) protiv !ranaka # Italiji) gdje je 'i"antska ekspe4
di1iona vojska pok#%ala na vlast dovesti Adalgisa) sina "'a1enoga lango'ard4skog kralja
De"iderija. 9 vojs1i se s2atralo da s# ti ne#spjesi re"#ltat krive vjerske politike 1arigradskog
dvora) pa je prevladalo #vjerenje da 3enskoj oso'i tre'a one2og#iti da '#de na prijestolj#.
:ednaki2 ogor$enje2 pri2ana je i sve2o e#n#6a Sta#rakija. .odjesen D+-. 1ari1a i nje"ini
s#radni1i protjerani s# s dvora) a Konstantin VI. je ostao jedini2 1are2. Ali ni godin# i pol
dana nakon toga 1ar je pop#stio nagovaranji2a i ponovo Iren# #$inio s#vladari1o2.
Hinilo se da e ta dr#ga etapa "ajedni$ke vladavine donijeti dr3avi va3ne #spje6eE postign#to
je nekoliko po'jeda nad Arapi2a i s#"'ijeni s# B#gari. Ali Irena je # potaji pripre2ala prevrat
ra"araj#i 1areve do're odnose s aktori2a koji s# 2# po2ogli da se dotad odr3i na vlasti.
Kad ga je navela da okr#tno ka"ni stratega te2e Ar2enijakon "'og to'o3nje "avjere) 1ar je
2orao # krvi #g#%iti po'#n# ta2o%nji6 $eta. I sa2 Konstantin o"lovoljio je 1rkvene vlasti kad
je nasilno dokin#o svoj 'rak da 'i se @pod2#klo o6ra'rivan od svoje 2ajkeA 2ogao o3eniti
jedno2 dvorjanko2. .ose'i1e s# 3estoko reagirali asketski redovni1i @"elotiA. Takve okolnosti
iskoristila je Irena pa je sina D+D. "'a1ila s vlasti i dala ga oslijepiti. :ednako okr#tno
one2og#ila je sv# jo% 3iv# 'ra# svoga 'iv%ega 2#3a) 1ara Leona IV. S#protno to2e)
2nogi2 je darovi2a o'as#la redovnike) naro$ito sa2ostane Sak#dion)
III
# Bitiniji) i St#ditski sa2ostan # Karigrad#. I stanovni%tv# je s2anjila po4reske o'ave"e. Ali #
vanjskoj politi1i njena je vladavina do3ivljavala te%ke pora"e. Kali =ar#n4al4Ra%id o'novio
je nadiranje na isto$ne grani1e Karstva i pri2orao Iren# da i opet plaa godi%nji danak
kaliat#. 9 /vropi) Italija je potp#no pala pod #tje1aj rana$ke dr3ave Karla Velikoga. :o%
D+J. Karlo je o'javio teolo%ke spise) t"v. Li'ri Karolini) # koji2a s# @na te2elj# pogre%ne
interpreta1ije tekstova # 'i"antski2 dok#2enti2aA o%tro os#<eni i stavovi ikonoklasti$kog
sa'ora i" DG5. i II. Nikejskog @ikonod#lskogA sa'ora i" D,D.) a "apadnoj 1rkvi na2etn#ta s#
s6vaanja @koja s# po$ivala na neko or2#lirano2 2i%ljenj# pape 0rg#ra I.A koji2a je
o1ijenjeno kao podjednako neispravno i #ni%tavanje ikona i nji6ovo po%tivanje. Takvo
s6vaanje) o"akonjeno na dr3avno2 sa'or# # !rank#rt# god. D+5.) papa je 2orao pri6vatiti)
pre2da je pret6odno odo'rio "aklj_i$ke II. Nikejskog sa'ora. I # teritorijalno2 pogled#)
neprijateljski odnosi s !rana$ko2 i papinstvo2 #rodili s# "a Bi"ant g#'itko2 Istre i
Beneventa. &a #"vrat) j#3noitalske i 'alkanske provin1ije sjeverno od klasi$ne =elade
ostale s# pod j#risdik1ijo2 1arigradske pa4
trijar%ije.
Do #ravnote3enja opreka i"2e<# kr%anskog istoka i kr%anskog "apada nije dovela ni
"a2isao da Karlo Veliki) koji je ,--. postao 1are2 na &apad#) sklopi 'rak s Ireno2) koja nije
i2ala nasljednika) pa da tako o'a 1arstva '#d# #jedinjena pod vla%# Karolinga. .rije nego
%to je i%ta od toga plana 2oglo 'iti ostvareno) # Karigrad# je do%lo do po'#ne koja je "a 1ara
proglasila dotada%njega logoteta dr3avne ri"ni1e Nikeora @,-J>,**A) a Irena je ve id#e
godine @,-IA #2rla # progonstv# na otok# Les'os#.
9" ostale svoje ne#spje6e) re3i2 1ari1e Irene #gro"io je svoji2 poreski2 olak%i1a2a
ekono2sk# osnovi1# na kojoj se te2eljilo 'lagostanje $inovni$ke i vojne aristokra1ije #
dr3avi. Stoga se Nikeor) kao inan1ijski str#$njak) prvenstveno po'rin#o "a oporavak dr3avne
'lagajne. .onovo je #veo sve pore"e koje je Irena #kin#la i #sto povisio "e2ljarin#) pore" na
nasljedstvo i poveani pri6od) na tr3i%ne i l#$ke takse. .od#"eo je pripre2ne 2jere "a
#kidanje 1rkveni6 poreski6 i2#niteta i $ak vr%io koniska1ije 1rkveni6 drago1jenosti. .re2da
je 'io pristali1a %tovanja ikona) 'e" nji6ova o'o3avanja) svoji2 je ekono2ski2 2jera2a
veo2a ogor$io 1rkv#) naro$ito "elotske redovnike) koji s# #sprkos njegove pravovjernosti
postali njegovi2 3estoki2
protivni1i2a.
Redovni$ka opo"i1ija pri6vatila je kao do'rodo%ao povod "a "ao%travanje s#protnosti kad je
,-C. na 1arev# 3elj# patrijar6o2) i"ravno i" laji$kog stale3a) postao #$eni dvorjanin Nikeor.
.orekav%i "akonitost njegova i"'ora) st#ditski s# "eloti o'javili svoje nepodvr gavan je
sl#3'enoj 1rkvi i patrijarsi j i postav%i ti2e akti$no "ase'no2 vjersko2 a i politi$ko2
stranko2. S#protno sl#3'enoj doktrini) koja je tvrdila da se 1ar ne 2ora pokoravati 1rkveni2
"akoni2a jer je svoji2 'o3anski2 poslanje2 i"dign#t i"nad nji6) "eloti nis# dop#%tali
niko2e) pa ni 1ar#) da se osjea neve"an 1rkveni2 propisi2a. Takvo stanovi%te dovelo je do
vala te%ki6 progona "elotski6 redovnika i) s dr#ge strane) do nji6ova save"a s papinstvo2.
Dvostr#ka vanjska opasnost "a 'i"antsk# dr3av# @Arapi i B#gariA pri2oravala je Nikeora da
ja$a vojni poten1ijal Karstva. 9 t# je svr6# vr%io planska preseljavanja i naseljavanja
stanovni%tva. .ose'i1e je 'ilo va3no i"vr%iti ponovn# gre1i"a1ij# .eloponesa) Tesalije i
Makedonije gdje s# se # pret6odni2 stoljei2a 2asovno naselili Slaveni. 9 te o'lasti
pre2je%teno je
II5
selja%tvo i" 2aloa"ijski6 pokrajina) a ni"o2 vojni6 pot6vata potkraj VIII. i # po$etk# IB. st.
#$vr%ena je vlast Bi"anta na j#3no2 Balkan#. 9 ve"i s ti2e dosljedno je provo<ena te2atska
organi"a1ija # o'lasti2a # koji2a je 'i"antska vlast o'novljena) a stratiotsko selja$ko
stanovni%tvo postaje) "ajedno sa slavenski2 seoski2 opina2a) neposredno podlo3ni2a
dr3avnoj vlasti) glavni tip neposredni6 o'ra<iva$a "e2lje. Ve kraje2 VIII. st. postojale s#
te2e Trakija) Makedonija i .elopones) a # po$etk# IB. st. #dr#3#j# se :onski oto1i # te2#
Kealonija) nakon $ega je #slijedilo osnivanje Sol#nske te2e a "ati2 i Dra$ke. Oslanjaj#i se
na stratiotsk# vojsk# i na te2atsk# vlast) Bi"ant se pok#%ao s#protstaviti ja$anj# B#garske.
Nje"in kan Kr#2 @,-J>,*5A na2etn#o je jedinstvo '#garskoj rodovskoj4ple2enskoj
aristokra1iji i "ati2 provodio osvaja$k# politik#. Nakon pora"a %to ga je Karlo Veliki nanio
Avari2a) Kr#2 je "aposjeo isto$ne dijelove .anonije sve do Tise. Koristei se pora"i2a
Bi"antina1a na istok#) gdje s# Arapi pri2orali Nikeora da i2 plaa i opi dr3avni danak i
pose'n# glavarin# "a oso'# sa2oga 1ara i njegova sina) B#gari s# napali 'i"antski teritorij.
Tek poslije vi%e od dvije godine @,**A Karstvo je #spjelo organi"irati prot#oen"iv# te "a#"eti
i oplijeniti '#garsk# prijestolni1# .lisk#. Ali # nastavk# 'or'i) 'i"antska je vojska #
planinski2 o'lasti2a Balkana 'ila opkoljena i #ni%tena) a pogin#o je i 1ar Nikeor. B#gari s#
tada pok#%ali osvojiti i Karigrad) gdje je dr3avni2 #daro2 protiv Nikeorova sina Sta#rakija
novi2 vladare2 postao k#ropalat Mi6ajlo L Ranga'e @,**>,*IA. Ali jo% "a trajanja pripre2a
"a taj pot6vat Kr#2 je #2ro @,*5A) a njegov nasljednik O2ortag @,*5>,I*A 2orao se
najprije po'rin#ti da #$vrsti svoj polo3aj.
Nikeorova vladavina na2rla je Mi6ajlovoj kratkotrajnoj etapi jo% jedan va3an ko2pleks
pro'le2a. Ne 6tij#i pri"nati 1arski naslov Karl# Veliko2) Nikeor je !rana$koj pr#3io povod
"a rat @,-CA koji je "avr%io 2iro2 # Aa16e4n# @,*JA. Tada je Bi"ant pod pritisko2 pora"a
2orao pri"nati postojanje sa2ostalne 1arske vlasti na &apad#) a # teritorijalno2 je pogled#
#spio "adr3ati # svojoj vlasti Vene1ij# i dal2atinske gradove i otoke @kao "ase'n# ar46ontij#)
koja je # seda2deseti2 godina2a IB. st. postala jedno2 od 'i"antski6 te2aA) dok s# Istra)
Dal2atinska i .anonska =rvatska ostale pod vr6ovni%tvo2 !ranaka.
Takav kona$ni politi$ki raskid sa &apado2 i"vr%io se #pravo pod vladavino2 Mi6ajla L) koji
je 'io jo% odl#$niji po%tovala1 ikona od svoji6 pret6odnika i na toj osnovi pripravan da i"gladi
sve ra"like i s redovni$ki2 "e4loti2a i s papinstvo2. Ali njegovi ne#spjesi # ratovanj# s
B#gari2a potkopali s# njegov #gled. Nakon te%kog pora"a %to ga je ,*I. pretrpio kod =adria4
nopola) i"vr%en je novi dr3avni #dar koji2 je na prijestolje #"dign#t dotada%nji strateg te2e
Anatolikon) Leon V. Ar2ena1 @,*I>,J-A. Kao eksponent 2aloa"ijske te2atsko4vojni$ke
aristokra1ije) on je ostvario nov# er# ikono4klasti$ke politike.
Ali opasnost od '#garske oen"ive pri2orala ga je da isprva prikriva svoja vjerska #vjerenja.
Tek nakon ne#spje6a Kr#2ova napada na 1arigradske "idine i nakon njegove i"nenadne s2rti
@,*5A) kad se B#garska pod kano2 O2ortago2 orijentirala k osvajanji2a # .anoniji i s
Bi"anto2 sklopila tri4desetgodi%nji 2ir) Leon V. je otvoreno prist#pio o'novi ikonokla"2a.
Dao je prik#piti sve najva3nije dok#2ente # prilog ikono'orstva i # 1arskoj pala$i organi"irao
dog2atsk# de'at# i"2e<# ikonoklasta i ikonod#la koje s#) kao 2e<#so'ni protivni1i)
predvodila dva istakn#ta ideologaE Ivan 0ra2a4
IIG
tik i Teodor St#ditski. Ali 'itna te2a raspre vi%e nis# 'ila dog2atska) kristo4lo%ka pitanja)
nego pro'le2 i2a li 1ar pravo da gospodari 1rkvo2 i na2ee joj svoja #vjerenja. S2atraj#i
da takav o'rat dovodi # pitanje 1arski a#toritet) Leon V. je "a'ranio svak# daljnj# rasprav#)
"'a1io s patrijar%ke stoli1e Nikeora) poslao # progonstvo Teodora St#ditskog i ,*G. odr3ao #
1rkvi Sv. Soije kon1il koji je o'novio va3nost "aklj#$aka II. ikonoklasti$kog sa'ora i" DG5. i
"a'ranio %tovanje ikona.
Spor koji se na toj osnovi ra"vio 'io je veo2a 3estok. .rognani redovni1i) # prvo2e red#
Teodor St#ditski) ra"vili s# svestran# propagand# i o'javili 2no%tvo govora i rasprava.
Nji6ova pove"anost s prijestolni$ko2 sl#3'eni$ko2 aristokra1ijo2 protiv vojne aristokra1ije
2aloa"ijski6 te2a pri'avila i2 je sna3ne save"nike. A i # provin1ija2a) seosko i p#$ko
stanovni%tvo protivilo se sve ja$e2 "e2ljoposjedniko2 stale3#. I" ti6 p#$ki6 redova proi"a%la
je i sredi%nja li$nost "avjere koja se organi"iralaE Mi6ajlo A2orija1 'io je vjerojatno
podrijetlo2 stratiot) a svoji2 se ratni$ki2 sposo'nosti2a i"digao na polo3aj ko2e%a
eksk#'itora @1arske gardeA. Otkriven kao "avjerenik) os#<en je "'og i"dajstva i krivovjerja na
s2rt spaljivanje2. Ali #o$i njegova s2akn#a i"vr%en je dvorski prevrat) Leon V. je "a
vrije2e 2olitve # 1rkvi #'ijen a Mi6ajlo @II.A A2orija1 @,J->,J+A doveden je i" ta2ni1e na
prijestolje. St#piv%i na vlast) on je o$itovao svoj# na2jer# da vodi tolerantn# politik# pre2a
ikonoili2a i "a'ranio svak# de'at# o ti2 pitanji2a. .o'rin#o se i da osig#ra nasljedstvo
svo2e sin# Teoil# ti2e %to ga je @# proljee ,J*.A okr#nio kao s#vladara.
.rve 2jere novoga 1ara dono%ene s# ve pod pritisko2 dalekose3ne po'#ne koj# je potakao i
vodio To2a Slaven) gre1i"irani poto2ak slavenski6 naseljenika # Maloj A"iji i istakn#ti vojni
"apovjednik. Njegov je pokret '#kn#o # #vjeti2a i"ra"iti6 ne"adovoljstava provin1ijskoga
ple2stva s 1entrali4"atorsko2 politiko2 Karigrada i s te%ki2 poreski2 tereti2a. Te iste
tenden1ije sredi%nje vlasti pa#peri"irale s# selja%tvo) pa je ono dalo glavne 'or'ene snage #
#stank#. &natn# po2o do'io je To2in pokret i od Arapa. S pristanko2 kaliata) antio6ijski je
patrijar6 okr#nio To2# "a 1ara) pri $e2# se tvrdilo da je on "apravo "'a$eni sin 1ari1e Irene)
Konstantin VI. Vrativ%i se i" Sirije na tlo 'i"antske dr3ave) To2a je oko se'e ok#pio "natne
vojne snage) sastavljene od ro'ova) slo'odni6 seljaka i stratiota. 9" njega s# pristale sve
2aloa"ijske te2e osi2 Opsikiona i Ar2eniakona. Spo2o# lote koj# i2 je stavila na
raspolaganje Ki'eriotska te2a) po'#njeni1i s# ,J*. i"vr%ili napad s kopna i 2ora na Karigrad.
Ne 2ogav%i postii #spje6 # naglo2 nalet#) #stani1i s# pro%irili svoj #tje1aj i na evropske
provin1ije) gdje i2 se pridr#3ivalo slavensko seosko stanovni%tvo) prisilno naseljeni Ar2en1i
i svi po'orni1i k#lta ikona. Oja$av%i ti2 snaga2a) po'#njeni1i s# # proljee ,JJ. "apo$eli
opsad# Karigrada koja je potrajala vi%e od godine dana. Te%ko #gro3en# prijestolni1# spasila
je interven1ija B#gara # korist legalne 'i"antske vlasti. Od pora"a # s#ko'# s B#gari2a)
#stanak To2a Slavena vi%e se nije 2ogao oporaviti. Ne#spjesi # 'or'a2a) a i neostvarivanje
so1ijalno4ekono2ski6 pro2jena koje je To2ina vojska o$ekivala od svoga 1ara) doveli s# do
2rvljenja pokreta i novi6 pora"a. .odjesen ,JI. To2a je 'io "aro'ljen) os#<en i okr#tno
s2akn#t) a "adnje snage #stanka od#pirale s# se # Kavali i isto$noj Trakiji sve do sredine ,JG.
9 vrije2e po'#ne vladalo je # Karigrad# neke vrste vjersko pri2irje. Ali nakon #g#%enja
#stanka) Mi6ajlo II. A2orija1 slo'odnije je istakao svoje
IIC
ikonoklasti$ke sklonosti. &atra3io je $ak i po2o L#dovika .o'o3noga @,J5A) predlo3iv%i 2#
da prido'ije pap# "a s#"'ijanje "lo#potre'a # %tovanj# ikona. Ali pre2da se opredijelio "a
ikonokla"a2) Mi6ajlo II. nije vr%io te%ka progonstva svoji6 vjerski6 protivnika.
.otkraj njegove vladavine Bi"ant je pretrpio dva te%ka g#'itka. 0odine ,JD. agla'idski Arapi
i" I riki je @T#nisaA iskr1ali s# se na Si1iliji i "apo$eli siste2atsko osvajanje toga otoka @koje
je okon$ano tek po$etko2 B. st.A Otprilike # isto vrije2e @,JD. ili ,J,.A) i"'jegli1e i" arapske
=ispanije @nakon #g#%enja #stanka # predgra<# Kordove) ,*,.A koji s# na%li #to$i%te # Alek4
sandriji) odon#da s# osvojili Kret# i pretvorili je # 'a"# svoji6 g#sarski6 pot6vata na 1ijelo2
Sredo"e2lj#. Ti2 doga<aji2a Bi"ant je jo% # veoj 2jeri nego dosad 'io potisn#t sa svoji6
po"i1ija na &apad# i #p#en na "'ivanja na 'alkanski2 i 2aloa"ijski2 preosta1i2a svoga
dr3avnog teritorija.
Mi6ajlov sin i nasljednik) Teoil @,J+>,5JA "ao%trio je ikonoklasti$k# politik# 'i"antske
dr3ave. 0odine ,I*. ili ,IJ. odr3an je novi kon1il # Karigrad# koji je donio o'nov#
progonstva ikonod#la) a na $elo sl#3'ene 1rkve postavljen je nekada%nji Teoilov odgojitelj i
#vjereni ikonoklast) Ivan 0ra2atik.
Od ,I-. a''asidski kaliat ponovo je "apo$eo oen"ivne pot6vate protiv Bi"anta. Bor'e s# se
vodile s o'ostrani2 #spjesi2a i ne#spjesi2a. Najte3e pora"e do3ivjeli s# Bi"antin1i ,IJ.) kad
s# nji6ovi protivni1i #spjeli osvojiti An1ir# i A2orion) "aro'iv%i veo2a velik 'roj 'i"antski6
vojnika i visoki6 oi1ira) koji s# "ati2 'ili po#'ijani. Ta katastroa djelovala je na Bi"antin1e
kao podstrek) pa je slijedilo nekoliko nji6ovi6 vojni6 pot6vata koji s# #spostavili #glavno2
iste grani$ne polo3aje %to s# postojali # po$etk# Teoilove vladavine.
&a Teoilovo do'a karakteristi$an je ekono2ski prosperitet gradski6 sredi%ta) # prvo2 red#
Karigrada) a tako<er i "natan oporavak 1arski6 i dr3avni6 inan1ija) #sprkos veliki2 vojni2
tro%kovi2a i 2nogi2 ratni2 ne#spjesi2a. I2ovinska 2o dvora o$itovala se 'rojni2
gra<evinski2 pot6vati2a # glavno2e grad# i dr#gdje) a i podi"anje2 vojni6 #pori%ta i
tvr<ava) # /vropi) protiv '#garskoga pritiska) na Kri2#) protiv opasnosti od .e$enega i R#sa
koji po$inj# nadirati pre2a 'i"antskoj interesnoj seri oko Krnoga 2ora) te na istok#) protiv
nasrtaja vojski a'asidskog kaliata.
O'rani dr3avnog teritorija sl#3io je i daljnji ra"vitak te2atske organi"a1ije. 9 Maloj A"iji je
od te2e B#kelarija od1ijepljena nova te2a .alago4nija) od te2e Ar2eniakon) pri1rno2orska
te2a =aldija) a i =erson je oor2ljen kao "ase'na te2a. 9 A"iji je o'ra"ovano jo% nekoliko
2anji6 vojno4#pravni6 podr#$ja @klis#raA. 9 /vropi) # prv# polovi1# IB. st. pada osn#tak
Sol#nske i Dra$ke te2e) $i2e je 'roj evropski6 te2a povean na C. Sa osa2 a"ijski6 i jedno2
kri2sko2) postojalo je do kraja Teoilove vladavine # sve2# *G 'i"antski6 te2a i jo%
nekoliko ni3i6 #pravni6 podr#$ja @2e<# nji2a je i ar6ontija Dal2a1ija) koja o'#6vaa
prio'alne gradove i otoke na isto$no4jadransko2 pri2orj#A.
Bi"ant je # Teoilovo do'a odr3avao "ani2ljive diplo2atske odnose dalekog do2eta. 9 Italiji)
njegov je glavni save"nik Vene1ija) koja po$inje ostvarivati svoj ekono2ski #spon. 9
"apadnoj /vropi) Bi"ant se protiv a''asidskog kaliata # Bagdad# pove"#je s O2ejadski2
kaliato2 # Kordovi) a radi event#alnog djelovanja na vjerski opre$ne stavove papinstva)
tako<er s rana$ki2 kraljevstvo2 i "apadnori2ski2 1arstvo2 L#dovika .o'o3nog. 9 isto
vrije2e) # pri1rno2orski2 ravni1a2a dana%nje R#sije odr3ava se i dalje
2
N
JJ Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
IID
ra"vija save" Bi"anta s =a"ari2a) va3an "'og nadiranja .e$enega a tako<er i R#sa koji
i"gra<#j# svoj# ranosrednjovjekovn# Kijevsk# dr3av#.
S2r# 1ara Teoila @po$etko2 ,5JA "avr%ava epo6a ikonokla"2a. 92jesto njegova
2alodo'nog sina Mi6ajla III. @,5J>,CDA vlast je vr%ila 1ari1a Teodora. S njo2e je # dr3avi
prete3it #tje1aj ponovo stekla dvorska sl#3'eni$ka aristokra1ija) a provin1ijska aristokra1ija i"
te2a potisn#ta je # po"adin#. Naj#tje1ajniji2 lj#di2a postali s# 1ari$in 'rat Bardas) 1ari$in
#jak 2agistar Manojlo) i logotet dro2a Teoktist. Interesi dr#%tvenoga sloja koji s# oni
"ast#pali "a6tijevali s# da se prod#'i ose'#jnost 'i"antske dr3ave i njene politike. Odoljev%i
oen"iva2a a''asidskog kaliata # ra"do'lj# kad je on 'io naj2oniji) Bi"ant je sa$#vao
je"gr# svoga dr3avnog teritorija) ali je i"g#'io #tje1aj na 1ijel# prednj# A"ij# i sjevern#
Arik#. 9pravo # vre2en# kad je a'asidska opasnost '#jala) Italija) a s njo2e i "apadno
kr%anstvo) otkidaj# se od jedinstva s Istoko2 i podvrgavaj# s#verenitet# rana$koga 1arstva.
D#gotrajna ikonoklasti$ka kri"a) koja isp#nja stotin# i dvadeset godina 'i"antske povijesti)
veo2a je prod#'ila opreke i"2e<# isto$ne i "apadne 1rkve. 9 $as# kad se isto$na 1rkva
vratila %tovanj# ikona) vjersko i politi$ko jedinstvo Istoka i &apada vi%e nije 'ilo 2og#e. Ali
#pravo tada pr#3a se Bi"ant# nova 2og#nost da stvori prostran# "on# svoga vjerskog i
politi$kog #tje1aja. 92jesto isla2i"iranog istoka i j#ga te ri2okatoli$ke srednje i "apadne
/vrope) "a Bi"ant i"g#'ljeni6 o'lasti) povijesno i politi$ki po$inj# se air2irati tada jo%
poganski slavenski narodi na Balkan#) # dijel# Srednje /vrope i na njeno2 istok#. 9$vrstiv%i
se vojno i politi$ki) o'likovav%i svoj# 1rkven# organi"a1ij# kao sa2ostaln# od papinstva i
podvrgn#t# 1arskoj politi1i) Bi"ant prist#pa vjersko2 prido'ivanj# slavenskoga svijeta) #
o$ekivanj# da e taj svijet 'iti i novi politi$ki oslona1 nje"ine o'novljene 2oi. Kona$ni
prekid s ikonokla"2o2 i"vr%io se ve # dr#goj godini vladavine Mi6ajla III. i njegove 2ajke
Teodore. 9 t# svr6# najprije je s patrijar%ke stoli1e #klonjen ikono'ora1 Ivan 0ra2atik a
postavljen istakn#ti ikonoilski redovnik Metodije. A "ati2 je ,5I. pod njegovi2 vodstvo2
odr3an kon1il koji je sl#3'eno #spostavio %tovanje ikonaL ranije os#de na progonstvo i
#ta2ni$enja opo"vane s# a 1rkvena prokletstva dign#ta sa s2akn#ti6 i #2rli6 ikono4d#la.
Mnoga tjelesa ikonoilski6 2#$enika sve$ano s# sa6ranjivana) a spo2en na prvi dan #
kori"2i) kad je # Karigrad# odr3ana sve$ana pro1esija # $ast svi6 "lostavljani6 %tovala1a
ikona kro" protekla desetljea i # slav# o'nove k#lta sveta$ki6 slika) postao je trajno2
svakogodi%njo2 svetkovino2
isto$ne 1rkve.
Istovre2eno s o'novo2 k#lta ikona 1rkveni2 s# os#da2a #dareni njegovi protivni1i #
pro%losti i sada%njosti. Ali 3elei #spostaviti jedinstvo pravovjerne 1rkve) dr3avna vlast nije
'ila 3estoka # realni2 progoni2a. Ti2e je i"a"vala negodovanje kal#<erski6 "elota) pa s#
st#ditski kal#<eri ponovo 'ili i"openi i" 1rkvene "ajedni1e. Do "ao%travanja # odnos# pre2a
pora3eno2 ikono'orstv# i do i"2irenja sa "eloti2a do%lo je tek kad je poslije Metodi4jeve
s2rti @,5DA patrijar6o2 postao sin nekada%njega ikonoilskoga 1ara Mi6ajla I. Ranga'ea)
Igna1ije) koji je nakon o$eva "'a1ivanja s prijestolja st#pio # sa2ostan i ondje postao 'li"
"elotskoj str#ji ikonoilski6 kal#<era.
Kona$na os#da ikono'orstva kao vjerskog opredjeljenja #n#tar kr%anstva na2etala je
o'ra$#n i s dr#gi2) jo% radikalniji2 ikonoklasti$ki2 s6vaanji2a. :edno od nji6)
pa#likijanstvo) pretvorilo se $ak i # trajn# vojn# opasnost na isto$ni2 grani1a2a i tako
postalo ne sa2o vjerski nego i va3an politi$ki pro'le2. II,
.odrijetlo toga nes#2njivo d#alisti$koga vjerskog s2jera nije do kraja o'ja%njeno.
Najvjerojatnije se kao "ase'na sekta) na te2elj# stariji6 gno4sti$ki6 kon1ep1ija) o'likovao #
Ar2eniji # prvoj polovi1i VII. st. i #skoro postao #tje1ajan na %iroko2 prostranstv# i"a"vav%i
ve # vrije2e =erakli4jeva #n#ka Konstansa II. prve progone i e2igriranja pod "a%tit#
isla2ski6 vlasti. .rogonstva s# se nastavljala i # do'a :#stinijana II.) a kad je i"'io spor oko
ikona) pa#likijansko neprijateljstvo pre2a %tovanj# 2aterijalni6 pred2eta i sveta$ki6 2oi
pri'avilo i2 je 'lagost ikonoklasti$ki6 vlasti. S o'novo2 k#lta ikona ponovo s# po$eli
progoni) oso'ito 3estoki # do'a Mi6ajla I. Ranga'ea i Leona V.) kad je i opet do%lo do
"natnog iseljavanja pa#likijana1a na podr#$je pod arapsko2 vla%#. Ali ti2e pa#likijanski
pokret # isto$ni2 o'lasti2a Male A"ije nipo%to nije 'io #ni%ten. &a vrije2e #stanka To2e
Slavena oni s# 'ili jaka ko2ponenta # vojni2 pot6vati2a protiv 1ara Mi6ajla II.) pa je jo% i
1ar Teoil slao ekspedi1ije # Ar2enij# protiv nji6. .od vodstvo2 svoga vojnog "apovjednika
Kar'easa "natan je dio pa#likijana1a i to2 prigodo2 i"'jegaoE tada je) i"van do2a%aja
'i"antski6 vlasti) nji6ovi2 vojni2 i politi$ki2 sredi%te2 @pod #pravno2 vla%# e2irata #
MeliteniA postao #tvr<eni grad Terika) na gornje2 /#rat#. Ot#da s# oni 3estoko napadali na
'i"antsko podr#$je prodir#i sve do o'ala Krnoga 2ora. Ogor$enje nad nji6ovo2 #porno%# i
opasno%# nji6ovi6 vjerski6 #vjerenja navelo je 1ari1# Teodor# da i"vr%i odl#$an #dar. Njeni
s# vojni odredi i"vr%ili 2asovne pokolje pa#likijana1a na tl# 'i"antske Ar2enije i 2noge od
nji6 preselili # Tra4kij#. To2 ak1ijo2 pa#likijanstvo je # 'i"antskoj Maloj A"iji 'ilo #ni%teno.
Ali sna3na gr#pa1ija i"'jegli6 pa#likijana1a na podr#$j# e2irata Melitene @sa sredi%te2 #
TerikiA ostala je i dalje ogor$eni2 neprijatelje2 Bi"anta. 0rad Terik# s# kao vojno #pori%te
'i"antske vojske #ni%tile tek # dr#goj polovi1i IB. stoljea. Ali i nakon toga pa#likijanstvo se
odr3alo kao vjerska sekta. Masovni2 preseljenje2 # Trakij#) koje je i"vr%eno oko +DG.) #
vrije2e 1ara Ivana Ki2iska) to podr#$je do'iva novi priliv pa#likijana1a. Na svo2 novo2
'oravi%t# oni s# pridonijeli nastank# d#alisti$ke sekte 'og#2ila koja je ostvarila va3an #tje1aj
na srednjovjekovn# povijest veine j#3noslavenski6 naroda i odr3avala ve"e s katarski2
6ereti1i2a # "apadnoj /vropi.
Vladavina regentkinje Teodore "avr%ila se dr3avni2 #daro2 protiv nje"ina naj'li3eg
s#radnika) logoteta Teoktista. Kari$in 'rat Barda) ne"adovoljan %to ga je njegov s#parnik
#spio potisn#ti) priklonio se 2lado2 1ar# Mi6ajl# III. poti$#i ga da se oslo'odi skr'ni%tva.
To je dovelo do "avjere protiv Teoktista i do njegova #'ijstva) nakon $ega se i Teodora 2orala
pov#i # sa2ostan.
Vlast je or2alno pre#"eo Mi6ajlo) ali je svo2e #jak# Bardi 2orao podijeliti naslov 1e"ara i
prep#stiti 2# neposredno #pravljanje dr3avni2 poslovi2a. Sa2 Mi6ajlo provodio je 3ivot #
"a'ava2a) ra"#"danosti2a i pi#. Nosio1i2a "natni6 #spje6a 'i"antske dr3avne politike i
prijelo2ni6 "'ivanja # 1rkveno2 3ivot# 'ili s# 1e"ar Barda i patrijar6 !o1ije.
Me<# "asl#ge 1e"ara Barde pripadaj# #pravne reor2e) o'nova sve#$ili%nog i "nanstvenog
3ivota # Bi"ant# i "natni vojni #spjesi # 'or'i s Arapi2a. Barda se po'rin#o "a poja$anje
dis1ipline # dr3avnoj ad2inistra1iji i s#"'ijanje kor#p1ije) do velikog #gleda je #"digao
pravos#<e i sredio inan1ijsk# sl#3'# stvoriv%i ti2e te2elje "a 1ijel# '#d## epo6# ja$anja
'i"antske dr3ave.
II+
D#gotrajno do'a ikonoklasti$ki6 'or'i s#protstavljalo je ra"li$ite vjerske kon1ep1ije 2e<#
so'o2) pa je n#3no vodilo o3ivljavanj# i prod#'ljivanj# intelekt#alnog anga32ana. 9 potra"i
"a arg#2enta1ijo2 pose"alo se # ilo"oske i vjerske ri"ni1e antike) patristike i isla2a) a
likovni i"ra" poj2ovni6 "a2isli postao je sredi%njo2 te2o2 raspravljanja. S jenjavanje2
ikonoklasti$ki6 opreka intelekt#alna je 2o'ili"a1ija nad3ivjela epo6# s#ko'a i postala
stre2ljenje2 k ope2 #va3avanj# k#lt#rni6 do'ara. Taj re"#ltat o$itovao se ve # do'a 1ara
Teoila) a 1e"ar Barda dao 2# je nove poti1aje. Osn#tko2 sve#$ili%ta na Magnavarsko2
dvor# stvorena je #stanova # kojoj s# se ok#pili najistakn#tiji ilo"oi) teolo"i) pravni1i i
prirodoslov1i tada%njega vre2ena. Na $el# joj je 'io Leon i" Sol#na) 2ate2ati$ar) ilo"o i
lije$nik) a 2e<# naj#gledniji2 s#radni1i2a 'ili s# ilo"o) povjesni$ar i teolog !o$i je @'#d#i
patrijar6A) Konstantin i" Sol#na @'#d#i slavenski apostolA i dr#gi. 9 toj djelatnosti #loga
i"o'ra"'e na anti$ki2 tekovina2a k#lt#re do'iva i"ra"iti je 2jesto nego %to je to 'ilo
karakteristi$no "a pret6odne etape k#lt#rnog 3ivota Bi"anta) pripre2aj#i ti2e dalekose3ni
'i"antski k#lt#rni preporod B. stoljea.
Materijalne pred#vjete "a ja$anje k#lt#rnog 3ivota ostvario je #spje6 Bi"anta # njegov#
otpor# arapsko2 pritisk#. Od prvi6 napada Arapa na 'i"antski teritorij potkraj =eraklijeve
vladavine pa sve do slo2a arapskog napada na Karigrad # do'a Leona III. @D*,A) i"nena<eni
Bi"ant 'io je pri2oran da se 'ori "a sa2 svoj opstanak. Do sredine IB. stoljea on je s 2anje
ili vi%e #spje6a odolijevao arapskoj osvaja$koj ini1ijativi. Ali) #$vrstiv%i svoj# vlast # gr$ki2
dijelovi2a Balkanskog pol#otoka i nadvladav%i kri"# #n#tra%nji6 vjerski6 s#ko'a) Karstvo je
#spjelo preoteti ini1ijativ# Arapi2a i "apo$eti epo6# vlastiti6 oen"ivni6 pot6vata.
9 to2 nastojanj# Bi"ant nije na svi2 ronta2a postigao jednake #spje6e. .ok#%aji da se
kretski g#sari one2og#e napado2 na nji6ove 'a"e na to2 otok# @,5IA i # /gipt# @,GIA nis#
doveli do trajni6 re"#ltata. :ednako tako) Bi"ant nije #spio sprije$iti post#pno osvajanje
Si1ilije) pa s# na kraj# vladavine Mi6ajla III. ondje # r#ka2a Bi"antina1a ostala sa2o jo% dva
odvojena #pori%ta na isto$noj o'ali) Taor2ina i Sirak#"a.
Ali) # Maloj A"iji) Bi"ant je na napade e2ira Melitene #"vratio #spje%ni2 ak1ija2a. 0odine
,GC. 1arska je vojska pod "apovjedni%tvo2 gardina 'rata .etrone op#sto%ila podr#$je
Sa2osate) na /#rat#) i A2ide @Diar'e4kiraA) na Tigris#) te pa#likijansko sredi%te Terik#)
odakle je odvela vi%e tis#a "aro'ljenika. Nakon jo% dva prodora na arapsko podr#$je) godine
,CI. .etronina je vojska potp#no #ni%tila odrede 2elitenskog e2ira koji je kro" Kapadokij#
prodro sve do Krnoga 2ora i osvojio l#k# A2isos. 9 toj 'it1i pogin#o je i sa2 e2ir. Svega
dvije godine nakon toga 'i"antska je vojska jednako te3ak pora" nanijela i e2ir# Tar"a) na
j#g# .ol#otoka. Ti2 #spjesi2a isla2ska je ak#tna opasnost 'ila otklonjena "a dvjesta godina)
sve do do2ina1ije Seld3#ka # Bagdadsko2 kaliat#) sredino2 BI. stoljea.
9 vojno2 pogled#) dr#ga polovi1a IB. st. donijela je i prvi opasan s#ko' Karstva s
novoor2irano2 r#sko2 dr3avo2. Nakon vi%e g#sarski6 napada na 'i"antska podr#$ja) r#sko
se 'rodovlje ,C-. pojavilo na Bospor# i nji6ova se vojska iskr1ala opkoliv%i grad # tren#tk#
kad je glavnina 1arske vojske 'ila anga3irana # pot6vat# protiv Arapa na isto$ni2 grani1a2a
dr3ave. Ali 6itni povratak 'i"antski6 odreda #spje%no je ra"'io t# opsad# koja je dr3avnoj
politi1i skren#la pa3nj# na va3nost nove politi$ke sile na sjever# 'i"antski6 interesni6
podr#$ja. Hinilo se da je naj'olji na$in da se taj novi etni$ki
I5-
i vojni aktor od neprijatelja pretvori # save"nika i) 2o3da) # podanika) ako se pok#%a da
njegovo stanovni%tvo '#de vjerski predo'iveno "a kr%anstvo i ti2e #vedeno # kr#g 'i"antske
k#lt#re i 'i"antski6 politi$ki6 planova.
9ostalo2) jednak# 2etod# pro%irivanja svoga #tje1aja pod#"eo je Bi"ant gotovo istovre2eno
i # dr#gi2 "e2lja2a koje s# # to vrije2e postale va3an aktor tada%nje srednje i isto$ne
/vropeE # Moravskoj i B#garskoj. 9 'iti) svi ti pok#%aji sastavni s# dio istovjetne politike
Karstva koje je 'a% tada # svo2 povijesno2 ra"vitk# nadvladalo najte3a isk#%enja i "apo$elo
ostvarivati naj'listavije ra"do'lje svoga opstanka.
.re2a !o1ijev# svjedo$anstv#) #govor %to s# ga R#si nakon slo2a svoga napada na Karigrad
sklopili s Bi"anto2 i koji i2 je donio odre<ene olak%i1e # trgovanj# sa Karstvo2 i2ao je "a
posljedi1# i prve 2isionarske pot6vate 'i"antskoga sveenstva # R#siji. Oko ,C-. 2ladi
proesor 1arigradskog sve#$ili%ta) Konstantin) jedan od dvoji1e 7slavenski6 apostola8)
'oravio je na 2isionarsko2 "adatk# # dr3avi =a"ara. A svega tri godine nakon toga @,CIA
"apo$inje djelatnost Konstantina @WirilaA i njegova starijeg 'rata Metodija # Moravskoj.
Trea slavenska "e2lja # kojoj je Bi"ant nastojao da posredstvo2 kristijani"a1ije stvori svoj
novi pro%ireni svijet oslona1a kao nado2jestak "a i"g#'ljeni &apad i :#g 'ila je B#garska. Ali
taj pot6vat 'io je re"#ltat slo3eniji6 odnosa) ve"ani6 #" dotada%nji ra"vitak slavenstva na
isto$no2 dijel# Balkanskog pol#otoka.
C. SLAV/NSK/ DRPAV/ NA BALKAN9 I BI&ANT
Na isto$no2 dijel# Balkanskog pol#otoka doseljenje Slavena dovelo je do or2iranja
ple2enski6 politi$ki6 tvorevina koje s# se ni"ale od donjeg D#nava do .elopone"a) a
'i"antski i6 pis1i na"ivaj# Sklavinija2a. Najsjevernija od nji6) koj# je i"2e<# D#nava i gorja
Balkan nastavao 7Save" seda2 slavenski6 ple2ena8) or2irala se od doseljenja B#gara pod
kano2 Aspar#46o2 kao nova dr3avna tvorevina koja od kraja VII. st. nosi na"iv B#garska.
:#go"apadnije od nji6) # "apadnoj Trakiji i Makedoniji) i"gradili s# se ple2enski teritoriji
S2oljana) Str#2ljana) Rin6ina) Ber"ita) Drag#vita i Sag#4data) # Trakiji Vele"igeta) a na
.elopone"# :e"era1a i Milinga. Broj$ana snaga i vojna pod#"etnost ti6 doseljenika 'ila je
toliko velika) da s# ni"o2 svoji6 napada $ak i na Sol#n @oso'ito oko CG- i oko CD-.A
"aprijetili likvida1ijo2 toga najva3nijeg #pori%ta 'i"antske vlasti na Balkan# i pretvaranje2
1ijele Tra4kije) Makedonije i 0r$ke # slavensk# "e2lj#.
Odoljev%i prvi2 arapski2 napadi2a) Bi"ant je s#stavno prist#pio osvajanj# i re6eleni"a1iji
podr#$ja %to s# ga "a#"eli Slaveni. Tako je Konstans II. CG,. pri2orao ple2ena oko Str#2e i
Vardara da pri"naj# vr6ovn# vlast Bi"anta) a "natan je dio slavenskog stanovni%tva preselio #
Mal# A"ij#. Re"#ltat toga 'ilo je da je Trakija # ra"do'lj# koje je slijedilo @do C,GA 2ogla 'iti
organi"irana kao te2a.
Trideset godina nakon Konstansa II. sli$an je vojni pot6vat protiv 2akedonski6 Slavena
ostvario :#stinijan II. @C,,.A) pa je i to2 priliko2 i"vr%eno preseljavanje slavenski6 2asa #
Mal# A"ij# @Bitinij#A) a oko C+-. or2irana je # srednjoj 0r$koj te2a =elada.
I5*
9 dr#goj polovi1i VIII. st. # nastojanje Bi"anta da #spostavi svoj# vlast i nad preostali2
stanovni%tvo2 j#goisto$nog Balkana #pleli s# se B#gari. B#d#i da s# s nji6ova dr3avnog
teritorija oko DCG. pred tla$enji2a koja s# 'ila ve"ana #" ja$anje velikog "e2lji%nog posjeda #
B#garskoj velike 2ase slavenskog selja$kog stanovni%tva i"'jegle na podr#$je Bi"anta @po
i"vori2aE oko J--.---A) '#garske s# vlasti nastojale da taj g#'itak # 3ivlj# i radnoj sna"i
nadoknade # 2akedonski2 Sklavinija2a) pa je oko DDI. i"vr%en napad na ple2e Ber"ita)
i"2e<# Vardara i O6rida) ali s# B#gari 'ili od'ijeni. Naprotiv) deset godina poslije ti6
doga<aja @D,IA) 'i"antski logotet Sta#4rakije #spio je pokoriti Slavene oko Sol#na i # 0r$koj.
9 ve"i s ti2 or2irane s# i"2e<# donjeg toka Str#2e i Mari1e te2a Makedonija) po$etko2
IB. st. Sol#nska te2a i te2a .elopones) a ne%to kasnije i te2a Str#2on @na
rije1i Str#2i1iA te te2a Dra$.
Ti2e je Bi"ant pod svoj# vlast podvrgao i sna3no vojno i politi$ki organi"irao kontin#irano
podr#$je koje je pove"ivalo isto$n# Trakij# preko egejskog pri2orja s 0r$ko2.
.o$etak IB. st. donio je va3ne novosti # orijenta1iji osvaja$kog pritiska B#garske. Nakon %to
je Kr#2 nadvladao #n#tra%nj# kri"# koja se te2eljila na opre1i interesa ratni$kog ple2stva i
oja$ali6 veliki6 "e2ljoposjednika) B#garska je kao dr3ava sa sna3no2 vla%# kana i sve ja$i2
tenden1ija2a da se osvajanji2a stekn# nove o'lasti na koji2a e "e2ljoposjedni$ka
aristokra1ija stje1ati nova i2anja sa sve vi%e "avisno2 radno2 snago2 na nji2a) sve i"ra"itije
postajala osvaja$ko2) ekspan"ionisti$ko2 silo2.
:o% ,-G. B#gari s# se okoristili pora"o2 Avara # rat# s !ran1i2a pa s# "aposjeli Vla%k#
ni"in# i isto$n# .anonij# do Tise. Ti2e s# postali s#sjedi2a !ranaka. &a vrije2e kana
O2ortaga) $etiri godine poslije pogi'ije 1ara Ni4keora L) B#gari s# pri2orali Bi"ant da
pri"na nji6ov# vlast i na podr#$j# i"2e<# Balkana i Rodopskog 2asiva) pri $e2# je
dogovoreno da o'je "e2lje na trideset godina prekin# neprijateljstva i postan# save"ni1i2a.
Ta odl#ka o2og#ila je B#garskoj da svojoj vlasti podvrgne Makedonij# i da se jo%
inten"ivnije anga3ira # .anoniji i na "apadno2 dijel# Balkanskog pol#otoka.
9 #n#tra%njosti te regije o'likovale s# se) po$ev%i od prve polovi1e VII. st. slavenske4
politi$ko4teritori jalne jedini1e o koji2a i2a veo2a 2alo s#vre2eni6 inor2a1ija. Nji6ov
ra"2je%taj navodi tek # B. st. Konstantin .orirogenet) pa se "nade "a Ra%k# ili Sr'ij#) #
porje$j# .ive) Tare) Li2a i gornje Drine) D#klj#) od #%a Dri2a do Boke Kotorske) Trav#nj#)
od Boke do D#'rovnika) &a6#2lje) od D#'rovnika do #%a Neretve) Neretljansk# o'last ili
.aganij#) od #%a Neretve do #%a Ketine) i =rvatsk#) od #%a Ketine do Ra%e # Istri te na
sjever do .anonije. Sa2o se #" jadransk# o'al# sa$#vao ni" gradova i otoka kao "ase'na
ar6ontija pod neposredno2 vla%# Bi"anta.
9 sa$#vanoj povijesnoj dok#2enta1iji te s# "e2lje ostavile neposrednije
podatke o svo2e opstank# tek od kraja VIII. st. Tada je Sr'ija 'ila o'likovana kao kne3evina
kojoj je # posljednja dva desetljea na $el# 'io prvi njen poi2en1e po"nati kne" Vi%eslav) a
otprilike # isto vrije2e ili ne%to ranije i # =rvatskoj kne3evsk# vlast dr3i kne" istoga i2ena) sa
sjedi%te2 # Nin#) dok je # .anonskoj =rvatskoj 2o3da 'io kne" Vojno2ir. Te j#3noslavenske
politi$ke 1jeline #klj#$ili s# #skoro "ati2 %iri evropski doga<aji # va3na "'ivanja.
I5J
.ro%irenje rana$ke vlasti sve do isto$ni6 Alpa i .anonije dovelo je !ranke # s#ko' s Avari2a.
S dr#ge strane) pro'le2i politi$ki6 i vjerski6 odnosa # Italiji na2etn#li s# !ran1i2a
ra"ra$#navanje s Lango'ardi2a i Bi"anto2. 9 ve"i s rana$ko2 vojno2 protiv Avara)
nji6ov# se s#verenitet# D+*. oteo panonski kne" Vojno2ir) pa je sa svoji2 odjeli2a
s#djelovao # rat# protiv avarske dr3ave) ali je # isto vrije2e 2orao pri"nati vr6ovn# vlast
!ranaka.
:o% D,,.) # ve"i s nasilni2 pripojenje2 Beneventa rana$koj dr3avi) do%lo je do rata s
Bi"anto2 # ko2e s# !ran1i # Kala'riji pora"ili Bi"antin1e) ali s# istovre2eno "a#"eli i Istr#.
B#d#i da se .ri2orska =rvatska s2atrala "e2ljo2 koja potpada pod 'i"antsko vr6ovni%tvo)
# neprijateljstvi2a koja s# se nastavila !ran1i s# D++. 'e"#spje%no pok#%ali pokoriti
.ri2orsk# =rvatsk#. To je !rana$ka ostvarila tek ,-I. Daljnji #spje6 rana$ke politike na
isto$noj o'ali :adrana postign#t je do'rovoljni2 podvrgavanje2 'i"antske neposredne
#pravne o'lasti # Dal2a1iji pod s#verenitet !rana$koga 1arstva @,-CA.
Ali to stanje preina$eno je # ve"i s o'novo2 ratovanja koje je neposredno "ati2 "apo$elo i
"avr%ilo "aklj#$enje2 Aa16enskog 2ira @,*JA E .anonska i .ri2orska =rvatska ostale s# pod
rana$ki2 s#vereniteto2) a dal2atinske gradove i otoke "adr3ao je Bi"ant kao "ase'n#
ar6ontij#.
Nastojanje !ranaka da #$vrste svoj# vlast nad 6rvatski2 kne3evina2a pro#"rokovalo je te%ke
konlagra1ije na "apadno2 dijel# Balkana. .anonsko46rvatski kne" Lj#devit podigao je ,*+.
po'#n# protiv pritiska #rlanskog 2arkgroa Kadalo6a i svoje snage "dr#3io sa slovenski2
Karantan1i2a i srpski2 Ti2o$ani2a koji s# se otrgli '#garskoj do2ina1iji. Tre'alo je deset
rana$ki6 vojni6 pot6vata pa da #stanak Lj#devita .osavskog '#de slo2ljen. 9 ti2 'or'a2a
.ri2orska =rvatska pod kne"o2 Borno2 ostala je vjerna rana$ko2 s#verenitet# i $ak
po2agala #g#%enje #stanka. A poslije Lj#de4vitova pora"a i pogi'ije @,JIA i .anonska je
=rvatska vraena pod rana$ko vr6ovni%tvo. Ali daljnje '#garsko napredovanje # .anoniji
potislo je !ranke) pa je od ,J+. do ,I,. .osavsko2 =rvatsko2 vladao kne" Rati2ir kao
'#garski podanik. Kako je # !rana$koj dio'a2a vlasti # vrije2e L#dovika .o'o3nog god.
,J,. do%lo do prijenosa ko2peten1ija nad .anonsko2 =rvatsko2 s kraljevine Italije na
Nje2a$k#) to je predstavnik isto$norana$ke dr3ave @Nje2a$keA) gro Isto$ne 2arke) Rat'od)
,I,. vojno2 ak1ijo2 okon$ao s#pre2a1ij# B#gara nad ti2 podr#$je2 i .anonsk# =rvatsk# i
opet pripojio !rana$koj @tj. njenoj isto$noj polovi1i) koja se pretvara # pose'n# nje2a$k#
dr3av#A.
Dotle na j#g#) pri2orsko46rvatski kne" Mislav ostaje podvrgn#t s#verenitet# rana$ke Italije.
Oko ,I+. ratovao je s Vene1ijo2 @koja je jo% #vijek #pori%te 'i"antskog #tje1aja na :adran#A
vjerojatno "'og o2etanja njene plovid'e d#3 :adranske o'ale) i "ati2 s njo2 @kao i
neretljanski kne" Dr#43akA sklapa 2ir. Ali on je potrajao tek kratko vrije2e) pa je i Mislavljev
nasljednik Trpi2ir @,5G>,C5A ratovao s Mle$ani2a) ali i s 'i"antsko2 vla%# # Dal2a1iji. Te
'or'e) vo<ene oko ,5C. na kopn# i na 2or#) dovele s# do povoljnog #govora o teritorijalno2
ra"grani$enj# s dal2atinski2 gradovi2a. Otada je Trpi2ir) iako va"al 1ara Lotara) #spio
i"graditi do're odnose s Bi"anto2. Oni s# se o$itovali i # s#ko'# .ri2orske =rvatske s
B#garsko2. Kan .resjan nastojao je nai2e ostvariti dalekose3an plan pro%irenja svoje vlasti
pre2a "apad#. :o% i"2e<# ,I+. i ,5J. napao je Sr'ij# kne"a Vlasti2ira koja
I5I
je 'ila # "avisnosti od Bi"anta) ali je 'io s#"'ijen. Taj je pot6vat o'novljen i ,GJ.) ali i ovaj
p#t 'e" re"#ltata. Ve id#e godine njegov nasljednik) kan Boris) potakn#t od Karla Welavoga)
rat#je protiv njegova 'rata) L#dviga Nje2a$kog. .ri to2 je na svoj# stran# prido'io kne"a
.anonske =rvatske) dok Nje2a$ka tra3i oslona1 # Bi"ant#. B#gari i .anonska =rvatska 'ili
s# # to2e rat# pot#$eni. Nis# sa$#vani poda1i o to2e kakvo je stanovi%te # ti2 'or'a2a
"a#"ela .ri2orska =rvatska. Ali nakon pora"a panonski6 =rvata) '#garska vojska po$inje
oen"iv# i protiv kne"a Trpi2ira) koji je i rana$ki va"al) i # do'ri2 odnosi2a s Bi"anto2.
B#garski pok#%aj) i"vr%en i"2e<# ,G5. i ,C-.) "avr%io se potp#ni2 ne#spje6o2.
.o daljnje2 ra"vitk# doga<aja 2o3e se "aklj#$iti da je priklanjanje kne"a Trpi2ira Bi"ant#
#rodilo nepovoljni2 posljedi1a2a "a njega i njegove 'a4%tinike. 0odine ,C5. nije ga
naslijedio ni jedan od troji1e njegovi6 sinova) nego kne"o2 postaje Do2agoj @,C5>,DCA koji
o'navlja striktno rana$k# orijenta1ij#) dok i"'jegli Trpi2irov sin &deslav nala"i #to$i%te #
Bi"ant#.
Ti2 doga<aji2a "apo$eo je ni" politi$ki6 preorijenta1ija .ri2orske =rvatske) "a Bi"ant ili
protiv njega) popraeni6 s2jena2a na vlasti i dr3avni2 #dari2a. Ta kole'anja 'ila s# #toliko
va3nija %to s# kao aktor # ti2 opredjeljenji2a s#djelovali i vjersko41rkveni pro'le2i i #loga
Vene1ije) koja se politi$ki osa2ostalila od Bi"anta) ali 3eli da se okoristi i njeni2
preten"ija2a na vr6ovn# vlast nad Dal2atinsko2 =rvatsko2 i njeni2 s#vereniteto2 nad
dal2atinski2 gradovi2a i oto1i2a.
D. .RVA /TA.A KRKV/NO0 RASKOLA
Svladav%i ikonoklasti$k# kri"#) 'i"antska je 1rkva postigla veo2a velike #spje6e. .rije svega)
ona se od6rvala nastojanj# 1arske vlasti da je podvrgne svo2e diktat#. S#"'ijanje2
isto$nja$ki6 #tje1aja @isla2a i 6ere"aA koji s# prijetili dog2atski2 pritisko2 na njena
s6vaanja) ona se #$vrstila idejno) a neosporna vlast isla2ske dr3ave nad antio6ijsko2 i
aleksandrijsko2 patri4jar%ijo2) nekada%nji2 s#parni1a2a Karigrada kao vjerskog sredi%ta)
#$inila je 1arigradsk# patrijar%ij# najvei2 i) naj"ad) jedini2 vjerski2 a#toriteto2 na
kr%ansko2 istok#. Ra"grani$iv%i svoje ko2peten1ije s dr3avno2 vla%# # s2isl# te"a
ikonod#la o sa2ostalnosti 1rkveni6 poglavara # dog2atski2 i 1rkveno4organi"a1ioni2
pitanji2a) ona je ostvarila ravnovjesje dvaj# aktoraE 1rkve i dr3ave. .rvi od nji6 #pravlja
d#6ovni2 3ivoto2 a dr#gi svjetovni2) ali se nji6ova ak1ija 2ora #skla<ivati i pove"ivati)
tako da 1ar djel#je kao "a%titnik 1rkve a patrijar6 kao naj#gledniji 1arev savjetnik.
Ovakav ra"vitak o2og#avao je ostvarivanje jedinstva vjere i politike # nji6ov# #"aja2no2
po2aganj#. Takva stvarnost veo2a se djelotvorno o$itovala # doga<aji2a koji se "'ivaj# ve
# dr#goj polovi1i IB. stoljea.
Stekav%i neosporan a#toritet ali i"gradiv%i i vlastite stavove) 1arigradska patrijar%ija nije vi%e
2ogla pri"navati s#pre2a1ij# Ri2a) #toliko vi%e %to je on svojo2 ve"ano%# #"
ranosrednjovjekovne dr3ave %to s# i6 # srednjoj i "apadnoj /vropi or2irali ger2anski narodi)
postao sastavni2 dijelo2 dr#goga i dr#ga$ijeg k#lt#rnog) etni$kog i so1ijalno4politi$kog
ra"vitka) d#'oko ra"li$itog) pa i s#protnog 2otivi2a koji s# pokretali politik# gr$ko4
'i"antske do2ene.
I55
S#ko'i dvij# opre$ni6 preten"ija "a do2ina1ijo2) koji s# se o$itovali jo% # do'a Karla
Velikoga) do'ili s# # dr#goj polovi1i IB. st.) na osnovi1i tijesne pove"anosti interesa 'i"antske
1rkve i 'i"antske dr3ave) o'ilje3je 'or'e "a #tje1aj nad etni$ki2 podr#$ji2a /vrope koja s#
#pravo tada postajala sve #tje1ajniji2 aktoro2 # povijesni2 "'ivanji2a. Bi"antska dr3ava i
'i"antska 1rkva ist#paj# #dr#3eni2 snaga2a # nastojanj# da te etni$ke i "e2ljopisne "one
#$ine) podjednako politi$ki i vjerski) interesno2 sero2 Karigrada.
Nakon 2isije Konstantina i Metodija # Veliko2oravskoj kne3evi2 kojoj se) naj"ad s
#spje6o2) od#pro nje2a$ki kler) pove"an s politi$ki2 vlasti2a Isto$ne !rana$ke) Bi"ant se
veo2a sna3no anga3irao oko pokr%tenja B#gara. &'og svoji6 sporova s Bi"anto2 '#garski
kan Boris opredijelio se da kr%anstvo pri2i i" !rana$ke i da) na taj na$in) # vjersko2
pogled#) postane podaniko2 Ri2a a ne Karigrada. Ne 3elei pri6vatiti takav ra"vitak) Bi"ant
je intervenirao vojni2 pritisko2 na kopn# i na 2or# i prisilio Borisa da i"2ijeni svoj stav) pa
je '#garski kan @ili kne"A 44 #sprkos otpor# dijela 'o4Ijarstva > i oso'no pri2io kr%anstvo i"
Bi"anta) a gr$ko je sveenstvo "apo$elo pokr%tavati %iroke slojeve stanovni%tva. 9 pogled#
organi"a1ione str#kt#re) Karigrad je na2jeravao '#garsk# 1rkv# podrediti i"ravno svojoj
patri4jar%iji) %to se protivilo Borisovoj 3elji da '#garska 1rkva do'ije sa2ostalnog poglavara.
9 spor# oko toga pitanja) Boris je o'#stavio 2isionarsk# djelatnost 0rka) o'ratio se papi
Nikoli I.) od njega do'io o'eanja o osnivanj# sa2ostalne '#garske nad'isk#pije) a ri2ski
sveeni1i pre#"eli s# sav rad na pokr%tavanj# B#gara i organi"a1iji nji6ove 1rkve @,CCA.
Takvo oti2anje oko B#garske vr%ilo se # vrije2e i"vanredno sna3nog opeg "ao%travanja
odnosa i"2e<# Ri2a i Karigrada. :o% ,G,. do%lo je # Karigrad# do s#ko'a i"2e<# 1e"ara
Barde i patrijar6a Igna1ija) najvjerojatnije "'og patrijar6ova #ste"anja da prisilno "a2ona%i
#klonjen# 1arev# 2ajk# Teodor#. S 1arevi2 odo'renje2) Barda je Igna1ija opt#3io "a
velei"daj#) "'a1io ga s patrijar%ke stoli1e i prognao) a "a novoga patrijar6a je svega # %est
dana) i" lai$kog stale3a) postavio veo2a #$enoga !o1ija @na Bo3i ,G,A. Krkveni kon1il koji
se ,C*. odr3ao # Karigrad#) # pris#tnosti papini6 i"asla4slanika) odo'rio je dod#%e Igna1ijevo
"'a1ivanje i !o1ijev i"'or) ali papa Nikola I. te "aklj#$ke nije 6tio potvrditi) nego je na sinod#
# Lateran# @,CIA vratio patrijar%ko dostojanstvo Igna1ij# a !o1ija i njegove pristali1e i"opio
i" 1rkve.
Taj spor) koji je # 'iti 'io oso'ne prirode) !o1ije je vje%tini ist#pi2a pretvorio # na$elno
pitanje. .osredstvo2 Barde #"'#nio je 1ara Mi6ajla III. koji je) #vrije<en # svo2
dostojanstv#) protestni2 pis2o2 "a6tijevao od pape da poni%ti svoj# odl#k# o
eksko2#nika1iji) koja je) kao !o1ijeva "a%titnika) poga<ala i njega oso'no. :avno 2nijenje je
planski dovedeno # stanje i"vanredne ogor$enosti pre2a papinskoj nasilnosti a i "'og
potiskivanja 'i"antskog #tje1aja # B#garskoj) neposredno2 s#sjed# 'i"antskog dr3avnog
podr#$ja. 9 en1ikli1i %to j# je po$etko2 ,CD. #p#tio dr#gi2 1rkveni2 dostojanstveni1i2a na
Istok#) !o1ije je opt#3io papinstvo "'og ni"a "a'l#daE prot#propisnog posta s#'oto2) "a'rane
sveeni$ke 3enid'e) davanja sakra2enata kri"2e sa2o r#ka2a 'isk#pa i s6vaanja da je D#6
Sveti proi"a%ao ne sa2o od Boga O1a nego i od Sina @7patre ilioY#e8A.
I5G
Na kon1il# koji je nakon toga @ljeti ,CDA odr3an # Karigrad#) pod 1arevi2 predsjedni%tvo2)
'a$eno je na pap# 1rkveno prokletstvo) a inkri2inirane vjerske dog2e Ri2a os#<ene s# kao
krivovjerstvo.
Ti2 doga<aji2a 'ila je okon$ana prva etapa # ostvarivanj# deinitivnog raskola i"2e<#
isto$ne i "apadne 1rkve. Njo2e je #jedno prod#'ljena i s#protnost # politi$koj djelatnosti
evropskog istoka i "apada. .rva posljedi1a 'io je poja$ani pritisak na B#garsk#) koja se
2orala odrei save"a s papinstvo2 i pri6vatiti kr%anstvo isto$noga tipa. Na Balkan#) Bi"ant
je jo% energi$nije vodio 'or'# "a #klj#$enje ostali6 j#3noslavenski6 naroda # svoj vjerski)
k#lt#rni i politi$ki do2a%aj) a jednaka je politika provo<ena i pre2a isto$noslavenski2
"e2lja2a.
Na "'ivanja koja s# #slijedila veo2a je sna3no #tje1ala i pro2jena na 'i"antsko2 prijestolj#
do koje je do%lo jo% # godini odr3avanja pres#dnoga 1arigradskog kon1ila @,CDA.
Od kraja pedeseti6 godina 1ar Mi6ajlo III. sve je vi%e padao pod #tje1aj Ar2en1a Ba"ilija)
ro<enog # Makedoniji) koji je 'io vr6ovni konj#%ar na 1arsko2 dvor# i postao 2#3e2 1areve
lj#'avni1e /#do1ije. Njegov #spon doveo ga je # s#ko' s 1e"aro2 Bardo2. To s#parni%tvo
okon$ano je ve ,CC. #2orstvo2 Barde) nakon $ega je 1ar #"visio Ba"ilija na polo3aj svoga
s#vladara. .osljednj# "aprek# svoji2 a2'i1ija2a #klonio je Ba"ilije #'iv%i kraje2 ,CD. i
Mi6ajla III. Tako je on sa2 ostao jedini2 vladare2. S njegovo2 epo6o2 Bi"ant #la"i # do'a
svoje najvee snage i 2oi.
,. BI&ANTSKA K9LT9RA DO SR/DIN/ IB. STOL:/WA
Likovne #2jetnosti Ose'#jni ra"vojni p#t Bi"anta od anti$ki6 pola"i%ta ka
srednjovjekovno2 poretk#) 'e" propasti dr3avne vlasti
i post#pni2 2ijenjanje2 privredni6 i dr#%tveni6 odnosa) vr%io se pod sna3ni2 #tje1aje2
#"aja2no tijesno pove"ani6 interesa 1rkve i sakrali"irane 1arske vlasti. Anti$ki po"itivni
odnos pre2a svijet# i lj#dsko2e tjelesno2 'i# post#pno sve vi%e #st#pa 2jesto
trans1endentalni2 poi2anji2a stvarnosti. Te3nja da $ovjekov opstanak '#de osig#ran i nakon
s2rti pretvara se # opsesij# koja na2ee anati$n# po'o3nost i rit#ali"a2 # $ast 'o3anstva i
njegovi6 #godnika. Takvo d#6ovno opredjeljenje #1jeplj#je se s#stavno sve2# stanovni%tv#
od sa2e 2ladosti o'redi2a) propovijedi2a) %tivo2 i likovni2 il#stra1ija2a. Ono pro3i2a i
"a2isao o svrsi dr3avne vlasti i politi$kog poretka. Karstvo postaje instr#2ento2 'o3je volje
i) "'og toga) odanost podanika pre2a dr3avi do'iva "na$enje vjerske d#3nosti. 9 takvi2
okolnosti2a likovni i"ra" post#pno nap#%ta te2# o proslavi j i van j# 3ivotni6 radosti i
postaje po#ko2 o vje$ni2 istina2a religije) sve2oi 'o3anstva i veli$anstv# 1arske vlasti
koja je 'o3ji predstavnik na "e2lji.
.ola"ei od anti$ke) 6elenisti$ke 'a%tine i sl#3ei se isprva gotovo isklj#$ivo njeni2
i"ra3ajni2 sredstvi2a) likovne #2jetnosti Isto$nori2skog 1arstva ili Bi"anta prate pro1es
etni$ko4politi$kog odvajanja od evropskog &apada i njegov# sve i"ra"itij# gre1i"a1ij# i
orijentali"a1ij#. To je vodi stvaranj# sinte"a koje s# adekvatnije i"ra3avale 'o3ansk#)
nadstvarn# #"vi%enost vjerski6 otajstava i veli$anstvo 1arske vlasti nego %to 'i to 2ogle
postii
I5C
nal#ralisti$ke #2jetnosti antike. Likovno prika"ivanje post#pno nap#%ta tro4di2en"ionalnost i
perspektiv#. Sveta$ke i lj#dske likove po$inje se predo$avati plo%no) 'e" realne po"adine
prirodni6 a2'ijenata) # #ko$eni2 stavovi2a i2personalne apstraktnosti) s 'itno2 te3njo2 da
se reprod#1ira ne istinski oso'ni realitet i"i$ke li$nosti) nego njeno d#6ovno stanje) njen
vjerski "anos i #"vi%enost # sveta$koj ili 1rkveno4dr3avnoj 6ijerar6iji dostojanstava. .ri"ori
postaj# si2'olo2 ideja koje tre'a saopiti radi po#ke i odgoja lj#dstva) pa # na$in# nji6ova
pre"entiranja postaj# dovoljni i s6e2ati"irani o'li1i i #vijek jednake sit#a1ije. Na taj na$in
2ijenjaj# se ne sa2o sadr3aji i te2e likovni6 #2jetnosti nego i nji6ova estetika.
/po6a rano'i"antske #2jetnosti ostavila je 2nogo 2anje do danas sa$#vani6 spo2enika nego
%to i6 je "aista nastalo do sredine IB. stoljea. To2e s# #"roko2 ratna ra"aranja i
2nogo'rojne pregradnje # kasniji2 vre2eni2a) ali i neprijateljski stav ikono'orske epo6e
pre2a slika2a i kipovi2a koji je pro#"rokovao na2jerno i siste2atsko #ni%tenje 2nogi6
djela ostaviv%i "a so'o2 povijesn# pra"nin# nakon koje se) kao poslije ponora %#tnje) od
dr#ge polovi1e IB. stoljea pojavlj#je 'i"antsko slikarstvo "reloga do'a.
Okvir rano'i"antskoj #2jetnosti nes#2njivo daje nje"ino graditeljstvo. Ono pola"i @na
podr#$j# 1rkvene ar6itekt#reA od te2eljnog o'lika 'a"ilike) i"d#3ene $etvorne jedno'rodne)
tro'rodne ili petoro'rodne dvorane) natkrivene ravni2 stropo2) # kojoj je sredi%nja la<a od
po'o$ni6 odvojena kolo4nada2a. Ona je 2e<# nji2a #jedno naj%ira i najvi%aL s istoka je
"atvara pol#kr#3na apsida) a na "apadnoj strani je glavni #la" # 1ijelo 1rkveno "danje.
.o'o$ne la<e pokrivene s# ni3i2 krovo2 pa tako o2og##j# da sredi%nja la<a sa strane) nad
nji6ovo2 ra"ino2) i2a po'o$ne pro"ore koji o'ilno osvjetljavaj# nje"in# #n#tra%njostL i one
2og# i2ati svoj# 2anj# i ni3# apsid#) a i pose'na) 2anje rasko%no #kra%ena #la"na vrata. 9
sredi%njoj la<i) na prag# apside) s2je%ten je oltar) a tenden1ija ra"vitka 'a"ilikalne
konstr#k1ije #klapa na prist#p# oltarno2 prostor# jo% i popre$n# la<#) transept) koja odvaja
1io oltarni i apsidalni dio 1rkve od glavnine sredi%nje i po'o$ni6 la<a. .rvo'itno 1ijela je
sredi%nja la<a sl#3ila "a vr%enje o'reda a vjerni1i s# "apre2ali prostor po'o$ni6 la<a.
9klapanje2 transepta 'ogosl#3j# ostaje 1io oltarni) odvojeni prostor) a sav preostali dio 1rkve
isp#njaj# vjerni1i. .ri grad4
.opre$ni presjek kro"
nekada%nj# 'a"ilik# Sv.
.etra # Ri2#.
I5D
S i a t t
.opre$ni presjek kro" tro'rodn# 'a"ilik# S. Apollinare in Klasse # Ravenni.
nji 'a"ilika # isto$no2 dijel# Karstva jo% se jedna popre$na la<a @narteksA postavlja na
prist#p# # 1rkveni prostor) pa ona sl#3i "a novopri2ljene vjernike i pripravnike @katek#2eneA)
i odvojena je od #"d#3ni6 la<a st#povlje2 ili "ido2 # ko2 s#) s#kladno s vanjski2 portali2a)
otvoreni prist#pi k prostranstv# #n#tra%nji6 la<a.
Kr%anska 'a"ilika od#darala je od anti$ki6 6ra2ova ti2e %to njena spo4Ija%nost nije 'ila
#kra%ena veli$anstveni2 ar6itektonski2 ele2enti2a. Sva se dekorativnost ostvar#je #
#n#tra%njosti koja svojo2 rasko%i i ljepoto2 i"nena<#je i prenera3ava vjernika tek kad #<e.
Me<# najslavnije 'a"ilike na &apad# pripadale s# petero'rodna 'a"ilika Sv. .etra # Ri2# @s
nartekso2A) i" prve treine IV. st. @potp#no por#%ena # BVI. st.A) otprilike istovre2ena
tro'rodna 'a"ilika Sv. Agne"e) S. .aolo !#ori le M#ra) Sta Maria Maggiore) i" prve pol. V. st.
@sve # Ri2#A) Sv. Ivana /van<elista i Krstitelja # Ravenni) i" prve polovi1e V. st.) S.
Apollinare N#ovo i S. Apollinare in Klasse) # Ravenni) i" prve polovi1e VI. st.) tro'rodna
/#ra4"ijeva 'a"ilika # .ore$#) i" prve polovi1e VI. st. Na Istok# to s# petero'rodna 'a"ilika
Kristova ro<enja # Betle6e2#) 'a"ilika Kristova gro'a) # :er#sa4le2#) i" prve treine IV. st.)
Sv. Ivana St#ditskog # Karigrad#) i" sredine V. st.) Sv. .etke i Sv. Di2itrija # Sol#n#) o'je i"
V. st.
Ali # kr%ansko2 s# se svijet# #sporedo s 'a"ilika2a gradile i 2anje) nadgro'ne 1rkve i
krstioni1e kvadratnoga) kr#3noga ili poligonalnog o'lika. To2e tip# pripada gro'na 1rkva Sv.
Konstan1e # Ri2#) i" prve treine IV. st.) # kojoj oko sredi%njega kr#3nog prostora o'ila"i
prstenasta vanjska la<a. Nad sredi%nji2 prostoro2 strop i2a o'lik odsje$ka k#gle @kaloteA) a
vanjska kr#3na la<a natkrivena je prstenasti2 pol#valjkasti2 svodo2. 9 dr#gi2 sl#$ajevi2a
vanjski $etvorni o'lik "grade sakriva #gra<eni $etverolisni o'lik prostora) konstr#iran
#kr%tanje2 dvaj# valjkasto nadsvo<eni6 6odnika) pri $e2# je strop nad kri3i%te2 i"dign#t i
o'likovan kao odsje$ak k#gle @kaloteA. Takvi o'li1i dola"e naro$ito $esto na istok#) # 0ornjoj
Me"opota2iji i Sjevernoj Siriji) pod #tje1aje2 isto$nja$ki6 #pliva.
I5,
.ri2jeno2 takvi6 "a2isli i na na$ela 'a"ilikalne gradnje ostvarene s# ose'#jne ar6itektonske
or2e. 9"d#3ne la<e se skra#j# i pro%ir#j#) a nad raskri3je2 transepta i sredi%nje la<e podi3e
se kalota nad tro2'ono2 @niski2 valjko2A ili pak neposredno nadgra<ena k#pola. .ri to2e je
gra<evinarstvo 2oralo rije%iti konstr#ktivni pro'le2 postavljanja k#pole na $etvorn#
osnovi1#. Ono to) pre#"ev%i rje%enja %to i6 je ostvarila isto$nja$ka ar6itekt#ra) posti"ava
prenosei kr#3ni o'lik na kvadrat spo2o# #gaoni6 seri$ni6 trok#ta @pandantivaA ili #gaoni6
ni%a @tro2paA koji2a se svedenost k#pole ili kalote prenosi na os2erok#tn# ili $etvorn# 'a"#.
Ovakvi2 preo'likovanje2 ranokr%anske i"d#3ene 'a"ilike #) po svojoj 'iti) $etvorn# "grad#)
koja se na jednoj strani i"d#3#je predvorje2 @nartek4so2A a na dr#goj "ao'lj#je apsida2a)
'itni lik tlo1rta postaje jednak # $etvorin# #pisano2 kri3#. To postign#e postaje te2eljni2
2odelo2 'i"antske 1rkve. Ona sada 1io svoj prostor) skraen i ti2e pri'li3en oltarskoj "oni
@sveti%t#A) prep#%ta vjerni1i2a) a vjerske o'rede kon1entrira pred oltar koji stoji na $el#
kri3i%ta sredi%nje la<e i transepta) i # prostore oko oltara i nje2# "a le<i2a @korA # ko2e
"asjedaj# visoko sveenstvo i najvi%i predstavni1i 'ogo2 "a%tiene dr3avne vlasti. Na taj
na$in preo'likovanje i"d#3ene 'a"ilike # skraen# i pro%iren# 'a"ilik# s 1entrirani2 tlo1rto2
i s k#polo2 nad kri3i%te2 #pisanog krsta javlja se i kao reali"a1ija vjerskodr3avnog #"4
vi%enja i i"ola1ije 1rkveni6 i dr3avni6 dostojanstvenika od 2no%tva vjernika # okvir#
spirit#ali"a1ije i nadnaravnosti vjerski6 stre2ljenja k 'o3anstv#.
:edan od najstariji6 sa$#vani6 pri2jera takvoga ra"vitka je 1rkva Sv. Soije # Sol#n#) nastala
na prijela"# V. # VI. st.) # o'lik# kri3a #pisanog # $etvorini) s jedno2 sredi%njo2 la<o2) dvije
po'o$ne i jedno2 na "apadnoj strani) s k#polo2 nad kri3i%te2 koja jo% nije potp#no kr#3na
nego je sa2o "ao'ljena # k#tovi2a. Ne%to kasnije) oko GI-.) sagra<ena je 1rkva Sv. Ser4gija i
Bak6a) # Karigrad#) nad sredi%nji2 oktogono2) s k#polo2 kri%kaste str#kt#re koja se
nai"2jeni$no opire na l#kove i pol#kalote) a ovi prenose svoj# te3in# na , sna3ni6 st#pova.
Tako natkrovljeni sredi%nji prostor sa svi6 $etirij# strana opkoljava o'ila"na la<a tvorei
$etverok#t) i" koga se na oltarskoj strani i"'o$#je jedna apsida a na #la"noj je strani dodano
predvorje
Tlo1rt 'a"ilike S. Apol4linare in Klasse # Ra4
venni.
I5+
@narteksA. Ned#go i"a toga @GIIA # Karigrad# je podign#ta 1rkva Sv. Irene) sa tlo1rto2
$etvorine s #pisani2 kri3e2 i k#polo2 nad kri3i%te2 glavne la<e i transepta.
Vr6#na1 # ar6itektonsko2 sjedinjavanj# skraene 'a"ilike s 1rkvo2 1entralnog tlo1rta)
pol#valjkasti6 svodova nad po'o$ni2 la<a2a i s k#polo2 nad kri3i%te2 sredi%nje la<e i
transepta dostigla je ve # V. stolje# :#sti4nijanova 1arigradska 1rkva Sv. Soije %to s# je
i"2e<# GIJ. i GID. podigli ar6itekti Ante2ije i" Tralesa i I"idor i" Mileta) o'oji1a %kolovani #
tradi1ija2a 2aloa"ijsko4sirijske ar6itekt#re i dr#gi6 isto$nja$ki6 #tje1aja. I ona je # 'iti
$etvorna 1rkva s #pisani2 kri3e2) s veli$anstveno i"vedeno2 k#polo2) sastavljeno2 od 5-
radijarni6 re'ara) %iroko2 I* 2 a #"dign#to2 GG 2 nad ra"ino2 1rkvenog poda. Na svoja
le3i%ta polo3ena je dvje2a s#$eoni2 pol#4kalota2a koje po$ivaj# na gole2i2 l#kovi2a i
vijen1# #gaoni6 pandantiva. Sve#k#pna njena konstr#k1ija le3i na $etiri gole2a sredi%nja
st#pa) a 2e<#prostor #kr%tene sredi%nje la<e i narteksa isp#njaj# $etiri #gaone kapele
dop#njaj#i ga # $etvorn# 1jelin#) raspodijeljen# st#povlje2 # tri la<e) pri $e2# s# i po'o$ne
la<e nadsvo<ene valjkasti2 svodo2. S isto$ne strane 1rkva i2a pod jedno2 od pol#kalota
jedn# apsid# a na "apad# dvostr#ki eg4"onarteks. Ra"vedeno%# svoje #n#tra%njosti)
$#desni2 le'denje2 k#pole i svodova) kao i svojo2 veli$anstveno2 #kra%eno%#) ta je 1rkva
trajno jednako po'#<ivala $#<enje i divljenje.
Nadove"#j#i se na postign#ta rje%enja) ve je # slijedee2 desetlje# nakon Sv. Soije #
Karigrad# nastala 1rkva Sv. Apostola) # o'lik# slo'odnog kri3a) ali s pet k#pola) jedno2 nad
kri3i%te2 i po jedno2 nad svaki2 krako2 kri3a.
.ola"ei od prika"ani6 2odela) 'i"antsko je graditeljstvo ostvarilo # slijedei2 stoljei2a
velik 'roj sakralni6 gra<evina koje se te2elje na pret6odno ostvareni2 dostign#i2a) ali
ra"vijaj#i i6 dalje i dodaj#i i2 ar6itektonske prinove i 2odiika1ije) koje) # veoj ili 2anjoj
2jeri) pridr#3#j# 1arigradski2 sinte"a2a nove ele2ente ra"li$iti6 lokalni6 tradi1ija i %kola #
Maloj A"iji) Siriji) Ar2eniji) 0ornjoj Me"opota2iji) # .otkavka"j#) na Balkan#) # :#3noj
Italiji i dr#gdje.
Bi"antsko je graditeljstvo prvi6 stoljea ostvarivalo "natne pot6vate i na podr#$j# svjetovne
gradnje) ali i6 nesklona kasnija vre2ena veino2 nis# sa$#vala. Oni s# prete3no po"nati i"
pisane dok#2enta1ije i ra"li$iti6 il#stra1ija. .o"nato je o'ilje 1arski6 repre"entativni6 "danja
i" :#stinijanova vre2ena @pala$e) k#pali%ta) 1isterne) vodovodi) ortiika1ijeA) a i "a kasniji6
vladara) do sredine IB. stoljea. 9 1jelini) te s# se gra<evine svoji2 likovni2 o'ilje3ji2a
#strajno #daljavale od anti$ki6 #"ora i sve ja$e #svajale isto$nja$ke) naro$ito isla2ske
#tje1aje) koji sinteti"iraj# ko2ponente s veliki6 prostranstava) od /gipta do Indije.
Bi"antsk# ar6itekt#r# # nje"inoj i2presivnosti dop#njaj# njeni dekorativni ele2entiE
kiparstvo i "idno slikarstvo. Ali i jedna i dr#ga od ti6 grana likovne #2jetnosti i2aj# svoje
ose'#jno podrijetlo # kr%anski2 vjerski2 prika"'a2a jo% # vre2en# prije nego %to je
kr%anstvo postalo pri"nato2 a #skoro "ati2 i jedino2 dop#%teno2 vjero2. Tada je
slikarstvo) jo% # katako2'a2a) na stijene gro'ni6 ko2ora i 6odnika stavljalo pri"ore i"
kr%anski6 legendi i 'i'lijski6 te2a) a gro'ni s# sarkoa"i #kra%avani reljei2a. Ta #2jetnost
nastavila se i nakon i"laska i" "a'ranjenosti) "adr3avaj#i # o'lik# i na$in# slikovnog i
ig#rativnog o'likovanja sv# estetik# anti$ke #2jetnosti dav%i joj sa2o te2atski kr%anske
sadr3aje. I" o'ilja takvi6 sa$#vani6
IG-
Atrij i #la" # /#ra"ije4
v# 'a"ilik# # .ore$#
@VI. st.A
spo2enika pose'i1e s# il#strativne te2e o Do'ro2 pastir#) na pr. na sarkoag# i" t"v.
.reteksalovi6 katako2'i @IV. st.A) gdje je prika"an '#jan '#ko4li$ki pri"or s 'er'o2 gro3<a) a
likovi s# p#ni 3ivotne jedrine i dani # 'ogatstv# ra"li$iti6) slo'odni6 i veo2a realno
prika"ani6 pokreta. Takav je i po"nati sa2ostalni kipi Is#sa kao Do'rog pastira) i" IV. st.
@Lo#vreA koji svi2 svoji2 o'ilje3ji2a) osi2 naslovne te2e) pripada anti$ko2 kiparstv#. Isto
va3i "a sarkoag :#nija Bassa) i" J. pol. IV. st.) s pri"ori2a i" Is#sova 3ivota i s2rti) ili
sarkoag dvoji1e 'rae i" gro'lja kraj 1rkve San .aolo !#ori le M#ra) # Ri2#) s kraja V. st.)
koji prika"#je te2e i" Staroga i Novoga &avjeta) kao i "a 2noge dr#ge sli$ne tvorevine.
IG*
:ednaka o'ilje3ja i2aj# i 2noge reljene sk#lpt#re # 'jelokosti na ra"ni2 k#tija2a) diptisi2a)
poliptisi2a ili #ve"i2a knjiga) kao %to s# M#n16en4ska 'jelokosna plo$a s pri"oro2 3ena na
Kristov# gro'# i Kristova #"a%a%a ili pak Dipti6 Milanske katedralne ri"ni1e s
novo"avjetno2 te2atiko2 ili Ra4vennski dipti6 i" M#rana) sa sredi%nji2 liko2 Krista 2e<#
apostoli2a koji je nalik na 2ladena$kog Apolona.
Ali) # reljeno2 se kiparstv# post#pno i isprva jedva "a2jetno javljaj# nova gledanja na
likovno prika"ivanje. Stavovi ig#ra se #kr##j# i prostorni odnosi re2ete pri'li3avanje2
na$el# jednoplo%nostiL prvi plan # d#'insko2 raspored# po$inje se prika"ivati nera"2jerno
veo2 visino2 oso'a) a to po$inje i"ra3avati i ra"like po dostojanstv# i st#pnj# svetosti 2e<#
nji2a. Tako<er) likovi se po$inj# svrstavati # ni"ove koji g#'e i"ra"itost svoji6 individ#alni6
ra"lika.
Ovakva tenden1ija jo% je i"ra3enija # 2o"aikalno2 slikarstv# na svodovi2a) "idovi2a i
podni2 povr%ina2a 1rkveni6 i svjetovni6 o'jekata isto$ne polovi1e Karstva @Bi"antaA ili oni6
podr#$ja na &apad# koja s# 'ila oso'ito sna3na #pori%ta 'i"antski6 #tje1aja. Tako je #
Ravenni) # Ma#"olej# 0alle .la1idije) ni" divni6 2o"aika na ta2no2odroj i "elenkastoj
osnovi) nastao oko 5JG. vjerojatno kao djelo 1arigradski6 #2jetnika) i"ra<en ko2'ina1ijo2
anti$ke vol#2ino"nosti likova i nji6ove realisti$ke postave # prostor# sa stili"a1ijo2 pej"a3a i
s6e2atski2) si2etri$ni2 ra"vrstanje2 si2'oli$ki6 ig#ra i pred2eta. 0otovo istovre2eno
nastali podni 2o"ai1i # Velikoj 1arskoj pala$i # Karigrad# @sa$#vani # rag2enti2aA veo2a s#
sna3no ve"ani #" anti$ke te2atske i estetske tradi1ije vol#2ino"nosti) slo'odni6 pa $ak i
s2ioni6 pokreta) '#koli$ki6 i lovski6 pri"ora) netrans1endentalni6 ok#pa1ija oso'a koje se
prika"#j#. .a ipak) i # nji2a) pre2da se radilo o #kra%avanj# svjetovne) 1arske) a ne vjerske
gra<evine) do i"ra"a dola"i te3nja "a si42etri$ki2 ra"vrstavanje2 i stili"a1ijo2.
.o$etko2 dr#ge polovi1e V. stoljea oslikana je 1rkva S. 0iovanni in !onte # Ravenni
@Krstioni1a pravovjerni6A. Vr6 nje"ine k#pole "apre2a pri"or Is#sova kr%tenja # :ordan#. Oko
toga sredi%njeg 2edaljona) na ni3oj ra"ini k#pole) # kr#g#) na 2odroj po"adini) stoji dvanaest
apostola # rasko%noj odjei) #velike stili"irani svoji2 6ijerati$ki2 po"a2a "akora$ivanja) iako
s# i"iono2ije svakoga od nji6 dane realisti$no) s te3njo2 portretske individ#ali"a1ije.
Svega pola stoljea kasnije) ravenska Krstioni1a Arijana1a prika"#je isti 2otiv Is#sova
pokr%tenja) ali stili"ira likove # sredi%njoj najvi%oj kr#3ni1i k#pole # i"ra"itoj #ko$enosti
stavova) linearni2 1rte3o2 i kr#go2 apostola ispod l#nete # o'lik# 2edaljona gdje svako od
prika"ani6 li1a ne2a vi%e portretne te3nje nego si2'oli"ira li$nost kojoj pripada. 9 kr#3noj
1rkvi San Vitale) # Ravenni) posveenoj G5D.) #kra%enoj staro"avjetni2 i novo"av4jetni2
pri"ori2a) ali i il#stra1ija2a s#vre2enoga) :#stinijanova do'a) jo% se i dalje odr3avaj# sna3ne
portretisti$ke tekovine anti$ke #2jetnosti @likovi 1ara :#stinijana i njegove pratnje i 1ari1e
Teodore s pratnjo2) prika"ani na dva nas#protna 2o"aika apsideA) ali se likovi prika"#j#
plo%no # jednoo'ra"ni2 stavovi2a) na jednoli$noj "latnoj po"adini) i"van vre2ena i prostora)
pretvoreni # kvintesen1ije svoje dostojanstvenosti i veli$anstva svoji6 dvorski6 #nk1ija ili
svoje sveta$ke) nad"e2aljske #"vi%enosti. Nekoliko godina nakon 2o"aika # S. Vitale) nastali
s# podjednako veli$anstveni 2o"ai1i # ravenskoj 1rkvi S. Apollinare in Klasse. 9 njoj je)
i"nad apside) na trij#24
IGJ
alno2 l#k#) # 2edaljon#) prika"an lik Krista kao pokrovitelja apostola) koji vi%e nis#
naslikani individ#alni2 i"iono2ija2a) nego dvje2a povorka2a od po %est jaganja1a koji2a
je on Do'ri pastir. 9 apsidi) ispod trij#2alnog l#ka) sredi%nj# l#net# isp#nja gole2i "latni
kri3 na "elen# polj#) a ispod nje se stere stili"irani krajolik s totalno si2etri$no2 raspodjelo2
sta'ala) 1vjetni6 'okora i novo2 povorko2 od po %est janjadi koje ra"dvaja plo%no prika"ani
lik Sv. Apollinarija. :ednak# geo2etri$nost ra"vrstavanja o$it#j# i sve1i ra"2je%teni i"a oltara)
nai"2jeni$no s l#$no nadsvedeni2 %iroki2 i svijetli2 pro"ori2a) a i 2edaljoni 1rkveni6
velikodostojnika %to se po'o3no ni3# na ar6itrav# i"nad lijeve i desne arkade koje odvajaj#
sredi%nj# la<# od dvij# postrani$ni6. &avr%ni do2et 'i"antskog 2o"aika # Ravenni dosti3e
oslikanje 1rkve S. Apollinare N#ovo) i" J. polovi1e VI. st. 9 njoj se s o'ij# strana 1rkve i"nad
arkada) redaj# d#ga$ke povorke) na lijevoj povorka 2#$eni1a koje predvo<ene troji1o2
kraljeva prila"e Mariji) a na desnoj povorka 2#$enika koji prila"e Krist#. Neosporno je da s#
pojedini likovi jo% #vijek o'ilje3eni individ#alni2 portretni2 o'likovanje2 @slike troji1e
kraljeva ili divni lik KristaA) ali je jednoli$nost d#gi6 povorki # jednakoj odjei) # isti2
stavovi2a) na 'e"vre2enskoj "latnoj po"adini) na jednakoj tratini kojo2 st#paj# ostvarila
veo2a visok st#panj 6ijerati"a1ije i svrstavanja pojedine lj#dske li$nosti # op$e i jednako)
nadindivid#alno stre2ljenje nad"e2aljskoj svetinji vje$ne) 'o3anske s#d'ine svijeta i
opstanka.
Bi"antsko je slikarstvo i nakon :#stinijanove epo6e i"ra<ivalo drago1jena djela s isto2
tenden1ijo2 o'likovanja sjedinjene "a2isli o spirit#ali"a1iji sadr3aja i sve potp#nijoj
apstraktnosti likova koji te sadr3aje i"ra3avaj#. Veo2a i2presivni svjedo1i toga kontin#iranog
napretka pre2a potp#noj i"gradnji spe1ii$noga likovnog stila 'i"antske #2jetnosti jes#
2o"ai1i # 1rkvi Sv. Di2itrija # Sol#n# i" VII. st.
Veo2a inten"ivno pisanje i #kra%avanje r#kopisni6 knjiga dop#nja "idno slikarstvo
drago1jeni2 ostvarenji2a. O'javljivanje djela klasi$ne knji3evnosti s il#stra1ija2a odr3avalo
je i te2atski i likovno o'ilje3ja antike d#3e nego %to je to 'ilo na slikarija2a po 1rkva2a.
Bi'lijske) staro"avjetne i no4vo"avjetne te2e pojavlj#j# se tek od VI. st.L one jo% $#vaj# jaka
podsjeanja na antik# likovi2a koje #klapaj# # ko2po"i1ij# a i tret2ano2 o'lika. Ali pri"ori
se s2je%tavaj# pred apstraktne po"adine) likovi se splo%njavaj# a sk#pine lj#di stili"iraj#) kao
%to je to na pr. na il#stra1iji Is#sova #laska # :er#"ale2 na .#rp#rno2 kodeks# i"
Nad'isk#pske knji3ni1e # Rossan#) na4stalo2 potkraj VI. st.) ili na il#2ina1ija2a otprilike
istovre2enoga t"v. Ra4'#lina /van<elistara i" &ag'e) # 0ornjoj Me"opota2iji) koji) i"2e<#
ostaloga) sadr3i najstarij# po"nat# 2inijat#r# o Kristov# raspe#. :o% i"ra"itij# likovn#
kon1ep1ij# 'i"antsko4isto$nja$kog tipa predstavlja Sirijski evan<eli4star i" sa2ostana
/d32iad"in) a i neki dr#gi kodeksi sirijskog i aleksandrij4skog podrijetla.
Ra"vitak 'i"antskoga likovnog prika"ivanja 'o3anski6 i sveta$ki6 oso'a) ali tako<er i lj#dski6
likova #ope) "a#stavilo je do'a ikonokla"2a. Ono je #ni%tilo i 2noga djela nastala #
pret6odno2 ra"do'lj#) naro$ito # Karigrad# i dr#gi2 veliki2 sredi%ti2a # koji2a je #tje1aj
dr3avne vlasti 'io dovoljno neposredan da ostvari svoje slika2a nesklone "a2isli. Ali
2entalni ra"vitak # do3ivljavanj# likovni6 predod3'i nastavio se i "a stoljetnog ra"do'lja koje
je s#"'ijalo ig#rativn# #2jetnost. Stoga ona # dr#goj polovi1i IB. stoljea
JI Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
IGI
Madona i" /#jra"ijeve
@VI. st.A
s an<eli2a. Detalj 2o"aika 'a"ilike # .ore$#
i"la"i i" ra"do'lja ne"asvjedo$enosti o jedinstv# svoga dotada%njega i daljnjeg ra"vitka kao
#2jetnost potp#no "rele i te6nike i i"gra<ena estetskog kodeksa.
&nanstveni Na podr#$j# "nanosti) o'ra"ovanosti) ilo"oije) teologije
i prosvjetni rad i knji3evnosti Bi"ant tako<er nadove"#je svoja dostign#a na tekovine
klasi$ne antike. Ali # to2 pogled# ra"li$ite do2ene intelekt#alne djelatnosti ne2aj# ist#
p#tanj#. /2pirijske i prirodoslovne "nanosti naglo "apadaj# # dekadans#L ilo"oija se isprva
oslanja na velike #"ore klasi$noga i 6elenisti$kog do'a) i $ak se neko vrije2e 'ori protiv
kr%anskoga na"ora na svijet) da 'i se "ati2 #lila # ra"vitak kr%anske teolo%ke ilo"oijeL
knji3evna djelatnost # naj%ire2 s2isl# radikalno se kristijani"ira i naj"ad prete3ni2 dijelo2
svoji6 ostvarenja i"ra3ava e2otivna raspolo3enja vjernika i slavi likove 2#$enika) asketa i
sveta1a.
Rano'i"antski 2ate2ati$ari) geo2etri i astrono2i # prvo2 s# red# ko2entatori klasi$ni6
a#tora) naro$ito /#klida i Ar6i2eda. Astrono2ija je privla$ila pa3nj# "'og njene prakti$ne
#potre'e # naviga1iji) # kalendarski2 i"#$avanji2a # ve"i s 1rkveno2 kronologijo2) napose
s va3ni2 i"ra$#navanje2 po2i$noga #skr%njeg 'lagdana.
Kraje2 IV. st. i # po$etk# V. st. djelovali s# kao ko2pilatori i ko2entatori gr$ki6
2ate2ati$ara T6eon i" Aleksandrije i SFne"ije i" Kirene. Takve spise o'javljivao je tijeko2
V. st. i neoplatoni$ki ilo"o .roklo) a # prvoj polovi1i VII. st. proesor na 1arigradsko2
sve#$ili%t# Stjepan i" Aleksandrije. Kao 2ate2ati$ar i i"i$ar proslavio se Ant6e2ije i"
Trallesa) graditelj 1arigradske 1rkve Sv. Soije) koga je # to2 posl#) nakon njegove s2rti GIJ.)
naslijedio tako<er #gledni 2ate2ati$ar I"idor i" Mileta. Nji6ovi s# se graditeljski #spjesi
te2e4
IG5
ljili na i"#$avanji2a statike i vektora "akrivljeni6 povr%ina. Ant6e2ije je pisao i o 3arenj#
spo2o# "r1ala. Veo2a je "ani2ljiva li$nost 'io Ivan 0ra2atik i" Ke"areje @"van :oannes
.6ilopanA koji je kao neoplatoni$ki ilo"o i prirodoslova1 djelovao # VI. st. # Aleksandriji.
Bavio se optiko2) pro'le2i2a te3e) "rakopra"nog prostora i 'alistikeL vodio je 3estok#
pole2ik# sa svoji2 s#vre2eniko2) Ko"2o2 Indikople#sto2) p#topis1e2) geograo2 koji je
# #vodno2 dijel# svoga spisa 7Kr%anska topograija8 tvrdio da "e2lja @s#protno
.tolo2ejevi2 s6vaanji2aA nije k#gla) nego $etvorni kov$eg nalik na Nojev# ark# koji plovi
na 2or# natkriven ne'eski2 svodo2.
Nakon arapskog osvojenja Sirije) /gipta i Me"opota2ije sredi%ta tada%njeg interesa "a
prirodoslovne "nanosti potpadaj# pod vlast arapskog kaliata) pa je anti$k# 'a%tin# s ti6
podr#$ja "nanja pre#"ela i dalje ra"vijala isla2ska k#lt#ra. Na #3e2) 'i"antsko2 podr#$j#
ona jenjava. Istakn#ta li$nost pojavlj#je se ponovo tek # IB. st. Bio je to Leon Mate2atik.
Bavei se i"iko2 i 2ate2atiko2) i"#2io je svjetlosn# signali"a1ij# i 2e6ani"2e koji2a se
pogono2 na vod# 2oglo na$initi likove 3ivotinja koji s# se kretali) rikali i pjevali @pti1eA.
Sastavio je i ko2pilativn# 2edi1insk# en1iklopedij# i pisao sti6ove. Iako je ,5-. postao
sol#nski2 nad'isk#po2) redovni$ki s# ga "eloti) "'og njegove klasi$ke nao'ra"'e) s2atrali
potajni2 poganino2.
S podr#$ja prirodopisa veo2a s# o2iljele 'ile knjige o 3ivotinja2a i 'ilj#. Takva s# djela
po$ivala na 3elji "a do3ivljavanje2 eg"otike @3ivotinje Indije) 'iljke s KejlonaA ali s# i2ale i
prakti$no "na$enje) pose'i1e # ve"i s 2edi1insko2 terape#tsko2 'otaniko2 i #vo"o2 2irisa
i 2irodija. .rera<ivalo se i parara"iralo jedno anoni2no kasnoanti$ke djelo i" II. st. n. e.) #
srednje2 vijek# po"nato pod i2eno2 7!i"iolog8) koje je) #" ostale "ani2ljivosti) dalo
podlog# "a pridodavanje si2'oli$ki6 "na$enja ra"ni2 3ivotinja2a i nji6ovo alegori$ko
predo$avanje kao #tjelovljenja poroka i vrlina i kao trajni6 pratila1a ili si2'ola 1rkveni6 i
sveta$ki6 likova # 'i"antskoj i dr#goj srednjovjekovnoj ikonograiji.
Ve od IV. st. po$ele s# se # 'i"antskoj literat#ri javljati alke2i$arske rasprave o pretvaranj#
ra"ni6 kovina # "lato) o 7ka2en# 2#dra1a8 i si. Ali
/#ra"ije dr3i # r#ka2a 2odel 'a"ilike # .ore$#. Detalj s 2o"aika # apsidi @VI. st.A
IGG
sredino2 VII. st. nastalo je i jedno va3no ke2ijsko otkrie) veo2a #tje1ajno na ratna "'ivanja
i ti2e $ak pres#dno va3no "a odr3anje 'i"antske dr3ave. Bila je to 7gr$ka vatra8) s2jesa %to
j# je i"#2io Kallinik i" =eliopolisa) # Siriji) sastavljena vjerojatno od katrana) 3ivog vapna)
nate i s#2pora) a Bi"antin1i s# je 'a1ali na svoje neprijatelje) naro$ito na 'rodovlje) jer je
gorjela i # dodir# s vodo2.
Bi"antska se 2edi1ina te2eljila prije svega na dostign#i2a =ipokrata i 0alena. Me<#
istakn#ti2 ko2entatori2a i pis1i2a #d3'enika veliki s# #gled i2ali Ori'a"ije i" .erga2a @#
J. pol. IV. st.A) Ae1ije i" A2ide) lije$nik na :#4stinijanov# dvor# i a#tor velike ko2pila1ije
sve#k#pnoga 2edi1inskog "nanja # *J knjiga. :ednako opse3no djelo napisao je i Aleksandar
i" Trallesa @'rat graditelja Sv. SoijeA. 9 prvoj polovi1i VIII. st. sastavio je .avao i" /gine
2edi1insk# en1iklopedij# i napisao rasprav# o kir#rgiji. 9 svr6# njege 'olesnika) Bi"ant je #
nekoliko najvei6 gradova i2ao 'olni1e) #'o3ni1e i #stanove "a karanten# # do'a epide2ija.
9 6#2anisti$ki2 "nanosti2a pose'no s# 2jesto i2ali pravo) je"ikoslovlje) povijest) ilo"oija
i teologija.
Ostvarenje :#stinijanova "'ornika 7Korp#s j#ri% 1ivitis8 postalo je te2elje2 'rojni6
ko2entara i eksplika1ija "a prakti$n# s#dsk# pri2jen# i "a %kolovanje. Na#kovanje # pravni2
"nanosti2a 'ilo je na oso'it# glas# # Ateni) Aleksandriji) Bejr#t# i # Karigrad#. St#dij je
trajao G godina i 'io je raspore<en na siste2atsko i"#$avanje i ko2entiranje Korp#sa.
Mkolstvo opega "na$enja te2eljilo se na platoni$koj podjeli # dva nivoaE trivi#2 i
Y#adrivi#2. 9 ve"i sa sadr3aje2 ti6 progra2a #$enja1i) proesori i "nal1i 'avili s# se
gra2atiko2 i knji3evno%#) pro#$avaj#i klasi$ne a#tore) napose =o2era) ali i velike gr$ke
dra2ati$are) 6istoriograe i govornike) pa se #sporedo s nastavo2 i"o'ra3avao i kadar
#$enjaka) ve"an #" velike sve#$ili%ne 1entre. Djela koja s# # ve"i s ti2e nastajala prete3no s#
"adr3avala tek "na$enje 2anje ili vi%e #$eni6 ko2entara. .ost#pno) pri t#2a$enji2a tekstova
sve vee "na$enje stje$e Bi'lija. Ona postaje i te2elje2 6istoriograije. Sve i"ra3enijo2
teologi"a1ijo2 sve#k#pnoga 2i%ljenja) doga<aji pro%losti svrstavaj# se # i"laganja koji2a je
"adaa da poka3# da s# sva ovo"e2aljska "'ivanja re"#ltat 'o3je pro2isli koja do'ro
nagra<#je a "lo ka3njava. /d#kativnost povijesti ostvar#je se ni"o2 ko2entara 'i'lijski2
knjiga2a) 3ivotopisi2a 2#$enika i sveta1a) ali i spisi2a koji veli$aj# 1rkvene poglavare)
prika"#j# djela 1areva i nji6ove vojne i diplo2atske pot6vate) a #sto i nji6ova djela # svojstv#
"a%titnika 1rkve i 'o3ji6 po2a"anika pri #pravljanj# svjetovni2 3ivoto2 kr%ana.
Ovakav i"ra"ito vjerski o'ojeni ton i2aj# naro$ito ra"li$iti 6agiograski spisi i" redovni$ki6
kr#gova) a i p#$ke kronike koji2a s# tako<er a#tori odreda 2onasi. :edan od naj"na$ajniji6
2e<# nji2a 'io je # VII. st. :oannes Malalas) i" Antio6ije) pisa1 kronike svijeta
@=ronograp6iaA od legendarne epo6e /gipta pa do potkraj :#stinijanove vladavine. 9 to2 se
djel# p#$ki2 je"iko2) # okvir# kr%ansko4apologetski6 nastojanja) i"nose vjerske legendeE
3ivotopisi 6eroja) prika"#j# stra6ote poganstva) patnje 2#$enika i slavodo4'ie po'jedni$ke
kr%anske vjere. 9 odnos# pre2a svjetovnoj vlasti tekst je totalno nekriti$an i p#n pokornosti.
Kao p#$ko %tivo) ta je kronika i2ala veo2a velik #tje1aj na kasnij# kroni$arsk# literat#r# #
Bi"ant# a i i"van njegovi6 grani1a) naro$ito kod slavenski6 naroda. I" VII. st. potje$e t"v.
9skr%nja kronika nepo"natog a#tora) koja se sa$#vala okrnjena) pa njen tekst
IGC
se3e do CJD. 0eorgije SFnkel napisao je # J. polovi1i VIII. st. 7Kronik# od stvorenja svijeta8
do Diokle1ijanove s2rti) a nj# je otad do ,*I. nastavio redovnik Teoan Ispovjednik) 3estoki
protivnik ikonokla"2a) kao pisa1 "natno po#"daniji i kriti$niji od svoji6 prete$a. Dva
kroni$arska djela napisao je i patrijar6 Nikeor) jedno "'ito i osk#dno poda1i2a) koje se3e od
Ada2a do godine # kojoj je patrijar6 #2ro @,J+A i dr#go) opse3nije i 'ogatije) koje opis#je
vrije2e od C-J. do DC+. i tako<er je va3an i"vor "a 'or'# protiv ikonokla"2a @kao i
patrijar6ovi teolo%ki spisiA. Ra"do'lj# od #spona Makedonske dinastije na 'i"antsko
prijestolje pripada i 7Kronika8 0eorgija =a2artola) koja o'#6vaa vre2enski raspon od
Ada2a do s2rti 1ara Teoila @,5JA a p#na je 3estoke pole2ike protiv ikonoklasta.
Bi"antski pis1i povijesni6 djela # #3e2 s2isl# na2jenj#j# svoje spise #3e2 kr#g#
o'ra"ovani6 $ita$aE dvorjanstv#) 1rkveni2 dostojanstveni1i2a i vi%e2 $inovni%tv#. .ri to2e
se #gledaj# na velike 6istori$are antike) =ero4dota) T#kidida) .olv'ija ili na pis1e IV. i V. st.
DeZippa) /#napija) Olv2pio4dora) &osi2osa i dr.
.rokopije i" Ke"areje @od kraja V. st. do oko GCGA a#tor je 7.ovijesti8 koja is1rpno o'ra<#je
:#stinijanovo do'a) napose njegove ratove. Ose'#jno "na$enje i2a njegova 7Tajna povijest8
@=istoria ar1anaA) djelo p#no 3#$ni6 pred'a1ivanja tiranskoj vladavini 1arevoj i opisa o
"'ivanji2a koja se a#tor nije #s#dio otvoreno i"nijeti na jav# # svo2e prvo2e djel#.
S#protno takvo2 nastrojen j#) njegov spis 7O @:#stinijanovi2A gradnja2a8) pravi je panegirik
istoga vladara. :#stinijanovo do'a prika"#j# tako<er djela .etra .atrikija i Agat6ija
Skolastika) a na nji6 se kronolo%ki nadove"#j# sa$#vani rag2enti 7.ovijesti8 Menandra
.rotektora. 9 VI. stolje# 3ivio je 1rkveni 6istorik /vagrije S6olastikL 2Tegovo djelo
7=istoria e11lesiasti1a8 nadove"#je se na 1rkven# povijest /#se'ija i" Ke"areje) a se3e do
G+I. pa prika"#je epo6# veliki6 kristolo%ki6 'or'i. Vr6#na1 literarnog ra"vitka rane 'i"antske
6istoriograije # pogled# poetskog 'ogatstva i"laganja ali tako<er i po#"danosti svoji6
podataka predstavlja T6eop6Flakt Si2okatta. Njegova 7.ovijest # , knjiga8 prika"#je
dvadesetgodi%nj# vladavin# 1ara Ma#rikija. To2e vladar# neko se pripisivalo a#torstvo
vojno4teoretskog anoni2nog djela 7Strategi4kon8 koje je nastalo G,J. a opis#je #strojstvo
'i"antske vojske i na$in nje"ina ratovanja.
9" navedena djela) 'i"antska knji3evnost sadr3i 'rojne 3ivotopise) opise 2#$eni%tava)
$#desni6 doga<aja) 1rkveni6 propovijedi i "'irke pri$a o sve1i2a i 2#$eni1i2a. .o #"or# na
starij# 6agiograij#) kojoj je 2odel stvorio jo% 1arigradski patrijar6 At6ana"ije # IV. st. svoji2
3ivotopiso2 Sv. Ant#na .#stinjaka) taj se rod spisa tijeko2 V. i VI. st. veo2a ra"granao i 'io
o'ilje3en nekad veo2 po#"dano%# podataka) a nekad potp#no2 antasti$no%# svoji6
i"laganja. Ali $ak i onda kad je aktograska gra<a # nji2a potp#no iktivna) oni il#striraj#
d#6ovno stanje svoje epo6e) dr#%tven# kli2# i eti$ki kodeks koji je 2ogao ra$#nati na
po'#<ivanje odre<enog #va3avanja. Oko sredine VI. st. doveo je 6agiograij# na veo2a
visok# ra"in# redovnik Kv4rillos i" SkFt6opola. Njegovo je naj#spje%nije djelo 7Pivot Sv.
Sa''e8) p#stinjaka koji je #2ro GIJ. i 'io Kvrillov #$itelj. Osi2 'iograija Sv. /#t6v42ija)
Sv. Ivana Kolonijskog i Sv. Kvriaka) Kvril je napisao jo% i vei 'roj dr#gi6. Njegov je na$in
pisanja 'io kronolo%ki to$an) i"laganje 2# je sa3eto i jasno) a vein# svoji6 j#naka po"navao
je oso'no. Na prijela"# VI. # VII. st. najvei je 6agiogra 'io redovnik4l#tali1a :oannes
Mos6os. Njegovo je glavno
IGD
Kri3 1ara :#stina II. s ivero2 krila na ko2 je raspet Is#s.
djelo 7.rat#2 spirit#ale8 @D#6ovna tratinaA) "'ornik pripovijedanja o 3ivot# asketa i sveta1a.
9 prvoj polovi1i VII. st. djelovao je Leontije i" Neapolisa) pisa1 6o2ilija @propovijedi p#k#A)
enko2ija @govori ili poe2e # slav# veliki6 li$nostiA i 'iograija 2e<# koji2a s# najslavniji
Pivot patrijar6a Ivana /le4e2ona i Si2eona i" /desse.
9sporedo s po$etko2 ikonoklasti$ki6 'or'i "apo$inje do'a najveeg pro1vata 'i"antske
6agiograije. Tada s# nastale) #" 2noge dr#ge) 'iograija patrijar6a 0er2ana) nepo"natog
a#tora) 2#$enika Steana Novog) koj# je napisao <akon 1rkve Sv. Soije Ste"an) Sv. !ilareta
Milosrdnog) i" pera njegova #n#ka) redovnika Nikete) vi%e 3ivotopisa Teodora St#ditskog i
ni"a dr#gi6 velikana ikonoilske 'or'e) ali i dr#gi6 li$nosti i" stariji6 ra"do'lja kr%anstva.
Veliko "na$enje ed#kativne 6agiograske literat#re) koja tek svoji2 povijesno provjereni2 @ili
provjerljivi2A ko2ponenta2a pripada 6istoriograiji) 'ilo je ve"ano sa s#stavno2 i"gradnjo2
teoretski6 s6vaanja svijeta rano'i4
IG,
"antske epo6e koja dola"e do i"ra"a) # ilo"oiji i teologiji a s dr#ge strane i s i"gradnjo2
spe1ii$ne e2otivnosti i 'eletristi$ke estetike koja se ostvar#je # tada%nje2 pjesni%tv# i
pro"noj knji3evnosti.
Kr%anstvo se pri svo2e ra<anj# s#ko'ljavalo s prod#'ljeno2 kritiko2 kasnoanti$ke
ilo"oije pa je # svojoj patristi$koj epo6i nastojalo da svo2e na#$avanj# i"gradi vlastite
te2elje. Ono je to vr%ilo pre#"i2aj#i i prilago4<avaj#i 2noge ele2ente ilo"oije i
svjetona"ora poganskoga do'a. Ali) jo% d#go) ono svoji2 dostign#i2a nije 'ilo kadro #$initi
pogansk# ilo"oij# neprivla$no2 i 'espred2etno2. .a ipak) postojanje kr%anstva) njegovo
osvajanje polo3aja jedine pri"nate vjere i njegov save" s dr3avno2 vlasti koji ga) oso'ito #
Isto$no2e 1arstv#) pretvara # oslona1 1entrali"iranoga) 1arskodr43avnog re3i2a) pri'avljao je
kr%anstv# 2og#nost da s potporo2 svi6 sredstava politi$kog #pliva i prin#de postepeno
pro32e svijest stanovni%tva i 1io javni 3ivot # dr3avi. 9 takvi2 okolnosti2a anti$ka ilo"oija
i njeni 6elenisti$ki o'li1i nei"'je3no se tako<er ra"vijaj# # s2isl# teologi"a1ije svoji6 na"ora i
te2a koji2a se 'ave. Ve # IV. i V. st. # neoplatoni"2#) do2inantnoj nekr%anskoj ilo"oiji
II. i III. stoljea) 2og# se konstatirati) #" tenden1ije nepo2irljivosti s kr%anstvo2) i pojave
koje te3e pre#"i2anj# neki6 stanovi%ta kr%anstva i ti2e pre2o%ivanj# ja"a koji je isprva
odvajao pogansk# ilo"oij# od kr%anstva. 9 isto vrije2e i 1rkvena ideologija) oslanjanje2
na neke te2elje platoni"2a i neoplatoni"2a) o2og#ava re1ep1ij# tekovina anti$ke ilo"oije
# ko2pleks kr%anske interpreta1ije svijeta.
Otkako je sirijska neoplatoni$ka %kola :a2'li6osa i njegovi6 sljed'enika dala teoretsk#
podlog# "a kratkotrajn# o'nov# poganstva pod vladavino2 :#lijana Apostate @IC*>ICIA i)
"ati2) otkako je atenska %kola neoplatoni$ara) # kojoj je naji"ra"itija li$nost 'io .roklo @5*-
>5,GA) nastojala i"graditi svoj teisti$ki 2oni"a2 koji je 7vi%e jedinstvo8 svega svijeta
poistovjeivao s vr6ovni2 'o3anstvo2) i2anentni2 sve2# %to postoji posredstvo2
e2ana1ija 'o3je 'iti koje se 6iposta"iraj# kao pojedine) $ovjek# i 2aterijalno2 svijet# sve
'li3e nadnaravne sile @istovjetne s 6ijerar6ijo2 poganski6 'o3anstava i 6eroja ra"li$itoga
rangaA) # Aleksandriji je sla'ljenje interesa "a ontolo%ke i 2etai"i$ke pro'le2e #klanjalo
"apreke "a pri'li3avanje neoplatoni"2a kr%anstv#. Na $el# te %kole 'ila je ilo"okinja
=Fpatija) koja je 5*G. ko'ni2 sti1aje2 okolnosti pogin#la # #li$ni2 eks1esi2a anati"iranog
kr%anskog 2no%tva. Ali ve nje"in #$enik i nastavlja$) SFne"ije i" KFrene) postao je
'isk#po2 # .tolo2eidi) a =Feroklo i" Aleksandrije pi%e # *. polovi1i V. st. pod "natni2
#tje1aje2 kr%anstva o Bog# kao stvarao1# svijeta i" ni$ega i o pre4dodre<enj# kao
2aniesta1iji 'o3je volje) dok Ne2e"ije) pisa1 djela o $ovjekovoj prirodi) postaje # po$etk# V.
st. 'isk#po2 /2ese # enikiji.
Svakako) to #p#ivanje neoplatoni$ki6 ilo"oa pre2a pri6vaanj# kr%anstva nije jo% #vijek
"na$ilo nestanak svakoga traga poganske ilo"oije. Ona $ak stje$e slav# slo'odnog
ilo"oiranja) nas#prot sl#3'eno2e) dr3avno41rkveno2e) i jo% djel#je i # Ateni) i # dr#gi2
sredi%ti2a nastavljaj#i tradi1ije 'esko2pro2isnog neoplatoni"2a) a tako<er i aristoteli"2a i
stoi1i"2a. Ali nakon %to je :#stinijan I. GJ+. #kin#o Atensko sve#$ili%te i kad je # VII. stolje#
do%lo do isla2ske ok#pa1ije Sirije i /gipta) anti$ka ilo"oija naglo g#'i oslona1 # javno2
2nijenj#. Ono se potp#no o'raa kr%anskoj interpreta1iji svijeta i od nje o$ek#je rje%enje
svoji6 vitalni6 pro'le2a. .oslije ni"a kr%anski6 teologa i ilo"oa) od patrijar6a At6ana"ija) #
dr#goj i treoj $etvrtini IV. st.) i troji1e veliki6 kapadokijski6 2islila1a IV. stoljea @Sv. Ba4
"ilija) 0rg#ra Na"ianskog i 0rg#ra i" NFsseA do .se#dodioni"ija Areopagite
IG+
@na prijela"# V. # VI. stoljeeA kr%anska se dog2atika i"gradila i stekla svoje ilo"osko
o'ra"lo3enje. Od VI. st. dalje ona se ra"vija prvenstveno # o'lik# pole2ika s protivni1i2a i
devianti2a. Raspravljalo se o pro'le2i2a 'o3jega trojstva) o $ovjekov# spasenj# Kristovo2
3rtvo2 na kri3#) o k#lt# Bogorodi1e) o sakra2enti2a) o stvaranj# svijeta i $ovjeka) o
posljednji2 stvari2a) svr%etk# svijeta i 7posljednje2 s#d#8) o organi"a1iji i #lo"i 1rkve)
eti$ki2 nor2a2a 3ivota "a redovnike) sveenstvo i lajike. 9 VI. stolje# 'ila je oso'ito
akt#alna te2a o 2onoi"iti"2# koja je # o'rani pravovjerja anga3irala velik 'roj pisa1a i
pole2i$ara) od aleksandrijskog 2ona6a Nep6aliosa) na po$etk# VI. st.) do antio6ijskog
patrijar6a /#logija) na prijela"# VI. # VII. st.) te) na strani nestorijanstva) Ba"ilija Kiliksa i) #
o'rani 2onoi"iti"2a) antio6ijskog patrijar6a Severa) aleksandrijskog <akona T6e2ista)
aristote4lov1a Ivana .6ilopona i dr#gi6.
9 VII. stolje#) od =eraklijeva edikta /1t6esis @CI,A) # o'rani 1areve doktrine veo2a s#
aktivni poglavari sl#3'ene 1rkve) 1arigradski patrijarsi Sergije) .ir @.Frr6osA i dr. Naprotiv)
2e<# nji6ovi2 protivni1i2a 2nogo'rojne dog2atske spise) pole2i$ke rasprave i govore pi%#
:er#"ale2ski patrijar6 Soronije) Maksi2 Ispovjednik) koji je 'io naj svestrani je o'ra"ovan
$ovjek svoga vre2ena) njegov #$enik) 2ona6 Anasta"ije i dr#gi. Kraje2 VII. st. nastala je i
"'irka 2i%ljenja 1rkveni6 ota1a protiv 2onoi"iti"2a i 2ono4teleti"2a @79$enje Ota1a o
#tjelovljenj# Rije$i8A kojoj a#tor nije #tvr<en.
Novi poti1aj i nove sadr3aje teolo%koj i dog2atskoj pole2i1i donijelo je do'a ikono'orstva #
VIII. i IB. stolje#. .atrijar6 0er2an) koji se s#protstavio 1ar# Leon# III.) 'io je a#tor va3ni6
poslani1a i pisa2a # prilog %tovanj# ikona. 9" njega i nakon njega 1io je ni" oponenata
po'ijao ikono4klasti$ka s6vaanja i praks#. Najvei teolog te epo6e 'io je Ivan Da2askin
@#2ro D5+AL on je veo2a arg#2entirano i"lo3io teoretske osnove %tovanja ikona naro$ito #
svoja tri govora protiv ikonokla"2a) a # svo2e glavno2 djel# 7I"vor spo"naje8 s#2irao je
'itn# ilo"osk# osnovi1# kr%anski6 dog2i te2eljei je @kao i veina njegovi6 prete$aA #
osnovi na kon1ep1ija2a .latona i neoplatoni"2a. .o'ijao je i ra"na dr#ga krivovjerja)
2onoi"iti"a2) 2onoteleti"a2) 2ani6ejstvo i isla2) pisao ko2entare novo"avjetni2 spisi2a)
eti$ko4asketske rasprave i dr#go. Me<# njegovi2 #$eni1i2a i sljed'eni1i2a isti1ao se 'isk#p
Teodor A'# X#rra) koji je) kao i Ivan Da2askin) 3ivio i djelovao na podr#$j# pod isla2sko2
vla%#. Da2askinov 2la<i s#vre2enik 'io je propovjednik 0eorgije KipraninL njegovo je
s6vaanje prika"ao jedan od njegovi6 #$enika # spis# 7.o#ka star1a o sveti2 ikona2a8. 9
ni"# ikonod#l4ski6 'ora1a najnepop#stljiviji i naj#tje1ajniji 'io je Teodor St#ditski) poglavar
istoi2enoga sa2ostana # Karigrad#. 9p#ivao je 2nogo'rojna pis2a @sa'rana # G knjiga) ali
se sa$#valo sa2o oko GG- nepo'itno njegovi6 pisa2aA) opo2ene) por#ke) dr3ao propovijedi
vodei 'or'# "a svoja ikonod#lska #vjerenja #" najvee oso'ne 3rtve. Bio je veliki po'ornik
sa2ostanskog @a ne p#stinja$kogA redovni$kog 3ivota.
Nakon kona$ne po'jede %tovala1a ikona) ikonoklasti$ki s# spisi 'ili tako radikalno #ni%teni)
da je nji6ova arg#2enta1ija po"nata sa2o i" rag2enata) prete3no 1itirani6 # djeli2a nji6ovi6
protivnika. 9 1ijelosti s# sa$#vana pis2a Leona III. papi ali 1arev edikt i" DI-. nije. Va3n#
rasprav# o teoretski2 osnova2a ikonokla"2a %to j# je #o$i sa'ora DG5. napisao 1ar Kon4
stantin V. "natni2 dijelo2 sadr3avaj# @po'ijaj#i jeA spisi 1arigradskog patrijar6a Nikeora I.
On je pole2i"irao i protiv tako"vani6 .se#doepip6ani4
IC-
jevi6 spisa koji s# nastali # osa2deseti2 godina2a VIII. st. a nji6ov i6 je nepo"nati a#tor
pripisao /pip6an#) 1rkveno2 o1# i" IV. st. .o"nato je da je jedan od najva3niji6 teoreti$ara
ikonokla"2a 'io patrijar6 Ivan 0ra2atik @,ID>,5IA) koji je po nalog# 1ara Leona V. pisao
rasprav# s arg#2enti2a i" djela stariji6 1rkveni6 ota1a) koji2a je tre'alo doka"ati da je k#lt
ikona s#protan pravoj vjeriL ali ni njegovi se spisi nis# sa$#vali.
:ednako kao %to je ranosrednjovjekovna k#lt#ra Bi"anta na podr#$j# ilo"oije i teologije
i"gra<ivala svoja spe1ii$na o'ilje3ja nadvladavaj#i anti$ka pola"i%ta svoga ra"vitka) tako se
i # 'eletristi$koj knji3evnosti na%la pred nei"'je3no%# da pri6vaa davne #"ore) ali i da
i"ra3ava nove) kr%anske sadr3aje. Isprva nastavlja$i poganske literarne estetike i kr%anski
pis1i djel#j# odvojenoL ali s vre2eno2) o'a se #s2jerenja pove"#j# i pro3i2aj#) pri $e2#
nastaj# i novi i"ra3ajni o'li1i. Kod poganski6 pisa1a prevladava go4vorni%tvo) epistolograija)
pisanje epova i epigra2a. .re#"i2aj#i od nji6 naro$ito epistolograij# i govorni%tvo)
pretvaraj#i ga # propovjedni$ke #2ijee) kr%anski pis1i dodaj# ti2 vrsta2a naro$ito jo%
6agiograij# i 6i24nograij#.
9 dr#goj polovi1i IV. st. djelovao je proslavljeni govornik Li'anios i" Antio6ije) #$itelj 1ara
:#lijana Apostate) a#tor "'irke od preko *G-- pisa2a i a#to'iograije 7Pivot ili o svojoj
s#d'ini8) po%tovala1 i "agovornik anti$ke poganske ilo"oije. Njegov ne%to 2la<i
s#vre2enik 'io je veliki kr%anski propovjednik) tako<er i" Antio6ije) Ivan &lato#sti koji se
#gledao # De2o4stena) a kao 2oralist 'orio se protiv rasko%i 1arskog dvora) pokvarenosti
vi%eg sveenstva) "a prod#6ovljen je lj#dski6 stre2ljenja. A#tor je 2nogi6 pisa2a) a sa$#vali
s# se i njegovi ko2entari novo"avjetni2 knjiga2a. Dok je otpadni$ki 1ar :#lijan pjevao
2isti$ke i "anosne 6i2ne # pro"i s#n1# kao vr6ovno2 'o3anstv#) a #sto i satiri$ke epigra2e)
veliki kapadokijski teolog 0rg#r i" Na"ian"e 'io je i najvei pjesnik IV. stoljea) a#tor
vjerski6 6i2ni i d#'oke) introspektivne lirike) # kojoj i2a i te%ke gor$ine nad 'es2i4sleno%#
3ivota @poe2e O 2o2e 3ivot#) O 2ojoj s#d'ini) O stradanji2a 2oje d#%e i dr.A. S or2alne
strane karakteristi$na s# nastojanja Apollinarija i" Laodikeje koji # IV. st. preta$e tekst o'aj#
&avjeta # 6eksa2etre) pi%e kr%anske 1rkvene 6i2ne # 2aniri .indara) a tragedije i ko2edije
po #"or# na /#ripida i Menandra. Kraje2 IV. i # prvoj polovi1i V. st. 'ilo je i dr#gi6 sli$ni6
li$nosti dvojako #korijenjeni6) # anti$k# klasik# i # kr%anstvo) koje na ra"li$ite na$ine
nastoje da te opreke pre2oste ili sjedine. Tako je SFne4sios i" KFrene postao 'isk#po2 i pisao
vjerske 6i2ne ali i svojevrsni 2itolo%ki ro2an 7/gipatske pri$e ili o providnosti8) kao i
a#to'iograski spis 7Dion ili o 3ivot# po njegov# #"or#8) pri $e2# je taj #"or 'io Dion =rFso4
sto2os) kini$ki ilo"o i propovjednik IOII. stoljea. Nonnos .anopolites 'io je tako<er 'isk#p)
a napisao je # 6eksa2etri2a 7Djela Dionisa8) spjev # J5 knjige) prep#n poganske 2itologije)
dok je njegovo 7T#2a$enje Sv. /van<elja po Ivan#8 i"ra"ito o'ilje3eno kr%ansko2
2istiko2. Na Nonnosa s# se tijeko2 V. st. #gledali i 2nogi dr#gi pjesni1i.
Na grani1i V. # VI. stoljee najdarovitiji pjesnik 'io je .alladij i" Alek4sandrije) pisa1
ironi$ki6 i sarkasti$ki6 epigra2a) odan anti$koj pro%losti i protivnik kr%anski6 d#6ovni6
nastrojenja.
Do'a :#stinijanove resta#ra1ije Karstva oja$alo je #gledanje na klasi$ko do'a ne sa2o #
pravni2 "nanosti2a nego i # 'eletristi1i @%to od#dara od spe1ii$no 'i"antske 2edievali"a1ije
na podr#$j# likovni6 #2jetnostiA. .o4
IC*
se'i1e je 'ilo rasprostranjeno pisanje epigra2a) a ono je na2etalo o%tro#2no "apa3anje)
strogo dotjeran# or2# i pregnantnost i"ra"a.. Me<# a#tori2a se kao naj#gledniji isti$#
Agat6ije) :#lijan /gipatski) Makedonija i /ra4tosten S6olastik. /pigra2ati$ari s# veino2 'ili
dvorjani) a pi%# o javno2e i politi$ko2 3ivot#) o djeli2a vladara i dr#gi6 dostojanstvenika i"
visokoga dr#%tvaL # svoji2 tekstovi2a i"o'ilno se sl#3e 2itolo%ko2 ter2inologijo2)
poj2ovi2a i #spored'a2a po #"or# na anti$ke pjesnike. .ostojala je i ana4kreonti$ka poe"ija)
"astarjela i pre3ivjela po svoji2 2otivi2a i stoga strana svo2e vre2en# i potp#no
artei1ijelna. Ali # VI. st. nastaje i posve nova poe"ija) lit#rgijska po na2jeni) a p#$ka po
svo2e d#6# i sredstvi2a i"ra3avanja. Ona dosti3e svoj# "relost # djeli2a Ro2ana Melodosa)
<akona # Bej4r#t#. On je i"gradio svojevrsn# lit#rgijsk# poe2# sa *, do J5 stroe) t"v.
kontakione) # koji2a potp#no do2iniraj# vjerska nastrojenja. Napisao i6 je oko tis##) ali se
sa$#valo sa2o ,G. 9 njegov# pjesni%tv# nestaje anti$ke pro"odije) a velik# #log# i2aj#
toni$ki naglas1i) alitera1ije i asonan1e) sna3na osjeajnost i p#$ki prist#p vjerski2
pro'le2i2a. Takvo #s2jerenje 'ilo je # sklad# sa 1iljevi2a sl#3'ene vjerske propagande koja
je nastojala da religio"nost pri'li3i i prilagodi ra"ini naj%iri6 slojeva stanovni%tva) ali
nagla%avaj#i sa2oodri1anje i aske"# kao ideal kr%anskoga 3ivota. 9 to2e s2jer# "natan je
#tje1aj i2ao sinajski redovnik Ivan Kli2aks @#2ro oko C--A) pisa1 djela 7S1ala paradisi8
@Ne'eske ljestveA # ko2e p#$ki2 je"iko2 opis#je i nor2ira asketski 3ivot. S takvo2
te2atiko2 # tijesnoj je ve"i gole2a 'i"antska 6agiograska i 2artirolo%ka literat#ra) koja
svoji2 naj2anje legendarni2 tekstovi2a ve"#je 'eletristik# s 6istoriograijo2.
Od po$etka VII. st. klasi$ke tradi1ije radikalno g#'e svoj s2isao # opoj i d#'okoj
kristijani"a1iji s6vaanja i raspolo3enja. Rainirano opona%anje stari6 predlo3aka g#'i p#'lik#
i ono vi%e nikoga ne o$arava. Sredi%nje 2jesto stje$# p#$ko42ona%ke knji3evne or2e.
.osljednji odjek visoke svjetovne poe"ije 'io je 0eorgije .isida) s#vre2enik 1ara =eraklija)
koji je panegiri$ki i retori$ki epski2 pjes2a2a opisao 1areva djelaL ali pri to2e i on svoj#
po#k# te2elji na ve #vrije3enoj kr%anskoj didakti1i i 2odeli2a lj#dske veli$ine %to j# je
o'likovala asketsko4sveta$ka 2oralka.
9o$i ikono'orske epo6e djelovao je Andrej Kretski @CC->DJCA. Napisao je velik# pokajni$k#
lit#rgijsk# poe2# 7Veliki kanon8 s JG- stroa. Nastojao je opona%ati Ro2ana Melodosa) ali je
od njega k#dika2o #ko$eniji i tvr<i # visoko i"gra<enoj 6ijerati$nosti.
9 VIII. stolje# sva je 'eletristika @kao i dog2atsko4pole2i$ka literat#raA ikono'ora1a
nestala. Na protivni$koj strani) glavni pole2i$ar) ilo"o i teolog pravovjerja) Ivan Da2askin)
'io je i 6i2nogra) pri $e2# o'navlja klasi$n# pro"odij# koj# je Ro2an Melodos 'io od'a1io.
Njegov# idejno2 kr#g# pripadali s# :osip St#ditski) Ko"2a Da2askin i dr#gi. I Teodor
St#dit4ski) veliki ikonod#lski propovjednik) pisao je ja2pske sti6ove. Kassija @# *. pol. IB.
st.A) koja je 'ila # prili1i da postane 3eno2 1ara Teoila) ali ga je o"lo4voljila svojo2
o%tro#2no2 rje$ito%#) postala je pjesnikinjo2 tek kao redovni1a. .isala je gorke epigra2e)
senten1ije) lit#rgijske pjes2e @neke od nji6 je sa2a i #gla"'ilaAL ona # d#6# vre2ena slavi
2ona%tvo) radinost i patnje) a os#<#je ta%tin#) koristolj#'lje i gra2"ljivost. .a ipak) #pornost
anti$ki6 re2inis1en1ija o$it#je se jo% i # IB. stolje#. Tako je pjesnik Igna1ije gakon) a#tor
poe2e # dijalo%ko2 o'lik# 7O gre%no2 pad# Ada2ov#8) 'io i prevodila1 /"opovi6 'asni.
ICJ
Sredina IB. stoljea "na$ila je "a Bi"ant prijelo2no do'a. Svladav%i iko noklasti$k# etap#
svoga politi$koga i idejnog ra"vitka) ona je i na d#6ovno2 plan# #ravnote3ila pres#dno va3ne
aktore svoga ose'#jnog poretka. Dr3ava nije #spjela podjar2iti religij# i ona se odr3ala kao
ravnopravan save"nik politi$ke vlasti. Ali prod#'iv%i svoja na"iranja # 'or'i koj# je 2oralo
i"dr3ati) kr%anstvo isto$ne 1rkve pro3elo je) kao po'jednik nad ikonoklasti$ko2 "a'l#do2)
1io javni i 2entalni 3ivot Isto$noga 1arstva. Otad je ono) sjedinjeno s idejo2 o 1arskoj vlasti
pod 'o3ansko2 "a%tito2) jedini reg#lator i oslona1 k#lt#rni6 djelatnosti) nji6ov pokreta$ i
neosporni inspirator.
IB. ISTOHN/ ISLAMSK/ &/ML:/ OD .OH/TKA VIII. ST. DO /.O=/ S/LDP9KA
*. SM:/NA ARA.SKI= DINASTI:A
9 prvoj polovi1i VIII. st. o2ejadski kaliat dose3e vr6#na1 svoje rasprostranjenosti. .rvi
nasljednik kalia A'd4al4Malika) Valid I. @D-G>D*DA #spio je anga3irati veo2a sposo'ne i
pod#"etne vojne "apovjednike koji s# svojo2 ini1ijativo2 vodili osvaja$ke pot6vate pre2a
sjeveroistok#) istok# i "apad#. Tako je Kotai'a i"2e<# D-G. i D*J. deinitivno osvojio =iv#)
B#6ar# i Sa42arkand i nakon toga "apo$eo oen"iv# na !ergan#) a M#6a2ed I'n4al4Ka4si2
je D*-. preko Bel#d3istana prodro # dolin# rijeke Ind i trajno pripojio .end3a' i Sind
isla2sko2e svijet#. Dotle je M#sa i'n Nosair o'novio osvajanja # sjevernoj Ari1i gdje se
arapskoj inva"iji vi%e od C- godina sa skrajnji2 po3rtvovanje2 od#piralo 'er'ersko
stanovni%tvo. Nakon slo2a toga otpora # prvi2 godina2a VIII. st. M#sa i'n Nosair je 'r"i2
napredovanje2 dopro do 2arokanske o'ale Atlantskog o1eana i god. D-+. "a#"eo i posljednje
'i"antsko #pori%te # sjevernoj Ari1i) Ke#t#. I" sjeverne Arike 'er'ersko4arapska vojska je
ve D**. "apo$ela osvajanje .irenejskog pol#otoka i do D*5. svojoj vlasti podvrgla 1ijel#
visoravan) do podno3ja pirenej4skoga planinskog lan1a.
Dosegav%i na taj na$in divovski raspon dr3avnog teritorija od Inda do .ireneja) O2ejadi s#
ponovo pok#%ali slo2iti otpor Bi"anta. 0odine D*D. arapska je kopnena vojska pre%la
Dardanele i opkolila Karigrad s evropske strane) a nji6ova je 2ornari1a #plovila # Bosporski
tjesna1. Ali prodor # &latni rog nije #spio) a i kopnena arapska vojska) koj# s# napadali
B#gari kana Tervela kao 'i"antski save"ni1i) nije 'ila kadra svladati sna3na 1arigradska
#tvr<enja.
.ropa%# toga pot6vata $ini se da je arapska vojna ekspan"ija dosegla svoje skrajnje
2og#nosti. 0ole2o prostranstvo o2ejadske dr3ave) etni$ka) privredna i dr#%tvena
ne#jedna$enost i ne#skla<enost toga podr#$ja na2etala je "natne te%koe koje jedinstvena
vlast nije #spjela otkloniti. 9sto s# "e2lje koje s# 'ile na #dar# siste2atski organi"irale svoj
otpor. Bi"ant je od epo6e Leona III. post#pno po$eo pripre2ati prot#napade na svoji2
grani1a2a i #ravnote3ivati odnose snaga. 9 "apadnoj /vropi) pok#%aj Arapa da i" Mpanjolske
osvoje i 0alij# slo2io se DIJ. kod .oitiersa na o'ra2'eni2 2og#nosti2a novoor2irane
rana$ke e#dalne vojske. Mtavi%e) podno .ireneja s# se po$ele i"gra<ivati nove politi$ke
tvorevine koje e # '#d#nosti postati pola"i%te2 d#gotrajne 'or'e "a preoti2anje
.irenejskog pol#otoka od vlasti 2#sli2ana.
ICG
&a#stavljanje osvaja$kog naleta jo% je vi%e "ao%trilo #n#tra%nje s#protnosti # dr3avi O2ejada.
Stanovni%tvo osvojeni6 "e2alja koje je pri6vatilo isla2 @2avaliA "a6tijevalo je ravnopravnost
s Arapi2a po"ivaj#i se na te2eljno na$elo K#rana o jednakosti svi6 2#sli2ana pred
Alla6o2 i njegovi2 .roroko2 @pa ot#da i pred njegovi2 nasljedni1i2a) kalii2aA. Ali takva
'i ravnopravnost "na$ila kraj povlasti1a %to s# i6 #3ivali Arapi i nji6ova i"#"etnog
vladala$kog polo3aja # "aposjedn#ti2 "e2lja2a. &'og toga je otpor Arapa #kidanj# poreski6
o'ave"a koje s# ti%tale isla2i"irano a#to6tono stanovni%tvo 'io 3estok i"a"ivaj#i ti2e
nei"'je3ive po'#ne.
Na "apad# arapski6 posjeda) # 'er'erski2 sjevernoari$ki2 "e2lja2a) isla2i"irani Ber'eri
2orali s# plaati i "e2ljarin# i glavarin# @6ara$ i d3i4"ij#A. 9 2anje #r'ani"irani2 i povr%nije
isla2i"irani2 predjeli2a ti6 "e2alja od seoskog se stanovni%tva "a6tijevalo da svaki peti
stanovnik postane ro'o2) a 2lade 3ene s# odvo<ene # 6are2e.
Svoj prosvjed protiv arapske s#pre2a1ije Ber'eri s# i"ra"ili svoji2 pristajanje2 #" isla2sk#
sekt# 6arid3ita koja je "agovarala potp#n# jednakost svi6 2#sli2ana) $ak i pravo svakoga od
nji6 da postane kalio2) ako to odredi Alla6. 9stanak 'er'erski6 6arid3ita protiv arapske
vlasti podigao je DJ+. # Marok# vodono%a Maisara. On je "a#"eo Tanger i proglasio se
kalio2) ali je #skoro 'io #'ijen. Marokanski 6arid3iti posti"avali s# ipak i daljnje #spje6e) pa
s# se "aredo2 oslo'a<ale sve 'er'erske "e2lje d#3 o'ala) a pose'ne nji6ove dr3ave nastajale
s# i na r#'ni2 podr#$ji2a Sa6are) # j#3no2 Marok#) T#ni"iji i Tripolitaniji. Sa2ostalnost
sjevernoari$ki6 'er'erski6 dr3ava odr3ala se jo% i nakon propasti dinastije O2ejada @DG-A.
Ovakvo osa2ostaljenje # krajnje "apadni2 o'lasti2a kaliata 'ilo je 2og#e "'og d#'oke
kri"e kro" koj# je prola"ila sredi%nja vlast # kaliat#. 0odine DI+) podigli s# protivni1i
O2ejada #stanak # Irak# proglasiv%i kalio2 &aida) pra#n#ka .rorokove keri !ati2e i
njegova sinov1a Alije. Bor'e s# potrajale gotovo godin# dana) sve dok &aid nije 'io svladan i
#'ijen.
9sporedo s ti2e) # sirijskoj p#stinji 'je%njele s# 'or'e i"2e<# ple2ena :e2enita) koji s#
nakon s2rti kalia Marvana I. @C,GA o2og#ili njegovi2 poto21i2a da se odr3e na vlasti
potisn#v%i poto2ke M#avije I. @koji s# 'ili 2la<a) po'o$na lo"a O2ejadaA) i ple2ena Kaisida
koje se 'orilo "a interese M#avijine lo"e. Da 'i se odr3ali na vlasti) O2ejadski kalii prve
polovi1e VIII. st. 2orali s# #ga<ati sad jedni2a) sad dr#gi2a) pri $e2# je sve ja$i #tje1aj
s#parni$ki6 ple2ena pretvarao politi$k# vlast # igra$k# #ski6 interesa. To2e je pridonosila i
okolnost %to # dinastiji O2ejada nije 'io #tvr<en red naslje<ivanja po prvorodstv#) a tradi1ija
je potpo2agala nasljedno na$elo starje%instva. Kole'anja koja s# "'og opreke ti6 dvaj# o'lika
# preno%enj# kaliske vlasti 'ila nei"'je"iva pr#3ala s# prilike "a pritisak na pretendente i "a
#1jenjivanja. Tako je :a"id II.) koji je DJ-. naslijedio svoga stri$evia O2ara II. @a taj se 'io
#2etn#o # ni" vladara nakon :a"idova starijega 'rata S#lej2anaA) stekao vlast #" #vjet da
'#de potp#no # r#ka2a Kaisida. Njegov 2la<i 'rat i nasljednik =i%a2 II. najprije se oslanjao
na :e2enite) ali se "ati2 2orao prikloniti Kaisidi2a. .oslije njegove s2rti) # jednoj s# se
godini na vlasti s2ijenila $etiri kalia. .osljednji od nji6) Marvan II. @DD5>DG-A) toliko se
osjeao nesig#ran # Siriji) da je sjedi%te svoje vlasti prenio # =arran) isto$no od gornjeg
/#rata. Ti2e je prekin#o neposredni dodir s Arapski2 pol#toko2 i pri'li3io se podr#$j# na
ko2 se organi"irala jo% opasnija opo"i1ija arapskoj prevlasti i dinastiji O2ejada kao njeno2
nosio1# i po'ornik#.
ICC
9 Iran#) naro$ito # njegovoj sjeveroisto$noj r#'noj o'lasti) =ora"an#) ja$ala je politi$ka
agita1ija # prilog #3e .rorokove o'itelji. Hini se da je # to vrije2e do%lo do spora"#2a
i"2e<# dvij# grana .rorokovi6 poto2aka) pri $e2# s# Alijini poto21i #st#pili svoja
nasljedna prava poto21i2a M#46a2edova stri1a Al A''asa. .retendent A''asida 'io je A'#l
A''as) prapra#4n#k Al4A''asov.
Oslanjaj#i se na ne"adovoljstvo isla2i"irani6 .er"ijana1a s do2ina1ijo2 Arapa) # =ora"an#
je D5+. '#kn#o #stanak # korist A'#l A''asa) a na $el# 2# je 'io per"ijski oslo'o<eni ro'
A'# Mosli2. .redo'iv%i "a svoj progra2 1ijeli =ora"an i .er"ij#) on je sa sna3no2 vojsko2
osvojio K##) na desnoj o'ali /#rata) i ondje A'#l A''asa proglasio kalio2.
:o% iste godine o2ejadski je kali Marvan II. do3ivio te3ak pora" na rije1i &a') lijevoj prito1i
gornjeg Tigrisa. Na 'ijeg# ot#da) on je # /gipt# 'io #'ijen.
Novi kali A'#l A''as) koji je #"eo nadi2ak As4Saa6 @KrvolokA) dao je po#'ijati sve
$lanove o2ejadske porodi1e koje je 2ogao #6vatiti. Ti2e je na2jeravao #ni%titi svaki spo2en
na nji6ov# vladavin#) a a''asidska 6istoriograija do'ila je "adatak da epo6# O2ejada
prika3e kao do'a 'espravlja i vladavin# li$nosti # sve2# nedostojni6 kaliskoga polo3aja.
J. DR9STV/NO4.OLITIHKI ODNOSI I K9LT9RA 9 DOBA OM/:ADA
Stanovni%tvo arapske dr3ave O2ejada dijelilo se na $etiri kategorije. I"#"etan) povla%teni
polo3aj i2ali s# pripadni1i iskonski6 arapski6 ple2ena. Oni s# 'ili vojni$ka kasta ok#patora
koja je 3ivjela od da3'ina %to s# i6 pokoreni narodi 2orali plaati dr3avnoj vlasti. .rete3no s#
'oravili # gradovi2a) # dvor1i2a i #tvr<eni2 "a21i2a) kao proesionalni ratni1i i vlastodr%1i)
pri2aj#i redovite i "natne pri6ode od dr3ave i s#djel#j#i # ratno2 plijen# koji i2 je donosio
dijelove otetoga 'laga i ro'ove. Na taj s# na$in sa2o oni 'ili #3itni1i plodova ostvareni6
osvaja$ki6 pot6vata.
Dr#g# sk#pin# $inili s# o'raeni1i na isla2 @2avaliA. .o osvojenj# pokoreni6 "e2alja od2a6
je po$elo prela3enje na isla2) ali je ono jo% "ad#go o'#6vaalo # prvo2 red# prija%nje
povla%tene slojeve koji s# se nadali da e #svajanje2 po'jednikove vjere sa$#vati svoj polo3aj
i 'ogatstvo. Naprotiv) # #n#tra%njosti pokoreni6 "e2alja) 2e<# selja%tvo2) nije 'ilo 2asovne
isla2i"a1ije sve do dr#gog desetljea # VIII. stolje#) kad je kali O2ar II. "apo$eo silo2
na2etati isla2) ili $ak do dr#ge polovi1e IB. st.) kad s# i a'asidske vlasti pri6vatile jednake
post#pke.
Mavali s# po "akoni2a i" vre2ena O2ara I. 'ili oslo'o<eni plaanja "e2ljarine. Ali #
akti$ni2 odnosi2a) vlasti s# i6 ipak pri2oravale na to) # na2jeri da se ne s2anje poreski
pri6odi dr3ave a ti2e i i"vori 'ogaenja i 'lagostanja Arapa. &'og toga s# 2avali 'ili skloni
po'#na2a protiv prevlasti Arapa i po'orni1i na$ela o ravnopravnosti svi6 2#sli2ana. B#d#i
da s# po svo2 podrijetl# 'ili poto21i stari6) k#lt#rni6 naroda Bliskog Istoka @/gipani)
Sirij1i) Me"opota2ij1i) .er"ijan1i) Indij1i i dr.A oni s# # isla2 #nosili tradi1ije i tekovine svoje
k#lt#re) pa s# nao'ra"'o2 i prod#'ijeno%# s6vaanja 'ili "natno nad2oni Arapi2a. &'og
toga s# te%ko podnosili pre4
ICD
vlast i 2onopol Arapa na vodee polo3aje # dr3avi i dr#%tv#) pa s# ve rano po$eli voditi
'or'# "a nji6ovo #kidanje i ti2e "a dalekose3n# preinak# dr#%tveni6 i politi$ki6 odnosa na
"natno %iroj osnovi1i nego %to je 'ila sa2o tradi1ija arapski6 'ed#inski6 ple2ena. Te3njo2 da
'a"o2 dr3avnog poretka postane sve#k#pno stanovni%tvo koje je pri6vatilo isla2) 2avali s#
se n#3no "alagali "a i"gradnj# sna3ne #niver"alne isla2ske dr3ave) jedinstvene na 1ijelo2
njeno2 prostranstv#.
Tre# kategorij# stanovni%tva $inili s# pripadni1i neisla2ski6 vjera koje s# po$ivale na
7o'javi 'o3joj8 i kao svjedo$anstvo te o'jave i2ale svoj# 7svet# knjig# ili kita'. Takav stat#s
K#ran je pri"navao 3idovstv#) kr%anstv# i 2andai"2#) a kasnije s# kalii jednak polo3aj
pri"nali "oroastri"2# L '#d6i"2#. Sve pripadnike ti6 vjera na"ivali s# "i2ija2a) a d#3ni s#
'ili plaati "e2ljarin# i glavarin# @6ara$ i d3i"ij#A. .re2da # realnosti dr#%tveni6 odnosa nis#
s2atrani ravnopravni2a s 2#sli2ani2a) ipak i6 vlasti) sve do O2ara II. @D*D>DJ-A) nis#
direktno proganjale. Tek je taj kali "i2ija2a "a'ranio da vr%e dr3avne sl#3'e) da podi3#
svoje 1rkve i javno o'avljaj# 2olitv#) a i pred s#dski2 vlasti2a s# "i2ije @napose kr%aniA
dospjeli # podre<eni polo3aj.
Hetvrtoj kategoriji pripadali s# ro'ovi. Oni s# # taj dr#%tveni polo3aj prete3no "apadali # ve"i
s ratovanje2E ili kao "aro'ljeni neprijateljski vojni1i ili kao stanovni%tvo po'ije<ene "e2lje
koje je nakon pora"a dijelo2 pretvarano # ro'lje. Najvei dio ro'ova nije 'io #po%ljavan #
poljoprivredi nego s# radili kao k#ni sl#ge) o'rtni1i) $#vari "grada) tjelesna stra3a) $#vari
6are2a @e#n#siA) a kad se radilo o 3ensko2 ro'ij#) "apo%ljavane s# kao sl#%kinje i
s2je%tavane # 6are2e 'ogata%a. Tek # neki2 pose'ni2 o'lasti2a) kao # j#3noj Me"opota2iji
ili # /gipt#) vei je 'roj ro'ova radio i na veliki2 "e2ljoposjedi2a.
9 novonastali2 #vjeti2a Arapi s# postav%i gospodari2a gole2i6 2aterijalni6 do'ara #
"e2lja2a %to s# i6 pokorili i"2ijenili svoja svojstva osk#dno is6ranjeni6 p#stinjski6 ratnika)
pripravni6 i kadri6 da i"dr3avaj# te%ke napore i podnose sa2oodri1anja) i naglo se pretvarali #
ra"'l#dne i raskala%ene #3iva$e 'ogatstava koji6 s# se do2ogli. Ta je pojava 'ila naj#o$ljivija
na kalisko2 dvor#) i to ne sa2o "'og toga %to s# se ondje stje1ala najvea 'ogatstva i
ra"vijala na j neo'#"dani ja rasko%) nego i "ato %to sa$#vana pisana svjedo$anstva najis1rpnije
govore #pravo o 3ivot# na dvor#.
Sva ta ra"#"danost o%tro je od#darala od propisa K#rana) od progra2a i ideala koji2a s# se
"anosili prvi po'orni1i isla2a i" rani6 godina 2#sli2anskog pokreta) jo% prije nego %to je i
sa2 .rorok @potkraj svoga 3ivotaA po$eo pop#%tati privla$nosti2a %to s# i6 sa so'o2 donosila
neograni$ena vlast) 'ogatstvo i nedose3an #gled jedinoga 'o3jeg proroka.
Ali rasko%ni i #3ivala$ki 3ivot %to s# ga po$eli voditi o2ejadski kalii i nji6ovi
veliko2og#ni1i i2ao je i svoji6 korisni6 #$inaka. B#d#i da s# svi ti vlastodr%1i i 'ogata%i
6tjeli 3ivjeti #do'no) tre'alo je "a nji6 podi"ati pala$e) i"ra<ivati #kra%eno pok#stvo)
na'avljati nakit i 'ogat# odje#. Na nji6ovi2 se go"'a2a tra3ilo da nast#paj# pjeva$i) svira$i)
gl#21i i plesa$i o'ojeg spolaL tre'alo je sastavljati pjes2e i pri$e o nji6ovoj slavi i sjaj#. I)
dakako) tre'alo je nji6ov# ra"#"danost sakrivati prividno2 po'o3no%#) podi"ati vele'ne
d3a2ije) vjerske %kole i s#di%ta.
Sve je to osig#ravalo ne2ali polet ra"ni2 grana2a o'rta) #2jetnosti) graditeljske te6nike)
knji3evnosti) teologije) pa $ak i ra"ni2 vrsta2a "nanstvene djelatnosti.
IC,
S podr#$ja likovni6 #2jetnosti najvi%e se spo2enika sa$#valo # graditeljstv#. 9 to2 pogled#
pose'i1e je 'io i"ra"it #tje1aj graditeljske #2jetnosti %to s# je Arapi "atekli # osvojeni2
"e2lja2a. O 'ogatstv# k#lt#rne 'a%tine %to s# je na to2 podr#$j# Arapi pre#"eli od stariji6
k#lt#ra svjedo$i pola"na to$ka vlastite arapske vjerske ar6itekt#re. To je M#6a2edova
d3a2ija # Medini. Ona se sastojala sa2o od dvori%ta ogra<enog "ido2 od s#%ene opeke) koje
je .rorok tek naknadno dao pokriti krovo2 od pal2ini6 grana. Tada jo% nije 'ilo ni 2inareta)
nego je poja1 sa jednoga od "idova po"ivao na 2olitv#) a sa2 .rorok je s valjkastog odsje$ka
pal2ina sta'la govorio vjerni1i2a.
Nakon ostvareni6 osvojenja Arapi s# po$eli prilago<avati "ate$ene kr%anske 1rkve svoji2
vjerski2 o'redi2a. Tako je # Da2ask# Valid I. dotada%nj# 1rkv# Sv. Ivana Krstitelja
prepravio # d3a2ij#) a njen je "vonik pretvoren # 2inaret. Taj se o'i$aj prenio i na vlastite
isla2ske gra<evine 'ogo2olja. 9 Siriji) 2inareti s# i2ali $etvorni o'lik) po #"or# na
kr%anske 1rkveL # /gipt# je kao #"or posl#3io !arski svjetionik # Aleksandriji) koji je nad
$etvorno2 osnovi1o2 i2ao okr#glo de'lo. Naprotiv) # Me"opota2iji s# 2inareti opona%ali
'a'ilonske "avojite "ig#rate. 9 #n#tra%njosti pre#"eti6 1rkvi Arapi s# odstranjivali sve
ele2ente) ve"ane #" kr%anske o'redeL #2jesto oltara) # "id# koji je 'io okren#t pre2a Meki
s2je%tena je pose'na ni%a @ki'laA koja je odre<ivala s2jer klanjanja) a kraj nje se postavljala
propovjedaoni1a @2in'erAL pred gra<evin# je dodavano dvori%te s trije2o2) #sred koga se
podi"ala $es2a "a o'redna pranja vjernika @%edrvanA.
.ola"ei od veo2a jednostavni6 vlastiti6 gra<evni6 o'lika) isla2 je veo2a 'r"o #svojio
najsvrsis6odnija estetska i te6ni$ka isk#stva # pokoreni2 "e2lja2a) pa tako kraje2 VII. st.
nastaj# prvi "na$ajni o'jekti) od iskona na2ijenjeni isla2sko2 k#lt#. 9 to2 pogled#
repre"entativna je O2a4rova d3a2ija # :er#"ale2# @7K#pola na stijeni8A4 .o nar#d3'i kalia
A'd44al4Malika sagradili s# je 'i"antski i sirijski 2ajstori. Ona se sastoji od %esterostranog
jednokatnog postolja sa po pet pro"ora i dvije slijepe ni%e na svakoj od %est strani1a. Sa
sredine ravnog krova te osnovi1e di3e se jednokatan '#'anj @ta2'#rA a na nje2# visoka
po"laena k#pola. Mesterostrano postolje do polovi1e je visine gra<eno od 3#kasto4'jeli$asti6
ka2eni6 'lokova) a njegova vi%a ra"ina i ta2'#r o'lo3eni s# 2o"aikalni2 geo2etrijski2
#krasi2a # koji2a prevladavaj# 2odra i s2e<a 'oja. I njena #n#tra%njost 'ogato je #kra%ena
2o"ai1i2a) 2ra2oro2 i "lato2) kao %to je to #$injeno i pri adapta1iji 1rkve Sv. Ivana #
Da2ask#.
Od svjetovni6 gra<evina O2ejada sa$#vali s# se osta1i "a2aka i pala$a %to s# i6 kalii i dr#gi
odli$ni1i podi"ali # sirijskoj p#stinji nado2ak prijestolni1e. Me<# najljep%e od nji6 pripadaj#
"a2ak Kosair A2ra %to ga je na isto$noj o'ali :ordana dao podii Valid I. i "a2ak Al4M#%atta
Valida II. 9 Kosair A2ri oso'ito s# drago1jene "idne slikarije. Me<# nji2a je %est portreta
vladaraE sa2oga kalia Valida) ali tako<er 'i"antskog) per"ijskog i etiopskog 1ara) vi"igotskog
kralja i jo% jedne nepo"nate vladarske oso'e. Hetiri ig#ralne ko2po"i1ije prika"#j# .o'jed#)
.oe"ij#) !ilo"oij# i .ovijest) a 2nogi "idovi #kra%eni s# lova$ki2) plesni2 i lj#'avni2
pri"ori2a) nes#2njivo pod #tje1aje2 6elenisti$ke ig#rativne #2jetnosti i per"ijskog slikanja
prirode i #kra%avanja orna2enti2a. O postojanj# vei6 o'jekata svjedo$e osta1i pala$e #
M%ati) tako<er # p#stinji) j#3nije od Kosair A2re) koja je vjerojatno sagra<ena # do'a Valida
II.) ili prostrani ko2pleks # And3ar#) na grani1i Li'ana) i do'ro sa$#vana p#stinjska tvr<ava
Kasr4el4=a<r) #
J5 Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
IC+
2
:ordan#) i" prve polovi1e VIII. st.) koja je) kao i Kosair A2ra) #kra%ena ig#ralni2) lovski2 i
orna2entalni2 "idni2 slikarija2a. B#d#i da je isla2) pre2a k#ranski2 propisi2a) na$elno
"a"irao od likovnog prika"ivanja lj#dske @a pogotov# 'o3jeA oso'e) 'ogato i epik#rejsko
"idno slikarstvo koje se ra"otkriva # o2ejadski2 gra<evina2a svjedo$i o povijesno
#tvr<eno2 prep#%tanj# osvaja$ki6 vladara i po'jedni$ke aristokra1ije #3ivanji2a i
'lagodati2a koje i2 je donio nji6ov prevlasni polo3aj) 'e" o'"ira na vjerske skr#p#le isla2a.
9 vrije2e O2ejada inten"ivno se) # oslon# na vlastite) arapske tradi1ije a i na tekovine
podvrgn#ti6 naroda) ra"vijalo pjesni%tvo i 2#"ika. Ali dok je predisla2ska arapska poe"ija
'ila prete3no j#na$ka epika o veliki2 ratni$ki2 podvi"i2a) arapsko se pjesni%tvo # vrije2e
O2ejada pojavlj#je kao poe"ija 'ogati6 #3iva$a 3ivota. .ose'no se pod #tje1aje2 per"ijske
knji3evnosti ra"vila lj#'avna poe"ija. Najistakn#tiji predstavnik toga 3anra 'io je O2ar i'n
Ali Ra'ija6 @dr#ga polovi1a VII. > po$etak VIII. st.A. On je slavio arkadi$k#) slo'odn#
lj#'av i tr#'ad#rski opisivao ot2jene 3ene svoga do'a. .isao je veo2a kieni2 stilo2)
"anesen sna3ni2 i '#rni2 osjeaji2a) #savr%eno2 pro"odijo2 per"ijskoga sti6otvorstva.
S#protno nje2#) D3a2il al49d6ri opjevao je d#6ovn#) sanjala$k# i nje3n# lj#'av) #pravljen#
# svi2 pjes2a2a #vijek istoj) idealnoj li$nosti. Sli$an "anos) ali pro3et 'e"nadni2 o$aje2)
iska"ivao je Kais i'n Al4M#lave6 @s nadi2ko2 7L#d "a Lejlo28A ko2e je rodovska o'ave"a
pri2orala voljen# 3en# da sklopi 'rak s dr#gi2 $ovjeko2. Snago2 i o'liko2 svoji6 oda
stvorio je 2nogo opona%ani 2odel koji2 s# se sl#3ili 'rojni kasniji pjesni1i.
Moni o2ejadski kalii ok#pili s# oko se'e i ni" dvorski6 pjesnika koji s# pisali panegiri$k#
poe"ij# # slav# vladarski6 li$nosti i nji6ovi6 djela) ali i satiri$ke poe2e i epigra2e protiv
nji6ovi6 protivnika i neprijatelja. Naj#gledniji takvi pjesni1i 'ili s# Al4A6tal) D3arir i Al4
!ara"dak.
Mnoge od arapski6 lirski6 pjesa2a 44 naro$ito one D3a2ilove 44 #gla"4'ljivane s#. I"van toga
okvira 'ilo je i dr#gi6 sklad'iE 6odo$asni$ki6 korova) pijevni6 re1ita1ija K#rana) ali i
#2jetni$kog pjevanja i 2#"i1iranja "a #3ivanje i "a'av# na 'ogata%ki2 dvorovi2a.
Iskonski arapski gla"'eni instr#2enti 'ili s# $etvero#glasti plosnati '#'anj) r#la i piskava
tr%$ana tr#'lji1a. :o% "a prorokova vre2ena #do2aila se per"ijska l#tnja sa $etiri 3i1e) kao
pratnja "a solo4pjevanje) a post#pno s# #la"ili # #potre'# i dr#gi instr#2enti i" gla"'ene
tradi1ije osvojeni6 "e2alja @1itre) 6are) 1i2'ala i dr.A.
.re2da s# k#ranski tekstovi 'ili veo2a nepovjerljivi pre2a gla"'i i pjevanj#) ipak se "a
O2ejada ra"vilo $ak i pjeva%tvo i proesionalno gla"'eni4%tvo. Ti s# lj#di $esto 'ili ro'ovi ili
oslo'o<eni1i. Naj"natniji 2e<# nji2a 'io je 1rna1 Said i'n4Misd3a6. Ko2ponirao je vlastite
sklad'e) prevodio pjes2e s per"ijskoga i gr$kog je"ika i i"gradio arapsk# 2#"i$k# teorij#.
Kao najslavniji proesionalni pjeva$i navode se oslo'o<eni t#rski ro' I'n4S#raj) 'er'erski
"aro'ljenik Al40arid) .er"ijana1 I'n M#6ri" i 1rna$ki 2je%ana1 Maa'ad. Bilo je i glasoviti6
pjeva$i1a) kao na pr. oslo'o<ena ropkinja D3a2ila i dr. Ti #2jetni1i p#tovali s# po 2nogi2
veliki2 sredi%ti2a arapskoga #r'anog 3ivota) odr3avali rasko%ne prired'e na dvorovi2a kalia
i velika%a) okr#3eni 'ogatstvo2) po$asti2a) 2no%tvo2 #$enika) o'o3avala1a i sljed'enika. S
tako '#jni2 ra"vitko2 gla"'enog 3ivota 'ogatili s# se i orkestri novi2 instr#2enti2a. Hini se
da je postojao i odre<eni notni siste2) 2o3da pre#"et i" Bi"anta ili .er"ije) ali je on
dana%nje2 vre2en# ostao nepo"nat.
ID-
.ro%irenje arapske vlasti # "e2lje nearapski6 je"ika kao i opa o'ave"a svi6 2#sli2ana) 'e"
o'"ira na nji6ovo etni$ko podrijetlo) da pro#$avaj# K#ran) koji je 'io napisan na arapsko2
je"ik#) na2etn#la je potre'# da se o2og#i i olak%a #$enje arapskog je"ika # "e2lja2a i"van
Ara'ije a i da se nor2iranje2 arapskog je"ika one2og#i njegovo 2ijenjanje pod #tje1aje2
dr#gi6 je"ika @sirijskog) ara2ejskog) per"ijskog i gr$kogA koji s# i2ali i starij# je"ikoslovn#
tradi1ij# i 'ogatij# pisan# knji3evnost. Na toj s# osnovi # vi%e sredi%ta nastale gra2ati$arske i
je"ikoslovne %kole. Najvei #gled stekla je %kola # Basri) # Irak#. T# je # dr#goj polovi1i VII.
st. djelovao osniva$ arapske gra2ati$arske "nanosti A'# al4As#d al4D#ali. Stotin# godina
nakon njega) Al4=alil i'n A62ad je i"radio sveo'#6vatan rje$nik arapskog je"ika na te2elj#
k#ranskog teksta. Njegov ne%to 2la<i s#vre2enik Si'avaj s#2irao je kraje2 VIII. st. gotovo
stoipedesetgodi%nji je"ikoslovni rad %kole # Basri i"radiv%i nor2ativn# gra2atik# arapskog
je"ika koja je ostala te2elj ara'istike "a ni" stoljea nakon toga.
Na$elo o "asnivanj# i dr3avnopravnog poretka i privatnog 3ivota 2#sli2ana na odred'a2a
K#rana dovelo je do inten"ivnog pro#$avanja K#rana i do sak#pljanja tradi1ionalni6
t#2a$enja i dop#na k#ranskoga teksta) t"v. 6adisa) koji s# se pripisivali ili sa2o2 .rorok# ili
njegovi2 naj'li3i2 s#radni1i2a a prenosili s# se #s2eno2 tradi1ijo2 s pokoljenja na
pokoljenje. S vre2eno2 postalo je nei"'je3no da se ta gra<a sak#pi i o'javi # o'lik# "'irki)
pri $e2# je "a svaki 6adis tre'alo na'rajanje2 prenosnika tradi1ije doka"ivati njegov#
vjerodostojnost. :edan od najva3niji6 sak#plja$a 6adisa i nji6ovi6 interpretatora 'io je Al4
=asan al4Basri @#. DJ,A koji je tvrdio da je oso'no po"navao seda2desetori1# od oni6 koji s#
na .rorokovoj strani s#djelovali # 'it1i kod /l4Badra. 9 prvoj polovi1i VIII. st. je I'n Sa6i'
al4&#6ri na te2elj# vjerski6 propisa isla2a "asnovao siste2 pravni6 nor2i "a dr#%tvene
odnose 2e<# 2#sli2ani2a i "a politi$ko #strojstvo isla2ske dr3ave.
Inten"ivno sak#pljanje 6adisa vr%ilo se i # K#i) sredi%t# %iita ili sljed'enika .rorokova
sinov1a i "eta Alije. .ri to2e je # odre<enoj 2jeri dola"ila do i"ra"a i dr#k$ija idejno4
politi$ka o'ojenost interpreta1ija. Ve oko sredine VII. st. je A'd#lla6 i'n4Mas#d sak#pio
'li"# ,G- 6adisa) a nakon njega je A2ir i'n4Mara6il al4Ma'i popisao 6adise na te2elj#
ka"ivanja *G-4tori1e .rorokovi6 s#'ora1a.
Na pri$e i ka"ivanja o .rorokov# 3ivot#) njegov# djelovanj# i na#$avanj# i o 3ivot# njegovi6
naj'li3i6 s#radnika nadove"ivala se praksa opisivanja podviga %to s# i6 vr%ili kalii i nji6ovi
najslavniji vojskovo<e. .ost#pno) ta se te3nja pretvarala # opi interes "a sve#k#pn# pro%lost
Arapa) pa s# veliki kalii 3eljeli sa"nati ka"ivanja i o davni2 vre2eni2a. :edan od takvi6
pripovjeda$a 'io je :e2ena1 O'aid i'n4Marija. Da 'i #dovoljio "a6tjev# kalia M#avije)
sastavio je vi%e "'irki povijesno4knji3evni6 pri$a o pro%losti :e2ena) kao najstarije arapske
dr3ave. Ta je te2a nakon njega na%la jo% nekoliko nastavlja$a.
Na$in i"gradnje isla2ski6 dog2i preno%enje2 ra"li$iti6 tradi1ija koje s# naknadno "apisivane
i) nadalje) ra"li$iti etni$ki) so1ijalni i politi$ki interesi koji s# se ti2 dog2a2a i"ra3avali
doveli s# ve # prvo2 stolje# isla2ske ere do nastanka ra"li$iti6 ilo"osko4teolo%ki6 #$enja)
sekti i 6ere"a) naj$e%e ve"ani6 i #" ra"li$ite pravno4politi$ke kon1ep1ije i progra2e.
:edna od nastariji6 vjersko4politi$ki6 sekti 'ili s# 6arid3iti) isprva pristali1e Alijini a "ati2
njegovi 3estoki protivni1i. S2atraj#i da ni 2oni rod
ID*
Korej%ita a ni .rorokovi poto21i ne 2og# i2ati isklj#$ivo pravo na kalisko dostojanstvo) jer
ono pripada svi2 2#sli2ani2a) pre2a nepredvidivoj 'o3joj odl#1i) oni s# se po"ivali na
iskonsko p#$ko i de2okratsko) antipl#tokratsko o'ilje3je .rorokove vjere. &a6tijevali s#
strog# #dorednost 3ivota i nepo2irljiv# 'or'# protiv nevjernika) s#protstavljali se k#lt#
sveta1a i #tje1aj# neisla2ski6 religija.
Od vre2ena dinasti$kog ras1jepa 2e<# Arapi2a na pristali1e O2e jada i na Aliide @ili %iiteA)
%iiti s# postali po'orni1i2a teorije o isklj#$ivo2 prav# preno%enja vr6ovne vjerske #nk1ije s
koljena # koljeno # M#6a2edov# poto2stv#. :edini "akoniti vjerski poglavar 2#sli2anske
"ajedni1e @i2a2A 2o3e 'iti sa2o poto2ak .rorokove keri !ati2e i njegova sinov1a) posinka
i "eta Alije. .rvi takav i2a2 'io je po Alla6ovoj 2ilosti sa2 Alija. Nakon njega t# s#
d#6ovn# vlast "aredo2 pre#"eli Alijini sinovi =asan i =#sein te "a nji2a =#seinovi poto21i)
# ni"# od + pravovjerni6 i2a2a @koji se redaj# sve do ,D,A. Svaki i2a2 'io je 'e"grje%an) a
neki ekstre2ni %iiti s2atrali s# i2a2e $ak i #tjelovljenje2 sa2oga Boga. Tijeko2 vre2ena
%iiti"a2 se i"di4eren1irao # ra"li$ite varijante) pod #tje1aje2 per"ijski6) 3idovski6) gnosti$4
ki6 i d#alisti$ki6 vjerski6 ele2enata.
:edna od veo2a rani6 isla2ski6 vjersko4ilo"oski6 %kola 'ili s# kadariti) po'orni1i #$enja o
slo'odnoj volji. &a ra"lik# od 6arid3ita i %iita) koji s# velik# va3nost pridavali 'o3joj 2ilosti i
predestina1iji @preodre<enj#A i na taj na$in sk#$avali pravo $ovjeka da se sa2ostalno
opredjelj#je @pa s# ti2e) #sprkos svojoj te2eljnoj de2okrati$nosti) pripre2ali lj#dsk# svijest
"a apsol#tisti$k# vladavin# kaliaA) kadariti s# 'ranili "a2isao o $ovjekovoj 2og#nosti da
sa2 ra"l#$#je %to je do'ro) a %to je "lo) pa da na taj na$in i pre2a vjerski2 i pre2a pravno
politi$ki2 instit#1ija2a poretka "a#"i2a ra1ionalno i kriti$ko stanovi%te. Tradi1ija je
osniva$i2a toga na"iranja s2atrala jednoga o'raenog kr%anina i" Iraka i jednoga i" Sirije.
Naj3e%i protivni1i kadarita 'ili s# d3a'iti @d3a'a [ prisilaA koji s#) oslanjaj#i se na k#ransko
#$enje) ali i na s6vaanja ikonod#lskoga kr%anskog teologa Ivana Da2aski4na) "ast#pali te"#
o strogoj predestina1iji.
9 prvoj polovi1i VIII. st. nastala je kadariti2a srodna sekta 2#ta"ilita koja je tako<er
s2atrala da $ovjek i2a slo'odn# volj#) ali je i" toga i"vodila "aklj#$ak da $ovjek $i2 po$ini
neki te3ak grije6 a#to2atski prestaje 'iti $lano2 isla2ske vjerske "ajedni1e jer se svojo2
krivi1o2 opredijelio "a "lo. Ti2e s# 2#ta"iliti na2jeravali pri2orati vjernike da po vlastitoj
odl#1i 3ive 2oralno doli$ni2 3ivoto2 i na taj na$in pridones# stvaranj# poretka na svijet#
koji 'i 'io i pravedan "a svako 3ivo 'ie i # isto vrije2e #godan Bog#.
.ropaganda ra"li$iti6 vjerski6) ilo"oski6 i politi$ki6 s6vaanja vr%ila se #" po2o pisani6
tekstova #$enjaka) pravnika i teologa. Ali takav na$in %irenja ideja ostajao je ograni$en na
ra"2jerno #"ak kr#g #$eni6 lj#di koji s# 2ogli $itati originalna djela anti$ke gr$ke i per"ijske
literat#re ili 2nogo'rojne prijevode s ti6 je"ika @sirijskoga) gr$koga i per"ijskogA na arapski.
K#dika2o vei #$inak i2ala je #s2ena propaganda p#te2 propovijedanja) govorni%tva i
neposredni6 de'ata na javni2 2jesti2a ili # #3e2 kr#g# s#dionika. 9 takvi2 okolnosti2a
govorni%tvo je # isla2sko2e svijet# # vrije2e O2e jada doseglo takav st#panj i"gra<enosti i
savr%enstva kao nikada vi%e poslije toga # 1ijeloj povijesti isla2ski6 "e2alja.
Na podr#$j# prirodni6 "nanosti) kao i na podr#$j# ilo"oije a i spek#lativne teologije) Arapi
s# svoj# k#lt#rn# djelatnost "apo$eli pre#"i2anje2
IDJ
dostign#a klasi$ne i 6elenisti$ke 0r$ke a i dostign#a .er"ije. Te re"#ltate #svajali s#
siste2atski2 prevo<enje2 kapitalni6 djela i"ravno sa gr$koga ili) jo% $e%e) posredstvo2
prijevoda s gr$koga na sirijski i per"ijski. I neki va3ni re"#ltati indijske "nanosti dopirali s# #
isla2ske "e2lje posredstvo2 .er"ije. Veliki pro1vat arapske "nanosti i ilo"oije) "natni2
dijelo2 na sa2ostalni2 p#tovi2a napretka) po$inje na Istok# tek nakon "avr%etka o2e4jadske
epo6e. Do tada) pis1i s# #glavno2 'ili prevodio1i ili prera<iva$i) a prakti$ari) naro$ito #
2edi1ini) 'ili s# isla2i"irani .er"ijan1i) 0r1i ili Pidovi ili $ak "i2ije. Tako je i M#avijin
oso'ni lije$nik 'io kr%anin) a lije$nik velikog vojskovo<e =ad3d3ad3a 0rk. 9 .er"iji je
poslije arapskog osvojenja djelovala #gledna lije$ni$ka o'itelj Ba6ti%#a6) a svi s# njeni
$lanovi 'ili ne4storijanski kr%ani. .rva po"nata 2edi1inska rasprava na arapsko2 je"ik#) koje
je kao svoje djelo o'javio @vjerojatnoA 2e"opota2ijski Pidov Masar4diavaj) nastala je potkraj
VII. st. kao prijevod djela koje je pret6odno napisao jedan aleksandrijski 0rk. Ne2a s#2nje
da je) osi2 ra"ni6 dr#gi6 2edi1inski6 spisa koji se kao prerada) eks1erpti ili prijevodi
pojavlj#j# tijeko2 VIII. stoljea) ali od koji6 se veina nije sa$#vala i"g#'iv%i vrijednost pred
kasniji2 veliki2 dostign#i2a arapske 2edi1ine) postojalo i o'ilje radova s podr#$ja
astrologije i alke2ije) "a koje je egipatsko) 2e"opota2ijsko i osvojeno 'i"antsko tlo pr#3alo
'ogate tradi1ije. Na toj podlo"i pojavit e se) tako<er # kasniji2 ra"do'lji2a) va3na vlastita
dostign#a arapske astrono2ije) na#tike i ke2ije.
I. DOBA ABBASIDA
Stra6ovite pokolje koji s# popratili st#panje na vlast nove dinastije A'4'asida t#2a$ilo se kao
osvet# "a pokolje nad .rorokovi2 poto21i2a %to s# i6 i"vr%ili O2ejadi. B#d#i da je pradjed
kalia A'#l A''asa 'io M#6a2edov i Alijin stri$evi) novi je kali s2atrao da 2# arapsko
o'i$ajno pravo daje dovoljno opravdanja "a takav osvetni$ki post#pak. Ali to je # isti 2a6
o'ilje3avalo i osnovne na2jere novoga re3i2a) da) nai2e) oslono2 na .rorokov vjerski
a#toritet or2ira teokratski "asnovan# dr3avn# vlast koja e # p#noj 2jeri o'noviti po%tivanje
isla2ske vjere koj# je 7'e"'o3nost O2ejada8 #kaljala i i"nevjerila.
.oliti$ka pro2jena %to se ostvarila s2jeno2 dinastija i2ala je #" ovo prokla2irano na$elo jo%
i dr#ge veo2a va3ne posljedi1e. A''asidski je kali pre2jestio dr3avno sredi%te i" Sirije) koja
je i etni$ki i po karakter# a2'ijenta 'ila veo2a tijesno ve"ana s arapsko2 je"gro2 isla2a) #
Me"opota2ij# koja je i narodnosno) a pogotov# k#lt#rno 'ila 'a%tinik sasvi2 dr#gi6 tradi1ija.
Ta okolnost 'ila je #toliko va3nija %to je prevrat A''asida 'io "asnovan i pokren#t na tl#
Irana) prvenstveno per"ijski2 snaga2a) pa je taj po'jedni$ki ele2ent otad postao glavni2
oslon1e2 nove vlasti #2jesto sirijski6 Arapa.
Sl#3ei se okolno%# %to je nova dinastija 2ogla se'e s2atrati poto21i2a .rorokove o'itelji)
ona je dr3avn# politi$k# vlast t#2a$ila kao vr6ovn# vjersk# #nk1ij# i ti2e or2irala
teokratsk# vladavin#. .ri6vaaj#i per"ijsk# sasanidsk# tradi1ij#) ona je neposredno vr%enje
svjetovne vlasti prep#%tala prvo2e dr3avno2 2inistr#) ve"ir#. On je i2ao pravo postavljati i
s2je4
IDI
RODOSLOVL:/ ABBASIDSKI= KALI!A DO S/LDP9KK/ S9.R/MAKI:/
*A Al Saa6 @DSO>DG5A
JA Al Mans#r @DG5>DDGA
IA Al Ma6:i @DDG4D,GA
5A Al =adi @D,G>D,CA
GA Al Ra%id
@D,C>,-+A
CA Al A2in @,-+>S*IA
DA Al Ma2#n @,*IO*+>,IIA
,A Al M#tasi2 @,II>,5JA
*JA Al M#stain @,CJ>,CCA
+A Al Vatik @,5J>,5DA
*5A Al M#6tadi @,C+>,D-A
*-A Al M#tavakkil @,5D>,C*A
**A Al M#nta"ir @,C*>,CJA
*IA Al M#ta" @,CC>,C+A
*GA Al M#ta2id @,D->,+JA
*DA Al M#ktai @+-J>+-,A
JJA Al M#stak i @+55>+5CA
*CA Al M#tadid @,+J>+-JA
*,A Al M#ktadir @+-,>+IJA
*+A Al Ka6ir @+IJ>+I5A
J*A Al M#ttaki @+5->+55A
JIA Al M#ti L+5C>+D5A
JGA Al Kadir @++*>*-I*A
J5A Al Tai @+D5>++*A
S#ltanat Seld3#ka *-GG.
JCA Al Kai2 @*-I*>*-DGA
nj i vati sve dr3avne sl#3'enike) dodjeljivao je plae) pripo2oi i pen"ije) 'io je vr6ovni
nad"ornik dr3avni6 inan1ija) najvi%i vojni "apovjednik) nad"ornik oo%tanske i poli1ijske
sl#3'e i kaliov oso'ni savjetnik. Ali # isto vrije2e "a sve#k#pno je vr%enje javni6 poslova
snosio oso'n# odgovornost) pa je # sl#$aj# ne#spje6a g#'io i polo3aj i i2#tak) a ponekad i
3ivot.
I na ni3oj ra"ini a''asidska je dr3ava pre#"ela per"ijsk# organi"a1ij# #pravne sl#3'e.
Nadle3nosti s# 'ile podijeljene po str#ka2aE vojni poslovi) ri"ni1a) opskr'a) pravos#<e)
inan1ije) po%tanska i tekli$ka sl#3'a) javni radovi i dr. Svaka od takvi6 grana djelatnosti
i2ala je svoje 2inistarstvo @divanA koje se 2oglo sastojati od nekoliko #reda spe1ijalnije
nadle3nosti @2e<4lisA. .ojedini2 provin1ija2a #pravljao je vr6ovni "apovjednik @e2irA) a "a
1ivilne je poslove 'io nadle3an #pravnik @a2ilA ko2e je glavna "adaa 'ila sk#pljati pore".
O'oji1a s# 'ila odgovorna i"ravno ve"ir#. 9 gradovi2a je vojno2 posado2 "apovijedao
pose'an visoki oi1irL #" njega je kao "ase'na sl#3'a postojala gradska poli1ija) "ati2 tr3no
nad"orni%tvo) #prava dr3avni6 do'ara te lokalni s#d s jedni2 ili vi%e s#da1a @kadijaA.
Organi"a1ijo2 #pravnog aparata i rasporedo2 vojno4ko2andni6 d#3nosti kali je 'io
oslo'o<en neposrednog #pravljanja dr3avni2 poslovi2a. To je 'ilo # sklad# s posveeni2
o'ilje3je2 njegove li$nosti koja se okr#3#je nadnaravni2 sjaje2. On pred javno%# ist#pa
skrajnje rijetko) a tada je okr#3en antasti$no2 po2po2. 9 na$el#) njegova volja je "akon "a
svakoga. Ali # stvarnosti 2o vojni6 ko2andanata s vre2eno2 je veo2a okrnjila realn# 2o
kalia) da 'i je naj"ad) tijeko2 B. st.) sasvi2 podvrgla se'i.
S o'"iro2 na to da je vlast # a''asidsko2 kaliat# trajno pripadala istoj porodi1i) ti2e je
nasljedno na$elo 'ilo pri"nato. Ali #n#tar toga na$ela nije 'ilo #tvr<eno pravo prvorodstva po
direktnoj sila"noj 2#%koj lo"i) pa je "'og toga 1ijela povijest a''asidskog kaliata 'ila
isp#njena 'or'a2a oko nasljedstva na prijestolj# s pretendenti2a i" po'o$ni6 odvojaka
dinastije koji s# se po"ivali na pravo starje%instva.
A'#l A''as @Al Saa6A #2ro je ve $etiri godine nakon osvojenja vlasti @tj. DG5A a naslijedio
ga je njegov 'rat Al Mans#r @DG5>DDGA. Nje2# se s#protstavio njegov stri1 A'dalla6) pa je
tre'alo svladati #"#rpa1ij#. To je # Al Mans#rov# korist i"vr%io #pravnik sjeveroisto$ne
per"ijske pokrajine =ora4"an) A'# Mosli2) koji je #pravo # toj pokrajini "apo$eo #stanak
protiv O2e4jada i akti$no doveo A'#l A''asa na prijestolje.
Ali nakon po'jede) Al Mans#r je dao #'iti i A'# Mosli2a stra6#j#i od njegove 2oi i
event#alne na2jere da novi2 dr3avni2 #daro2 on sa2 pre#"2e kalisk# vlast i osn#je
nepo2irljivo %iitsk# dr3av#. Odgovor na #2orstvo A'# Mosli2a 'ila je po'#na # =ora"an#
koja je #"dr2ala save" te pokrajine s a''asidsko2 dinastijo2 ali je # krvi #g#%ena @DGGA.
Svega tri godine nakon toga kaliat je okr#tni2 pokolje2 2orao slo2iti po'#n# per"ijske
%iitske sekte ravandija) a DCJ. je i"'ila "avjera dvoji1e prapra#n#ka M#6a2edova sinov1a i
"eta Alije i M#6a2edove keri !ati2e) I'ra6i2a i M#6a2eda. .rvi od nji6 podigao je po'#n#
# Basri) a dr#gi # Medini. O'oji1a s# "aredo2 'ili pora3eni i #'ijeni. Tako s# A''asidi)
poto21i M#6a2edova stri1a) koji s# O2ejadi2a pred'a1ivali #2orstvo prorokovi6 #n#ka)
=asana i =#seina) i sa2i i"vr%ili krvoprolie nad dvoji1o2 i"ravni6 prorokovi6 poto2aka)
#n#1i2a toga istoga #2orenoga =asana. .o'#no2 ravandija i prorokovi6 direktni6 poto2aka
o'jelodanilo se #vjerenje %iita da s# A''asidi "apravo prevarili .rorokov# direktn# lo"#) pa e
%iiti"a2 otada 2no%tvo2 svo4
IDG
ji6 ogranaka i "ase'ni6 sekti trajno voditi 'or'# protiv 7#"#rpa1ije8 A'4'asida.
9 vrije2e Al Mans#rove vladavine pada i prvo deinitivno ot1jepljenje jedne velike pokrajine
od sredi%nje dr3avne vlasti. 0odine DG-.) priliko2 dolaska A''asida na vlast i pokolja
O2ejada %to s# ga oni i"vr%ili) #spio se 'ijego2 spasiti A'd4ar4Ra62an) #n#k desetoga
o2ejadskog kalia) Ki%a2a II. B#d#i da je po 2aj1i 'io Ber'er) i"'jegao je # Magre') gdje
se # Ke#ti sklon#o kod svoje rod'ine. Kako je 2e<# arapski2 osvaja$i2a Mpanjolske 'ilo
2nogo sirijski6 Arapa) odani6 dinastiji O2ejada) A'd4ar4Ra62an je DGG. pre%ao na .irenejski
pol#otok) gdje je # desetogodi%nji2 'or'a2a preoteo vlast a''asidski2 na2jesni1i2a i
or2irao sa2ostalan e2irat) ne"avisan od Bagdada.
.re2da je ot1jepljenje Mpanjolske 'ilo pred"nak '#d#ega 2rvljenja a''asidske dr3ave i
pre2da s# se do kraja VIII. st. odvojila jo% dva naj#daljenija podr#$ja @D,,. Maroko a ,--. i
T#nisA) ipak je # toj dr#goj polovi1i VIII. st. a''asidski kaliat #la"io # ra"do'lje svoje
najvee 2oi.
9kloniv%i ni" #n#tra%nji6 opasnosti) kali Al4Mans#r je raspolagao dovoljno veliko2 snago2
da o'novi oen"ivne ak1ije protiv Bi"anta. Na grani$noj liniji koja se prote"ala od Adane
preko Mara%a do Malatije @MeliteneA osvojeno je nekoliko #tvrda) a dr3avna je grani1a
Kaliata po2akn#ta i pre2a istok#) # j#3ni2 o'lasti2a dana%njeg Aganistana) # sjeverni2
podr#$ji2a .akistana i Indije) sve do grani1a Ka%2ira.
.rvi a''asidski kali) A'#l A''as) sagradio je svoj# prijestolni1# # sjeverno2 Irak#) na lijevoj
o'ali /#rata) i dao joj i2e Al4=a%i2ija) po =a%i2#) djed# Al4A''asov# i pradjed#
M#6a2edov#) "a$etnik# nji6ove "ajedni$ke lo"e. Ali ve njegov prvi nasljednik) Al4Mans#r)
podigao je nov# prijestolni1#) na Tigris#) ondje gdje o'je 2e"opota2ijske rijeke prila"e jedna
dr#goj na naj2anji ra"2ak. Taj je rasko%ni grad) Bagdad) sa"dan # kr#g# s pro2jero2 od I
kilo2etra) a 'io je opkoljen trostr#ki2 'ede2o2. 9 sredi%t# grada 'ila je 'listava kaliova
pala$a i #" nj# d3a2ija te podalje) # kon1entri$no2 s2je%taj#) 2noge #pravne i vojne "grade)
kao i re"iden1ije velika%a.
Al4Mans#r je #2ro DDG. na 6odo$a%# # Mek#) a njegov ve"ir =alid osig#rao je njegov# sin#)
Al4Ma6dij#) nasljedstvo na prijestolj# @DDG>D,GA. I "a njegove vladavine Kaliat je postigao
"natne #spje6e protiv Bi"anta. :o% je ikono'orski 1ar Konstantin V. @D5*>DDGA 'io "apo$eo
korigiranje isto$ni6 'i"antski6 grani1a na %tet# Kaliata) a Leon IV. =a"ar @DDG>D,-A
#spje%no je ratovao # Siriji. &a vrije2e 2aloljetnosti Konstantina VI. njegova je 2ati) 1ari1a
Irena) pok#%ala nastaviti oen"ivne ak1ije protiv podr#$ja pod vla%# Kaliata. Ali to je
i"a"valo reak1ij# # Bagdad#) pa je jaka arapska vojska D,J. prodrla sve do Bospora i
pri2orala Iren# na plaanje te%koga godi%njeg danka.
Hini se da je #spje6 te vojne) # kojoj se pose'i1e istakao 2la<i kaliov sin =ar#n @ko2e je
ota1 # "nak pri"nanja dao na"iv al Ra%id [ 6ra'riA) postao povodo2 "a opasne 'or'e 2e<#
'rao2 kao tak2a1i2a "a prijestolo4nasljedstvo. Al4Ma6di je isprva na2ijenio 'a%tin# svo2e
starije2 sin#) ali je pod pritisko2 svoje glavne 3ene) 2ajke o'oji1e pretendenata) i 2one
ve"irske o'itelji Bar2akida) i"2ijenio odl#k# # korist 2ladoga i proslavljenog ratnika
=ar#na. Ali '#d#i da je #2ro jo% prije nego %to je dospio sl#3'eno proglasiti dogovoren#
preinak#) vlast je pripala prvo'itno na"na$eno2 nasljednik# Al4=adij#) a on je s2jesta
#ta2ni$io 'rata i po$eo pro4
IDC
A&GRB/:DPAN 0ILAN
.AL/STINAO cDa2as
d4rTia O4 )
c :er#"ale2
UUb 0rani1e A''asidskog kaliata #
I do'a =ar#n4al4Ra%ida ABK I2e provin1ije # do'a =ar#n4al4Ra%ida + Bagdad 4
prijestolni1a A''asid4
N skog kaliata Sa2arra 4 prijestolni1a od ,IC4,+J. \ Sit#a1ija oko ,5-E
.odr#$ja pod neposredno2 vla%4\ # A''asida
&avisna podr. pod vi. Ta6irida
UG; @,J->,DIA i "ati2 Saarida l4444444* Aga'idi @od ,--A
So1ijalne po'#ne # po$. IB. st
Kar2ati @kraj IB. st.A
Napadi 2#sli2anske lote # IB. st
Kaliat A''asida # VIIL i IB. st.
goniti njegove pristali1e. To je #rodilo "avjero2) pa je Al4=adi no#) # postelji) 'io #g#%en.
Do'a =ar#na al4Ra%ida @D,C>,-GA vr6#na1 je 2oi i sjaja a''asidskog kaliata. On je
ve"irsk# sl#3'# povjerio :a6ji) sin# Al4Mans#rova ve"ira =a4lida) $i2e je ta o'itelj per"ijskog
podrijetla jo% vi%e #$vrstila svoj #tje1aj. Ose'#jan polo3aj stekla s# i dva :a6jina sina) !adil i
D3aar. .rvi je 'io #pravnik svi6 sjeverni6 pokrajina # Kaliat# i va3io je kao o$ev nasljednik
na ve"irskoj d#3nosti. Mla<i od 'rae) D3aar) 'io je 2iljenik i naj'li3i prijatelj =ar#n al4
Ra%idov) pa je "ajedno s nji2e s#djelovao # svi2 "a'ava2a i p#stolovina2a %to i6 =ar#n#
pripis#j# povijesni pis1i i 'iograi) a i legenda2a 'ogata arapska knji3evnost toga do'a.
Ali 2o Bar2akida naglo je 'ila slo2ljena. 9"ro1i to2e 'ili s# veo2a 'rojni. Nji6ovo
'ogatstvo i neograni$eni #tje1aj # politi$ko2 3ivot# nes#2njivo s# po'#<ivali 2noga
ogor$enja. Neki arapski pis1i id# $ak tako daleko da s# ve"ir# :a6ji pripisivali na2jer# da #"
po2o sekte "indika) # kojoj s# sna3an #tje1aj i2ala stara iranska d#alisti$ka s6vaanja) sr#%i
a'4'asidski kaliat i da # save"# s radikalni2 %iiti2a osn#je nov# politi$k# vlast. Te s# se
opt#3'e 2o3da "asnivale i na to2e %to je :a6jin sin !adil) kao na2jesnik # sjeverni2
provin1ija2a) veo2a 'lago post#pao pre2a :a6ji 'en A'dalla6#) %iitsko2 vo<i i #jak#
osniva$a dinastije Idrisida # Marok# @D,,A) kad je :a6ja D+J. podigao '#n# # =ora"an#.
Slo2 o'itelji Bar2akida navijestio se re2eenje2 prijateljski6 odnosa i"2e<# =ar#n al4
Ra%ida i ve"irova 2la<eg sina D3aara. Kali je svo2e donedavno2 lj#'i21# najprije od#"eo
polo3aj $#vara dr3avnog pe$ata) a "ati2 je i njegova o1a "'a1io s ve"irskog polo3aja pa je
o'je te d#3nosti povjerio svo2e novo2 2iljenik#) Sirij1# !adil# 'en Ra'ij#) poto2k# o'itelji
O2e4jada i neprijatelj# Bar2akida. Kao ra"log "a "'a1ivanje navodilo se ve"# ve"ira :anje s
vo<o2 gnosti$koe"oteri$ke isla2ske sekte is2aelita) M#6a2edo2 'en Is2aelo2) a tako<er i
nedop#%tene D3aarove ve"e s =ar#novo2 sestro2 A''aso2.
&ao%trenost ogor$enja 'ila je tolika da je D3aar od2a6 po "'a1ivanj# s njegovi6
dostojanstava 'io s2akn#t) a njegov ota1 :a6ja i 'rat !adil #2rli s# #skoro # "atvor#.
Sve#k#pno gole2o i2anje nji6ove o'itelji konis1irano je # kaliov# korist i on je i" toga
onda i"o'ilno o'dario svoje pristali1e.
=ar#n al4Ra%id je potkraj svoje vladavine poveo novi #spje%an rat protiv Bi"anta. Nasljednik
1ari1e Irene) Nikeor I. @,-J>,**A) od'io je da Kaliat# plaa onaj danak na koji se 'ila
o'ave"ala Irena. Na taj post#pak =ar#n je odgovorio vojni2 po6odo2 @,-CA. Op#sto%io je
velik dio Male A"ije i "a#"eo $ak =eraklej#) na o'ali Krnoga 2ora) # Bit6vniji. 9skraeni
danak 2orao je 'iti ponovo #veden) a Karstv# je na2etn#t $ak i pose'an) sra2otni pore" na
oso'# sa2oga 1ara i svakoga pojedinog $lana njegove o'itelji) # "nak neke vrste nji6ove
oso'ne podlo3nosti kali#.
Svega tri godine poslije toga =ar#n4al4Ra%id je #2ro # do'i od 5I godine. I2ao je tri sina.
Vlast je ostavio najstarije2#) Al4A2in#) koji je i po 2aj1i 'io Arapin. Dr#gi sin) Al4Ma2#n)
%to ga je =ar#n i2ao s neko2 per"ijsko2 ro'injo2) 2ogao je naslijediti prijestolje sa2o ako
se poka3e da Al4A2in lo%e #pravlja dr3avo2.
S#protno toj odred'i) Al4A2in je od2a6 nakon pre#"ea vlasti svoji2 '#d#i2 nasljedniko2
proglasio svoga 2alodo'nog sina. &'og toga je 2e<#
ID,
pol#'rao2 '#kn#o rat. 9" Al4A2ina pristajali s# ve"ir !adil 'en Ra'i i svi po'orni1i
sirijsko4arapski6 interesa) dok je Al4Ma2#na po2agala 2ona per"ijska aristokra1ija kojoj je
na $el# 'io I'n Sa6l.
9 vi%e 'itaka Al4A2in je "aredo2 do3ivljavao ne#spje6e. 9 provin1ija2a) a naj"ad i #
sa2o2 Bagdad#) i"'ijale s# po'#ne. .od ti2 pritisko2 Al4A2in je odl#$io da vlast prep#sti
Al4Ma2#n#. Ali njegov s#parnik dao ga je #"a sve to s2akn#ti.
.re2da je tako Al4Ma2#n# kaliska vlast pripala ve ,*I.) ipak je proteklo jo% %est godina do
kona$nog sre<enja nasljednog pro'le2a. 9 K#i je) nai2e) ,*G. i"'io #stanak %iita) #vijek
ne"adovoljni6 s vla%# a''asidske lo"e. Da 'i i"'jegao novi gra<anski rat) Al4Ma2#n je "a
svoga nasljednika pri"nao Ali 'en Rida) poto2ka .rorokove keri !ati2e i sinov1a Alije #
%esto2 pokoljenj#) koga je %iitska sekta is2aelita s2atrala os2i2 pravovjerni2 i2a2o2
nakon M#6a2eda. Da t# dinasti$k# pro2jen#) koja 'i kalisko prijestolje naj"ad predala
i"ravni2 .rorokovi2 poto21i2a) pove3e sa svoji2 rodo2) Al4Ma2#n je svoj# kerk# #dao
"a Alija. .rotiv toga po'#nio se 1io rod A''asida) pa je $ak prot#kalio2 'io progla%en Al4
Ma2#nov stri1 I'ra46i2. Tek s2rt Alijeva) "a koga se tvrdilo da je otrovan @,*,A) #klonila je
s2#tnje. Opo"i1ija A''asidi2a i%$e"la je) a kali) koji je do tada 'oravio # Merv#) #
=ora"an#) i taj grad) $ini se) na2jeravao #$initi prijestolni1o2) vratio se # Bagdad i ondje
pre#"eo akti$n# vlast i sa$#vao je sve do svoje s2rti @,IIA.
Dok se tako) "a protekli6 pedesetak godina) 2o a''asidskog kaliata # vrije2e =ar#n al4
Ra%ida #"vin#la do svoga vr6#n1a a "a njegovi6 prvi6 nasljednika 'orila se s #n#tra%nji2
neredi2a i dinasti$ki2 kri"a2a) pro1es osa2ostaljivanja perierni6 o'lasti dr3ave) koji je DGC.
otpo$eo or2iranje2 ne"avisnoga o2ejadskog e2irata # Kordovi) nastavljao se) najprije na
skraj4nje2 "apad# a''asidskog 1arstva) a onda i # podr#$ji2a sve 'li3i2a sredi%t# dr3ave.
Idrisidi :o% D,G. jedan je od prapra#n#ka M#6a2edova sinov1a i "eta Alije) Idris i'n
A'd#lla6) s#djelovao # jednoj %iitskoj po'#ni protiv A''asida. A kad je taj #stanak "avr%io
pokolje2 %iita @D,CA) Idris je preko /gipta #spio doi # Maroko) sli$no kao %to je to IG godina
prije njega #$inio o2ejadski 'jeg#na1 A'd ar4Ra62an. Ali Idris nije tra3io #spje6 #
Mpanjolskoj) nego je #spio prido'iti naklonost velikoga 'er'erskog ple2ena Avra'a. Me<#ti2
prije nego %to se 2ogao okoristiti nji6ovo2 po2oi) Idris je #2ro @D+*A) vjerojatno otrovan
po nar#d3'i kalia =ar#n al4Ra%ida. Njegov sin) Idris II.) pro%irio je svoj# vlast sve do grani1a
dana%njeg Al3ira. Svoj# prijestolni1#) !es) osnovao je # plodnoj ravni1i sjeverno od Srednjeg
Atlasa) na podr#$j# ple2ena Avra'a. Ali ve njegov sin i nasljednik) M#6a2ed) po$inio je
,J,. pogre%k# podijeliv%i podr#$je sa svojo2 'rao2 i pol#'rao2. Ti2e i2 je o2og#io da
se #skoro osa2ostale. A kad je potkraj IB. st. vr6ovn# vlast stekao :a6ja 'en :a6ja) raskala%en
i nesposo'an vladala1) dr3ava Idrisida naglo je kren#la # propast pa je najvei dio nje"ina
teritorija # prvoj polovi1i B. st. potpao pod vr6ovn# vlast !ati2ida @koji s# po$etko2 B. st.
stekli vlast # T#nis#A. .osljednji poto21i Idrisida odr3ali s# se kao sa2ostalni vladari #
veo2a sk#$eno2 prostor# "apadnog Ria sve do +D5. kad je i taj ostatak preotela o2ejadska
vlast i" Kordove.
ID+
b()(. Teorijske grani1e
kaliata
S I"dvojene provin1ija A''asidskog '2AM< ka\jata
.odr#$je Kar2ata
Isto$ne isla2ske "e2lje kraje2 IB. st.
Agla'idi 9 T#nis# koji je postao privre2eni2 korisniko2 ras#la # Marok#) jo% je =ar#n al4
Ra%id god. ,--. postavio kao na2jesnika I'ra6i2a i'n Al4Agla'a koji se od2a6 nakon
pre#"i2anja d#3nosti osa2ostalio "adovoljiv%i se naslovo2 e2ira i pri"navaj#i no2inalni
kaliov s#verenitet. .oliti$ko sredi%te I'ra6i2ova e2irata) Kair#an) #skoro je postalo
is6odi%te2 'rojni6 osvaja$ki6 pot6vata.
:edan od veo2a te%ki6 #n#tra%nji6 pro'le2a agla'idske sjeverne Arike @IrikijeA 'ile s# $este
po'#ne Ber'era. Arapi s# i # toj "e2lji veino2 3ivjeli # gradovi2a i 'ili vojni1i)
"e2ljoposjedni1i i vlastodr%1i. Naprotiv) Ber'eri s# 'ili selja1i. 9 2nogi2 'rdski2
podr#$ji2a ostali s# po #vjerenj# 6arid3iti i akti$no nepokoreni. Ali i arapske posade #
gradovi2a) koje s# tre'ale 'iti oslona1 vlasti2a) $esto s# 'ile # po'#ni ili "'og nasilja
lokalni6 "apovjednika ili "'og sa2osilne vladavine kair#anski6 e2ira.
&'og takvi6 okolnosti Agla'idi s# veo2a rano po$eli organi"irati proesionaln# vojsk# koja
se sastojala od nji6ovi6 1rna$ki6 ili 'ijeli6 ro'ova koji2a s# dali slo'od#) ali s# i6 "adr3ali #
o'ave"i da '#d# plaeni vojni1i) na raspolaganj# sa2o e2irske vlasti.
Osig#rav%i na taj na$in svoj a#toritet) agla'idski s# e2iri #vidjeli da je n#3no #posliti
a2'i1ije arapski6 ratnika i ti2e i6 odvratiti od te3nji da se 'ore "a 1entraln# vlast # e2irat#.
9 t# svr6# je e2ir &ijadet) poslije ni"a plja$ka%ki6 po2orski6 napada na o'ale 'i"antske
Si1ilije) # god.
I,-
,JD. ona2o poslao organi"iran# osvaja$k# vojsk#. Kio je taj pot6vat do'io o'ilje3je svetoga
rata protiv nevjernika) a na $el# ekspedi1ije 'io je #gledni "nala1 K#rana i asket Asad i'n Al4
!orat. .rvi njen veliki #spje6 'ilo je osvojenje grada Agrigente) ali po6od na Sirak#"# nije
#spio. Otada s# se 'or'e s prekidi2a vodile CG godina. Ve ,I-. osvojen je .aler2o) a "a
nji2) # vei2 ili 2anji2 vre2enski2 ra"2a1i2a) "aredo2 ni" dr#gi6 gradova i dijelova
otoka. Sirak#"a je pala tek ,D,. a +-J. i posljednje 'i"antsko #pori%te na Si1iliji) Taor2ina.
:o% iste godine agla'idski se e2ir I'ra6i2 II. iskr1ao # Kala'riji) ali je pri osvajanj# Kosen"e
pogin#o. Svega seda2 godina nakon toga @+-+A agla'idsk# je dinastij# sr#%io %iitski pokret
koji se # svo2 po$etk# oslanjao na 'er'ersko stanovni%tvo Male Ka'ilije @isto$ni Al3ir.
T#l#nidi /gipat je 'io daljnje veliko sjevernoari$ko podr#$je koje se ot1ijepilo od kaliske
vlasti A''asida. I"vr%io je to "apovjednik arapski6 $eta # /gipt#) A62ed i'n T#l#n) sin
t#rskog ro'a i" !ergane. Kad s# kaliat# # ve"i s #stanko2 1rna$kog ro'ija # Me"opota2iji
@&in<aA #stre'ala) povr6 redoviti6) ionako veo2a visoki6 poreski6 da3'ina %to s# optereivale
provin1ije) jo% i dodatna nov$ana sredstva) A62ad je) oslanjaj#i se na negodovanje
egipatskog stanovni%tva) #skratio svako slanje pore"a # Me"opota2ij#.
Ti2e se A62ad i'n T#l#n akti$no osa2ostalio @,C,>,,5A. .ridr3ani2 sredstvi2a veo2a je
'r"o stvorio sna3n# proesionaln# vojsk#) sastavljen# od oslo'o<eni6 t#rski6 i 1rna$ki6
ro'ova) pod#"eo opse3ne javne radove oko reg#la1ije nilski6 voda i #2jetnog natapanja. 9
!ostat# @staro2 dijel# dana%njega KairaA podigao je 1ijel# jedn# gradsk# $etvrt # kojoj s# se
isti1ale veli$anstvena d3a2ija i gole2a 'olni1a. 0odine ,D+. A62ad se okoristio s2r#
sirijskog #pravnika pa je svojoj vlasti podvrgao i t# "e2lj#) koja jo% od araonske vladavine
nikad nije 'ila sjedinjena s egipatsko2 dr3avo2.
.re2da se A62ad 'io akti$no osa2ostalio) on ipak nije 3elio poni%titi no2inaln# vr6ovn#
vlast kalia. &'og toga je 'ilo 2og#e da njegov sin i nasljednik) =#2aravai6) nije # Bagdad#
'io pri"nat #pravlja$e2 /gipta i Sirije) pa je on isti onaj polo3aj %to ga je i2ao njegov ota1
2orao i"voj4%titi or#3je2. Nakon toga $ak je svoj# kerk# #spio #dati "a novoga kalia #
Bagdad# @Al4M#tadida) ,+J>+-JA.
Arapski povjesni$ari prika"#j# =#2aravai6a kao gra'e3ljiv1a) pijani1# i rasipnika koji je
svojo2 rasko%i nad2a%io $ak i sve %to je 'ilo ostvareno # sa2o2 Bagdad#. :edan od
spo2enika njegova vre2ena 'ila je i njegova veli$anstvena re"iden1ija koja se #'rajala 2e<#
najsjajnija dostign#a isla2skog graditeljstva.
Vlast T#l#nida # /gipt# "asnivala se sa2o na sna"i i odanosti naja2ni$ke vojske) pa se 2ogla
odr3ati sa2o dok joj je vojna sila 'ila pripravna sl#3iti. Ali skrajnja rastro%nost T#l#nida
#skoro je is1rpla dr3avne pri6ode) pa se vojska po$ela osjeati nedovoljno plaeno2. &aredale
s# po'#ne. Vladavina =#2aravai6ovi6 nasljednika 'ila je ve toliko sla'a) da je vojska kalia
Al4M#ktaija @+-J>+-,A 'e" te%koa posljednje2# od nji6 najprije preotela Sirij# i .alestin#)
a +-G. osvojila i Kairo) vrativ%i /gipat # sastav a''asidske dr3ave.
I,*
!ati2idi # Irikiji Svega $etiri godine poslije ti6 doga<aja # /gipt# do%lo je do
'itno va3ni6 pro2jena # Irikiji @T#nis#A
koje s# #skoro re"#ltirale novi2 ot1jepljenje2 /gipta od Bagdadskog kaliata. Te s#
pro2jene 'ile ve"ane #" djelatnost %iitske sekte is2aelita. Nje"ini s# pristali1e s2atrali da s#
.rorokovi i"ravni poto21i) ro<eni # lo"i M#6a2edove keri !ati2e i njegova sinov1a i "eta
Alije ne sa2o jedini "akoniti nasljedni1i vjerske i politi$ke vlasti # kaliat#) nego i
#tjelovljenje sa2oga Alla6a) pa s# stoga svete oso'e) i2a2i. Ali o slijed# i2a2a 'ilo je
ra"li$iti6 rodoslovni6 t#2a$enja. &a ra"lik# od dr#gi6 %iita) is2aeliti s# s2atrali da je
sed2i i2a2) po$ev%i s Alijo2) 'io i ostao stariji sin Ali4jina prapra#n#ka D3aara) Is2ael)
a ne) nakon njega) i 2la<i D3aarov sin M#sa al4Kasi2. Is2aelova 2a6dijevska
@poslani$ka i o'noviteljskaA 2o $eka nakon Is2aela # pritajenosti da se ponovo rodi #
neko2e od njegovi6 poto2aka kad Alla6 odredi da se "'#de o'nova iskonskog isla2a.
Hetvrti Is2aelov poto2ak) O'aid Alla6 3ivio je kraje2 IB. i # po$etk# B. st. # sakrivenosti i
$ekanj# na sveti tren#tak. Istovre2eno is2aelitski s# tajni propovjedni1i i 2isionari %irili
propagand# # korist '#d#ega Ma6dija. :edan od nji6) :e2ena1 A'# A'd Alla6) prido'io
je "a svoja s6vaanja Ber'ere # Maloj Ka'iliji @isto$ni Al3irA. Njegov pokret je toliko
oja$ao) da je "a6vatio i agla'idsk# Irikij#. .oslije pogi'ije I'ra6i2a II. # Ka4la'riji
@+-JA) njegov nasljednik vi%e #ope nije 'io kadar da se #spje%no od#pire is2aelitskoj
pli2i. Naj"ad) god. +-+.) A'# A'd Alla6 je "a#"eo Kair#an i ti2e dokon$ao vlast
Agla'ida # T#nis#.
9 2e<#vre2en# je 7sakriveni i2a28 O'aid Alla6 i"'jegao pred a''asid4ski2 vlasti2a i"
Sirije) pa je preko /gipta i Li'ije do%ao # j#3ni Maroko) ali ga je ondje lokalni vladar 'a1io #
"atvor. Stoga je 'ilo potre'no da 2a6dijev @i2a2ovA navjestila1) A'# A'd Alla6) koji je ve
dotle postao gospodare2 Irikije i stolovao # Kair#an#) do<e s vojsko2 # Maroko) ondje
oslo'odi i2a2a i dovede ga # Kair#an gdje je progla%en pravovjerni2 kalio2 @+-+>+I5A)
postav%i na taj na$in osniva$e2 dinastije
!ati2ida.
Ali #skoro se poka"alo da O'aid nipo%to nije prod#6ovljena i sveta li$nost kako se to
o$ekivalo od i2a2a i 2a6dija) to jest $ovjeka $iji2 djelovanje2 #pravlja sa2 'og. Bio je
po6lepan "a 2aterijalni2 do'ri2a) raskala%en i 'eskr#p#lo"an tiranin. Svi2 ti2e ra"o$arao je
stanovni%tvo) pa je $ak i A'# A'd Alla6 'io #2ije%an # "avjer# protiv njega. Ali O'aid Alla6
ga je pred#sreo i dao #'iti.
Nakon takvog #$vr%enja svoje 2oi) O'aid Alla6 je ra"vio opse3n# osvaja$k# djelatnost.
Oja$ao je svoj# vlast na Si1iliji) privre2eno "aposjeo /gipat) #"a svoj# politik# ve"ao
isto$noal3irsko 'er'ersko ple2e San6a<a i i" t#niski6 l#ka i sa Si1ilije vr%io po2orske napade
na o'ale j#3ne Italije) na otoke # "apadno2 dijel# Sredo"e2noga 2ora i $ak na j#3ne o'ale
!ran1#ske. 9 svi2 ti2 pot6vati2a glavna vojna sila 'ili s# Ber'eri i" ple2ena Kota2a i
San6a<a) a kali je osi2 toga i2ao i jake odrede 1rna$ke
garde.
&a plaanje vojske i tro%kove #pravnog aparata kali je #vodio nove) veo2a te%ke pore"e.
Takvi "a6tijevi a i 'r#talno na2etanje %iitskoga vjerskog opredjeljenja o2r"n#li s# ati2idsk#
vladavin#) pa je "a O'aid Alla46ova sina i nasljednika A'#l Kasi2a do%lo do opasne po'#ne
koj# je
I,J
pokren#o Ber'er 6arid3itskog #vjerenja) A'# :a"id. Ali) #" po2o ple2ena San6a<a) A'#
:a"id je 'io pora3en) #6vaen i s2akn#t.
.oslije po'jede nad 6arid3itski2 #stanko2 ati2idski je kaliat iskoristio sla'ost i neslog#
pojedini6 'er'erski6 podr#$ja # sjevernoj Ari1i pa je #porni2 napredovanje2 do +G,.
pro%irio svoj# vr6ovn# vlast sve do o'ale Atlantskog o1eana. Ali glavni 1ilj ati2idske
politike ostao je i dalje istok) # prvo2e red# /gipat) a "ati2 i 2ati$ne isla2ske "e2lje na
Arapsko2 pol#otok#.
Iksididi # /gipt# &a ostvarenje prvoga 1ilja # to2e plan# prilike s# # dr#goj polovi1i B. st.
'ile veo2a povoljne. Nakon %to je +-G. # /gipt# sr#%ena dinastija T#l#nida) Bagdadski je
kaliat dop#stio da se ondje or2ira nova akti$no sa2ostalna vlast Ik%idida kojoj je +IG. 'io
osniva$e2 M#6a2ed i'n T#g<) ratnik t#rskog podrijetla) ko2e je sa2 kali odo'rio
sa2ostalnost) #" #vjet da se od#pire preten"ija2a t#4niski6 !ati2ida.
!ati2idi # /gipt# Ik%ididski /gipat 'io je sna3an svega tridesetak godina. Nakon toga je
#porna ati2idska vjerska propaganda) popraena o'ilni2 pod2iivanji2a) po$ela donositi
plodove. .oslije s2rti e2ira Kaara @+C,A # /gipt# je "avladalo potp#no ras#lo) pa je
ati2idski general D3av6ar) podrijetlo2 kr%anski ro' sa Si1ilije) do sredine +C+. "a#"eo 1io
/gipat. Hetiri godine poslije toga ati2idski je kali Al4M#i" prep#stio vlast # Irikiji ple2en#
San6a<a) a on se s 'ogato2 kalisko2 ri"ni1o2 i sna3ni2 vojni2 odredi2a preselio # /gipat
@+DIA. Otad se ati2idska %iitska vlast odr3ala # /gipt# vi%e od dva stoljea @do **D*A.
!ati2idski2 je kalii2a #spjelo da t# "e2lj# # veo2a kratko2 rok# #$ine naj2onijo2 i
naj'ogatijo2 dr3avo2 # isla2#. &avladao je #staljen poredak) ostvaren ekono2ski prosperitet
i #vedena vjerska toleran1ija) tako da s# $ak i kr%ani 2ogli vr%iti va3ne dr3avne d#3nosti.
Arapska s#pre2a1ija nije s2etala ni drevno) a#to6tono koptsko stanovni%tvo da se air2ira #
javno2e 3ivot#. Sklonost pre2a pri6vaanj# ra"novrsni6 tradi1ija i #tje1aja o2og#ila je) #
#vjeti2a "natnog porasta 2aterijalnog 'lagostanja) i"ra"iti polet isla2ske "nanosti i
#2jetnosti. Ali) do%lja$ka vlast je svoj# vojn# 2o te2eljila na nova$enj# t#rkestanski6 i
1rna$ki6 plaeni$ki6 $eta) a one s#) s vre2eno2) # kri"ni2 tren#1i2a re3i2a djelovale kao
pres#dan aktor # "'ivanji2a.
.rve te%koe o$itovale s# se ve po$etko2 BI. stoljea) kad je kalio2 'io #2no pore2eeni
Al4=aki2. On je dokin#o vjersk# toleran1ij# i 3estoko progonio # prvo2 red# sve
ne2#sli2ane) ali i 2e<# 2#sli2ani2a one koji s# se od#pirali is2aelitsko2 %iiti"2#.
Oso'ito je veo2a jak #tje1aj na kalia i2ala radikalna is2aelitska sekta %to j# je osnovao
T#r$in Al4Dara"i @#. *-*+A. .o nje2# je ona do'ila na"iv dr#3i) a s2atrala je da je Al4=aki4
2ova vjerska nepo2irljivost doka" da se # nje2# #tjelovio sa2 'og. 9 svo2 radikali"2# Al4
=aki2 je dao ra"oriti kr%ansk# 1rkv# Sv. 0ro'a # .alestini) a #kin#o je i 2noge isla2ske)
tradi1ijo2 #tvr<ene) o'ave"ne vjerske o'rede.
Svi2 ti2e Al4=aki2 je i"a"vao ne"adovoljstva) pa je pogin#o # "avjeri @*-J*A. Njegovi
nastavlja$i nastojali s# o'noviti pre<a%nj# epo6# prosperiteta
I,I
Vlast Kar2ata rati2idski kaliat /2irat B#jida Vlast 0a"navida /2irat &aidita .rodor
Seld3#ka # Mal# A"ij#
Isto$ne isla2ske "e2lje kraje2 BI. st.
i toleran1ije) pa se to i"rodilo $ak # lako#2no rasipni%tvo i ne'rig# "a $vrsto# vlasti #
r#'ni2 pokrajina2a. 9 takvi2 okolnosti2a potp#no s# se osa2ostalile dvije sjevernoari$ke
o'lastiE T#nis s isto$ni2 Al3iro2) pod vla%# 'er'erskoga ple2ena San6a<a) i sredi%nji Al3ir)
pod do2ina1ijo2 ple2ena &enata.
B#d#i da ati2idska dr3ava nije 'ila kadra da sa2a intervenira # Irikiji) ona je ona2o
poslala no2adsko4ratni$ko ple2e Ban# =ilal) koje se i" Ned3da) # sredi%njoj Ara'iji) doselilo
# 0ornji /gipat i ondje vr%ilo te%ke "#l#2e. Na prolask#) ple2en# =ilal se # Kirenaiki i
Tripolitaniji pridr#3ilo i ple2e Ban# S#lai2) pa s# ti osvaja$i preplavili T#nis i isto$n#
polovi1# Al3ira #ni%tiv%i dr3ave 'er'erski6 San6a<a i &enata. Nji6ovi2 dolasko2 #velike se
i"2ijenio etni$ki sastav stanovni%tva) ra"orena je agrarna privreda sjeverne Arike i ra"'ijen
pro1es #r'ani"a1ije na njeni2 sredo"e2ni2 o'ala2a. I"van dosega toga 'ed#inskoga vala
ostali s# sa2o "apadni Al3ir) Maroko i isla2ska Mpanjolska) gdje je 'er'erski #tje1aj ostao
sna3an i jo% se # '#d#i2 stoljei2a poveao.
Ta6iridi 9sporedo s ot1jepljivanje2 "apadni6 pokrajina od ira$ke je"gre Bagdadskog kaliata
vr%ilo se i odla2anje pojedini6 podr#$ja na istok#. .rvi se ondje odvojio =ora"an) pod
vladavino2 per"ijski6 Ta6i4rida @,JJA. Oni s# isprva i2ali prijestolni1# # Merv# @stara
Baktrijska Antio6ijaA) "ati2 s# je pre2jestili # Ni%ap#r) # .artiji) a svoj# s# vlast pro%irili na
najvei dio sredi%njega i j#3nog Irana.
I,5
Saaridi) Sa2anidi 9 posljednjoj $etvrti IB. st. Ta6iride je #klonilo nadiranje Saarida) koji2a
je pola"i%te 'io j#go"apad dana%njega Aganistana @SistanA. Mirei svoje podr#$je pre2a
sjever#) ta se vladala$ka k#a # Transoksijani @podr#$j# sjevernije2 od toka A2#4DarjeA
s#darila s teritorije2 koji2 je po ovla%tenj# 'agdadskog kalia #pravljala porodi1a Sa2anida)
a sjedi%te joj je 'ilo # B#6ari. S#"'iv%i Saaride) Sa2anidi s# # prvoj polovi1i B. st. ovladali
prostrano2 o'la%# od "apadni6 o'ronaka .a2ira do Kaspijskoga 2ora i Te6erana a pre2a
j#g# do Bel#d3istana. 9 ni"# gradova @=od3ent#) Sa2arkand#) B#6ari) Merv#) Ni%ap#r#)
Ker2an#A ra"vili s# visok# #r'an# 1ivili"a1ij# koja je pod okrilje2 isla2a o'navljala 'a%tin#
stare per"ijske k#lt#re.
Otkidanje ni"a #daljeniji6 pokrajina i nji6ovo potp#no ili djeli2i$no osa2ostaljivanje od
sredi%nje vlasti 'ilo je ne sa2o posljedi1a 1entri#galni6 ili nedovoljno integrirani6 podr#$ja s
jaki2 predarapski2 etni$ki2 i k#lt#rni2 tradi1ija2a) nego tako<er i re"#ltat 2nogi6
#n#tra%nji6 kri"a i sla'osti sa2oga a''asidskog kaliata.
:edan od va3ni6 aktora koji s# nepovoljno djelovali na #n#tra%nj# snag# Kaliata 'ila je
$injeni1a %to arapski osvaja$i nis# 'ili kadri da na gole2o2 prostranstv# svoje dr3ave trajno
ostan# neposredna vojno4ok#4pa1iona sila) kako s# to jo% 'ili # ornejadsko do'a. Oni s#
dod#%e i dalje 'ili povla%teni dr#%tveno4politi$ki sloj) ali s# sve vi%e postajali sa2o
korisni1i2a svoje vlasti) a sve 2anje i"ravni2 or#3ani2 oslon1e2 ostvarenog poretka. Taj s#
poredak sada %titili vojno2 silo2 koja se prete3no sastojala od sk#pi6) etni$ki strani6 i
nedovoljno po#"dani6 plaenika. Ve od prve polovi1e IB. st. je"gr# dr3avne vojske $ini
kaliova garda) sastavljena od t#rski6 odreda koje s# "vali 2a2el#1i2a. 9" nji6 je #
ra"li$iti2 jedini1a2a 'ilo Ber'era) Krna1a) Indija1a i 'ijeloga ro'ija) k#pljenog i" ra"li$iti6
"e2alja. .rotiv sve2oi nji6ovi6 "apovjednika do%lo je ve "a kalia Al4M#tasi2a) # prvoj
polovi1i IB. st.) do po'#ne arapski6 odli$nika) ali je po'jeda pripala t#rskoj vojs1i) nakon
$ega s# i"vr%ena okr#tna s2akn#a #rotnika.
9 kovitla1# 'or'i "a #tje1aj koje s# slijedile nakon Al4M#tasi2ove s2rti @,5JA na prijestolj#
se # J, godina s2ijenilo C kalia) od koji6 s# $etvori1a pogin#la od "avjereni$ke r#ke) a
kaliska je vlast postala igra$ko2 # r#ka2a s#parni$ki6 gr#pa1ija.
.o$ev%i od ,D-. nast#pila je privre2ena sta'ili"a1ija) a dr3avna je vlast nastojala da strogo2
%tednjo2) s#"'ijanje2 kor#p1ije i dis1iplino2 # vojs1i i #pravi ostvari oporavak dr3avni6
inan1ija i o'novi a#toritet kaliova dostojanstva.
Ali s po$etko2 B. st. nado%la je nova etapa kaosa) kad se i opet # pedesetak godina s2ijenilo
seda2 kalia) od koji6 je veina 'ila s2akn#ta # vojni2 po'#na2a i s#parni%tvi2a ra"li$iti6
pretendenata na vlast.
9n#tra%njopoliti$ka "'ivanja # kaliat#) koja isp#njaj# vi%e od stotin# godina @od kraja prve
polovi1e IB. do po$etka dr#ge polovi1e B. st.A s#vre2ena s# s pro1eso2 otkidanja #daljeniji6
pokrajina # Ari1i i srednjoj A"iji. Ali osi2 dinasti$ki6 'or'i i s#ko'a oko preten"ija vojni6
klika) a''a4sidsk# s# dr3av# rastakale i 'rojne vjerske i so1ijalne s#protnosti koje s# 'ile
re"#ltat i i"ra" d#'lji6 ne"adovoljstava "'og opega dr#%tvenog poretka # dr3avi.
JG Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
I,G
Ba'ekov #stanak :o% na prekretni1i VIII. # IB. st. nastala je # o'lasti2a j#3no od
Kaspijskog 2ora vjerska sekta) srodna
%iiti"2#) ali s jaki2 pri2jesa2a staroper"ijske 2a"dai$ke religije # pogled# "a2isli o
te2eljnoj d#alisti$koj opre1i sila svjetlosti i sila ta2e i o vje$noj seo'i d#%a. 9 vrije2e kalia
Al4Ma2#na @,*I>,IIA ta je #$enja pri6vatio propovjednik Ba'ek dav%i 2# d#'lji so1ijalni
s2isao. Negiraj#i 'ogatstvo kao sl#3enje 'o3anstv# t2ine) on je ,*C. pokren#o sna3an
vjerski i revol#1ionarni pokret koji je "a6vatio sjevero"apadne o'lasti Irana i A"er'ejd3an.
.o'#njeni1i s# "a6tijevali kolektivno posjedovanje "e2lje oni6 koji je o'ra<#j#. Ti2e s#
sna3no #tje1ali na seosko stanovni%tvo) ali je nji6ovo protivljenje privatno2 vlasni%tv#
privla$ilo i gradske p#$ke slojeve) svjedoke skrajnje rasko%i i silni%tva velika%a koji s#
stolovali i orgijali # svoji2 gradski2 re"iden1ija2a.
Bor'a a''asidske vlasti protiv Ba'ekova #stanka potrajala je dva4desetitri godine) a slo2ile
s# ga t#rske $ete tek ,I,.) pri $e2# je Ba'ek 'io "aro'ljen i s2akn#t s veliki2 'roje2 svoji6
pristali1a.
9stanak &in<a Osi2 2nogi6 'or'i protiv %iiti"2a i) naro$ito) njegovi6 ekstre2ni6 str#ja) kao
%to s# 'ili is2aeliti) sa svoji2 i"ra"iti2 neprijateljstvo2 pre2a 'ogatstv#) kao i protiv
"aostali6 #pori%ta 6arid3iti"2a) koji je "a6tijevao jednakost svi6 2#sli2ana) 'e" o'"ira na
nji6ovo etni$ko podrijetlo ili so1ijaln# pripadnost) dr3avna je vlast) kao "a%titnik dr#%tvenog
poretka) i2ala naro$ito veliki6 te%koa s po'#no2 1rna$ki6 ro'ova koja je i"'ila # posljednjoj
treini IB. stoljea. Ti s# ro'ovi 'ili dopre2ani i" isto$ne Arike) s podr#$ja od dana%nje
Kenije do Mo"a2'ika koje s# arapski po2or1i na"ivali "e2ljo2 &in<) pa s# po to2e ari$ko
ro'lje # Me"opota2iji na"ivali &in<i2a. Oni s# pod najte3i2 #vjeti2a radili na 'rana2a i
nasipi2a "a navodnjavanje) na planta3a2a pa2#ka) # r#dni1i2a 2etala) soli i salitre. 9stanak
ro'ova i"'io je ,C+.) a na $el# 2# je 'io Ali i'n4M#6a2ed) arapski propovjednik 6arid3it4
skog opredjeljenja. 9stanak je o'#6vatio j#3n# Me"opota2ij# i s#sjedni =#"istan i ok#pio
vi%e stotina tis#a ro'ova. &a#"ev%i Basr#) po'#njeni1i s# taj grad #$inili sredi%te2 svoje
vlasti i daljnje 'or'e. 9spjeli s# s#"'iti nekoliko oen"iva kaliove vojske) ali nis# i2ali
nikakve kon1ep1ije o vlastito2 privredno2 i dr#%tveno2 poretk#) pa nis# stvorili trajn#
osnov# svoga otpora. .oslije *5 godina #stanak je naj"ad ,,I. slo2ljen) a nad #6vaeni2
'or1i2a i"vr%eni s# okr#tni pokolji.
Koliko je god #stanak &in<a 'io d#gotrajan i stra%an po 'roj# 3rtava) on je ipak 'io lokalno
ograni$en na j#g Me"opota2ije i na dr#%tveno naj o'espravljeni j# kategorij# 1rna$ki6
ro'ova. K#dika2o ve# teritorijaln# rasprostranjenost i %iri anga32an stanovni%tva ostvario je
#stanak kar2ata koji je post#pno ni1ao na te2elj# d#'oki6 ne"adovoljstava s dr#%tveni2
poretko2 i i"gradio dalekose3ne "a2isli o radikalnoj preina1i dr3avnog #strojstva.
Kar2atski #stanak Kar2atski pokret "apo$eo je svoj ra"vitak na te2elj# vjerski6
s6vaanja is2aelitskog %iiti"2a) koji je or2irao od pravovjernoga isla2skog #$enja veo2a
ra"li$it# ko"2ogonij# i na#k o #"astopni2 'o3ji2 e2ana1ija2a) srodan #$enj#
gnosti1i"2a. .o4
I,C
9"vojni 2inaret Velike d3a2ije # Sa2ari) oko ,G-.
$ev%i od iskonske 'o3je li$nosti) 'o3je se 'ie seda2 p#ta 6iposta"iralo) na sve 2aterijalnijoj
ra"ini) te je tako naj"ad nastao $ovjek. Da 'i lj#dsko 'ie vratio njegov# is6odi%t#) Bog je
lj#di2a "aredo2 poslao seda2 proroka) 2e<# koji2a je peti 'io Is#s) %esti M#6a2ed) a sed2i
i posljednji) Is2ael) 7sakriveni Ma6di8) to jest 7onaj koga Bog vodi8) '#d#i o'novitelj
nei"opa$enoga isla2a. .re2da je Is2ael @# peto2 koljen# i"ravni poto2ak .rorokove keri
!ati2eA #2ro jo% DC-.) is2aeliti s# %irili svoj tajni na#k @'atinL ot#da "a nji6ov pokret i na"iv
'atinijaA o '#d#e2 novo2 #tjelovljenj# Is2aela i po$etk# nove epo6e # povijesti
$ovje$anstva koja e donijeti po'jed# iskonsko2 isla2# i pravd# "a sve lj#de koji pri"naj#
sve2o Alla6a.
Najrevnosniji po'ornik is2aelitske 'atinije sredino2 IB. st. 'io je A'd#lla6 'en Mai2#n al4
Kada6. On je tajnovitoj i prvo'itno prete3ito vjerski o'ojenoj 'atiniji dao politi$ki progra2 po
ko2e je tre'alo sr#%iti s#nitski kaliat A''asida # Bagdad# i stvoriti nov# isla2sk# dr3av#
kojo2 e #pravljati tajna organi"a1ija #p#eni6 # Bo3je nakane) # se'i 6ijerar46i"irana po
st#pnj# svetosti svoga stvarnoga 3ivota i spo"naje 'o3anstva.
A'd#lla6ova #$enja je oko ,D-. pri6vatio i "ati2 i6 dalje ra"vio ira$ki seljak =a2dan
Kar2at) #klj#$iv%i # sklop vjerski6 i politi$ki6 na"ora svoji6
I,D
prete$a jo% i ogor$enja a#to6tonog selja%tva Iraka i Irana s nji6ovo2 pod4jar2ljeno%#
a''asidski2 vlastodr%1i2a) arapski2 doseljeni1i2a i svi2a dr#gi2 korisni1i2a dr3avne
vlasti) koji s# ili i"ravno) kao veliki "e2ljoposjedni1i) ili nei"ravno) kao #3ivao1i do6odaka
%to s# i6 pri2ali od dr3ave) s#djelovali # eksploata1iji selja%tva kao radne snage # "avisno2
polo3aj# na i2anji2a. Kar2atova organi"a1ija 'ila je sa"dana kao 2re3a tajni6 dr#%tava) a
te2eljila se na "ajedni1i i2ovine i do'rovoljno2 prist#panj#. Nakon ra"do'lja ini1ija1ije
novoprido%li1a je o'ave"no pridr#3ivao svoj# dotada%nj# i2ovin# sve#k#pni2 do'ri2a
"ajedni1e. Hlanovi pojedini6 organi"a1ija odr3avali s# "ajedni$ka 'lagovanja i pri to2e jeli
7rajski kr#68 # "nak svoga jedinstva i o$ekivanja 7do'a pravde8 "a sve lj#de) narodnosti i
rase. Sveti rat "a svoje 1iljeve s2atrali s# svojo2 d#3no%# a okr#tnost # toj 'or'i 'ila je
dop#%tena.
&a vrije2e #stanka &in<a # po'#ni s# s#djelovali i j#3no2e"opota2ijski kar2ati) a nakon
njegova #g#%enja @,,IA oni s# nastavili svoj# agita1ij# i #skoro pokren#li svoj vlastiti
#stanak. Najprije je jedan Kar2atov propovjednik osnovao sa2ostaln# kar2atsk# dr3av# #
Ba6rein# @,,+A a "ati2 se to podr#$je pretvorilo # is6odi%te nji6ovi6 ak1ija. Agitatori i
ratni$ki odredi krstarili s# Irako2) Sirijo2 i :e2eno2. 0odine +*I. "a#"eli s# Basr# i K##)
na sjever# dopirali sve do Mos#la) a pre2a j#go"apad# s# preko O2ana) :e2ena i Ned3da
provalili # =ed3as) gdje s# +I-. "a#"eli Mek# i odnijeli 71rni ka2en8.
Iako kar2ati nis# podr#$ja # koja s# prodirali priklj#$ivali svo2e dr3avno2 teritorij# nego s#
i6 sa2o plja$kali i #ni%tavali ono %to nis# 2ogli ponijeti) ipak se $inilo da e nji6ov #pad #
Bagdad @+I*A dokraj$iti postojanje a''asidske vlasti. Ali # "'ivanji2a te godine nji6ovoga
tada%njega vo<e) A'# Ta6ira) nestaje pod nepo"nati2 okolnosti2a) a 1io #stanak otada naglo
sla'i. Kar2atski se pokret ra"jedinj#je # vi%e 2anji6 3ari%ta) # Me"opota2iji) # sjevernoj
Siriji) # :e2en#) odakle s# jo% do po$etka BI. st. lokalni propla2saji po'#ne #gro3avali
politi$ki i dr#%tveni poredak. 9 Siriji i /gipt# njegovi2 s# 'a%tini1i2a postali pripadni1i jo%
radikalnije sekte dr#"a) a na kar2atskoj se tradi1iji or2irala # BI. stolje#) # .er"iji) sekta
asasina @od 6a%i%in > oni koji se o2a2lj#j# 6a%i%e2A.
B#vej6idi 9 vrije2e ot1jepljivanja perierni6 pokrajina i #n#tra%nji6 vjerski6 i so1ijalni6
#stanaka kaliska je vlast # Bagdad# pala na najni3# ra"in# i oni s# poglavari dr3ave i vjere
jo% sa2o po i2en#. 9o$i polovi1e B. st. # Bagdad# se do2ogao vojne vlasti per"ijski ratnik
%iitskog opredjeljenja A62ad i'n B#vej6a. On je #skoro s prijestolja #klonio dotada%njega
kalia i postavio kao svoj# ig#r# dr#goga $lana a''asidske dinastije) Al4M#tija @+5C>+D5A)
koji se nije od#pro #vo<enj# %iitski6 o'reda # 1ijeloj dr3avi) pre2da je) po tradi1iji) tre'ao 'iti
"a%titnik s#nitske interpreta1ije isla2a.
B#vej6idi s# akti$no vladali kaliato2 vi%e od stotin# godina @do *-GGA. Isprva s# pojedini
$lanovi toga roda dr3ali nekoliko sa2ostalni6 provin1ija # .er"iji i Irak#) koje s# sa2o
or2alno pri"navale vr6ovni%tvo A642ada i njegova kalia. Ali god. +DD. je A62adov neak
Ad#d al4Davla6 sjedinio sve te "e2lje # jedn# politi$k# "ajedni1# koja je o'#6vaala .er"ij# i
najvei dio Iraka) a prijestolni1a 2# je 'ila # Mira"#. On je nosio
I,,
per"ijski naslov %a6in%a6) a kali# je prep#stio ostatak Iraka kao "ase'n# provin1ij#.
Vladavina toga B#vej6ida ostvarila je privredni oporavak dr3ave. Veo2a 2nogo je #$injeno
na o'novi i #"dr3avanj# kanala) podi"anj# 'rana) o $e2# je ovisila #spje%nost
poljoprivrede # Me"opota2iji. Trgovini je po2agala relativna #n#tra%nja sig#rnost a i
odr3avanje '#nara d#3 karavanski6 p#tova. Ad#d al4Davla6 je "natna sredstva na2ijenio
gradnja2a i podi"anj# #stanova va3ni6 "a javno do'ro. Na 2jest# gdje je po predaji 'io gro'
.rorokova sinov1a i "eta Alije dao je i"graditi veli$anstveno sveti%te) # Bagdad# i dr#gi2
gradovi2a podi"ao je sjajne pala$e i d3a2ije) a od naro$ite je va3nosti 'ila velika 'olni1a #
Bagdad#) sna'djevena str#$no i"o'ra3eni2 oso'lje2.
Takav privredni i k#lt#rni napredak potrajao je 'e" d#'lji6 s2etnji sve do dr#goga desetljea
# BI. stolje#. 9 to vrije2e pada) #" ostala dostign#a) osn#tak velikoga astrono2skog
opservatorija # Bagdad#) a "ati2 i "nanstvene akade2ije # isto2e grad#) koja je #'r"o
sak#pila i2presivn# koli$in# od oko *-.--- r#kopisni6 knjiga sa svi6 podr#$ja tada%nje
#$enosti.
Ali nakon *-*J. @s2rt '#vej6idskog %a6in%a6a odnosno s#ltana Ba6a6 al4Davla6aA ponovo s#
se raspla2savale dinasti$ke 'or'e 2e<# njegovi2 sinovi2a # koji2a s# i opet #velike
s#djelovale t#rske plaeni$ke $ete. Kako s# T#r1i pri"navali s#nitski isla2 a B#vej6idi s# 'ili
%iiti) i sa2 se Bagdad) # ko2e s# no2inalno vr6ovn# vlast dr3ali s#nitski kalii) opredjeljivao
"a T#rke) o$ek#j#i od nji6 spasenje od %iitski6 vlastodr3a1a.
0a"navidi T#rski #tje1aj # Bagdad# ja$ao je i "'og toga %to je od dr#ge
polovi1e B. st. # isto$ni2 i sjeveroisto$ni2 dijelovi2a Irana sve vi%e rasla 2o t#rski6
0a"navida. Osniva$ te vladala$ke k#e 'io je t#rski oslo'o<eni ro' Alp Tigin koji je 'io #
sl#3'i Sa2anida kao vojnik tjelesne garde. 9"napredovav%i # vojnoj sl#3'i) +C*. je
postavljen "a #pravnika provin1ije =ora"an. Ali kad je ondje pok#%ao da se osa2ostali)
prognan je # isto$ne pokrajine pa je ondje or#3ani2 prepado2 osvojio grad 0a"na)
oko *G- k2 od grani1e Aganistana s Indijo2) pa je na to2e podr#$j# osnovao sa2ostaln#
dr3av# koja je #skoro o'#6vatila prostrano podr#$je od Ka'#la do o'ala O2anskog "aljeva.
Nastavlja$ Alp Tiginova djela 'io je njegov 'iv%i ro') "ati2 posinak i "et S#'#k Tigin. On je
osvojio o'last .e%avar) na gornje2 Ind# @sjeverni .akistanA. Do najvee 2oi dovin#la se
dr3ava 0a"navida "a S#'#k Tiginova sina Ma62#da @++D>*-I-A koji je svojoj vlasti
podvrgao .end3a' s njegovi2 sredi%te2 La6ore) "ati2 o'last M#ltan @i"2e<# srednjeg toka
Inda i njegove lijeve pritoke Satled3A te pokrajin# Sind) $i2e s# glavni dijelovi dana%njega
.akistana postali sastavni2 dijelo2 dr3ave Ma62#da od 0a"ne.
&apadni s#sjed 0a"navida 'ila je dr3ava B#vej6ida koja je # Ma642#dovo do'a "apadala #
ra"do'lje kri"a "'og dinasti$ki6 s#parni%tava. Da 'i oja$ao svoj polo3aj pre2a '#vej6idsko2
%iitsko2 s#ltanat#) Ma62#d je revnosno 'ranio s#niti"a2 i o'javljivao da pri"naje i vjersko i
politi$ko vr6ovni%tvo pravovjerni6 a''asidski6 kalia. Deiniraj#i svoje pot6vate kao
ka"nene ekspedi1ije protiv krivo vjernika) on je B#vej6idi2a preoteo To6aristan s Balk6o2)
=ora"an) Ta'aristan @podr#$je j#3no od Kaspij4
I,+
skoga 2oraA i sredi%nji Iran s Ispa6ano2) sk#$iv%i B#vej6ide na !ars i Kir2an. &a sve te
#spje6e i2enovao ga je dvadesetipeti a''asidski kali) Al4Kadir @++*>*-I*A 7Desno2
r#ko2 Dr3ave8 @D3a2in al4Davla6A i dao 2# naslov s#ltana.
Kao i 2nogi dr#gi isla2ski vlastodr%1i) Ma62#d od 0a"ne je nakon osvaja$ki6 #spje6a
ra"2jerno kratkotrajno ra"do'lje #n#tra%nje politi$ke sta'ilnosti iskoristio "a rasko%ne gradnje
i ra"vitak 'lagostanja na svo2e dvor# i # kr#g# svoji6 po#"danika. To2e sjaj# pridonosila je i
plodna djelatnost 2nogi6 #2jetnika) pjesnika) povjesni$ara) p#topisa1a) ilo"oa i
prirodo"nanstvenika @2ate2ati$ara) astrono2a i lije$nikaA) koja # 2nogo2 pogled# pripada
2e<# najvrjednija postign#a srednjovjekovne k#lt#re .rednje A"ije %to s#) nadove"#j#i se
na starije tradi1ije) ostvarena pod okrilje2 vlasti.
Seld3#1i Ali ve nakon "avr%etka Ma62#dove vladavine @*-I-A dr3ava
0a"navida po$inje sla'iti) ponajvi%e pod #dar1i2a t#rski6 Sel4d3#ka koji nadir# i"
T#rkestana i Transoksijane pre2a "e2lja2a %to s# i6 dr3ali 0a"navidi.
Seld3#1i s# prvo'itno 'ili rod # t#rkestansko2 ple2en# Og#"a koji nosi i2e po svo2e
glavar# Seld3#k#. Napred#j#i i" kirgi"ijski6 stepa T#rkesta4no2) oni s# se # B. st. pro'ili
preko Sir4Darje # Transoksijan# gdje s# nastojali da se #posle kao ratni1i # sl#3'i per"ijske
dinastije Sa2anida i nji6ovi6 nasljednika) tako<er per"ijski6 B#vej6ida. Nji6ov #spon 'io je
spor jer s# i dr#ge t#rske ratni$ke sk#pine "ajedno s nji2a te3ile isti2 1iljevi2a iniltriranja
na podr#$je kaliata i #"di"anja k vlasti. Do2ina1ija t#rski6 0a"navida) potkraj B. i # po$etk#
BI. st.) # Aganistan#) .akistan#) =ora"an# i na prete3no2 dijel# .er"ijske visoravni) a
pogotov# nji6ov sve sna3niji #tje1aj na kaliat # Bagdad# @pri $e2# s# se a''asidski kalii
nadali da e #" po2o 0a"navida $ak "'a1iti %iitski jara2 B#vej6idaA) predstavljala je "a
Seld3#ke veo2a o"'iljn# "aprek#. Stoga s# se oni 'e" oklijevanja okoristili opadanje2
ga"navidske 2oi nakon s2rti Ma62#da od 0a"ne @*-I-A. Ve *-5-. oni s# pod vodstvo2
Seld3#kova #n#ka Togr#l4'ega # 'it1i kod Da#danakana) # =ora"an#) #ni%tili vojsk#
Ma62#dova nasljednika Mas#da I. i osvojili Ni%ap#r) koji sada postaje is6odi%te2 nji6ovi6
daljnji6 osvajanja. 9 nagli2 naleti2a oni s# "a#"eli =ore"2ij#) na donje2 tok# A2#4Darje)
preoteli 0a"navidi2a =ora"an i o'lasti #" j#3n# o'al# Kaspijskoga 2ora i "ati2 nadrli na
sredi%te '#vej6idske vlasti # !ars#. .red nji6ovi2 pritisko2 pov#kli s# se i 0a"navidi pre2a
istok#) "adr3av%i sa2o .end3a' sa Sindo2) # dana%nje2 .akistan#. Ali i ondje s# 0a"navidi
'ili #ni%teni. :o% po$etko2 BI. st. po$eo se # sjevero"apadno2 Aganistan#) # o'lasti =erata)
i"di"ati iranski ratni$ki rod 0orida) Oni s# isprva pri"navali vlast 0a"navida) ali # vrije2e
nji6ovi6 'or'i sa Seld3#1i2a od2etn#li s# se i #spjeli osvojiti 0a"n# @*-5+A. A kad s#
Seld3#1i svoje a2'i1ije #s2jerili pre2a Me"opota2iji) sredi%t# kaliata i) "ati2) jo% dalje
pre2a "apad#) k Mediteran#) 0oridi s# se oko2ili i na 0a"navide # .end3a'#. .oslije
d#gotrajni6 'or'i tijeko2 BII. st. oni s# **+*. "a#"eli i La6ore) dokon$av%i ti2e postojanje
dr3ave 0a"navida) da 'i ve **+J. osvojili i Del6i koji je otad postao sredi%te2 nji6ove
2one dr3ave # sjevernoj Indiji.
I+-
Slo2 %iitski6 B#vej6ida i napredovanje Seld3#ka) koji s# se 'ili opredijelili "a s#niti"a2)
#rodilo je # Irak# i sa2o2 Bagdad# 3estoki2 s#ko'i2a i"2e<# pristali1a pravovjernoga
kalia Al4Kai2a @*-I*>*-DGA i po'ornika %iitskoga krivovjerja. 9 takvi2 okolnosti2a kali
je po"vao #po2o Togr#l'ega i on je potkraj *-GG. sa svojo2 t#rk2ensko2 vojsko2 #%ao #
Bagdad i" koga se pret6odno) "ajedno sa svoji2 $eta2a) pov#kao dotada%nji g#verner
prijestolni1e) Al4Basasiri) koji je tako<er 'io t#rske narodnosti.
Kona$no2 ostvarenj# neograni$ene vlasti Seld3#ka # kaliat# s#protstavio se jo% jedan
pok#%aj '#vej6idske vojske da pod "apovjedni%tvo2 AI4BaUasirija) koji je do'io po2o i"
%iitskog kaliata !ati2ida # /gipt#) preot2e ve i"g#'ljen# prijestolni1#. Al4Basasiri je *-G,.
nagli2 prepado2 #spio svladati seld3#$k# posad# # Bagdad#) "aro'iti kalia i pri2orati ga da
se odre$e svoga dostojanstva vr6ovnoga poglavara isla2ske vjere # korist !ati2ida. Bio je
stoga potre'an novi nalet glavnine seld3#$ke vojske na dr3avno sredi%te. To2 priliko2
po'jeda je 'ila kona$na) a svaki daljnji 2og#i otpor sprije$en te%ki2 krvoprolii2a. Od ti6
doga<aja @*-C-A) kali je sv# politi$k# vlast prep#stio Togr#l'eg#) dao 2# naslov s#ltana i
ve"ao ga #" rod A''asida #dajo2 jedne od svoji6 keri "a po'jednika. Dr3avni teritorij
o'#6vaao je # to2e tren#tk# 1io Iran i 1ijel# Me"opota2ij#) a kaliova se #nk1ija
deinitivno odvaja od vr%enja politi$ke vlasti i pretvara # "vanje vr6ovnog poglavara isla2a. S
#spostavo2 jedinstva # vjersko2 opredjeljenj# i"2e<# vjerskog poglavarstva i nosila1a vojne
i politi$ke 2oi seld3#$ka je dr3ava stekla va3an pred#vjet #n#tra%nje konsolida1ije. Ali
politi$ko i dr#%tveno #strojstvo t#rski6 osvaja$a nije pogodovalo i"gradnji sna3ne i
jedinstvene dr3avne organi"a1ije.
Ve je prvi Togr#l'egov nasljednik) Alp Arslan @*-CI>*-DDA) najvei dio svoje vladavine
proveo rat#j#i sa svoji2 nepokorni2 ro<a1i2a i lokalni2 #pravlja$i2a koji s# pok#%avali da
se osa2ostale. Veo2a je va3no 'ilo njegovo napredovanje pre2a 'i"antskoj Maloj A"iji.
T#rske s# $ete ve *-C5. postigle vojne #spje6e # Ar2eniji) a # slijedei2 s# godina2a
prodrle # Kapadokij# i "a#"ele Ke"arej# @*-CDA. .rotiv te opasnosti Bi"antsko je 1arstvo
pok#%alo povesti prot#oen"iv#. 9 treoj od vojni %to i6 je pod#"eo tada%nji 1ar Ro2an
Diogen @*-C,>*-D*A Bi"antin1i s# # Ar2eniji) kod grada Man1ikerta) sjeverno od je"era
Van) pretrpjeli katastroalan pora" # ko2e je i sa2 1ar 'io "aro'ljen @*-D*A. I" toga
"aro'ljeni%tva Ro2an Diogen je 'io p#%ten tek po%to se otk#pio "natni2 i"noso2 i pri6vatio
2irovni #govor koji2 je Bi"ant# 'io na2etn#t te3ak godi%nji danak.
B#d#i da je neposredno nakon toga Ro2an Diogen 'io # Karigrad# "'a$en s vlasti) Alp
Arslan se s2atrao oslo'o<eni2 #govorni6 o'ave"a pa se okoristio ras#lo2 # Bi"ant# i
"apo$eo novo nadiranje kro" Mal# A"ij# pre2a &apad#. Ta je ekspan"ija dosegla vr6#na1 "a
Alp Arslanova sina i nasljednika Malik%a6a @*-DJ>*-+JA. 0odine *-DD. Seld3#1i s# doprli
sve do Mra2ornoga 2ora) a jedan od Malik%a6ovi6 ro<aka je osvojeni dio Male A"ije *-D,.
or2irao kao "ase'no #pravno podr#$je pod na"ivo2 S#ltanat R#2) sa sredi%te2 # Nikeji)
nado2ak Mra2ornoga 2ora. .oslije povla$enja i" Nikeje) sredi%te2 s#ltanata postao je)
po$ev%i od *-,5.) grad Ikoni#2.
9sporedo s nadiranje2 # Mal# A"ij# Seld3#1i s# svoj# oen"iv# #s2jerili i pre2a Siriji) pa s#
*-DG. osvojili Da2ask a *-DC. :er#"ale2 pre4
I+*

otev%i te pokrajine ati2idsko2 /gipt#. Osvojene o'lasti od2a6 s# se organi"irale kao ni"
pol#sa2ostalni6 e2irata. S#parni$ke 'or'e koje s# se #skoro "ati2 "apodjen#le i"2e<#
s#ltanata R#2 i sirijski6 e2irata) a i # sa2o2e s#ltanat# R#2 oko 'a%tine njegova osniva$a
S#lej2ana i'n K#tl#2i%a) veo2a s# osla'ile polo3aj Seld3#ka # Maloj A"iji. To je o2og#ilo
'itantsko2e 1ar# Aleksij# Ko2nen# da i"2e<# *-,C. i *-+J. oslo'odi 1io sjevero"apad Male
A"ije. Istovre2eno sporovi # Siriji doveli s# do interven1ije seld3#$koga vr6ovnog vladara)
s#ltana Malik%a6a. On je e2irate /dess#) Antio6ij# i Aleppo predao na #pravljanje svoji2
oi1iri2a) j#3n# Sirij# @s Da2asko2A i .alestin# prep#stio je svo2e 2la<e2 'rat# T#t#%#) a
sa2ostalnost s#ltanata R#2 je dokin#o podvrgavaj#i njegovo podr#$je svojoj neposrednoj
vlasti. Ti2e je 'ila privre2eno nadvladana opasnost disper"ije koja je #gro3avala seld3#$k#
dr3av# "a pret6odni6 trideset godina) a Malik%a6ova eektivna vlast o'#6vaala je sve#k#pno
podr#$je od Kaspijskoga do Sredo"e2noga 2ora @kod Antio6ijeA.
Malik%a6ova vladavina 'ila je do'a "natni6 #spje6a seld3#$kog re3i2a. Velike "asl#ge pri
to2e pripadaj# njegov# ve"ir# Ni"a2# al4M#lk#) veo2a o'ra"ovano2 i sposo'no2
isla2i"irano2 .er"ijan1# koji je "a Alp Arslanova i Malik%a6ova ra"do'lja #pravljao
dr3avni2 poslovi2a. .o njegovoj ini1ijativi o'navljale s# se i gradile 1este) popravljao i
pro%irivao siste2 nasipa i kanala) vodila redovita 'riga o sig#rnosti pro2eta i odr3avanj#
p#tni6 postaja @karavanserajaA. &a Ni"a2ova ve"irovanja o'novio se i veo2a #"napredovao i
k#lt#rni 3ivot # "e2lji. Na podr#$j# %kolstva privatne s# vjerske i pravno4"nanstvene %kole
@2edreseA postale dr3avni2 #stanova2a) # koji2a s# #$eni1i do'ivali stipendije a nastavni1i
i2ali redovite pri6ode. Najvi%i do2et 2e<# nji2a dostigla je 'agdadska 2edresa) Ni"a2ija)
osnovana *-CGOD. Na toj je %koli djelovao i najvei isla2ski teolog Al40a"ali. 9 Ni"a2ovo
do'a o'javljena s# 'rojna djela s podr#$ja prava) ilo"oije) povijesti) "e2ljopisa i
astrono2ije. :edan od re"#ltata astrono2ski6 pro#$avanja 'io je i reor2irani kalendar) t"v.
:aladi4kalendar) koji se odlik#je i"vanredno2 to$no%# vre2enski6 2jerenja i "a vi%e od pola
tis#ljea pret6odi #vo<enj# t"v. 0regorijanskog kalendara # kr%ansko2 svijet#) # do'a
0rg#ra BIII. @*G,JA. Veo2a je inten"ivna 'ila i gra<evinska djelatnost # Bagdad#) koji je 'io
Malik%a6ova prijestolni1a) ali i # ni"# dr#gi6 gradova # svi2 o'lasti2a "e2lje.
Ve"irovanje Ni"a2a al4M#lka i Malik%a6ov s#ltanat "avr%avaj# se gotovo istovre2eno) # god.
*-+J. Najprije je podjesen te godine neki pristali1a is2aelitske ekstre2isti$ke sekte 6a%i%ina
#'io Ni"a2a al4M#lka) a "ati2 je) najvjerojatnije po nalog# a''asidskog kalia Al4M#ktadija)
'io otrovan Malik%a6) 2o3da "'og toga %to je "a6tijevao od kalia da vlast preda svo2e sin#
%to ga je kali i2ao i" 'raka sa Malik%a6ovo2 keri) $i2e 'i se na kaliski polo3aj akti$no
i"diglo Malik%a6ovo poto2stvo.
S2r# ove dvoji1e po'ornika dr3avnog jedinstva i 1entrali"irane vlasti) sa s#niti"2o2 kao
dr3avno2 vjero2 i sna3ni2 #tje1aje2 stari6 per"ijski6 politi$ko4#pravni6 i k#lt#rni6
tradi1ija) seld3#$ki se s#ltanat i"nova po$eo ko2adati. Bilo je to # ve"i s 'or'o2 oko
nasljedstva 2e<# $etvori1o2 Malik%a6ovi6 sinova) # koj# se jo% #pleo i tada%nji e2ir j#3ne
Sirije i .alestine. Iako je najstariji od Malik%a6ovi6 sinova) Barkijar#k) po'ijedio) on je ipak
nakon *-+G. # svojoj neposrednoj vlasti "adr3ao sa2o .er"ij# i Irak) dok je =ora"an i
Transoksijan# prep#stio jedno2e od svoje 'rae)
I+J
sirijsko4palestinske e2irate T#t#%ovi2 sinovi2a) a # isto$no2 dijel# Male A"ije o'novljen je
s#ltanat R#2 sa sjedi%te2 # Ikoni#2#.
Tako je neposredno #o$i po$etka kri3arski6 ratova seld3#$ka dr3ava 'ila "natno osla'ljena
dio'o2 teritorija %to s# ga neko dr3ali a''asidski kalii. Ali osi2 toga jo% je i #velike
#"napredovali pro1es e#dalne de"integra1ije vlasti #n#tar svakoga od dijelova na koje se
seld3#$ki s#ltanat raspao one2og#avao jedinstveni otpor i "ajedni$k# 'or'# #gro3eni6
e2irata protiv opasnosti koja i2 je "aprijetila.
5. .RIVR/DNI I DR9MTV/NI ODNOSI 9 KALI!AT9 ABBASIDA I S/LDP9HKOM
S9LTANAT9
9 A''asidsko2 kaliat# kakav se o'likovao nakon otpada sjevernoari$4ki6 pokrajina #
Magre'# privredni je 3ivot 'io veo2a ra"novrstan) prije svega "'og "natni6 ra"lika #
te2eljni2 #vjeti2a pojedini6 njegovi6 podr#$ja. Tako je /gipat # osnovi sa$#vao svoj#
tradi1ionaln# agrarn# privred#) ve"an# #" spe1ii$ni egipatski siste2 poplavnog
navodnjavanja nilske doline. Arapski je pol#otok # 'iti ostao karakteri"iran no2adski2
sto$arstvo2 i "e2ljoradnjo2 sa2o # oni2 ograni$eni2 predjeli2a koji s# i2ali trajno ili
se"onski povoljne #vjete "a o'rad'# tla. 9 Me"opota2iji je "e2ljoradnja 'ila
najrasprostranjenija privredna djelatnost) dok je # Iran#) =ora"an#) Transoksijani i
Aganistan# velik #dio # privredi i2alo sto$arstvo) #" do'ro ra"vijen# o'rad'# tla svagdje
ondje gdje s# prirodni #vjeti "a to 'ili povoljni.
Osi2 ti6 glavni6 o'lika privrede) na 1ijelo2 je dr3avno2 podr#$j#) # 2nogi2a vei2 i
2anji2 gradski2 sredi%ti2a 1valo "anatstvo) vodila se 3iva trgovina i ponegdje postojalo $ak
i veo2a ra"vijeno 'ankarsko nov$arstvo.
Od agrarni6 k#lt#ra) #"goj p%eni1e i je$2a pose'i1e je 'io ra"vijen # /gipt#) Me"opota2iji) #
plodniji2 dijelovi2a Irana i =ora"ana. 9 j#3noj Me"opota2iji i =ore"2iji #"gajala se ri3a.
Veo2a je 'ila rasprostranjena 2aslina a posv#da) od sjeverne Arike do .akistana) #spijevala
je dat#ljina pal2a. 0dje je god 'ilo dovoljno vlage) veliko je "na$enje i2ala %eerna trska)
pro%irena pose'i1e # j#3noj Me"opota2iji) po sirijski2 oa"a2a i :e2en#. Od tekstilni6
'iljaka) # Siriji) sjevernoj Me"opota2iji) =ora"an# i .akistan# #"gajao se pa2#k) a #
j#go"apadno2 Iran#) Ara'iji i /gipt# lan. Od sjeverne Arike i /gipta do =ora"ana i
Bel#d3istana #spijevale s# ra"li$ite sorte vinove lo"e i 2nogo'rojne vrste voaka. .ose'no je
"na$enje i2alo povrtlarstvo # svi2 oni2 predjeli2a gdje je prirodno o'ilje vode ili #2jetno
natapanje o2og#avalo inten"ivn# eksploata1ij# tla. .odr#$ja tople kli2e i dovoljne
navodnjenosti 'ila s# poti1aj i pred#vjet "a #"gajanje #krasnog i 2irisavog 1vijea) pa s# neki
predjeli @# podr#$j# Da2aska) # Me"opota2iji j#3no od Basre) # o'lasti i"2e<# B#6are i
Sa2arkandaA "'og svoji6 vrtova i vonjaka #3ivali slav# koja i6 je #spore<ivala sa
"e2aljski2 raje2.
.re2da je teritorij A''asidskog kaliata # "natno2 dijel# svoji6 podr#$ja raspolagao
'ogati2a vodeni2 tokovi2a) #spje%nost agrarne proi"vodnje "avisila je i # ti2 o'lasti2a) kao
i # oni2 s prete3no neplodni2 tlo2 i osk#di1o2 voda) o ra1ionalno2 raspolaganj# vodo2.
&avisno od okolnosti) to je raspolaganje popri2alo ra"li$ite organi"a1ione o'like. Tako je #
:e2en#
I+G
Is2aelov 2a#"olej # B#6ari. .o$. B. st.
'itn# #log# i2ao siste2 'rana koji je sastavljao '#ji1e poslije o'ilni6 ki%a i siste2 kanala
koji2a se voda #p#ivala na #daljenije povr%ine. 9 'eski4%no2 je /gipt# periodi$nost
poplava koje s# isp#njavale nilsk# dolin# vodo2 na2etala potre'# da se nakon opadanja
vodene ra"ine 'rana2a s#stavi pre'r"i otok vode i sprije$i naglo sas#%ivanje tla) a da se) #sto)
siste2o2 kanala voda dovede i na vi%e terene d#3 nilske kotline. 9 Me"opota2iji) gdje je
korito dvij# veliki6 rijeka #slijed tis#ljetni6 nanosa 'ilo i"dign#to nad ra"in# okolni6 ni"ina)
postojao je siste2 plovni6 kanala i"2e<# dvij# rijeka i nji6ovi6 r#kava te splet iriga1ioni6
kanala sa siste2o2 #stava i 'rana koje s# s#"dr3avale na'#jale tokove rijeka da 'i se voda na
pogodni2 2jesti2a i # prikladno vrije2e isp#sti2a #p#ivala # polja # veoj i 2anjoj
#daljenosti od rije$noga korita. 9 =ore"2iji) na donje2 tok# A2#4Darje) nisko poplavno tlo)
sa spori2 oti1anje2 voda) tre'alo je odr3avati siste2o2 drena3e i odvodnjavanja radi
opti2alne raspodjele "ali6a vlage. 9 ra"li$iti2 dr#gi2 predjeli2a) osk#dniji2a vodo2
@Sirija) sredi%nji dijelovi Irana) A"er4'ejd3anA) opskr'a vodo2 i njena raspodjela vr%ila se
po2o# 1rpki i" rije$ni6 tokova) 1isterni i '#nara. 9 t# svr6# postojali s# gole2i drveni
to$kovi sa 3li$ara2a @norijeA koji s# vod# i"di"ali # visoke nad"e2ne kanale @akva4d#kteA
koji2a se "ati2 voda otpre2ala # #daljenija podr#$ja. Veo2a va3n# #log# i "a natapanje
o'radivi6 povr%ina i "a napajanje lj#di i stoke i2ali s# '#%eni i prirodni '#nari) re"ervoari i
i"vori) koji2a se posveivala trajna pa3nja.
Ratarska te6nika na o'radivi2 povr%ina2a nije ni i"daleka 'ila jedinstvena. Ona se # plodni2
rije$ni2 dolina2a s d#'oki2 sloje2 6#2#sa na4dove"ivala na stare tradi1ije pl#3ne o'rad'e s
vol#jsko2 "aprego2) #" po2o te%koga 3elje"nog pl#ga koji je d#'oki2 'ra"da2a "adirao #
orani1#. 9 predjeli2a s plii2 sloje2 "e2lje o'rad'a se vr%ila lak%i2 pl#govi2a ili $ak
2oti$no) ako je tlo 'ilo # veoj 2jeri ka2enito ili o'radiva povr%ina 2alena. 9 neki2
krajevi2a poveavala se plodnost tla #potre'o2 gnojiva) sto$noga) peradnoga) gol#'injeg ili
$ak lj#dskoga podrijetla.
9 okvir# sto$arske privrede i"vr%ile s# se "a arapske vladavine va3ne preinake # sastav#
opega sto$nog onda # "e2lja2a .rednjeg istoka. 9"goj
I+5
goveda sve vi%e na"ad#je #st#paj#i prvenstvo ov$arstv#. .ri to2e se) #2jesto krava i 'ikova)
i" Indije #vodi "a ratarsk# v#$# prikladnija #potre'a sna3nijega gove$eta) 'ivola. &a
preno%enje tereta na krai2 rela1ija2a i na te3e2 teren#) posv#da se) od sjeverne Arike do
T#rkestana) sve vi%e #potre'ljavaj# 2agar1i i 2a"ge. 9 p#stinjski2 i pol#p#stinjski2
podr#$ji2a najvee je "na$enje i2ala deva) i "a transport) i "a ja6anje. &a 'or'ena i 'r"a
tekli$ka ja6anja i dalje je nenado2jestiv 'io konj.
Osi2 ova1a i goveda) "a arapsk# opskr'# 2eso2) 2lijeko2 i ko3o2 sl#3ili s# tako<er konji i
deve. Devina dlaka 'ila je #sto odli$no predivo "a tkanje e'adi i %atorski6 krila.
Spe1ii$na dop#na pre6ra2'enoj privredi sto$arskoga podrijetla 'ilo je peradarstvo)
p$elarstvo) lov i ri'olov. 9 veliko2 s# se opseg# #"gajale koko%i) p#rani) g#ske) a"ani)
gol#'ovi. 9 /gipt# s# se pri #"goj# peradi sl#3ili i neko2 vrsti #2jetni6 le3i%ta) s #2jetni2
"agrijavanje2 nalik na ink#'atore. Lov je 'io i sport) i "a'ava) i na$in do'avljanja dop#nske
2esne 6rane. Lovilo se 6ajkanje2) spo2o# pasa) i" "asjeda ili pri2jeno2 st#pi1a) a pred2et
lova 'ila je sitna i kr#pna divlja$) pa $ak i velike "vijeri @2edvjedi) lavovi i leopardiA. Ri'olov
je 'io po2orski) rije$ni i je"erski) a # /gipt# i Donjoj Me"opota2iji ri'a se #"gajala i #
2rijestili%ti2a i ri'nja1i2a.
.andan ratarsko4sto$arskoj privredi 'ili s# o'rti i trgovanje. .ri'avljaj#i svoje sirovine s
jedne strane od re"#ltata poljoprivrede i sto$arstva) s dr#ge strane na te2elj# ra"vijenog
r#darstva i 2etal#rgije) a "natni2 dijelo2 i #vo"no2 trgovino2) o'rtni$ka je i"rad'ena
djelatnost istovre2eno 'ila "avisna o ra"vijenosti poljoprivrede) sto$arstva) r#darstva i
trgovinske ra"2jene) kao %to je i sa2a na sve nji6 djelovala i kao podstrek i kao do'avlja$
radni6 sprava i ro'nog sadr3aja # trgovinsko2 pro2et#.
Me<# ra"li$iti2 o'rtni2 str#ka2a 2o3da je najistakn#tije 2jesto pripadalo tekstilnoj
proi"vodnji. 9 "apadni2 dijelovi2a kaliata vi%e se i"ra<ivalo lanene tkanine) a # isto$no2e
pa2#$ne. Bilo je 2nogo vrsta tkanina) od jednostavni6 i gr#'i6 platna do 'rokata protkani6
"latni2 i sre'rni2 niti2a i tkanina #kra%eni6 'iserje2) drag#lji2a i opto$eni6 "latni2
plo$i1a2a. Veo2a je 'ila ra"vijena te6nika 'ojenja tkanina. Ra"li$ito osnovno gradivo i
ra"novrsno o'ojenje niti o2og#avalo je ili2arstv#) oso'ito ra"vijeno2 # Ar2eniji)
=ora"an#) .er"iji) Irak# i Siriji) da se ra"vije kao pose'no podr#$je likovne #2jetnosti na
ko2 s# ostvarena i"vanredna dostign#a) ponekad #pravo antasti$ne ljepote. &ase'n# vrst#
tkanja $inilo je i"ra<ivanje "avjesa) pregrada) 6as#ra i si. od sasi) sla2e) trske ili pal2ina li%a.
Srodno to2e 'ilo je i ko%ara%tvo. .o$ev%i od VIII. st. postepeno se na podr#$j# kaliata
#vodila proi"vodnja papira. On je #nesen i" Kine najprije # Sa2arkand) a "ati2 se
proi"vodnja ra"vila # Bagdad# i dr#gdje) # /gipt# i Marok#) odakle je prodrla # isla2sk#
=ispanij#. .roi"vodnja papira od tekstilni6 sirovina @krpaA #'r"o je potisn#la i" #potre'e
egipatski papir#s i ko3n# perga42en#. Najstariji arapski sa$#vani dok#2ent) napisan na
papir#) potje$e i" ,CC. Veo2a velik# rasprostranjenost postigao je #"goj d#dova svil1a) pa s#
neke o'lasti kaliata stekle slav# proi"vodnjo2 tkanina od te gra<e.
Tekstilnoj o'rtni$koj djelatnosti pridr#3ivala se o'rada ko3e) 2etala) drva) i"rada pos#<a od
pe$ene i s#%ene gline) i"rada 'ijeloga i o'ojenoga stakla) proi"vodnja sap#na) 2io2irisa i
eteri$ki6 #lja.
Ra"novrsnoj i 'ogatoj proi"vodnji do'ara i nji6ovoj ra"2jeni veo2a je po2agala neprekin#ta
tradi1ija trgovinskog pro2eta na 1ijelo2 podr#$j#
I+G
Kaliata. Isla2ska je prostrana dr3ava # svoji2 grani1a2a sjedinila "e2lje # koji2a prijela"
i" anti$ke epo6e # srednjovjekovn# kronolo%k# etap# nije donio dokidanje ili "natno
sla'ljenje pro2eta i ro'no4nov$anog poslovanja. Naprotiv) politi$ko pove"ivanje regija s
ra"li$iti2 i"vori2a sirovina) s ra"li$iti2 vegeta1ioni2 "ona2a i ose'#jni2 asorti2ano2
proi"voda i 'ogatstava) popraeno #klanjanje2 politi$ki6 grani1a 2e<# takvi2 o'lasti2a)
#velike je potpo2oglo daljnji pro1vat trgovine koja # do'a A''asida #spijeva i"dii
'lagostanje i2#ni6 dr#%tveni6 slojeva do nesl#ene ra"ine.
Trgovina # "e2lja2a A''asidskog kaliata i njegovi2 dr3ava2a nasljedni1a2a 'ila je
trojakaE lokalna) #n#tardr3avna i svjetska.
.rvi o'lik trgovanja pove"ivao je agrarn# i sto$arsk# privred# neposredni6 proi"vo<a$a s
o'li3nji2 gradski2 sredi%te2. Ali svako takvo) pa i 2anje gradsko sredi%te 'r"o je svojo2
pon#do2 ro'e nadrastalo lokalne okvire. 9 nji2a kao prodava$i ro'e ne ist#paj# sa2o
lokalni proi"vo<a$i o'rtni6 r#kotvorina) nego i trgov1i koji svoj# ro'# dopre2aj# i" dalji6 pa
i daleki6 podr#$ja. Na taj na$in potro%a$i i" neposrednog s#sjedstva gradova na nji6ovi2
tr3ni1a2a s#sre# i proi"vode i" daleka) pa se # nji2a lokalna trgovina pove"#je i stapa s
daleko2. Takv# #log# ostvarivali s# oso'ito oni gradovi koji s# le3ali na $vori%ti2a #staljeni6
karavanski6 p#teva) na pogodni2 prijela"i2a veliki6 rijeka) nado2ak do'ri6 po2orski6 l#ka
spajaj#i privred# 2e<# so'o2 ra"li$iti6 regija. 9 pose'no povoljni2 #vjeti2a takvi s#
gradovi) kao %to je to 'io sl#$aj Kaira) Aleksandrije) Meke) Da2aska) Bej4r#ta) K#e) Basre)
Ispa6ana) Ni%ap#ra) Merva) =ive) B#6are) Sa2arkanda i dr.) postajali sredi%ti2a svjetskog
pro2eta koji je spajao podr#$ja od Atlantika do Indije i Kine.
9 ve"i s dalekose3ni2 do2eto2 arapske trgovine i svestrani2 podrijetlo2 ro'a s kojo2 s#
poslovali) isla2ski s# se trgov1i ne#2orno kretali krstarei gole2i2 prostorni2
#daljenosti2a kaliovi6 "e2alja. 9 individ#alni2 i) jo% $e%e) gr#pni2 p#tovanji2a odla"ili
s# kopno2 i 2ore2 # daleke krajeve) $ak i preko grani1a Kaliata) # #n#tra%njost Arike) #
T#rkestan) Mongolij#) Indij#) Indone"ij# i ondje se s#sretali i pove"ivali s kretanje2 ro'nog
pro2eta koji je dopirao i" Kine) ekvatorijalne Arike i dr#gi6 "e2alja. Neka s# sredi%ta i2ala
potp#no i"#"etno "na$enje. Tako je Aleksandrija odr3avala poslovne ve"e sa svi2 "e2lja2a
oko Sredo"e2noga 2ora) otpre2ala karavane # d#'in# ari$kog kontinenta) Krveni2 se
2ore2 pove"ivala s :e2eno2 i ot#da #klj#$ivala # trgovin# sa &an"i'aro2 i Indijo2. I
Basra) kao grad 'li"# #%a /#rata i Tigrisa # .er"ijski "aljev) #s2jeravala je svoj# trgovin#
pre2a Indiji i Isto$noj Ari1i) ali tako<er i pre2a .er"ijskoj visoravni) =ora"an# i
Transoksijani. T# s# se) # rije$ni2 dolina2a A2#4Darje i Sir4Darje s#sretale dvije veo2a
va3ne trgovinske str#jeE 7veliki svileni p#t8 %to je preko Sogdiane i T#rkestana vodio #
Srednj# A"ij# i sjevern# Kin#) i ko2'inirani rije$no4po2orsko4kopneni p#t koji je i"
=ore"2ije) na donje2 tok# A2#4Darje) preko Kaspijskoga 2ora i "ati2 #"vodno i ni"vodno
rijeko2 Volgo2) preko sjevernor#ski6 gradova) # prvo2 red# Novgoroda) i"'ijao na Baltik i
t# se pove"ivao s evropsko2 trgovino2 koja je i%la # Skandinavij#) Britanij# i !landrij#.
Trgova$ko poslovanje vr%ilo se tek 2anji2 dijelo2 # o'lik# neposredne ra"2jene ro'a a
veino2 spo2o# nov1a. Osnovna "latna jedini1a nov1a 'io je dinar) a osnovna sre'rna
jedini1a dir6e2. No2inalna koli$ina "lata # jedno2 dinar# i"nosila je 5)JG g.) a koli$ina
sre'ra # dir6e2# J)+D g. Nji4
I+C
6ov 2e<#so'ni vrijednosni odnos # na$el# je i"nosio l E *5) ali se s vre2eno2 poveavao #
korist "lata. Velika rasprostranjenost kaliatskog "latnog i sre'rnog nov1a od Indije i /tiopije
do Skandinavije i &apadne /vrope jedna je od potvrda o do2et# i s2jerovi2a trgova$kog
poslovanja.
.ovr6 pri2jene nov1a kao neposrednoga k#povno4prodajnog sredstva # ra"2jeni ro'e) #
veliki2 se poslovni2 sredi%ti2a Kaliata ra"vilo tako<er kreditno i 'ankovno poslovanje.
.ost#pno se od naplaivanja nov1e2 prela"ilo na #potre'# $ekova i kreditni6 pisa2a. I2ao1i
"ali6a nov1a s#djelovali s# # trgovinskoj do'iti davanje2 "aj2ova #" "natne ka2ate i tako
nad ra"ino2 trgova$ke "arade ostvarivali do'iti na te2elj# ak#2#lirani6 'ogatstava) spo2o#
sa2ooplodnje #lo3enog kapitala.
Veo2a ra"nolika privredna djelatnost stanovni%tva na podr#$j# Kaliata) od ele2entarne radne
djelatnosti # poljoprivredi do 'ankarstva i li6ve) 'ila je odra" @a tako<er i #"rokA slo3ene i
'ogato nijansirane dr#%tvene str#kt#re. Ona je > kao i privredna ra"novrsnost > pola"ila
@nadove"#j#i se na epo6# O2ejadaA od veo2a ra"li$iti6 pred#vjeta 'a%tinjeni6 i" etapa %to s#
pret6odile arapsko2 osvojenj#.
9 podr#$ji2a gdje je od davnine postojala potre'a dalekose3ni6 iriga41ioni6 siste2a
or2iralo se jo% # predisla2sko do'a na$elno dr3avno vlasni%tvo nad sve#k#pno2 o'radivo2
"e2ljo2) pri $e2# s# osnovne o'ra<iva$ke snage # agrar# "adr3avale svoj# iskonsk#
rodovsk#4seosk# organi"a1ij#) a nji6ove da3'ine # korist dr3ave kao vlasnika osnovnog
sredstva "a proi"vodnj# @tj. "e2ljeA n#3no s# popri2ale svojstvo dr3avne da3'ine ili pore"a.
Takve o'ave"e podvrgle s#) na pr. # /gipt#) sve#k#pno agrarno stanovni%tvo # da34'insko
podlo3ni%tvo dr3avi. .onegdje je) kao # sasanidsko2 Iran# po$etko2 VI. st.) otvoreni #stanak
selja%tva @#stanak 2a"dakitaA one2og#io or2iranje neograni$ene ropske podlo3nosti
neposredni6 proi"vo<a$a dr3avnoj vlasti) nakon $ega je @reor2a2a =o"roja I. An#%irvana)
GI*>G+DA i"gra<en poredak $vrsto deinirane da3'inske o'ave"anosti selja%tva # odnos#
pre2a dr3avi i lokalni2 nosio1i2a dr3avne vlasti. .ri to2e s# neposredni o'ra<iva$i "e2lje
2orali plaati dr3avi "e2lji%ni pore" po jedini1i o'radiva tla @"a arapske vlastiE 6ara$A i
glavarin# @"a arapske vlastiE d3i"ijaA.
Kod no2adsko4sto$arski6 ple2ena o'likovao se najprije rodovski ili ple2enski posjed
pa%njaka) a "ati2 se taj posjed kolektiva pretvarao # posjed glavara porodi1a ili rodova)
koji2a $lanovi roda odnosno ple2ena daj# da3'ine poreskog karaktera. Nerijetko s#
'ed#inska ple2ena #padala na s#sjedna agrarna podr#$ja i pri2oravala nji6ovo stanovni%tvo
na da3'insk# podlo3nost. 9 'iti) po ovo2e 2odel# Arapi s# i"gradili i svoj odnos pre2a
3iteljstv# "e2alja koje s# pokorili nakon s2rti osniva$a isla2ske religije. .oslije osvojenja
oni s#) kao vladala$ka etni$ka sk#pina doseljenika) akti$no nadslojili starije stanovni%tvo i
pretvorili se # da3'inske korisnike na$ela da na te2elj# osvojenja sve#k#pna "e2lja pripada
dr3avi i vojno4politi$koj vlasti koj# $ine arapski osvaja$i a personii1ira je njen vr6ovni
poglavar) kali.
Arapi s# isprva 3ivjeli kao privredno neaktivna ok#patorska vojska # gradovi2a i
garni"oni2a gdje s#) #vijek pripravni na vojn# ak1ij# i g#%enje po'#na) pri2ali dr3avne
pen"ije i plae # nov1# i naravi i" dr3avnog onda koji se pop#njavao poreski2 da3'ina2a
pokorenog stanovni%tva. Te s# da3'ine # osnovi i dalje 'ile "e2ljarina i glavarina) pri $e2# je
"e2ljarina @6ara$A 2ogla dose"ati i do G-hd sve#k#pnog #roda. Ali taj na$in #"dr3ava4
I+D
nja arapskoga vladaj#eg sloja poka"ao se veo2a 'r"o kao neprakti$an) pa se ve od kraja
Os2anove vladavine @CGCA prela"i na davanje dr3avne "e2lje naj#gledniji2 Arapi2a # "ak#p
@katijaA) i to na te2elj# kaliove 2ilosti ili #" odre<en# otk#pnin#. Takva "e2lja i dalje #
na$el# ostaje vlasni%tvo dr3ave. &a nj# je o'darenik 2orao plaati dr3avi "ak#pni$k# da#
@desetin# ili #%#rA) a od nearapskog stanovni%tva koje je 3ivjelo na toj "e2lji i o'ra<ivalo j#
#'irala se # i2e dr3ave "e2ljarina i glavarina. Iako i2a i dr#k$iji6 t#2a$enja ovi2e
or2irani6 odnosa) najvjerojatnije je da se katijski #st#pak dr3ave sastojao # to2e) %to je
katijar do'ivao pravo da # svoj# korist #'ire "e2ljar2# i glavarin# @6ara$ i d3i"ij#A) pri $e2#
je dr3avi 'io o'ave"an davati desetinski pore" @#%#rA od svoji6 pri6oda. Ti2e se davanje
dr3avne "e2lje privilegirano2 vladala$ko2 sloj# o'ja%njava kao akti$ko) neposredno
#st#panje # korist klase vlastodr3a1a osnovni6 dr3avni6 pri6oda sa "e2lje koji2a se # ranijoj
a"i pop#njao dr3avni ond) i i" kojega je dr3ava) kao opi posrednik # eksploata1iji
neposredni6 proi"vo<a$a) isplaivala pen"ije i plae # nov1# i naravi i ti2e osig#ravala
eg"isten1ij# i 'lagostanje $lanovi2a po'jedni$ke arapske na1ije. Takvi2 prep#%tanje2
dr3avnog prava na #'iranje da3'ina neposredni o'ra<iva$i "e2lje ne postaj# de j#re
podani1i2a onoga tko je od dr3ave do'io katij# nego sa2o pri2aj# o'ave"# da "e2ljarin# i
glavarin# @koje i6 terete na te2elj# dr3avne pore4ske d#3nosti) a proi"a%le s# i" $injeni1e
osvojenja # ratno2 pot6vat# %to s# ga i"vr%ile arapske vlastiA na2ir#j# ne vi%e dr3avi nego
katijar#. Ti2e katijar postaje korisniko2 ti6 da3'ina) ali on ipak i dr3avi predaje odre<eni
dio)) desetin# od svi6 svoji6 pri6oda @#%#rA.
Takvo2 preinako2 odnosa) o'dareni1i @katijariA postaj# delegirani2 posjedni1i2a "e2lje) a
"e2lja se pretvara # rn#lk) to jest "e2lji%te oslo'o<eno d#3nosti da dr3avi dostavlja prvo'itn#
"e2ljarinsk# i glavarinsk# da3'in#. M#lkovi s# i "e2lji%ta isla2ski6 @prvenstveno arapski6A
rodovski6 ili seoski6 "ajedni1a i sa2ostalni6 seoski6 porodi1aL i nji6ovi korisni1i d#3ni s#
dr3avi plaati sa2o desetin# @#%#rA. Dr3avna je vlast #st#pala "e2ljoposjede i isla2ski2
vjerski2 #stanova2aE d3a2ija2a) 2edresa2a) dervi%ki2 sa2ostani2a. To je 'ila t"v.
vak#ska "e2lja. &a ra"lik# od 2#lkova) s koji2a s# korisni1i # tok# vre2ena s2jeli
slo'odno raspolagati) predavati i6 # nasljedstvo) prodavati ili poklanjati) vak#ska "e2lja
ostaje 7vje$na8 i neot#<iva) trajno # posjed# vjerske #stanove kojoj je predana.
:o% od vre2ena prvi6 kalia 'ilo je spe1ii$nog davanja # s2isl# plae "a odre<en# vojn# ili
1iviln# sl#3'#) pri $e2# se) "a ra"lik# od katijarski6 2#lkova) takav "e2ljoposjed poslije
o'darenikove s2rti vraao # dr3avni "e2lji%ni ond jer je s2r# prestala i sl#3'a "a koj# je
takav posjed 'io nagrada. Bio je to t"v. ikta > siste2. I od takve "e2lje njen je korisnik
dr3avi plaao #%#r) a neposredni o'ra<iva$i na njoj snosili s# o'ave"# 6ara$a i d3i"ije #
o'darenikov# korist.
9 okvir# ovakvi6 posjedovni6 odnosa @neposredni dr3avni "e2ljoposjed ili 2irijska "e2lja)
2#lk ili alodijalni posjed teoretski dr3avne "e2lje) koji s vre2eno2 2o3e 2ijenjati oso'#
posjednika #" o$#vanje jednakog odnosa pre2a dr3avi) "ati2 ikta4posjed i vak#A
opredjeljivao se na$elno dvojaki polo3aj neposredni6 proi"vo<a$aE aA isla2sko @prvenstveno
arapskoA seosko stanovni%tvo) koje dr3i 2#lkovn# seosk# "e2lj# i od nje plaa dr3avi #%#rL 'A
ne2#sli2ansko seosko stanovni%tvo) koje plaa 6ara$ i d3i"ij#.
Vr6ovno vlasni%tvo 2#sli2anske osvaja$ke @najprije o2ejadske i) kasnije) a''asidskeA
dr3avne vlasti nad "e2ljo2 akti$no je sa2o preina$ilo
I+,
1ini$k# str#kt#r# vladala$kog sloja # korist arapski6 osvaja$a. Ono je nad "ate$eni2
posjedovni2 odnosi2a # agrar# i"gradilo nov# kategorij# privilegirani6 korisnika ostvareni6
po'jeda) "adr3av%i siste2 nagra<ivanja ti6 korisnika i" sredi%njega dr3avnoga onda) kako se
to $inilo # vrije2e 'i"antske ili iranske vlasti nad pokoreni2 o'lasti2a. Ali) # nastavk#
ra"vitka) kaliat #'r"ava ra"voj pre2a dodijeljeno2 @deligirano2A prav# posjedovanja "e2lje.
9 to2 pro1es# pripadni1i predarapski6 vladala$ki6 klasa @#koliko se nis# ko2pro2itirali
'or'o2 protiv arapskog osvaja$kog naletaA vode 'or'# da na te2elj# svoga pri6vaanja
M#6a2edove vjere postan# jednakopravni2 korisni1i2a povla%tenog polo3aja kao i Arapi. T#
'or'# vode i "a posjedovna prava nad "e2ljo2 po jednako2 na$el# delegiranoga i2ovnog
odnosa a i "a svoje s#djelovanje # dr3avnoj #pravi i vladanj#. .olo3aj proi"vo<a$a # agrar#
dieren1ira se pri to2e po kriterij# vjerske pripadnosti. M#sli2ani2a se i na toj ra"ini pri"naje
ne sa2o potp#na oso'na slo'oda nego i slo'oda od plaanja "e2ljarine i glavarine. S#protno
to2e) neisla2sko radno stanovni%tvo postaje nosio1e2 glavnine ekono2ski6 tereta spo2o$#
koji6 se #"dr3ava politi$ko4#pravno4vojni aparat sredi%nje vlasti) ali i 1io povla%teni sloj na
koji se kaliova vlast oslanja.
Sve do B. st. odr3ali s# se kao osnovni o'li1i "e2ljoposjedni$ki6 odnosa neposredno)
2irijsko dr3avno vlasni%tvo te 2#lk i vak#. .o$ev%i od B. st. sve se vi%e %irio ikta4siste2)
kao privre2eno) naj$e%e do3ivotno davanje dr3avne "e2lje vojni2 i 1ivilni2 sl#3'eni1i2a
dr3avne vlasti # svojstv# plae "a vr%enje odre<eni6 #nk1ija) pri $e2# korisnik do'iva pravo
da # svoj# korist #'ire #o'i$ajene dr3avne pore"e od radnog stanovni%tva.
Taj je o'lik posjedovanja "e2lje 'io eikasan oslona1 sredi%nje dr3avne vlasti sa2o tako d#go
dok se # neposrednoj praksi osjealo i pri"navale da je #st#panje "e2lje "aista sa2o nagrada
"a vojn# i 1iviln# sl#3'# kali# i dr3avi. Ali ve tijeko2 B. st. #velike je oja$ala tenden1ija da
se ikta4posjedi tretiraj# kao nasljedna do'ra) pa je svaki posjednik ikta4"e2lje) '#d#i da je
'io #3itnik dr3avni6 da3'ina) se'e # sve vei2 ra"2jeri2a s2atrao i nosio1e2 dr#gi6
dr3avni6 ko2peten1ija. Takvo2 svojo2 #s2jereno%#) ovo je 2rvljenje sredi%nje dr3avne
vlasti #velike doprinijelo sla'ljenj# a''asidskog kaliata # J. polovi1i B. i # *. polovi1i BI.
stoljea.
Nakon prodora Seld3#ka # .er"ij# i Irak ikta4siste2 naglo se %irio i jo% je # veoj 2jeri
pro3eo 1io teritorij Irana) Iraka) Sirije i Male A"ije. B#d#i da je nova vojno4politi$ka vlast
2asovno i"vla%ivala dotada%nje ikta4"e2ljo4posj1dnike i nji6ova i2anja dodjeljivala
pripadni1i2a novoga osvaja$kog sloja) prvenstveno T#r1i2a4Seld3#1i2a) # prvi je 2a6 nova)
seld3#$ka sredi%nja vlast) raspola3#i odano%# novoo'dareni6 gospodara) 'ila "natno ja$a od
dotada%nje dr3avne vlasti a''asidski6 kalia. Ali jednaki pro1es osa2ostaljivanja ikta4posjeda
i teritorijalni6 vlasti 'rojni6 $lanova vladala$ke porodi1e seld3#$ki6 s#ltana) ve"ira i vojni6
"apovjednika odvijao se # isto2e s2isl# dr3avne i politi$ke de"integra1ije i vodio ras#l#
1jelok#pnog poretka.
9 vrije2e ra"2a6a ikta4siste2a kao do2inantnog o'lika posjedovanja "e2lje na te2elj#
prep#%teni6 da3'inski6 prava dr3avne vlasti nosio1i2a vojni6 i 1ivilni6 sl#3'i do%lo je do
relativne #niika1ije # so1ijalno4ekono24sko2 polo3aj# selja%tva. I # oni2 o'lasti2a gdje je
"a 2aksi2alne 2oi a''asidski6 kalia 'ila "natno ra"vijena eksploata1ija ro'ova #
poljoprivredi) r#darstv# i radovi2a oko gradnje i odr3avanja iriga1ioni6 siste2a @Donji
/gipat) j#3na Me"opota2ija) =ore"2ijaA ro'ovski je rad #st#pio 2jesto
I++
eksploata1iji "avisnog selja%tva koje o'ra<#je posjednikove "e2lji%ne $esti1e) $i2e se nji6ov
polo3aj # 'iti ekono2ski i"jedna$io s polo3aje2 neposredni6 proi"vo<a$a oso'no slo'odnog
stat#sa # dr#gi2 dijelovi2a dr3avnog teritorija. 9 isto vrije2e) poja2 raje) koji je prvo'itno
o"na$avao "avisno stanovni%tvo ne2#sli2anske vjerske pripadnosti) sada je pro%irio svoj
opseg i o'#6vaao sve#k#pno "avisno selja%tvo) i ono koje je pri6vatilo isla2) i ono koje je
"adr3alo neisla2sk# vjer#. Kr%anska je raja i dalje plaala 6ara$ i d3i"ij# @#
t#rskoos2anlijsko do'aE ispend3aA) a 2#sli2anska sa2o #%#r @desetin#A i pose'n# nov$an#
da3'in# na i2e "e2lji%ne rente # korist e#dal1a pod $ij# s# vlast i ti selja1i "apali @# t#rsko4
os2anlijsko do'aE $itA. Ali ja$anje velikog "e2ljoposjeda t#rske) arapske i per"ijsko4iranske
vojno4sl#3'e4ni$ke aristokra1ije #spjelo je nadsvoditi vjersk# ra"lik# i"2e<# 2#sli2anski6 i
ne2#sli2anski6 o'ra<iva$a "e2lje i #sprkos ra"li$ito2 te2elj#) podrijetl# i opseg# nji6ovi6
da3'ina ostvariti nji6ov podjednako "avisni polo3aj na "e2lji) koja se pa#peri"a1ijo2 seljaka
i or#3ani2 pritisko2 nad nji2a pretvorila # sastavni dio velika%ki6 i2anja. Otada sve#k#pno
selja%tvo o'ra<#je $esti1e "e2lje koja nije nji6ova i2ovina) nego pripada neko2 gospodar# i"
sloja vlastodr3a1a) a optereena je da3'inski2 d#3nosti2a koje sve podjednako #'ire
posjednik i2anja.
9 gradovi2a a''asidskog kaliata kao i # dr3ava2a4nasljedni1a2a kaliove svjetovne vlasti
gradsko je "e2lji%te 'ilo 2#lkovni posjed) pa je i2ala1 takve "e2lje 2ogao) pod no2inalni2
dr3avni2 vr6ovni%tvo2) slo'odno raspolagati "e2lji%te2 k#a) dvori%ta) 'a%ti) radioni1a i
d#ana. Dr3avna politi$ka vlast prep#%tala je #prav# # gradovi2a @# koji2a s# 3ivjeli 'ogati
trgov1i) "e2ljoposjedni1i) o'rtni1i) d#and3ije) sl#ge i naja2ni radni1iA svojevrsnoj gradskoj
2ili1iji kojoj je na $el# 'io reis. 0radovi s# prvo'itno posv#da 'ili podlo3ni regionalno2
nosio1# dr3avne politi$ke vlasti. Ali gradski s# i2#ni stale3i od dr#ge polovi1e BI. st. te3ili
stje1anj# odre<ene gradske sa2o#prave koja je nastojala o'#6vatiti ne sa2o ele2ente
ad2inistrativne sa2ostalnosti) nego je) # prvo2e red#) 3eljela stei privredn# ne"avisnost.
Isprva je) nai2e) "e2aljski gospodar gradskog teritorija strogo nad"irao sve#k#pn#
proi"vodnj# # gradski2 sredi%ti2a) #tvr<ivao postign#te do'iti i svoji2 pore"ni$ki2
aparato2 osig#ravao #'iranje da3'ina od o'rtni$ke i trgova$ke djelatnosti koje s# se davale #
o'lik# o'roka od "anatski6 proi"voda ili tr3i%ni6 i pro2etni6 taksa) #la"nina i i"la"nina na
gradski2 vrati2a) 2ostarina) 1estarina i si. Ali s ekono2ski2 ja$anje2 gradova gradske s#
lokalne vlasti stje1ale sve vi%e ra"loga i sve vi%e snaga da vode #porn# 'or'# kako 'i poreska
prava teritorijalni6 vlasti pretvorile # da3'ine koje e se #'irati # korist gradski6
sa2o#pravni6 organa.
G. K9LT9RA 9 ABBASIDSKOM KALI!AT9 I N:/0OVIM DRPAVAMA
NASL:/DNIKAMA
Arapski s# osvaja$i svojoj vlasti podvrgli podr#$ja dvij# visokora"vijeni6 k#lt#raE podr#$je
'i"antsko46elenisti$ke k#lt#re # Donje2 /gipt#) .alestini) Siriji) Ar2eniji i dijelovi2a Male
A"ije) te podr#$je iranske k#lt#re) koje je i sa2o # "natnoj 2jeri 'ilo pro3eto 6elenisti$ki2
#tje1aji2a. &'og toga s# # prvo2 red# gr$ke k#lt#rne tekovine 'ile pola"na to$ka # ra"vitk#
5--
O'li1i l#kova # isla2sko2 graditeljstv#E aA egipatski %iljasti l#kL 'A 2a#rski potkovasti
l#kL 1A indijski t#pok#tni l#k.
arapske k#lt#rne djelatnosti # do'a O2ejada i A''asida. 0lavna is6odi%ta toga #tje1aja 'ila s#
/dessa i =arran) # 0ornjoj Me"opota2iji) Antio6ija i Aleksandrija te 2nogi sa2ostani i dr#gi
1entri # "e2lja2a preoteti2a od Bi"anta. 9 Kaliat# se veo2a rano pojavila svijest o potre'i
posjedovanja i) od2a6 "ati2) i prevo<enja gr$ki6 klasi$ki6 i 6elenisti$ki6 djela na arapski. .ri
to2 se naj$e%e prevodilo posredno) najprije s gr$koga na sirijski) a "ati2 s toga je"ika na
arapski.
/po6a inten"ivnog prevo<enja s gr$koga) te2atski veo2a ra"li$iti6 djela) od ilo"oije do
te6ni$ki6 "nanosti i 2edi1ine) po$ela je jo% sredino2 VIII. st. Ali sna3n# organi"a1ion#
osnov# toj djelatnosti dao je tek osn#tak Akade2ije kalia Al4Ma2#na @,I-A. 0lavna "adaa
te #stanove 'ila je da na'avlja originalne r#kopise gr$ki6 "nanstveni6 i ilo"oski6 dostign#a
i da organi"ira nji6ovo prevo<enje na arapski. .ri to2 posl# gr$ka je lijepa knji3evnost
#velike 'ila "ane2arena. 9 to2 pogled# k#dika2o vee "na$enje i2ala je per"ijska
'eletristi$ka literat#ra.
:edan od naj"asl#3niji6 prevodila1a s gr$kog na sirijski i arapski 'io je nestorijanski kr%anin
i" =ire) # sjevernoj Siriji) :oanniti#s ili =#sain i'n I%ak @,-+>,DIA koji je djelovao kao
glavar knji3ni1e # Al4Ma2#novoj Akade2iji. &ajedno sa svoji2 s#radni1i2a preveo je
sve#k#pna 0alenova djela) Stari "avjet) .latonov# Dr3av#) vei 'roj Aristotelovi6 ilo"oski6
i prirodo4"nanstveni6 djela. 9 isto2 "nanstveno2 sredi%t#) a i dr#gdje) 2nogi s# dr#gi
prevodio1i svoji2 arapski2 $itatelji2a o2og#ili po"navanje dr#gi6 Aristotelovi6 i
.latonovi6 djela) spise neoplatoni$ki6 ilo"oa) djela =ippokrata) lije$nika i 'otani$ara
Dioskorida) Ar6i2eda i /#klida) geo2etra i astrono2a Appolonija i" .erge) geograa
/ratost6ena) astrono2a .tole2eja i dr.
.rirodoslovne Inten"ivna prevodila$ka djelatnost dala je arapskoj k#lt#ri "nanosti ne
sa2o osnovna "nanja klasi$ne epo6e) 6eleni"2a i 'i"ant4
sko46elenisti$kog do'a) nego je djelovala i kao sna3an pod4strek da se na #svojeni2
sa"nanji2a ra"vij# vlastita "nanstvena i ilo"oska istra3ivanja. 9 to2 pogled# 2#sli2ani s#
naj"natnije #spje6e postigli na podr#$j# 2ate2atike) astrono2ije i geograije. Ne%to 2anje
re"#ltate ostva4
JC Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
5-*
rili s# # 2edi1ini i ilo"oiji) a # isla2skoj teologiji) prav# i arapsko2 je"ikoslovlj# stvorili s#
vlastite sa2ostalne "nanstvene dis1ipline.
:o% po$etko2 IB. st. vr%ena s# # .er"iji opse3na astrono2ska opa3anja i 2jerenja. Ali tek
sredino2 toga stoljea) s osn#tko2 dvaj# do'ro opre2ljeni6 opservatorija) # Bagdad# i
Da2ask#) "apo$ela s# siste2atska astrono2ska istra3ivanja. .ola"ei od pretpostavke da je
"e2lja okr#gla) 'agdadski s# astrono2i #spjeli i"ra$#nati opseg i pro2jer "e2lje. 9 id#e2
stolje# @BA osnovan je i ni" dr#gi6 opservatorija # ra"ni2 dijelovi2a dr3ave. I" toga opeg
poleta astrono2ski6 istra3ivanja nikao je jedan od najvei6 astrono2a # isla2sko2 svijet#)
Al4Batani @oko ,GD>oko +J+A. On je s veliko2 to$no%# i"ra$#nao p#tanj# 2jese1a i neki6
planeta) kole'anja eklip4tike i ra$#nski predvidio redovite s#n$ane po2r$ine. Ne%to 2la<i od
njega) A'd al4Ra62an @+-I>+,CA je # djel# 7O nepo2i$ni2 "vije"da2a8 #tvrdio ra"like #
nji6ov# sjaj# i i"veo "aklj#$ke o nji6ovoj relativnoj veli$ini i ra"li$iti2 #daljenosti2a od
s#n$eva siste2a.
Veo2a veliko podr#$je "nanstveni6 te2a o'ra<ivao je poliglot) 2ate2ati$ar) i"i$ar) astrono2
i 2ineralog Al4Bir#ni @+DI>*-,5A i" =ive) # dolini A2#4Darje) no koji je 3ivio # 0a"ni) #
Aganistan#. Na#$iv%i "a svog 'oravka # Indiji i sanskrt) prevodio je na arapski 'ra62anske
spise i o'javio "e2ljo4pisno4k#lt#rolo%ko djelo o Indiji. I"radio je 2etod# "a i"ra$#navanje
spe1ii$ne te3ine ra"li$iti6 prirodni6 s#pstan1a) teorij# o rota1iji "e2lje oko nje"ine osi i
prona%ao na$in "a i"ra$#navanje "e2ljini6 paralela i 2eridijana.
&nanstvene #stanove osnivane s# i # /gipt#) # do'a !ati2ida. Tako je kali Al4=aki2 *--G.)
po #"or# na Al4Ma2#na) dao podii svoj# Akade2ij# kojoj je tako<er dano # d#3nost da
prik#plja knjige i r#kopise) prepis#je starija i rijetka djela) njeg#je "nanstvena istra3ivanja i
organi"ira po#k# "nanstvenog pod2latka. T# je) i"2e<# ostali6) # po$etk# BI. st. djelovao Ali
i'n4:#n#s) a#tor slavni6 astrono2ski6 ta'li1a i po#$aka o sin#s# i kotan4gens#. 9 Kair# je
*-I+. #2ro astrono2) geoi"i$ar i opti$ar Ali al4=asan i'n al4=ajta2) na &apad# po"nat pod
i2eno2 Al6a"en. On je # svo2 djel# 7Ri"ni1a optike8 deinirao "akone o lo2# svjetlosti
kro" ra"li$ite 2edije i i"radio teorij# vi"#alnog opa3anja. 9 dr#gi2 radovi2a i"ra$#nao je
p#tanje seda2 s#n$evi6 planeta) pre1i"irao je periodi1itet nilski6 poplava i # velikoj
7Raspravi o geo2etrijski2 "nanji2a8 @# J knjigeA i"nio 2noge dotad nepo"nate $injeni1e.
S2atra se da je svoji2 dostign#i2a #velike #tje1ao na Rogera Ba1ona @BIII. st.A) Leonarda
da Vin1ija @l*G*+A i :o6anna Keplera @l*CI-A. Arapska 2ate2atika oslanjala se na starija
dostign#a kaldejsko4'a'i4lonski6) gr$ki6 i indijski6 pro#$avanja. Va3n# #log# # te6ni1i
iska"ivanja ra$#nski6 opera1ija i2alo je indijsko astrono2sko djelo Sidd6anta) napisano
prete3no # V. st. Ono je oko DDI. doneseno # Bagdad gdje ga je sa sanskrta na arapski preveo
Al4!a""ari) pa je pri to2e isla2ske #$enjake #po"nao s indijski2 siste2o2 pisanja 'rojki
pose'ni2 "nakovi2a @a ne slovi2aA) po dekadsko2 siste2#) s #potre'o2 ni%ti1e.
Taj siste2 pre#"eo je 2e<# prvi2a najvei arapski 2ate2ati$ar M#6a2ed i'n M#sa al4
=ore"2i @D,->oko ,G-A. Njegovo opse3no djelo o alge'ri prevedeno je # BII. st. na latinski)
pa je # evropski2 %kola2a sl#3ilo kao #d3'enik sve do BVI. st. Ti2e je ono i # /vrop#
#nijelo #potre'# t"v. arapski6 'rojaka. On je i"radio najstarije trigono2etrijske ta'li1e #
arapskoj "nanosti i prvi p#t o'radio poja2 sin#sa pre#"ev%i ga od Indija1a. Al4=ore"42ijev
s#vre2enik) .er"ijana1 Al4!arg6ani @na &apad# po"nat pod i2eno2
5-J
Alragan#sA) #veo je # arapsk# trigono2etrij# poja2 tangensa) a A'#l Vaa je # J. polovi1i B.
st. na toj osnovi i"radio logarita2ske ta'li1e "a i"ra$#navanje sin#sa i tangensa. Kod njega) a i
kod egipatskog astrono2a I'n4:#n#sa @potkraj B. st.A) pojavlj#j# se po#$1i o kosin#s#
kotangens#. Al4=ore"2i4jeve 2ate2ati$ke opera1ije) naro$ito # pogled# siste2ati"a1ije
jednad3'i dr#goga i treega st#pnja i na$ina nji6ova rje%avanja) dalje je ra"vio O2ar al4
=aja2 @oko *-5->**JIO5A) koji je "a vrije2e seld3#$ke vlasti radio # opservatorij# %to ga je
s#ltan Malik%a6 *-DG. dao podii # Ni%ap#r#) # sjeverno2 Iran#. 9 svo2 opse3no2 djel# o
alge'ri i"lo3io je sve#k#pno tada%nje "nanje s podr#$ja te 2ate2ati$ke dis1ipline) a sa svoji2
s#radni1i2a je reor2irao stari per"ijski kalendar i odredio astrono2sko trajanje s#n$ane
godine 2nogo to$nije nego %to je to *G,J. # kr%ansko2 svijet# ostvario t"v. gregorijanski
kalendar.
Sna3an interes arapski6 #$enjaka "a prirodo"nanstvene dis1ipline) a i realne potre'e
neposrednog 3ivota #s2jerile s# 2noga nastojanja da se na podlo"i klasi$ne i 6elenisti$ke
'a%tine #naprijede "nanja o lj#dsko2e tijel#) njegov# "dravlj# i 'olesti2a te o 2etoda2a
lije$enja. Ra"vitak je i na to2e podr#$j# "apo$eo prijevodi2a s gr$koga i sirijskog.
.osredni$ki2 djelovanje2 ni"a kr%anski6 @nestorijanski6A i 3idovski6 lije$nika) kao %to s#
'ili D3i'rail Ba6ti%#a6) :a6ja i'n4Masavia6) =#nain i'n4I%ak i dr#gi) do polovi1e IB. st.
veina je =ipokratovi6 i 0alenovi6 djela ve 'ila dost#pna arapskoj 2edi1ini i ona je na toj
osnovi #'r"o ostvarila velike #spje6e # 2edi1inskoj praksi i o'javljivanje2 #d3'enika)
en1iklopedija i rasprava o novini 2edi1inski2 spo"naja2a. Na prijela"# IB. # B. st. taj je
ra"vitak dosegao ve svoj vr6#na1 djelatno%# najveeg klini$ara isla2a) A'# Bekr Al4Ra"ija)
koji je 'io glavni lije$nik velike 'olni1e # Bagdad# i a#tor vi%e od stotine djela. Njegova
7Knjiga tajni8 prevedena je # BII. st. na latinski) pa je "a 1io srednji vijek ostala glavni
prir#$nik ar2akologije i terapije na evropsko2 &apad#. Sve#k#pn# tada%nj# 2edi1in#
sadr3avalo je njegovo gole2o djelo # deset sve"aka) koje je kraje2 BV. st. tako<er prevedeno
na latinski i 'ilo po"nato pod na"ivo2 7Al2ansorova knjiga8. /vropa je na latinsko2 je"ik#
# BIII. st. #po"nala i Al4Ra"ijev# 2edi1insk# en1iklopedij# @Al =avi ili Opse3na knjigaA pa je
ona i"vr%ila 'itno va3an #tje1aj na ra"voj 2edi1ine sve do BVII. st. .odjednako "na$enje
i2ali s# i re"#ltati %to i6 je na podr#$j# 2edi1ine postigao I'n Sina) koga evropski &apad
po"naje i kao velikog ilo"oa) pjesnika i je"ikoslov1a pod i2eno2 Avi1ena @+,->*-IDA. I on
je s#2irao 2edi1insko "nanje svoga vre2ena # djel# 7Kanon lije$ni%tva8) # G knjiga) koje je
ve # BII. st. prevedeno na latinski) a siste2atski o'ra<#je anato2ij#) i"iologij#) na#k# o
#"ro1i2a 'olesti) si2pto2atologij#) proilaks#) spe1ijaln# patologij# pojedini6 'olesti i
terapij#) pri $e2# je opisano oko DG- ra"li$iti6 prirodni6 lijekova i velik 'roj ljekoviti6
ke2ikalija.
Arapska 2edi1ina a''asidskog ra"do'lja oso'it# je pa3nj# poklanjala pro#$avanj# "ara"ni6 i
o$ni6 'olesti. Nje"ina slo'oda da vr%i sek1ije le%eva o2og#ila joj je da te2eljitije #po"na
anato2ij# $ovjeka) pa) i"2e<# ostaloga) njoj pripada i otkrie #loge kapilarnog siste2a #
krvotok#) a tako<er i deiniranje osnovni6 poj2ova epide2iologije. Do'ro po"navanje
anato2ije 'ilo je te2elj $#vene arapske kir#rgije) koja je) # BI. st. 'ila kadra vr%iti opera1ije
$ak i na o$noj ja'#$i1i.
Opi polo3aj lije$ni%tva # arapski2 "e2lja2a 'io je #gledan. Lije$ni$ko se "vanje $esto
'a%tinilo # o'itelji2a $ak i do %est ili seda2 pokoljenja.
5-I
S ti2 # ve"i 2edi1insko se %kolovanje isprva vr%ilo privatno. Ali veo2a 'r"o t# s# #log# #
velikoj 2jeri pre#"ele 'olni1e. .rv# od nji6 osnovao je =ar#n al4Ra%id # Bagdad#) a tijeko2
IB. st. osnovano je vi%e desetaka 'olni1a # ra"li$iti2 dijelovi2a dr3ave. One s# osi2 odjela
"a d#gotrajnija lije$enja i2ale i dispan"ere "a dijagnostik# i prv# po2o. .ostojale s#
pose'ne "dravstvene #stanove "a 3ene i porodni%tvo. 9 naj#gledniji2 'olni1a2a vr%ila se
redovna nastava "a '#d#e lije$nike) a i "a spe1ijali"a1ij#. 9 prvoj polovi1i B. st. 'ili s#
organi"irani i dr#gi o'li1i lije$ni$ke po2oiE lije$ni$ke ekipe 2orale s# p#tovati od 2jesta do
2jesta) i pr#3ati po2o 'olesni1i2a. .ri to2e je #o$avanje "ara"ni6 'olesti 2oralo 'iti
popraeno propisani2 2jera2a "a s#"'ijanje nji6ova %irenja.
B#d#i da se lije$enje vr%ilo "natni2 dijelo2 2edika2enti2a) #sporedo s ra"voje2 javne
"dravstvene sl#3'e 'ile s# organi"irane apoteke) sastavljane ar2akopeje i osnivane
ljekarni$ke %kole. Mkolovanje ljekarnika) kao i lije$nika) "avr%avalo se od dr3ave pri"nati2
ispiti2aL no) lije$enje2 se 'avilo i 2no%tvo pojedina1a koji nis# raspolagali dovoljni2 i
kvalii1irani2 "nanje2 "a str#$no vr%enje ti6 poslova.
Lije$enje 2edika2enti2a "asnivalo se na po"navanj# ljekoviti6 #$inaka 'ilja i ra"li$iti6
ke2ikalija. Ali kako jo% nije postojala ke2ija kao eg"aktna "natnost) nje"in# je #log# vr%ila
alke2ija. Nastojei prije svega pronai 2etod# kako 'i se #" po2o) neke tajanstvene tvari
3elje"o) 'akar ili olovo 2ogli pretvoriti # sre'ro ili "lato) ta je dis1iplina tra3ei svoj 7ka2en
2#dra1a8 post#pno otkrivala eksperi2entalne post#pke koji s# postali "nanstveni te2elj
novovjekovne ke2ije. Tako je alke2i$ar Dla'ir i'n4=ajan ve # J. polovi1i VIII. st. po"navao
pro1ese oksida1ije i red#k1ije) vr%io kristali"a1ije i" otopina i ostvarivao s#'li2a1ije ispareni6
rastopina. Mnogi arapski lije$ni1i) pa i oni najvei) 'avili s# se alke2ijo2 # potra"i "a
djelotvorni2 lijekovi2a) pa s# onda ra"li$ite do'ivene s#pstan1e e2pirijski ok#%avali #
ra"li$iti2 'olesti2a.
0eograija) etnologija 9 ve"i s prostranstvo2 arapske dr3ave) ra"novrsno4i 6istoriograija
%# njeni6 predjela) opse3ni2 #pravni2 i vojni2 "a4
da1i2a) daleko2 trgovino2 i 2nogi2 p#tovanji2a)
# Kaliat# je 'ilo 2nogo povoljni6 pred#vjeta "a ra"vitak "e2ljopisne "nanosti. Kao pola"na
to$ka # daljnjoj) veo2a plodnoj djelatnosti posl#3ila je knjiga Al4=ore"2ija 7Slika svijeta8)
i"ra<ena na te2elj# .tole2ejeve 0eograije i opre2ljena "e2ljopisno2 karto2. Tijeko2 IB)
B. i BI. st. 2nogi s# pis1i i" ra"li$iti6 dijelova a''asidske dr3ave) kao %to s# 'ili I'n =ordad4
'e6) Al4:ak#'i) I'n R#sta6) I'n !o"lan) Al4=a2adani) Al4I%takri) Al4Mas#di) I'n =a#kal) Al4
Makdisi) Al4Bir#ni) o'javljivali i"vanredno va3na p#topisna i "e2ljopisna djela) 'ogata
poda1i2a o ra"ni2 regija2a Kaliata) o njegovi2 gradovi2a) privredi) stanovni%tv#)
o'i$aji2a i povijesni2 "'ivanji2a. To o'ilje inor2a1ija o'#6vaalo je i 'rojne s#sjedne
"e2lje) od Indije i Srednje A"ije do Balkana i slavenski6 "e2alja # isto$noj /vropi) pa i danas
predstavlja drago1jen# i"vorn# gra<# "a politi$k#) privredn# i k#lt#rn# povijest 2nogi6
naroda.
I"ra"ito 6istoriograski rad a''asidskog ra"do'lja nado ve"# je se na 'iogrask# djelatnost
pisa1a koji s# # dr#goj polovi1i VIII. i # IB. st. opisivali 3ivot .roroka) njegovi6 pratila1a i
nasljednika i vojne pot6vate veliki6 o2e4jadski6 osvaja$a. Ni" istakn#ti6 arapski6
povjesni$ara po$inje djeli2a pi4
5-5
9n#tra%njost dvori%ta d3a2ije A"6ar) # Kair# @+D-4DJ.A
saa per"ijskog podrijetla) kao %to s# 'ili I'n K#tai'a) Al4:ak#'i) Al4Isa6ani i Al4Ta'ari. 9
nji6ovi2 se djeli2a povijesna gra<a prik#plja svestrani2 istra3iva$ki2 tr#do2 a i"lo3ena je
veo2a kriti$no. Tako je Al4Ta'ari svoje opse3no djelo 7Anali apostola i kraljeva8) koje se3e
od stvaranja svijeta do ++G) napisao na te2elj# svi6 stariji6 pisa1a) 'ogate i"vorne gra<e %to j#
je pro#$io # knji3ni1a2a i ar6ivi2a 2nogi6 krajeva # dr3avi) a tako<er i na te2elj#
provjeravane #s2ene tradi1ije i vlastiti6 "apa3anja.
9" Al4Ta'arija) najvei arapski povjesni$ar je Al4Mas#di) i" Bagdada @#2ro # Kair# +GCA. On
je prop#tovao 2noge "e2lje .rednje A"ije i j#goisto$ne Arike) a glavno 2# je djelo
povijesno4"e2ljopisni prir#$nik 7&latne livade i r#dni1i drag#lja8) # I*4o2 svesk#. 9 nje2#
je prika"ana povijest Ri2skoga 1arstva) Bi"anta) .er"ije) Indije) Pidova i svi6 isla2ski6
"e2alja do potkraj njegova 3ivota. On nastoji da "'ivanja prika3e na podlo"i sveope
predodre<enosti i ka#"alne pove"anosti. .ri to2e # 2otiviranj# doga<aja #velike #"i2a #
o'"ir prirodne i "e2ljopisne okolnosti) ali i lj#dske interese) 6tijenja i s6vaanja.
S#na i pravne &a najstarij# povijest isla2a i arapske 2#sli2anske dr3ave %kole od
osnovne s# va3nosti 'ila prik#pljanja i provjeravanja "a4
pisa o M#6a2edovi2 djeli2a) s6vaanji2a i i"reka2a) a tako<er o djeli2a i i"reka2a
njegovi6 naj'li3i6 s#radnika i sljed'enika. Ta tradi1ija @s#naA) isprva sa$#vana # #s2enoj
predaji) a "ati2 "apisivana @6a4disiA) $ini) #" K#ran) osnov# pravovjerne) s#nitske isla2ske
religije.
5-G
I" velikog o'ilja 6adisa) koji s# $esto #dovoljavali opre$ni2 politi$ki2 i idejni2
stre2ljenji2a) po$elo se # IB. st. vr%iti i"'or radi kanoni"a1ije pri"nate s#ne. Tako je do%lo do
i"dvajanja %est "'irki koje s# do'ile pri"nanje kao vjerodostojan tekst @Al4Sali6)
Vjerodostojna knjigaA. Najvei a#toritet) od2a6 i"a K#rana) stekla je "'irka od DJDG 6adisa
%to j# je i" 2no%tva od vi%e stotina tis#a 6adisa # J. polovi1i IB. st. sastavio .er"ijana1
M#6a2ed al4B#6ari.
Kanoni"irane "'irke 6adisa pri'avljale s#) # 'iti) vjerski a#toritet ni"# po#ka) 2#drosti)
prakti$ki6 #p#ta) propisa i o'i$aja sak#pljeni6 na %irokoj osnovi) ne sa2o i" arapski6 i"vora)
nego i na te2elj# 2e"opota2ijski6) sirijski6) iranski6) kr%anski6 i 3idovski6 tradi1ija)
or2irav%i sinkreti$k# 1jelin# naj prepor#$i j i vi j i6 eti$ki6 odred'i i na"ora.
Na te2elj# pro#$avanja K#rana i 6adisa or2irala se spe1ii$na isla2ska pravna "nanost
@ik6A. Ona podjednako o'#6vaa 'ogo%tovne propise kao i gra<anska i krivi$na pravna
na$ela. Ali) s vre2eno2 se poka"alo da K#ran i 6adisi nis# dovoljni da i"ravno svoji2
teksto2 pr#3e rje%enje slo3eni2 pro'le2i2a %to s# se pojavljivali # neposredno2 3ivot#.
&'og toga je ik6 dop#%tao da se tekstovi2a K#rana i s#ne pripo2a3e i"vodi2a po logi1i
analogije i "aklj#$1i2a po 2etodi ope s#glasnosti.
Ovakvi post#p1i re"#ltirali s# or2iranje2 $etirij# isla2ski6 pravni6 siste2a ili %kola.
=aniitskoj %koli 'io je osniva$ .er"ijana1 A'# =ania @#. DCDA) a nje"ina je s6vaanja
kodii1irao njegov sljed'enik) A'# :#s# @kraje2 VIII. st.A. Ona s# se "asnivala na teoriji o
prav# ded#k1ije po analogiji) #" 2og#nost da se pre2a individ#alno2 osjeaj# pravde
donosi odl#ka 6oe li se "aista "aklj#$ivati po analogiji. Ta je %kola o2og#avala veo2a
li'eraln# pri2jen# k#ranski6 i 6adiski6 propisa i stoga je 2e<# s#nitski2 2#sli2ani2a stekla
najvi%e pristali1a.
Kon"ervativnije od nje 'ile s# sve tri preostale pravne %kole) i t"v. %aiit4ska i 2alikitska
@na"vane po nji6ovi2 osniva$i2aA) a naro$ito 6an'alitska %kola) koja se te2eljila na
s6vaanji2a nje"ina #te2eljitelja) 'agdadskog pravnika A62ada i'n4=an'ala @#. ,GGA) koji je
pri"navao sa2o isklj#$ivi a#toritet K#rana i 6adisa) 'e" ikakvi6 prinova i proi"voljnosti.
I"van pravni6 siste2a s#niti"2a) %iiti s# i2ali svoj# "ase'n# pravn# %kol#. &a nji6 je jedini
a#toritet K#ran) pa oni ne pri"naj# ni s#n#) ni i"vode i" nje po analogiji ili na te2elj# ope
s#glasnosti pravni6 str#$njaka @kako s# to #svajali 6aniiti) odnosno 2alikitiA) nego sa2o
t#2a$enje K#rana %to ga vr%e nepogre%ivi i 'ogo2 nada6n#ti i2a2i) poto21i M#6a2edovi) #
koji2a se 'o3jo2 2ilo%# ponovo #tjelovlj#je d#6 sa2oga .roroka.
!ilo"oija Kao %to je isla2ska pravna na#ka) 'e" o'"ira na "natne #tje1aje ri2skog i
'i"antskog prava) 'ila tijesno ve"ana s isla2sko2 teologijo2 i religijo2) tako je i isla2ska
ilo"oija) #"a sv# svoj# 'itn# "asnovanost na gr$koj) per"ijskoj i indijskoj ilo"oiji) # velikoj
2jeri nastojala rje%avati pro'le2e %to i6 je na2etao opi isla2ski okvir d#6ovnoga 3ivota #
Kaliat#. .ola"ei od vjerski o'ave"ne "a2isli o apsol#tno2 'o3anstv#) isla2ski s# ilo"oi
tra3ili rje%enje pro'le2a o odnosi2a i"2e<# vje$ne 'iti i realnoga opstanka) "adir#i pri to2e
# eno2enologij#) teorij# spo"naje) antropologij# i 2etai"ik#. .o #"or# na Aristotela)
nastojali s# da svojini "nanje2 o'#6vate %to vei 'roj str#ka kako 'i na te2elj# ko2pletne
inor2a1ije o stvarnosti 2ogli dosei njen najd#'lji s2isao.
5-C
.rva velika li$nost arapske ilo"oije 'io je Al4Kindi @#2ro # Bagdad#) ,DIA. .isao je o
arit2eti1i) geo2etriji) astrono2iji) opti1i) 2edi1ini) logi1i) psi6ologiji) gla"'i i politi1i. 9
svo2e glavno2 ilo"osko2 djel# 7O intelekt#8) i"nio je) pola"ei od .latona i Aristotela @po
njegovi2 originalni2 spisi2a a i # interpreta1iji Aristotelova ko2entatora IIOIII) st.
Aleksandra i" Arodi"ijeA) #$enje o ra"li1i i"2e<# poten1ijalnog i aktivnog intelekta) $i2e se)
# krajnjoj konsekven1iji) otvarala de'ata o odnos# i"2e<# 2etai"i$koga apsol#ta i pojavnoga
svijeta. Brojna Al4Kindijeva djela prevo<ena s# od BII. st. na latinski i i2ala "natan #tje1aj na
ra"vitak evropske ilo"oije.
:o% 2nogo vee "na$enje "a ra"voj arapske ilo"oije i2ao je Al4!ara'i) podrijetlo2 T#r$in)
koji je prete3no 3ivio # Bagdad# a #2ro # Da2ask# @+G-A. .revodio je Aristotela i
novoplatoni$ara .oririja. Me<# njegove najva3nije ilo"oske spise pripadaj# 7Drag#lj
2#drosti8 i 7.od#darnost .latona i Aristotela8. .ola"ei dalje od Al4Kindija) on je oso'ito
prod#'ljeno raspravljao o odnos# i"2e<# 'iti @esen1ijeA i postojanja @eg"isten1ijeA. Osnovno
je svojstvo prirodni6 'ia da s# sl#$ajna) 2og#a) nei"vjesna i prola"na. Nji6ova opstojnost
nije n#3na nego se 2o3e ostvariti sa2o kad je do'ij# od nekog #"roka. A taj #"rok 2o3e 'iti
sa2o iskonsko 'ie koje je apsol#tno i djel#je kao pra#"rok svega. :edino je # nje2# 'it
nera"dvojivo sjedinjena s postojanje2. Na taj je na$in Al4!ara'i deinirao jedan od
2etai"i$ki6 doka"a o postojanj# 'oga) koji s# kasnije pri6vatili i kr%anski ilo"oi @Al4'ert
Veliki) # BIII. st.) i dr#giA. Me<# oso'ito "ani2ljive Al4!ara'ijeve te"e pripada i njegovo
#$enje o diskontin#itet# @ato2skoj str#kt#riA 2aterije i vre2ena) kao i njegova politi$ka
teorija o dr3avi. Nadove"#j#i se i na to2 podr#$j# na .latona i Aristotela) on je s2atrao
n#3ni2 osn#tak ope) svjetske dr3ave koja e 'iti str#kt#rirana 6ijerar6ijski) a i"ra"ita joj je
svr6a da #savr%ava svelj#dsko do'ro i pravd#) jer je takvo #re<enje #vod i pripre2a "a
kona$n#) nad"e2aljsk# sre# # vje$no2 3ivot#. .re2da) na taj na$in) poredak %to ga s2atra
idealni2 nije jedna$arski) Al4!ara'i od svi6 kategorija #pravlja$a "a6tijeva 'e"#vjetno
2oralno i intelekt#alno savr%enstvo) pa s# #pravo ta svojstva te2elj i ra"log nji6ova
istakn#tog dr#%tvenog polo3aja.
Slavan kao lije$nik ali velik i kao ilo"o 'io je I'n Sina @Avi1enaA. Naj4"natnije 2# je
ilo"osko djelo 7Knjiga o"dravljenja8) # *, sve"aka. &a ra"lik# od dr#gi6 arapski6 ilo"oa)
on je # 2anjoj 2jeri #svajao aristoteli"a2 a potp#nije pri6vaao .latonova i neoplatoni$ka
na"iranja) ali i6 on ra"ra<#je po vlastito2 poi2anj# i s novi2 #o$avanji2a. Kao jedan od
prete$a najva3nijeg pro'le2a koji2 se 'avila kr%anska skolastika) on je velik# pa3nj#
posvetio pitanj# #niver"alija. .o njegov# 2i%ljenj#) #niver"alije) opi poj2ovi) prvo'itno s#
postojali # 'o3je2 d#6#) a ostvar#j# se # konkretno2 postojanj# pojedina$ni6 'ia. On se)
dakle) # to2e pitanj# opredjelj#je "a 7reali"a28) to jest s6vaanje da opi poj2ovi nis#
proi"vod 2i%ljenja nego da i2aj# vje$n#) realn# opstojnost. I Avi1ena je #svajao podio'# na
jedno jedino apsol#tno i nestvoreno 'ie koje je sjedinjena 'it i postojanje) a s#protna s# 2#
sl#$ajna i prola"na 'ia) 2e<# koja pripada i $ovjek) i koja stoga n#3no 2oraj# 'iti stvorena.
Avi1ena je 'io jedan od oni6 isla2ski6 ilo"oa koji je @#" %panjolsko4arapskog ilo"oa I'n
R#%da ili Averroesa) i" BII. st.A najvi%e #tje1ao na ra"voj kasnosrednjovjekovne kr%anske
ilo"oije) pose'i1e na To2# Akvinskoga i D#ns S1ota.
Radikalno s#protan aristoteli$koj orijenta1iji veine arapski6 ilo"oa 'io je .er"ijana1 i"
=ora"ana Al40a"ali @*-G+>****A. S2atrao je da je 'itna "adaa ilo"oije da opravdava i
doka"#je teolo%ke doktrine. 9 svoji2 djeli2a) prevedeni2a # BII. st. na latinski) podvrgavao
je kriti1i aristoteli"a2 Al4!ara'ija i djelo2i$ni aristoteli"a2 Avi1ene. .ri'li3avaj#i se #
veoj 2jeri platonovskoj 2isti1i a i isla2sko2e 2isti$ko2 s#i"2#) "agovarao je
vjerodostojnost 'o3jeg stvaranja i" ni$ega i s#protstavljao se #va3avanj# sveopeg ka#"aliteta
svoji6 veliki6 pret6odnika. Takvi2 svoji2 ra"vitko2 Al40a"ali je postao istakn#ti2
predstavniko2 dog2atsko4teolo%ki orijentirane ilo"oije t"v. po'ornika vjerske istine
@kala2A. Svojo2 teolo%ko2 orijenta1ijo2 Al40a"ali je 'io srodan kr%anskoj skolasti$koj
ilo"oiji) koja je se'e s2atrala 7sl#%kinjo2 teologije8) pa s# njegovi teore2i # to2 pogled#
i2ali odjeka # djeli2a To2e Akvinskoga @# BIII. st.A i $ak .as1ala @# BVII. st.A.
Sekts i vjersko4Npoliti$ka #$enja
Kio ko2pleks isla2ske teologije) prava i ilo"oije # svojoj neprekidnoj 3ivoj djelatnosti 'io
je # trajno2 s#ko'# s 2nogo'rojni2 ot1jepljivanji2a i "astranjivanji2a od sl#3'eno
pri"nati6 vjerski6 i pravni6 dog2i. Ali to ot1jepljivanje gotovo je #vijek) #" idejne poti1aje)
'ilo ve"ano #" politi$ke s#ko'e ra"li$iti6 interesa # odnos# pre2a vlasti i # pogled# politi$ko4
so1ijalne str#kt#re isla2ske dr3ave.
0otovo neposredno poslije M#6a2edove s2rti po$ele s# 'or'e sa %iiti"42o2 i 6arid3iti2a
koje s# o2ejadski kalii #g#%ivali okr#tno2 silo2. Ali i nakon toga sve s# nove i nove sekte
neprekidno ni1ale tijeko2 2nogi6 stoljea arapske 1ivili"a1ije) i # isto$ni2 "e2lja2a) i na
&apad#.
:o% # VII. st. pojavilo se #$enje po ko2e $ovjek ni$i2 nije deter2iniran # svo2
opredjeljivanj# i djelovanj#. Svojo2 #nk1ijo2) to se #$enje @t"v. kadari"a2A prakti$ki
s#protstavljalo podjednako a#toritet# i dr3avne i vjerske vlasti) kao aktori2a koji na2e#
2isaone i so1ijalno4politi$ke okove.
Ali nepokoravanje poretk# i"gra<ivalo je svoj# teoretsk# osnov# i teo4lo%ko4ilo"oski
s#protni2 teore2i2a) pa je tako sekta d3a6i2ija) nastala # prvoj polovi1i VIII. st.) pori1ala
slo'od# $ovjekova opredjeljivanja) ali je na toj osnovi negirala i potre'# 'ilo kakvi6 vjerski6
o'reda i po'o3nosti i od'a1ivala vjerski i politi$ki a#toritet kaliata. B#d#i da 'og ne2a
nikakvi6 lj#dski6 svojstava) on ne 2o3e ni i"ri1ati neki na#kL stoga ni K#ran nije 2ogao od
vijeka postojati # njegov# d#6#) nego je on # vre2en# nastalo djelo lj#dskoga #2a) iako je
re"#ltat neposrednog poniranja # tajanstvo 'o3anstva. Dosljedno to2e) ni 6adisi ne 2og#
i2ati pravo na povjerenje. Na taj na$in) od sve#k#pne religije ostaje sa2o potre'a slo'odnoga
i nena2et4n#tog do3ivljavanja nadnaravne veli$ine 'o3je) a # neposrednoj stvarnosti 3ivota
od#stajanje od gra2"ljivosti "a 'lago2 i 2oi2a.
Na prijela"# s o2ejadske na a''asidsk# epo6# nastao je idejni ko2pleks 2#ta"ili"2a. To je
#$enje pri6vaalo na"or o postojanj# $ovjekove slo'odne volje i o potre'i 2editativnog
do3ivljavanja 'o3je 'iti) a dodavalo je stanovi%te da svaki 2#sli2an sa2a se'e a#to2atski
isklj#$#je i" isla2ske vjerske "ajedni1e kad po$ini neki "lo$in ili te3ak 2oralni prekr%aj. 9
skraj4njoj konsekven1iji) 2#sli2ani) dakle) i2aj# pravo da se po'#ne i s or#3je2 # r#1i protiv
svake nepravedne vlasti.
5-,
Brojne i na ra"li$ite na$ine radikalne sekte %to s# se ra<ale i" realnog odnosa vlasti pre2a
naj%iri2 slojevi2a stanovni%tva pri2oravale s# pravovjerni s#niti"a2 da se 'ori "a #$vr%enje
svoga polo3aja. On je to $inio ko2pro2isni2 opredjeljivanje2 "a postoje# vlast. Nakon
osn#tka A''asid4skog kaliata) s#niti"a2 se radi 2ira # 2#sli2anskoj "ajedni1i priklanja
novoj dinastiji i postaje njeni2 oslon1e2 s2atraj#i da je snaga dr3avnog poretka "a isla2
va3nija od #dovoljavanja politi$koj i so1ijalnoj pravdi) kako je to 'ilo 2og#e "a6tijevati na
te2elj# radikalne interpreta1ije iskonski6 isla2ski6 "a2isli. Na toj osnovi) s#niti"a2 je #
do'a =ar#n al4Ra%ida stekao neosporno do2inantan polo3aj.
Ali s#parni$ka 'or'a dvoji1e =ar#novi6 sinova "a vlast navela je 2la<ega od nji6) Al4
Ma2#na) da se po"ivanje2 na 2#ta"ilitsko na$elo o prav# 'or'e protiv poro$ne vladavine
$ak i "akonitoga kalia) do2ogne vlasti. &a njegove vladavine) a i "a dvoji1e njegovi6
nasljednika 2#ta"ili"a2 postaje sl#3'eno2 politi$ko4vjersko2 doktrino2. Karakteristi$no je
da s# teoreti$ari toga #$enja prete3no 'ili 2#sli2ani nearapskog podrijetla. Oni s# isti1ali
"na$enje kriti$noga i 2isaonog stava pre2a eno2en# religije. Ali 2#ta4"ilitski ra1ionali"a2
post#pno se pretvarao # vjerski eklekti1i"a2 ili se 1ijepao na ra"li$ite kon1ep1ije) s
nejednaki2 stanovi%ti2a pre2a poretk# %to s# ga kalii ostvarili do%av%i na vlast i oslanjaj#i
se na njegov# doktrin#. Tako je jedan od veo2a istakn#ti6 2#ta"ilitski6 ideologa) Al4Na""a2
@# *. polovi1i IB. st.A sjedinjavao d#alisti$k# "a2isao o 'og# kao i"vor# isklj#$ivo do'ra i
$ovjek# kao i"vor# "la) s gr$ki2 ato2i"2o2 i 'ra62anski2 pori1anje2 proroka) pa je s ti2 #
ve"i od'a1ivao i proro$ko "na$enje M#6a2eda i njegova K#rana. Njegov s#vre2enik
T#2a2a 'en Asra propagirao je neograni$eni 6edoni"a2) prilago<#j#i se ti2e stvarnosti
kaliova dvora na ko2 je 3ivio kao ot2jena li$nost i 1ijenjeni pjesnik. S#protno to2e)
od#pir#i se #3i4va$ki2 s6vaanji2a %to s# prevladala # vr6ovi2a dr#%tva) Al4M#"dar je #
isto to do'a) # i2e istoga 2#ta"ili"2a) "a6tijevao aske"#) a sli$na s6vaanja propagirali s# i
dr#gi ideolo"i.
9 vrije2e prevlasti s#niti"2a a "ati2 2#ta"iliti"2a # kaliat#) %iiti s#) naro$ito # .er"iji i
Irak#) i2ali 2nogo pristali1a) ali s# 'ili potla$ena sekta jer s# se i" na$elni6 ra"loga
s#protstavljali A''asidi2a kao #"#rpatori2a.
Ali i # takvi2 se okolnosti2a %iiti"a2 ra"granjivao na odvojke koji s# ra"li$ito reagirali na
dr#%tven# i politi$k# stvarnost. :o% # prvoj polovi1i VIII. st. osa2ostalio se t"v. "aidi"a2)
ogranak koji se nije "adovoljavao klo4n#e2 veine %iita pred pritisko2 vlasti i sve i"ra"itiji2
#s2jeravanje2 pre2a "atvaranj# # tajne gr#pa1ije) sklone 2a%tanj# i pasivno2 $ekanj# dana
kad e ponovo 'iti o'javljena Alla6ova volja) nego je tra3io aktivn# 'or'#) # kojoj svaki
!ati2in i Alijin poto2ak i2a jednako pravo i d#3nost da se 'ori "a osvajanje vlasti.
Ve po$etko2 J. polovi1e VIII. st. # %iiti"2# je nastao novi raskol. Nji6ovo vjerovanje da se
d#6ovni .rorokov a#toritet 'o3jo2 2ilo%# prenosi i" koljena # koljeno po direktnoj sila"noj
lo"i 2e<# poto21i2a M#6a2edove keri !ati2e i "eta Alije na%lo se pred trojaki2
t#2a$enje2. :edni s# s2atrali da je %esti M#6a2edov poto2ak) D3aar) pred s2rt svoj# vlast
i 2o i2a2a predao svo2e starije2 sin# Is2ael#L a kad je ovaj #skoro #2ro) vjerovalo se da
je on postao 7sakriveni i2a28 ili Ma6di i da 2# je Alla6ovo2 voljo2 na2ijenjeno da $eka #
sakrivenosti sve dok Alla6 ne odredi da ponovo do<e na svijet i o'novi i"opa$eni isla2.
Dr#ga sk#pina je s2atrala da je
5-+
9n#tra%nje dvori%te s 7"vano28 d3a2ije # Isa6an#. Kraj BI. st.
i2a2o2 nakon Is2aela postao njegov sin M#6a2ed i da je on o$ekivani Ma6di. I) naj"ad)
trea je sk#pina tvrdila da je poslije Is2aela i2a2o2 postao njegov 2la<i 'rat M#sa) a
Ma6dije2 e 'iti tek onaj njegov poto2ak) koji '#de po red# dvanaesti poto2ak .rorokov.
Do2inantni vjersko4ideolo%ki s2jer) 2#ta"ili"a2) ostao je #tje1ajan na politi$k# vlast #
Kaliat# sve do sredine IB. st. S nast#po2 kri"nog ra"do'lja koje je slijedilo nakon Al4
M#tasi2ove s2rti @,5JA) dr3avni je re3i2 #vidio da je 2#ta"ili"a2 opasan "a sta'ilnost
poretka i da je # t# svr6# 2nogo podesniji i"ra"ito kon"ervativni s#niti"a2) pa je on ve "a
kalia Al4M#tava4kila @,GJA progla%en sl#3'eno2 idejno2 orjenta1ijo2) a 2#ta"ili"a2 i %iiti4
"a2 'ili s# podvrgn#ti 3estoki2 progoni2a. Ipak) i # progonstv#) 2#ta"iliti s# i dalje
o'javljivali ni" rasprava i spisa koji2a s# se 'orili jednako "a svoje dog2atsko4teolo%ke
na"ore kao i "a svoja s6vaanja dr#%tveni6 i politi$ki6 odnosa.
5*-
Dr#ga polovi1a IB. st. donijela je) # dalje2 i sve ja$e2 ras#l# kali4skoga a#toriteta) prije
kratkotrajne epo6e sta'ili"a1ije # seda2deseti2 i osa2deseti2 godina2a a i poslije nje) naglo
ja$anje "aiditskog %iiti"2a i #jedno njegov# dr#%tveno4politi$k# radikali"a1ij#) pa "aiditi
podi3# nekoliko po'#na) s#djel#j# # #stank# ari$koga ro'ija @"in<aA) a # perierni2
o'lasti2a kaliata #spjeli s# or2irati i svoje pose'ne) teritorijalno nevelike politi$ke
tvorevine od koji6 se najd#3e odr3ala ona %to j# je po$etko2 B. st. # :e2en# osnovao :a6ja
'en =#sein al4=adi) a koja se sa sjedi%te2 # Sani odr3ala nekoliko stoljea. I "aidi"a2 je
svoj# vjersko4politi$k# doktrin# i"gradio vei2 'roje2 teoretski6) povijesni6 i propagandni6
spisa.
9sporedo sa "natni2 aktiviranje2 "aidi"2a) #porno je djelovao i i2a2ski %iiti"a2. 0otovo
sa svaki2 novi2 pokoljenje2 # lo"i .roroko4vi6 poto2aka or2irale s# se gr#pa1ije na
te2elj# #vjerenja da je #pravo taj poto2ak pravi i kona$ni Ma6di) pa se %iiti"a2 2rvio #
ra"li$ite sljed'e. Naj"ad se to grananje "avr%ilo stanovi%te2 glavne str#je i2a2ski6 %iita da je
dvanaesti M#6a2edov poto2ak) M#6a2ed4al4M#nta"ar) "aista posljednji od i2a2a koji s#
3ivjeli i da je on svojo2 s2r# postao skriveni Ma6di koji $eka Alla6ov po"iv da se vrati na
svijet radi o'nove istinske .rorokove vjere.
I2a2i"a2 je tijeko2 IB. i B. st. ra"vio "natn# teolo%k# i politi$k# literat#r#. Najvei njegov
teoreti$ar 'io je Al4K#laini) # B. st. Ali #sporedo s takvi2 djeli2a) 2e<# ideolo"i2a
i2a2i"ana 'ilo je i te3nji "a pove"ivanje2 s ilo"osko4dog2atski2 "a2isli2a veo2a
daleki2 iskonsko2 isla2#. Tako je .er"ijana1 Al4Kadda6 jo% # IB. st. stopio i"2aelitsk#
dog2# sa "a2isli2a %to i6 je .rednji istok sadr3avao # svoji2 tradi1ija2a %to se3# #na"ad sve
do gnosti$ke ko"2ogonije i e2ana1ionisti$ke teorije o podrijetl# 'o3anstva) sve2ira i lj#di.
Al4Kadda6ovo #$enje je ira$ki seljak =a2dan Kar2at potkraj IB. st. preo'ra"io # teorij# o
revol#1ionarno2 #stank#) o jednakosti svi6 pristali1a pokreta @kar2atijaA 'e" o'"ira na
nji6ovo dr#%tveno podrijetlo i etni$k# pripadnost) i o "ajedni1i i2ovine. Njegovi s# pristali1e
or2irale kolektivna i2anja i 2e<# so'o2 dijelili plodove rada) a o'rtnike s# organi"irali #
"adr#ge @sinA) pa s# ti2 pri2jero2) posredstvo2 2#sli2anske Mpanije) #tje1ali i na kasnije
o'likovanje 1e6ova # &apadnoj /vropi.
Kar2atska ne#2orna 2isionarska i propagandna djelatnost #velike je pridonijela or2iranj#
ati2idske vlasti) najprije # Irikiji) a "ati2 # /gipt#) iako politi$ka ostvarenja koja s# i" ti6
ak1ija proi"a%la nis# ni#4koliko ostvarila nji6ove prvo'itne ko2#nisti$ke "a2isli.
I" kar2atske osnovi1e ra"vile s# se # BI. st. i sekte dr#"a i 6a%i%ina. Sekta dr#"a) na"vana
tako po svo2 osniva$#) 6ora"ansko2 T#r$in# Al4Da4ra"ij#) po$etko2 BI. st.) veo2a se
anga3irala # egipatsko4sirijsko2 radikalno2 is2aeliti"2# !ati2ida) a i # epo6i kri3arski6
ratova or2irala je naj'or'enije vojne i gerilske odrede protiv kr%anski6 ratnika. .otkraj BI.
st.) # .er"iji je je2enitski Arapin Al4Sa''a6 osnovao sekt# 6a%i%ina. Ona je pori1ala .rorokov
a#toritet i $ak potre'# 'ilo kakve vjere. &asnivala se na skrajnje strogoj organi"iranosti i
slijepo2 podvrgavanj# volji poglavara sekte. 9 2nogo'rojni2 s#parni$ki2 'or'a2a dinastija
na tl# Kaliata i ra"li$iti6 lokalni6 vlastodr3a1a) 6a%i%ini s# se anga3irali kao
i"vr%ila$ki odredi # "avjera2a) #2orstvi2a) plja$ka%ki2 pot6vati2a i osvetni$ki2 ak1ija2a)
na te2elj# vlastiti6 opredjeljenja nji6ovi6 poglavara) a i kao naj2ljena or#3ana sila. Nji6ovo
prvo politi$ko #2orstvo neke visoko #"dign#te li$nosti 'ilo je s2akn#e Malik%a6ova ve"ira
Ni"a2a al4M#lka @*-+JA. Od kraja BI. st. 6a%i%ini s# stekli sna3na #pori%ta # Siriji) pa s# i oni
i2ali "natan #dio # 2nogi2 'or'a2a %to s# i6 pro#"rokovali kri3arski po6odi
"apadnoevropski6 ratnika.
9 sve#k#pnoj intelekt#alnoj at2oseri isla2ski6 "e2alja) #" 2noga dr#ga ideolo%ka) vjerska)
ilo"oska i so1ijalno4politi$ka opredjeljenja) veo2a je #tje1ajan 'io s#i"a2) kao ope
2isti$ko #s2jerenje) nastalo # opre1i sa sna3ni2 or2ali"2o2 %to s# ga na2etala ortodoksna
vjerska i pravna #$enja. .o"ivaj#i se na neke i"reke K#rana) s#iti s# 3eljeli postii 2isti$k#
spo"naj# 'oga. .re2a ovosvjetovno2 3ivot# "a#"i2ali s# asketske stanovi%te. 9
arg#2entiranj# svoji6 na"ora pre#"i2ali s# ra"li$ite ele2ente ranoga kr%anstva)
neoplatoni"2a) '#d6i"2a i teo"oije. Na$elno s# od'a1ivali te3nj# "a 'ogaenje2)
prepor#$ali s# da svaki 2#sli2an 3ivi na te2elj# 2an#elnog rada i # se'i i"gra<#je nese'i$n#
lj#'av pre2a 'og# i sve2# 3ivo2e. Na toj osnovi s#i"2a @koj# je prvi is1rpno or2#lirao
Al4Darani) # *. polovi1i IB st.A) 2isti$ki se pokret granao i veo2a plodno 2aniestirao ni"o2
ilo"osko2oralisti$ki6) knji3evni6 i pjesni$ki6 ostvarenja) koja se ra"vrstavaj# od i"ra"ito
gnosti$ki6 kon1ep1ija N#'ij1a Al4Mis4rija @# *. polovi1i IB. st.A ili .er"ijan1a Tir2id6ija
@kraje2 IB. st.A do panteisti$ki6 i '#d6isti$ko4nirvanisti$ki6 o'lika 2isti1i"2a # slijedei2
stoljei2a koji s#) na te2elj# d#'oki6 ogor$enja sa stvarno%# svijeta) tra3ili potp#no
otkretanje lj#dskog 6tijenja od 2aterijalnog opstanka.
9 1jelini) 2nogo'rojne isla2ske sekte) a'erantna ideolo%ka opredjeljenja i teore2i o
lj#dsko2e stav# pre2a 3ivot# i s2isl# postojanja nes#2njivo s# ni1ali i" 2anje ili vi%e
i"ra"itog i svjesnog distan1iranja pre2a realno2 poretk# i neposredni2 odnosi2a %to i6 je
dr3avna str#kt#ra ostvarivala.
Na toj je osnovi i dr3avna vlast sve vi%e #vi<ala potre'# kr#te regle42enta1ije pri"nati6 i
spasonosni6 na"ora o dr#%tv#) 2e<#lj#dski2 odnosi2a) o "na$enj# i #lo"i vjere i nepo'itno2
#gled# vr6ovni6 politi$ki6 a#toriteta. Stoga ona prist#pa neke vrste kodiika1iji
tradi1ionalni6) pravovjerni6) s#4nitski6 #$enja teksto2 %to ga je po$etko2 BI. st. dao i"raditi
kali Al4Kadir @ot#da njegov na"iv kadirijaA. On je otada 'io o'ave"no $itan # svi2
d3a2ija2a) da 'i svako2 stanovnik# 'ilo jasno kakvo je sl#3'eno vjersko) so1ijalno i
2oralno4politi$ko s6vaanje koje dr3avna vlast nepokole'ljivo pri6vaa. Ali) neprekidna
dr#%tvena dieren1ija1ija # Kaliat#) ra<anje sve novi6 politi$ki6 opreka i #tje1aji ra"li$iti6
intelekt#alni6 tradi1ija i s#vre2eni6 #pliva odr3avali s# i dalje poti1ali 2nogostr#kost
isla2skog idejnog i k#lt#rnog opredjeljivanja i # stoljei2a koja s# slijedila nakon posljednji6
de1enija BI. stoljea) i to #toliko vi%e) %to je #pravo to do'a donijelo nove i veo2a dra2atske
s#srete isla2a s kr%anski2 svijeto2 &apadne /vrope) a # stoljei2a koja s# slijedila i nove
s#dare sa "natni2 snaga2a %to s# na isla2sk# or'it# nasrn#le s #daljenoga istoka.
Takvo 'ogatstvo intelekt#alnog 3ivota # isto$ni2 isla2ski2 "e2lja2a nei"'je3ivo se 2oralo
o$itovati i na podr#$j# 'eletristi$ke knji3evnosti i likovni6 #2jetnosti.
5*J
Beletristi$ka 9 vrije2e O2ejada arapska se knji3evnost i"ra"ito ve"ivala knji3evnost na
predisla2sk# poe"ij# 'ed#ina) ali je od spontane knji3evnosti) koja je ni1ala neposredno #
3ivot#) sve vi%e postajala #pravljano2) dvorsko2 knji3evno%# kojoj je 'ilo svr6a da #ljep%a
3ivot kaliova dvora) da posl#3i kao "a'ava i ra"'i'riga dvorjani2a. Me1enatstvo kalia sve je
i"ra"itije pod#piralo panegiri$k# i "a'avlja$k# #s2jerenost knji3evni6 nastojanja. Bagdadski
kalii povodili s# se "a ti2 pri2jero2) pa se opi s2jer ra"vitka nastavlja i # toj epo6i. Ali
pre2da na2jena pisanja ostaje # 'iti ista) "natno se #savr%ava or2a) o'oga#je i"ra" i
pro%ir#je te2atika. Me<# panegiri$ari2a se sredino2 VIII. st. isti$# M#ti 'en Ajas i A'#4
Dola2a. O'oji1a s# 'ili dvorski pjesni1i na kraj# o2ejad4ske ere) a t# s# #log# i2ali i "a
A''asida prenijev%i # novo do'a i svoj stil i svoj# vje%tin#. 9 nji6ovi2 tekstovi2a i dalje se
odr3avaj# re2inis1en1ije na 'ed#inski 3ivot) na p#stinjske noi) ponavljaj# se #staljeni kli%eji
- ljepoti 3ena) j#na%tv# ratnika itd.) ali je taj presa<eni dekor sada 'io vidno artiiij elan.
S novo2 politi$ko2 sit#a1ijo2 #skoro s# se ipak pojavili i #tje1aji i"2ijenjeni6 okolnosti. 9
A''asidsko2 kaliat# # knji3evnosti po$inj# sve $e%e s#djelovati 2nogi nearapski pis1i) koji
#nose i nove te2e i nove sen"i'ilitete) $#vaj#i ipak nei"'je3ivi dekor koji tekstove pre"entira
kao poe"ij# koja ne prekida s arapsko2 tradi1ijo2.
:edan od prvi6 predstavnika takvoga ra"vitka 'io je .er"ijana1 Ba6%ar i'n B#rd koji je D,I.
$ak 'io s2akn#t) najvjerojatnije "'og svoga pristajanja #" "oroastri"a2 i 2ani6ejstvo. .isao
je lirsk# poe"ij# i satire) nastojao se otresti #staljeni6 nor2i i #savr%iti i"ra3ajni o'lik svoji6
pjesa2a. Njegov 2la<i s#vre2enik) tako<er .er"ijana1) A'#4N#vas 'io je 'liski prijatelj
kalia =ar#n al4Ra%ida i Al4A2ina) anakreonti$ki pjesnik koji slavi vino
* lj#'av) lagodni dvorjanski 3ivot) rasko% i elegan1ij#. 9 njegovoj poe"iji i2a i erotske
raskala%enosti) 6i2ni o ljepoti dje$aka) ali i 2nogo pasa3a i"ra"ite ljepote) skladnosti i"ra"a)
osjeajnosti) elegijske t#ge) pa $ak i slavljenja aske4ti"2a i o%tre satire o o'i$aji2a i
karakteri2a njegova vre2ena. Ova pose'na ko2ponenta A'# Navasove poe"ije) koja se #
njega javljala 2o3da kao odjek $esti6 raspolo3enja # %iri2 kr#govi2a stanovni%tva koje je
os#<ivalo rasp#sni 3ivot dvora) 'ila je glavno2 te2o2 A'#l4Ta6ija @D5, > oko ,J,A koji je
'io po "ani2anj# lon$ar i pisao o gor$ini sirotinjskog 3ivota) o odgovornosti lj#di pred
'o3jo2 strogo%#) o s2rti i o 'e"nadnosti 3ivota. Njegova pjesni$ka or2a 'ila je # sklad# s
njegovo2 2isaono2 orijenta1ijo2) je"ik 2# je jednostavan) 'e" ra"2etljivosti i
dekorativni6 6iper'ola) ali veo2a skladan i lijep.
&natn# slav# stekao je A'#4Ta22a2 @*. pol. IB. st.A) podrijetlo2 sirijski kr%anin i"
Da2aska) a djelovao je kao dvorski pjesnik # Bagdad#. .jevao je o j#na%tv# i 'or'a2a) ali #
njegovoj "'ir1i lirski6 pjesa2a 7Divan8 i2a rag2enata koji se #'rajaj# 2e<# najljep%a
dostign#a arapskog pjesni%tva. 9 do'a Sa2anida i "ati2 0a"navida djelovao je najvei
per"ijski pjesnik !ird#si @+IG>*-J-A) a#tor 7Knjige Kraljeva8) sa C-.--- sti6ova.
.ro"na 'eletristi$ka knji3evnost i"ra"itije se ra"vila tek potkraj o2ejad4skog ra"do'lja. 9
to2e prijela"no2 do'a najistakn#tija je li$nost 'io .er"ijana1 I'n Mokaa @#. oko DC-A. On
je s per"ijskoga pe6levi4je"ika na arapski preveo sanskrtsk# "'irk# 2oralisti$ki6 'asni
.an$atantra sl#3ei se veo2a sna3ni2 je"i$ki2 i"ra"o2 koji svjedo$i o "natno2 #tje1aj#
5*I
per"ijski6 knji3evni6 dostign#a na arapsk# pro"# # do'a nje"ina nastajanja.
Na I'n Mokaino #"orno ostvarenje oslanjali s# se pro"ai1i 1ijeloga
IB. stoljea) kao %to s# 'ili Sa6al 'en =ar#n) I'n Kotai'a i Al4D3a6i". Ovaj posljednji 'io je
esejist) anegdoti$ar i pripovjeda$. .isao je kratke) i"vanredno realisti$ke 1rti1e) prika"ivao je
3ivot # Bagdad# i dr#gi2 veliki2 1entri2a slikoviti2 i vje%to napisani2 pri$a2a) # koji2a
i2a i poe"ije) i 6#2ora) i kritike) a $esto i #$eni6 eksk#rsa koji svjedo$e o njegov# %iroko2
o'ra"ovanj#.
Ovakav svje3i i inventivni po$etak arapske pro"e veo2a se 'r"o pretvorio # kien#
knji3evnost koja je nastojala da rasko% rije$i i dik1ije nadredi s2isl# i sadr3aj#. :edan od
#"roka to2e 'ilo je to %to s# se djela $itala na sk#povi2a) gdje se ra"vijalo nad2etanje #
govorni$koj elokven1iji) # 'o2'asti$nosti ig#ra i dekorativne #$enosti) 'e" o'"ira na sadr3aj
koji je svojo2 #2jetni$ko2 spo"najo2 2ogao 'iti i siro2a%an. Taj knji3evni tip do'io je
na"iv rnaka2a6 @po rije$i koja o"na$ava sk#pna "asjedanjaA. &a$etniko2 toga s2jera s2atra
se Badi Al4=a22adani @#. *--,A) a najistakn#tiji2 s# 2# nastavlja$i2a 'ili Al4Ta6ali'ija) i"
Ni%ap#ra) i Al4=arriri) i" Basre @*-G5>**JJA. .ose'i1e je Al4=arririjevo djelo s2atrano
#"oro2 rje$ite i 'ogate pro"e) pravo2 ri"ni1o2 arapskoga knji3evnog je"ika. Nakon njega)
naka2a64pro"a postala je standardni2 o'liko2 pro"ne i dra2ske knji3evnosti) "a2jenj#j#i
prav# ka"ali%n# dra2sk# knji3evnost) koja se # srednjovjekovno2 arapsko2 svijet# nije
ra"vila.
Arapsk# pro"n# knji3evnost ne2og#e je 1jelovito "a2isliti 'e" #"i2anja # o'"ir "'irki pri$a
koje s# s vre2eno2 postale sastavni dio "'ornika Tis## i jedna no @Al Lajla64va4Lajla6A.
&a2e1i te "'irke nastali s# # Irak# potkraj IB. st.) a na$inio j# je .er"ijana1 Al4Dla6%ijari
@#2ro G5JA pre2a starijoj per"ijskoj "'ir1i 7Tis## pri$a8 # kojoj s# 'ila sadr3ana
pripovijedanja anegdoti$ko4po vi jesnog i 2a%tovitog karaktera) per"ijskog i indijskog
podrijetla. Al D3a6%ijari je toj gra<i dodao jo% i pri$e ira$kog podrijetla) pose'i1e anegdote i
lj#'avne "gode s 'agdadskog dvora # vrije2e =ar#n al4Ra%ida ili i" dr#gi6 ra"do'lja) ali koje
s# se pripisivale Al4Ra%idov# vre2en#. Tijeko2 id#i6 stoljea dodavala se jo% i dr#ga gra<a)
i" kasniji6 vre2ena 'agdadskog kaliata) ali tako<er i" indijski6) gr$ki6) 6e'rejski6 i
egipatski6 i"vora. Svoj kona$ni o'lik Tis## i jedna no do'ila je tek "a 2a2el#$ke vladavine
# /gipt#) od kraja BIII. do kraja BV. st.
Veo2a velik #tje1aj na arapsk# pjesni$k# i pro"n# knji3evnost kasniji6 stoljea i2ala je
velika povijest arapske knji3evnosti %to j# je sredino2
B. st. napisao Sirija1 A'#l !arad3 al^Isa6ani. Njegovo djelo 7Knjiga pjesa2a8 @Kita' al4
Aga2A #jedno je i povijest knji3evnosti i antologija najljep%i6 pri2jera te knji3evnosti.
Ti2e je ona postala najdrago1jeniji dok#2ent sve#k#pni6 'eletristi$ki6 ostvarenja do
polovi1e B. st.) ali #jedno i "'irka prepor#ka kako do'ra knji3evnost tre'a da '#de napisana.
Likovne #2jetnosti Od likovni6 #2jetnosti) gra<evinstvo A''asida i nji6ovi6 nasljednika
podjednako je svjedo$ilo i o nji6ov# gole2o2 'ogatstv#) i o visoko ra"vijeno2 te6ni$ko2
"nanj# graditelja kao i o "natno2 s2isl# "a sklad) veli$anstvo o'lika i "a proinjenost
5*5
#krasa. .ri to2e) nes#2njivo) kao i kod dr#gi6 podr#$ja k#lt#re) veliko "na$enje i2aj#
tekovine i #tje1aji pre#"eti od stariji6 1ivili"a1ija na ok#pirano2 podr#$j#E 'i"antsko4sirijske)
6elenisti$ko4egipatske) 2e"opota2ijske) per"ijske @sasanidskeA i indijske.
A''asidi s# i"vanredno 2nogo gradili) na 1ijelo2 dr3avno2 podr#$j#) ali s# 1ijeli gradovi) s
2nogi2 sjajni2 pala$a2a i d3a2ija2a) 2noge #tvrde i ladanjski dvor1i "a#vijek nestali #
ra"aranji2a tada%nji6 a jo% vi%e kasniji6 vre2ena.
Najstariji sa$#vani o'jekti sa2o s# djelo2i$no odr3ane r#%evine. :o% i" VIII. st. potje$#
"idine grada Rakke) na srednje2 /#rat#) 'li"# grani1a sjeverne Sirije. Slijepe arkade
okr#gli6 pilastera na sa$#vano2 rag2ent# kaliove pala$e # Rakki pove"ane s# na ni3e2
vijen1# o%tro slo2ljeni2 pol#kr#3ni2 l#kovi2a a na vi%e2 vijen1# t#pok#tno slo2ljeni2
l#kovi2a) pri $e2# s# r#'ni l#kovi na toj eta3i dr#k$ijiE ra%$lanjeni # tri 2anja l#ka @# o'lik#
trolistaA. Miroko @t#pok#tnoA slo2ljeni %iljati l#kovi natkri4vaj# i dveri na pri"e2noj ra"ini
o$#vanoga "ida. Na taj je na$in pala$a # Rakki sa2i2 jedni2 svoji2 rag2ento2
"asvjedo$ila sirijsko4egipatski #tje1aj %iljato slo2ljenoga l#ka "ajedno sa per"ijsko4indijski2)
%irokoga) t#pok#tno slo2ljenoga l#ka) i 2agre'ski2) s trolisni2 ili vi%elisni2 nad4
svo<avanje2 raspona 2e<# st#povi2a kakvo e karakteri"irati 2a#rsk# ar6itekt#r# sjeverne
Arike i Mpanjolske. 9potre'o2 slo2ljeni6 l#kova isla2ska #2jetnost Istoka sl#3ila se
nekoliko stoljea prije nego %to se taj konstr#k1ioni tip pojavio # goti$koj #2jetnosti
evropskog &apada.
.odjednake i"ved'ene o'like kao gra<evine # Rakki i2ao je i lova$ki dvora1 96ajdar)
podign#t potkraj VIII. st. oko J-- k2 j#goisto$no od Bagdada) sa$#van # r#%evno2 stanj#.
I2ao je pravok#tn# osnov#) s jedni2 vrati2a na svakoj strani) "a%tieni2a po'o$ni2 k#la2a.
9n#tra%nje prostorije 'ile s# pokrivene svodni2 krovo2 a pilastere s# pove"ivali pol#kr#3ni
l#kovi.
Me"opota2ijski2 gra<evina2a i" J. polovi1e VIII. st. s#vre2ena je d3a2ija Tarik6ana) #
Da2g6an#) per"ijskoj o'lasti j#3no od Kaspijskoga 2ora) 2asivno "danje s trije2ovi2a na
st#povlj# koje nai"2jen1e pove"#j# pol#kr#3ni i t#pok#tno slo2ljeni l#kovi.
Sredino2 IB. st. nastala je veli$anstvena d3a2ija # Sa2arri) na Ti4gris#) oko *J- k2 #"vodno
od Bagdada. I2ala je J 2 de'ele "idove od dekorativno slo3ene opeke) koji s# # ra"2a1i2a
'ili oja$ani o'li2 pol#4k#la2a. 9n#tra%nji) 2olitveni prostor 'io je natkriven krovo2 koji je
le3ao na J5 reda st#pova # %irini i + redova # d#'ini) a i pod#3n# je krovn# str#kt#r# nosio ni"
od JG redova po $etiri st#pa sa svake strane. 9n#tra%nji dvori%ni prostor i2ao je) # "a2etk#)
po sredini po'o$ni6 "idina livane) $etvorne) pol#kr#3ni2 svodo2 natkrite ni%e) koje e
kasnije) # per"ijsko4t#rkestanskoj ar6itekt#ri) po$ev%i od seld3#$koga do'a) stei #log#
najveli4$anstveniji6 ele2enata # $itavoj ar6itektonskoj 1jelini. Sa sjeverne strane d3a2ije #
Sa2arri) # #daljenosti od I- 2) #"di"ao se G- 2 visoki 2inaret spiralnog o'lika) po #"or# na
2e"opota2ijske "ig#rate.
Stijenje a''asidski6 gra<evina vjerojatno je 'ilo #kra%avano 2o"ai1i2a) ali se jo% $e%e
#potre'ljavala %t#kat#ra) i"ra<ena 'ilo spo2o# kal#pa ili na4Ijepljivanje2 2ase na te2eljn#
povr%in#. Ti veo2a karakteristi$ni #krasi) 'a%tinjeni i" sasanidske #2jetnosti) kitili s#
povr%ine "idova i l#kova geo4
5*G
2etrijski raspore<eni2 plitkoreljeni2 sadr3aji2a koji reprod#1iraj# 1vjetne i lisne preplete)
ni"ove ra"li$iti6 ovala) trok#ta i kr#glji1a) ra"li$ite pletere # 'ogati2 varija1ija2a) ponekad
o'ogaene pis2eni2a koja saopavaj# prete3no vjerske @k#ranskeA ali i dr#ge i"ri$aje.
Od velike gra<evinske djelatnosti T#l#nida # /gipt# potp#no se sa$#vala divna I'n T#l#nova
d3a2ija) nastala kraje2 IB. st. Svoji2 o'liko2 opona%ala je d3a2ij# # Sa2arri) ali s# joj
dvori%ne arkade i2ale %iroke) t#pok#tno slo2ljene l#kove) a krovi%te dekorativno i"vedene)
$ipkaste gr#do'rane. Njen 2inaret je vjerojatno tako<er i2ao "ig#ratski o'lik) ali je nakon
po3ara # B. st. preina$en # toranj $etvorne osnove na ko2 se di3e "ig#ratska spirala.
Deveto2 stolje# pripada i potp#na prerada t"v. Mra2orne d3a2ije @Sidi4Ok'aA # Kair#an#)
# T#nis#. .rostrano pa$etvorinasto dvori%te 'ilo je opkoljeno galerijo2 # kojoj s# st#povi
pove"ani t#pok#tno slo2ljeni2 l#kovi2a) dok s# # 2olitveno2 prostor#) # sredi%njoj la<i
koja vodi 2i6ra'# s ki'lo2) potkovasti) a # ostali2 la<a2a 2olitvenog prostora lagano
#siljeni l#kovi. &idovi "grade i dvori%ta 'ili s# sagra<eni od nai"2jeni$ni6 slojeva 1rnoga i
'ijelog 2ra2ora. .o$etko2 BI. st. podign#ta d3a2ija /l4Ke'ir) # grad# Al3ir#) i2ala je ve
isklj#$ivo potkovaste l#kove. I jedna i dr#ga i2ale s# 2inarete na $etvornoj osnovi.
B#vej6idska Mesd3id4d3a2ija # Najin# # .er"iji @oko +C-A i2ala je tako<er pa$etvorinasto
dvori%te) ali je po sredini svakoga od njegova $etiri "ida i2ala #kra%en# ni%# vei6 ra"2jera
@livaniA. Svi "idovi #kra%eni s# 'ogato2 %t#kat#ro2.
Otprilike isto2 vre2en# pripada najstarija ati2idska d3a2ija Al4A"6ar # Kair#) s krasni2
dvori%ni2 trije2o2 # ko2e t#pok#tno slo2ljeni l#kovi po$ivaj# na tanki2) okr#gli2)
2ra2orni2 st#povi2a) a "idn# povr%in# nad l#kovi2a isp#nja nai"2jeni$ni ni" slijepi6 ni%a i
ro"eta i"ra<eni6 # %t#kat#ri. Oso'ito je lijepa i"re"#1kana ograda ravnoga krova. Ne%to
kasnija) ali i kienija je kairska d3a2ija Al4A62ar @prijela" B. # BI. st.A.
Veo2a sna3an poti1aj daljnje2 ra"vitk# isla2skoga graditeljstva na istok# dali s# Seld3#1i.
Starije tradi1ije dekorativne #potre'e opeke # o'likovanj# vanjski6 i #n#tra%nji6 "idova oni s#
ra"vili do savr%enstva. .odi"anje k#pola) koje je 'ilo #o'i$ajeno nad 2olitveni2 dijelovi2a
d3a2ijski6 "grada ve i ranije) # Me"opota2iji) Siriji i Sjevernoj Ari1i) oni s# i"vodili
oso'ito 2ajstorski or2iraj#i prijela"e s $etvorni6 osnova # ni3i2 ra"ina2a na kr#3ni o'lik
ta2'#ra na ko2e sjede k#pole plieg ili vi%eg ispona. I" ranoga ra"do'lja seld3#$ke epo6e
svojo2 ljepoto2 sna3no i2presionira Mesd3idi4d3a2ija # Ispa6an# @oko *-+-A. Dvori%te joj
je opkoljeno dvokatni2 trije2o2 # ko2 s# rasponi nadsvedeni sasanidsko4indijski2
t#pok#tno slo2ljeni2 l#kovi2a) a po sredini svake od $etirij# strana dvori%ta di3e se po jedan
veli$anstveni visoki livan) nalik na %koljk#) nadsveden# t#pok#tno slo2ljeni2 l#ko2) pod
koji2 d#'oka ni%a i2a stalaktitni strop) ra%$lanjen 2anji2 #d#'ljenji2a "ajedni$ke svedene
konstr#k1ije. !asade li4vana i dvori%ni6 arkada poplo$ane s# 2odrikasti2 i 3#ti2 kera2i$ki2
plo$i1a2a) stvaraj#i i"#"etan koloristi$ki doja2. B#d#i ra"vitak takvi6 tipova d3a2ijski6
dvori%ta s livani2a doveo je na 1ijelo2 .rednje2 istok# # naredni2 stoljei2a do
ar6itektonski6 ostvarenja koja pripadaj# 2e<# najljep%e #krase svjetskog graditeljstva.
5*C
0o2'ad Mes#da III. # 0a"ni @.rijel. BI*B**. st.A
Velik# '#d#nost i2ala je i seld3#$ka gradnja t"v. go2'ada ili t#r'eta) visoki6 2a#"oleja
prete3no kr#3ne) poligonalne ili "vje"dolike osnovi1e. 0radnja 2a#"oleja i2a)
nedvoj'eno) veo2a stare tradi1ije # ra"ni2 1ivili"a1ija2a koje s# pret6odile isla2skoj epo6i.
Od gra<evina te na2jene # 2#sli2anski2 dr3ava2a oso'it# ljepot# ostvario je Is2aelov
2a#"olej # B#46ari) podign#t # sa2anidskoj epo6i) na prijela"# IB. # B. st. Ta $etvorna
gra<evina sa"dana je od opeka) koje s# i na vanjskoj povr%ini) a jo% vi%e # #n#tra%njosti)
slo3ene virt#o"no2 vje%tino2 pa ostvar#j# nenad2a%ive dekorativne eekte. Hetvora vrata
i2aj# %iljato slo2ljene nadvratne l#kove) a nad $etvorino2 "danja ostvaren je siste2o2
#gaoni6 tro2pa i l#$ni6 konstr#k1ija prijela" # k#pol#.
Seld3#$ki 2a#"oleji #dovoljavaj# istoj na2jeni gro'nog spo2enika pola"ei od prototipa
no2adski6 okr#gli6 %atora @j#rtovaA po t#rkestanski2 i 2ongolski2 prostranstvi2a i
pretvaraj#i nji6ov osnovni o'lik sa $#nja4sti2 krovo2 # trajno o'itavali%te istakn#ti6
pokojnika) i"gra<eno # trajnoj gra<i. I taj gra<evinski o'lik dosegao je p#ni ra"voj i ostvario
najljep%e o'jekte tek po$ev%i od BII. st.) ali njegovi "a2e1i sa$#vani s# i i" po$etne etape
JD Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
5*D
seld3#$koga graditeljstva. :edan od nji6 je 0o2'ad4i4Ka'#s) s po$etka BI. st.) vitka okr#gla
gra<evina sa $#njasti2 krovo2) kojoj je vanjska povr%ina vertikalno ra%$lanjena) $i2e je
do'iven "vje"dolik tlo1rt. 9n#tra%njost 2# je podijeljena na dva kata) pri $e2# je gornji kat
gro'na prostorija # kojoj je 'io s2je%ten sarkoag. Kraj# BI. st. pripada i toranj Mes#da III. #
0a"ni koji tako<er i2a "vje"dolik tlo1rt a sa"idan je od i"vanredno dekorativno slo3eni6
opeka.
92jetnost a''asidske epo6e i etapa politi$ki6 vlasti koje s# se "aredo2 s2jenjivale na
teritorij# Kaliata postigla je ne sa2o veli$anstvena ostvarenja # gra<evinarstv# i %t#kat#ri)
nego i na podr#$j# kera2ike) o'rad'e 2etala i slonove kosti te drva. .ose'i1e je va3na
kera2i$ka #2jetnost) koj# repre"entira ni" o'lika i te6nika #kra%avanja oslikavanje2 i
vajanje2 povr%ina. 9krasi pos#<a) lona1a) tanjira i si. svjedo$e o #tje1aji2a klasi$no46ele4
nisti$ki2) sasanidski2) indijski2) t#rk2enski2 i kineski2) a 2otivi koji se #potre'ljavaj#
ra"li$iti s#E 1vjetno4lisni) geo2etrijski i ig#rativni) pri $e2# s# prika"ivane pti1e) 3ivotinje) a
i lj#dski likovi. .re2da je s#nitska doktrina 'ila nesklona prika"ivanj# lj#dskoga o'li$ja) ipak
se ig#re svira$a) plesa$a) konjanika i dr. pojavlj#j# ve # kaliskoj pala$i # Sa2ari i a''asid4
ski2 dvor1i2a na reska2a) a "ati2 naro$ito # B#vej6idsko do'a) # B. st.) na 2etalno2 i
kera2i$ko2 pos#d# ili # il#stra1ija2a knjiga) kao 1rte3i # grai$koj jedno'ojnoj i"ved'i) da
'i) # kasniji2 stoljei2a) koloristi$ki2 2inijat#rni2 slikarstvo2 ostvarila velika djela
ose'#jne i trajne vrijednosti.
5*,
B. BI&ANT OD SR/DIN/ IB. DO KRA:A BI. ST.
*. .OLITIHKI RA&VO: DO *-JG
Vladavina Ba"ilija I. 9spon Ba"ilija I. na 1arsko prijestolje @,CD>,,CA "na$io je po'jed#
1arigradske dvorjansko4$inovni$ke aristokra1ije nad aristokra1ijo2 2aloa"ijski6 provin1ija
koja je 'ila politi$ki oslona1 1e"ara Barde. S to2 po'jedo2 prevagn#la je i ekono2sko4
politi$ka kon1ep1ija prijestolni$kog dvorjanstva) koje se 'orilo "a siste2 1entrali"irane
eksploata1ije selja%tva spo2o# poreski6 da3'ina) pri $e2# se i" tako or2irani6 dr3avni6
ri"ni$ki6 ondova vr%ilo nagra<ivanje dostojanstvenika darovi2a # naravi) drago1jenosti2a i
nov1#. I" takve kon1ep1ije proi"la"ila s# dva 'itna stre2ljenjaE "a%tiivati opstanak slo'odnog
selja%tva @stratiota i $lanova seoski6 opinaA) da 'i poresko4o've"ni$ka i vojni$ka 'a"a
dr3avne vlasti ostala %to 'rojnija i ja$a) i 'oriti se "a neosporni 1arski a#tokratski a#toritet)
protiv svi6 snaga disper"ije. Takva 'or'a n#3no je 2orala o2etati ja$anje veliki6 "e2lji%ni6
posjeda po provin1ija2a i sk#$avati nastojanja 72oni68 lj#di @dinataA da svojoj vlasti
podvrgn# dotad slo'odno selja%tvo i pretvore ga # "avisne o'ra<iva$e veleposjedni$ke "e2lje
@parikeA.
Ba"ilije I. je # ostvarivanj# #n#tra%njopoliti$ki6 i vanjskopoliti$ki6 1iljeva svoga re3i2a
posvjedo$io svoje velike organi"atorske i vojni$ke sposo'nosti kao i d#'oko poi2anje
"a2r%enog spleta odnosa i interesa od koji6 se sastojala stvarnost njegova vre2ena.
Ratovanje na Istok# Vanjskopoliti$ki polo3aj 'i"antske dr3ave 'io je # dr#goj polovi1i IB. st.
povoljan. Nje"in glavni protivnik) Bagdadski kaliat) "apao je # epo6# #n#tra%njeg ras#la) pa
s# se 'i"antski2 preten"ija2a na grani1a2a dr3ave s#protstavljali sa2o regionalni
vlastodr%1i) 'e" oslon1a na sna3n# dr3avn# vlast. Na Balkan#) odnosi s B#garsko2 s# se
#ravnote3ili) pa sa &apada nije prijetila nikakva opasnost koja 'i 2ogla o2etati Karstvo da
povede oen"ivne ak1ije na istok#. .rva "apreka # to2 nastojanj# 'io je pa#likijanski teritorij
sa sredi%te2 # Teriki. .rotiv njega je Ba"ilije I. poveo dvije velike vojne. 9 prvo2 napad#
@,C,A Bi"antin1e je "adesio te3ak pora") pa s# se pa#likijan1i #s#dili da Karstv# $ak postave
"a6tjev da potp#no evak#ira isto$ni dio Male A"ije. Ali dr#gi 'i"antski vojni po6od @,DJA
doveo je do pada Terike @,DJL Le2erleE ,D,A) s2akn#a pa#liki4janskog vo<e =ri"o6ira i do
opse3nog preseljavanja pa#likijanskog stanovni%tva na Balkan.
5*+
O i
Kar Ba"ilije L Il#2ina1ija i" BIV. st.
Nadove"#j#i na taj #spje6) 'i"antska je vojska # naredni2 godina2a Arapi2a preotela
"natno podr#$je do gornjeg /#rata) kod Sa2osate) i do grani1a Kilikije) na j#goistok# Male
A"ije. Ali pok#%aji da '#de osvojena i Melitena) nis# #spjeli.
Bi"antskoj 'or'i protiv Arapa veo2a je koristila o'nova politi$ke sa2ostalnosti Ar2enije.
Ona je 'ila re"#ltat sla'ljenja arapskog vr6ovni%tva nad podr#$je2 Ar2enije # J. polovi1i IB.
st. Ve ,C+. ta je "e2lja 'ila prakti$ki ne"avisna) a ,,G. Kaliat je 2orao pri"nati pose'nost
ar2enskoga kraljevstva ko2e je vladare2 postao A%ot Bagrat#2i. Njegov# vlast s2jesta je
pri"nao i Bi"ant) ali je #jedno s Ar2enijo2 sklopio i save" protiv Kaliata. 9skoro) 2e<#ti2)
dvostr#ko je #pletanje # #n#tra%nje ar2enske prilike) s 'i"antske strane i sa strane s#sjedni6
arapski6 regionalni6 vlastodr3a1a) os#jetilo stvaranje jake ar2enske dr3ave) i ona se ve
po$etko2 B. st. raspala na vi%e teritorija koji s# sa2o no2inalno pri"navali vr6ovn# vlast
A%o4tovi6 nasljednika.
5J-
E. N4 7E.i. .4da.NLr#Er4Ei..4 4
Orias) ad2iral Ba"ilija L) 2#$enje2 sasl#%ava arapske "aro'ljenike. Il#2ina1ija i"
BIV. st.
Bor'e "a Italij# 9$vr%enje 'i"antski6 po"i1ija i # Maloj A"iji) nakon sta'ili"a1ije na
Balkan#) stvorilo je pred#vjete "a 'rojne 'i"antske pot6vate na &apad#. Ondje je i dalje ja$ala
vlast agla'idski6 Arapa i" Irikije @T#nisaA. Oni s# ,C+. "a#"eli Malt#) a ,D,.) poslije
devet2jese$ne opsade osvojili s# Sirak#"# i 'i"antski posjed na Si1iliji sk#$ili na neveliko
podr#$je oko Katanije i Taor2ine. :o% ,5-. Arapi s# svojoj vlasti podvrgli Tarent a ,5J. i
Bari. Ot#da s# oni opasni2 prepadi2a #gro3avali i jadranske i tirenske o'ale .ol#otoka. &'og
toga s# "a protjerivanje Arapa 'ili "ainteresirani i papinstvo) i 1arska vlast nje2a$ke grane
Karolinga) i lango'ard4ski vladari :#3ne Italije) i Bi"ant.
.rvi 1ilj 'io je preoti2anje Barija. 9 t# svr6# tre'alo je prije svega one2og#iti prist#p
arapskog 'rodovlja # :adransko 2ore. S ti2 # ve"i do%lo je do napada Arapa na 'i"antski
#tvr<eni D#'rovnik @,CCA i do interven1ije jake 'i"antske lote @pod "apovjedni%tvo2
dr#ngarija Nikete OrieA koja je potkraj ,CD. oslo'odila grad od petnaest2jese$ne opsade i
ti2e #klonila arapsk# opasnost i" :adrana.
Ali protivni1i arapske pris#tnosti na j#g# Italije nis# #spijevali #skladiti svoje interese.
Bi"antsko 'rodovlje Nikete Orie) podsjev%i Bari # ljet# ,C+. s 2ora) nije nai%lo na
pripravnost vojske 1ara L#dovika II. "a slo3ni napad. Istovre2eno) na VIII. ope2 1rkveno2
sa'or# # Karigrad# @,C+OD-A do%lo je dod#%e do okon$anja o1ijanskog raskola) ali je
re6a'ilitirani patrijar6 Igna1ije @vraen na d#3nost 1arevo2 odl#ko2 jo% +CDA #spio osig#rati
1rkven# s#pre2a1ij# patrijar%ije nad B#garsko2. To je d#'oko pore2etilo tek "apo$eto
"'li3avanje papinstva s Bi"antski2 1arstvo2.
9 takvi2 okolnosti2a) oen"iv# protiv Barija pod#"eo je sa2 1ar L#do4vik II. Kako je
'i"antska 2ornari1a #skratila svoje s#djelovanje) glavn# po2orsk# po2o 1ar# dala je
Do2agojeva kne3evina =rvatska. .o$etko2 velja$e ,D*. Bari je nakon d#3e opsade pao.
Slijedilo je "natno ja$anje L#do4vikova #tje1aja # :#3noj Italiji) ali s# i"'ila i ne"adovoljstva
lango'ardski6 velika%a i o$itovala se nastojanja o'alni6 gradova da sa$#vaj# svoj# sa2o4
5J*
stalnost i ve"e s Bi"anto2) dok s# Arapi # veo2a "a2r%eni2 odnosi2a koji s# se spleli vr%ili
te%ke i ra"orne napade na naj'ogatije 2e<# prio'alni2 gradovi2a Italije @Nap#lj) A2ali)
0aeta i dr.A.
.olitika Bi"ant je dotle #$vr%ivao svoje po"i1ije na Balkan#. .o4
pre2a Balkan# sredstvo2 B#garske) koj# je pokr%tenje dovelo # nadle3nost isto$ne 1rkve)
Bi"ant je stekao #tje1aj i na srpsk# kne3evin# M#ti2ira Vlasti2irovia) koja se # to2e
ra"do'lj# priklanjala B#garskoj. Istovre2eno oja$ala je 'i"antska do2ina1ija nad &a6#2lje2)
Trav#njo2) Neretljansko2 kne3evino2 i #pravna vlast nad ar6ontijo2 dal2atinski6 gradova
i otoka) koja je) # ve"i s ti2 "'ivanji2a) #"dign#ta na rang "ase'ne 'i"antske te2e.
Nakon s2rti 1ara L#dovika II. @,DGA Bi"antin1i s# svoj# s#pre2a1ij# na Balkan# po2akli jo%
dalje pre2a "apad#. 9 nasljedni2 'or'a2a italska je kraljevska kr#na 'ila dopala Karl2an#)
sin# nje2a$koga kralja L#dviga) a s njo2e i preten"ije na s#verenitet nad .ri2orsko2
=rvatsko2. .rotiv takvoga rje%enja =rvati s# poveli rat koji se prote"ao od gradova na
"apadnoj o'ali Istre do posavski6 ravni1a) gdje se "a Karl2anove interese 'orio do4
njopanonski kne" i nje2a$ki va"al Ko1elj. &a vrije2e te vojne #2ro je kne" Do2agoj) a
.ri2orska se =rvatska otela s#pre2a1iji italskoga kralja. Ti s# doga<aji 'ili i #"roko2
pro2jene na 6rvatsko2e kne3evsko2 prijestolj#. 9" po2o Bi"anta kne"o2 postaje &deslav)
jedan od Trpi2irevi6 sinova koji2a je Do2agoj ,C5. preoteo nasljedstvo. Ovako i"2ijenjena
sit#a1ija o2og#ila je postavljanje odnosa i"2e<# dal2atinske te2e i =rvatske @a tako<er i
&a46#2lja i Trav#nijeA na dr#k$ij# osnov#. Odred'o2 Ba"ilija I. gradovi s# #'#d#e i2ali
=rvatskoj @a D#'rovnik &a6#2lj# i Trav#nijiA plaati one iste da3'ine koje s# kao dr3avni
poreski teret dotad plaali strateg#) ostavljaj#i ovo2e sa2o si2'oli$ki i"nos # "nak
pri"navanja 1areva s#vereniteta.
Svi2 ti2a) na%iroko "asnovani2 preorijenta1ija2a) 'i"antsko je vr6ovni%tvo ponovo doseglo
"apadne grani1e Balkanskog pol#otoka i o'ale Save) air2irav%i na taj na$in trajnost
preten"ija nekada%nje :#stinijanove politike. 9 pogled# =rvatske) 2e<#ti2) s dolasko2
novoga vladara) Brani2ira) koji prevrato2 #klanja &deslava) ta je s#pre2a1ija prestala ve
,D+. i 'i"antski se #tje1aj o2e<io isto$no2 grani1o2 otad od Bi"anta i !ranaka podjednako
ne"avisne =rvatske.
9spjesi # Italiji 9sporedo s ti2 doga<aji2a Bi"antin1i s# ,DC. 1arskoj i odnosi pre2a vojs1i
preoteli Bari) a ,,-. s# i" Tarenta protjerali Arape. papinstv# 9skoro "ati2) poslije
velike po'jede 'i"antske lote nad
Arapi2a kod Liparski6 otoka i vojni6 ak1ija na kopn#) # 'i"antskoj s# vlasti # god. ,,G. 'ile
1ijela Ap#lija i Kala'rija) a nje"ino s# vr6ovni%tvo pri"navala j#3noitalska lango'ardska
vojvodstva Benevent i Spo4leto) te prio'alni gradovi Salerno) Nap#lj) A2ali) 0aeta i dr.
S#protno ti2 #spjesi2a Bi"anta na italsko2 pol#otok#) Arapi s# #spje%no %irili svoj# vlast na
Si1iliji. No posljednje va3nije #pori%te Bi"antina1a na to2 otok#) Taor2ina) palo je # vlast
Agla'ida ipak tek +-J.
Dalekose3ni vanjskopoliti$ki progra2 'i"antski6 vlasti # do'a 1ara Ba"ilija I. n#3no je 2orao
#va3avati potre'# do'ri6 odnosa s papinstvo2. Na toj
5JJ
osnovi 1ar je 3rtvovao !o1ija i na 1arigradsko2 1rkveno2 sa'or# ,C+OD-. odo'rio poni%tenje
1rkvenog raskola. Ali odl#$nost jednako 1ara Ba"ilija kao i patrijar6a Igna1ija da B#garsk# #
1rkveno2 pogled# ne prep#ste papinstv# opovrgla je i naj'olje nade # 2og#nost
nepo2#ene sloge. Veliki vojni #spjesi Bi"anta na talijansko2 pol#otok# oslo'odili s#)
nadalje) 1arsk# politik# potre'e da '#de pop#stljiva) #toliko vi%e %to je karolin%ko 1arstvo 'ilo
# ras#l# i papinstvo nije i2alo nikakva politi$kog oslon1a na &apad#. Kad je patrijar6
Igna1ije ,DD. #2ro) Ba"ilije je 'e" kole'anja na patrijar%ki polo3aj 2ogao vratiti !o1ija. A
dvije godine nakon toga odr3an je # Karigrad# novi kon1il koji je # pris#tnosti papini6 legata
oslo'odio !o1ija svi6 opt#3'i i krivi1a i pri"nao ga "akoniti2 patrijar6o2. Hini se da s# o'je
strane) pa i !o1ije) naro$ito # dog2atski2 pitanji2a) pristale na #"aja2ne kon1esije jer je
takvo ravnovjesje 'ilo # sklad# s tada%nji2 politi$ki2 potre'a2a Karstva.
&akonodavstvo Ba"ilije I. je nes#2njivo 'io odan "a2isli o pripojenj# %to vei6 prostranstava
nekada%njega jedinstvenoga Karstva politi$koj je"gri svoje dr3ave. .re2a to2e 1ilj# vodili s#
ga svi njegovi vojni i diplo2atski #spjesi. :ednako kao %to je post#pao i njegov prete$a #
takvi2 nastojanji2a) :#stinijan L) i Ba"ilije I. je s2atrao n#3ni2 da svoja stre2ljenja
potpo2ogne i air2ira "akonodavno2 djelatno%#. Ini1irao je prilagod'# i dop#n#
:#stinijanovi6 "akona) #skla<#j#i pravni s#stav s politi$ki2 i dr#%tveni2 odnosi2a svoga
vre2ena) ali po2no $#vaj#i 'itna na$ela o nepovredivo2 a#toritet# 1arske vlasti. Ta velika
"'irka @Anakat6arsisA ostala je nedovr%ena. Kao pripre2a "a njeno o'javljivanje) i"2e<# ,D-.
i ,D+. dana je # opti1aj sa3eta ver"ija 'i"antski6 pravni6 na$ela) pod na"ivo2 .ro6iron.
Seda2 godina nakon toga) 2o3da kao #vod # velik# pravn# "'irk# koja je 'ila # i"radi)
o'javljena je /panagoga) # veoj 2jeri slo'odna od #tje1aja :#stinijanova prava od .ro6irona.
9 njoj je) #" ostale prin1ipe) 'ila i"nesena i teorija o dvije vlasti) 1arskoj i patrijar%koj) koje se
2e<# so'o2 do4p#njaj# %titei do'ro'it dr3avne "ajedni1e koja sl#3i 'o3ji2 na2isli2a. 9
interes# opega do'ra) /panagoga se "alagala "a o$#vanje selja$kog "e2ljo4posjeda i
s#protstavljala se 'ogaenj# velika%a) poistovje#j#i na taj na$in ope do'ro s poretko2 na
ko2 je tada po$ivala dr3avna str#kt#ra.
Svoji2 "akonski2 akti2a Ba"ilije I. se "alagao i "a nasljednost 1arskog dostojanstva.
Siste2o2 s#vladarstva predodredio je svoga sina Leona @VIA kao nasljednika. 9 $as# njegove
s2rti) god. ,,C.) to se nasljedstvo ostvarilo 'e" ikakva protivljenja.
Do'a Leona VI. Leon VI. M#dri @,,C>+*JA nije 'io lj#'i2a1 svoga o1a. Ali nakon rane
s2rti njegova starijeg 'rata Konstantina ostao je jedini nasljednik dinasti$ki6 prava. Bio je
veo2a o'ra"ovan $ovjek i po4%tovala1 intelekt#alni6 vrednota) sklon pov#$eno2 3ivot# na
dvor# a ne vojni2 ak1ija2a. 9 2ladosti 2# je #$itelje2 'io !o1ijeL ali kad je Leon VI. postao
1are2) jedna od prvi6 njegovi6 vladarski6 odl#ka 'ilo je ponovno #klanjanje !o1ija s
patrijar%ke stoli1e. 9"rok to2e vjerojatno je 'io gole2 patrijar6ov #tje1aj na dr3avn# politik#
# posljednje2 desetlje# Ba"ilijeve vladavine) koji je) i"2e<# ostaloga) do%ao do i"ra3aja i #
/panagogi) koja je pa4trijar%k# vlast i"di"ala do ra"ine ravnopravnosti s a#toriteto2 'a"ile#sa.
5JI
Stoga je novi2 patrijar6o2 postao sada naj2la<i 1arev 'rat Stjepan) pa je ti2e 1rkveno
poglavarstvo i opet dovedeno # podlo3an odnos pre2a 1arskoj vlasti.
9 prvo2 ra"do'lj# vladavine Leona VI. naj#tje1ajnija li$nost # dr3avnoj #pravi 'io je ota1
1areve lj#'avni1e &oe) Stilian &a#1es. Nje2# je dan po$asni naslov Basileopater) a vr%io je
#nk1ij# logoteta dro2a. On je #klonio 2noge istakn#te sl#3'enike Ba"ilija L) s 1ilje2 da
s#"'ije #tje1aj provin1ijalne "e2ljoposjedni$ke aristokra1ije koja je s povratko2 patrijar6a
!o1ija post#pno o'navljala svoj# 2o.
Bor'a s provin1ijalno2 &a vrije2e &a#1esove #prave # politi$ko2 3ivot# aristokra1ijo2
prijestolni1e po$eo se) osi2 oja$ale prevlasti dvor4
jansko4sl#3'eni$kog ple2stva) osjeati i sve ja$i
#tje1aj o'ogaeni6 1arigradski6 trgova1a. Hinilo se da e nji6ov #spon trajati i dalje kad je
nakon s2rti 1ari1e Teoano &a#1esova kerka &oe postala 1arevo2 3eno2. Ali &a#1es je
#2ro ve ,++. a pola godine nakon njega i &oe. Otada naj#tje1ajnijo2 li$nosti na dvor#
postaje e#n#6 Sa2onL dvorjansko ple2stvo potisk#je #tje1aj prvaka trgova$kog stale3a) pa je
sada ono ponovo jedini protivnik provin1ijalne "e2ljoposjedni$ke aristokra1ije. No
&a#1esova s2rt oja$ala je snag# i te gr#pa1ije. Oso'ito velik #spje6 postigla je ona ti2e %to je
+-*. patrijar6o2 postao nekada%nji !o1ijev pristali1a Nikola Mistik. On je potajno po2agao
provin1ijaln# aristokra1ij# i njene predstavnike dovodio na va3ne 1rkvene polo3aje. To je
patrijar6ovo s#protstavljanje re3i2# dvorske aristokra1ije) na koj# se oslanjao 1ar) jo% vi%e
"ao%trilo spor oko 1areva $etvrtoga 'raka. Leon VI. nije) nai2e) ni sa svojo2 treo2 3eno2
i2ao poto2stva) pa je 3elio da sklopi i $etvrti 'rak sa svojo2 novo2 lj#'avni1o2) &oe
Kar'onopsida) koja 2# je +-G. rodila sina Konstantina.
B#d#i da je ve i sklapanje treega 1areva 'raka 'ilo # nesklad# s 1rkveni2 na"ori2a) $etvrti
je 'rak "na$io apsol#tno nedop#stiv $in) pa je patrijar6 #dario 1ara interdikto2 i spre$avao
2# pris#stvovanje vjerski2 o'redi2a # 1rkvi. Iskori%tavaj#i te3ak polo3aj 1entralne vlasti)
provin1ijalna je aristokra1ija) pod vodstvo2 Andronika D#ke) pok#%ala i"vr%iti prevrat. Ali
1ar je # pitanj# svoga 'raka apelirao na pap# i od njega do'io povoljan odgovor. Kako je #
nastavk# doga<aja Andronik D#ka) #sprkos arapskoj po2oi) do3ivio pora" i 2orao
e2igrirati) i patrijar6ov otpor 1arevoj volji nije vi%e 'io 2og#. On se odrekao svoje #nk1ije)
a 1arigradska je dvorska aristokra1ija na patrijar%ki polo3aj i"digla svoga kandidata)
/#t6i2ija) i on je odo'rio 1arev $etvrti 'rak i legiti2nost njegova sina i '#d#eg nasljednika
Konstantina @VIIA.
Kareva po'jeda # 'ra$no2e spor# i opet je ostvarila potp#no podvrgavanje 1rkve dr3avi)
s#protno teorija2a koje je pod #tje1aje2 patrijar6a !o1ija or2#lirala Ba"ilijeva /panagoga.
Istovre2eni pora" provin1ijalne aristokra1ije dokon$ao je i"gradnj# neosporne do2ina1ije
1arskoga re3i2a i prijestolni$ke dvorjansko4sl#3'eni$ke aristokra1ije) koja je "ast#pala
politi$ki i dr#%tveni poredak "asnovan na poreskoj eksploata1iji sve#k#pnoga radnog
stanovni%tva) i na svoji2 interesi2a da 3ivi od svoga #djela # tako o'likovani2 pri6odi2a
sna3no 1entrali"irane dr3avne #prave.
5J5
&akonodavstvo Ovakav 1ilj stvaranja neosporne 1arske vlasti i sve2oi njegova
1entrali"iranoga #pravnog aparata na2etao je ve od po$etka vladavine Leona VI. daljnje i
jo% opse3nije preo'ra"'e # pravni2 na$eli2a. 9 t# svr6# 'ila je or2irana pose'na ko2isija
koja je i"radila sveo'#6vatn# "'irk# kanonskoga) javnoga i gra<anskog prava # C sve"aka. To
gole2o djelo oslanjalo se na sve#k#pni "akonodavni rad po$ev%i od :#4stinijanovi6 vre2ena)
ali je #velike iskoristilo neo'javljene tekstove Ba"ili4jeva Anakart6a"isa. 9 pravnopovijesnoj
"nanosti dan 2# je na"iv Mesto4knji3je @=eksa'i'lonA ili Karski "akoni @Ta BasilikdA. To je
djelo tijeko2 1ijeloga srednjovjekovlja ostalo te2elj 'i"antske pravne "nanosti.
To2e teoretsko2 "'ornik# 1arska je vlast) # sklad# s akt#alni2 "'ivanji2a) dodavala nove
"akonske odl#ke i propise # o'lik# Novella @# sve2# **I nji6 i" Leonova vre2enaA. Svojo2
1jelino2 te s# odred'e #porno i"gra<ivale sve2o 1arske a#tokra1ije) organi"irale
6ijerar6ijsko #strojstvo dr3avnog aparata) dovr%ile pro1es te2atskog #re<enja na 1ijelo2
dr3avno2 teritorij#) propisale #re<enje i nadle3nosti trgova$ki6 i o'rtni$ki6 korpora1ija)
i"vr%ile #kidanje "astarjeli6) sa 1arski2 1entrali"2o2 nespojivi6 #stanova i ponovo deinirale
odnose i"2e<# 1rkve i dr3ave.
9pravni aparat Sve2o 1arske instit#1ije i karakteristi$ni na$in i"dr3avanja dr3avnog aparata
na te2elj# opega poreskog s#stava 'io je na prijela"# i" IB. # B. st. pres#dan "a 1jelok#pni
ekono2sko4so1ijalni i politi$ki poredak # tada%nje2 Bi"antsko2 1arstv#. &a ra"lik# od
"apadne /vrope) gdje va"alsko4seniorski odnosi #n#tar vladaj#e klase ve #velike djel#j#
kao oslona1 "a st#pnjevanje javno4pravne eg"ek#tive %to je kraljevska vlast dodjelj#je
regionalni2 vel2o3a2a) # Bi"ant# je vr%enje dr3avni6 d#3nosti $inovni$ka sl#3'a koja se
povjerava 1arsko2 odl#ko2. 9pravno oso'lje je i ovdje 6ijerar6i"irano) ali na te2elj#
dostojanstava i tit#la %to i6 podjelj#je 1ar. .otkraj IB. st.) kada nastaje t"v. !ilotejev Klitoro4
logij @popis dostojanstava pridodan djel# 7O 1ere2onija2a na 1arsko2e dvor#8 Konstantina
VII. .orirogenetaA) 'ilo je *, dvorjanski6 po$asni6 naslova i C- visoki6 #nk1ija pri vr%enj#
ra"li$iti6 d#3nosti # dr3avno2 vla4davinsko2 aparat#. Osi2 prva tri najvi%a po$asna naslova
@1e"ar) no'ilis4si2#s i k#ropalatA koji s# 'ili re"ervirani "a $lanove 1arske o'itelji) sve ostale
je) # na$el#) 2ogao postii svaki dovoljno i2#an i slo'odan $ovjek. Sve je naslove i sve
visoke sl#3'e podjeljivao sa2o 1ar) i to naslove poveljo2 na perga2eni i davanje2 insignija
svake pojedine $asti @aksiai dia 'ra'eionA) a visoke sl#3'e dekreto2 @aksiai dia logo#A.
Naslovi s# 'ili do3ivotne dosto4janstveni$ke tit#le) dok s# sl#3'eni$ke #nk1ije 2ogle 'iti
dokin#te i prenesene na nek# dr#g# li$nost. .ri to2e je svaki visoki sl#3'enik dr3avnog
aparata naj$e%e 'io nosila1 i nekoga od dostojanstveni$ki6 dvorjanski6 naslova) # sklad# s
va3no%# i rango2 sa2e sl#3'e. .ri navo<enj# sl#3'eni6 #nk1ija # dok#2enti2a je prvo
2jesto "a#"i2ala dvorjanska tit#la a tek "a ti2 slijedi na"iv sl#3'e. Takvi2 se poretko2
o'ilje3avalo da je te2elj ne$ijega polo3aja # sl#3'eni$ko2 aparat# "avisan o st#pnj# 2ilosti
koja 2# je dodijeljena 1arevo2 'lagonaklono%#) %to je 'ilo # sklad# sa s6vaanje2 o
apsol#tnoj vlasti 1arevoj) pri $e2# s# pojedina$ne #nk1ije sa2o "ada1i %to i6 1ar povjerava
$lanovi2a svoje o'itelji ili svojoj dvorjanskoj okolini.
5JG
Siste2 po$asni6 naslova i sl#3'i koji je prika"an kod !iloteja nije 'io nei"2jenjiv) nego je #
neprekidno2 previranj# dvorjanskog 3ivota tijeko2 id#i6 stoljea do3ivljavao 2noge
2ijene) s opo2 tenden1ijo2 da se visoko dostojanstvo tit#la) kako je s vre2eno2 rastao 'roj
nji6ovi6 nosila1a) post#pno degradira) pa s# tada "a najvi%e dostojanstvenike pronala3eni sve
novi i novi naslovi) a dieren1ija1ijo2 dr3avni6 sl#3'i or2irane s# i nove #nk1ije ili s#
nekada%nje stje1ale dr#k$ij# nadle3nost.
Kraje2 B. st.) # ni"# dvorjanski6 @a#li$ki6 ili palatinski6A naslova dia 'ra'eion redali s# se)
nakon k#ropalata) 2agistri) ant6vpati) patri1iji) proto4spatariji) dis6vpati) spatari)
spatarokandidati) kon"#li ili 6Fpati) stratori i dr#gi) ni3i dostojanstveni1i.
Nosio1i realni6 #nk1ija # dr3avnoj vlasti dijelili s# se # D ra"redaE strate"i) do2esti1i) s#1i)
sekreti1i) poglavari de2a) stratarsi i dr.) pri $e2# s# se # svako2 ra"red# sl#3'e svrstavale po
rang#L na pr. 2e<# strate"i2a najvi%i je polo3aj i2ao strateg te2e Opsikion) a pretposljednje i
posljednje 2jesto "a#"i2ali s# strate"i Dal2a1ije i =ersona. Ose'#jan ra"vitak i2ao je ra"red
sekretika. To s# 'ili poglavari dr3avni6 #reda) prete3no ekono2ske i inan1ijske str#ke) kao
%to s# sakelarij) logotet ri"ni1e) logotet vojne opskr'e i dr. I"#"etno veliko "na$enje stekao je
logotet dro2a) # $ijoj je nadle3nosti 'ila po%tanska sl#3'a) vo<enje vanjski6 poslova i sl#3'a
dr3avne sig#rnosti. 9 dr3avi) # kojoj je snaga sredi%nje vlasti po$ivala na poreski2
potra3ivanji2a) 'itn# je va3nost i2ala sl#3'a vr6ovne poreske #prave) geni4kon. Ona se
granala na dvojak# djelatnostE na sl#3'# "a od2jeravanje pore4ski6 d#3nosti stanovni%tva) #
kojoj je "a svak# pokrajin# 'io nadle3an po jedan spe1ijalni 1arski sl#3'enik) epoptL i na
dr#g#) koja se 'avila neposredni2 #'iranje2 od2jereni6 i"nosa koje s#) i opet odvojeno po
te2a2a) vr%ili diikiti ili praktori.
9" 1ara postojao je jo% #vijek i senat ili sinklit) kao neka vrsta vr6ovnoga vijea najvi%i6
dr3avni6 dostojanstvenika. Njegov poglavar) proedar sinklita) i2ao je veo2a visok rang)
od2a6 i"a $lanova vladarske o'itelji. Ali pravne odred'e 'i"antskog "akonodavstva nis#
pre1i"no odre<ivale ko2peten1ije senata pa s# one "avisile o 1arevoj volji i #tje1ajnosti
visoki6 dvorjanski6 dostojanstvenika # njegov# sastav#.
Ose'#jnost 'i"antske dvorjanske i sl#3'eni$ke aristokra1ije $inila je paralelna 6ijerar6ija
e#n#6a. Ona se "asnivala na vr%enj# pose'ni6 sl#3'i) ve"ani6 #" 1arevo do2ainstvo) a
organi"irala se tako<er # dva ni"a) na te2elj# povelja2a podjeljivani6 $asti i na te2elj#
1arski6 #ka"a. &'og svoje neposredne pove"anosti sa 1arsko2 porodi1o2 i njeni2
svakodnevni2 3ivoto2) neke s# e#n#%ke sl#3'e postale i"vanredno #tje1ajne na vo<enje
dr3avni6 poslova. :edna od takvi6 'ila je sl#3'a paraki2o2ena) poglavara $#vara 1arski6
lo3ni1a @kitonitaA) "ati2 sl#3'a protovestijara) prvo'itno #pravitelja 1arske gardero'e) i 1areva
oso'nog tajnika ili 2istika. S vre2eno2) # odre<eni2 okolnosti2a) te i dr#ge srodne #nk1ije
pretvarale s# se # dalekose3ne politi$ke i #pravne nadle3nosti) a nji6ovi s# nosio1i 2ogli
pripadati ra"li$iti2 kategorija2a dvorjanske aristokra1ije.
9 nadle3nost najvi%i6 dostojanstvenika pripadale s# i vr6ovne vojno4"a4povjedni$ke d#3nosti.
Vojska se # osnovi dijelila na gardijske odrede) koji2a je na $el# 'io do2estik) i na te2atsk#
vojsk# kojo2 s# "apovijedali strate"i. Mornari1a je 'ila "ase'no vojno tijelo) a njo2e s#
"apovijedali dr#ngariji pojedini6 lotni6 sk#pina.
5JC
Organi"a1ija te2a Sredi%nja dr3avna #prava i nje"in sve2oni $inovni$ki i dostojanstveni$ki
aparat 'ri3ljivo je $#vao svoj# do2ina1ij# # politi$ko2 #strojstv#. Da 'i osla'ila 2o
provin1ijalne aristokra1ije) dr3avna je vlast prvo'itne te2e #sitnila) pa s# # po$etk# B. st.
postojale # sve2# IJ te2e) od $ega *D nji6 # A"iji) *- na Balkansko2 pol#otok#) J # Italiji) J
# /gejsko2 2or# i jedna na Kri2# @=ersonesA.
Na $el# svake te2e 'io je nje"in strateg) po tradi1iji nosila1 vojni6 i 1ivilni6 nadle3nosti. 9
do'a Leona VI. polo3aj stratega jo% je #vijek 'io sna3an) ali se ve pripre2ala epo6a nji6ova
post#pnog sla'ljenja. 9 to2e s2isl# # 1ivilnoj #pravi sve vi%e sa2ostalnosti ostaje njeno2
poglavar#) pretor#) a i voditelj inan1ijski6 poslova) protonator) sve potp#nije "a svoj#
djelatnost odgovara kart#larij# sakelle) sredi%nje2 ri"ni$ko2 #red# "a prik#pljanje nov$ani6
pri6oda.
Ali koliko je god sredi%nja dr3avna #prava 'ri3ljivo $#vala "avisnost #pravnog aparata od
neosporne 1arske volje) privredni i dr#%tveni pro1esi # te2elji2a poretka #porno s# vodili
ja$anj# "e2ljoposjedni$kog ple2stva # provin1ija2a) pa ono s porasto2 svoje realne snage
sve i"ra"itije te3i da je pretvori # politi$ki #tje1aj) # 1ilj# str#kt#ralni6 i"2jena # to2 poretk#
koje 'i 'ile # potp#nije2 sklad# s interesi2a te nove so1ija2oekono2ske snage # nastajanj#.
Trgova$ke i o'rtni$ke Hini se da je potkraj vladavine Leona VI. do%lo do
korpora1ije pove"ivanja ti6 stre2ljenja s valo2 ne"adovoljstava
# redovi2a 1arigradski6 trgova1a i o'rtnika. Taj je
pokret pri2orao vlast da pri6vati povratak Nikole Mistika na d#3nost patrijar6a) a # korist
trgova$ki6 i o'rtni$ki6 korpora1ija 'ila je kodii1irana 7Knjiga epar6a8 @+**O+*JA koja je
i2ala svr6# da ote3a i sk#$i #pletanje pri4jestolni$ke aristokra1ije # nji6ovo poslovanje.
Sadr3aj te knjige is1rpno i"vje%tava o organi"a1iji i djelovanj# o'rtni$ki6 i trgova$ki6
privredni6 djelatnosti kao i o polo3aj# gradskoga stanovni%tva prijestolni1e # ope2
dr#%tveno2 poretk# na po$etk# B. stoljea.
Vanjskopoliti$ki polo3aj Vanjska politika Leona VI. nije Bi"ant# donijela na Mediteran#
onako "natne #spje6e kakvi s# ostvareni # do'a
njegova o1a. Arapski ok#patori Krete) koja je #
nji6ovoj vlasti od ,JC.) "ajedno s g#sari2a i" dr#gi6 arapski6 #pori%ta veo2a s# #gro3avali
sve predjele Sredo"e2noga 2ora. Mnogi gr$ki i egejski oto1i pred to2 s# opasnosti gotovo
potp#no op#stjeli) a stanovni%tvo se s 2aloa"ijski6) 'alkanski6 i j#3noitalski6 o'ala povla$ilo
# #n#tra%njost. Veo2a je nepovoljne posljedi1e "a sredi%nji Mediteran i2alo okon$anje
arapskog osvajanja Si1ilije pado2 Taor2ine @+-JA i osvojenje grada Reggio di Kala4'rija)
$i2e je # arapske r#ke pao Messinski tjesna1. :o% po$etko2 osa2deseti6 godina) na po"iv
j#3noitalskoga grada 0aete) koji se osjeao #gro3en papinski2 preten"ija2a) jedna se arapska
ratni$ko4g#sarska sk#pina s2jestila #" #%e rijeke 0arigliano) odakle je preko I- godina
p#sto%ila i plja$kala #n#tra%njost :#3ne Italije i prio'alne gradove) od Salerna do Ri2a. 9
isto$no2 Mediteran# jedan je isla2i"irani 0rk) Leon Tripolitana1) or2irao g#sarsk# lot#)
koja je #gro"ila $ak i Karigrad) a +-5. je # prepad# "a#"ela So4
5JD
l#n) i"vr%ila nevi<eni pokolj i nagra'ila veliko 'lago # drago1jenosti2a i ro'ij# koje je "ati2
prodala na tr3ni1a2a arapski6 "e2alja. 9 svoj# o'ran#) Bi"ant je 'io pri2oran da opre2i
sna3no 'rodovlje. Ono je "aista postiglo nekoliko 2anji6 #spje6a) ali je +**. pretrpjelo
katastroalan pora" kod otoka Sa2osa) $i2e je arapska pre2o na 2or# 'ila ponovo
potvr<ena.
Balkan :ednako va3ne ne#spje6e do3ivio je Bi"ant i na Balkan#. Ondje je B#garska)
pro%iriv%i svoj teritorij na Vla%k# ni"in#) Sjevero"apadn# Sr'ij#) Srije2 i isto$n# Slavonij#)
"aposjev%i 1ijel# Makedonij#) osi2 sol#nske o'lasti) postala gole2o2 i sna3no2 dr3avo2) #
kojoj se @na geograsko2 prostor# dana%nje B#garskeA stapanje2 proto'#garske ratni$ke
aristokra1ije i sloja slavenski6 ple2enski6 prvaka or2irao 2oan politi$ki oslona1
a#toritativne kne3evske vlasti. Silin# te vlasti posvjedo$#j# doga<aji koji s# "aredali nakon
odl#ke kne"a Borisa da se pov#$e # sa2ostan @,,+A. Njegov stariji sin Vladi2ir pok#%ao je
#dovoljiti te3nja2a jednoga dijela '#garski6 'ol jara i o'noviti poganstvo. Ali Boris se vratio
i" sa2ostana) "'a1io Vladi2ira) dao ga oslijepiti i #ta2ni$iti) a na kne3evsko je prijestolje
postavio svoga 2la<eg sina Si2eona @,+I>+JDA. .oto2 se vratio # sa2ostan i ondje #2ro
nakon *5 godina redovni$kog 3ivota @+-DA.
.rv# etap# ratovanja Bi"anta sa Si2eonovo2 B#garsko2 i"a"vao je sa2 Bi"ant prenijev%i
sjedi%te kon1esionirane trgovine s B#garsko2 i" Karigrada # Sol#n) %to je "na$ilo okon$anje
prist#pa '#garski2 trgov1i2a # prijestolni1#. Osvetni$ki vojni po6od B#gara donio je
Bi"antin1i2a te3ak pora" kod =adrianopola.
Mad3ari Opasnost # kojoj se Karstvo ti2e na%lo dovela je na evropsk# s1en# jedan novi
narod koji se pret6odni6 stoljea post#pno pri'li3avao donje2 i srednje2 .od#navlj#. Bili s#
to Mad3ari. .o%av%i sa svoji6 prvo'itni6 'oravi%ta # Ba%kiriji) # o'lasti j#3noga 9rala) jedna
se sk#pina #groinski6 ple2ena # VIII. st. preselila # stepe pred sjeverni2 padina2a Kavka"a
i # .ria"ovlj#. T# oni dola"e # dodir s rag2enti2a t#rk2enski6 ple2ena. I"vrgn#ti pritis1i2a
s istoka) oni # VIII. st. or2iraj# na podr#$j# i"2e<# Volge i Dona ratni$ko4no2adski
ple2enski save" koji2 do2inira ple2e Mad3ara. Ali 6a"arska opasnost navela i6 je da #
trideseti2 godina2a IB. st. "aposjedn# prostor i"2e<# Dona i Dnjepra @7Le'edija8A.
.ritisak .e$ene"a na isto$ne grani1e toga nji6ova podr#$ja pri2orao i6 je da se ponovo
pre2jeste ka "apad#) pa s# "a#"eli prostranstva i"2e<# Dnjepra) Karpata i donjeg D#nava.
Ot#da i6 je #gro3eno Bi"antsko 1arstvo po"valo #po2o protiv B#gara.
Ko2'inirana ak1ija 'i"antske kopnene vojske) lote i 2ad3arski6 $eta nanijela je B#gari2a
pora". Si2eon je stoga s Bi"anto2 sklopio 2ir) ali je nakon toga) "ajedno s .e$ene"i2a i"
j#3nor#ski6 stepa) toliko #spje%no pot#kao Mad3are) da s# oni ,+C. preko Karpata i"'jegli #
.anonij# prep#stiv%i
pri1rno2orske stepe .e$ene"i2a.
Ostav%i 'e" save"nika) Bi"ant je 'io pri2oran da ,+C. pri6vati 2ir koji je B#garskoj donio
novo pro%irenje posjeda # Trakiji i j#3noj Makedoniji. Otada) id#i6 deset godina B#garska i
Bi"ant 3ive # 2ir#.
Do'a ratovanja s B#gari2a #velike je is1rpilo vojni poten1ijal Bi"anta i osla'ilo njegov#
otporn# snag# na dr#gi2 'oji%ti2aE na Si1iliji i na Sredo4
5J,
"e2no2 2or#. Osi2 arapske opasnosti koja je njegovi2 o'ala2a prijetila s j#ga) # god. +-D.
#spio je kijevski kne" Oleg i" Krnoga 2ora #gro"iti Karigrad i pri2orati 'i"antsk# vlast da s
R#si2a sklopi "a nji6 povoljan trgova$ki #govor @+**A. Slo2 novosagra<ene 'i"antske lote
koja je na2jeravala ostvariti preokret # odnosi2a snaga na Sredo"e2no2 2or#) prije svega
osvoje4nje2 Krete) "adesio je Karstvo # proljee +*J) nekoliko tjedana prije s2rti Leona VI.)
# sit#a1iji koja je prijetila 2nogi2 opasnosti2a.
Nasljedna kri"a B#d#i da je 1arev sin Konstantin i2ao svega D godina)
i njene posljedi1e vladare2 je postao njegov stri1 Aleksandar. On je s2jesta otka"ao danak
B#gari2a) #govoren 2iro2 i" ,+C) i i"vr%io dalekose3ne i"2jene 2e<# naj#tje1ajniji2
dostojanstveni1i2a. I"2e<# ostali6) vratio je na patrijar%ko prijestolje Nikol# Mistika koji je
'io eksponent provin1ijalnoga "e2ljoposjedni$kog ple2stva. A kad je Aleksandar ve
po$etko2 ljeta id#e godine @+*IA #2ro) dr3ava se na%la pred s#parni$ko2 'or'o2 oko
regentske vlasti i"2e<# 1ari1e42ajke &oe i dvorjanskog ple2stva te pristali1a patrijar6ovi6.
T# kaoti$n# sit#a1ij# pok#%ao je iskoristiti pripadnik jedne od naj'ogatiji6 velika%ki6 o'itelji
i" Male A"ije) Konstantin D#ka) da 'i osvojio 1arsk# vlast. Iako je taj pok#%aj # krvi #g#%en)
on je stvorio skrajnje nepovoljn# sit#a1ij# #o$i velike osvetni$ke vojne ekspedi1ije %to j# je
poveo '#garski kne" Si2eon. Doprijev%i ve +*I. do "idina Karigrada) on je "atra3io da se
2ladi 1ar o3eni njegovo2 keri) # o$ekivanj# da e na taj na$in postati regento2) a njegovo
poto2stvo da e stei "akonito pravo na 'i"antsko prijestolje.
Ostvarenje toga plana os#jetila je 1ari1a &oe. 9kloniv%i patrijar6a Nikol#) sa2a je pre#"ela
regentsk# vlast) i ti2e i"a"vala o'nov# Si2eonova ratnog pritiska.
B#garsko 1arstvo &a#"ev%i pret6odno =adrianopol) Sol#n i Dra$) '#garski je kne" i"ravni2
pritisko2 na Karigrad ponovo pri2orao Bi"ant da sklopi pri2irje. 9 Karstv# se o$ekivalo da
e 'iti 2og#e da na<# nekog save"nika koji e) pre2a #o'i$ajenoj 'i"antskoj takti1i) napasti
nje"ina protivnika s le<a. .regovori s# povedeni s Mad3ari2a) .e$ene4"i2a i srpski2 kne"o2
.etro2 0ojnikovie2 @#n#ko2 kne"a Vlasti2iraA. Ali #pletanje Sr'ije Si2eon je pred#6itrio.
.etar 0ojnikovi je prijevaro2 "aro'ljen i otpre2ljen # B#garsk#) a kne"o2 # Sr'iji) otad
pod '#garski2 vr6ovni%tvo2) postaje poto2ak starijeg ogranka # poto2stv# kne"a
Vlasti2ira) .avao Branovi.
Anga3irav%i sada sve svoje snage protiv Bi"anta) Si2eon je +*D. #ni%tio velik# 'i"antsk#
vojsk# na rije1i A6eloj) 'li"# dana%njeg B#rgasa) na Krno2e 2or#) a "ati2 postigao i dr#g#
po'jed#) # neposrednoj 'li"ini Karigrada. .otvrdiv%i ti2e svoj# sve2o na isto$no2 Balkan#.
Si2eon se +*+. proglasio "a 1ara) a '#garski je ar6iepiskop #"eo naslov patrijar6a.
9spon Ro2ana I. Bi"ant je) # skrajnjoj #gro3enosti) prije svega 2orao
Lekapena srediti kaoti$no stanje na vr6# dr3avne #prave. I"vr%io je
to "apovjednik 2ornari1e) Ro2an Lekapen. Kari1a &oe
#klonjena je) a regento2 je postao Ro2an. :o% iste godine @+*+A on je svoj#
5J+
kerk# =elen# #dao "a 2ladoga 1ara) +J-. je se'e proglasio njegovi2 s#vla4dare2) a +J*.
$ak i prvi2 vladaro2) pridr#3iv%i se'i #skoro i svoja tri sina i otisn#v%i Konstantina $ak na
tree 2jesto # rang# s#vladara.
Nova B#garska oen"iva # god. +J-. ostvarila je pripojenje 1ijele Tesali je Si2eonov# 1arstv#
i ponovo dovela '#garske $ete do "idina Karigrada @+J*A. Sre<#j#i jo% #vijek svoje
#n#tra%nje pro'le2e) Bi"ant je i opet neposredn# opasnost otklonio prido'iv%i srpskoga kne"a
.avla Branovia da se od2etne od B#gara i napadne nje"in teritorij. Tako je Si2eon 2orao
jo% jedno2 intervenirati # Sr'ijiE "'a$en je .avao Branovi a na kne3evsko je prijestolje
postavljen njegov prvi ro<ak) &a6arija .rvosavljevi) kao podanik '#garske vr6ovne vlasti
@+J*A.
Kad je i slijedee godine o'novljen napad na Karigrad) Bi"ant# vi%e nije preostalo ni%ta dr#go
nego da "atra3i papino posredovanje "a sklapanje 2ira s B#gari2a. Do oso'nog i"2irenja
dvoji1e 1areva do%lo je podjesen +JI. .ri to2e je) kao naplata "a papin# interven1ij#)
ostvareno i"2irenje isto$ne 1rkve sa "apadno2) a Bi"ant se odrekao 1rkvene j#risdik1ije nad
dal2atinski2 gradovi2a. I" navoda # pis2# pape Ivana B. i" +JG. slijedi da je tada%nji
6rvatski vladar To2islav nosio naslov kralja) a tradi1ionalna je 6rvatska 6istoriograija
s2atrala da se to dogodilo # ve"i s prelasko2 #prave nad dal2atinski2 gradovi2a # r#ke
6rvatskog vladaraL no) # svako2 sl#$aj#) ta #prava nipo%to nije 2ogla "na$iti i dokidanje
na$elnoga 'i"antskog s#vereniteta nad te2o2 Dal2a1ijo2.
Oen"ivn# snag# B#garske # to je vrije2e privre2eno osla'ila po'#na '#garski6 velika%a) pa
se i srpski kne" &a6arija priklonio Bi"ant#. Iako s# Sr'i prvi ka"neni po6od B#gara #spje%no
s#"'ili) novi po6od +J5. pri2orao je &a6arij# da i"'jegne # =rvatsk#) a novoga pretendenta)
$aslava Kloni2i4rovia) pripadnika srednje lo"e # poto2stv# kne"a Vlasti2ira) B#gari s#
odveli # ropstvo privre2eno dokin#v%i postojanje "ase'ne srpske kne3evine.
=rvatski kralj To2islav do toga je vre2ena) s#"'iv%i Mad3are na Dravi) a i kao save"nik
Bi"anta) veo2a oja$ao svoj# dr3av#. Kako je i dr#gi s#sjed B#garske na "apadno2 Balkan#)
"a6#2ski kne" Mi6ajlo Vi%evi) 'io # save"# s Bi"anto2) Si2eon je s2atrao da prije novi6
ak1ija protiv Karigrada 2ora svojoj vlasti podvri i te dvije "e2lje. Ali njegova je vojska pri
napad# na =rvatsk# na nepo"nato2 'oji%t# god. +JC. pretrpjela svoj najte3i pora".
To je spasilo Bi"ant od nove '#garske oen"ive. Ali istovre2eno) papinstvo je stra6ovalo da
po'jeda =rvata i &a6#2ljana jo% vi%e ne "'li3i te dvije "e2lje s Bi"anto2 i) na toj osnovi) ne
dovede do podvrgavanja dal2atinske i 6rvatske 1rkve 1arigradskoj patrijar%iji) s#protno tek
#glavljenoj podlo3nosti ti6 podr#$ja Ri2# @na I. splitsko2 sinod# +JGA. Stoga je papa Ivan B.
posredovao kod Si2eona da ne pod#"2e novi napad # =rvatsk#. B#garski je 1ar na to pristao)
#" #vjet da papinstvo pri"na njegov 1arski naslov i sa2ostalnost '#garske patrijar%ije.
Ali Si2eon je kraje2 proljea +JD. #2ro ne do$ekav%i ostvarenje ti6 "a6tjeva. Novi '#garski
1ar) Si2eonov 2alodo'ni sin .etar @+JD>+C+A) o'novio je 2ir s =rvatsko2 i podjesen +JD.
sklopio 2ir s Bi"anto2 koji2 je pri"nat 1arski naslov '#garskog vladara i a#tokealnost
'#garskog patrijar6a. Teritorijalni opseg B#garske s2anjen je nap#%tanje2 Tesalije i Trakije
do =adrianopola i Rodopa) a Karstvo se o've"alo da B#garskoj plaa godi%nji danak. Sr'ijo2
je "avladao Haslav Kloni2irovi) koji je #spio po'jei i" '#4
5I-
garskog "aro'ljeni%tvaL ali i njegova je kne3evina 2orala pri"nati s#verenitet Bi"anta. Otada
je p#ni6 $etrdeset godina i"2e<# Bi"anta i B#garske vladao 2ir) a Bi"ant je svoje snage
2ogao #s2jeriti pre2a dr#gi2 1iljevi2a.
&a%tita 2alog Te%ke i d#gotrajne 'or'e Bi"anta s B#gari2a na2etale s# "e2ljoposjeda
Karstv# # #n#tra%njopoliti$ki2 odnosi2a dva prvora"redno va3na 1iljaE osig#rati stalne i
o'ilne pri6ode 1entralne dr3avne vlasti i o$#vati sna3n# vojn# sil#. Kako je glavni nosila1
poreski6 o'ave"a 'ilo slo'odno selja%tvo) dr3avna je vlast i dalje ne2inovno te3ila odr3anj#
2aloga selja$kog "e2ljoposjeda i protivila se pro1es# njegova podvrgavanja
veleposjedni$ko2 ple2stv#) koje je prelasko2 slo'odni6 seljaka # "avisnost od velika%a
postajalo korisniko2 nji6ovi6 poreski6 da3'ina. Od jednake opasnosti dr3ava je 2orala %tititi
i stratiotsko selja%tvo) koje je "a svoje pravo #3ivanja dr3avne "e2lje i2alo d#3nost da sl#3i #
1arskoj vojs1i.
Ro2an Lekapen je ve # po$etk# svoje vladavine @+J*>+55A o'javio "akonsk# odred'#
kojo2 je 'ilo "aja2$eno pravo prvok#pa @proti2esisA selja$ke "e2lje ro<a1i2a)
s#posjedni1i2a i s#sjedi2a pon#<enoga i2anja) sa svr6o2 da ono ostane # selja$ki2 r#ka2a
i ne prije<e # vlasni%tvo 72oni6 lj#di8 @dinataA. Ve i"vr%ene k#povine) ako nije protekao
desetogodi%nji rok "astarjevanja @"a "e2lj# seljaka) $lanova slo'odni6 seoski6 opinaA ili
tride4setgodi%nji rok @"a "e2lj# stratiotaA) poni%tavale s# se 'e" ikakve otk#pnine @Novella i"
+JJA.
Ali akti$ke okolnosti djelovale s# # korist s#protni6 te3nji. 0odina +J,. donijela je selja%tv#
te%ka stradanja #slijed nerodi1e) gladi i epide2ijski6 'olesti) pa je ono) #klije%teno i"2e<#
poreski6 o'ave"a i nei2a%tine) prodavalo svoj# "e2lj# # 'es1ijenje ili j# je $ak poklanjalo
'ogata%i2a) #" #vjet da od nji6 do'ij# osnovna sredstva "a odr3anje na 3ivot#. To je navelo
1arsk# vlast da novo2 "akonsko2 odred'o2 i" +I5. dinati2a ponovo najstro3e "a'rani svako
k#povanje i pre#"i2anje selja$ke "e2ljeL ali #"a sve to) 'ogata%i2a s# 2orali 'iti dani i
#st#p1iE poni%tene s# 2ogle 'iti sa2o one ve prije ostvarene k#povine kod koji6 je vlasnik
do'io 2anje od polovi1e realne vrijednosti "e2lje) a tako<er i sva 'esplatna ot#<enja # korist
oso'a koje nije predvi<ao "akon o proti2e"i i" +JJ.
.re2da ponavljane odred'e o "a%titi 2aloga "e2lji%nog posjeda svjedo$e o velikoj sna"i
te3nja "a preoti2anje2 selja$ke "e2lje) ipak "natni vojni$ki #spjesi Bi"anta "a vladavine
Ro2ana Lekapena) a i njegovi6 nasljednika) doka"#j# da se tijeko2 B. stoljea slo'odni
selja$ki i stratiotski stale3 odr3ao # dovoljnoj 2jeri da '#de eikasan oslona1 dr3avne
ekono2ske i vojne 2oi.
Vojni #spjesi Ve +J5. 'i"antska je lota kod otoka Le2nosa potp#no #ni%tila 'rodovlje Leona
Tripolitan1a. A nakon sklapanja 2ira s B#gari2a @+JDA) oporavljena kopnena vojska) pod
"apovjedni%tvo2 i"#"etno nadareni6 generala) kao %to s# 'ili Ar2en1i K#rk#as) njegov 'rat
Teoil i neak Ivan Ki2isk) a i dr#gi) postigla je va3ne po'jede na srednje2 /#rat#) #
"apadnoj Me"opota2iji i sjevernoj Siriji. 0odine +I5. Bi"antin1i s# osvojili Meliten#. &natne
te%koe tre'alo je svladati # otpor# kontraoen"iva2a 2o4s#lskog e2ira Sai4al4Davle. Ali
nakon +5*. napredovanje Bi"antina1a # save"#
5I*
sa slo'odno2 Ar2enijo2 s#stavno je potiskivalo Arape s o'ala gornjeg Ti4grisa pre2a j#g#) i
# sjevernoj Siriji pre2a Alepp#.
R#ski napadi 9sred ti6 "'ivanja i"nenadila je Bi"ant 3estoka navala 2o4noksilne lote
kijevskoga kne"a Igora na 2aloa"ijsk# o'al# Bospora. Iako s# r#ske la<e 'ile #ni%tene
gr$ko2 vatro2) ve +5I. kne" Igor je sa svojo2 kopneno2 vojsko2 i"'io na donji D#nav #
na2jeri da se kro" '#garsko podr#$je pro'ije na teritorij Karstva. Ti2e je i"n#dio o'nov#
trgova$ki6 #govora sklopljeni6 # ve"i s doga<aji2a i" +-DO+**.
Konstantin VII. 9skoro "ati2 # Karigrad# je do%lo do prevrata. Sinovi Ro4.orirogenet
2ana I. 'ojali s# se velike 2oi tada%njega naj'riljantni4
jega 'i"antskog vojskovo<e Ivana K#rk#asa koji je planirao $ak i 'ra$n# ve"# sa 1arevo2
porodi1o2. Oni s# ga #daljili s d#3nosti) ali s# #skoro "ati2 pri2orali i svoga o1a Ro2ana da
se pov#$e # sa2ostan. Svega $etrdesetak dana nakon toga i"vr%en je novi dr3avni #dar
snaga2a dvorjanskog ple2stva ko2e je na $el# 'io paraki2o2en Ba"ilije. Nji2e s#
Ro2anovi sinovi otjerani # progonstvo) a Konstantin VII. .orirogenet ostao je jedini2 1are2
@+5G>+G+A.
Pivei dotad "apostavljen i #daljen od dr3avni$ki6 poslova) Konstantin VII. je prete3an dio
svoga vre2ena posveivao intelekt#alno2 rad#. :o% +I5. napisao je djelo 7O te2a2a8) va3no
"a povijest i organi"a1ij# te vrste 'i"antski6 pokrajina. Nakon "'a1ivanja Ro2anovi6 sinova
nastavio je jednak# djelatnost) pa je dr3avne i vojne poslove prep#%tao #gledni2 li$nosti2a i"
svoje okoline) paraki2o2en# Ba"ilij#) "apovjednik# or#3ani6 snaga na Istok#) Bardi !oki i
njegovi2 sinovi2a. I"2e<# +5G. i +5+. o'javio je djelo %to s# ga kasniji i"dava$i na"vali 7O
#pravljanj# Karstvo28) a koje je sinte"a ra"li$ite gra<e %to s# je i" ar6iva i starije literat#re "a
1arev# #potre'# pripre2ali njegovi s#radni1i. Oko +G-. napisao je panegiri$k# 'iograij#
svoga djeda) Ba"ilija I.) a oko +GJ. svoj najopse3niji spis 7O sve$anosti2a na 1ar4sko2e
dvor#8. K#lt#rni kr#g %to ga je oko se'e ok#pio i"radio je #sto jo% ni" dr#gi6 djela i" vojni6
na#ka) kao i ni" en1iklopedijski6 prir#$nika s ra"ni6 podr#$ja "nanja) ilo"oije i politike.
Agrarno Me<# veo2a va3ne "akonodavne akte Konstantinova vre2e4
"akonodavstvo na pripadaj# odred'e # prilog o$#vanja 2aloga selja$kog "e2ljoposjeda.
&akono2 od +5D. ponovo je "a'ranjeno dina4ti2a da k#p#j# selja$ke $esti1e. .ravo prvok#pa
pro%ireno je # korist seljaka i # oni2 sl#$ajevi2a kad vlastelin prodaje svoj# "e2lj#.
Selja1i2a koji s# svoj# "e2lj# prodali po korektno od2jerenoj 1ijeni prod#3en je rok
vraanja k#povnine sa tri na pet godina. Dr#gi2 "akono2 nepo"nata dat#2a propisana je
neot#<ivost vojni$ki6 i2anja i odre<ena 2ini2alna vrijednost stratiotskog i2anja na 5 #nte
"lata @[ DJ "latne no2i"2eA) a 2ornarskog i2anja na J #nte @[ IC "latni6 no2i"2iA.
&astarjelost prava na otk#p prodanoga vojni$kog "e2lji%ta poveana je na 5- godina) a ono je
pri"nato svi2 vojnikovi2 poto21i2a i ro<a1i2a do C koljena.
5IJ
Novi vojni Veo2a 'ogata intelekt#alna djelatnost %to je proi"la"ila i" ini1i4#spjesi
jativa koje je davao Konstantin VII. nije 'ila jedino d#6ovno
nastrojenje # polovi1i B. stoljea. 9 desetljei2a %to s# pret6odila toj epo6i 'or'e s
isla2ski2 protivni1i2a na istok# potakle s# ra<anje nekoga i"#"etnog religio"nog
od#%evljenja koje je ratovanji2a protiv Kaliata #" politi$k# "ainteresiranost pridavalo i
o'ilje3ja vjerske e2otivne 2otiva1ije. Ratovanje se sve vi%e #s2jeravalo s gornjeg /#rata
pre2a j#goistok#) pre2a Alepp#) Antio6iji) navje%#j#i '#d#e te3nje da se od isla2a
preot2# Sirija i .alestina) s kr%anski2 sveti2 2jesti2a. Oso'ito s# posljednje godine
Konstantinove vladavine ostvarile istakn#te #spje6e # to2e s2jer# osvojenje2 Sa2osate) na
/#rat#) Tar"a i =adata) # sjevernoj Siriji. To je dalo osnova "a planiranje velike vojne # t#
nekada va3n# pokrajin# Karstva. &a6valj#j#i sjajni2 vojni2 sposo'nosti2a generala
Nikeora !oke) ta se "a2isao po$ela ostvarivati nakon s2rti Konstantina VII.) pod
vladavino2 njegova sina Ro2ana II. @+G+>+CIA.
0odine +C-. njegov je general) Nikeor !oka) o'novio pok#%aj osvajanja Krete @koji je +5+.)
pod nepovoljni2 #vjeti2a) "avr%io ne#spje6o2A. .oslije d#gotrajne opsade Kandije) Kreta je
# proljee +C*. kona$no osvojena. Ti2e je 'ila #klonjena glavna 'a"a isla2skog g#sarstva na
isto$no2 Sredo"e2lj#) a Bi"ant je stekao va3no #pori%te "a daljnje vojne pot6vate. Ve
slijedee godine "a#"eta je 1ijela Kilikija) a potkraj te godine i Aleppo) koji je 'io sjedi%te
6a2danitskog e2ira Sai al4Davle) $i2e je naj'or'eniji protivnik Bi"anta na raspon# i"2e<#
Bagdadskog kaliata i ati2idskog /gipta 'io eli2iniran.
Do'a Nikeora II. !oke Sve te tekovine na%le s# se odjedno2 #gro3ene kad je Ro2an II. #
proljee +CI. #2ro. I2ao je dva
sina) ali je stariji od nji6 @Ba"ilijeA i2ao pet godina) a 2la<i @KonstantinA svega dvije.
Regentsk# vlast je pre#"ela nji6ova 2ajka) 1ari1a Teoano) #" po2o e#n#6a) paraki2o2ena
Bringasa. Ali ona se veo2a 'r"o "'li3ila s proslavljeni2 vojskovo<o2 Nikeoro2 !oko2. A
kad se poka"alo da je Bringas pripre2io njegovo #2orstvo) Nikeor se # svo2 vojno2 logor#
dao proglasiti 1are2. Istovre2eno je i # Karigrad# organi"irana po'#na # njegov# korist) pa je
on sa svoji2 odredi2a do%ao # prijestolni1#) ondje svladao otpor svoji6 protivnika i # 1rkvi
Sv. Soije i" patrijar6ovi6 r#k# pri2io 1arsk# kr#n# kao s#vladar i "a%titnik 2ladi6 1areva.
Nekoliko tjedana nakon toga. on se o3enio 1ari1o2 Teoano i postao prvo2 li$no%#) ispred
"akoniti6 'a4%tinika prijestolja. Bringas je 'io #klonjen) a 1iviln# #prav# pre#"eo je) #
svojstv# paraki2o2ena) e#n#6 Ba"ilije) ne"akoniti sin 1ara Ba"ilija I. .olo3aj 1e"ara do'io je
1arev ota1 Barda !oka) a 1arev 'rat) Leon !oka) postao je vr6ovni2 vojni2 "apovjedniko2
na &apad#) dok je Nikeorov najdarovitiji oi1ir) Ar2ena1 Ivan Ki2isk) pre#"eo vr6ovno
"apovjedni%tvo na istok#. Vladavina Nikeora II. !oke @+CI>+C+A privre2eno je ostvarila
p#n# po'jed# vojno4"e2ljoposjedni$kog ple2stva nad dvorjansko4$inovni$ko2
aristokra1ijo2 i nad te3nja2a prijestolni$ki6 trgova$ki6 i o'rtni$ki6 korpora1ija. 9 ve"i s ti2
Nikeor !oka donio je ni" odred'i # interes# ja$anja svjetovnoga "e2lji%nog veleposjeda. Ve
+C5. o'javio je "a'ran# poveavanja 2anastirski6 i 1rkveni6 "e2ljoposjeda darivanji2a ili
k#povino2 "e2lje
J, Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
5II
Najstariji 2anastir LavraA) osn. +CI.
na Atos# @Sv.
osnivanje novi6 sa2ostana. Tri godine nakon toga @+CDA istekao je $etrdeset4godi%nji rok "a
3al'e seljaka na i"vr%ene k#povine nji6ove "e2lje 2i2o propisa o prvok#p#) i 1ar ga nije
prod#3io. Isto2 odred'o2 #kin#o je pravo seljaka na prvok#p "e2lje koj# prodaj# dinati.
Kao vojnik ko2e je 'ilo va3no da ne presa6n# i"vori dr3avni6 pri6oda i da ne nestane
stratiotska osnovi1a dr3avne vojne sile) on ipak nije dokin#o prija%nje "a'rane "a k#povanje
selja$ke "e2lje # korist veleposjednika. Bitn# preinak# i # to2 pogled# donijele s# 2e<#ti2
njegove odred'e o vrijednosti osnovni6 vojni$ki6 i2anja. Odsad je 2ini2alna vrijednost
stratiotskog "e2ljoposjeda 2orala i"nositi ne vi%e 5 #nte "lata) nego *J. Ti2e s# svi
siro2a%ni selja1i 'ili isklj#$eni i" standardne kategorije vojnika @kataraktaA) opre2ljeni6
vlastiti2 konje2 i te%ki2 naor#3anje2. 0lavnino2 vojske postaj# sada 2ali i srednji
veleposjedni1iL # t# svr6# nji6 dr3avna vlast oslo'a<a svi6 pore4ski6 tereta. Siro2a%ni2
stratioti2a ostala je #'#d#e sa2o 2og#nost da sl#3e # pje%a$ki2 po2oni2 $eta2a) no
nji6ova va3nost i #dio # ratni2 pot6vati2a 'r"o i%$e"avaj#
.re2da je Nikeora !ok# na prijestolje #"digla 2aloa"ijska vojno4"e2ljo4posjedni$ka
aristokra1ija i pre2da je on 2alo i srednje ple2stvo #$inio osnovi1o2 svoje or#3ane sile) on
ipak nije 'io kadar #dovoljiti te3nja2a ti6 dr#%tveni6 slojeva "a nes2etani2 poveavanje2
nji6ovi6 "e2ljoposjeda na %tet# slo'odni6 2ali6 seljaka) koji s# i dalje 'ili nosio1i prete3nog
dijela
5I5
dr3avni6 poreski6 pri6oda. 9 Bi"ant# J. polovi1e B. stoljea eksploata1ija veine neposredni6
proi"vo<a$a jo% nije pre%la # r#ke veliki6 "e2ljoposjednika) nego se dr3avni i dr#%tveni
poredak i dalje #vijek te2eljio na da3'inski2 o'ave"a2a stanovni%tva # korist sredi%nje
dr3avne vlasti. Stoga "e2ljoposjed4ni$ka aristokra1ija svoj# glad "a "e2ljo2 i podlo3ni2
o'ra<iva$i2a "e2lje nastoji #ta3iti ratni2 pot6vati2a) # koji2a e # novoosvojeni2
"e2lja2a 'iti 2og#e stei nova i2anja) na ra$#n po'ije<eni6 neprijatelja. 9 t# svr6# ona
revnosno potpo2a3e vojno4osvaja$k# politik# i Nikeora !oke) i njegovi6 nasljednika.
Nikeora !ok# je "apalo da vodi ratne ak1ije na tri podr#$jaE # A"iji) # j#3noj Italiji i na
Balkan#. 0odine +CG. njegova je vojska osvojila isto$n# Kilikij# s Tar"o2 i Mops#eto2) a
njegova 2ornari1a otok Kipar) $etiri godine nakon toga @+C+A "a#"eti s# prijestolni1a Sirije)
Antio6ija) i ni" prio'alni6 gradova jo% j#3nije od nje) dok je Aleppo or#3je2 pri2oran da
pri"na vr6ovn# vlast 'i"antskoga 1ara i pri2i te%k# o'ave"# godi%njeg danka.
S#ko'e s evropski2 &apado2 pro#"rokovale s# politi$ke pro2jene %to s# se # 2e<#vre2en#
ondje "'ile. :o% +CJ. nje2a$ki se kralj @Oton I.A # Ri2# proglasio "apadnori2ski2 1are2 i na
toj osnovi stao "a6tijevati vlast nad 1ijeli2 italski2 pol#otoko2. .regovore %to s# se # ve"i s
ti2e vodili Oton je +C,. prekin#o neo$ekivani2 napado2 na Bari) ali je 'io od'ijen. Vojni
ne#spje6 nastojao je nadoknaditi prijedlogo2 o 'rak# svoga sina sa sestro2 2ladi6 'i"antski6
1areva Ano2) ali je i to s pre"iro2 od'ijeno) a protiv Otonova nadiranja pre2a j#g# pod#"ete
s# sna3ne vojne ak1ije.
Na Balkan# je Nikeor !oka i"a"vao s#ko'e svoji2 otka"o2 danka %to ga je Karstvo plaalo
B#garskoj ve 5- godina. 9 spor# koji je "'og toga i"'io 'i"antska je vojska +CD. potisn#la
B#gare sve do gorja Balkan. Hinilo se da je B#garska toga vre2ena toliko sla'a da j# je
2og#e potp#no #ni%titi.
Stanje # B#garskoj Me<# 'itne #"roke te sla'osti nes#2njivo pripada ekono2ska nedoraslost
te "e2lje oni2 gole2i2 napori2a %to i6 je B#garskoj donijela epo6a Si2eonovi6 ratova.
Siste2 velikog "e2lji%nog posjeda #velike se 'io ra"vio) ali s# i tradi1ije slo'odni6 selja$ki6
"ajedni1a 'ile sna3ne. &'og toga je svjetovna i 1rkvena aristokra1ija @prvenstveno
redovni%tvoA vodila 'or'# "a podvrgavanje selja%tva # "avisnost i"a"ivaj#i ti2e otpore.
:edan od o'lika ti6 ne"adovoljstava privredni2 i dr#%tveni2 odnosi2a 'io je i 'og#2ilski
pokret. Najvjerojatnije is6odi%te toga vjerskog #$enja 'ili s# pa#likijanski doseljeni1i %to i6 je
sredino2 VIII. st. ikonoklasti$ki 1ar Konstantin V. preselio i" "apadne Ar2enije # Trakij# da
ondje djel#j# kao protiv#te3a ikonoilski2 protivni1i2a. Sa$#vana svjedo$anstva i" dr#ge
polovi1e IB. st.) kad s# pa#likijan1i i" Terike pod vodstvo2 Ivana =ri"o6ira vodili naj3e%e
'or'e s Bi"antin1i2a) svjedo$e da s# 2aloa"ijski pa#likijan1i jo% #vijek odr3avali veo2a 3ive
ve"e sa svoji2 s#narodnja1i2a i istovjer1i2a # Trakiji.
Bog#2ilstvo je # B#garskoj nes#2njivo postojalo ve # *. $etvrti B. stoljea) a naro$ito se
pro%irilo # do'a Si2eonova sina) 1ara .etra @+JD>+C+A. &asnivaj#i se) kao i starije
d#alisti$ke sekte) 2ani6ejstvo) 2asalijanstvo)
5IG
pa#likijanstvo i dr.) na te2eljnoj "a2isli o postojanj# dvaj# opre$ni6 prapo4$ela do'ra i "la)
'og#2ili @tj. sljed'eni1i na#ka popa Bog#2ila koji je) najvjerojatnije # Makedoniji)
propovijedao sve do svoje s2rti) 2o3da oko +5-.A s2atrali s# da je 2aterijalni svijet stvorio
Sotona) od'a$eni sin Bo3ji i stariji 'rat Is#sov. &'og toga je 1io realni svijet) pa i tjelesni
$ovjek) djelo Sotone) a 1ilj je lj#dske d#%e) koja pripada svijet# Do'ra) da se oslo'odi
ro'ovanja 2ateriji. Krajnji i"vod i" takve ko"2ologije i antropologije 'ilo je 'og#2ilsko
od'a1ivanje te3nji "a posjedovanje2 'ogatstava i svjetovne 2oi. Oni s# naro$ito o%tro
os#<ivali o'ogaenje 1rkvi i 2anastira) od'a1ivali s# pokoravanje dr3avnoj vlasti i o'ave"#
ratovanja a od svoji6 pristali1a "a6tijevali da vode asketski 3ivot # o$ekivanj# preseljenja #
vje$ni 3ivot d#6ovnoga opstanka # jedinstv# s 'o3anstvo2 Do'ra.
Iako 'og#2ilstvo # B. st. nije vr%ilo nikakve agresivne akte protiv 1rkve i svjetovni6 velika%a)
ono je nes#2njivo svjedo$ilo o sna"i opreka i"2e<# 2oni6 nosila1a dr#%tvenog poretka #
B#garskoj i sve te3i6 #vjeta 3ivota tada%njega selja%tva. Ono je 'ilo i "nak negodovanja pre2a
ja$anj# 1rkve koja je # do'a 1ara .etra 'ila po2aga$ sve sna3nijeg prodora 'i"antski6
#tje1aja. .etrova pro'i"antska orijenta1ija) is#vi%e opre$na Si2eonov# ratovanj# sa Karstvo2)
isp#njala je ne"adovoljstvo2 i dijelove '#garske aristokra1ije.
Svi2 ti2 #n#tra%nji2 ra"ro3nosti2a o'ja%njava se politi$ka i vojna neotpornost B#garske
vanjski2 opasnosti2a. :o% +I*. je srpski kne" Haslav Klo4ni2irovi #spio po'jei i"
"aro'ljeni%tva pa je #" po2o svoji6 s#narodnjaka koji s# i"'jegli # =rvatsk# i &a6#2lje
osvojio i reorgani"irao srpsk# kne3evin# i "ati2 se podvrgao vr6ovnoj vlasti Bi"anta. I #
=rvatskoj je poslije epi"ode sla'ljenja pro'i"antske orijenta1ije # do'a kralja Miroslava do%lo
do prevrata # ko2 je spo2o# 'ana .ri'ine na prijestolje do%ao Kre%i2ir II. Nepro'i"antski2
stavo2 kralja Miroslava 2o3e se o'jasniti i okolnost %to se 'i"antski va"al Haslav
Kloni2irovi 2ogao okoristiti priliko2 da svojoj dr3avi pripoji Vr6'osn# i podr#$je oko
T#"le. Ali kad je on po$etko2 pedeseti6 godina pogin#o # 'or'i s Mad3ari2a koji s# napali
njegov# "e2lj#) 'osanske s# se pokrajine opet ot1ijepile od Sr'ije. Ovi2e osla'ljena) Sr'ija
je ostala # "avisnosti od Bi"anta. .ro'i"antsk# orijenta1ij# "adr3ala je i =rvatska kralja
Kre%i2ira II.) a ona jo% i"ra"itije karakteri"ira do'a njegova sina i nasljednika Dr3islava @+C+
>++DA.
R#ska interven1ija Tako je B#garska # tren#tk# kad je Bi"ant potisn#o
na Balkan# njen# vojsk# sve do gorja Balkan @+CDA 'ila sa "apada
okr#3ena neprijatelji2a. No Bi"ant nije # to2 tren#tk#
'io kadar dokon$ati pora" svoga vi%estoljetnog protivnika potp#ni2 podvrgavanje2 njegova
teritorija jer je 'io anga3iran # 'or'a2a s Arapi2a # Siriji. Stoga je #po2o po"vao kne"a
Kijevske R#sije Svjatoslava) sina kneginje Olge koja je deset godina prije toga posjetila
Karigrad i ondje pri2ila kr%anstvo. Svjatoslav je dod#%e osvojio B#garsk# @+C,A) ali ne "ato
da je preda Bi"ant#) nego da je "adr3i "a se'e. Hini se da je Bi"ant "'og toga potakao
.e$ene"e da napadn# Kijev @+C+A %to je pri2oralo Svjatoslava da se vrati # svoj# "e2lj#.
Odagnav%i napada$e) on je o'novio svoj po6od # B#garsk#) "aro'io Borisa II. @koji je +C+.
naslijedio svoga o1a) 1ara .etraA i pro%irio svoje ratovanje protiv teritorija Bi"anta.
5IC
Vladavina 9 toj "e2lji je) 2e<#ti2) potkraj +C+. do%lo do prevrata. 9
Ivana Ki2iska spora"#2# sa 1ari1o2 Teoano) tada%nji najslavniji vojskovo<a) Ivan Ki2isk)
dao je #'iti 1ara Nikeora) proglasio se s#vladare2 i "a%titniko2 2alodo'ni6 1areva i o3enio
se nji6ovo2 2ajko2 Teoano2. Ali) pod pritisko2 1rkve) 2orao j# je poslati # progonstvo a i
sa2 se odr3ao na vlasti tek po%to je njegov %#rjak Barda Skler svladao neaka #'ijenoga 1ara
Nikeora !oke) Bard# !ok#) koji se # Maloj A"iji 'io proglasio 1are2. Nakon toga 'ilo je
2og#e po'rin#ti se "a s#"'ijanje opasnosti na "apad#. Bi"antska kopnena vojska potisn#la je
R#se pre2a D#nav#) a njeno 'rodovlje #plovilo je # D#nav i presjeklo R#si2a odst#pni1#. 9
Silistriji) na D#nav#) Svjatoslav je +D*. 2orao kapit#lirati. .ri2iv%i o'ave"# da vi%e nikad
nee napadati podr#$je Karstva) svoj# je ra"or#3an# vojsk# s2io povesti natrag # R#sij#. Ali)
vjerojatno i opet na poti1aj 'i"antske diplo2a1ije) njegove s# raspr%ene odrede na donje2
Dnjepr# do$ekali .e4$ene"i i Svjatoslav je t# pogin#o. /vak#iran# B#garsk# osvojili s#)
2e<#ti2) Bi"antin1i. Mladi 1ar Boris II. pri2oran je da a'di1ira) njena dr3avnost je #kin#ta a
i '#garske je patrijar%ije nestalo.
Vladavina Ivana Ki2iska ostvarila je daljnje po'jede i na istok#. 0odine +D5. njegova je
vojska osvojila /dess# i Nisi'is) # gornjoj Me"opota2iji) a +DG. /2es#) Baal'ek) Bejr#t i
Da2ask) # Siriji) te "ati2 Ti'erijad#) Akkon) Na"aret i Ke"arej#) # .alestini) doprijev%i na taj
na$in do nado2ak :er#"ale2a.
Ve po$etko2 +DC. Ivan Ki2isk je i"nenada #2ro) navr%iv%i tek G- godina. :avno 2nijenje
okrivljavalo je "a taj doga<aj papaki2o2ena Ba"ilija) koji je # svojoj nadle3nosti i2ao
1iviln# #prav# i nadao se da e s osa2ostaljenje2 2ladi6 1areva) sinova Ro2ana II.) njegov
#tje1aj postati neograni$en.
Ba"ilije II. Isprva je "aista i 'ilo tako) jer je osa2naestogodi%nji Ba"i4lije II. 'io posve
neisk#san # vladarski2 poslovi2a) a %enaesto4godi%nji Konstantin VIII. nije i2ao nikakvi6
sklonosti "a o"'iljnije pro'le2e. Ali ve sredino2 +DC. do%lo je do po'#ne Barde Sklera)
jednoga od naj2oniji6 veleposjednika # Maloj A"iji i "apovjednika 'i"antske vojske na
istok#. Nje2# se pridr#3ilo 2nogo ple2ia # isto$ni2 provin1ija2a) pretvoriv%i t# po'#n# #
'or'# protiv 2og#nosti da dr3avo2 opet neograni$eno "avlada prijestolni$ka sl#3'eni$ka
aristokra1ija pod vodstvo2 stri1a 2ladi6 1areva) e#n#6a Ba"ilija. Barda je 'io progla%en
1are2) a njegova je vojska #'r"o "a#"ela 1ijel# Mal# A"ij#.
9spje6 Barde Sklera nije #spio os#jetiti ni 1ar) ni dvorjansko4sl#3'e4ni$ko ple2stvo koje ga
je okr#3avalo. Do preokreta te%koga polo3aja do%lo je "'og s#parni$ke "avisti dr#ge sk#pine
veleposjedni$ke aristokra1ije kojoj je prvako2 'io Barda !oka) neak nekada%njega 1ara
Nikeora !oke) koji je pri #spon# Ivana Ki2iska na prijestolje pok#%ao da sa2 postane 1are2)
ali ga je # to2e sprije$io #pravo sada%nji #"#rpator Barda Skler. Njegova #"#rpa1ija potrajala
je gotovo $etiri godine. Tek # proljee +D+. Barda !oka je prik#pio dovoljno snaga i najprije #
dvo'oj# po'ijedio Bard# Sklera oso'no a "ati2 pora"io i njegov# vojsk#.
9 godina2a %to s# slijedile nakon likvida1ije #stanka Barde Sklera) Ba"ilije II. je sa"rijevao #
sna3n# vladala$k# li$nost. .oka"alo se da je s6vatio da je n#3no da on sa2 pre#"2e sve svoje
ko2peten1ije poglavara dr4
5ID
vS8.B
=erson N
KRNO MOR/
Vidin8
IALMAKI:
IA. .ARISTRION
Trape"#nt N
O

Serdika
KALD/:A
aj
_
MAK/DONI:A N B9A0ARSKA
Dra$
)=adrianc.-* .A!LA0ONI:A TRAKI:A
KA.ADOKI:A
O S
7Bari
O6rid N .rilep STRIMON
KarigraS T. B9K/LARI:A
TAI

J Sol#n
SNikeja S/BASTIANA M/J
UO.OTAM9

9:
T. O.SIKI:A =ARSIANA

ITALI:A
ABIDOS
Ke"areja
t
_
K'
LQaor2ina irak#"a
U =/LAS ./LO.ON/&
l Bi"antsko 1arstvo prije Ba"ilija II.
l Osvajanja Ba"ilija II.
i Osvojenja nakon s2rti Ba"ilija II. @*-JGA
T TRAK/&I:A T. ANATOLIKA LIKANDOS
TT b Ikoni#2
/e"
KIB/RIOTSKA T/MA
RODOS
Tar".
S/L/9KI:A
KI.AR
KR/TA
SR/DO&/MNO MOR/
M/LIT/NA: Sa2osata8 QjS
T/L9=
N Antio6ija ANTIO=I:A
Mos#l
Bi"ant # do'a Ba"ilija II.
3avne #prave) vr6ovnog vojnog "apovjednika i #pravlja$a dr3avno2 i2ovino2) #koliko nije
3elio da se #$vrsti siste2 # ko2e e 1arevi 'iti dekorativne ig#re) a akti$na e vlast pripadati
velika%i2a. Ba"ilije II. i2ao je dovoljno a2'i1ija) energije i dr3avni$ki6 sposo'nosti da se
ovakvo2 ra"vitk# #spje%no s#protstavi i ponovo 1arsko2 a#toritet# pri'avi najvei sjaj.
.rva "apreka na to2 p#t# 'io je njegov stri1) paraki2o2en Ba"ilije. Sl#tei opasnost koja 2#
je prijetila od 2ladoga 1ara) on je po$eo pripre2ati #rot# protiv Ba"ilija II.) 2o3da $ak #
dogovor# s Bardo2 !oko2 koji je s2atrao da nije dovoljno nagra<en "a #sl#g# %to j# je
#$inio 1ar#. Ali Ba"ilije II. je svoga 2inistra dao #6apsiti i otpre2iti # progonstvo @+,GA.
S2atrao je # to2e tren#tk# da njegov# neosporn# 1arsk# vlast vi%e ne 2o3e o2esti nitko.
9" takv# pretpostavk# #p#stio se # o'ra$#n s novo2 politi$ko2 silo2 koja se #
2e<#vre2en# or2irala na Balkan#.
Sa2#jlovo 1arstvo :o% +C+) kad se Svjatoslav privre2eno pov#kao i" B#garske da 'i s#"'io
napad .e$enega na Kijev i kad # B#garskoj nije 'ilo nikakve vlasti jer s# sinovi pre2in#loga
1ara .etra 'oravili kao tao1i # Karigrad#) # Makedoniji je i"'io #stanak $etvori1e sinova
ko2e%a Nikole @Davida) Mojsija) Arona i Sa2#jlaA koji2 je or2iran slo'odni teritorij)
jednako ne"avisan i od Bi"anta i od B#garske. Tek nakon Ki2iskove po'jede nad
Svjatoslavo2 ko2itop#li s# pri"nali vr6ovn# vlast Bi"anta) ali pri to2e nis# 'ili i"ravno
pokoreni. O nji6ovoj relativnoj sa2ostalnosti svjedo$i $injeni1a da s# na sve$ani sa'or
nje2a$ko4ri2skog 1ara Otona I. # O#edlin'#rg# @JI. III. +DIA) koji2 s# se ondje @pred skor#
1arev# s2rtA proslavljali #spjesi njegove vladavine) i ko2itop#li poslali svoje i"aslanike s
darovi2a.
Ali nakon Ki2iskove s2rti) po$etko2 +DC) ko2itop#li s# podigli novi #stanak sa svr6o2 da
ostvare potp#n# ne"avisnost svoje dr3ave. Kako je Karstvo # to2e ra"do'lj# 'ilo "a#"eto
#n#tra%nji2 'or'a2a oko #"#rpa1ija) 2akedonski se #stanak naglo %irio. Ve # prvoj godini
pogin#la s# dvoji1a od starije 'rae) a Arona je dao #'iti naj2la<i) Sa2#jlo @2o3da "'og Aro4
nove sklonosti ka i"2irenj# s Bi"anto2A. Ostav%i sa2 na $el# pokreta) Sa2#jlo je #
desetgodi%nji2 'or'a2a osvojio j#3n# Makedonij# do nado2ak Sol#na) Trakij# s njeni2
glavni2 grado2 Lariso2) i B#garsk# i"2e<# gorja Balkan i donjeg D#nava.
Ti2 #spjesi2a 2ogao se Ba"ilije II. s#protstaviti tek nakon #spje%nog o'ra$#na s
paraki2o2eno2 Ba"ilije2. .rodro je tada s vojsko2 do Soije) ali taj grad nije #spio "a#"eti.
Mtavi%e) na povratk# # Trakij# njegova je vojska pretrpjela te3ak pora" @+,CA.
Karev ne#spje6 o6ra'rio je 2aloa"ijske veleposjedni$ko ple2stvo. Barda Skler se vratio i"
i"'jegli%tva # Kaliat# pa se ponovo proglasio 1are2) a Ba"ilij# II. nije preostalo ni%ta dr#go
nego da ponovo "atra3i po2o Barde !oke. Ali pri2iv%i "apovjedni%tvo nad vojsko2 na
istok#) i Barda !oka se proglasio 1are2.
Iako s# se o'a #"#rpatora isprva spora"#2jela da djel#j# "ajedni$ki) #" Bard# !ok# je
pristajala glavnina vojnog i "e2ljoposjedni$kog ple2stva i on je svoga s#parnika Sklera #spio
#ta2ni$iti. Nakon toga njegova je vojska doprla do Bospora i Dardanela "aprijetiv%i
Karigrad# 'lokado2.
5I+
9 skrajnjoj opasnosti) Ba"ilije II. je nagovorio r#skoga kne"a Vladi2ira da 2# po%alje po2o
od C--- ratnika) dav%i 2# o'eanje da e 2# 3eno2 postati 1areva sestra Ana. S to2 vojsko2
Ba"ilije je najprije kod =risopola) na Bospor#) a "ati2 kod A'idosa) na Dardaneli2a) #ni%tio
#"#rpatorove odrede) pri $e2# je i sa2 Barda !oka pogin#o @+,+A. 9skoro "ati2 likvidirane
s# i nevelike snage %to s# se ok#pile oko Barde Sklera koji se nakon !okine pogi'ije
oslo'odio "ato$eni%tva.
Ba"ilijev pora" protiv Sa2#jla # god. +,C. @nakon ne#spjelog napada na Soij#A i) "ati2)
o'nova njegova ratovanja s #"#rpatori2a o2og#ili s# Sa2#jl# da svoje dotada%nje vojne
#spje6e jo% i povea. Svojoj vlasti podvrgao je /pir) Sr'ij# i D#klj# @i"a ++-.) kad i" jo%
nepokorene D#klje odla"e poslani1i k 'i"antsko2e 1ar# da "atra3e po2o od opasnosti koja
je "aprijetilaA) pa "ati2 Trav#nj# i &a6#2lje) a na sjever# je Mad3ari2a
preoteo Srije2.
Dospjev%i do vr6#n1a svoje 2oi) Sa2#jlo se proglasio 1are2) 'ogato #krasio svoj#
prijestolni1# .resp# a # O6rid# je #stanovio sa2ostaln# @a#tokealn#A 2akedonsko4'#garsk#
ar6iepiskopij#.
.oslije pokorenja Sr'ije) D#klje) Trav#nje i &a6#2lja. Sa2#jlo je napao i =rvatsk#
'i"antskoga save"nika Dr3islava i dopro do &adra. Ali po$ev%i od prvi6 2jese1i ++*. 1ar
Ba"ilije je) slo'odan od ratni6 pritisaka # dr#gi2 o'lasti2a) "apo$eo $etverogodi%nje
vojevanje na Balkan# koje je pri2oralo Sa2#jla da od#stane od daljnjeg nadiranja #
=rvatskoj i da se preko Bosne i Sr'ije vrati # sredi%te svoje dr3ave. Tako je od svi6 'i"antski6
save"nika na Balkan# ostala nepokorena sa2o =rvatska.
S takvi2 okolnosti2a vjerojatno je # ve"i inor2a1ija To2e Ar1i4<akona) da je Bi"ant
@po$etko2 devedeseti6 godinaA poslao Dr3islav# kraljevske "nakove) dodijelio 2# naslove
epar6a i patri1ija i pri"nao pravo da on i njegovi nasljedni1i otad nose naslov 7reZ Dal2atie et
Kroatie8) %to) dakako) # sklad# s prakso2 'i"antske politike) nije dokidalo na$elno
vr6ovni%tvo Karstva nad podr#$je2 'i"antske te2e Dal2a1ije.
Ba"ilijevo $etverogodi%nje vojevanje protiv Sa2#jla na Balkan# # ra"do'lj# i"2e<# po$etka
++*. i kraja ++5. ve"ivalo je dod#%e Sa2#jlove snage # 'or'a2a # j#goisto$ni2 dijelovi2a
.ol#otoka) ali nije Bi"ant# donijelo "natniji6 #spje6a jer s# sna3ni napadi ati2idski6 Arapa
i" /gipta po$eli #gro3avati njegova nedavno osvojena podr#$ja # Siriji. Stoga je Ba"ilije
2orao nap#stiti 'alkansko 'oji%te da 'i oso'no organi"irao o'ran# Aleppa. To rastereenje
Sa2#jlo je iskoristio da svoje napade #s2jeri pre2a j#g#) pa je njegova vojska doprla sve do
Sol#na) Atike i Korinta. Tek nakon #spje%ne o'rane Aleppa @++GA 'i"antske s# vojne snage
ponovo 'ile slo'odne da se anga3iraj# na Balkan#. Ve ++D. Bi"antin1i s# postigli sjajn#
po'jed# na rije1i Sper6ej) # srednjoj 0r$koj) # kojoj je i sa2 Sa2#jlo jedva spasio 3ivot.
0odine +++. novi je ati2idski napad # Siriji priv#kao prete3ni dio 'i"antski6 snaga na
sirijsko 'oji%te) ali je i opet Ba"ilijevo oso'no #pravljanje opera1ija2a spasilo #gro3en#
Antio6ij#) pa se) "ati2) na #spje6 i" ++D. @na Sper6ej#A #skoro 2ogao nadove"ati ni"
pres#dno va3ni6 po'jeda # ratovanj# Bi"anta sa Sa2#jlo2) najprije # B#garskoj) i"2e<#
gorja Balkan i D#nava) a "ati2 # Tesaliji i j#3noj Makedoniji. 9 to2 vojevanj#)
nakon g#'itka gotovo 1ijele B#garske i Skopja @*--5A) od Sa2#jla se od2etn#o i /pir
@*--GA. No otpor se nastavljao jo% devet godina) kad je ljeti *-*5. glavnina 2akedonsko4
'#garske vojske #
55-
klan1# Ki2'alonga) podno Bjelasi1e) pretrpjela kona$an pora". Sa2#jlo je dod#%e i"'jegao
"aro'ljeni%tv# i #"2akao # .rilep) ali je Ba"ilije II. oko *G.--- njegovi6 pre3ivjeli6 vojnika
dao oslijepiti ostaviv%i svako2 stoto2 ratnik# jedno oko da 'i preostale 2ogli odvesti svo2e
1ar#. 9gledav%i sa'lasn# povork# slijepa1a) Sa2#jlo je #2ro od kapi. Ra"jedinjeni otpor
njegovi6 nasljednika potrajao je jo% tri godine) do *-*,) kad je "a#"ee2 O6rida 2akedonsko
1arstvo #kin#to) a njegova ar6iepis4kopija podvrgn#ta i"ravno 'i"antsko2 1ar#. Makedonsko
i '#garsko etni$ko podr#$je pretvoreno je # dvije te2e) a "ase'na je te2a or2irana #
Srije2#. Na taj je na$in 1io istok Balkanskog pol#otoka # 1ijelosti #klj#$en # sastav 'i"antske
dr3ave. Dalje pre2a "apad# kne3evine Sr'ija) D#klja i &a6#2lje ostale s# # va"alno2
odnos#. 9 kraljevini =rvatskoj) kao save"ni1i Bi"anta) do%lo je # 2e<#vre2en# do pro2jena.
&a vrije2e protekli6 "'ivanja @2o3da ve oko ++GA #2ro je) nai2e) 6rvatski kralj Dr3islav
ostaviv%i tri sina. Najstariji od nji6) Svetoslav S#ronja nastojao je #daljiti od s#vladarstva
svoj# 2la<# 'ra#) Kre%i2ira i 0ojslava) ali s# oni podigli #stanak) "'a1ili Svetoslava i
"avladali sa2i @prvi od nji6 do *-I-) a dr#gi) #" Kre%i2ira III.) do svoje s2rti oko *-J-A. Ti
doga<aji doveli s# i do ra"li$ite orjenta1ije # pogled# tra3enja politi$kog oslon1a. 9"
Svetoslava s# pristajali dal2atinski gradovi) i on se pred 'rao2 sklonio # Trogir) dok s#
Kre%i2ir i 0ojslav $esti2 napadi2a na gradove nastojali t# nji6ov# orjenta1ij# i"2ijeniti.
Mleta$ka vlast nad B#d#i da Bi"ant nije # ti2 gradovi2a) preko
dal2atinsko2 te2o2 jo% nesvladanog 2akedonsko4'#garskog 'ede2a i
#slijed svoje paralelne anga3iranosti na istok#)
'io kadar eikasno "a%tiivati svoj# naj#daljenij# te2# @# kojoj) #ostalo2) od J. polovi1e B.
st. #nk1ij# prokon"#la i stratega vi%e ne vr%i visoki sl#3'enik) poslan i" Karigrada) nego
gradski prior &adraA) kod prvaka dal2atinski6 gradova pojavio se plan da od #gro3avanja i"
=rvatske "atra3e po2o Vene1ije kao "ast#pnika 1areve vr6ovne vlasti. .ri6vativ%i t#
ini1Tjativ#) d#3d .etar II. Orseolo #p#tio je # Karigrad svoga sina pa je on od 1arske vlasti
is6odio odo'renje "a proved'# "a2i%ljenog pot6vata. Na toj osnovi i"vr%en je # god. +++.
vojni po6od 2leta$ke lote) pri $e2# s# 'i"antski gradovi i oto1i) po$ev%i od Krka do)
"aklj#$no) D#'rovnika pri6vatili 7t#itio8 @"a%titni%tvoA Vene1ije polo3iv%i joj pri to2e
"akletv# vjernosti. Ti2 doga<aji2a i"vr%eno je i sl#3'eno i"dvajanje teritorija dal2atinske
te2e i" podr#$ja nad koji2 je realn# "a%titni$k# d#3nost dotad i2ala 6rvatska kraljevska
vlast. Ali) kao %to je to 'ilo i "a To2islava i "a Dr3islava) i pod 2leta$ko2 je #pravo2
s#verenitet Bi"anta ostao ne4dokin#t. Mleta$ki po2orski po6od nije se 2e<#ti2 "adovoljio
sa2o #spostavo2 nje"ine vladavine nad podr#$je2 dal2atinske te2e) nego je pri2orao na
pokornost i 6rvatski grad Biograd) osvojio neretljanske otoke Kor$#l# i Lastovo) a od
neretljanskog je kne"a is6odio ja2stvo o sig#rnosti plovid'e 2leta$kog 'rodovlja d#3 isto$ne
o'ale :adrana.
.riliko2 d#3deva po2orskog po6oda # Trogir# je do%lo i do #govora i"2e<# i"agnanog
kralja Svetoslava i d#3da koji2 se Svetoslav i or2alno odrekao #prave nad Dal2a1ijo2) ali
je do'io o'eanje o 2leta$koj po2oi pri njegov# nastojanj# da se vrati na 6rvatsko
prijestolje.
55*
Kao ja2stvo toga save"a) d#3deva kerka =i1ela #dala se "a Svetoslavova sina Stjepana.
Kako je ned#go i"a toga do%lo i do 'raka d#3deva sina i nasljednika Otona sa sestro2
2ad3arskoga kralja Stjepana I.) or2irao se kr#g o'iteljski6 i politi$ki6 ve"a i"2e<#
Mad3arske) vene1ijanske k#e Orseolo i 6rvatske detroni"irane lo"e Svetoslavia) koji e #
'#d#nosti i2ati "natnog #tje1aja na "'ivanje # to2e geopoliti$ko2 prostor#.
9 vre2en# koje je slijedilo nakon god. *---. pa sve do *-*,. vr%io se na Balkan#
kona$ni o'ra$#n i"2e<# Bi"anta i Sa2#jlove 2akedonsko4'#garske dr3ave) pa je 6rvatski2
kraljevi2a 'ilo 2og#e da pod#"i2aj# napade na otoke i gradove koji s# pri"nali svoj#
"avisnost od Vene1ije. &'og toga je d#3d Oton Orseolo *-*,. o'novio vojni po6od
na sjeverno2 :adran# pa je i opet #spio o'ave"ati otoke Krk) Ra' i Osor da Vene1iji plaaj#
danak. S dr#ge strane) nakon Sa2#jlove s2rti @*-*5A) vojska 1ara Ba"ilija II. do *-*,.
ostvar#je potp#n# likvida1ij# i preostataka 2akedonsko4'#garske dr3avnosti) a i kne3evine
Sr'ija) D#klja) Trav#nja i &a6#2lje ponovo s# podvrgn#te naposredno Bi"ant#. 9 nastavk#
air2a1ije 'i"antskog s#vereniteta nad slavenski2 'alkanski2 "e2lja2a) o'novljena je
neposredna vlast Karstva nad j#3ni2 dijelo2 Dal2a1ije) sa sredi%te2 # D#'rovnik#
@Dal2atia S#periorA. Ti2e se #tvrdila podjela dal2atinske te2e) koja se po$ela o1rtavati ve
od kraja B. st.) na dva dijelaE j#3ni @Dal2atia s#periorA) neposredno podvrgn#t Karigrad#) i
sjeverni @Dal2atia ineriorA # ko2 "ase'n# 1jelin# $ine srednjodal2atinski gradovi i oto1i) sa
Splito2) Trogiro2 i &adro2) koji s# pre2a Vene1iji ve"ani sa2o "akletvo2 vjernosti) a 3ive
kao sa2ostalne gradske opine) dok je sjeverna oto$ka sk#pina o'ave"na ne sa2o na vjernost
Vene1iji nego i na plaanje godi%njeg
danka.
.rigodo2 #spostave dr3avni6 grani1a Karstva na 2e<i 6rvatski6 "e2alja) i 6rvatski s# se
vladari) Kre%i2ir III. i 0ojslav) kona$no priklonili vr6ovni%tv# Bi"anta i pri to2e pri2ili
pri"nanje svoje vlasti i 'ogate
darove.
.osljednji odjek 'rojni6 preinaka %to s# se "'ivale # j#3noslavenski2 "e2lja2a #
ve"i s 'or'o2 i"2e<# Bi"anta i Sa2#jlova 1arstva 'io je ve"an #" "'a1ivanje porodi1e
Orseolo s d#3devske vlasti # Vene1iji @*-J5A. Biv%i d#3d Oton i"'jegao je # Karigrad)
gdje je i #2ro) dok je .etar) sin njegova starijeg 'rata Ivana) o3enjen sestro2
2ad3arskoga kralja Stjepana. I.) na%ao #to$i%te na 2ad3arsko2 dvor#. Ona2o je s
nji2a vjerojatno oti%ao i 6rvatski kraljevi Stjepan Svetoslavi) o3enjen sestro2 Ivana
i Otona Orseola) =i1elo2. Ta ve"a lo"e Svetoslavia) s 2ad3arsko2 kraljevsko2
k#o2 postat e # '#d#nosti ko'no2 "a opstanak sa2ostalne vladarske dinastije #
=rvatskoj.
Otpor veliko2 Kjelok#pna epo6a 'i"antskoga 1ara Ba"ilija II. 'ila je
"e2ljoposjed# neosporno veo2a 'ogata dalekose3ni2 vojni2 i vanjskopoliti$ki2
pert#r'a1ija2a) na gole2o2 prostranstv# koje je se"alo od Sirije i Ar2enije do skrajnji6
grani1a Balkanskog pol#otoka
na "apad#.
Ali ona je i2ala i"vanredno veliko "na$enje i # #n#tra%nji2 odnosi2a 'i"antske dr3ave) #
ve"i s 'or'o2 protiv snaga koje s# se tr#dile da ostvare te2eljne preinake privrednog i
dr#%tvenog poretka # dr3avi.
Ba"ilijeva 'or'a s 2aloa"ijski2 veleposjedni$ki2 ple2stvo2 i"gradila je # 1ar#) jo% # do'a
njegove 2ladosti) 3estoko ogor$enje pre2a #"#rpatori2a) koji s# 'ili eksponenti ti6
dr#%tveni6 snaga. 9sto) kao ratnik i energi$an ali i veo2a ra"'orit #pravlja$ dr3avni2
poslovi2a) on je s6vaao da porast snage veleposjedni$kog ple2stva nei"'je3ivo vodi
i%$e"avanj# selja$ki6 poreski6 o've"nika i stale3a seljaka4vojnika) pa da) na toj osnovi) 2ora
#roditi ra"aranje2 sna3ne) 1entralisti$ki organi"irane dr3avne vlasti.
&'og toga je on) slo2iv%i or#3an# snag# aristokra1ije # dra2ati$ni2 'or'a2a gra<anskog
rata) ve ++C. donio veo2a radikalan "akon koji2 je opo"vao sve starije odred'e o
"astarjevanj# prava seljaka da i2 'e" nadoknade '#de vraena "e2lja %to s# je od nji6 k#pili
dinati 2i2o "akona o proti2e"i @prvok#p#A. 9skoro nakon toga donio je propis po ko2e s#
veleposjedni1i 2orali plaati "e2lji%ne pore"e #2jesto svoji6 s#sjeda) osiro2a%eni6 seljaka)
ali 'e" prava da se na toj osnovi koriste to2 "e2ljo2L ona je i dalje i2ala ostati posjed
siro2a6a koji je o'ra<#je.
Svr6a ti6 odred'i 'ila je da os#jete ra"vitak koji je te3io da neprekidni2 ja$anje2
veleposjedni$kog ple2stva dokine s#pre2a1ij# dvor4janstva kao glavnog oslon1a 1arske
a#tokra1ije i ti2e okon$a sve#k#pni siste2 koji se "asnivao na 1entrali"iranoj poreskoj
eksploata1iji neposredne radne snage na "e2lji. &a '#d#nost dr3ave) koja je #pravo na
te2elj# sve2one 1arske vlasti dosegla svoj najvei teritorijalni opseg nakon g#'itka %to s#
joj i6 "adala) # A"iji i Ari1i) arapska osvajanja) a # /vropi doseljenje Slavena i stvaranje
nji6ovi6 dr3ava) $inilo se da takve 2jere i2aj# 'itn# va3nost.
Ali Ba"ilije II. #2ro je kraje2 *-JG. # CD. godini 3ivota) a # ra"do'lj# koje je slijedilo
tenden1ije radikalnog preina$avanja 'itni6 o'ilje3ja privrednoga) dr#%tvenoga i politi$kog
poretka koji se i"gradio na te2elji2a %to s# nastajali po$ev%i od VII. stoljea) neodoljivo s#
ja$ale i postajale osnovi1o2 e#dalni6 odnosa koji s# # dr#gi2 dijelovi2a tada%nje /vrope) #
dr#k$iji2 okolnosti2a) ve po'ijedili) ali koji s#) ra"viv%i se # spe1ii$ni2 #vjeti2a
ranosrednjovjekovnog Bi"anta) sa "natni2 vre2enski2 "aka%njenje2 i # naro$iti2 o'li1i2a)
donijeli Karstv# te%ka isk#%enja i naj"ad postali glavni2 #"roko2 njegove nei"'je3ive
propasti.
J. .RIVR/DNA D:/LATNOST I DR9MTV/NI ODNOSI
/po6a koja # Bi"ant# po$inje de2ograski2 i so1ijalno ekono2ski2 pro2jena2a VII.
stoljea o'ilje3ena je ja$anje2 i prevla%# 2aloga slo'odnog selja$kog "e2ljoposjeda. 9
vre2en# koje slijedi nakon sredine IB. st. i dalje se odr3avaj# dotada%nja 'itna o'ilje3ja
agrarni6 odnosaE seoska opina postoji i dalje i #3iva po2o dr3avne vlastiL prete3na veina
seljaka jo% je #vijek slo'odna) a eksploata1ija nji6ova rada vr%i se posredno) spo2o#
poreski6 da3'ina 1entrali"iranoj dr3avnoj vlasti. Ali sve#k#pno ra"do'lje od sredine IB. do
kraja BI. st. isp#njeno je #porno2 'or'o2 "a #kidanje takvi6 odnosa i nji6ov# "a2jen#
novi2 o'li1i2a eksploata1ije rada na "e2lji) # koji2a e ra"vijeni i oja$ali privatni
"e2ljoposjed i"ravno i nepo4
55I
sredno gospodariti "avisno2 radno2 snago2 neposredni6 proi"vo<a$a na "e2lji i #3ivati dio
plodova nji6ova rada. Ta tenden1ija posti"ava p#n# ekono2sk# po'jed# nad svi2 "apreka2a
svoga ostvarivanja s2r# Ba"ilija II.) posljednjeg 1ara koji se sna3no od#pirao preinaka2a
dotada%njeg privrednoga i dr#%tvenog poretka. Otada) tijeko2 BI. i BII. st.) Bi"ant se
radikalno i naglo e#dali"ira.
Sve#k#pni pro1es toga pres#dno va3nog privrednoga i dr#%tvenog prei4na$avanja vr%io se #
spe1ii$ni2 #n#tra%njepoliti$ki2 i vanjskopoliti$ki2 okolnosti2a tada%nje 'i"antske
povijesti. 9 nji2a se) na #n#tra%njepoliti$4ko2 plan#) ispreple# i 2e<# so'o2 'ore ra"li$iti
interesiE selja%tva) kao klase proi"vo<a$a) velikog "e2lji%nog posjeda) kao snage koja te3i da
postane glavni2 organi"atoro2 i korisniko2 privrednog a i politi$kog 3ivotaL dr3ave) koja
$#va svoj neosporni a#toritetL dr3avnoga sl#3'eni$kog aparata) koji je # pret6odno2
ra"do'lj# 'io glavni korisnik 1entrali"irane) a#tokratske vlasti i njenog siste2a #pravljanja
dr3avo2 i privredno2 djelatno%#L i) naj"ad) interesi gradova i o'rtni$ko4trgova$ki6 aktora #
nji2a) koji se tr#de da # 2ijeni odnosa ne i"g#'e 2og#nost svoga #spje%nog poslovanja.
Stanje # seoski2 .ola"na to$ka # 2ijenjanj# agrarni6 odnosa # 'i"ant4opina2a
skoj poljoprivredi IB. i B. st. 'io je daljnji ra"vitak seo4
ski6 opina. Spora air2a1ija alodijalnog karaktera "e2lji%ni6 $esti1a %to i6 posjed#j# seoske
porodi1e sa"rela je i # J. polovi1i IB. st. #"rokovala vidne i2ovinske ra"like 2e<# $lanovi2a
seoski6 "ajedni1a. Otad # seli2a ne 3ive sa2o posjedni1i standardno veliki6) o'iteljski6
o'radivi6 "e2lji%ta) nego i2a i osiro2a%eni6 i o'ogaeni6 seljaka. Slo'odno raspolaganje
porodi$ni2 "e2ljoposjedo2 neke je od seljaka li%avalo dijelova nji6ova i2anja i ti2e i6
siro2a%ilo) dok s# dr#ga k#anstva #spijevala pr4k#piti vi%kove o'radive "e2lje nad
opsego2 standardne $esti1e. Iako i dalje postoji opinsko pravo vlasni%tva na nepodijeljen#
opinsk# "e2lj# @na pa%njake) neo'ra<eno tlo i %#2eA) ipak pojedini o'ogaeni selja1i
#"i2aj# pod o'rad'# i dijelove dotad "ajedni$kog tla) i"van podr#$ja seoski6 o'ra<eni6
povr%ina. Tako nastaj# "ase'na i2anja koja s# se i"dvajanje2 oslo'odila stega seoskoga
#tvr<enog plodoreda. Ako s# takvi posjedi 2anjeg opsega i ako i6 nji6ov posjednik o'ra<#je
vlastito2 radno2 snago2) oni # s#vre2eni2 i"vori2a nose na"iv agridijiL a ako je o'ogaeni
seljak na nji6 naselio svoje ro'ove ili 2ale "ak#p1e) onda takva i2anja do'ivaj# o'ilje3ja
2ali6 vlastelinstava i nose na"iv proastije.
Na taj na$in) i2ovna dieren1ija1ija # seli2a ostvar#je %irok# lepe"# sit#a1ija) od veo2a
i"ra3ene osiro2a%enosti oni6 koji s# i"g#'ili "natan dio ili $ak sav svoj "e2lji%ni posjed) sve
do pojedina1a koji s# se akti$no pretvorili # 2ale vlasteline) iako) pri to2e) ostaj# $lanovi2a
seoske "ajedni1e @koinotes) 2et#siaA. Svi s# oni o'ave"ni da dr3avi plaaj# pore"e) a 1ijela
seoska "ajedni1a ne2a nad so'o2 nikakve dr#ge vlasti osi2 dr3avne.
Ta dr3avna vlast # IB. i B. st. veo2a je "ainteresirana "a odr3anje takve sa2ostalnosti seoski6
"ajedni1a) prije svega radi o$#vanja nji6ove sposo'nosti da dr3avi plaaj# redovite poreske
da3'ine. 9 t# svr6# dr3ava tretira seoske opine kao te2eljne poreske jedini1e koje s# pod
trajni2 nad"oro2 dr3avnog aparata. Visoki dr3avni sl#3'enik) epopt) nadle3an "a teritorij
jedne provin1ije) odre<ivao je sve#k#pni pore" "a svako seloL stoga je 2o4
555
rao i2ati #vid # stanje "e2ljoposjeda) # okolnosti nji6ove o'ra<enosti) # 'rojnost i so1ijalno4
ekono2sko ra"vrstanje seoskog stanovni%tva. &a na2i4renje sve#k#pne poreske o'ave"e
jednoga sela seoska je "ajedni1a 'ila odgovorna kolektivno) a #n#tar svakoga sela ta se
o'ave"a ra"vrstavala po do2ainstvi2a) "avisno o veli$ini i vrsti "e2ljoposjeda.
7Traktat o opore"ivanj#8) sastavljen # *. polovi1i B. st.) reg#lirao je 1jelok#pni na$in
opore"ivanja "e2lje. S o'"iro2 na to da je dotad ve #"napredovali pro1es i2ovinske
dieren1ija1ije #n#tar seoski6 opina doveo do osiro2a%enja "natnog dijela selja%tva) #
2nogi2 je seli2a 'ilo "e2lje koj# vi%e nitko nije o'ra<ivao jer s# osiro2a%eni selja1i s nje
od'jegli ne i2aj#i 2og#nosti da # svo2 siro2a%tv# na2ire svoje poreske d#3nosti. 9
pret6odni2 ra"do'lji2a poreske s# vlasti takv# op#stjel# "e2lj# prisilno dodjeljivale na
o'rad'# posjedni1i2a s#sjedni6 par1ela) i" $ega je "ati2 proi"la"ila i nji6ova poreska d#3nost
"a dodijeljen# "e2lj# @siste2 epi'oleA. Odred'a2a 7Traktata o opore"ivanj#8 #tvr<eno je
2e<#ti2 dr#k$ije na$elo) koji2 je s#sjedi2a "ap#%tene i neo'ra<ene "e2lje na2etano
plaanje poreskog i"nosa "a takv# "e2lj#) 'e" o'"ira da li je oni o'ra<#j# ili ne @siste2
alilengijdA. B#d#i da je "a osiro2a%ene seljake prakti$ki 'ilo ne2og#e da raspolo3ivi2
o'rad'eni2 sredstvi2a #"oravaj# jo% i dodatni dio "e2lje) vr6# svoga vlastitoga) alilengij je #
"'ilji poveao poreske d#3nosti seljaka koji s# ostali na svojoj "e2lji do nei"dr3ivosti.
Re"#ltat takvi6 nastojanja dr3avne vlasti da ne dop#sti opadanje opeg i"nosa svoji6 poreski6
pri6oda #slijed ekono2skog propadanja selja%tva nei"'je3ivo je 'io s#protan inten1ija2a. Sve
je vi%e selja%tva nap#%talo svoj# "e2lj#) 'je3alo s nje da 'i i"'jeglo dr3avno2 poresko2
pritisk# i tra3ilo dr#go 'oravi%te) # dr#gi2 #vjeti2a) koji s# i2 o2og#avali da vi%e ne '#d#
neposredni poreski o've"ani1i dr3ave.
Takvi #vjeti post#pno s# se stvarali nastajanje2 i rasto2 velikoga "e242lji%nog posjeda) koji
se tijeko2 vre2ena # ra"li$ito2 st#pnj# oslo'a<ao poreske podlo3nosti pre2a dr3avi.
.olo3aj stratiota .ro1es siro2a%enja selja%tva #dr#3enog # slo'odne opine nije ostao i"oliran
sa2o na t# kategorij# neposredni6 o'ra<iva$a "e2lje) nego je o'#6vatio i stale3 seljaka4
vojnika @stratiotaA. Neprestana ratovanja koja isp#njaj# prva desetljea B. stoljea i koja s#
Bi"ant# donijela 2nogo'rojne pora"e te%ko s# poga<ala i stratiotsko selja%tvo) pa je i 2e<#
nji2a neprekidno rastao 'roj veo2a osiro2a%eni6 lj#di) koji vi%e nis# i2ali 2og#nost da
dr3e konja) na'avljaj# propisano naor#3anje) pa $ak ni vojne #nior2e.
Ti2 okolnosti2a pridr#3ila se # god. +J,. i te%ka nerodi1a koja je dovela do velike gladi i
pojave "ara"ni6 'olesti # 1ijeloj "e2lji. Veo2a visoki po2or oso'ito je poga<ao selja$ko
stanovni%tvo) a dr3avni pore"i) koji s# vrtoglavo rasli "'og ratni6 tro%kova i alilengij a "a
op#stjele i nap#%tene "e2lje) dokon$avali s# propadanje selja%tva. Selja1i s# pod 'ilo koj#
1ijen# nastojali da se oslo'ode sa2ostalnog posjedovanja "e2lje koje je 'ilo te2elje2 "a
poreske d#3nosti. &'og toga oni svoj# "e2lj# prodaj# # 'es1ijenje) poklanjaj# je i2#niji2a)
"avje%taj# 1rkvi ili je predaj# veleposjedni1i2a da 'i je od nji6 pri2ili kao prekarij) #klj#$en
# sastav 'ogata%kog i2anja.
55G
Veliki "e2ljoposjed Agrarna povijest Bi"anta po"navala je veliki "e2lji%ni posjed jo% od
najraniji6 etapa postojanja "ase'noga
Isto$nori2skog 1arstva. Do'a seo'e naroda i ratovanja s arapski2 osvaja$i2a) po$ev%i od
VII. st.) dovelo je 2e<#ti2 do dalekose3nog sla'ljenja vele4posjedni$ke klase) koj# je kao
prete3iti dr3ala1 "e2lje s2ijenilo sitno selja%tvo. Ali ve od VIII. st. veliki se "e2lji%ni posjed
po$inje oporavljati. Tijeko2 IB. st. i"vori isti$#) # opre1i sa siro2a%ni2 stanovni%tvo2)
'ogate "e2ljoposjednike) dinate) koji) s jedne strane) posjed#j# 2onopol na visoke dr3avne
sl#3'e # 1entr# i # provin1ija2a i) s dr#ge strane) vode #porn# 'or'# da se okoriste
siro2a%enje2 opinarskog i stratiotskog selja%tva i prigra'e nji6ov# "e2lj#.
Agrarna politika :edna od ose'#jnosti # ra"vitk# agrarni6 odnosa # Bi4<r3avne vlasti "ant#
'ilo je dvojako) protiv#rje$no djelovanje dr3avne vlasti # pogled# te3nji veliki6
"e2ljoposjednika da se i dalje 'ogate. S jedne strane dr3ava t# te3nj# po2a3e) ali je # isti 2a6
i veo2a energi$no o2eta. Iako nije "ainteresirana "a nestanak slo'odnog selja%tva) ona #
#n#tra%nji2 odnosi2a seoski6 opina intervenira na na$in koji je akti$no koristio porast# i
ja$anj# velikog "e2ljoposjeda. 9sporedo s ti2e) ona dinati2a daje ra"li$ite povlasti1e koje
o2og##j# veliko2 "e2lji%no2 posjed# da podvla%#je selja%tvo i da ga > s#protno
interesi2a dr3avne poreske politike > na toj osnovi i"#"i2a ispod ko2peten1ija sredi%nje
dr3avne vlasti.
Mog#nost "a interven1ij# dr3ave # pro1es# i2ovinske dieren1ija1ije # seli2a) #
nepovoljno2 s2isl# "a seljake) pr#3ao je siste2 alilengija. &'og toga) '#d#i da je dodatno
optereenje selja%tva pore"o2 "a nap#%tena "e2lji%ta jo% vi%e ja$alo tenden1ij# seljaka da
'je3e sa "e2lje) dr3ava je sve $e%e od#stajala od alilengijske o'ave"e) ali je nap#%ten#
"e2lj# i"dvajala i" "e2lji%ne "ajedni1e seoski6 opina. Ako se prvo'itni vlasnik ni # rok# od
I- godina nije vratio na svoj# $esti1# i o'novio redovno na2irivanje svoje poreske o'ave"e)
takva je $esti1a postajala neograni$eno vlasni%tvo dr3ave i vi%e #ope nije 'ila optereena
pore"o2 @postaje t"v. kla"2aA. Dio kla"2i ostajao je trajan dr3avni posjed) a veina nji6 je
prodajo2) poklanjanje2 ili davanje2 # "ak#p dospijevala # posjed dinata. Na taj je na$in
veliki "e2lji%ni posjed postajao vlasniko2 $esti1a koje s# prostorno 'ile #klopljene # 2re3#
seoski6 $esti1a #n#tar seoskoga o'radivoga tla. .ostav%i ti2e pris#tni # seosko2 o'ra<eno2
podr#$j#) vlasteoski s# posjedi dola"ili # neposredn# 2og#nost da ekono2sko2 i
vanekono2sko2 prin#do2 pri2oravaj# prvenstveno osiro2a%ene seljake) ali tako<er i 1ijele
seoske opine) da se #klj#$#j# # vlastelinstvo.
To2e s# is6od# #velike po2agali i kona$ni re"#ltati d#gotrajne 'or'e oko selja$kog prava na
prvok#p "e2lje @proti2esisA # svi2 oni2 sl#$ajevi2a kad je neko "e2lji%te # s#sjedstv#
dr#gi6 selja$ki6 "e2ljoposjeda 'ilo pon#<eno na prodaj#. 9 stvarnosti) nai2e) selja1i se
naj$e%e ti2 pravo2) #sprkos povoljni2 "akonski2 propisi2a) nis# 2ogli okoristiti) jer nis#
i2ali sredstava da pon#<en# "e2lj# "aista i otk#pe. Kao akti$ni k#pa1 naj"ad je preostajao
sa2o 'ogati veleposjednik. Ta realna k#povna 2o veleposjednika postajala je sve vea
sa2i2 daljnji2 ja$anje2 veleposjedni4%tvaL ali svoj je vr6#na1 dostigla tek nakon politi$ke
po'jede veleposjednika
55C
nad nastojanje2 dr3ave da slo'odno selja%tvo "a%titi od veleposjedni$kog presi"anja na
njegov# "e2lj#.
Veliki je "e2lji%ni posjed neprekidno dalje rastao ra"li$iti2 2etoda2aE i neposredni2
g#tanje2 2ali6 "e2ljoposjeda) ali i stje1anje2 privilegija koje i2 je davala sa2a dr3ava.
Dr3avni je odnos pre2a svako2 slo'odno2 "e2ljoposjed# 'io pore"ni$ki odnos. Ona je
stoga 2ogla poklanjati sa2o on# "e2lj# koja je 'ila nje"ino potp#no vlasni%tvo. Takve je
"e2lje "aista 'ilo i na njoj s# radili koloni i servi. Ali takav se "e2lji%ni ond ve # rano2
ra"do'lj# 'i"antske povijesti veo2a s2anjio) a glavni dio teritorija pripadao je slo'odno2
selja%tv#) koje je dr3avi plaalo redovne pore"e.
&'og toga se pro1es e#dali"a1ije # Bi"ant# vr%io prvenstveno #st#panje2 dijelova
javnopravni6) da3'inski6 o'ave"a slo'odnog selja%tva privatni2 oso'a2a ili vjerski2
korpora1ija2a) koje s# "ati2) # post#pno2 ra"vitk# i te o'ave"e pretvarale # svoj# privatno4
pravn#) e#daln# "e2lji%n# rent#.
Ve od VIII. st. 'ili s# po"nati neki o'li1i #st#panja dr3avni6 poreski6 da3'ina. Tako s#
sa2ostani i 1rkve ve tada do'ivali od dr3ave t"v. sole24nije) to jest pravo na oslo'o<enje od
pore"a "a dio ili 1jelin# vlastiti6 i2anja) a tako<er i pravo na to$no odre<eni i"nos dr3avnoga
pore"a %to s# ga plaali selja1i sa nekoga %ire ili #3e o2e<enoga podr#$ja. Takvi selja1i nis#
pri to2e a#to2atski postajali podlo3ni1i2a o'darenog sa2ostana ili 1rkve. Ali s vre2eno2
o'darenik se "a to selja%tvo ipak s#pstit#irao na 2jesto dr3ave i postao njegovi2 poglavaro2)
pri $e2# se poreski pri6od javnopravnog podrijetla # praksi tretirao naprosto kao
veleposjednikova e#dalna "e2lji%na renta.
Arit62os je 'io instit#1ija dr#k$ijega s2isla) ali je # svo2e daljnje2 ra"vitk# vodio
podjednaki2 posljedi1a2a. Ta se #stanova "asnivala na okolnosti %to s# 2nogi osiro2a%eni
selja1i nap#%tali svoj# "e2lj# i ti2e se oslo'a<ali poreski6 d#3nosti. No da 'i 2ogli 3ivjeti)
2orali s# se #po%ljavati ili kao naja2ni radni1i @2istijiA ili kao doseljeni1i4l#tali1e @ele#terijiA
na "e2lji nekog posjednika koji nije i2ao dovoljno radne snage. Instit#1ija arit62osa 'ila je
dop#%tenje %to ga dr3ava daje neko2 "e2ljoposjednik# da na svoj# "e2lj# naseli to$no
odre<en 'roj seljaka i" redova one radne snage koja "'og neposjedovanja "e2lje nije 'ila
#nesena # popise dr3avni6 poreski6 o'4ve"anika) pri $e2# o'dareni "e2ljoposjednik nije "a
takve naseljenike) po%to 'i i2 dodijelio $esti1# "e2lje) 'io d#3an dr3avi plaati pore") kakav
je nor2alno proi"la"io i" $injeni1e trajnog posjedovanja i o'rad'e nekog "e2lji%ta. Takav
i"nos naseljeni1i s# otad i2ali plaati "e2ljoposjednik# koji i6 je naselio na svo2 posjed#
pretvaraj#i se ti2e # neposredne o'ra<iva$e t#<e "e2lje) o'ave"ne da vlasnik# daj#
#o'i$ajene o'roke # naravi i radni2 d#3nosti2a.
9 svo2 rast# i ja$anj#) veliki "e2lji%ni posjed nije se ograni$avao sa2o na i"ravno #klapanje
selja$ki6 i2anja # grani1e svoji6 vlastelinstava i na stje1anje dr3avni6 povlasti1a) kao %to s#
'ili sole2niji i arit62osi) nego s# sve $e%e o'jekto2 nji6ova podjar2ljivanja postajala i
i2anja 2anji6 i srednji6) ekono2ski "ap#%teni6 ili nedovoljno renta'ilni6 2anastira ili $ak i
dr#gi6 1rkveni6 #stanova. Isprva s# sa2a 1rkvena poglavarstva) a "ati2) #2jesto nji6)
vr6ovna dr3avna vlast) povjeravala #prav# nad osiro2a%eni2
55D
ili "ap#%teni2 sa2ostanski2 i 1rkveni2 do'ri2a 'ogati2 svjetovnja1i2a) naj$e%e do3ivotno
ili) tako<er) na J do I pokoljenja) sa svr6o2 da se takva i2anja pod nji6ovo2 #pravo2
ekono2ski oporave) pa da "ati2 '#d# vraena prvo'itno2 vlasnik#. Takvo #st#panje "valo se
6aristikija) a nji6ovi novi #pravlja$i) 6aristikijari) redovno s# nji6ov# ekono2ik# vodili
isklj#$ivo # svoj# korist) $i2e se nji6ova privredna sla'ost odr3avala trajno) pa se ti2e i
nji6ova podvrgn#tost 6oristikijar# od#govla$ila i pretvarala # trajni delegirani posjed.
.oreski i2#niteti 9 poveavanj# ekono2ske 2oi 'i"antski6 veliki6 "e24Ijoposjeda i
stvaranj# povoljni6 #vjeta "a sve potp#nije podvrgavanje selja%tva # "avisan polo3aj od
vlastelinstava "natn# je #log# i2alo i davanje i2#nitetni6 prava 1rkveni2 i svjetovni2
veleposjedni1i2a. Ali) "a ra"lik# od "apadnoevropskog i2#niteta koji je o'#6vaao s#dsk#)
#pravn#) poresk# i vojno4rekr#ta1ion# i"#"etost vlastelinstava ispod nadle3nosti vr6ovne
dr3avne vlasti) # Bi"ant# je i2#nitetni privilegij 'io ve"an sa sna3ni2 i ra"granate
organi"irani2 siste2o2 dr3avni6 pore"a.
Ti s# pore"i teretili svakoga pravno slo'odnog posjednika "e2lje i dijelili se na sveope
i"ravne pore"e) na nei"ravne i i"vanredne da3'ine. Najva3niji selja$ki i"ravni pore"i 'ili s#
di2ni1a ili kapnikon) koji se plaao po selja$ko2 do2ainstv#) i "e2ljarina ili svnone. 9sto
s# postojali pore"i na ispa%# @e#no2ionA) svoji2 i"noso2 "avisni o 'roj# stoke # glava2a) te
ra"ni dr#gi dodatni) pro1ent#alni prire"i i privre2ena i prigodna davanja. Od radni6 poreski6
d#3nosti 'itno s# "na$enje i2ali angareja @d#3nost da se $inovni1i2a i vojs1i # pokret# dade
prijevo") da se grade i odr3avaj# p#tevi) 2ostovi) p#tne postaje i #tvr<enjaA) aplekton
@o'ave"ni s2je%taj i is6rana $inovnika na sl#3'eno2 p#tovanj#A) 2itdton @s2je%taj i pre6rana
vojske na prola"#A i katergoktisia @i"gradnja vojni6 la<a) koja je 'ila radni teret "a prio'alno
stanovni%tvo a "a ostalo da3'ina # nov1#A.
9 stariji2 ra"do'lji2a) selo je na svo2e teritorij# a#tono2no prik#pljalo pore") ra"vrstan po
k#anstvi2a i stanovni%tv#) i organi"iralo i"vr%avanje radni6 d#3nosti. Nad 1jelok#pno2
reali"a1ijo2 poreski6 d#3nosti 'djeli s# dr3avni poreski sl#3'eni1i) ra"re"iva$i pore"a i
#'ira$i. 9 pro1es# g#'itka gospodarske sa2ostalnosti slo'odnog selja%tva i nji6ova
pretvaranja # "avisne o'ra<iva$e "e2lje koja vi%e nije nji6ovo vlasni%tvo nego je #%la # sastav
vlastelinstava) selja%tvo i dalje # na$el# ostaje dr3avni poreski o've4"anik. Ali siste2
sole2nija) arit62osa i poreski6 i"#"ea veleposjedni$ki6 i2anja radikalno 2ijenja poresko4
o've"ni$ki odnos selja%tva pre2a dr3avi. Davanje2 sole2nija seosko je stanovni%tvo svoje
da3'ine # 1ijelosti ili djelo2i1e na2irivalo ne vi%e # korist dr3ave) nego # korist sole2nijara.
Instit#1ijo2 arit6o2osa) o'dareni je posjednik "e2lje to$no #tvr<eni 'roj stanovnika) koji s#
nap#%tanje2 svoga nekada%njeg "e2ljoposjeda postali slo'odni od dr3avni6 da3'ina) s2io
naseliti na svoj# "e2lj#) s pravo2 da i2 na2etne o'ro$n# i radn# o'ave"#. Na takv# praks#
nadogra<#je se davanje i2#niteta # korist veliki6 "e2ljoposjednika. Ali 'i"antski i2#nitet
@eksk#sijaA ostaje ograni$en na davanje poreski6 olak%i1a. Do'ivanje2 eksk#sije @i"#"eaA
vele4posjedni$ko se 1rkveno ili svjetovno i2anje pretvaralo # privilegirani posjed) djelo2i1e
ili potp#no oslo'o<en plaanja dr3avni6 poreski6 @nov$ani6 i radni6A da3'ina. To) 2e<#ti2)
nije "na$ilo da se "avisno selja$ko stanovni%tvo
55,
koje 3ivi i radi na par1ela2a takvoga povla%tenog i2anja oslo'a<a svoji6 poreski6 da3'ina.
Ono i6 sa2o ne plaa vi%e dr3avi) nego eksk#sijar#. &'og toga %to se selja%tvo ti2e
oslo'a<alo poreskog pritiska dr3avni6 #tjeriva$a pore"a) koji s# gotovo #vijek nadodavali i
ne"akonita optereenja # svoj# oso'n# korist) a tako<er i radni6 o'ave"a pre2a vojnoj sili i
$inovni$ko2 aparat# 1entralne dr3avne vlasti) sve#k#pni se ekono2ski polo3aj selja%tva koje
je 3ivjelo i radilo na povla%teni2 i2anji2a po'olj%avao # odnos# na njegove terete prije
#klj#$ivanja # sastav vlastelinstava.
Otpor dr3ave podvla%ivanj# selja%tva
Ovakav ra"vitak) # ko2e s# realni ekono2ski odnosi a i svestrano nastojanje dinata s#stavno i
#porno vodili podvrgavanj# selja%tva # "avisnost
od privatni6 "e2ljoposjednika) # B. je stolje# postao toliko vidljivo2 opasno%# "a
sve#k#pni dotada%nji dr3avni poredak) da je re"#ltirao ni"o2 2jera dr3avne vlasti radi
njegova one2og#avanja. Dotada%nji s#stav vlasti te2eljio se) nai2e) na 1entrali"irano2
na$in# eksploata1ije selja%tva i dr#gi6 radni6 slojeva # dr#%tv#. .oreski pri6odi od ti6
dr#%tveni6 kategorija stje1ali s# se # dr3avni2 ri"ni1a2a) a 1arska je vlast svoje dvorjanstvo i
najvi%e prijestolni$ke dostojanstvenike plaala i" tako or2irani6 sredi%nji6 ondova.
.retvaranje "natnog dijela neposredni6 proi"vo<a$a # "avisne lj#de na vlasteoski2) i"#"eti2
i2anji2a) s2anjivalo je dr3avne pri6ode i sla'ilo privredn# osnovi1# 1arske vlasti i
prijestolni$kog sl#3'eni$kog aparata. 9 isto vrije2e) veliki "e2ljoposjedni1i po provin1ija2a
#sporedo s porasto2 svoje ekono2ske snage sve i"ra"itije te3e da s#"'ij# prete3iti politi$ki
#tje1aj 1arigradske dvorjanske i sl#3'eni$ke aristokra1ije i sa2i postan# do2inantno2
snago2 o kojoj e ovisiti 1arska politika.
9 'iti) 'or'a koja se s ti2 # ve"i ra"'#ktala "na$ila je ra"ra$#navanje i"2e<# so1ijalno4
ekono2skog i politi$kog #strojstva 'i"antske dr3ave kakvo je 'ilo i"gra<eno po$ev%i od VII.
st. dalje) na te2elji2a eksploata1ije slo'odnog selja%tva p#te2 1entrali"iranoga poreskog
siste2a) # ko2e se 1arska a#tokratska vladavina oslanjala prije svega na 1arigradsk#
sl#3'eni$k# aristokra1ij#) koja je 'ila glavni korisnik 'ogatstava %to i6 je dr3ava ti2 na$ino2
ak#2#lirala) 4 4 i nje"inog glavnog oponenta i s#parnika) provin1ijalne "e2ljoposjedni$ke i
vojne aristokra1ije koja se svojo2L sve veo2 neposredno2 ekono2sko2 vla%# nad
selja%tvo2 pretvarala # i"ravnog eksploatatora selja$koga rada na te2elj# #'iranja "e2lji%ne
rente # o'lik# o'ro$ni6 da3'ina i radni6 o'ave"a selja%tva. Insistiranje na po'jedi takvi6
o'lika # odnosi2a i"2e<# vlasnika osnovni6 sredstava "a proi"vodnj# i neposredni6
proi"vo<a$a) koje je opi privredni i dr#%tveni ra"vitak ti6 sredstava @"e2ljeA li%io) "na$ilo je
akti$ki 'or'# "a e#dali"a1ij# Bi"anta. Na taj na$in) ono stanje i o'likovanje dr#%tvenog
poretka koje je # &apadnoj /vropi 'ilo ostvareno ve # ranosrednjovjekovno2 ra"do'lj#)
#la"i # Bi"ant# # etap# pres#dne 'or'e tek # B. stolje#) da 'i se i nakon toga prijelo2nog
stoljea) # B. i BII. stolje#) o'likovalo s o'ilje3ji2a koja se s odnosi2a # &apadnoj /vropi) a
i dr#gdje # svijet#) pod#daraj# # svojoj 'iti) ali se i nakon te kasne po'jede e#dalnog poretka
# Bi"ant# odlik#j# ni"o2 spe1ii$ni6 o'ilje3ja.
Na prijela"# IB. # B. st. 1arska vlast Leona VI. jo% nije 'ila alar2irana pro1eso2
podvrgavanja seljaka # "avisnost od veleposjednika) pa je $ak do4
J+ Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
55+
nosila "akonske propise koji s# olak%avali dinati2a da k#p#j# i na dr#gi na$in stje$# "e2lj#
osiro2a%eni6 seljaka. Ali ve # prvoj $etvrtini B. st. Ro2an I. Lekapen "ao%trava propise o
prav# prvok#pa @proti2esisA # korist selja%tva. .ose'no2 novelo2 i" +JJ. odre<eno je da
prvenstvo pri k#povini selja$ke "e2lje koja je pon#<ena na prodaj# i2aj# najprije ro<a1i
prodava$evi koji s# s nji2e 'ili s#vlasni1i te "e2lje) a "a nji2a redo2 dotada%nji s#vlasni1i
koji nis# 'ili #jedno i prodava$evi ro<a1i) "ati2 vlasni1i "e2lji%ni6 $esti1a koje se sijek# ili
2e<a2a dodir#j# sa "e2ljo2 pon#<eno2 na prodaj#) pa vlasni1i $esti1a na koje je
alilengije2 pao poreski teret "a prodavan# "e2lj# koja je 'ila "ap#%tena ili nap#%tena te
naj"ad seljakovi 'li3i i dalji ro<a1i nastanjeni podalje od takve "e2lje) ali # isto2e sel#.
Dinati s# pri k#povini "e2lje 2ogli doi # o'"ir tek onda) ako s# ve i dotad posjedovali
"e2lj# koja se 2e<a2a dodirivala s prodavano2 $esti1o2) #koliko nije 'ilo k#pa1a #
sa2o2e sel# koji s# pre2a i"lo3eno2 redoslijed# i2ali prednost pred dinati2a. Sve one
prodaje) pokloni i "avje%taji selja$ke "e2lje koji s# # protekli6 *- godina ili # protekli6 I-
godina) kad se radilo o stra4tiotskoj "e2lji) i"vr%eni s#protno propisi2a novele i" +JJ.
poni%tavale s# se) a "e2lja je 2orala 'iti vraena prija%nji2 vlasni1i2a ili nji6ov# poto2stv#
'e" ikakve od%tete.
Te%ka ekono2ska kri"a koja je pogodila Bi"ant +J,. # ve"i s nero4di1o2) gladi) epide2ija2a i
po2oro2) od koji6 je najvi%e trpjelo seosko stanovni%tvo) stvorila je 2e<#ti2 okolnosti #
koji2a je propadanje selja%tva postalo 2asovno) a nji6ova je "e2lja # 'es1jenje prela"ila #
r#ke dinata. Karska vlast Ro2ana I. 2orala je intervenirati ponovo @novelo2 i" +I5A. Svi
pokloni i "avje%taji "e2lje) i"vr%eni # ve"i s katastroalni2 prilika2a # god. +J,. 'ili s#
poni%teni) a prodaje koje s# i"vr%ene #" 1ijen# 2anj# od polovi1e stvarne vrijednosti
progla%ene s# ne"akoniti2a. .ovr6 toga i sve "akonite prodaje 2ogle s# 'iti opo"vane) #"
#vjet da prodavala1 # rok# od I godine k#p1# vrati 1io i"nos prodajne 1ijene. &a '#d#nost
pak "a'ranjena je svaka prodaja selja$ke "e2lje dinati2a) pod prijetnjo2 g#'itka 1ijele k#4
povnine i te%ki6 glo'a # korist dr3ave.
9 stvarnosti) pro1es ot#<ivanja selja$ke "e2lje nes#2njivo se ipak nastavljao. &'og toga je i
Konstantin VII. .orirogenet # do'a svoje sa2ostalne vladavine @+55>+G+A ponovio "a'ran#
k#povanja selja$ke "e2lje i odred'# o vraanj# ne"akonito k#pljene "e2lje njeni2 prija%nji2
vlasni1i2a 'e" ikakve naknade. .ravo selja$kog prvok#pa pro%ireno je i na sl#$ajeve kad s#
dinati 3eljeli prodati neki dio svoga posjeda. .rvenstvo s# tada i2ali selja1i koji2a s# $esti1e
2e<a%ile s prodavani2 "e2lji%te2) a tek poslije nji6 s2io je k#povini prist#piti neki dinat.
.ose'i1e strogi2 sank1ija2a %titilo je Kon4stantinovo "akonodavstvo neot#<ivost vojni$ki6
@stratiotski6A i2anja. Svako ne"akonito ste$eno stratiotsko i2anje 2oralo je 'iti vraeno
vojnik#. &a6tjev "a takvo od#"i2anje i2ali s# pravo podnositi vojnikovi poto21i i ro<a1i sve
do %estog koljena) # rok# od 5- godina nakon i"vr%enog ot#<enja.
I Konstantinov nasljednik) Ro2an II.) donosio je nove odred'e o spre$avanj# prodaje
selja$ki6 i vojni$ki6 i2anja. Ali neprekidno siro2a%enje seljaka ko2e s# #velike pripo2agali
te%ki dr3avni pore"i i "lo#potre'e $i4novni%tva) i2alo je kao posljedi1# ne2o seljaka da se #
stvarnosti "aista koriste svoji2 pravo2 prvok#pa) pa s#) naj"ad) nakon svi6 kategorija s#sjeda
koji s# i2ali pravo na k#pnj#) ali nis# i2ali 2aterijalni6 sredstava da je i"vr%e) selja$ki
"e2ljoposjedi ipak dola"ili # r#ke dinata.
5G-
&a vladavine Nikeora II. !oke @+CI>+C+A) koji je i sa2 'io jedan od najvei6
"e2ljoposjednika) do%lo je do prvog slo2a dotada%nje 1arske politike # korist sa2ostalnog
selja%tva. On je +CD. donio "akon koji2 je #kin#to pravo prvok#pa) pa je do%lo do ponovnoga
2asovnog prela3enja selja$ke i2ovine # vlast dinata. Istovre2eno) on je stratiotsk# vojn#
sl#3'#) s n#3ni2 konjani$ki2 te%ki2 naor#3anje2) ve"ao #" posjedovanje "e2lje #
vrijednosti od *J #nti "lata. Ti2e s# siro2a%niji selja1i i"g#'ili 2og#nost da '#d#
standardno naor#3ani vojni1i i kao takvi "a%tieni dr3avni2 propisi2a o "a%titi stratiotskog
"e2ljoposjeda.
.o2a3#i svoji2 propisi2a ja$anje sloja provin1ijalne "e2ljoposjed4ni$ke aristokra1ije) kojoj
je i sa2 pripadao) 1ar je ipak nastojao sprije$iti rast 1rkveni6 i naro$ito sa2ostanski6 i2anja
koja s# $esto 'ila oslo'o<ena dr3avni6 poreski6 davanja. Ali te je propise #kin#o ve prvi
njegov nasljednik) Ivan Ki2isk. Iako je i on 'io pripadnik "e2ljoposjedni$ke aristokra1ije) on
je) # ve"i s potre'a2a vojni6 pot6vata) donosio propise o traganj# "a vojni1i2a i selja1i2a)
neko nastanjeni2a na dr3avnoj ili sa2o dr3avi @# poresko2 pogled#A podlo3noj "e2lji) koji
s# # pret6odni2 "'ivanji2a potpali pod vlast privatni6 "e2ljoposjednika i postali "avisni2
o'ra<iva$i2a nji6ove "e2lje.
Najogor$eniji protivnik ja$anja "e2ljoposjedni$ke aristokra1ije 'io je Ba"ilije II. @+DC>
*-JGA. Nje"ino neprijateljstvo pre2a dotada%nje2 siste2# 1entrali"irane dr3avne vlasti) koja
se oslanjala na 1arigradsk# sl#3'eni$k# aristokra1ij# i na poreski o'lik #"i2anja "e2lji%ne
rente od neposredni6 proi"vo<a$a) o$itovalo se ni"o2 po'#na "e2ljoposjedni$ke aristokra1ije
koje je Ba"ilije II. 2orao svladati d#gotrajni2 i krvavi2 gra<anski2 rato2. Nakon toga je
++C. donio "akon koji2 s# #kin#te sve starije odred'e o "astarjeva4nj# ne"akoniti6 k#povina
selja$ke "e2lje. Vojna po'jeda nad 'rojni2 protivni1i2a o2og#ila 2# je da vr%i 2noge
koniska1ije i #vea 1arski i dr3avni "e2ljoposjed. 9 interes# selja%tva 'ila je i odred'a po
kojoj s# dinati 2orali plaati alilengij "a op#stjele i nap#%tene selja$ke "e2lje) ali oni pri to2
ipak nis# i2ali pravo da t# "e2lj# pre#"2# kao svoj# ni da je daj# o'ra<ivati # svoj# korist.
Ve"ivanje selja%tva Vi%e nego stogodi%nja 'or'a dr3avne vlasti protiv #4"a "e2lj#
pornoga rasta velikog "e2ljoposjeda na$elno je na2je4
ravala "a%tititi slo'odno selja%tvo od njegova podvrgavanja # "avisnost "e2ljoposjedni$ke
aristokra1ije. Ta se 'or'a vodila ne sa2o "a ili protiv #klj#$ivanja selja$ke "e2lje # sastav
vlastelinstava) "ajedno sa selja1i2a koji s# je o'ra<ivali) nego tako<er i oko sa2i6
neposredni6 proi"vo<a$a) koji s# #slijed siro2a%enja nap#%tali svoj# "e2lj#) raskidali svoj
neposredni pore"ni$ki odnos pre2a dr3avi i "ati2) svoji2 nastanjivanji2a na
veleposjedni$koj "e2lji) postajali podani1i2a "e2ljoposjedni$ke aristokra1ije.
Pelei da takav ra"voj sprije$i) dr3ava je odl#$no "a'ranjivala svako nap#%tanje slo'odne
"e2lje i odla3enje seljaka @opinara i stratiotaA na i2anja privatni6 vlasnika. Ona je $ak
organi"irala i prisilno vraanje od'jegli6 ili na neko privatno i2anje sa2ovoljno @'e"
dr3avnog odo'renjaA pri2ljeni6 neposredni6 o'ra<iva$a. Na taj je na$in dr3ava slo'odno
selja%tvo prikivala #"
5G*
nji6ov# "e2lj#) pa i6 dana%nja 'i"antologija @jer s# 'ili d#3ni davati svoje poreske da3'ine
i"ravno dr3aviA na"iva dr3avni2 selja1i2a.
Sli$no2 te3njo2 je i veleposjedni$ka aristokra1ija spre$avala odla"ak seljaka sa "e2lje koj#
je jedno2 stekla. Tako se 2e<#so'no s#protstavi? e4no2 'or'o2 dr3ave i "e2ljoposjedni$ke
aristokra1ije "a "e2lj# i lj#dsk# radn# snag# na njoj ostvarivalo sveope prikivanje seljaka "a
"e2lj#. Iako je nji6ov pravni stat#s i dalje ostajao stat#s slo'odni6 lj#di) oni s# prakti$ki
postajali neslo'odni podjednako na dr3avnoj kao i na privatnovlasni$4koj "e2lji svjetovni6 i
1rkveni6 velika%a. Ti2 ra"vojni2 pro1eso2 neko slo'odni selja1i) koloni) opinari i stratioti
pretvaraj# se # parike) "avisne i #"a "e2lj# ve"ane o'ra<iva$e ili dr3avne) ili 1arske) ili
vlasteoske velepo4sjedni$ke "e2lje.
.reo'rat dr3avne S2rt 1ara Ba"ilija II. dovela je do preinake # 1arskoj politike # agrar#
politi1i pre2a ra"vitk# velika%kog "e2ljoposjeda. Ali4lengijsko optereenje dinata potp#no se
#kida) a "akoni o "a%titi 2aloga selja$kog "e2ljoposjeda) iako nis# 'ili #kin#ti) padaj# #
"a'orav i ne pri2jenj#j# se. 9sto se 2ijenja i na$in #'iranja dr3avni6 pore"aE sredi%nja i6
#prava sve $e%e daje # "ak#p i ti2e "a se'e osig#rava pri2anje #tvr<eni6 i"nosa) ali
"ak#p1i2a pore"a ostavlja da slo'odno is1je4<#j# od naroda koliko 2og# i 6oe.
.ari1i Svi2 ti2e ra"aranje 2ali6 slo'odni6 selja$ki6 "e2ljoposjeda jo% se vi%e #'r"alo) i oni
tijeko2 BI. i BII. st. gotovo potp#no i%$e"avaj# kao "ase'an dr#%tveni sloj. 92jesto nji6
generali"ira se kategorija "avisni6 o'ra<iva$a t#<e "e2lje) parika. Nji6 sve #jedinj#je
da3'inska podlo3nost dr3avi ili privatno2 veleposjednik# "e2lje i prive"anost #"a "e2lj# %to
j# o'ra<#j#. Ali nji6ovo ra"li$ito pola"i%te # pro1es# koji2 s# se kretali na p#t# k svo2e
podvrgavanj# pod vlast "e2ljoposjednika i nji6ov i2ovni stat#s # tren#tk# kad s# se #klj#$ili
# sastav vlastelinstava) odnosno nji6ov i2ovni polo3aj # svojstv# dr3avni6 seljaka ili parika
'io je #"roko2 %to s# # BI. i BII. st. #n#tar ope dr#%tvene kategorije parika postojali #
pogled# nji6ova akti$nog i2ovnoga stanja ra"li$iti tipovi neposredni6 o'ra<iva$a t#<e
"e2lje.
&e#garati s# posjedovali ra"2jerno prostran "e2ljoposjed od *-->J-- 2odija i i2ali jedan
par volova n#3ni6 "a o'rad'# svoga posjeda. Oni s# dr3avi odnosno vlasnik# "e2lje koj# s#
o'ra<ivali plaali "e2ljarin# i glavarin# @sFnone i kapnikonA # i"nos# od l no2i"2e.
Dvostr#ko i2#niji od nji6 'ili s# di"e#garati) pa s# # sklad# s ti2e snosili i dvostr#ko velike
da3'ine. Boidati 'ili s# posjedni1i #pola 2anje par1ele od "e#garatskeL i2ali s# sa2o jednoga
vola i plaali sa2o glavarin# @kapnikonA # i"nos# od *OJ no2i"2e. Najsiro2a%niji pari1i 'ili
s# akti2oni. Oni ne2aj# ni "e2lje) ni stoke @osi2) 2o3da) 2agar1aA pa plaaj# sa2o
kapnikon # i"nos# od pola no2i"2e) ili) ako ne2aj# ni 2agar1a) onda # sve2# *O5 no2i"2e.
/le#teri) kao 'e"e2lja4%ko i l#tala$ko stanovni%tvo) svrstavalo se prigodo2 pre#"i2anja
"e2lji%ta na veleposjedni$ko2 i2anj#) # sl#$aj# kad 'i se stalno nastanjivali) # on#
kategorij# parika koja je 'ila # sklad# s veli$ino2 nji6ove $esti1e i 'roje2 stoke kojo2 s#
raspolagali.
5GJ
I"2e<# parika privatni6 "e2ljoposjednika i dr3avni6 parika i"gradila se tijeko2 vre2ena
va3na ra"lika. Dr3avni s# selja1i i dalje snosili terete # ve"i s #"dr3avanje2 dr3avni6
$inovnika kad s# na teren#) s podvo"o2 "a 1arsk# vojsk# i opskr'o2 $eta dok 'orave #
nji6ov# kraj#. .ari1i privatni6 posjednika plaali s# sve vrste da3'ina svo2e gospodar#. 9
sklad# sa st#pnje2 sve vee i sve $e%e i"#"etosti veleposjedni$ki6 i2anja ispod da3'inski6
d#3nosti pre2a dr3avi) tereti privatni6 parika postajali s# podno%ljiviji negoli tereti oni6 koji
s# sa$#vali privid svoje slo'ode #toliko %to i2 je gospodare2 'ila sa2o dr3avna)
javnopravna) a ne velika%ka) privatnopravna vlast.
.ronije Taj odnos po$eo se 2e<#ti2 2ijenjati ve od sredine BI. st. kad se # 'i"antsko2
"e2ljoposjed# pojavlj#je novi o'lik #vjetnog posjedovanja "e2lje po"nat pod na"ivo2
pronija. Bilo je to darivanje dr3avne "e2lje) na kojoj 3ive i rade dr3avni selja1i) istakn#ti2
li$nosti2a # 1arskoj sl#3'i # svojstv# nagrade "a #$injene #sl#ge ili kao pred#vjet "a vr%enje
neke odre<ene sl#3'e. /kono2ski s2isao takvog darivanja sastojao se od prava pronijara da s
dodijeljene "e2lje #2jesto dr3ave od selja%tva koje o'ra<#je t# "e2lj# #'ir# sve o'ro$ne i
radne da3'ine. B#d#i da je realni polo3aj takvi6 dr3avni6 seljaka 'io karakteri"iran nji6ovo2
ve"ano%# #"a "e2lj#) i pronijar i6 je) "ajedno sa "e2ljo2) pre#"i2ao ve"ane #" nj#.
9 vre2en# kad se pronija prvi p#ta spo2inje # sa$#vani2 i"vori2a @sredina BI. st.A ona je jo%
veo2a srodna instit#1iji 6aristikije) ali se od nje ra"lik#je ti2e %to se ne radi o dodjeljivanj#
sa2ostanske ili 1rkvene "e2lje nego o dijelovi2a slo'odne "e2lje na kojoj rade dr3avni
selja1i. 9 prvi2 desetljei2a svoga postojanja) nadalje) pronije jo% ne2aj# svojstvo nadar'ine
"a vojni$k# sl#3'#. One e to svojstvo stei tek od kraja BI. i tijeko2 BII. st. Takav nji6ov
ra"vitak #velike e i6 i"jedna$iti s e#di2a ili lenski2 posjedi2a "apadnoevropskog
e#dali"2a) iako pose'ne okolnosti trajnog postojanja a#toritativne vlasti) #sprkos te3nji da se
pronije pretvore # nasljedne vojni$ke posjede) ni do kraja postojanja 'i"antske dr3ave nis#
pronijarski na$in posjedovanja potp#no i"#"ele od ingeren1ije vr6ovne 1arske vlasti. Ti2e s#
i6 te okolnosti #jedno sa$#vale od pretvaranja # sa2ostalne teritorijalne kne3evine prakti$ki
ne"avisni6 e#dala1a.
0radska privreda 9 privredni2 i dr#%tvenopoliti$ki2 "'ivanji2a od sredine IB. do kraja
BI. st. "natan s# #tje1aj vr%ile i neag4rarne djelatnosti ve"ane #" gradske aglo2era1ije.
9 J. polovi1i IB. stoljea je opadanje 2o$i Bagdadskog kaliata osig#ravalo Bi"antsko2
1arstv# relativni 2ir na njegovi2 isto$ni2 grani1a2a. Ali arapska po2orska sila) a pogotovo
sna3no g#sarstvo) #velike s# o2etali sig#rnost plovid'e i trgovanja s #daljeniji2 "e2lja2a.
Do pro2jena # to2 pogled# do%lo je tek # J. $etvrti B. st.) kad je 'i"antska 2ornari1a #spjela
#kloniti g#sarsk# opasnost i stekla pre2o nad arapsko2 loto2 i na taj na$in po2orsk#
plovid'# #$inila slo'odno2. Otada trgova$ka djelatnost 'i"antski6 gradova) prvenstveno
Karigrada i Sol#na) "natno napred#je.
9 te2elj# te poja$ane aktivnosti le3ala je sna3no organi"irana djelatnost o'rta i visoka ra"ina
potro%a$ki6 potre'a dr3avnog sredi%ta. &'og toga je Karigrad # IB. i B. st. 'io neosporno
najja$e 3ari%te tipi$no gradski6 o'lika
5GI
privrednog poslovanja. 9 nje2# s# postojale 'rojne dr3avne radioni1e) kovni1e nov1a)
or#3ane i tekstilni gine1iji. &a nji6ov# djelatnost dr3ava je dopre2ala velike koli$ine sirovina)
a gotovi2 proi"vodi2a na2irivala je potre'e dvora) vojske i visoki6 dr3avni6 sl#3'enika #
prijestolni1i.
9sporedo s takvi2 veliki2 radioni$ki2 postrojenji2a # Karigrad#) a i # ostali2 ra"vijeniji2
gradski2 sredi%ti2a) postojale s# i 'rojne 2ale o'rtni$ke radioni1e @ergasterijiA koje s#
#jedno 'ile i d#ani "a neposredn# prodaj# i"ra<evina. 9 nji2a je redovno radio sa2 vlasnik)
#" po2o jednoga ili dva naja2na radnika @2istijaA te %egrta i ro'a.
Veina o'rtnika 'ila je #dr#3ena # str#$ne korpora1ije) $lanstvo # nji2a nije 'ilo nasljedno
nego se stje1alo ko2isijski2 pri"nanje2 str#$nosti i plaanje2 prist#pnine. Na $el#
korpora1ija stajali s# 'irani starje%ine) a svoj# s# d#3nost vr%ili pod trajni2 nad"oro2
gradskog na$elnika @epar6aA ko2e s# 'ili neposredno odgovorni "a sve#k#pn# djelatnost
1ijele str#ke. Ovakva organi"a1ija o'rta o2og#avala je dr3avi ne sa2o da redovito #'ire
poreske da3'ine) nego tako<er da #pravlja politiko2 1ijena i strogo nad"ire kakvo#
proi"voda) a dr3avna po2o pri na'avljanj# i nad"or pri raspodjeli sirovina # 'iti s#
odre<ivali i koli$in# proi"voda koji s# 2ogli 'iti i"neseni na tr3i%ta. Svi2 ti2 2jera2a
osig#ravana je sta'ilnost o'rtni$ke proi"vodnje) 2og#nost plas2ana i "a%tita proi"vo<a$a od
nesolidnosti k#pljeni6 artTkala i ne#2jereni6 1ijena.
.odjednak odnos dr3avni6 vlasti postojao je i pre2a organi"a1ija2a trgova1a. B#d#i da je
dr3ava sa svoji2 #pravni2 aparato2 'ila veo2a sna3an potro%a$) ona je pose'i1e %titila
1arigradsk# trgovin# radi #spje%nog i redovnog na2irivanja vlastiti6 potre'a) ali i radi
poreski6 do'iti %to i6 je donosio inten"ivni pro2et artikala na tr3i%t#. O'ogaeni trgova$ki
kr#govi # Karigrad# postaj# $ak i politi$ki save"ni1i 1arigradske sl#3'eni$ke aristokra1ije #
'or'i sa "e2ljoposjedni$ko2 aristokra1ijo2 # provin1ija2a. S ti2 # ve"i dr3avna vlast $ak
pose'i1e %titi poslovne prednosti 1arigradske trgovine pre2a trgov1i2a i" provin1ijalni6
gradova) # koji2a neprekidno ja$a #tje1aj provin1ijske vojno4"e2ljoposjedni$ke aristokra1ije)
pa i2 ograni$ava 2og#nost na'avljanja i plas2ana ro'e # Karigrad#. .ostojale s# i "a%titne
2jere # odnos# pre2a ino"e2ni2 trgov1i2a) koji2a je vlast dop#%tala da se # strogo
odre<eni2 dijelovi2a grada "adr3avaj# najd#lje tri 2jese1a. 9sporedo s ti2e) dr3ava je
vlastiti2 trgov1i2a ote3avala i ograni$avala poslovna p#tovanja # ino"e2stvo) sa svr6o2 da
1entar i 2eta trgova$ki6 aktivnosti trajno i prvenstveno ostane prijestolni1a.
Sve#k#pni sna3ni pritisak dr3avni6 vlasti na o'rtni$k# i trgova$k# djelatnost najdjelotvornije
se ostvarivao # prijestolni1i. I"van nje 1entrali"ator4ska je vladavina prakti$ki ostavljala vi%e
slo'ode i o'rti2a a naro$ito trgovini. B#d#i da je prist#p na 1arigradsko tr3i%te 'io ote3an)
provin1ijski s# gradovi post#pno i"gra<ivali vlastiti kr#g poslovne "ainteresiranosti i
sa2ostalne ve"e s 'li3i2 i daljini) pa $ak i ino"e2ni2 tr3i%ti2a. .ro1es ekono2skog
osa2ostaljivanja veleposjedni$ki6 i2anja od dr3avne inan1ijske #prave gospodarski je
#p#ivao "e2lji%ne veleposjede pre2a provin1ijski2 gradski2 sredi%ti2a i sti2#lirao
ra"2jen# do'ara i"2e<# agrarni6 povr%ina i trgova$ko4o'rtni$ki6 sredi%ta po provin1ija2a.
Na toj osnovi "apo$inje post#pni #spon dr#gi6 gradova. 9 /vropi) osi2 Sol#na) koji je od
davnina #" prijestolni1# 'io najja$e gradsko sredi%te # Karstv#) naglo napred#j# Korint)
Atena) A2ali i Bari) koji odr3avaj# dale4
5G5
kose3ne ve"e ne sa2o po2orski2 nego i kopneni2 p#te2) s jedne strane s #n#tra%njo%#
Balkanskog pol#otoka i s .od#navlje2) i) s dr#ge strane) s #n#tra%njo%# Apeninskog
pol#otoka i sa sjevernoitalski2 gradovi2a. Istovre2eno) # Maloj A"iji postaj# "natni2
sredi%ti2a trgova$kog poslovanja Ni4keja) Milet) S2irna) /e") A2astrida) Sinope) Trape"#nt
i dr#gi) oslanjaj#i se na ose'#jnosti lokalne proi"vodnje i ve"e s regija2a koje s# pre2a
nj .2a gravitirale.
9 #pravno2 pogled#) 2#ni1ipalne s# slo'ode 'i"antski6 gradova 'ile veo2a 2alene. Sve do
po$etka BI. st. postojala je #nk1ija protevonta) predstavnika gradske aristokra1ije) ali ona
nije o2etala dr3avn# #prav# da ostvar#je #tje1aj sredi%nje vlasti na 3ivot gradova)
prvenstveno i najeikasnije na 3ivot sa2e prijestolni1e. Ali taj se #tje1aj s vre2eno2
pretvarao # ko$enje ra"vitka proi"vodni6 snaga # o'rti2a i one2og#avanje slo'odnog
ra"2a6a trgovinske djelatnosti. 9 to2 pogled# opi ra"vitak odnosa i"2e<# sl#3'eni$ke
aristokra1ije # Karigrad#) # svojstv# glavnog oslon1a 1arske vlasti) i "e2ljoposjedni$ke
aristokra1ije # provin1ija2a sve je vi%e isti1ao ra"li$iti s2jer ra"vitka # Karigrad# i #
provin1ijski2 gradski2 sredi%ti2a. :a$anje2 ekono2ske snage provin1ijski6 "e2ljoposjeda i
'roj$ani2 s2anjivanje2 po4reski6 pri6oda # korist dr3ave) Karigrad) kao sredi%te 1arske
vlasti i #prave) post#pno g#'i svoj# k#povn# 2o. Iako 3estina poreskog pritiska ne sla'i)
sve#k#pni pri6odi dr3ave osjetno se #2anj#j#. Dr3ava nije vi%e k#pa1 "natni6 koli$ina ro'e) a
i prijestolni$ka aristokra1ija siro2asi. 9slijed toga "a2ire i 1arigradska o'rtni$ka
proi"vodnja) a dr3ava postaje sve sklonija da svoje potre'e na2ir#je #vo"o2 gotovi6
proi"voda i" ino"e2stva.
Na trgova$ko pove"ivanje s ino"e2stvo2 sve se vi%e orijentira i provin1ijalna
"e2ljoposjedni$ka aristokra1ija. .oveavaj#i opseg svoji6 "e2ljoposjeda i #$vr%#j#i
siste2 i"ravne eksploata1ije selja$ke radne snage @a ne vi%e posredstvo2 1entrali"irane
poreske optereenosti neposredni6 proi"vo<a$aA) veleposjedni$ka je aristokra1ija sve
#spje%nije ak#2#lirane vi%kove agrarni6 proi"voda sa svoji6 i2anja plasirala najprije na
naj'li3a lokalna tr3i%ta # svojoj provin1iji) a "ati2 i # 2e<#narodn# trgovin#) prvenstveno
posredstvo2 talijanski6 gradova.
9 takvi2 okolnosti2a) i 1arigradska sredi%nja vlast a i najra"vijeniji gradovi # provin1ija2a
ostvar#j# 3ive ve"e s preko2orsko2 trgovino2) ali to $ine s dvojakoga) 2e<#so'no opre$nog
osnova. .rijestolni$ka 1arska #prava #klanja 'arijere ino"e2noj trgovini "'og proi"vodne
dekadanse # dr3avno2 1entr# pa pri6vaa s#pre2a1ij# talijanski6 gradova koji6 privredna
2o sve vi%e raste. Ona i2 daje ne sa2o pogodnosti # nji6ovoj prijevo"ni$koj po2orskoj
djelatnosti) kao %to je to Vene1ija postigla ve ++J.) nego i davanje2 povlasti1a # plas2an#
ro'e na 1arigradsko2 tr3i%t#) $ak i na %tet# poslovni6 interesa 1arigradski6 trgova1a. Tako je
Vene1ija ve *-,J. @# ve"i s odre<eni2 vojno4politi$ki2 okolnosti2aA do'ila va3na prava
'es1arinske trgovine i #skladi%tavanja ro'e # Karigrad#) a ino"e21i #ope stje$# tijeko2 BI.
st. pravo da # Karigrad# posjed#j# nekretnine @k#e) "e2lj#A i da podi3# vlastite 1rkve.
S#protno to2e) o'ogaena provin1ijalna "e2ljoposjedni$ka aristokra1ija pove"#je se s
ino"e2ni2 trgov1i2a kao k#p1i2a njeni6 vi%kova agrarni6 proi"voda) ali "a #"vrat daje ti2
trgov1i2a pogodnosti i pri #vo"# nji6ove ro'e na podr#$je Bi"anta.
5GG
Takvi2 ra"vitko2 veo2a ja$a sve#k#pno ro'no4nov$ano poslovanje na tl# 1ijele dr3ave. Ali
njeni nosio1i i korisni1i pri poslovanj# dalekog do2eta nis# 'i"antski trgov1i nego stran1i) a
pred2et trgovanja nis# proi"vodi #"na4predovali6 'i"antski6 o'rta) nego) # i"vo"#) agrarni
proi"vodi s veleposjed4ni$ki6 i2anja) a # #vo"# proi"vodi sve ra"vijenije o'rtni$ke i) "ati2)
ve i 2an#akt#rne proi"vodnje # Italiji i na evropsko2 &apad#.
Na taj se na$in preina$avanje te2eljne str#kt#re # Bi"antsko2 1arstv# 4 koje se vr%ilo #
agrarni2 odnosi2a prelasko2 s 1entrali"iranoga tipa eksploata1ije selja$koga rada spo2o#
dr3avni6 poreski6 o'ave"a na e#dalno #strojstvo) # ko2e veliki "e2lji%ni posjed pre#"i2a
i"ravn# eksploata1ij# rada direktni2 #"i2anje2 "e2lji%ne rente od neposredni6 proi"vo<a$a
koji s# se pretvorili # "avisne o'ra<iva$e t#<e "e2lje @parikeA) o'ave"ne na davanje o'roka #
nat#ri i neposredno2 rad# 44 o$itovalo i na podr#$j# ro'nonov4$ani6 odnosa.
/vol#1ione opreke I"ostanak rane e#dali"a1ije) tipi$ne "a "apadnoevrop4evropskog &apada
ske provin1ije nekada%njega Ri2skog 1arstva) # Bi4i Bi"anta "ant# je 'io
popraen d#gotrajni2 odr3anje2 gradski6
o'lika privrede koji s# djelovali #" po2o i pod "a%tito2 jake i 1entrali"irane dr3avne vlasti.
9 etapi kad veliki "e2lji%ni posjed naj"ad nadvladava otpore i ostvar#je e#dalne odnose
"avisnosti # agrar# i "a takv# str#kt#r# prido'iva $ak i 1arsk# vlast) e#dali"irana stvarnost
nije # Bi"ant# #kin#la 3ivost ra"2jen'ene @ro'no4nov$aneA privrede ni i"vr%ila nat#rali"a1ij#
proi"vodnjeL ali) ona je ipak ograni$ila i "ako$ila sa2ostalni) prod#k1ioni polet svoji6
gradova) i to #pravo # vre2en# kad &apadna /vropa po$inje nadvladavati etap# prete3no
"atvorene i nat#ralne privrede) da 'i o3ivjela ekono2sk# #log# svoji6 o'novljeni6 gradova.
Kasna e#dali"a1ija) koja je sve do kraja BI. stoljea osig#ravala op# privredn# nad2o
Bi"anta nad evropski2 &apado2) postaje) nakon kratkotrajnog poleta na siste2# e#dalnog
posjedovanja "e2lje oja$ale dr3avne vlasti @# BII. st.A) #"roko2 nje"ine de"integra1ije na
po$etk# BIII. st. i trajne sla'osti koja i daljnja stoljea 'i"antske povijesti pretvara # post#pno
pri'li3avanje kona$noj propasti Bi"anta sredino2 BV. stoljea.
I. BI&ANT OD SMRTI BA&ILI:A II. DO AL/KSI:A KOMN/NA
Ra"do'lje i"2e<# *-JG. i *-,*. predstavlja prijela"no do'a # ko2e s# vojni$ki #spjesi
ratni$ki6 1areva i" pret6odne etape i slo2 #stanaka %to s# i6 podi"ali predstavni1i
provin1ijalne "e2ljoposjedni$ke aristokra1ije o2og#ili sta'ilan vanjski polo3aj Karstva i
privre2eni "astoj # otvoreni2 'or'a2a dvij# s#parni$ki6 garnit#ra aristokra1ije. Ali sna3ni
pro1es preina4$avanja sa2i6 te2elja so1ijalno4ekono2ski6 odnosa 'i"antskoga dr3avnog
siste2a neprekidno se nastavljao rasto2 velikog e#dalnog "e2ljoposjeda i podvrgavanje2
slo'odnog opinarskog i stratiotskog selja%tva # "avisnost od posjednika veliki6 i2anja. Na
toj osnovi akti$ne opreke interesa neosporno
5GC
s# se prod#'ljavale) iako je po'jedni$ka Ba"ilijeva epo6a) pri'aviv%i 1arevoj oso'i gole2
#gled i ostaviv%i poto2stv# "natna 2aterijalna do'ra # dr3avni2 ri"ni1a2a) privre2eno
osig#rala prevlast dvorjansko2 ple2stv# ok#pljeno2 oko 1arskoga do2a.
Ali Ba"ilijevi nasljedni1i 'ili s# "aredo2 sla'e i "a dr3avni$ke poslove ne"ainteresirane
li$nosti. .rvi od nji6) Ba"ilijev 2la<i 'rat Konstantin VIII. @*-JG>*-J,A 'io je stara1 koji se)
kao no2inalni Ba"ilijev s#vladar) dotad 'avio sa2o repre"entativni2 nast#pi2a prigodo2
dr3avni6 sve$anosti. Takav odnos pre2a vladarski2 d#3nosti2a "adr3ao je i "a vrije2e svoga
trogodi%njega 1arevanja. .red s2rt #dao je svoj# 2la<# kerk# &oe "a 1arigradskog epar6a
Ro2ana Argira) pa s# poslije Konstantinove s2rti nji6 dvoje "ajedno s naj2la<o2
Ba"ilijevo2 kerko2 Teodoro2) 'a%tinili prijestolje.
Kao predstavnik najvi%ega sloja 1arigradskog ple2stva) Ro2an III. Ar4gir @*-J,>*-I5A
2nogo je pridonio ja$anj# nepovjerenja dvorjana pre2a visoki2 vojni2 "apovjedni1i2a. Na
toj je osnovi proveo nekoliko va3ni6 2jera. Donesena je odred'a da vojni kontingenti ne
sl#3e # svo2e "avi$aj#) da ne 'i 'ili podvrgn#ti #tje1aj# lokalne aristokra1ije koja se
pove"ivala s vojni2 starje%ina2a. 9sporedo s ti2e) 1ar je vojsk# sve vi%e pop#njavao strani2
plaeni1i2a "a koje se pretpostavljalo da e 'iti vjerni sa2o 1ar# koji i6 je plaao. Da takvi2
siste2o2 pro#"rokovani tro%kovi # 1jelini '#d# 2anje te%ki) dr3ava je siste2atski s2anjivala
vojne kontingente a tako<er #2jesto redovne vojne o'ave"e #vodila otk#pni vojni pore".
Donosei ovako i"ra"ite odred'e na #%tr' ja$anj# vojske i njenog "apovjedni$kog kadra)
Ro2an III. je na ekono2sko2 plan# odl#$no raskin#o s radikalno2 prot#veleposjedni$ko2
politiko2 Ba"ilija II. 9kin#o je alilen4gijsk# o'ave"# dinata pre2a "e2lji nji6ovi6
osiro2a%eni6 selja$ki6 s#sjeda i ti2e slo'odne selja$ke posjede i"lo3io neograni$eno2
pritisk# dr3avni6 po4reski6 "a6tjeva) %to je i"vanredno #'r"alo pa#peri"a1ij# seljaka i
pri2oravalo i6 da svoje $esti1e #st#paj# veleposjedni1i2a. .re2da pri to2e stariji "akoni o
"a'rani ot#<ivanja selja$ki6 i2anja nis# 'ili or2alno #kin#ti) oni s# ipak) # praksi) 'ili
"a'oravljeni.
Iako je 1ari1a &oe svoga 2#3a i"digla na prijestolje kao s#vladara) ona se veo2a 'r"o
ra"otkrila kao vlastolj#'iva i se'i$na li$nost koja nije 3eljela trpjeti da je Ro2an III. sve vi%e
"apostavlja. 9 isto vrije2e ona je st#pila # 'lisk# ve"#) iako je ve 'ila pedesetgodi%nja 3ena)
s 2ladi2 'rato2 veo2a #tje1ajnog dvorjanina) e#n#6a Ivana Oranotroa) Mi6ajlo2. Nji6ova
"avjera dovela je # proljee *-I5. do #2orstva Ro2ana III. Odagnav%i svoj# sestr# Teodor# #
2anastir) &oe se #dala "a Mi6ajla i i"digla ga na dostojanstvo s#vladara. 9'r"o se 2e<#ti2
poka"alo da je akti$ni2 gospodare2 postao e#n#6 Ivan. Kari1# &oe stavio je # k#ni pritvor)
a njegov 'rat) Mi6ajlo IV. .alagonija1 sve je vi%e o'olijevao od padavi1e.
0lavni 1ilj vladavine Ivana Oranotroa 'ilo je daljnje ja$anje dvorskoga ple2stva i
#daljavanje od vlasti vodei6 li$nosti # vojs1i. To je dovodilo i do o'navljanja neki6
instit#1ija) na pr. senata) koje s# ve d#go 'ile potp#no ne#tje1ajne) a sad s# se pretvarale #
politi$ki oslona1 dvorjanskog ple2stva. :a$anj# dvora i2ala je sl#3iti i skrajnje 'e"o'"irna
poreska politika pre2a stanovni%tv#.
Taj nei"dr3ivi poreski pritisak 'io je jedan od #"roka %to je *-5-. do%lo # slavenski2
"e2lja2a isto$nog Balkana do velikog #stanka protiv 'i"antske vlasti. Na njegovo $elo stao
je .etar Deljan) "a koga se pronio glas da je
5GD
Sa2#jlov #n#k. Do%av%i i" Mad3arske) gdje je 'io # i"'jegli%tv#) on se *-5-. # Beograd#
proglasio "a 1ara) pa je ok#pio "natan 'roj pristali1a) #spio "a#"eti Ni% i Skopje i pokren#o
oen"iv# protiv Sol#na. Ali taj se oslo'odila$ki pokret ras1jepio kad 2# je prist#pio Al#sijan)
#n#k Sa2#jlova 'rata Arona i sin 1ara Ivana Vladislava) koji se nakon Sa2#jlove s2rti
nastavio od#pirati Bi"ant#. 9 s#parni$koj 'or'i Deljan je 'io oslijepljen) ali je njegova vojska
postigla po'jed# i Al#sijan je 2orao i"'jei Bi"antin1i2a. .a ipak) #skoro "ati2) # i"ravno2
s#ko'# s odredi2a Karstva) #stani1i s# pretrpjeli pora") a Deljan je odveden # "aro'ljeni%tvo.
9 vrije2e Deljanova ratovanja #stanak je podigao i "etski kne" Stean Vojislav. .oslije
#g#%enja Deljanova pokreta Bi"ant je pok#%ao ra"'iti i "et4sk# vojsk#) ali je *-5J. pretrpio
pora") a &eta je sa$#vala svoj# sa2ostalnost.
:o% #o$i toga ne#spje6a Mi6ajlo IV. je #2ro @*-5*A a naslijedio ga je njegov i e#n#6a Ivana
sinova1) Mi6ajlo V. ko2e je ota1 'io la<arski radnik) pa je novi 1ar "'og toga do'io nadi2ak
Kalaat. Iako ga je 1ari1a &oe posvojila i pridr#3ila se'i na prijestolj#) on je ve godin# dana
po st#panj# na vlast "asnovao "avjer# i 1ari1# "atvorio # sa2ostan. No protiv toga njegova
post#pka i"'io je #stanak # ko2e je Mi6ajlo V. "'a$en i oslijepljen) a dvorska je aristokra1ija
o'novila "ajedni$k# vladavin# &oe i Teodore @*-5JA. Da 'i #" te dvije ostarjele 3ene
vladala$ke d#3nosti 2ogao vr%iti i 2#%kara1) &oe se iste godine i trei p#t #dala) iako je i2ala
ve C5 godine) "a Konstan4tina Mono2a6a) pripadnika jedne od naj#gledniji6 o'itelji
1ivilnoga ple2stva. Ali on je 'io nedorastao dr3avni2 poslovi2a) lako#2an) rastro%an i
#3ivala1 3ivotni6 "adovoljstava.
9"#rpa1ije vojskovo<a Neposredno nakon or2iranja takve trojne vladavine po'#nio se jedan
od naj'olji6 tada%nji6 vojskovo<a) 0eorgios Maniakes) i proglasio se 1are2) iskr1ao se #
Dra$# @do%av%i sa Si1ilije gdje je #spje%no ratovao protiv Nor2anaA pa je po%ao # napad na
Sol#n) ali je # Makedoniji pogin#o @*-5IA.
Hetiri godine nakon toga @*-5DA 1are2 se proglasio jedan dr#gi istakn#ti vojskovo<a) Leon
Tornikios) pa je i" Trakije dopro do 1arigradski6 "idina) ali je ondje do3ivio ne#spje6) pao #
"aro'ljeni%tvo i 'io s2akn#t.
Vojne po'#ne #"#rpatora veo2a s# #$vrstile #vjerenje 1arskoga dvora da najvea opasnost
prijeti dr3avi od vojni6 ko2andanata. .re2da je vanjski polo3aj Karstva postajao sve opasniji
jer se # j#3noj Italiji ra<ala politi$ka 2o Nor2ana a na Balkan# traje neprekidna opasnost od
B#gara) Makedona1a i Sr'a) $e2# se pridr#3#j# i doseljeni1i i" j#3nor#ski6 stepa) .e4$ene"i i
K#2ani) dok se na istok# pri'li3ava novi val isla2ski6 osvaja$a) ve"an #" do2ina1ij#
Seld3#ka # Kaliat# > ipak je 'i"antska vlast #porno s#"'ijala #tje1aje vojske i pod#"i2ala
dalekose3ne 2jere da 'i oja$ala 2o sredi%njega $inovni$kog aparata i dvorjanskog ple2stva.
9 t# je svr6# # Karigrad# o'novljena visoka pravna %kola "a i"o'ra"'# $inovni$kog
pod2latka a reorgani"irano je i Karigradsko sve#$ili%te. 9pravna vlast o'likovala se kao neka
vrst 2inistarskog vijea ko2e je na $el# 'io Konstantin Li6#d) a $lanovi2a najvei govornik
BI. st. Ivan Ma#rop#s) pravnik i '#d#i patrijar6 Ivan Ksiilin i ilo"o i 6istorik Mi6ajlo .sel.
Svi s# oni # isti 2a6 djelovali i kao proesori na sve#$ili%t#.
5G,
Odnosi provin1ijalnog 9sprkos svi2 napori2a sredi%nji6 dr3avni6 vlasti
"i2ljoposjedni%tva da odr3e prevlast 1arigradski6 dvorjanski6 velika%a)
i vojne sile # provin1ija2a je ne"a#stavljivo ja$ala 2o velikog
"e2lji%nog posjeda. I2anja te aristokra1ije # sve
veoj 2jeri stje$# poreske povlasti1e) eksk#sije) ali #sto i s#dske i2#nitete) %to sve
o2og##je veliki2 "e2ljoposjedni1i2a da sla'e realni #tje1aj sredi%nje vlasti # provin1ija2a
i #" svoje interese ve3# lokalni #pravni i vojni aparat. .retvaraj#i se pro1eso2 podvrgavanja
slo'odnog selja%tva # do2inantn# ekono2sk# sil#) oni s# dokidali slo'odno selja%tvo ne
sa2o kao nosio1a poreski6 o'ave"a pre2a dr3avi) nego i kao sloj i" koga s# se or2irale
or#3ane snage provin1ijski6 vojni6 "apovjednika. S ti2 # ve"i i te2atsko je #re<enje g#'ilo
svoja spe1ii$na o'ilje3ja. Strate"i se post#pno pretvaraj# # "apovjednike plaeni$ki6 vojni6
posada # tvr<ava2a) a 1ivilna #prava se ponovo odvaja od vojne i prela"i # r#ke o'ogaene
provin1ijalne "e2ljoposjedni$ke aristokra1ije. I" njeni6 kr#gova regr#tiraj# se sada vojni
"apovjedni1i po provin1ija2a ili sk#pina2a provin1ija) katepani i d#ke) pa tako provin1ijalna
"e2ljoposjedni$ka aristokra1ija postaje sve2ono2 snago2 koja svoji2 #tje1aje2 na
"'ivanja i"van prijestolni1e potisk#je i nadvladava #pliv dvorjanstva i 1arigradski6
2og#nika) pripre2aj#i se "a skoro) nei"'je3ivo pre#"i2anje i sa2e sredi%nje dr3avne vlasti.
Kona$ni raskol 9 ra"do'lj# toga pripre2anja "a pres#dno va3ne pro2jene 1rkava
# vr6# dr3avne #prave) Bi"ant je "apao # svoj najd#'lji
spor s papinstvo2) koji je doveo do kona$nog raskola kr%anske 1rkve na dva #pravno i
dog2atski odvojena tijelaE na isto$n# ili pravoslavn# i na "apadn# ili katoli$k# 1rkv#.
9"ro1i ti6 doga<aja o'#6vaaj# sve#k#pn#) ko2pleksn# i 2e<# so'o2 opre$n# povijest
"apadnoga i isto$noga kr%anskog svijeta. Na &apad#) sti41aje2 okolnosti) kr%anstvo je ve #
prvi2 stoljei2a srednjega vijeka "ad#go ostalo 'e" "a%tite sna3ne dr3avne vlasti) pa je i "a
kasnije) i"2ijenjene okolnosti sa$#valo te3nj# da '#de ne"avisno od svjetovni6 vladara i $ak
nadre<eno nji6ovi2 vladarski2 pravi2a nad svjetovni2 3ivoto2 stanovni%tva. Na Istok#)
povijesni je ra"voj o2e<io nadle3nost 1arigradske patrijar4%ije na teritorij Karstva i ti2e #
velikoj 2jeri "dr#3io i poistovjetio interese 1rkve i dr3ave) # okolnosti2a trajnog odr3anja
a#toritativne 1arske vlasti. Me<# 2nogi2 opreka2a koje s# o'likovale ose'#jnosti Istoka i
&apada postojao je i o'rn#ti tijek ope kriv#lje # ra"vitk# vlastiE na &apad# 1arska se vlast #
IB. i B. st. najprije ra"2rvila a "ati2) od dr#ge polovi1e B. st.) konstit#irala i"nova) ali s
tenden1ijo2 da se na2etne i Krkvi i Italiji kao njeno2 sredi%t#. Do3ivjev%i # to2 vre2en#
svoj najd#'lji pad) "apadna je Krkva klinijevski2 @i dr#gi2A reor2nirn pokreti2a) po$ev%i
od B. st.) poradila na svo2 oporavk# i ponovno2 #spon#. Ona je t# reor2# "a2i%ljala ne
sa2o kao 2oralni preo'ra3aj sveenstva) nego i kao #spostav# s#pre2a1ije 1rkve i vjere nad
dr3avo2) koja je # pret6odno2 ra"do'lj#) ra"gra<#j#i se p#te2 e#dalnog 2rvljenja) i
sveenstvo pov#kla # ponore e#dalni6 'or'i i jag2e oko 2aterijalni6 do'ara i svjetovne
vlasti ie ga tako okaljala svi2 poro1i2a e#dalnog poretka. Spasenje vjere) Krkve) sveenstva)
a i naroda #ka"ivalo se) sa stanovi%ta &apadne Krkve) kao potre'a da se ostvari s#pre2a1ija
d#6ovne vlasti nad svjetovno2. A kako je evropski &apad 'io
5G+
2o"aik "ase'ni6 dr3ava) ta se "a2isao o s#pre2a1iji n#3no o'likovala kao "a6tijevanje
#niver"alne podlo3nosti svi6 pojedina$ni6 svjetovni6 vlasti 1rkveno2 poglavarstv#.
Isto$na 1rkva nije 2ogla pri6vatiti takav) ri2ski #niver"ali"a2) #toliko 2anje %to je Bi"antsko
1arstvo paralelno s #spono2 reor2ni6 papa postiglo svoje 2aksi2alne vojni$ke #spje6e
nakon :#stinijana) a njegova je 1rkva "natno pre2a%ila dr3avne grani1e postav%i
organi"atoro2 kr%anstva # veini slavenski6 "e2alja na Balkan# i # R#siji) $i2e se i na
1rkveno4vjersko2 plan# i na podr#$j# politi$ki6 #tje1aja stvarao njegov vlastiti #niver"ali"a2
koji se sa "apadnokr%anski2 s#ko'ljavao i isklj#$ivao.
Istovre2eno i sve#k#pna 2entalna) e2otivna i dog2atska evol#1ija isto$ne i "apadne 1rkve
oja$avala je d#'oka 2e<#so'na ot#<enja dvaj# svjetova i stvarala ra"li$ite prakti$ke slike
religio"nosti.
Te 2nogostr#ke divergen1ije i2ale s# svoje etape ogor$enoga "ao%travanja odnosa) ve"ane #"
konkretne #"roke pojedini6 povijesni6 tren#taka. Takav jedan tren#tak "ao%travanja "a$vorio
se i sredino2 BI. st. i "natni2 se dijelo2 te2eljio na stre2ljenji2a) post#p1i2a i svojstvi2a
lj#dski6 li$nosti koje s# se s#$elile # ra"ra$#navanji2a %to i6 je donijelo vrije2e.
9 Ri2# je *-5,. papo2 postao Leon IB.) 'rati nje2a$koga 1ara Konrada II. ali # isti 2a6
3estoki po'ornik klinijevski6 na"iranja. Djel#j#i #velike pod #tje1aje2 kardinala =#2'erta i
redovnika =ilde'randa @koji e kasnije postati papa 0rg#r VIIA) Leon IB. je i"2e<# *-5+. i
*-GI. # ni"# "apadnoevropski6 "e2alja odr3avao sinode posv#da os#<#j#i pravo dr3ave da
podjelj#je sveeni$ka dostojanstva a tako<er i k#povanje sveeni$ki6 "vanja @si2onij#A i
sveeni$ke 'rakove. Nadola"ilo je vrije2e # ko2 se "a 1jelok#pno sveenstvo "a6tijevala
najstro3a dis1iplina i podvrgavanje jednoj volji.
Takva stre2ljenja s#ko'ila s# se sa 3estino2 jedne i"#"etne li$nosti # Karigrad# koja je)
#pravo "'og tada%nje vladavine dvij# neslo3ni6) dr3avni$ki2 d#3nosti2a nedorasli6 3ena i
jednoga ne6ajnog 1ara) i2ala prilike da poten1ira svoj #tje1aj i da svoj# #porn# 3elj# "a
do2ina1ijo2 #$ini va3nijo2 od vi%i6 interesa sve#k#pnoga tada%njega kr%anstva.
Mi6ajlo Ker#larije) 3estoki protivnik prvenstva ri2skog papinstva # 1jelok#pnoj 1rkvi) nije
isprva kren#o p#te2 stvaranja sveeni$ke karijere. 9 2ladosti je 'io #pleten # jedn# "avjer#
protiv 1ara Mi6ajla IV. i $ak je o$ekivao da e sa2 postati 1are2. Ali) nakon pora"a #rote) #
progonstv# se "akal#<erio) a po dolask# na vlast Konstantina IB. vratio se # Karigrad i postao
patrijar6o2 @*-5IA. To visoko dostojanstvo odl#$io je iskoristiti da ostvari svoje te3nje "a
s#pre2a1ijo2 i # 1rkvi i # dr3avi.
Dis1iplinarne) lit#rgijske i #niver"alisti$ke te3nje tada%njega "apadnog kr%anstva i"a"ivale s#
# isto$noj Krkvi #$estale i ogor$ene kritike. Me<# pis1i2a # Bi"ant# ist#pao je kao 3estok
pole2i$ar o6ridski ar6iepiskop Leon) po narodnosti 0rk) jo% #vijek s#o$en s
ne"adovoljstvi2a # slavenskoj sredini "'og podre<ivanja o6ridske 1rkve 'i"antskoj dr3avnoj
vlasti i gr$ko2 sveenstv# i s 2og#no%# da to ogor$enje iskoristi ri2ska 1rkva pa da
slavensko stanovni%tvo na Balkan# # 1rkveno2 pogled# otkine od Karigrada. 9 svoji2 je
spisi2a ponovo i"nosio !o1ijeve prigovore "apadnoj Krkvi "'og "a'rane sveeni$ke 3enid'e
@1eli'ataA) "'og po%enja s#'o4
5C-
to2 i pri$e%ivanja 'eskvasni2 kr#6o2. To2e je st#ditski redovnik Niketa Stetat pridodao
pori1anje ri2skoga #$enja o to2e da D#6 Sveti proi"la"i jednako od Boga4O1a kao i od
Boga4Sina @7ilioY#e8A. S2atralo se da je inspirator takvi6 pole2ika 'io sa2 patrijar6. Do
dra2atskog raspleta do%lo je # proljee *-G5. kad je Leon IB. # Karigrad poslao kardinala
=#24'erta s jo% dvoji1o2 i"aslanika) sa "adao2 da od 1ara is6ode o'#stavljanje pole2ika i
pri"nanje ri2skoga pri2ata. Iako je Konstantin IB. 'io voljan da po2ogne s2irivanj#)
Ker#larije se protivio svako2 pop#%tanj#) a papinski s# se i"aslani1i pona%ali skrajnje
sa2o#vjereno i despotski. Naj"ad) sredino2 srpnja *-G5. oni s# prekin#li pregovore i # 1rkvi
Sv. Soije polo3ili na glavni oltar '#l# o i"openj# Mi6ajla Ker#larija i njegovi6 pristali1a.
Iako je post#pak papinski6 i"aslanika i sa2 po se'i ostavio najte3i doja2) Mi6ajlo Ker#larije
je povr6 toga potakao jo% i '#n# 1arigradskog p#ka koja je "aprijetila $ak i svrgavanje2 1ara
ako '#de pop#%tao pritisk# Latina.
9 ti2 okolnosti2a sa"van je sinod koji je papine i"aslanike i sa2oga pap# #dario anate2o2)
a nji6ova je '#la 'ila spaljena.
Takvi2 ist#pi2a o'ij# strana od *G. odnosno JG. VII. *-G5. ostvaren je kona$ni raskol dvij#
Krkvi koji je ostao stvarnost svi6 '#d#i6 stoljea.
.rijestolne 'or'e Mest 2jese1i poslije svr%etka rada Karigradskog sinoda #2ro je Konstantin
IB. Mono2a6 a jedini2 je vladare2 @jer je &oe #2rla jo% *-G-A ostala #skogr#dna i vladanj#
nenavikla 'iv%a redovni1a Teodora. Ne i2aj#i poto2stva) pred s2rt je odredila da prijestolje
pripadne Mi6ajl# @VIA Stratiotik#) kandidat# koga joj je na2etn#lo dvorjan4sko 1ivilno
ple2stvo. Ti2e s# se opreke s vojni2 prva1i2a jo% vi%e "ao%trile) i oni s#) # spora"#2# s
patrijar6o2) 1are2 proglasili I"aka Ko2nena) jednoga od najistakn#tiji6 vojni6 ko2andanata
i #jedno pripadnika veo2a 'ogate "e2ljoposjedni$ke aristokra1ije. 9 njegov# korist patrijar6
je # Karigrad# pokren#o nov# po'#n# p#ka) koja je Mi6ajla VI. odagnala # 2anastir i vlast
predala I"ak#) predstavnik# akti$no naj2onije gr#pa1ije # tada%nje2 'i"antsko2 dr#%tv#.
Dvadesetpetogodi%nje ra"do'lje koje je slijedilo nakon toga 'ilo je isp#njeno 'rojni2 kri"a2a
i te%ki2 pora"i2a.
I"ak I. Ko2nen @*-GD>*-G+A oja$ao je vojn# snag# Karstva i sa$#vao dr3avne grani1e i #
/vropi i # A"iji. Ali njegovi lo%i odnosi s patrijar6o2 "ata2nili s# one tri godine koliko je
potrajala njegova vladavina. Mi6ajlo Ker#larije s2atrao je da 2o3e i dalje nastaviti s
pri2jeno2 svoje nad42onosti nad 1arsko2 vlasti kakv# je stekao nad Konstantino2 IB. Ali
kraje2 *-G,. I"ak I. ga je dao #6apsiti i prognati) a kad ni i"gnanstvo2 nije #spio is6oditi
njegov# ostavk#) pripre2io je s#dski pro1es protiv njega koji 2# je i2ao pred'a1iti ne sa2o
'e"'o3nost i svetogr<e) nego $ak i #2orstva. Slo2ljen ti2 opt#3'a2a i "lostavljanje2)
Mi6ajlo Ker#larije je #2ro a da se nije pokorio ni odrekao svoga patrijar%kog dostojanstva.
Te okolnosti iskoristilo je prijestolni$ko 1ivilno ple2stvo da se "dr#3i s 1rkveno2
6ijerar6ijo2) pa se #gro3eni I"ak Ko2nen o'es6ra'rio i a'di1irao st#piv%i # sa2ostan) a
1are2 je postao eksponent antivojni$ke gr#pa1ije ple2stva) Konstantin B. D#ka @*-G+>
*-CDA.
9 sklad# sa svojo2 dr#%tveno2 pripadno%#) Konstantin B. D#ka je sv# vlast # dr3avi
prep#stio $inovni$koj aristokra1iji. Ali # sastav# te aristokra1ije "'ivale s# se va3ne pro2jene.
Kar je # senat #vodio o'ogaeno 1arigradsko gra<anstvo) pa $ak) kako neki s#vre2eni pis1i
navode) i p#$ane koji s# 3ivjeli od 2an#elnog rada. B#d#i da je senat 'io pola"i%te "a
stje1anje visoki6 sl#3'i) na taj se na$in # $inovni$ki2 redovi2a vr%ila dalekose3na o'nova #
korist srednji6 klasa gradskog stanovni%tva.
Ovako oja$ano) sl#3'eni$ko je ple2stvo jo% vi%e "ao%trilo svoje neprijateljstvo pre2a vojs1i i
njeni2 "apovjedni1i2a) s2anjivalo vojne kontingente) #vodilo %tednj# # ras6odi2a "a vojne i
ratne svr6e i "ap#%talo o'ran# "e2lje $ak i # pograni$ni2 #tvrda2a.
9 isti 2a6 dr3avna vlast post#pno #vodi k#povnost $inovni$ki6 sl#3'i a sak#pljanje poreski6
da3'ina daje se # "ak#p. Ovo posljednje #rodilo je daljnji2 siro2a%enje2 selja%tva i) #
krajnjoj konsekven1iji) po2agalo rast# veleposjeda na ra$#n ekono2ski #propa%teni6 seljaka.
A to ja$anje provin1ijskoga veleposjedni$kog ple2stva) sada ve 'lisko pove"anog s
oi1irski2 kadrovi2a) jo% je vi%e prod#'ijavalo ra"dor s dvoro2 i 1arevo2 li$no%#.
Vanjske opasnosti Ovakvo neprekidno poveavanje #n#tra%njepoliti$ki6 napetosti
vr%ilo se # godina2a kad s# se vanjske
opasnosti ve pretvarale # s#d'onosne doga<aje. Sa svoji6 'oravi%ta # isto$noj B#garskoj)
gdje s# se) #" donji D#nav) sredino2 BI.) s odo'renje2 Konstantina IB. Mono2a6a naselili)
.e$ene"i s# p#sto%ili sve d#'lje po Trakiji) Makedoniji i 0r$koj i $ak dopirali do 1arigradski6
"idina. :o% "a Konstantina B. D#ke Mad3ari s# "a#"eli Srije2 i osvojili Beograd @*-C5A. 9
D#klji @koj# i"vori i" J. polovi1e BI. st. po$inj# na"ivati &eto2A je sin kne"a Vojislava)
Mi6ajlo @*-G->*-,JA) koji je vladao i &a6#24Ije2) dod#%e 'io #'rajan 2e<# 'i"antske
save"nike) ali je ipak svojoj vlasti podvrgao Ra%k# i ti2e stvorio prostran# kne3evin# koja je
2orala te3iti svojoj sa2ostalnosti. :o% dalje na "apad#) # =rvatskoj je) "a .etra Kre%i2ira IV.
@*-G,>*-D5A #o$i *-C+. do%lo do pro%irenja kraljevske vlasti na Slavonij#) koja je od
trideseti6 godina postojala kao "ase'na politi$ka o'last) a nje"in 'an &voni2ir postaje
Kre%i2irovi2 s#vladare2 i prijestolonasljedniko2. 9 isto vrije2e Donja Dal2a1ija @'e"
D#'rovnika s t"v. 0ornjo2 Dal2a1ijo2) koja je od po$etka BI. st. "ase'na te2a s vlastiti2
stratego2A potpada pod #prav# .etra Kre%i2ira IV.) koji se na"iva kralje2 =rvatske i
Dal2a1ije. Kao i ranije) ta realna okolnost nije ni sada poni%tavala na$elno vr6ovni%tvo
Bi"anta nad podr#$je2 dal2atinske te2e.
:#3na Italija Dok je takva konstela1ija na Balkan# "na$ila tek sla'ljenje 'i"antskoga
#tje1aja) # :#3noj Italiji i # .rednjoj A"iji or2iraj# se dvije snage koje e i" te2elja
i"2ijeniti polo3aj Bi"anta # te dvije 2e<# so'o2 #daljene) veo2a va3ne o'lasti nje"ina
vr6ovni%tva.
9 :#3noj Italiji ve s# od po$etka BI. st. sk#pine nor2anski6 6odo$asnika # Svet# &e2lj# na
svo2 povratk# st#pale # sl#3'# kao naja2ni1i pojedini6 gradova i poglavara pol#sa2ostalni6
e#dalni6 teritorija. Iskoris4tiv%i svoj #tje1aj) koji je rastao #sporedo s #djelo2 nji6ovi6 vojni6
odreda
# rje%avanj# sporova 2e<# "ava<eni2 s#parni1i2a) oni s# stje1ali #pori%ta) posjede i teritorije
sve vei6 ra"2jera. 0odine *-5J. jedan je nji6ov ratnik) Vili2 Pelje"ne R#ke) postao groo2
Ap#lije) a od *-5D. po$inje i #spon Ro'erta 0#is1arda. Isprva s# se nor2anski kne3evi
s#ko'ljavali i s papinstvo2 i s vla%# Bi"antina1a # :#3noj Italiji. Ali nakon 1rkvenog raskola
*-G5. dola"i do preinake save"ni%tava) pa je papa Nikola II. pri"nao Ro'erta 0#is1arda
vojvodo2 Ap#lije i Kala'rije) sa svr6o2 da spo2o# Nor2ana potp#no potisne Bi"antin1e i"
Italije. To se likvidiranje 'i"antske pris#tnosti na .ol#otok# ostvarilo ni"o2 pojedina$ni6
vojni6 #spje6a i "avr%ilo *-D*. osvojenje2 Barija. 9 2e<#vre2en#) 'rat Ro'erta 0#is1arda)
Ro4ger) "apo$eo je *-C-.) #" Ro'ertov# po2o) preoti2anje Si1ilije od Arapa) koje je *-+*.
"avr%ilo potp#ni2 #spje6o2.
Nadiranje Seld3#ka Dok je na taj na$in 2o Arapa na &apad# 'itno osla'ila #st#piv%i svoje
va3no #pori%te # sredi%t# Mediterana jednoj novoj) kr%anskoj sili @$ak 'lisko pove"anoj s
politiko2 papinstvaA) dotle je arapska vlast na Istok#) rapidno sla'ei tako<er) svoj#
do2ina1ij# # .rednjoj A"iji) sve do grani1a ati2idskog /gipta) 2orala prep#stiti jedno2e
etni$ki novo2 aktor# koji je) 2e<#ti2) #svojio arapsk# vjer#) isla2) i postao njeni2 jo%
3e%i2 i nepo2irljiviji2 po'orniko2 od sa2i6 Arapa.
Taj pres#dno va3ni novi aktor na Istok# 'ili s# t#rski Seld3#1i. Osvojiv%i vlast # Bagdad#
@*-GGA i potisn#v%i a''asidskog kalia # #nk1ij# vjerskog poglavara) oni s# se okoristili
ne"adovoljstvi2a # Ar2eniji fkoj# je jo% *-55. posljednji kralj i" k#e Bagratida @KakigA
prep#stio 1ar# Konstantin# IB. Mono2a6# # "a2jen# "a prostrane "e2ljoposjede # Kapa4
dokiji) godi%nj# rent# i jedn# pala$# na Bospor#?) pa s# ve *-GD. napali na t# "e2lj# i
"a#"eli Meliten#. 9 deset godina) do kraja vladavine Kon4stantina B. D#ke @*-CDA) oni s# ve
gospodarili glavni2 grado2 Kapadokije) Ke"arejo2.
Iste godine) nakon s2rti Konstantina B.) njegova se #dovi1a /#dokija pod pritisko2 vojni6
opasnosti) s#protno interesi2a dvorjansko41ivilne aristokra1ije) #dala "a jednoga od prvaka
vojni$kog ple2stva) Ro2ana Diogena) i on je s2jesta postao njeni2 s#vladare2 @*-CD>
*-D*A. Novi je 1ar od2a6 #klonio glavne savjetnike svoji6 pred%asnika) Mi6ajla .sela i 'rata
#2rlog 1ara) 1e"ara Ivana D#k#) a "ati2 je kren#o # o'ra2'eni rat protiv Seld3#ka. Iako je
postigao i neke #spje6e) realna sla'ost 'i"antske vojske) koja je 'ila re"#ltat politike 1ivilnog
ple2stva) dovela ga je # polo3aj da je *-D*. kod Man1ikerta) # Ar2eniji) 'io te%ko pora3en i
$ak "aro'ljen. A kad s# ga Seld3#1i #" velik# otk#pnin# p#stili na slo'od# i on se na2jeravao
vratiti na prijestolje) do%lo je do gra<anskoga rata # ko2e 2# je 1ivilno ple2stvo
s#protstavilo kao 1ara sina Konstantina B. D#ke) Mi6ajla VII. Ta je gr#pa1ija postigla
po'jed#) pa je Ro2an IV. Diogen #6vaen) oslijepljen i 'a$en # sa2ostan gdje je *-DJ. #2ro.
Mi6ajlo VII. D#ka @*-D*>*-D,A i opet je vladanje potp#no prep#stio 1ivilno2 ple2stv#) a
njegov prvak) Mi6ajlo .sel) stekao je 2o kakv# # 1ijeloj svojoj 'eskr#p#lo"noj karijeri jo%
nikad nije i2ao. Ali posljedi1e "ane2arivanja o'ra2'ene snage dr3ave o$itovale s# se ve #
prvoj godini njegove vladavine. 9 Italiji je pado2 Barija okon$an i"gon Bi"antina1a s
5CI
.ol#otoka) a # Maloj A"iji s# Seld3#1i nakon Man1ikerta ne"a#stavljivo napredovali. Na
Balkan# je i"'io #stanak) pa s# po'#njeni1i # Makedoniji *-DI. @"a kratko vrije2eA 1are2
proglasili sina "etskoga kne"a Mi6ajla) Konstantina Bodina. 9 =rvatskoj je *-DG. Di2itrije
&voni2ir pri2io insignije kraljevske vlasti od pape 0rg#ra VII.) pri6vatio va"alski odnos
svoje dr3ave pre2a papinstv# i) ovaj p#ta s odo'renje2 papinstva) nosio naslov kralja
=rvatske i Dal2a1ije. Dvije godine nakon toga @*-DDA kraljevski je naslov od pape pri2io i
Mi6ajlo &etski. Dotle s# Seld3#1i pro%irili svoja osvajanja na Sirij# i .alestin#) pa s# *-DG.
"a#"eli Da2ask) *-DC. :er#"ale2) a *-DD. s# # Maloj A"iji osnovali "ase'ni s#ltanat R#2 sa
sjedi%te2 # Ikoni#2#. 9sporedo s ti2e) ar2enski 'jeg#n1i i" nji6ove prvo'itne postoj'ine)
koja je pala # vlast Seld3#ka) or2irali s# na j#goistok# Male A"ije) # Kilikiji) svoj# nov#
dr3av#) t"v. Mal# Ar2enij#.
;d vrije2e ti6 doga<aja) 1arska vlast sa svi6 strana okrnjivane i sk#$avane 'i"antske dr3ave
pok#%avala je da skrajnjo2 strogo%# o'novi kr#ti 1entrali"a2 prijestolni$ke aristokra1ije
i"a"ivaj#i ti2e "aredo2 ni" '#na i #"#rpa1ija i" redova vojne i provin1ijske aristokra1ije.
0odine *-D,. jedan od njeni6 predstavnika) strateg te2e Anatolikon) Nikeor Botanijat) #spio
je "'a1iti Mi6ajla VII.) ali i one2og#iti s#parni$kog #"#rpatora Nikeora Brienija. Njegova
trogodi%nja vladavina @*-D,>*-,*A na%la se s#$eli1e sa Seld3#1i2a) koji s# # svojoj vlasti
ve dr3ali Nikej#. Ali novi 1ar nije 3elio radikalan raskid s prijestolni$ki2 dvorjanstvo2) pa
se i on 2orao 'oriti s novi2 #"#rpa1ija2a vojni6 ko2andanata) koji s# #vi<ali da je do'a
1ivilnoga ple2stva kona$no pro%lo i da e 1arska vlast trajno dopasti # r#ke ono2e tko '#de
raspolagao najsna3niji2 oslon1e2 # vojs1i. Ostvarenje toga 1ilja nije) 2e<#ti2) postigao
nijedan od #"#rpatora) nego Aleksije Ko2nen) koji je neosporno 'io naj#gledniji tada%nji
vojskovo<a) pa je "a se'e "aista prido'io prete3ni dio or#3ani6 snagaL ali on nije 3elio da
svoj# vlast "asn#je na alternativi dvaj# neprijateljski6 ta'ora aristokra1ije) nego je pod#"eo
dalekose3ne pripre2ne ak1ije da #"a se ve3e i glavnin# dvor4janstva. 9 t# svr6# on je
pret6odno sklopio 'ra$n# ve"# s prija%njo2 vladarsko2 porodi1o2 D#ka @o3eniv%i se
'rat#$edo2 Mi6ajla VII.) Ireno2A i postigao da ga je #dovi1a Mi6ajla VII. posinila.
Stvoriv%i tako dvostr#k# osnov# "a svoje na2jere) Aleksije Ko2nen je # spora"#2# sa
"apovjedni%tvo2 1arigradske posade @koja se prete3no sastojala od nje2a$ki6 plaeni$ki6
odredaA #%ao # Karigrad) pri2orao 2#3a svoje po2ajke) Nikeora III. Botanijata) da se
odrekne prijestolja i st#pi # sa2ostan.
Dok je vojska koja 2# je o2og#ila da se #spne na prijestolje neo'#"dano plja$kala
prijestolni1#) Aleksije L je # 1rkvi Sv. Soije #" opi pristanak sve#k#pnog ple2stva i Krkve
okr#njen "a 1ara. Njegova vladavina @*-,*>***,A 'ila je po$etak novog ra"do'lja oporavka
Bi"antskoga 1arstva na te2elj# poretka koji je proi"a%ao i" pro1esa e#dali"a1ije i koji je
svojo2 novo2 str#kt#ro2 4 4 prije nego %to je ona do kraja rasto$ila jedinstvo dr3ave > #
po'jedni$ko2 nalet#) koji je po$ivao na air2a1iji e#dalne) vojne osnovi1e poretka)
o2og#io posljednje velike #spje6e Karstva # isto$ni2 pokrajina2a prije njegove katastroe
%to ga je "adesila # prvi2 godina2a BIII. stoljea.
5C5
BI. SR/DN:A I &A.ADNA /VRO.A .OSLI:/ RAS.ADA KAROLINMK/ MONAR=I:/
*. N:/MAHKA DO VLADAVIN/ OTONA I.
.oslije s2rti Karla De'eloga @,,,A karolin%ka se 2onar6ija raspala na pet kraljevstava i dva
akti$no sa2ostalna vojvodstva. Od svi6 ti6 seda2 dr3ava sa2o je # Nje2a$koj vladao jedan)
i to van'ra$ni poto2ak k#e Karolinga po 2#%koj lo"i. Bio je to Arn#l Karantanski) sin
Karlo2ana) vojvode 'avarskog) i po nje2# prapra#n#k Karla Velikoga) i"a'ran "a kralja
Isto$ne !rana$ke @Nje2a$keA jo% ,,D. na sa'or# velika%a # !rank#rt# na Majni.
9 prvi2 godina2a svoje vladavine @,,D>,++A Arn#l je vodio 'or'e sa sna3no2
Veliko2oravsko2 kne3evino2) kojoj je na $el# 'io kne" Svja4topl#k. 0odine ,+-. Arn#l je
toj dr3avi 2orao pri"nati potp#n# sa2ostalnost. I"g#'iv%i nade na ovo2e podr#$j#) Arn#l se
#pleo # 'or'e koje s# se vodile # Italiji oko 1arskog naslova.
Ondje s# kao s#parni1i 2e<# so'o2 ratovali Vido II.) vojvoda od Spoleta) koji je po 2aj1i 'io
#n#k starijega sina Karla Velikog) .ipina @nekada%njeg kralja ItalijeA) i #rlanski 2arkgro
Berengar L) koji je po 2aj1i 'io #n#k 2la<eg sina Karla Velikoga) nekada%njeg 1ara
L#dovika .o'o3nog. 9 toj 'or'i naj"ad je ,,+. po'ijedio Vido) pa je pri2orao pap# Stjepana
V. da ga okr#ni "a kralja Italije i da 2# dade 1arski naslov @,+*A. Id#e godine @,+JA novi
papa) !or2o") okr#nio je "a 1ara i njegova sina La24'erta.
Ali Vido je #skoro #2ro) pa je Arn#l Karantanski t# okolnost s2atrao povoljno2 da pok#%a
ostvariti svoje te3nje. S vojsko2 je provalio perko Alpa i od pape !or2o"a) koji je odo'ravao
Arn#l ove preten"ije) do'io 1arsk# kr#n# @,+CA. Tako s# sada postojala dva okr#njena 1ara.
B#d#i da La2'ert od Spoleta nije poka"ivao volje da a'di1ira) Arn#l je 2orao nastaviti svoj
italski po6od dalje pre2a j#g#) na podr#$je vojvodstva Spoleto. Ali # to2e rat# #darila ga je
kap) i on se 2orao vratiti # Nje2a$k#) gdje je 3ivio jo% do potkraj ,++. 9 svojstv#
nje2a$koga kralja naslijedio ga je %estogodi%nji sin L#dvig Dijete @+-->+**A.
9 2e<#vre2en# 1ijeli srednjoevropski prostor #gro"ila je nova velika vojna opasnost. 9
osa2deseti2 godina2a IB. st. po$eli s# # .anonsk# ni"in# preko karpatski6 klana1a prodirati
Mad3ari. Ot#da s# se #pletali # 'or'e Arn#la Karantanskog protiv Veliko2oravske
kne3evine) a ,+5. s# op#sto%ili .anonij#) nakon $ega je njen "apadni dio Arn#l povjerio na
#prav# panonsko46rvatsko2 kne"# Braslav# @koji se posljednji p#ta spo2inje ,+,A. 9
neprekidni2 naleti2a Mad3ari s# prodirali preko Slovenije
I- Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
5CG
d#'oko # Italij# i #" tok M#re) Drave i D#nava # Karantanij# i Bavarsk#) a da i2 se 'olesni
Arn#l nije 2ogao #spje%no s#protstaviti. 9 ni"# napada oni s# do +-GOC. sr#%ili
Veliko2oravsk# kne3evin#) pa s# "ati2) ni" La'# i #" D#nav dopirali # Ma%k#) Bavarsk# i
!rankonij#. .ose'no te3ak pora" pretrpjela je nje2a$ka vojska ljeti +-C.) nakon $ega s#
2ad3arske $ete gotovo svake godine p#sto%ile # Mvapskoj i !rankoniji) dopir#i sve do Rajne.
Mad3arske provale # Nje2a$k# pro#"rokovale s# # toj "e2lji stra6ovita krvoprolia i
ra"aranja. Napada$i s# 2etodi$ki #'ijali sve#k#pno 2#%ko stanovni%tvo) #ni%tavali naselja)
"ali6e 6rane i stok#) dok s# 3ene 2asovno odvodili # ro'lje. Hini se da s# 2ad3arske provale
svoji2 stra6ota2a nad2a%ile sve ranije napade po"nate # ti2 "e2lja2a. Lokalne vlasti 'ile s#
presla'e da organi"iraj# eikasan otpor) a sredi%nja dr3avna vlast pripadala je desetogodi%nje2
dje$ak#. 9 takvi2 okolnosti2a regionalni #pravlja$i) groovi i 2arkgroovi pretvarali s# se #
prakti$ki potp#no sa2ostalne vojvode. Ve potkraj vladavine L#dviga Djeteta Nje2a$ka se
akti$no raspala na pet na1ionalni6 vojvodstava koja s# ok#pljala stare ger2anske etni$ke
1jeline) naseljene # "e2ljopisno "aokr#3eni2 o'lasti2a) ve"ane srodni2 tradi1ija2a) pose'no
govorni2 "ase'nosti2a i vlastiti2 "akoni2a.
Ti6 pet vojvodstava 'ila s#E Saska) !rankonija) Bavarska) Mvapska i Lotaringija. .rva od nji6)
Saska) o'#6vaala je podr#$je i"2e<# Rajne) donjeg /nnsa i La'e) a pre2a j#g# je se"ala
otprilike do 1rte %to spaja dolin# rijeke R#6r s #%e2 Saale # La'#. Nadove"#j#i svoj
opstanak # svojstv# "ase'noga vojvodstva na tradi1ije koje je po$etko2 IB. st. 'io prig#%io
Karlo Veliki) Saska je # B. st. # 2nogo2 pogled# o'novila ar6ai$ka o'ilje3ja svoga etni$koga
i dr#%tvenog 'ia.
!rankonija je 'ila "e2lja sjeverno i j#3no od toka rijeke Majne) a nje"ino s# stanovni%tvo 'ili
isto$ni !ran1i. .oliti$ko jedinstvo te "e2lje d#go je 'ilo o2etano s#parni%tvo2 dvij# 2oni6
e#dalni6 porodi1aE Ba'en'ergova1a i Konradina. Naj"ad) # god. +-C.) Ba'en'ergov1i s#
pora3eni) a vojvodska je vlast ostala Konrad# Mla<e2.
Bavarska je) kao i Saska) i2ala davne tradi1ije # 'or'i protiv s#pre2a1ije Karolinga. Nje"in#
je sa2ostalnost # vrije2e L#dviga Djeteta sna3no i"gradio vojvoda L#itpoldL stekao je nove
e#de) podvrgao pod svoj# vlast Karantanij# i istakao se 'or'a2a protiv Mad3ara. Njegov sin
i nasljednik Arn#l Bavarski #pravljao je vojvodstvo2 od +-D. potp#no sa2ostalno.
Mvapska je o'#6vaala podr#$je od Al"asa d#3 gornjeg D#nava) sve do rijeke Le16. Na
njeno2 s# podr#$j# 3ivjeli Ala2ani.
Lotaringija) teritorij i"2e<# Maase) S16elde i Rajne) 'ila je sporna "e2lja oko koje s# se
stoljei2a 'orili vladari isto$ne i "apadne !rana$ke) tj. Nje2a$ke i !ran1#ske. Nakon s2rti
1ara Arn#l a Karantanskog @,++A naslijedio j# je Arn#lov van'ra$ni sin &venti'old. .oslije
ni"a 2ijena) ona je nakon s2rti L#dviga Djeteta @+**A privre2eno pripala ran1#sko2 kralj#
Karl# III. Be"a"leno2.
Ko2adanje Nje2a$ke # a#tono2na vojvodstva # velikoj je 2jeri sk#4$ilo kraljevsk# vlast) ali
je #gro3avalo i Krkv# koja je kao veo2a 'ogat "e2ljoposjednik) opskr'ljen i2#niteti2a)
i2ala privilegiran polo3aj. Bisk#pi s# jo% "a posljednji6 Karolinga postali naj#tje1ajnije
li$nosti # dr3avi. Ali sada) s air2a1ijo2 a#tono2ni6 vojvodstava # Nje2a$koj) voj4
5CC
vode s# 2nogo #pornije 'ranile svoje prvenstvo nego %to s# to $inili kraljevi. Nji2a je neki
2oni 'isk#p 'io veo2a opasan s#parnik) dok je # odnos# pre2a kralj# takav 'isk#p 'io tek
va"al) o'ave"an na vjernost i posl#%nost. Takva s#protnost interesa veo2a se 'r"o pretvorila #
otvorene s#ko'e.
Nakon s2rti L#dviga Djeteta @+**A nje2a$ki s# velika%i "a kralja i"a'rali vojvod# !rankonije)
Konrada I. @+**>+*,A) sina jedne od van4'ra$ni6 keri Arn#la Karantanskog. 9 prvi2
godina2a svoje vladavine on se 'e"#spje%no anga3irao # nastojanj# da !ran1#skoj preot2e
Lotaringij#. Ali to ga je sprije$ilo da se od#pire nadiranj# Mad3ara) koje je novi2 valo2
p#sto%enja po$ev%i od +*J. preplavilo 1ijel# srednj# /vrop#) sve do Al"asa i Lotaringije.
Ve i sa2i2 ti2e veo2a kriti$na sit#a1ija ko2pli1irala se nagli2 "ao%travanje2 s#ko'a 1rkve
s vojvoda2a. Oni s# nastojali da preoti2anje2 1rkveni6 "e2ljoposjeda osla'e 2o 'isk#pa)
poveaj# vlastiti "e2lji%ni ond i ti2e stekn# sredstva koji2a e darivati i #"a se ve"ati svoje
va"ale) da 'i na taj na$in oja$ali svoj polo3aj # odnos# pre2a kraljevskoj vlasti.
Takva konstela1ija interesa opredjeljivala je 1rkvene poglavare da te3e ja$anj# kraljevskog
a#toriteta. Istovre2eno i kraljevska je vlast #vi<ala da joj je n#3an oslona1 na 1rkv# pri
otpor# sve i"ra3enijoj sa2ostalnosti vojvodstava.
Konrad I. je isprva pok#%avao s2irivati s#ko'e. Ali kad s# # ra"ni2 krajevi2a Nje2a$ke
"aredali tvorni napadi svjetovni6 velika%a na 'isk#pe) "avr%avaj#i odreda #'ojstvi2a) kralj je
odl#$io da intervenira.
Ali te 2jere dovele s# do ni"a #stanaka protiv kralja # Ma%koj) Bavarskoj i Mvapskoj.
Nastojei da svoje protivnike svlada odvojeno) Konrad je dao neke kon1esije Saskoj i
Mvapskoj) a na 'avarskoga vojvod# Arn#la #dario je svi2 snaga2a i te%ko ga pora"io
pri2orav%i ga da se spasi 'ijego2) vjerojatno na podr#$je Mad3arske) nakon $ega je Bavarsk#
ka"nio te%ki2 ra"aranji2a.
Svoj# vojn# po'jed# Konrad je pok#%ao #$vrstiti stvaranje2 or2alnog save"a kraljevske
vlasti s poglavari2a 1rkve na kon1il# # =o6enalt6ei2# @+*DA. Taj je kon1il #naprijed #dario
1rkveni2 prokletstvo2 svakoga tko 'i se pok#%ao #rotiti protiv kralja i o'ave"ao sve one koji
se od#pir# njegovoj politi1i da pod prijetnjo2 i"openja i"vr%e pokor# pred 'isk#po2 svoga
podr#$ja. Te odl#ke postale s# te2elje2 # dalje2 ra"vitk# save"ni%tva i"2e<# kraljevske
vlasti i 1rkveni6 visoki6 dostojanstvenika) koje je # vrije2e Otona I. @# J. polovi1i B. st.A
o2og#ilo p#n# po'jed# kraljevskog a#toriteta i #spostav# 1arske vlasti # r#ka2a nje2a$ki6
vladara. Ali # gotovo polastoljetno2 ra"do'lj#) koliko je tre'alo da sa"rij# re"#ltati
Konradove politike save"a sa 1rkvo2 protiv vojvodstava) Nje2a$ka je prola"ila kro" epo6#
kole'anja # odnosi2a snaga.
.oslije Konradove s2rti @+*+A kralje2 je po na$el# i"'ornosti vladarskoga dostojanstva
postao saskivojvoda =enrik I. s nadi2ko2 .ti$ar @+*+>+ICA. B#d#i da je kralje2 postao s
pristanko2 velika%a) nastojao se i"2iriti s vojvoda2a) #toliko vi%e %to je 'ilo n#3no
organi"irati sveopi otpor Mad3ari2a. 9 t# svr6# pri"nao je vojvodsk# $ast svi2 protivni1i2a
koji s# se 'orili protiv Konrada) #" #vjet da polo3e va"alsk# "akletv# vjernosti kralj#. .ri
to2e je pose'i1e Arn#l#) vojvodi Bavarske)
5CD
koji se vratio i" i"'jegli%tva) pri"nao $ak i pravo da # svo2e vojvodstv# sa2ostalno postavlja
'isk#pe.
Ti2e je #tje1aj 1rkve 'io veo2a s2anjen) a a#tono2ija vojvodstava sl#3'eno potvr<enaL no i
ta s# vojvodstva pri"nala seniorat kraljevske vlasti.
S2iriv%i na taj na$in #n#tra%nje odnose) =enrik I. se okoristio #n#tra%nji2 sporovi2a #
!ran1#skoj pa je +JG. vojno2 ak1ijo2 svojoj dr3avi pripojio Lotaringij#) kao a#tono2no
vojvodstvo # va"alsko2 odnos# pre2a kraljevskoj kr#ni.
.o$ev%i od +JC.) # pret6odno2 desetlje# tek povre2ene provale Mad3ara # Nje2a$k#
ponovo s# se pretvorile # 2asovno nadiranje. .o%to i6 je 6rvatski kralj To2islav #spje%no
s#"'io sa svoji6 grani1a na Dravi) Mad3ari s# +JC. #sporedno organi"irali prodor # Italij#)
koji je dopro sve do Ri2a) i veliki po6od # Bavarsk# i Mvapsk#. To2 priliko2 'io je pod4
sjedan A#gs'#rg) na Le16#) desnoj prito1i D#nava) spaljena je Konstan"a na Bodensko2
je"er# i oplja$kan 'ogati sa2ostan St. 0allen) # dana%njoj Mvi1arskoj. &ati2 s# Mad3ari
provalili # Lotaringij# i ran1#sk# pokrajin# Ma2panj# gdje s# i"vr%ili stra6ovita p#sto%enja.
Nji6ovo povla$enje postign#to je visoko2 otk#pnino2. Id#i6 seda2 godina Nje2a$ka je
'ila po%te<ena) ali je 2orala Mad3ari2a plaati godi%nji danak.
To sed2ogodi%nje ra"do'lje 'ilo je isp#njeno opse3ni2 ortiika1ioni2 radovi2a # svi2
nje2a$ki2 #gro3eni2 pokrajina2a) jer s# tvrdi gradovi @"a21iA 'ili jedina neosvojiva
"apreka 2ad3arski2 konjani$ki2 naleti2a. 9 isti 2a6 i =enrik I. je nastojao %to vi%e oja$ati
#dio konji1e # svojoj vojs1i) prvenstveno na te2elj# ratni$ki6 o'ave"a svoji6 va"ala s
podr#$ja saskog vojvodstva.
.o "avr%etk# sed2ogodi%njeg pri2irja =enrik je #skratio daljnje plaanje danka Mad3ari2a.
Re"#ltat je 'io novi 3estoki napad. Ali) # velikoj 'it1i # T6iiringiji god. +II. po'jeda je
pripala =enrik#.
Vojno o ja$an je i 2ir s Mad3ari2a i" +JC. =enrik I. je iskoristio "a o'nov# nje2a$ke vlasti
nad .olapski2 Slaveni2a. Nji2a je jo% Karlo Veliki na2etn#o plaanje godi%njeg danka) ali
je ta o'ave"a i"vr%avana veo2a neredovito) a # vrije2e ras#la karolin%ke 2onar6ije potp#no
je pala # "a'orav.
Karolin%ke preten"ije pre2a .olapski2 Slaveni2a 'a%tinili s# saskivojvode. :o% je ota1
=enrika I. #spio L#3i$ki2 Sr'i2a i"nova na2etn#ti danak) a sa2 je =enrik) jo% kao
saskivojvoda) ratovao s nji6ovi2 s#sjedi2a 0lo2a$i2a. T# osvaja$k# tenden1ij# =enrik je
jo% vi%e ra"vio po%to je postao kralje2. 0odine +J,. pokorio je 1ijel# l#3i$ko4srpsk# o'last i #
sredi%t# te "e2lje) na La'i) podigao #tvr<enje Meissen koje je i2alo sl#3iti kao #pori%te saske
ok#pa1ione vlasti.
.ro%iriv%i svoje ak1ije pre2a sjever#) =enrik je napao i Lj#tie i na podr#$j# =avelija1a
"a#"eo nji6ov# #tvrd# Brani'or. .oslije 'itke kod Len"ena) # kojoj s# Sasi i"vr%ili te%ka
krvoprolia) 2orali s# i Bodrii plaati Nije21i2a danak.
Od svi6 ti6 osvaja$ki6 pot6vata jedino je l#3i$kosrpska o'last ve sada ostala $vr%e
podvrgn#ta # pokornost. Nj# s# Sasi osig#rali siste2o2 tvr<ava sa stalni2 nje2a$ki2
posada2a. One s# kasnije posl#3ile kao oslona1 siste2atske nje2a$ke koloni"a1ije #
polapski2 slavenski2 "e2lja2a.
5C,
Svoje ratne #spje6e protiv Slavena =enrik je dop#nio va3no2 vojno2 ak1ijo2 protiv Dana1a
koja je +I5. #rodila or2iranje2 2arkgroovije S16lesvvig) i"2e<# donje La'e i rijeke /ider.
Ti2e s# Dan1i 'ili odvojeni od .olapski6 Slavena. Nji6ov je pritisak pre2a evropsko2
kontinent# 'io otklonjen) pa je nji6ova ekspan"ija ponovo #s2jerena pre2a preko2orski2
"e2lja2a.
.otkraj 3ivota =enrik I. se pripre2io na vojni po6od # Italij#) ali ga je ljeti +IC. #darila kap.
:o% prije s2rti prepor#$io je velika%i2a svoga sina Otona kao kralja.
J. ITALI:A DO SR/DIN/ B. STOL:/WA
.oslije ne#spje6a Arn#la Karantanskog da "avlada Italijo2 i njegove s2rti @,++A Italija je
ostala # vlasti La2'erta od Spoleta) a on je sada 'io i jedini nosila1 1arskoga naslova.
Okr#tno ka"niv%i one velika%e koji s# 'ili na strani Arn#la) La2'erto se) naprotiv)
spora"#2io s nekada%nji2 s#parniko2 svoga o1a) Berengaro2 !#rlanski2) i pri"nao 2# vlast
# "e2lja2a isto$no odnosno sjeverno od rijeka Adde i .oa. I novi papa) Stjepan VI.) 3elio se
dodvoriti La2'ert#) pa je organi"irao pos2rtni s#dski post#pak papi !or2o"# koji je "a 1ara
'io okr#nio Arn#la Karantanskog. Iako je pro%lo ve deset 2jese1i od njegove s2rti) dao je
eks6#2irati !or2o4"ov les) postaviti ga # sve$anoj odjei na papinsko prijestolje a "ati2 je
i"vr%eno odgl#2ljeno s#<enje. Mrtvi je papa progla%en nedostojni2 i njegovo je tijelo naj"ad
'a$eno # Ti'er.
Ogor$enje %to ga je Stjepan VI. ti2 $ino2 i"a"vao #rodilo je po'#no2) pa je papa 'a$en #
ta2ni1# i ondje #g#%en @,+DA) a !or2o"ovo je tijelo jo% kraje2 iste godine ponovo sve$ano
sa6ranjeno. 0odine ,+,. 92ro je i La2'erto) a velika%i s# 'e" protivljenja "a kralja pri"nali
Berengara !#rlanskoga. Kare2 je postao tek +*G. a vladao je sve do +J5.
Od kraja IB. st.) # desetljei2a koja s# slijedila) Italija je i"vanredno 2nogo pretrpjela od
plja$ka%ki6 i ra"ara$ki6 napada Mad3ara) sa sjeveroistoka) i Sara1ena) s j#ga. 9ni%tavaj#i
1ijel# Lo2'ardij# i Toskan#) Mad3ari s# dopirali sve do Beneventa) a preko .ri2orski6 Alpa i
# dolin# R6one i # Septi2anij#) # !ran1#skoj. Sara1enski napadi pola"ili s# i sa Si1ilije) i i"
T#nisa) i i" dr#gi6 #pori%ta) kao %to je @do +*GA 'ilo nji6ovo g#sarske gnije"do na #%# rijeke
0arigliano) sjeverno od Nap#lja) i poga<ali 1ijel# j#3n# polovi1# pol#otoka) sve do Ri2a.
Re"#ltati 2ad3arski6 i arapski6 napada 'ili s# katastroalni. 9velike s# prorijedili
stanovni%tvo Italije) sr#%ili 'e"'roj naselja i oplja$kali "natna 'ogatstva) #ni%tili 2noge 1rkve i
opatije) #propastili 'rojne #2jetni$ke spo2enike i dr#ga svjedo$anstva pret6odni6 ra"do'lja.
Svi2 ti2e ta s# ratna "'ivanja # velikoj 2jeri pridonijela ne sa2o d#'oko2 ekono2sko2
pad#) nego i politi$koj de"organi"a1iji i d#6ovnoj i 2oralnoj dekadansi koja karakteri"ira B.
stoljee # ti2 o'lasti2a /vrope.
Ali osi2 stradanja %to s# i6 Italiji donijele 2ad3arske i arapske provale) ona je # prvoj
polovi1i B. stoljea 2nogo trpjela i od gra<anski6 ratova.
Ve dvije godine nakon pre#"i2anja vlasti) kralj Berengar I. s#ko'io se s preten"ija2a
Lo#isa) kralja od .rovanse) koji je po 2aj1i 'io #n#k 1ara Lotara II. i pra#n#k 1ara Lotara L)
to jest poto2ak one lo"e Karo4linga koja je pri verd#nskoj dio'i ,5I. i"ravno 'a%tinila pravo
na 1arski naslov i vlast nad Italijo2) dok je Berengar po 2aj1i dod#%e 'io #n#k 1ara L#dovika
I. .o'o3nog) ali ona nije 'ila nosila1 nikakvi6 nasljedni6 prava) nego je sa2o 'ila #data "a
2arkgroa !#rlanije. Berengar je) dakle) pravno) 2ogao 'iti sa2o 2arkgro # !#rlaniji) a
nikako kralj Italije ni pretendent na 1arski naslov.
Bor'e 2e<# s#parni1i2a vodile s# se pet godina i "avr%ile po'jedo2 Berengara @+-GA. Lo#is
od .rovanse 'io je $ak "aro'ljen i oslijepljen) nakon $ega ga je Berengar p#stio da se vrati #
.rovans#.
9sprkos toj po'jedi) Berengar je jo% deset godina 2orao $ekati da '#de # Ri2# okr#njen "a
1ara @+*GA. Svojo2 silovito2 i okr#tno2 vladavino2 postao je veo2a o2r"n#t) pa je +JI.
do%lo do "avjere velika%a koja je #2jesto Berengara 3eljela na vlast dovesti kralja B#rg#ndije)
R#dola II. Toj kandidat#ri #sprotivio se poslije Berengarove s2rti @+J5A 'rati Lo#isa
Slijepog) =#go) gro od Arlesa) koji se tako<er 2ogao po"ivati na podrijetlo od 1arske lo"e
Karolinga. .oslije dvije godine ratovanja =#go je +JC. naj"ad okr#njen "a kralja Italije @+JC
>+5DA.
&a vrije2e =#gove vladavine Italija je 3ivjela relativno 2irno. Ali to nije 'io 2ir pod
sna3no2 vladavino2 a#toritativnog vladara) nego 2ir "a2ora od neprekidni6 'or'i i
ra"aranja. Italija se # to2 ra"do'lj# ra"2rvila na 2no%tvo svjetovni6 i 1rkveni6) prakti$ki
sa2ostalni6 dr3avi1a koje s# sa2o or2alno pri"navale s#verenitet italskoga kralja koji je
stolovao daleko na sjever#) # .aviji. Takvo stanje 'ilo je re"#ltat d#gotrajni6 2e<#so'ni6
'or'i pretendenata) koji s# # ti2 'or'a2a 2orali stje1ati sve nove i nove pristali1e i
save"nike) dakako #" #vjet neprekidni6 darivanja "e24Ijoposjeda) gradova i ra"ni6 povlasti1a
koji2a s# kraljevska ovla%tenja prela"ila # r#ke lokalni6 vlastodr3a1a i pretvarala i6 #
prakti$ki sa2ostalne vladare.
Od svjetovni6 vladara # sjevernoj Italiji oso'ito s# 2oni 'ili 2ark4groovi od !#rlanije i od
Ivreje @sjeverno od TorinaA te "ati2) j#3nije) vojvoda od Toskane.
Teritorij papinske dr3ave 'io je # B. stolje#) # vrije2e ras#la karolin%ke 2onar6ije) potp#no
# vlasti e#dalne aristokra1ije. Ona je naro$ito preotela 2a6 # 'or'a2a nakon s2rti pape
!or2o"a) pa je otad o nje"inoj volji ovisio i i"'or pape.
Najistakn#tija li$nost ri2ske aristokra1ije potkraj IB. st. 'io je papinski vesti jar Teoilakt. Na
njegov# s# politik# # velikoj 2jeri #tje1ale njegova 3ena Teodora i kerka Maro"ija. Ona je
najprije 'ila #data "a spoletanskog vojvod# Al'erika i s nji2 je i2ala sina Al'erika koji je #
prvoj polovi1i B. st. pres#dno #tje1ao na politi$ke doga<aje # Ri2#. Maro"ija je i2ala i
ne"akonitog sina s papo2 Sergije2 III. 9pravo t# okolnost na2jeravao je iskoristiti kralj
Italije) =#go od Arlesa. Odl#$io je da se o3eni Maro"ijo2 i da "'og nje"ina sina s papo2 vr%i
pritisak na Sergija III. da njega) =#ga) okr#ni "a 1ara. Ali protiv toga plana oko 1arske kr#ne
podigao je Maro"ijin sin Al'erik vojni #stanak) pri2orao svoga o$#6a da se pov#$e na sjever)
a 2ajk# je internirao @+IJA.
5D-
Otad je Al'erik neosporno gospodario Ri2o2. Ali on je 'io pristali1a klinijevskoga pokreta i
po2agao opat# Odon# od Kl#nvja da reor2ira italske sa2ostane. I"2e<# +IC. i +5C. na
papinsko je prijestolje postavio "a4redo2 5 pape) nastojei da to '#d# li$nosti dostojnije od
svoji6 prete$a # prvoj treini B. stoljea. .od njegovi2 #tje1aje2 pape s# prakti$ki 'ili
ograni$eni na vr%enje isklj#$ivo 1rkveni6 i vjerski6 #nk1ija.
:#3no od vojvodstva Spoleto i Ri2skog d#kata vladale s# veo2a "a2r%ene politi$ke prilike.
Na$elno je 1ijelo to podr#$je "a se'e svojatao Bi"ant. Ali akti$no s# ondje 2e<# so'o2
dijelili vlast lango'ardski e#dal1i) lokalni 'i"antski #pravlja$i i 2#sli2ani.
M#sli2ani s# # svojoj vlasti dr3ali Si1ilij#) a 'i"antski s# se posjedi ograni$ili na teritorij
Kala'rije) # ko2 je glavni grad 'io Reggio) na skrajnji vr6 Ap#lije) ko2e je sredi%te 'io
Otranto) i na 2alo'rojna sjevernija #pori%ta) kao %to s# 'ilaE 0aeta s okoli1o2 @koja +CI.
stje$e sa2ostalnostA) Nap#lj s okoli1o2 i A2ali s okoli1o2. I"2e<# ti6 'i"antski6 raspr%eni6
posjeda prostiralo se lango'ardsko vojvodstvo Benevent sa "ase'no2 kne3evino2 Salerno.
9 tako ra"2rvljenoj Italiji =#go od Arlesa osjeao je sv# nesig#rnost kraljevske vlasti pa je
jo% "a 3ivota nastojao osig#rati nasljedstvo svo2e sin# Lotar#. Ali talijanski s# se velika%i
opredijelili "a 2ladoga 2arkgroa od Ivreje Berengara II. koji je po 2aj1i 'io #n#k Berengara
I. !#rlan4skoga. .red opasno%# koja 2# je "'og toga "aprijetila od =#ga) Berengar je
i"'jegao # Nje2a$k#) pod "a%tit# Otona I. S njegovo2 po2oi Berengar se +5G. vratio #
Italij#) pri2orao =#ga i njegova sina Lotara da se "adovolje or2alni2 vladarski2
polo3aje2) a akti$n# je vlast pre#"eo on sa2. Tek nakon =#gove i Lotarove s2rti @+5D.
odnosno +G-A Berengar se dao okr#niti "a kralja Italije) 'e" o'"ira na prava Lotarove #dovi1e
Ade4laide) i # pogled# nasljedstva kraljevske vlasti) i preten"ija na 1arski naslov.
Da 'i one2og#io ostvarenje ti6 preten"ija) koje 'i ona #dajo2 "a nek# dr#g# li$nost 2ogla
prenijeti # t#<e r#ke) Berengar j# je dao #ta2ni$iti. .rotiv toga $ina prit#3io se nje"in 'rat)
Konrad B#rg#ndijski) nje2a$ko2 kralj# Oton# I. Ti2e je 'io stvoren povod "a Otonov#
interven1ij# # Italiji koja je +CJ. dovela do osn#tka 7Svetog ri2skog 1arstva nje2a$ke
narodnosti8.
I. !RANK9SKA DO DOLASKA NA VLAST =90A KA./TA
Nakon s2rti Karla De'elog @,,,A) pra#n#ka Karla Velikoga po 2la<oj lo"i) koj# je "apalo da
vlada !ran1#sko2) neprekidna opasnost od nor2an4ski6 napada) koji s# po$ev%i od prvi6
godina IB. st. p#sto%ili i plja$kali ne sa2o o'alna podr#$ja na Atlantik#) nego i 2noge
gradove i opatije # #n#tra%njosti "e2lje dopir#i do nji6 tokovi2a rijeka %to se #lijevaj# #
o1ean) na2etala je ran1#ski2 velika%i2a potre'# da prona<# dovoljno sna3n# li$nost koja e
#spje%no organi"irati o'ran# od ve gotovo jednostoljetni6 ra"aranja. 9 to2 pogled# oso'ito
je pogodna oso'a 'io gro od .ari"a /#des @OdA koji se veo2a istakao prigodo2 velike
nor2anske opsade grada .ari"a # god.
5D*
,,G>,C. B#d#i da je jedini 3ivi poto2ak k#e Karolinga) @Karlo III. Be"a"leniA) tada 'io
dijete od devet godina) velika%i s# na sa'or# # Ko2piegne# @Ko24pjenjA ,,,. /#desa okr#nili
"a kralja.
Njegova vlast o'#6vaala je sa2o podr#$je i"2e<# Seine i Loire. Akvi4tanija je prakti$ki 'ila
sa2ostalno vojvodstvoL sjeverno2 B#rg#ndijo2 kao pose'ni2 kraljevstvo2 vladao je R#dol
I. i" k#e RelaL j#3no2 B#rg#ndijo2) kao tako<er pose'ni2 kraljevstvo2 vladao je pra#n#k
1ara Lotara I. Lo#is od .rovanse @kasnije) # spor# s Berengaro2 L) oslijepljenA. &apadno od
Saone) '#rg#ndijske je odvojene groovije i nekoliko s#sjedni6 groovij4ski6 podr#$ja
#jedinio Ri16ard .ravdolj#'ivi kao "ase'no B#rg#ndsko vojvodstvo. Septi2anija i
Mpanjolska 2arka 3ivjele s# 'e" ikakve ve"e sa sjevero2L a $ak i i"nad Loire sa2ostalna je
'ila Bretanja) dok s# 2noge groovije) kao na pr. !landrija i Ver2andois @Ver2andoaA) 'ile
akti$no ne"avisne pod vla%# svoji6 groovski6 dinastija.
/#desova vladavina "apo$ela je sjajno2 po'jedo2 nad Nor2ani2a kod Verd#na kad s# se
vraali s pot6vata # ko2 s# doprli sve do Lotaringije. Ali id#i6 godina inva"ija se
nastavljala) i !ran1#sk# je od toga vala nor42anski6 napada spasila tek interven1ija Arn#la
Karantanskog koji i6 je ,+*. te%ko pora"io kod Lo#vaina @L#venaA) # Belgiji) tako da s# oni
otada "a neko vrije2e te3i%te svoji6 nasrtaja pre2jestili # /nglesk#.
&'og ti6 ne#spje6a naklonosti 2nogi6 ran1#ski6 valika%a s# se preo4rjentirale) pa je sk#pina
/#desovi6 protivnika po$etko2 ,+I. "a kralja okr#nila Karla III. Be"a"lenoga. 9 'or'a2a
koje s# "'og toga "apo$ele) /#des je ve gotovo postigao kona$n# po'jed#. Ali nove
2asovne provale Nor2ana @,+CA pri2orale s# o'a s#parnika da sklope pri2irje.
Me<#ti2 jo% prije nego %to je ta nagod'a o2og#ila eikasn# o'ran#) /#des je #2ro @,+,A) a
1ijela je !ran1#ska pri"nala Karla kao svoga kralja. 9jedinjenje snaga koje je i"a toga slijedilo
o2og#ilo je #spje%niji otpor Nor2ani2a nego ikada ranije. .a ipak) prilivo2 novi6 napada$a
i" Danske i Norve%ke nadiranje se poslije nekoliko godina o'novilo.
Odl#$n# prekretni1# predstavljala je vojna %to j# je protiv K6artresa poveo nor2anski vo<a
Rollon) podrijetlo2 Norve3anin. .oslije ni"a s#ko'a) Rollonovi s# Nor2ani god. +**.
pretrpjeli pora") ali je po'jedni$ka strana 'ila is1rpljena te%ki2 g#'i1i2a. 9 takvi2
okolnosti2a sklopljen je podje4sen +**. #govor @# 2jest# Saint4Klair) na rije1i /pteA koji2 je
Karlo Be"a"leni prep#stio Rollon# podr#$je 0ornje Nor2andije kao e#d) #" #vjet da polo3i
va"alsk# "akletv# i da on sa2 i njegovi ratni1i prije<# na kr%anstvo.
9st#pljeno podr#$je postalo je je"gro2 Nor2anskoga vojvodstva koje se # id#i2
desetljei2a jo% i pro%irilo. Od toga vre2ena nor2anske s# provale naglo jenjale i tijeko2
prve polovi1e B. st. sasvi2 prestale) iako je priliv doseljenika i" Skandinavije trajao i dalje)
ali se sada reg#larno #lijevao # grani1e novoste$enoga vojvodstva. .re2da je oko polovi1e B.
st. 'ilo i 3estoki6 reak1ija protiv prilago<avanja novoj sredini) ipak se do kraja toga stoljea
#klapanje nor2anski6 osvaja$a # dr#%tven# str#kt#r# e#dalne !ran1#ske i # nje"in etni$ki
a2'ijent ve ostvarilo # potp#nosti.
Dr#gi va3an doga<aj i" vre2ena Karla Be"a"lenog 'ila je 'or'a oko Lotaringije. T#
pokrajin#) koja je 'ila #3a do2ovina k#e Karolinga) pripojio je Karlo Be"a"leni !ran1#skoj
poslije s2rti nje2a$koga kralja L#dviga Dje4
5DJ
0radnja nor2anski6 la<a) nji6ovo povla$enje # 2ore i plovid'a. &idni sag
Kralji1e Matilde) BI. st.
teta @+**A. To je dovelo do 2nogi6 sporova 2e<# ran1#ski2 e#dal1i2a) koje s# Nor2ani
iskoristili da "natno pro%ire teritorij svoga vojvodstva. Dok je Karla dr3ao # "aro'ljeni%tv#
jedan od njegovi6 po'#njeni6 va"ala @gro od Ver2andoisaA) dr#ga je sk#pina ne"adovoljnika
"a kralja proglasila '#r4g#ndskoga vojvod# Rao#la.
Takv# sit#a1ij# iskoristio je nje2a$ki kralj =enrik I. .ti$ar) pa je +JG. 'e" te%koa pripojio
Lotaringij# Nje2a$koj.
Kako je Karlo Be"a"leni +J+. #2ro) a njegov sin Lo#is @IV. .reko2orskiA i"'jegao #
/nglesk#) kraljevska je vlast ostala Rao#l#. On je p#ni6 C godina #tro%io na 'or'e s 'rojni2
protivni1i2a 2e<# velika%i2a. Naj"ad) oko +IG. kraljevska je vlast 'ila pri"nata na podr#$j#
1ijele dr3ave) osi2 B#r4g#ndskoga kraljevstva %to se +II. or2iralo sjedinjenje2 Donje i
0ornje B#rg#ndije s .rovanso2 # jedinstven teritorij koji je se"ao od Ba"ela do #%a R6one i
nosio i2e Kraljevstvo Arelat.
Ali pre2da je Rao#lovi2 vojni2 po'jeda2a ostvarena ponovna air2a1ija kraljevskog
a#toriteta) ta je vlast sada 'ila sa2o vlast e#dalnog seniora nad prakti$ki sa2ostalni2
nasljedni2 va"ali2a) koji s# s#parni%tva oko prijestolja iskoristili da) korak po korak) postan#
akti$ni2 nosio1i2a glavni6 kraljevski6 prava na podr#$j# koje je dospjelo pod nji6ov#
#prav#. Stoga je kraljevstvo nakon Rao#love s2rti @+ICA postalo sa2o pred2eto2
s#parni$ki6 'or'i velika%ki6 gr#pa1ija koje s# se neprekidno prestrojavale # tak2i$enj# oko
povlasti1a i teritorija.
Najistakn#tija li$nost toga vre2ena 'io je Rao#lov %#rjak) =#go Veliki) koji je po o1# 'io
neak nekada%njega kralja !ran1#ske) /#desa. O$ek#j#i da e trajno "adr3ati svoj pres#dni
#tje1aj na dr3avne poslove) on je i" /ngleske po"vao Lo#isa IV. .reko2orskog i dao ga
okr#niti "a kralja. 9skoro se 2e<#ti2 poka"alo da je Lo#is s#vi%e 6ra'ar) sa2ostalan i
sposo'an $ovjek a da 'i pri6vatio podre<en# #log#.
9 'or'a2a %to s# se raspla2sale) =#go je na svoj# stran# prido'io i svoga %#rjaka)
nje2a$koga kralja Otona L) pa se ovaj #pleo # rat #toliko radije %to s# #" Lo#isa pristali
lotaringijski velika%i i ti2e t# pokrajin# opet ot1ijepili od Nje2a$ke.
5DI
9spjev%i vratiti preotet# pokrajin#) Oton I) je po nagovor# papinski6 predstavnika o'#stavio
vojni po6od) a ran1#ski s# velika%i pri"nali svoj# va"alsk# podlo3nost Lo#is# IV.
Nove ko2plika1ije pro#"rokovala je veo2a 3estoka Lo#isova interven1ija # Nor2andijsko2
vojvodstv#) gdje je poslije s2rti vojvode Vili2a D#gog Ma$a i"'ila poganska reak1ija protiv
pri6vaanja kr%anstva. Ondje je Lo#is $ak pao # "aro'ljeni%tvo jednoga nor2andijskog
e#dal1a) a ovaj ga je predao pristali1a2a =#ga Velikog) pa je kralj p#%ten na slo'od# tek kad
je =#g# i njegovi2 pristali1a2a dao "natne kon1esije.
Ne i2aj#i na raspolaganj# dovoljno vlastiti6 vojni6 snaga da svoji2 protivni1i2a na2etne
pri"navanje kraljevskoga vr6ovni%tva) Lo#is je # spora"#2# s nje2a$ki2 kralje2 Otono2 I. i
# dogovor# s papinstvo2 is6odio odr3avanje opega kon1ila # Ingel6ei2#) na srednjoj Rajni
@+5,A koji je "aprijetio 1rkveni2 prokletstvo2 svako2e tko poradi na "'a1ivanj# kralja ili 2#
#skrati va"alsk# vjernost. Ti2e se sl#3'ena 1rkva i"jasnila # korist kraljevske vlasti "akonite
dinastije Karolinga i protiv tenden1ija e#dalnog ras#la.
S2irenje koje je # ve"i s ti2e "avladalo) potrajalo je %est godina) sve do s2rti Lo#isa IV.
@+G5A. Ali jo% iste te godine !ran1#sk# je "adesila nova) neo$ekivana i do skrajnosti ra"orna
provala Mad3ara. 9 ti2 #vjeti2a velika%ka gr#pa1ija =#ga Velikoga pri6vatila je 'e"
protivljenja da kraljevski polo3aj '#de povjeren Lo#isov# sin# Lotar# III. @+G5>+,CA.
Ali taj novi vladar 'io je tek trinaestogodi%nji dje$ak) pa 2# je staratelje2 i "a%titniko2
postao njegov #jak) kolnski nad'isk#p Br#no) 'rat nje2a$koga kralja Otona I. Taj nje2a$ki
velika% #$inio je sve %to je 2ogao da osla'i vlast ran1#skoga kralja i oja$a velike ran1#ske
e#dal1e) sa svr6o2 da !ran1#ska ne #"2ogne pod#"eti nekakve 2jere kako 'i Nje2a$koj
preotela Lotaringij#.
Takvo stanje odr3alo se sve do s2rti Otona I. @+DIA) a tada je rat i"'io #pravo "'og Lotaringije
i potrajao D godina) s ra"li$iti2 preo'rati2a #spje6a i ne#spje6a "a o'je strane. &avr%en je
naj"ad +,-.) 'e" teritorijalni6 pro2jena) spora"#2o2 o 2ir# i save"# o'ij# dr3ava.
S2jena na nje2a$ko2 prijestolj# # god. +,I.) kad je Otona II. naslijedio njegov trogodi%nji
sin Oton III.) pr#3ila je Lotar# III. prilik# da prekr%i save" i "apo$ne pripre2e "a novi rat "'og
Lotaringije. Ali # to2 pot6vat# sprije$ila ga je s2rt @+,CA. Njegov sin Lo#is V. Lijeni jo% se
kao s#vladar @od +D+.A pok#%ao od#prijeti pritis1i2a koji s# nastojali da ostvare i"2irenje s
Nje2a$ko2 prije nego %to i"'ije rat. Ali Lo#is je #2ro ve +,D.) a jedini od jo% 3ivi6
Karolinga 'io je Lo#isov stri1 Karlo) vojvoda donjolotarin4%ki. No on je 'io nepri6vatljiv "a
ran1#ske velika%e jer je 'io va"al nje2a$koga 1arstva. Stoga s# svi oni pristali #" =#ga
Kapeta @Kape4aA) sina =#ga Velikoga i praneaka kralja /#desa) i on je *. VI. +,D. na sa'or# #
Novon# @Noajon#A progla%en "a kralja.
Ti2 doga<aje2 kona$no je s povijesne po"orni1e nestalo dinastije Karolinga.
5D5
5. .A.INSTVO I KRKVA DO !ORMIRAN:A N:/MAHKO4RIMSKO0 KARSTVA
9 vrije2e postojanja karolin%ke 2onar6ije 1rkva je pod#pirala 1arsk# vlast # nje"in#
nastojanj# da se s#protstavi ko2adanj# dr3avnog teritorija i ras#la javne vlasti. Hinila je to
"'og toga %to s# Karolin"i svagdje po2agali 1rkvene #stanove i #porno pove"ivali
pro%irivanje svoje politi$ke vlasti sa %irenje2 kr%anstva) a # sa2oj s# Italiji %titili papinstvo
od nasilja italske i ri2ske aristokra1ije.
&'og svega toga papinstvo je sa "a'rin#to%# pratilo ras#lo karolin%ke dr3ave i postepeni
nestanak 1arske vlasti # pro1es# e#dalnog 2rvljenja) kako # !ran1#skoj) tako i # dr#gi2
dijelovi2a nekada%nje dr3ave Karla Velikoga.
Ali 3elei da o$#va 1arsk# vlast i njegov# #log# 2onog "a%titnika 1rkve) papinstvo se # isti
2a6 'orilo i protiv nastojanja 1arstva da 1rkv# podvrgne svojoj vlasti i #$ini je or#<e2 svoje
politike. Krkva je tre'ala jako 1arstvo) odano vjeri i papinstv#) a ne 1arsk# svesilnost koja e
gospodariti 1rkvo2. S#protno to2e) povijesne s# okolnosti) 2e<#ti2) navodile 1arsk# vlast
da #pravo podvrgavanje2 Italije nastoji stei dovoljno snage da 'i se i sa2o 2oglo od#pirati
e#dalnoj de"integra1iji # vlastitoj 2ati$noj "e2lji. Takva 'or'a "a vr6ovn# vlast nad Italijo2
vodila se i vojni2 sredstvi2a i prido'ivanje2 save"ni%tava svi2 2og#i2 sredstvi2a pa je
dovodila do skraj4nje "a2r%enosti odnosa i naj"ad #rodila opi2 rastrojstvo2 politi$kog
poretka i d#'oki2 pado2 eti$ki6 nor2i jednako # kr#govi2a svjetovni6 velika%a kao i 2e<#
sveenstvo2) $ak i # sa2i2 vr6ovi2a 1rkvene 6ijerar6ije.
:o% od VIII. st. papinstvo je i"gradilo do'ro organi"iran $inovni$ki aparat koji je od po$etka
IB. st. s 1rkveni2 poglavarstvo2 'io ve"an #govori2a o vr%enj# #pravne sl#3'e i pri nast#p#
sl#3'e plaao odre<en# pa#%aln# svot# nov1a na i2e onoga i"nosa koji e takav $inovnik "a
vrije2e svoga sl#3'ovanja #'rati od 1rkveni6 i2anja ili poreski6 da3'ina neke o'lasti koj# je
pre#"i2ao # svoj# #pravn# nadle3nost. O kona$no2 odnos# i"2e<# #plaenog pa#%ala i
akti$no #'rani6 pri6oda vodila se redovna i stroga kontrola.
Ali ve od vre2ena 1ara L#dovika II. @,G->,DGA 1arska je vlast po$ela) 'e" o'"ira na volj#
papinstva) naj#tje1ajnije sl#3'e # 1rkvenoj dr3avi davati ri2skoj svjetovnoj aristokra1iji) pri
$e2# i2 je davala i 1rkvene "e24Ijoposjede kao 1arsko leno) #" #o'i$ajen# va"alsk# "akletv#
vjernosti 1ar#.
Takvo prodiranje e#dali"a1ije # str#kt#r# #prave i vlasti # papinskoj dr3avi postepeno je
potiskivalo stariji siste2 #pravljanja i ra"aralo privredne odnose papinske vlasti a # isto
vrije2e ja$alo svjetovn# aristokra1ij# na podr#$j# 1rkvene dr3ave.
Na toj osnovi i 1arska vlast i oja$ala svjetovna aristokra1ija sve s# se #spje%nije #pletale #
'or'e prigodo2 svakoga 'iranja novoga pape) nastojei da "a novoga pap# doved# svoga
predstavnika ili da svoj# po2o pretendenti2a naplate novi2 veliki2 kon1esija2a.
&a #"vrat) i papinstvo se #pletalo # 2nogo'rojna tak2i$enja 2e<# li$nosti2a koje s# se
'orile "a vlast nad Italijo2) # nastojanj# da kraljevsk# ili 1arsk# vlast "ad#3e svojo2 po2oi i
ve3# #" sl#3enje njegovi2 interesi2a.
5DG
.ersoniika1ija kvadri4vi#2a. Il#2ina1ija i" IB. st.
9 posljednjoj $etvrti IB. stoljea pr#3ile s# 'or'e "a 1arski naslov i"2e<# Karlo2ana) sina
L#dviga Nje2a$kog) i "apadnorana$koga kralja Karla Welavog prilik# papinstv# da postigne
va3ne koristi. .o%to je ,DG. 'io okr#njen "a 1ara) Karlo je o'dario papinstvo pri"nanje2
papinske vr6ovne vlasti nad vojvodstvo2 Spoleto) a pose'ni2 se kapit#laro2 o've"ao da e
svi 1rkveni posjedi koji s# joj od#"eti silo2) dani kao leno ili # "ak#p 'iti vraeni 1rkvi.
Takvi2 kon1esija2a "natno je 'io oja$an polo3aj 1rkve) ali je papinstvo prito2 "a'oravljalo
da sk#$avanje2 ko2peten1ija 1arstva s2anj#je njegov interes "a o'ran# 1rkve od po6lepe
e#dala1a. Oslanjaj#i se na odred'e Karlova kart#lara) ono je prist#pilo likvidiranj# lenski6
posjeda svjetovne aristokra1ije i njeno2 s2jenjivanj# papinski2 $inovni1i2a # dr3avnoj
#pravi i na 1rkveni2 i2anji2a. To je #rodilo #roto2 koja se naj"ad i"vrgla # skandalo"ni ali i
karakteristi$ni ni" "'ivanja oko pape !or2o"a) koji je pristajao #" #rotnike.
S2rt o'oji1e pretendenata na 1arski naslov) Karla @,DDA i Karlo2ana @,,-A ostavila je
papinstvo 'e" "a%tite pred ogor$enje2 ra"vla%eni6 e#dala1a i ono je 'ilo pri2orano tra3iti
po2o od Bi"anta) j#3noran1#ski6 i to4skanski6 velika%a i naj"ad je 2oralo pristati da 1arski
naslov dade Karlo2a4nov# 'rat# Karl# De'elo2 @,,*A) koji je dod#%e potvrdio papinske
te3nje #
5DC
s2isl# otpora e#dali"a1iji) ali ipak nije 'io kadar da 2# pr#3i realn# vojn# "a%tit# jer je 'io
ok#piran ak1ijo2 oko pre#"i2anja vlasti # 1jelok#pnoj Nje2a$koj. &avjereni1i protiv pape
Ivana VIII. naj"ad s# ga #spjeli #klonitiE potkraj ,,J. njegova ga je potk#pljena okolina
otrovala) a "ati2 s# 2# glav# ra"'ili $ekie2.
9pla%en ti2 is6odo2) novi papa) Martin) o'#stavio je Ivanov# 'or'# protiv svjetovne
e#dalne aristokra1ije i "avjereni1i2a protiv Ivana VIII. podijelio a2nestij#. Mtavi%e) ,,G.
papo2 je postao Stjepan VI.) koji je 'io jedan od istakn#ti6 pripadnika ri2ske aristokra1ije) a
1areva interven1ija protiv toga i"'ora) koj# je "atra3ilo sveenstvo) nije dovela ni do kakvi6
re"#ltata.
Slijede# etap# sporova donijelo je s#parni%tvo i"2e<# #rlanskoga 2arkgroa Berengara I. i
spoletanskog vojvode Vida II. .apin# naklonost i svoj# vojn# po'jed# nad protivniko2 2orao
je Vido II. platiti o'ave"o2 da e po%tivati privilegije ri2ske 1rkve i papino dostojanstvo)
%tititi posjede 'isk#pija) one2og#iti na2etanje da3'ina 1rkvi) spre$avati od#"i2anje
1rkveni6 i2anja i strogo ka3njavati svakoga tko 'i se #s#dio vr%iti nasilja na %tet# 1rkve i
sveenstva.
Ali takve ograde nis# 2ogle 'iti eikasna o'rana papinstva pred ne2inovni2 ra"vitko2
doga<aja. B#d#i da je Vido II. @,+*. okr#njen "a 1araA svoj politi$ki #spje6 i daljnje ja$anje
svoga a#toriteta 2ogao posti"avati sa2o neprekidni2 davanje2 lena velika%i2a i nji6ovi2
ve"ivanje2 #"a se polaganje2 va"alske "akletve) pro1es e#dali"a1ije # sjevernoj i srednjoj
Italiji) a i na podr#$j# papinske dr3ave) nastavljao se dalje.
&'og toga je papinstvo #skoro po$elo tra3iti dostojnog protivnika Vid# II. i na%lo ga # li$nosti
Karlo2anova van'ra$nog sina Arn#la Karan4tanskog.
.apo2 je 2e<#ti2 'io postao) na nepropisan na$in) nekada%nji 'isk#p !or2o") koji je desetak
godina prije toga po2agao "avjer# e#dala1a protiv Ivana VIII.) ali je) na papinsko2
prijestolj#) nastojao da s#protstavljanje2 ra"li$iti6 pretendenata na 1arsk# vlast # Italiji
os#jeti s#pre2a1ij# 'ilo koga od nji6. .risiljen vojni2 #spjesi2a Vida II.) on je ,+J.) okr#nio
"a 1ara i njegova sina La2'erta. A kad je Arn#l Karantanski ,+G.) prigodo2 svoga treeg
vojnog pok#%aja da osvoji vlast # Italiji naj"ad #spio) !or2o" je okr#nio i njega) pa s# sada
@po%to je Vido II. #2ro jo% ,+5A postojala dva 1ara # Italiji okr#njena r#ka2a istoga pape
@La2'erto i Arn#lA.
Novi) nje2a$ki 1ar pri2orao je) 2e<#ti2) 1ijelo ri2sko stanovni%tvo da 2# polo3i "akletv#
vjernosti) kao %to je to neko "a6tijevao i Karlo Veliki. Ti2e se navije%tala neograni$ena
s#pre2a1ija dr3ave ne sa2o nad politi$ki2 teritorije2 papinske o'lasti nego i nad sa2o2
1rkvo2. Ali Arn#l4ova 'olest i njegovo povla$enje i" Italije poni%tilo je taj dalekose3ni pora"
papinstva i pri'avilo prednost La2'ert#. Kako je papa !or2o" # 2e<#vre2en# #2ro) njegov
je dr#gi nasljednik) Stjepan VI.) da 'i #godio La2'ert# i sprije$io jo% d#'lje podjar2ljivanje
papinstva pod osvetni$k# vlast po'jednika) organi"irao sa'lasno s#<enje les# #2rloga i
eks6#2iranoga !or2o"a. 9" ostale posljedi1e) to je s#<enje propisalo da sa svi6 #pravni6 i
sveeni$ki6 polo3aja '#d# #klonjeni svi oni sl#3'eni1i i 1rkveni dostojanstveni1i koje je "a
Arn#love vladavine 'io postavio papa !or2o". Ti2e s# se # papinskoj dr3avi or2irale dvije
gr#pe #nk1ionaraE oni koji s# 'ili
5DD
"'a$eni) pa s# o$ekivali tren#tak da se vrate na i"g#'ljene po"i1ije) i oni koji s# se do2ogli
polo3aja #klonjeni6 i "'og toga gorljivo nastojali da i2 postign#te svjetovne i 1rkvene
polo3aje vi%e nitko ne preot2e. 9 "avjeri koja je # takvi2 okolnosti2a i"'ila) Stjepan VI. je
"'a$en i # "atvor# #g#%en) a svaka od s#protstavljeni6 sk#pina i"a'rala je svoga pap#.
.o'jedniko2 je i"a%ao Ivan IB. koji je "ati2 na sinod# # Ri2# re6a'ilitirao !or2o"a) a
njegove s# odl#ke potvr<ene na ope2 sa'or# svjetovni6 i 1rkveni6 velika%a # Ravenni @,+,A)
na ko2 je 1ar pre#"eo o'ave"# da %titi papinstvo i 1rkv#) ali je "a #"vrat nap#%tena politika
potp#ne ne"avisnosti 1rkve kakv# je vodio Ivan VIII.) a 1ar# je) #sprkos protivljenj#
sveenstva) ostalo pravo da 1rkvene posjede daje svjetovni2 velika%i2a kao 1arska lena.
9 doga<aji2a koji s# slijedili nakon pogi'ije 1ara La2'erta # lov# @,+,A papinstvo se na%lo #
splet# d#gotrajni6 i) $esto) veo2a okr#tni6 'or'i "a vlast nad Italijo2 i"2e<# Berengara
!#rlanskog i Lo#isa od .rovanse. &a vrije2e ti6 "'ivanja # 1ijeloj je Italiji "avladao kaos
pod2#kli6 spletaka) skrajnja potk#pljivost i nevjere privre2eni6 save"nika. 0ra<anski rat
ispre4pletao se s p#sto%enji2a Mad3ara i Sara1ena) a opa nesig#rnost postala je redovni2
stanje2 # 1ijeloj "e2lji. Nasljednost e#dalni6 vlasti posv#da se #$vr%ivala. Vojna o'rana od
spolja%nji6 opasnosti 'ila je prep#%tena 2og#nosti2a lokalni6 #pravlja$a) %to je jo% vi%e
#$vr%ivalo nji6ov# akti$n# ne"avisnost. Bisk#pije s# pod "a%tito2 do'iveni6 i2#niteta
tako<er air2irale svoj# sa2ostalnost od dr3avni6 vlasti) ali s# $esto 'ile ne2one pred
or#3ani2 nasilje2 svjetovni6 e#dala1a. To i6 je pri2oravalo da i one i"gra<#j# vlastit# vojn#
sil# i pretvaraj# se # pol#sa2ostalne dr3avne tvorevine) po na$in# 3ivota i stav# pre2a
stvarnosti veo2a 2alo ra"li$ite od svjetovni6 kne3evstava.
9 takvi2 prilika2a) i papinstvo) preplavljeno svi2 negativnosti2a e#dali"a1ije koja je
rastakala njegov# prvotno vjersk# na2jen#) post#pno se pri'li3avalo najni3oj ra"ini svoga
2oralnoga pada.
9vod # ra"do'lje te 2aksi2alne degrada1ije 'io je povratak na papino prijestolje Sergija III.)
nekada%njeg prot#pape Ivana IB. i predstavnika an4tior2o"ijanske gr#pa1ije 1rkveni6 i
svjetovni6 velika%a @po$etko2 +-5A. On je s2jesta sa"vao novi sinod koji je ponovo poni%tio
sva !or2o"ova i2enovanja i "are<en ja) tako da je velik 'roj 'isk#pa) opata i nosila1a ra"ni6
visoki6 sl#3'i i"g#'io svoja 2jesta.
Najistakn#tiji velika% i" sk#pine koja je i"digla Sergija III.) papinski vestijar Teoilakt) i2ao je
gole2a i2anja # Ka2paniji) a njegova 3ena Teodora 'ila je lj#'avni1a naj2onijeg velika%a #
Toskani i Spolet#) 2arki"a od Ka2erina) ali tako<er i lj#'avni1a Ivana) <akona # Bologni)
ko2e je #velike po2ogla # 1rkvenoj karijeri i naj"ad ga je @+*5A dovela na papinsko
prijestolje. Teodorina 2la<a kerka) Maro"ija) 'ila je konk#'ina pape Sergija III.) pa se i" te
ve"e rodio i '#d#i papa Ivan BI. Svoji2 tri2a #"astopni2 #daja2a "a tri naj#tje1ajnije
li$nosti italske politike) "a Al'eri6a od Spoleta) Vida od Toskane i =#ga od .rovanse)
Maro"ija je #" svoj# 2ajk# Teodor# 'ila gospodari1a najva3niji6 "'ivanja # tada%njoj Italiji.
Nakon %to je Teodora poslije s2rti Sergija III. "aredo2 dovela na papinsko prijestolje dva
svoja %tienika i) naj"ad) svoga nekada%njeg lj#'avnika) Ivana B.) $inilo se da je nje"ina gr#pa
velika%a osig#rala svoj# sve2o ne sa2o # papinskoj dr3avi) nego i # 1ijeloj srednjoj i
sjevernoj Italiji. Ali
5D,
Ivan B. se neo$ekivano okren#o protiv velika%ke gr#pa1ije koja ga je #$inila papo2 i tra3io
po2o Berengara !#rlanskog. S#protstavljaj#i se papinoj koali1iji) Teodorini pristali1e s# se
ok#pili oko Vida) 2arkgroa od To4skane) "a koga se @# svo2 dr#go2 'rak#A #dala nje"ina
2la<a kerka Ma4ro"ija. Ta je gr#pa kraljevsk# vlast # Italiji predala R#dol# II.) kralj#
0ornje B#rg#ndije.
I" toga ra"vrstanja ra"'#jale s# se "a2r%ene spletke # koji2a je nakon R#dola
i:#rg#ndijskoga kralje2 postao njegov s#parnik =#go od Arlesa. Ali pre2da je i on 'io
eksponent Teodorine i Maro"ijine gr#pa1ije velika%a) Ivan B. ga je #spio prido'iti "a svoje
interese. Hinilo se da e papini protivni1i ti2e i"g#'iti "a nji6 'itno va3an oslona1. &'og toga
je Maro"ija poslala # Ri2 toskansk# vojsk# svoga 2#3a koja je Ivana B. #ta2ni$ila) pa je on
# "atvor# #skoro 'io #'ijen. Sada je # .apinskoj dr3avi sv# vlast akti$no i2ala Maro"ija.
Kao i nje"ina 2ajka prije nje) Maro"ija je "aredo2 na papinsko prijestolje dovela dvoji1#
papa i) nakon nji6) svoga vlastitoga sina s nekada%nji2 papo2 Sergije2 III.) Ivana BI. @+I*>
+ICA. Nje2# je 'ilo na2ijenjeno da o2og#i #daj# svoje 2ajke "a =#ga od Arlesa koji joj je
'io %#rjak. 9 t# svr6# tre'alo je krivotvorenji2a i nasilje2 opovri t# rod'insk# ve"#. Takvi
skandalo"ni post#p1i naj"ad s# doveli do po'#ne spoletan4skog vojvode Al'eri6a) koji je
tako<er 'io Maro"ijin sin) i" nje"ina prvog 'raka s Al'eri6ovi2 o1e2 @Al'eri6o2A. /nergi$na
vladavina toga spoletan4skog prin1a o2og#ila je da do papinske stoli1e naj"ad dopre #tje1aj
"a 1rkv# spasonosnoga klinijevskog pokreta.
Taj je pokret nastao na te2elj# ope potre'e da se 1rkva i kr%anska vjera oslo'ode te%ki6
so1ijalno4ekono2ski6) politi$ki6 i 2oralni6 posljedi1a do koji6 i6 je dovelo pove"ivanje
sveeni$ke 6ijerar6ije s e#dalni2 #strojstvo2 dr#%tva.
.oglavari 1rkveni6 organi"a1ija) 'isk#pija) kaptola) sa2ostana) #klj#$ili s# se # ope2
pro1es# e#dali"a1ije # sastav vladala$kog sloja # tada%nje2 dr#%tv#. Ve kraje2 karolin%kog
ra"do'lja postavljanje 'isk#pa i opata potp#no s# # svoje r#ke pre#"eli kraljevi. A "ati2 je to
pravo) "ajedno s ostali2 ko2peten1ija2a dr3avne vlasti) prela"ilo # nadle3nost e#dala1a
@'r3e # !ran1#skoj) ali s odre<eni2 "aka%njenje2 i # Nje2a$kojA.
Takve prilike dovele s# do toga da s# 'ogate 'isk#pije i sa2ostani) a i sve dr#ge #nosne ili
#tje1ajne 1rkvene sl#3'e postale pred2et jag2e i nasilni6 interven1ija svjetovni6 vladara i
e#dala1a. .ri postavljanj# 1rkveni6 #nk1ionara naj$e%e nikakv# #log# nis# i2ali vjerski
2otivi. Bisk#pi2a i opati2a postajali s# pripadni1i naj2oniji6 rodova) i to ili tako da s# i2
ta dostojanstva dodjeljivana kao leno ili s# 2oni e#dal1i silo2 or#3ja i kor#p1ijo2 takve
sl#3'e i "e2ljoposjede ve"ane "a nji6 preoti2ali "a se'e ili "a $lanove svoje porodi1e.
!e#dalno nasilje i intrige pretvorile s# 1rkvene polo3aje i nji6ova i2anja # pred2et
7trgovanja8) pa se "a takve post#pke #o'i$ajio na"iv si2onija @po 'i'lijskoj li$nosti Si2on#
Mag#A. Nije 'io rijedak sl#$aj da s# visoke polo3aje "a#"i2ale potp#no nedostojne oso'e) pa
$ak i dje1a 2oni6 e#dala1a # do'i od devet ili deset godina. Tako je +JC. "a nad'isk#pa
Rei2sa 'io 7i"a'ran8 $ak petogodi%nji dje$ak. Veina prelata i sveenika 3ivjela je
raskala%eni2 3ivoto2) i2ala je 'rojne konk#'ine i dje1# s nji2a) s#djelovala # pijanka2a)
lovovi2a i 'itka2a) organi"irala #rote) "lodjela i #2orstva # 'or'i "a vlast i 2aterijalna
do'ra. Takav na$in 3ivota
5D+
Rekonstr#k1ija sa2ostanske 1rkve Kl#nF.
%irio se od vr6ova dr#%tva sve do naj%iri6 slojeva sveenstva i #$inio 1rkve i sa2ostane
#to$i%te2 najte3i6 poroka i ra"#"danosti. &a takvo sveenstvo pojavlj#je se # dok#2enti2a
BI. stoljea na"iv nikolai"a2) pre2a 6ereti$koj sekti nikolaita i" I. st. n. e.) koja je
propovijedala potp#ni i2orali"a2 i prep#stila se najneo'#"daniji2 raskala%enosti2a.
.apinstvo B. st. # velikoj je 2jeri prednja$ilo svoji2 negativni2 pri2jero2. .ostav%i
igra$ko2 svjetovni6 interesa) 'ilo je ogre"lo i # si2onij# i # nikolai"a2. Nije 'ilo nikakva
traga te3nji da se s vr6a sveeni$ke 6ijerar6ije 1rkvi na2etne p#t 2oralnog i vjerskog
o"dravljenja.
Takve ini1ijative do%le s# s podr#$ja vi%e ili 2anje #daljeni6 od Ri2a. :o% +-+. je 1rkveni
kon1il # Troslvj# @TroliA os#dio nikolai"a2 svjetovnog i redovni$kog sveenstva) a pojedini
dalekovidni redovni1i ili poglavari 'isk#pija ogor$eno s# protestirali protiv skandalo"nog
stanja # 1rkvi i ra"vrat4nosti sveenstva. Ali ni alar2ne por#ke takvi6 i"#"etni6 li$nosti ili
2jere %to s# i6 pok#%avali sprovesti) nis# dovodile do #spje6a jer s# 'ile osa2ljene ili s#
trajale sa2o privre2eno) do tren#tka kad 'i takav i"olirani reor2ator 'io one2og#en.
.okret koji je) #sprkos takvi2 okolnosti2a) ipak postigao #spje6) i o2og#io oporavak
srednjovjekovnog papinstva i "apadne 1rkve proi"a%ao je i" sa2ostana Kl#nF @KliniA) #
B#rg#ndsko2 vojvodstv#. Ali sa2 "a2etak kli4nijevskog pokreta ne%to je stariji. 0odine ,+5.
je 'enediktinski redovnik Bernon osnovao # 0ignvj# @PinjiA) # 0ornjoj B#rg#ndiji) #"oran
sa2ostan. I" 0ignvja je Bernon pre%ao # nedaleki sa2ostan Ba#2e @Bo2A gdje s# se
redovni1i pridr3avali jo% stro3e sa2ostanske reg#le Benedikta Anijanskog) koji je jo% "a
vrije2e L#do vika .o'o3nog "ao%travao dis1iplin# 'enediktinski6 redovnika po !ran1#skoj.
B#d#i da je senior Kl#nvja) akvitanski vojvoda Vili2 IB. .o'o3ni) 3elio i2ati takav
sa2ostan strogi6 redovnika i na svoji2 posjedi2a) po"vao je Bernona # Kl#nF) gdje je +*-.
osnovao sa2ostan i"#"et ispod svake svjetovne) pa $ak i kraljevske vlasti) a # vjersko2
pogled# podvrgn#t i"ravno papi) a ne sa2o svo2e dije1e"ansko2 'isk#p#.
.re2a reg#li klinijevskog sa2ostana) koja se) posredstvo2 poo%trene reg#le Benedikta
Anijanskog) "asniva na reg#li Benedikta i" N#rsije) osniva$a po nje2# na"vanoga
'enediktinskog reda @Benediktinski sa2ostan Monte Kassino) GJ+.A) redovni1i s# 2orali
3ivjeti # sa2ostanskoj i"ola1iji) daleko od jag2e "a svjetovno2 vla%# i 2aterijalni2
do'ri2a) 'e" ikakva
5,-
oso'nog vlasni%tva. Klinijev1i s# polagali "akletv# apsol#tne posl#%nosti svo2e opat#) "avjet
$ednosti) $istoe i siro2a%tva. Svakoj 3enskoj oso'i 'io je "a'ranjen prist#p na podr#$je
sa2ostana) a klinijevski redovnik nije s2io st#piti # k## # kojoj i2a 3ena. Trapljenje
posto2) 'dijenje2) ni"o2 tjelesni6 napora pa $ak i 'i$evanje2 3eljelo se #krotiti $#lnosti
lj#dskoga tijela. Klinijevska reg#la na2etala je nadalje pokajanja) pokore) d#gotrajne i $este
2olitve) vr%enje 2ilosrdni6 djela i tjelesni rad @o'ra<ivanje polja) kr$enje %#2aA) prepisivanje
r#kopisa) pro#$avanje Sv. .is2a i djela 1rkveni6 ota1a.
.ri2jer sa2ostana Kl#nF 'r"o se %irio. :edan od va"ala Vili2a IB. Akvi4tanskog) /''on)
osnovao je +*D. sa2ostan # Deols# @srednja !ran1#skaA i po"vao ona2o 1l#nvjevskog opata
Bernona da ga reor2ira. Do Bernonove s2rti @+JCA jednaka je reorgani"a1ija i"vr%ena #
desetak dr#gi6 sa2ostana. Njegov nasljednik # Kl#nvj#) Odon) #lo3io je neis1rpn# energij# #
%irenje reor2e) najprije # B#rg#ndiji i Akvitaniji) a "ati2 i dalje) pre2a "apad# i sjever#
!ran1#ske) sve do Nor2andije) a tako<er i # Italiji. .okret se ra4sprostirao ne"a#stavljivo2
snago2 i "a Odonovi6 nasljednika) Ai2ara) Mavola @+5,>++5A i Odilona @++5>*-5+A) tako
da je ne#2orna djelatnost prve petori1e klinijevski6 opata isp#nila gotovo stoljee i pol i
'itno pridonijela d#'okoj i"2jeni intelekt#alne i 2oralne kli2e # kr%ansko2 svijet# BI.
stoljea.
Ve je i opat Odon s2atrao da je napredovanje i trajno odr3anje klinijevski6 s6vaanja
2og#e sa2o ako svi reor2irani sa2ostani '#d# $vrsto pove"ani # jedinstven# organi"a1ij#.
0odine +I*. do'io je od pape Ivana BI. privilegij po ko2e s# svi reor2irani sa2ostani ostali
podvrgn#ti sa2ostan# Kl#nF i njegov# opat#) koga e # svako2e sa2ostan# "ast#pati jedan
prior. B#d#i da s# posredstvo2 svoga 2ati$noga sa2ostana Kl#nF svi reor2irani sa2ostani
'ili podlo3ni papinstv#) ono je o$ekivalo da e 1io pokret posl#3iti ja$anj# papinskog #tje1aja.
Ali klinijevski pokret je t# #nk1ij# 2ogao isp#niti tek po%to i sa2o papinstvo '#de #
potp#nosti prido'iveno "a klinijevske "a6tjeve o reor2i 1rkve i radikalnoj i"2jeni # na$in#
3ivota i djelovanja katoli$kog sveenstva) #klj#$iv%i i sa2e vr6ove 1rkvene 6ijerar6ije #
Ri2#.
9 ostvarivanj# toga 1ilja klinijevski je pokret naila"io na "natne te%koe. On je prvenstveno
'io redovni$ki pokret) pa je prodirao # redove svjetovnog sveenstva veo2a te%ko) #glavno2
sa2o ondje gdje s# na 'isk#pski2 stoli1a2a sjedili redovni1i) pristali1e klinijevskog pokreta.
Svjetovno sveenstvo) jo% # veoj 2jeri od nereor2irani6 redovnika ve"ano #" e#dali"irano
dr#%tvo) nije pri6vaalo klinijevsk# "a2isao o aske"i i odri1anj# od svjetovnja$ki6 'or'i "a
vlast i 2o # dr#%tv#.
9 takvi2 okolnosti2a sveenstvo se dieren1iralo na redovni$ki kler) # ko2e je sve potp#nije
po'je<ivala klinijevska reor2a) i na svjetovnja$ki kler koji je i dalje inten"ivno s#djelovao #
tipi$ni2 o'li1i2a 3ivota vlada4la$ke klase e#dala1a # svi2 evropski2 "e2lja2a.
Ali osi2 klinijevskog reor2nog pokreta i ne%to kasnije nakon njega do%lo je i do dr#gi6
reor2ni6 pokreta koji s# svoj# djelatnost #s2jerili pre2a dr#gi2 kr#govi2a 1rkvene
6ijerar6ije.
&a$etnik jednoga od nji6 'io je 2ladi e#dala1 0erard @PerarA koji se #3asn#o nad
pokvareno%# svjetovnog 3ivota) pa je na svo2e posjed# Brogne @BronjA) # Donjoj
Lotaringiji) +*+. osnovao sa2ostan s 'enediktinsko2 re4
R: Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
5,*
p#lo2 i veo2a strogi2 asketski2 3ivoto2. Svojo2 veliko2 sveto%# prido'io je "a%tit#
nekoli1ine #tje1ajni6 velika%a i 'isk#pa) pa je pod pokroviteljstvo2 regionalni6 1rkveni6
vlasti do svoje s2rti reor2irao vi%e sa2ostana # Lotaringiji i !landriji.
Sli$n# djelatnost ra"vio je s jo% vei2 #spje6o2 'ogati gornjolotarin%ki velika% Ivan od
0or"e) koji je p#tovao po Italiji i #po"nao #"oran redovni$ki 3ivot # 'enediktinsko2
sa2ostan# Monte Kassino. .o povratk# je pod pokroviteljstvo2 nad'isk#pa # Met"# o'novio
por#%eni sa2ostan # 0or"#) postao 2# opato2 i do svoje s2rti @+D5A reor2irao i osnovao
2nogo sa2ostana na te2elj# 'enediktinske reg#le s veo2a strogo2 aske"o2.
&a ra"lik# od klinijevske reor2e) lotaringijski s# reor2irani sa2ostani ostali ne"avisni jedan
od dr#goga i nis# se podvrgavali i"ravno papinstv#) nego s# odr3avali #o'i$ajene odnose
pre2a svo2e dije1e"ansko2 'isk#p#. &'og toga s# oni i2ali "natan #tje1aj na 'isk#pe i
svjetovni kler) pa s# $esto i sa2i 'isk#pi 'ili ne sa2o "a%titni1i nego i aktivni po2aga$i
reor2ni6 rastojanja. 9" to) dok je klinijevski pokret kao svoj# osnovn# "a2isao pro4ragirao
oslo'a<anje od 2oralni6 poroka koje je sa so'o2 donosio svjetovnja$ki 3ivot sveenstva)
lotaringijski se pokret i"ra"itije "alagao "a oslo'o<enje sveenstva) 1rkve i papinstva ispod
vlasti svjetovni6 vladara) pa je ti2e sve#k#pno2 tra3enj# #"roka d#'oko2 2oralno2 pad#
sveenstva dodao #o$avanje o pove"anosti toga pada sa "avisno%# 1rkve od svjetovni6
vladara i politi$ki6 'or'i 2e<# vlastodr%1i2a e#dalnog poretka.
Najvi%i doseg # reor2ni2 nastojanji2a 1rkve dostign#t je tek polovino2 BI. stoljea) kad s#
se o'je reor2ne ko2ponente) klinijevska i lotar4ingijska) sjedinile # svijesti i odl#$nosti
veo2a sna3ni6 li$nosti %to i6 je tada te3nja i potre'a "a reor2o2 1rkve "aredo2 i"di"ala na
vr6ove 1rkvene 6ijerar6ije.
9 B. stolje# do Italije i Ri2a dopirali s# tek prvi valovi klinijevskog ogranka reor2nog
pokreta. Nji6ov je pokrovitelj 'io vojvoda Al'eri6 od Spoleta) po%tovala1 s6vaanja
klinijevskog opata Odona. Ali njegove s# snage 'ile presla'e da se od#pre preten"ija2a kralja
Italije =#ga od Arlesa) koji je nastojao stei 1arsk# kr#n# da 'i na toj osnovi i"voi%tio i
vr6ovn# vlast nad .apinsko2 dr3avo2. .rotiv njegovi6 preten"ija papinstvo je pod#pirale
koali1ij# sjeverotalijanski6 velika%a koja se ok#pljala oko Berengara II.) 2arkgroa od Ivreje)
#n#ka nekada%njeg kralja i 1ara Italije Berengara I. !#rlanskoga. Ta je sk#pina) naj"ad) #"
po2o nje2a$koga kralja Otona L) potisn#la =#ga i #skoro) nakon s2rti =#gova sina i
nasljednika Lotara @+G-A) Berengara II. #$inila kralje2 Italije.
Ali "a papinstvo je svaki #spon na kraljevsko dostojanstvo) #koliko se nije ostvario sa svi2
ja2stvi2a 1rkveni6 interesa) predstavljao opasnost. Berengarova koali1ija velika%a planirala
je Berengarov #spon $ak i na 1arsko dostojanstvo stvaranje2 7svr%enoga $ina8 koji 'i
papinstvo 2oralo pri6vatiti 'e" i"n#<ivanja kon1esija. 9 t# svr6# tre'alo je ostvariti 'rak
Berengara II. s Adelaido2) 2lado2 #dovi1o2 Lotara od .rovanse) sina =#ga od Arlesa)
kralja Italije @+JC>+5DA) koji je) pre2a to2e) # $etvrto2 koljen# 'io poto2ak 1ara Lotara I.
@#n#ka Karla VelikogA i ti2e po 'a%tinsko2 prav# nasljednik 1arske kr#ne.
Ali Adelaidin 'ijeg i" ta2ni1e) # koj# j# je Berengar 'a1io jer je od'ijala predlo3eni 'rak) i
interven1ija nje2a$kog kralja # nje"in# korist) po4
5,J
novo s# i" osnova i"2ijenili polo3aj papinstva. Ono jo% #vijek nije # potp#nosti #svojilo
%ans# koja je post#pno ja$ala rasto2 i %irenje2 reor2nog pokreta i tako nije jo% # vlastiti2
redovi2a steklo oslona1 # 'or'i protiv alternativne opasnostiE s jedne strane opasnosti od
podvrgavanja svjetovno2e e#dalno2 ple2stv# s teritorija .apinske dr3aveL ili pak) s dr#ge
strane) podvrgavanj# vi%oj) kraljevskoj ili 1arskoj vlasti) koja 'i 'ila kadra s#"'iti e#dal1e) ali
je nji6ov# s#pre2a1ij# "a2jenjivala podvla%ivanje2 1rkve svo2e po'jedni$ko2 a#toritet#.
Do privre2enog ostvarenja ove dr#ge alternative do%lo je # re"#ltat# konstela1ije odnosa #
Nje2a$koj) koja je) na te2elj# save"a dr3ave i 'isk#pski6 vlasti # to2e kraljevstv#)
o2og#ila Oton# I. da se na2etne kao ar'itar "'ivanji2a # Italiji i da) naj"ad) ondje stekne i
1arsk# kr#n#.
G. .OLITIKA N:/MAHK/ 9 SR/DN:O: /VRO.I I STVARAN:/ N:/MAHKO4
RIMSKO0 KARSTVA
9 Nje2a$koj je poslije s2rti =enrika I. .ti$ara @+ICA kraljevsk# vlast pre#"eo njegov
dr#goro<eni) # to2e tren#tk# dvadeset$etverogodi%nji sin Oton I. @+IC>+DIA. On je i i"i$ki i
d#6ovno 'io veo2a i2po"antna li$nost. S#vre2eni kroni$ari prika"#j# ga # sve2# nalik na
Karla Velikoga) jer se i njegovi2 tjelesni2 i"gledo2) sklonosti2a i naravi 6tjelo doka"ati
legalitet njegova 1arskog dostojanstva.
Od2a6 po st#panj# na vlast on je nap#stio politik# svoga o1aE save" s vojvoda2a) i vratio se
s6vaanji2a Konrada I. o oslon1# kraljevske vlasti na 1rkv#. Takva politika 'ila je) #ostalo2)
# tradi1iji Karla Velikoga. Ali do p#nog i siste2atskog ra"2a6a Otonova save"ni%tva s
1rkvo2 do%lo je tek nakon prve etape njegove vladavine koja je 'ila isp#njena s#ko'i2a s
vanjski2 neprijatelji2aE sa Slaveni2a # He%koj i na isto$noj o'ali La'e) a tako<er i 'or'a2a
s Mad3ari2a.
He%ka 9 vrije2e ras#la politi$ki6 snaga # dr3ava2a nasljedni1a2a Karolin%kog 1arstva He%ka
je povre2eno 'ila ve"ana #" Veliko2orav4sk# kne3evin#) ali kako je ta kne3evina sla'ila #
'or'i s Nje2a$ko2) a "ati2 i i%$e"la pod #dar1i2a 2ad3arske inva"ije) $e%ke s# "e2lje
kren#le p#te2 svoga sa2ostalnog politi$kog ra"vitka.
.ro1es #jedinjavanja 'rojni6 $e%ki6 ple2ena vr%io se # o'lik# dvaj# ple2enski6 save"aE na
sjevero"apad# 'io je to t"v. $e%ki ple2enski save") a na sjeveroistok# t"v. &li$anski ple2enski
save". :e"gr# prvoga od nji6 $inili s# Hesi) koji2a je sredi%te 'io Vi%e6rad. Oni s# ok#pili oko
se'e sjevero"apadna ple2enaE .%ovane) De$ane) Le2#"e) L#$ane i dr. .re2a legendi) $e%k#
kraljevsk# k## je osnovala kneginja Li'#%a) kerka prvog $e%kog legendarnog kne"a poslije
Sa2ove s2rti @CG,A Kroka. Ona se #dala "a vojvod# Le42#"a) .%e2isla) i od njega potje$e
$e%ka vladala$ka lo"a .%e2islovia. .otkraj IB. st. He%ka se pod vladavino2 Spitignjeva) sina
kne"a Bor3ivoja) ot1i4jepila od ve te%ko #gro3ene Veliko2oravske kne3evine i pri"nala
vr6ovn#
5,I
vlast Arn#la Karantanskog. To2 priliko2 ona je i vjerski 'ila odvojena od Moravske i
podvrgn#ta 'isk#piji Regens'#rg) # Bavarskoj.
9skoro "ati2) nakon o'oljenja Arn#la Karantanskog # Italiji i njegove s2rti @,++A) Save"
$e%ki6 ple2ena opet je ne"avisan) pod vodstvo2 kne"a Vratislava I. koji je naslijedio svoga
'rata Spitignjeva.
9 pro1es# #jedinjavanja $e%ki6 ple2ena) glavni s#parnik ple2en# He6a @koji2a je) po
legendi) jo% Li'#%a dala) podno Vi%e6rada) podii novi glavni grad .ragA 'ilo je ple2e
&li$ana) s2je%teno # predjeli2a isto$no od .raga) a sredi%te i2 je 'io grad Li'i1e. Oni s#
"ajedno s dva ogranka ple2ena =rvata) koji s# "a#"i2ali veliko podr#$je od rijeke Kidline i
gornje La'e do Kr4kono%a) or2irali &li$anski save" ple2ena. 9 po$etk# B. st. na $el# toga
ple2enskog save"a 'io je 6rvatski kne" Slavnik. Tijeko2 B. st. taj se ple2enski save" "natno
pro%irio pre2a j#go"apad#) sve do o'lasti Netoli1a i D#dle'a) na gornjoj Vltavi.
Me<#so'ne s#protnosti dvij# po$etni6 gr#pa1ija $e%ki6 ple2ena o$itovale s# se i # ve"i s
politiko2 He%ke pre2a Nje2a$koj. Kad je ondje +**. #2ro posljednji nje2a$ki poto2ak
k#e Karolinga @L#dvig DijeteA) Vrati4slav I. je s2atrao da je nestalo $ak i or2alne osnove "a
'ilo kakv# podlo3nost He%ke Nje2a$ko2 kraljevstv#. Hini se da se $e%ki kne" nastojao
oslo'oditi i 1rkvene "avisnosti o nje2a$ki2 'isk#pija2a) pa se "'og toga s#ko'ljavao s
Arn#lo2) vojvodo2 Bavarske) ali i sa "li$anski2 kne"ovi2a koji s# 'ili # 'ra$ni2 ve"a2a s
k#o2 Arn#la Bavarskog.
.oslije s2rti Vratislava) kne"o2 je postao njegov najstariji sin Va1lav Sveti @+J*>+IGA) dok
je njegov 2la<i 'rat Boleslav postao vladare2 # "e2lji .%ovana) sjeverno od .raga) koja je
pre2a istok# 2e<a%ila s o'la%# =rvata.
9 dvadeseti2 godina2a B. st. nje2a$ki kralj =enrik I. .ti$ar vodio je osvaja$ke ratove protiv
Bodria) Lj#tia i Mil$ana. Kraje2 toga ra"do'lja @+J+A on je # save"# s Arn#lo2 Bavarski2
i &li$ani2a prodro # He%k# i pri2orao Va1lava da ponovo pri"na vr6ovn# vlast Nje2a$ke i
o'novi plaanje godi%njeg danka # nov1# i sto1i. 9jedno je dre"denska 1rkva do'ila pravo da
#pravlja %irenje2 kr%anstva # He%koj) a Va1lav se o'ave"ao da e to %irenje pod#pirati.
Ali protiv Va1lavove politike pop#%tanja Nije21i2a i %irenja kr%anstva podigao je po'#n#
njegov 2la<i 'rat Boleslav. On je Va1lava do2a2io # svoj "a2ak i ondje ga dao #'iti. Ti s#
doga<aji 'ili popraeni #stanko2 selja%tva protiv sve ja$eg pritiska e#dali"a1ije i
potiskivanja narodne poganske vjere.
Iako je i"vorna gra<a o i"gra<ivanj# privredni6 i dr#%tveni6 odnosa # ti2 ra"do'lji2a
osk#dna) neosporno je da se kraje2 IB. i tijeko2 B. st. # He%koj vr%io pro1es e#dali"a1ije)
pove"an s podlo3no%# He%ke Nje2a$koj i s organi"iranje2 1rkve na jednakoj osnovi
e#dalnog "e2ljoposjeda) kao %to je to 'ilo i dr#gdje # tada%njoj /vropi. !or2iranje prvi6
"a2etaka velikog "e2lji%nog posjeda nije 2og#e pratiti od iskonaL no oni nipo%to nis# 'ili
'a%tina kasnoanti$ki6 odnosa) sa "avisno2 radno2 snago2 na "e2lji) kao %to je to 'ilo na
"apad# od Rajne) na tl# nekada%njega Ri2skoga 1arstva) nego se i"gra<#j# prodoro2
e#dalni6 o'lika posjedovanja s podr#$ja Nje2a$ke pre2a istok# i or2iranje2 a#to6tone
politi$ke vlasti # $e%ki2 "e2lja2a koja se svoji2 postanje2 "asniva na stariji2) rodovski2
o'li1i2a dr#%tvenog poretka.
5,5
.ostojanje i ja$anje velikog "e2ljoposjeda # $e%ki2 "e2lja2a nes#2njivo se vr%ilo i
iskori%tavanje2 pro1esa ekono2skog raslojavanja # seoski2 opina2a # ko2 s# osiro2a%eni
selja1i g#'ili svoj# gospodarsk# sa2ostalnost # korist 'ogatiji6 s#seljana ili posjednika ve
or2irani6 vei6 i veliki6 i2anja. Ali #sporedo s ti2 pro1eso2) kne3evi s# svoji2
sl#3'eni1i2a davali pravo da #2jesto nji6 s odre<eni6 teritorija #'ir# da3'ine %to i6 je
kne3evska vlast i2ala pravo do'ivati od sve#k#pnoga slo'odnog stanovni%tva. .re2da ti2e
nije podr#$je s kog s# takvi sl#3'eni1i stje1ali pravo #'irati kne3evski danak postajalo
nji6ovi2 "e2ljo4posjedo2) ipak je takav odnos #3itnika javnopravne da3'ine o2og#avao
podvrgavanje stanovni%tva # e#daln# "avisnost. &'og osk#dnosti i"vorne gra<e taj pro1es
pretvaranja #st#pljeni6 kne3evski6 pri6oda kne3evski2 sl#3'eni1i2a # e#daln# rent# kao ni
@nes#2njivo d#gotrajniA pro1es pretvaranja slo'odnog rodovskog selja%tva # "avisne
o'ra<iva$e veleposjedni$ke "e2lje nije 2og#e pratiti. No $e%ki i"vor B. stoljea) Pivotopis
Sv. Va14lava) ve spo2inje postojanje "avisnog selja%tva koje o'ra<#je veleposjed4ni$k#
"e2lj# i o'ave"no je da radi na veleposjednikov# re"ervat#. One pak seljake) koji s# sa$#vali
svoj# ekono2sk# ne"avisnost i neokrnjen# oso'n# slo'od# i"vori "ov# djedi1i) "a ra"lik# od
"avisni6 seljaka koji nose na"iv r#sti1i .ostojali s# i servi) ali je nji6ov akti$ni polo3aj 'io
srodan polo3aj# "avisni6 o'ra<iva$a veleposjedni$ke "e2lje) s ra"liko2 %to nis# 'ili oso'no
slo'odni) a 2o3da s# i2ali i 2anje "e2lji%ne $esti1e s vei2 radni2 o'ave"a2a.
Me<# i2#ni2 "e2ljoposjedni1i2a naj%iri kr#g $ine "e2ani) posjedni1i vi%e osnovni6 $esti1a
"e2lje kakve s# # prosjek# i2ali ne"avisni selja1i. Nji6ov "e2ljoposjed 2ogao je o'#6vaati
"natan dio jednoga sela) pa $ak i 1io njegov teritorij. Dio takvi6 "e2ljoposjednika or2irao se
o$ito postepeni2 'ogaenje2 pojedini6) neko ravnopravni6 $lanova seoske opine) ali je
2og#e da s# neki od nji6 svoja i2anja stekli kao nagrad# "a vr%enje vojni6 ili #pravni6
sl#3'i kne3evskoj vlasti.
He%ki kne" i2ao je) kao i dr#gi ranoe#dalni evropski vladari) svoj# ratn# dr#3in#. Ona je
prete3no 'ila konjani$ka vojska) a pripadnost takvoj kne3evskoj dr#3ini 'ila je do3ivotna.
Isprva j# je # potp#nosti #"dr3avao sa2 kne". Ona je i2ala pravo s#djelovati # dio'i ratnog
plijena i danka na2etn#tog po'ije<eno2 neprijatelj#. Vjerojatno je) 2e<#ti2) da s# kne3evi s
vre2eno2 po$eli svoji2 dr#3ini1i2a davati "e2lj#) naseljen# stanovni%tvo2 koje je 'ilo
optereeno dr3avno2 @javnopravno2A dana$ko2 o'ave"o2) "a2jenj#j#i na taj na$in
1entrali"irani o'lik #"dr3avanja kne3evske dr#3ine dodjeljivanje2 pri6oda od neposrednoga
proi"vodnog rada na "e2lji.
9 1jelini) pro1es pretvaranja seljaka) $lanova slo'odni6 seoski6 opina # "avisne o'ra<iva$e
"e2lje koja vi%e nije 'ila nji6ovo vlasni%tvo) nije 'io isklj#$ivo spontan so1ijalno4ekono2ski
pro1es) nego se pove"ivao s or2iranje2 dr3avne vlasti i e#dali"a1ijo2 @tj. s davanje2
"e2lje kne3evski2 sl#3'eni1i2a i s osnivanje2 1rkveni6 instit#1ija) sna'djeveni6 "e4
2ljoposjedi2a) na koji2a s# o'ra<iva$i "e2lje pretvarani # podlo3nikeA koja se provodila i
nasilni2 p#te2) pri $e2# selja%tvo # B. st. na pro2jene koje se ostvar#j# drasti$no krnjei
njegova dotada%nja prava i interese) reagira po'#na2a) i"ra"ito #s2jereni2a protiv pro1esa
e#dali"a1ije i kr%anstva kao jednoga od 'itno va3ni6 oslona1a # to2e dr#%tveno4eko4
no2sko2 pro1es#.
5,G
Kne" Boleslav I. @+IG>+CDA 2orao je po dolask# na vlast najprije #g#%iti takve selja$ke
ne2ire i po'#ne) a "ati2 je i"vr%io teritorijaln# reorgani"a1ij# ra"dijeliv%i stara ple2enska
podr#$ja na nove #pravne o'lasti. Ti2 2jera2a Boleslavova se vladavina ra"otkriva) #" svoj#
prot#nje2a$k# orijenta1ij#) kao do'a s2jene rodovsko4ple2enske aristokra1ije novo2 oja$a4
lo2 klaso2 e#dala1a) ovisni6 o kne3evskoj vlasti. Sredi%ti2a novi6 #pravni6 o'lasti postali
s# "a21i # koje je Boleslav postavljao svoje na2jesnike) koji s# i2ali i vojne i 1ivilne ovlasti
a nosili s# naslov 1o2es ili gro. I # 1entralnoj dr3avnoj #pravi i"vr%ene s# pro2jeneE
ko2ornik je i2ao #pravljati inan1ija2a) vladar3 kne3evski2 i2anji2a) a lov1ij kne3evski2
%#2a2a. Ta i2enovanja svjedo$e o postojanj# "ase'ni6 kne3evski6 "e2ljo4posjeda koji nis#
istovjetni naprosto s dr3avni2 teritorije2 $e%ke kne3evine.
Otonova ratovanja Na$in dolaska Boleslava L na $e%ko kne3evsko prijestolje iskoristio je
nje2a$ki kralj Oton I. da ist#pi
kao osvetnik #'ijenoga Va1lava I. On je ve +IC. napao He%k# s dvije vojske) ali nije postigao
nikakav #spje6.
9skoro poslije toga 2orao je poslati vojsk# pod "apovjedni%tvo2 e#dal1a =er2anna protiv
slavenski6 ple2ena na donjoj La'i) ali ni ti pot6vati nis# doveli do na2jeravanoga
podvrgavanja slavenski6 "e2alja i"2e<# La'e i donje Odre.
.o$etko2 +ID. "apo$eo je novi ni" 2ad3arski6 provala preko Karantanije i Isto$ne 2arke #
Bavarsk#) !rankonij# i Mvapsk# i ot#da na podr#$je !ran1#ske.
Ovi2 ratni2 "'ivanji2a pridr#3ila se vi%egodi%nja 'or'a s nje2a$ki2 vojvodstvi2a. .oslije
s2rti 'avarskog vojvode Arn#la @+IDA) Oton se "aratio s njegovi2 stariji2 sino2 i
nasljedniko2) #spio ga po'ijediti i "'a1iti a na njegovo je 2jesto postavio njegova 2la<eg
'rata @BertoldaA) kao svoga va"ala.
Nakon toga o'novio je Oton vojn# ak1ij# protiv .olapski6 Slavena) ali # toj anga3iranosti
"adesila ga je opa po'#na nje2a$ki6 vojvoda) kojoj je na $el# 'io njegov 2la<i 'rat =enrik.
.oslije 2nogi6 ratni6 preo'rata) god. +I+. Otonova je vojska postigla va3n# po'jed# #
.orajnj#) kojo2 s# prigodo2 pogin#li vojvoda Lotarin4gije i vojvoda !rankonije) a ostali s#
"avjereni1i odl#$ili da se pokore.
Lotaringij# je Oton nakon toga predao jedno2e rankonsko2 e#dal1# @Konrad# Ri<e2A #"
#vjet da pri6vati va"alski odnos) a !rankonija je pripala i"ravno kraljevskoj kr#ni. Bavarsk#
je Oton +5,.) poslije s2rti vojvode Bertolda) prep#stio svo2e 'rat# =enrik#) ali i opet kao
va"alni teritorij. A +5+.) nakon s2rti saskog vojvode) t# je "e2lj# stekao Otonov najstariji sin
Li#dol) o3enjen kerko2 #2rloga vojvode.
Tako je # Nje2a$koj # ra"do'lj# od +I+. do +5+. nestalo ne"avisni6 na1ionalni6 vojvodstava
sa sa2ostalni2 vladarski2 dinastija2a. Okoristiv%i se svojo2 po'jedo2 nad svoji2
protivni1i2a i povoljni2 nasljedstveni2 okolnosti2a) Oton je # svi6 G na1ionalni6
vojvodstava raspolagao vojvodski2 polo3aje2 po svojoj volji i ti2e i6 potp#no podvrgao
a#toritet# svoje kraljevske vlasti.
5,C
9n#tra%nji odnosi 9 'or'i koja je #rodila tako va3ni2 re"#ltati2a Oton se oslanjao na
1rkvene vlasti iskoristiv%i nji6ov antagoni"a2 pre2a teritorijalnoj vlasti vojvoda. Ve od
po$etka svoje vladavine on je) 'e" o'"ira na papinstvo ili preten"ije vojvoda) svagdje
postavljao 'isk#pe po svojoj volji) pa s# 1rkvo2 naj$e%e #pravljale li$nosti koje s# svoj
polo3aj "a6valjivale nje2#) a 2nogi s# od nji6 'ili i $lanovi njegove 'li3e ili dalje porodi1e.
Tako postavljene 'isk#pe i nad'isk#pe Oton je s2atrao svoji2 neposredni2 va"ali2a. Svi2
je nji2a "natno poveavao i2#nitetna prava) 2nogi2a je prep#stio kraljevsko pravo da k#j#
nova1 i #'ir# telone#2 @1arine) 1estarine) 2ostarineA a # pojedini2 je sl#$ajevi2a neki2
'isk#pija2a odnosno nad'isk#pija2a @kao Spever) Magde'#rg) Main") KolnA dodijelio
groovska prava na podr#$j# grada koji je 'io sjedi%te doti$ne dije1e"e. B#d#i da je 'isk#pe i
nad'isk#pe s2atrao svoji2 va"ali2a) on i2 je pose'ni2 sve$ani2 $ino2 @investit#ro2A
povjeravao nji6ov# 1rkven# #nk1ij# predaj#i i2 # r#ke 'isk#pski %tap kao si2'ol
sveeni$ke sl#3'e. Tek poslije toga slijedio je 1rkveni o'red posveenja. .rigodo2 takvog
pri2anja 1rkvene sl#3'e) 'isk#p je polagao va"alsk# "akletv# vjernosti kralj#.
Na te2elj# takvi6 odnosa) 'isk#pska vlast # Nje2a$koj 'ila je sna3na i ne"avisna od
e#dala1a) pa nije ve # B. st. 'ila igra$ko2 # r#ka2a ni3i6 slojeva e#dalne 6ijerar6ije) ni
pred2et nji6ove 2e<#so'ne 'or'e "a #tje1ajne polo3aje i "e2ljoposjede. Osi2 toga ja$anje
'isk#pija) nji6ovo 'ogatstvo i neposredna podvrgn#tost kralj# o2og#ila je kraljevskoj vlasti
da i"n#tra osla'i jedinstvenost podr#$ja na1ionalni6 vojvodstava) a nakon slo2a nji6ova
#stanka da one2og#i ili 'ar ote3ava nji6ovo ponovno osa2ostaljivanje.
.olitika pre2a Italiji Ova dva #n#tra%njepoliti$ka pro1esaE ja$anje
i osvajanje Kraljevske vlasti ne"avisnosti 1rkve # odnos# pre2a lokalni2
e#dalni2 vlasti2a i podvrgavanje na1ionalni6
vojvodstava kralj# toliko s# #veala 2o Otonova kraljevskog a#toriteta da je njegovo
nastojanje da 'a%tini 1arski polo3aj Karolinga podvrgavanje2 Italije i $ak event#alni2
#klj#$enje2 "apadnorana$ki6 "e2alja # podr#$je svoga #tje1aja steklo "natne i"glede na
#spje6.
.rilik# "a ostvarenje glavnoga dijela toga plana pr#3ilo 2# je Beren4garovo #ta2ni$enje
Adelaide) #dovi1e kralja Lo#isa od .rovanse) 'a%tinika nasljednoga prava na 1arski naslov) i
nje"in 'ijeg # Nje2a$k# radi tra3enja Otonove po2oi @+G*A.
Otonovo osvojenje Italskog kraljevstva koje je nakon toga #slijedilo i"vr%eno je 'e" te%koa i
'r"o. &a#"ev%i .avij#) on #ope nije s2atrao potre'ni2 da '#de i"vr%en njegov 2akar i
or2alan i"'or "a kralja a ni kr#nid'a) nego je sa2o na te2elj# svoje vojne ak1ije po$eo
#potre'ljavati naslov italskoga kralja. O3eniv%i se jo% iste godine @+G*A Adelaido2) pridr#3io
je svo2e osvaja$ko2 #spje6# i nje"ina nasljedna prava.
Ali svoj kona$ni 1ilj) osvajanje 1arskog naslova) Oton jo% ni tada nije 2ogao postii jer je
do%lo do novoga spleta po'#na # Nje2a$koj) koje s# kao is6odi%te i2ale s#parni%tvo i"2e<#
Otonova najstarijeg sina Li#dola i Otonova 2la<eg 'rata =enrika Bavarskog) a pretvorile s#
se # i"vanredno
5,D
Srednja /vropa # do'a Otond i Salija1a.
24 SASKA
Sveto Ri2sko 1arstvo
> # vr. Otona I. @ l +DIA
KTM8 Q Vr Konrada QNN @ l *-I+A ST9Dsiav ple2. i podr. !ran1#ska
ra"oran gra<anski rat koji je potrajao vi%e od godine dana. &avr%io se Otonovo2
po'jedo2 i dalekose3no2 preraspodjelo2 lenski6 posjeda i dostojanstava) na %tet#
Otonovi6 protivnika i # korist njegovi6 pristali1a. Najistakn#tije polo3aje Oton je # jo% veoj
2jeri kon1entrirao # r#ka2a $lanove svoje o'itelji. Lotaringij# je od#"eo svo2e "et#
Konrad#) koji se pridr#3io po'#njeni1i2a) i dao je svo2e 'rat# Br#non#) nad'isk#p# KolnaL
Bavarsk# je ostavio svo2e 'rat# =enrik#) a Mvapsk# je predao njegov# "et#) gro#
B#rk6ard#L nad'isk#po2 Main"a postao je Otonov van'ra$ni sin Vili2.
Nova etapa ratovanja Ve "a trajanja gra<anskog rata Mad3ari s# o'novili
provale na podr#$je Nje2a$ke. Is1rpljenost 1ijele
"e2lje nakon "avr%etka 'or'i o2og#ila i2 je nove nalete. 0odine +G5. oni s# 'ili oso'ito
stra%ni. Mad3arski odredi op#sto%ili s# najprije Lotaringij#) pa s# "ati2 preko Rei2sa "a%li #
B#rg#ndij# i .rovans#) odakle s# se preko Lo2'ardije vratili # .anonij#.
Id#e godine @+GGA Mad3ari s# ponovili svoj# proval# s jo% ja$i2 snaga2a. Op#sto%ili s#
Bavarsk# i dio Mvapske pa s# po$eli opsjedati sna3no
#tvr<eni A#gs'#rg.
I"#"etno velike opasnosti od nji6ovi6 ra"orni6 napada navele s#) 2e<#ti2) nje2a$ke e#dal1e
da i"o'ilno pritekn# # po2o kralj#. Na Le%4ko2e polj#) j#3no od A#gs'#rga) Otonova
vojska) kojoj s# se pridr#3ile i "natne snage $e%koga Kne"a Boleslava L) postigla je velik#
po'jed# @*G. VIII. +GG.A. Napada$i s# 'ili gotovo potp#no #ni%teni. Otada 2ad3arske inva"ije
# Srednj# i &apadn# /vrop# naglo jenjavaj# i #'r"o sasvi2 prestaj#) a taj prvo'itno
no2adsko4sto$arski i ratni$ki narod prela"i na sjedila$ki) agrarni 3ivot # ravni1a2a srednjeg
.od#navlja.
.oslije po'jede nad Mad3ari2a Oton je odl#$io "adati odl#$an #dara1 i .olapski2 Slaveni2a.
Ali dok je 'or'a s Mad3ari2a 'ila o'ra2'eni rat) vojevanje na istok# od La'e 'ilo je
osvaja$ki pot6vat) popraen etni$ki2 #ni%tavanje2 stanovni%tva na veliki2 prostranstvi2a.
&a vrije2e gra<anskoga rata # Nje2a$koj Oton je vo<enje ti6 pot6vata prep#stio %a%ko2
2arkgro# 0eron#. On je svoji2 okr#tnosti2a i"a"vao opi #stanak .o4lapski6 Slavena
@+5GAL ali on je # krvi #g#%en) i nje2a$ki s# osvaja$i #$vrstili svoj# vlast sve do Ni%e i Donje
Odre.
Na osvojeno2 podr#$j# po$elo je o'ilno darivanje veliki6 "e2ljoposjeda nje2a$ki2
e#dal1i2a. Na svi2 strate%ki va3ni2 polo3aji2a oni s# podi"ali "a2kove s nje2a$ko2
posado2) pa s# ot#da vladali 1ijelo2 okoli1o2. Slavensko je selja$ko stanovni%tvo silo2
or#3ja 'ilo pri2orano plaati dr3avni danak i e#daln# "e2lji%n# rent# # o'ro1i2a od #roda i
k#l#$enje2. 9pokoravanj# slavenskog stanovni%tva i2alo je pridonijeti i %irenje kr%anstva.
:o% od +ID. jedan od 1entara "a %irenje kr%anstva # slavenske "e2lje postao je Magde'#rg) na
lijevoj o'ali La'e) a +5,. osnovane s# 'isk#pije # Branden'#rg# i =avel'erg# @# "e2lji
Lj#tiaA) sa isto2 "adao2.
9 vrije2e naj3e%i6 2ad3arski6 provala # Nje2a$k# @+G5. i +GGA .o4lapski s# Slaveni
pok#%ali "'a1iti nje2a$k# vlast novi2 #stanko2) ali s# Nije21i) # veo2a kriti$noj sit#a1iji)
#sprkos te%ki2 g#'i1i2a) i"vojevali po'jed#) nakon koje s# i"vr%ili skrajnje okr#tne pokolje
@potkraj +GGA. Ta "vjerstva one2og#ila s# nove oslo'odila$ke pokrete Slavena "a p#ni6 JG
godina.
5+-
.ostign#e 1arskog Nakon doga<aja koji "avr%avaj# # god. +GG. Oton I. dostojanstva
je ponovo 2ogao #sredoto$iti pa3nj# na svoje %anse
# Italiji. On je ondje +G*. 'io prep#stio Berengar# II. od Ivreje) svo2e nekada%nje2
s#parnik#) da #pravlja Italijo2 kao njegov na2jesnik) da 'i sa2 nes2etano 2ogao prist#piti
sre<ivanj# prilika # Nje2a$koj. Ali Berengar je # Italiji #veo re3i2 nasilja) a i papa Ivan BII.)
sin spoletanskog vojvode Al'eri6a) pridr#3io je poslije s2rti svoga o1a @+G5A Spoletansko
vojvodstvo .apinskoj dr3aviL #sto je nastojao "avladati i nad Benevento2 i Kap#o2. Tako je
sada Oton i2ao # Italiji) ne dva save"nika) kako je o$ekivao) nego dva sna3na i opasna
protivnika. To ga je navelo da o'novi vojn# interven1ij#. .rvi pok#%aj %to ga je prep#stio
svo2e sin# Li#dol# "avr%io je ne#spje%no jer se Li#dol # Italiji ra"'olio i #2ro @+GDA.
.apine preten"ije da ra"vije "natn# svjetovn# 2o po'#dile s# 2e<#ti2 te%k# o2ra"# protiv
njega) #toliko vi%e %to je 3ivio skrajnje rasp#s4ni2 3ivoto2. 9gro3en "avjera2a) Ivan BII.
odl#$io je da i"2ijeni svoj stav pre2a nje2a$ko2 kralj# pa 2# je #p#tio po"iv da "a%titi
papinstvo i svoj# vlast nad Italijo2.
Ljeti +C*. Oton se to2e po"iv# s pristanko2 nje2a$ki6 velika%a oda"vao. Be" vei6 "apreka
dopro je do Ri2a i ondje) prije #laska # grad) pred papinski2 i"aslani1i2a polo3io "akletv#
kojo2 se o'ave"aoE da nee ni%ta pod#"i2ati protiv $asti i interesa papinstvaL da nee
s#dovati # Ri2# 'e" papina pristankaL da se nee #pletati # #pravljanje papinsko2 dr3avo2L
da e %tititi nepovredivost papinski6 "e2ljoposjeda. &a #"vrat) papa se "akleo da nee
po2agati kraljeve neprijatelje. Nakon toga) po$etko2 velja$e +CJ.) Oton i Adelaida okr#njeni
s# # 1rkvi Sv. .etra 1arsko2 kr#no2.
Svega deset dana nakon kr#nid'e odr3an je # Ri2# kon1il na ko2 je papa odo'rio osnivanje
nad'isk#pije # Magde'#rg# s nadle3no%# nad slavenski2) ve osvojeni2 i jo% neosvojeni2
"e2lja2a. Ti2e je papinstvo odo'rilo Otonov# politik# podjar2ljivanja slavenski6 "e2alja)
'e" o'"ira na "lo$instva koja s# ondje vr%ena) # interes# pro%irenja i nje2a$ke i 1rkvene
vlasti.
Do'iv%i sve kon1esije koje je 3elio) Oton je *I. II. +CJ. o'javio t"v. Otonove privilegije.
Nji2a s# 'ile potvr<ene dona1ije .ipina Maloga i Karla Velikoga papinstv#) ali je 1ar #jedno
deinirao i svoje pravo nad"ora nad #pravo2 # .apinskoj dr3avi. Njegovi pose'ni
predstavni1i 2orali s# 2# o toj #pravnoj djelatnosti podnositi svakogodi%nji i"vje%taj. 9
pogled# 'iranja pape odre<eno je da ono 2ora 'iti i"vr%eno pre2a 1rkveni2 kanonski2
propisi2a) ali i"a'rani papa 2ora najprije 1ar# polo3iti "akletv# vjernosti) a tek nakon toga
2o3e 'iti posveen 1rkveni2 o'redo2.
Sadr3aje2 Otonovi6 privilegija 'ile s# # potp#nosti poni%tene 'itne o'ave"e na koje se Oton
"akleo prije #laska # Ri2. Oslanjaj#i se na pri2jer Karla Velikoga) Oton je se'e s2atrao
senioro2 papinstva # njegov# svojstv# poglavara .apinske dr3ave) a # pogled# pape kao
poglavara kr%anske vjere #svojio je polo3aj "a%titnika i staratelja nad 1rkvo2 kao vjersko2
#stanovo2 # 1jelini. Taj je odnos "na$io akti$no podvrgavanje 1rkve dr3avi.
5+*
Karska kr#na Otona I.
9sprkos d#'oko2 ne"adovoljstv# %to ga je takav is6od po'#dio 2e<# sveenstvo2) pa $ak i
kod ri2ske i italske aristokra1ije #ope) Otonov siste2 s#pre2a1ije Karstva nad papinstvo2
odr3ao se jo% stotin# godina) sve do re"#ltata oni6 'or'i %to i6 je poveo 0rg#r VII. Ali da 'i te
i"2jene 2ogle 'iti ostvarene) papinstvo je pret6odno 2oralo pro3ivjeti d#'oke i svestrane
preinake svoji6 2oralni6 kvaliteta %to s# nikle i po'ijedile na te2elj# ideja i stre2ljenja
klinijevski6 i lotaringijski6 reor2atora # B. i BI. stolje#.
BII. /.O=A .R/VLASTI N:/MAHKO4RIMSKO0 KARSTVA 9 /VRO.I
*. ODNOSI DO .OH/TKA BORB/ &A INV/STITOR9
Italski pro'le2i Otonov re3i2 # Italiji #rodio je gotovo neposredno nakon njegove
kr#nid'e po'#no2 tada%nji6 najva3niji6 politi$ki6 aktora na .ol#otok#E papinstva i
italske aristokra1ije) i pri2orao ga na njegov trei vojni po6od # Italij#. Re"#ltat je 'io
#ta2ni$enje prvaka aristokra1ije i nekada%njeg kralja Italije Berengara II. i svrgavanje
pape Ivana BII. Nakon toga je po Oton# i2enovani prot#papa Leon VIII. +CI. na 1rkveno2
sinod# # Ri2# o"akonio odred'e Otonovi6 privilegija o papin# o'ave"no2 polaganj#
"akletve vjernosti 1ar# prije 1rkvenog o'reda posveenja. To je "na$ilo da s# sada i 1rkveni
"akoni pri"navali pravo 1ara da postavlja pap# i '#de njegov lenski gospodar) %to 2# je) po
na$eli2a e#dalni6 seniorsko4va"alski6 odnosa) o2og#avalo i da ga s toga polo3aja #kloni
kad '#de s2atrao da se papa ogrije%io o svoj# o'ave"# odanosti 1ar#.
Hi2 se) "ati2) Oton vratio # Nje2a$k#) po'#na je i"'ila ponovo i tek je njegov $etvrti vojni
po6od # Italij# @+CCA krvavi2 represalija2a #g#%io svako protivljenje. Radi osig#ranja
na2etn#ti6 odnosa) 1ar je na Bo3i +CD. dao # Ri2# 1arsko2 kr#no2 okr#niti i svoga sina
Otona II.
Tren#tna pa1iika1ija sjeverne i srednje Italije navela je Otona da svoje italske planove pro%iri
pre2a j#g#) na no2inalno va"alna lango'ard4ska vojvodstva i na 'i"antska #pori%ta # Ap#liji
i Kala'riji.
Svoj# na2jer# da stekne i 'i"antske posjede 1ar je najprije pok#%ao ostvariti plano2 da svoga
sina Otona II. o3eni 'i"antsko2 prin1e"o2. Kad je taj projekt # Karigrad# od'a$en s
pre"iro2) do%lo je do vojnog pot6vata @+C,>+C+A koji je tako<er "avr%io ne#spje6o2. Tek
nakon dolaska Ivana Ki2iska na vlast Bi"ant je pristao da nje2a$ko4ri2sko2 vladar# dade
jedn# 1arev# ro<ak# "a 3en# @TeoanoA. Taj je diplo2atski 'rak @+DJA "na$io nei"ravno
pri"nanje 1arskog naslova %to ga je nje2a$ka vladarska k#a stekla or#3je2L #jedno on je
donio s2irenje :#3noj Italiji) ali je teritorijalni odnos na j#g# Apeninskog pol#otoka ostao
nepro2ijenjen.
.olapski Slaveni Ko2pro2is s Bi"anto2 i Otonova po'jeda nad papinstvo2 i italski2
velika%i2a o2og#ili s# 1ar# da se ponovo anga3ira # Nje2a$koj i na podr#$j#
ger2anskog nadiranja # slavenske "e2lje i"2e<# La'e i Odre.
5+I
.oslije Otonovi6 #spje6a protiv .olapski6 Slavena # god. +GG. jo% #vijek nije 'ilo 2og#e
ostvariti potp#n# aneksij# ti6 podr#$ja. Stoga je 1arska vlast podvla%enje i ger2ani"a1ij#
slavenski6 o'lasti na istok# od La'e pripre2ala siste2atski2 %irenje2 kr%anstva. 9 t# svr6#
na slavensko2 je podr#$j# osnovano vi%e 'isk#pija koje s# 'ile podvrgn#te novoosnovanoj
nad'isk#piji # Magde'#rg# kao glavno2 organi"a1ijsko2 sredi%t# 2isionarske djelatnosti.
Nova 1rkvena sredi%ta 'ila s# veo2a aktivna. Stje1ala s# velike "e42ljoposjede i orsirala
pokr%tavanje. Ali #spjesi s# 'ili 2aleni. .oneki od slavenski6 lokalni6 kne"ova pri2ali s#
kr%anstvo) ali je stanovni%tvo pr#3alo otpor 'ranei "ajedno s vjersko2 i svoj# etni$k# i
politi$k# pose'nost.
.oljska 9 vrije2e nje2a$ki6 nasrtaja na sa2ostalnost .olapski6 Slavena) #
po"adini neposredno #gro3eni6 podr#$ja or2irala se nova politi$ka organi"a1ija
slavenskog stanovni%tva. Bila je to ranosrednjo4vjekovna .oljska.
.re2a poda1i2a anoni2noga Bavarskog 0eograa i" J. polovi1e IB. st. teritorij .oljske
sastojao se # po$etk# IB. st. od tridesetak pose'ni6 ple2enski6 kne3evina. Na $el# svake od n
i i6 stajala je "e2ljoposjedni$ka aristokra1ija koja se or2irala pretvaranje2 pradavne
rodovske) ratni$ke aristokra1ije # sloj #tje1ajni6 "e2ljoposjednika. Nji6ove "e2lje o'ra<ivala
je "avisna ili neslo'odna radna snaga. Bili s# to prete3no nekada%nji ratni "aro'ljeni1i ili
stanovni%tvo rato2 pokoreni6 o'lasti. Ali i"van podr#$ja %to s# i6 pripadni1i aristokra1ije
pretvorili # svoje vlasni%tvo) veina je stanovnika 3ivjela # starinski2 rodovski2
organi"a1ija2a i slo'odni2 rodovski2 seli2a.
Tijeko2 IB. st. or2irala se i" kr#ga "e2ljoposjedni$ke aristokra1ije kne3evska vlast.
Vjerojatno je da je kne" isprva 'io tek vojni "apovjednik $eta s podr#$ja jedne ple2enske
o'lasti) 'e" i"ra"iti6 vladarski6 ovla%tenja. Ali ratni$ka 2o i 'ogaenje %to je proi"la"ilo i"
vojni6 pot6vata %irilo je kne3evske ko2penten1ije i pretvaralo t# #nk1ij# # politi$k# vlast.
9 dr#goj polovi1i B. st. 2o3e se pratiti pro1es stapanja prvo'itni6 ple2enski6 kne3evina #
vee politi$ke 1jeline. Naj'r3e se taj pro1es vr%io # .o2orj#) i"2e<# donje Odre i Visle. T# je
ve # IB. st. 'ilo pri2orski6 gradova sa "a2e1i2a o'rta i po2orske trgovine) kao %to s# 'ili
Volinj) Me4in i 0danjsk. Na rano or2iranje .o2orskog vojvodstva 2o3da s# #tje1ale stalne
opasnosti od plja$ka%ki6 napada skandinavski6 i danski6 Nor2ana.
I na j#g# .oljske po$elo se # IB. st.) oko ple2ena Vislana) or2irati %ire politi$ko podr#$je
pod na"ivo2 Mala .oljska) koje je) j#3no i j#goisto$no od Krakova) o'#6vaalo i "apadne
dijelove teritorija "akarpatske Velike ili Bijele =rvatske @o kojoj govori 1ar Konstantin
.orirogenetA.
9 vrije2e veliko2oravskog kne"a Svjatopl#ka podr#$je Male .oljske je "a jedno desetljee
@i"2e<# ,DG. i ,,GA #%lo # sastav Veliko2oravske kne3evine. 9 to2 ra"do'lj# vr%eno je
pokr%tavanje 2alopoljskog stanovni%tva po staroslavensko2 o'red# Metodijevi6 2isionara.
9 prvoj polovi1i B. st. teritorij Male .oljske opet g#'i svoj# sa2ostalnost i privre2eno #la"i
#
5+5
sastav $e%ke dr3ave. 9 jednako2 polo3aj# na%lo se i skrajnje j#go"apadno poljsko kne3evstvo
koje se or2iralo oko ple2ena Sle3ana.
.res#dno velik# va3nost "a politi$k# '#d#nost .oljske i2alo je ple2e .oljana) naseljeno na
o'ala2a donjeg B#ga i rijeke Narev i koje ie ok#4piv%i nekoliko s#sjedni6 ple2ena or2iralo
vojvodstvo Velika .oljska. Sredi%te 2# je 'io grad 0nje"no) a kne3evsk# vlast i2ala je
porodi1a .o4pelida. .rvi njen po"nati predstavnik 'io je kne" &ie2ovit. &a njegove vladavine
teritorij Velike .oljske pro%irio se na "apad# do Odre a na istok# do ok#ke Visle) o'#6vativ%i
K#javij#) te na gornjoj Varti o'last Len$i1ana i ple2ena Sarad"ana.
9 vrije2e &ie2ovitova #n#ka Mje%ka I. @+C->++JA %irenje Velike .oljske nastavlja se dalje)
# prvo2 red# pre2a sjever#) na podr#$je .o2orja. Ali t# se Mje%ko s#dario s koali1ijo2 #
koj# je #%lo po2oransko ple2e Volinjana i Ij#tiko ple2e Redarija1a) a pridr#3io i2 se
saskigro Vi62an) koji je 'io # neprijateljstv# sa 1are2 Otono2 I. B#d#i da je ta koali1ija
+CI. pora"ila Mje%kov# vojsk#) velikopoljski je kne" st#pio # save" sa 1are2. 9 isto vrije2e
Mje%ko je se'i osig#rao i oslon na He%k#) koja je nakon pora"a Mad3ara na Le16# @+GGA
i"vanredno oia$ala pripojiv%i "aredo2 Moravsk#) Slova$k# i Mlesk#. Ta politika dovela je do
Mje%kova 'raka s kerko2 $e%koga kne"a Boleslava I.) D#'ravko2 @+CGA i) "ati2) do
prodiranja kr%anstva latinskog o'reda i" He%ke # Velik# .oljsk#. Osnovana je i poljska
'isk#pija # .o"nanj#) ali ona nije 'ila podre<ena nje2a$ki2 nad'isk#pija2a nego i"ravno
papinskoj vlasti # Ri2#.
Osloniv%i se na svoj# pove"anost sa He%ko2 i #"daj#i se # save" s 1are2) Mje%ko je +CD.
svojoj kne3evini pripojio 1ijelo .o2orje. Otpor nje2a$ki6 velika%a to2e pro%irenj# poljske
dr3ave a) "ati2) i interven1ija sa2oga 1ara Otona pri2orala je Mje%ka da god. +DI.) na
sve$ano2 dr3avno2 sa'or# # O#edlin'#rg#) pri"na da &apadno .o2orje dr3i # svojstv#
1areva va"ala) s o'ave"o2 da 2# "a t# "e2lj# plaa godi%nji danak.
.redvi<aj#i opasnost da se to podvrgavanje nje2a$koj s#pre2a1iji protegne i na 1io dr3avni
teritorij .oljske) Mje%ko je pri6vatio no2inaln# "avisnost .oljske od papinskog prijestolja) jer
je 2ogao s2atrati da je papinstvo trajni) otvoreni ili prikriveni neprijatelj 1arevi6 te3nji "a
sve4vla%# nad 1rkvo2 i nad dr#gi2 narodi2a. 9 isto vrije2e Mje%ko je po2agao one
nje2a$ke e#dal1e koji s# o$itovali svoje neprijateljstvo pre2a Oton# I.
Do'a Otona II. Ta s# neprijateljstva neo'#"dano i"'ila tek nakon s2rti Otona I. @+DIA. Iako s#
Otona II. @+DI>+,IA pri"nali svi velika%i) ve je +D5. do%lo do opasne "avjere Otonova
'ratia) 'avarskog vojvode =enrika II. Svadljivog) ko2# s# se #" dr#ge velika%e pridr#3ili i
$e%ki kne" Boleslav II. @+CD>+++A i poljski kne" Mje%ko I. Ali po'#na je 'ila s#"'ijena) a
'avarski je vojvoda 2orao i"'jei # He%k#.
9porno nastojanje Bavarske da se osa2ostali s#geriralo je 1ar# da nje"in prostrani teritorij
ra"2rvi. 9 t# svr6# or2irao je *A pose'no Ka4rantansko vojvodstvo) koje je o'#6vaalo
Karantansk# 2ark# @na srednjoj M#riA) Mtajersk# 2ark# @na Dravi oko .t#jaA) Kranjsk#
2ark# @na gornjoj SaviA) Veronsk# ili !#rlansk# 2ark# te Istarsk# 2ark#L JA Isto$n# 2ark#
@kasnij# A#strij#A kojoj je na $elo postavio Li#tpolda i" groovske
5+G
O SLOVAHKA
@*--I>*-JGOJ+A
Osvojenja Mje%ka l
.oljska dr3ava ++J. Osvojenja Boleslava =ra'rog
.oOLs1a # B. i BI. s.
o'itelji Ba'en'ergova1aL IA 2ark# Nordga#) od Niirn'erga do $e%ke grani1e. Vojvodo2
preostataka nekada%nje velike Bavarske postao je 1arev neak Oton Mvapski.
Va3ne vojne #spje6e postigao je Oton II. s#"'iv%i pok#%aj danskog kralja =aralda .lavo"#'og
da provali # Ma%k#) i pok#%aj ran1#skog kralja Lotara III. da Nje2a$koj preot2e Lotaringij#.
Nakon toga 2ogao je o'noviti osvaja$k# politik# svoga o1a # Italiji. Iako je # sjevernoj Italiji
postigao vojne #spje6e) a # Ri2# ponovo doveo na papinsko prijestolje svoga i"a'ranika
#2jesto njegova pret6odnika) koga je ri2ska e#dalna aristokra1ija protjerala) ipak) # j#3noj
Italiji nije #spio ni pokoriti lango'ardsko vojvodstvo) niti protjerati Sara1ene.
Ti ne#spjesi o6ra'rili s# 1areve neprijatelje i # Italiji) i # Nje2a$koj) a .olapski s# Slaveni
digli opi #stanak. 9 pripre2a2a da najprije nadvlada te%koe # Italiji) Oton II. se ra"'olio i #
J,. godini 3ivota #2ro @+,IA.
Oton III. Nasljedniko2 2# je postao trogodi%nji sin Oton III. @+,I> *--JA) a regentsk#
je vlast pre#"ela njegova 2ajka) 'i"antska prin1e"a Teo ano.
Nje"ina vladavina ostvarila je kratko ra"do'lje #n#tra%njeg s2irenja # Nje2a$koj i Italiji) a
vanjske opasnosti s istoka s2anjio je rat i"2e<# $e%koga kne"a Boleslava II. i poljskog kne"a
Mje%ka L) # ko2 je Mje%ko preoteo Boleslav# dio poljski6 "e2alja @Mlesk# i dio Male
.oljske) osi2 krakovske o'lastiA. Ti2e osla'ljena He%ka "apala je # #n#tra%nj# kri"#.
Ondje je) nai2e) +,J. pra%ki2 'isk#po2 postao Vojtje6) sin Slavnika) kne"a # &li$anskoj
o'lasti) koja je jo% $#vala svoj# starinsk# pose'nost. Oslanjaj#i se na veliki #tje1aj Vojtje6a)
rod Slavnika je veo2a oja$ao. To je navelo kne"a Boleslava II. da #ni%ti a#tono2ij# &li$anske
o'lasti. I sa2 Vojtje6 @kasnijeE Sv. Adal'ertA 2orao je po'jei # Ri2) a Boleslavova vojska je
osvojila grad Li'i1e) po#'ijala sve $lanove roda Slavnika i kona$no pripojila &li$ansk# o'last
He%koj. .rotjerani 'isk#p Vojtje6 stekao je #skoro # tada%nje2 kr%anstv# slav# sve1a i
2#$enika. I" Ri2a je oti%ao # .oljsk# i ot#da # .r#sij# da ondje pogani2a propovijeda
kr%anstvo) ali je ve ++D. 'io #'ijen.
Nakon s2rti 1ari1e Teoano @++*A a "ati2 i s2rti 'ake Otona III.) Ade4laide @++CA) koja je od
nje pre#"ela regentsk# vlast) Oton III. je kao %esnaestogodi%nji 2ladi pre#"eo vladarsk#
d#3nost. .o 2aj1i 0rk) a odgojen na visokoj ra"ini klasi$ke o'ra"ovanosti) on je s2atrao
svojo2 najva3nijo2 d#3no%# da # Ri2# stekne 1arski naslov i svoj# vladavin# prilagodi
tradi1ija2a Ri2a i Karigrada.
.ripre2iv%i vojn# # Italij#) odredio je da ondje "a novoga pap# @poslije s2rti Ivana BV. @++CA
i"a'er# njegova 'ratia @# J. koljen#A) Br#na Karan4tanskog) koji je kao papa #"eo i2e 0rg#r
V. :o% iste godine taj ga je njegov 'liski ro<ak i prvi papa nje2a$ke narodnosti okr#nio "a
1ara.
Kao #vjereni pristali1a 1rkvene reor2e) 0rg#r V. je vodio ne#2oljiv# 'or'# protiv si2onije i
dr#gi6 poroka # 3ivot# tada%njeg sveenstva. Ti2e je i"a"vao ne"adovoljstvo pa ga je #rota
ri2ske svjetovne aristokra1ije "'a1ila i postavila protiv#pap#. To je postalo povod "a J.
po6od Otona III. na Ri2. Or#3ano2 silo2 po'io je '#ntovnike a protiv#pap# #klonio @++,A
vrativ%i 0rg#ra V. na njegov# #nk1ij#.
IJ Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
5+D
Is#sova s2rt na kri3#. T&V. 0erov kri3 i" Kolna) J. pol. B. st.
Kad je ve id#e godine 0rg#r #2ro) na 1arev# je prepor#k# "a pap# i"a'ran nekada%nji
Otonov #$itelj) nad'isk#p Rei2sa @i) kasnije) nad'isk#p RavenneA 0er'ert. On je #"eo i2e
Silvestar II. 3elei ti2e evo1irati #spo2en# na pap# Silvestra L) ko2e je) pre2a tradi1iji i
tvrdnja2a t"v. Konstan4tinove darovni1e) 1ar Konstantin Veliki prigodo2 prijenosa 1arske
prijestolni1e i" Ri2a # Karigrad predao s#pre2a1ij# nad svjetovni2 vlasti2a na
&apad#.
Novi je papa) nai2e) s2atrao da je 'or'a "a istinski kr%anski 3ivot $ovje$anstva 'itna "adaa
1rkve) a da dr3avna vlast takvoj 1rkvi tre'a da '#de oslona1 i 'rani$. 9 to2e s2isl# Silvestar
II. je te3io ja$anj# 1arske vlasti i njeno2 #niver"ali"2#) ali sa svr6o2 da ona ti2e o2og#i
svjetski poredak na te2elj# kr%anski6 na$ela i ideala. &'og toga) po njegov# 2i%ljenj#)
1arstvo ne s2ije or#3ano2 silo2 osvajati t#<e "e2lje nego i6 2ora prido'ivati "a kr%anstvo)
ostavljaj#i i2 politi$k# a#tono2ij#) # o$ekivanj# da e i6 vjerska pripadnost kr%anstv#
sjediniti # sveop# "ajedni1# s kr%ansko2 1arsko2 vla%# na $el#.
Na te2elj# ti6 na$ela) ali na ra"ini "natno 'li3oj konkretnoj stvarnosti tada%njega vre2ena)
Oton III. se tr#dio i"graditi odnose pre2a tri svoja s#sjedaE pre2a Mad3arskoj) .oljskoj i
He%koj.
5+,
9 Mad3arskoj je jo% 'isk#p Vojtje6 @Sv. Adal'ertA god. +,G. # Ostro4gon# pokrstio sina
2ad3arskog kne"a 0ej"e) Vaika) koji je pri to2 #"eo i2e Stjepan @IA) a Silvestar II. je po
dolask# na papinsko prijestolje or2irao "ase'n# 2ad3arsk# nad'isk#pij# sa sjedi%te2 #
Ostrogon#) i"ravno podvrgn#t# papinskoj vlasti. 9 isto vrije2e papa je Stjepan# I. pri"nao i
kral ip
9 .oljskoj je sa2 Oton III. oti%ao # 0nje"no da se pokloni gro'# Sv. Adal'erta @Vojtje6aA koji
je 'io ondje sa6ranjen nakon pogi'ije # .r#skoj. To2 je priliko2 i # 0nje"n# osnovana
sa2ostalna poljska nad'isk#pija @*---A) tako<er i"ravno podre<ena papinstv#) a poljsko2
kne"# Boleslav# =ra'ro2 dano je 1arsko odo'renje da #"2e kraljevski naslov.
.odjednaka politika pre2a He%koj nije) 2e<#ti2) 2ogla 'iti dovoljno eikasna "'og
#n#tra%nji6 'or'i koje s# "a6vatile t# "e2lj# nakon s2rti Boleslava II. @+++A.
9 sklad# sa svojo2 i2perijalno2 kon1ep1ijo2 vladanja) Oton III. je sve do +++. stalno
stolovao # Ri2#) okr#3en 'i"antski2 1ere2onijalo2. Dr3avn# #prav# organi"irao je tako<er
po 'i"antsko2 #"or#) ali ne "ase'no "a Nje2a$k# i "ase'no "a Italij#) nego j# je sjedinio) pri
$e2# je sve vi%e #nk1ionara i" Italije dola"ilo na visoke polo3aje # Nje2a$koj.
I"vanredno avori"iranje 1rkve i velika strogost 0rg#ra V. # pri2jeni reor2ni6 na$ela
i"a"vala je sna3na ne"adovoljstva # Ri2#) pa je Oton III. 2orao potajno i"'jei i" grada na
sjever Italije. .ripre2aj#i i svoj trei po6od na Ri2) on je *--J. #2ro dosegav%i tek
dvadesetidr#g# godin# 3ivota i ne ostaviv%i poto2stva.
=enrik II. li2e se i # Nje2a$koj i na 1arsko2 prijestolj# postavilo pitanje nasljedstva. Od
trij# pretendenata velika%i s# se opredijelili "a =enrika Bavarskog) koji je 'io #n#k 'rata
Otona L) i on je # Main"# okr#njen "a kralja @*--J>*-J5A.
Iako je novi vladar 'io veo2a religio"an i 3eljan da njegova vladavina '#de do'a 2ira i
pravi$nosti) njegova s# dva desetljea 'ila isp#njena or#3ani2 s#ko'i2a.
Najd#gotrajnije 'or'e vodile s# se s .oljsko2. Ondje je kne3evsk# vlast pre#"eo Mje%kov sin
Boleslav =ra'ri @++G>*-JGA. On je *--*. okon$ao svak# "avisnost .oljske o Nje2a$koj) a
"ati2 je od novoga nje2a$kog kralja do'io L#3i1# kao lenski posjed) dok je Meissensk#
2ark# osvojio or#3je2. 9 vrije2e sporova %to s# i"'ili # He%koj jo% nakon s2rti kne"a
Boleslava II. @+++A on je toj kne3evini preoteo daljnje dvije poljske "e2lje) dotada # $e%koj
vlastiE Krakovsk# o'last i Mlesk# te povr6 toga i Slova$k#.
Nastavak 'or'i 2e<# sinovi2a Boleslava II. # He%koj o2og#io je Boleslav# =ra'ro2 da
*--I. # toj "e2lji intervenira jo% jedno2. Taj p#t on je 1ijel# He%k# i Moravsk# pripojio
poljskoj dr3avi. Tako je na gole2o2 prostranstv# od Baltika do srednjeg D#nava or2irana
velika slavenska dr3ava) koja je svojo2 snago2 # velikoj 2jeri #gro3avala interese
Nje2a$ke.
Ali =enrik se nije 2ogao od#prijeti takvo2 ra"vitk# doga<aja jer je 'io "a#"et neprijateljski2
ist#pi2a nje2a$ki6 velika%a) #"#rpa1ijo2 2ark4groa od Ivreje # Italiji) koji se ondje
proglasio kralje2) a i potre'o2 da intervenira # Ri2#) gdje je e#dalna aristokra1ija
postavljala pape po svojoj volji jer od s2rti Otona III. vi%e nije 'ilo okr#njenog 1ara.
5++
.rvi pok#%aj =enrika II. da sredi prilike # Italiji "avr%io se potp#ni2 ne#spje6o2 i on se
2orao pov#i # Nje2a$k# @*--5A da 'i se ondje 6itno s#protstavio poljskoj opasnosti. 9 t#
svr6# Nje2a$ka je or2irala sna3n# koali1ij# # koj# s# #%li prognani $e%ki kne"ovi :aro2ir i
Oldr3i6 @sinovi Boleslava II.A te Mad3ari i polapski Lj#tii) #gro3eni poljsko2 ekspan"ijo2.
Bor'e s# nakon vi%e od godine dana "avr%ile 2iro2 @*--GA po ko2e se He%ka otela poljsko2
vr6ovni%tv#) a vlast je # njoj stekao :aro2ir) ali kao va"al nje2a$koga kraljaL L#3i1a je
pripala Nje2a$koj) a .oljska je "adr3ala Moravsk# i Slova$k#.
Takvi2 rje%enje2 ostao je ne"adovoljan :aro2irov 2la<i 'rat Oldr3i6. Apelirav%i na po2o
Nije2a1a) on je #spio 'rat# preoteti kne3evsk# vlast) ali je He%ka pri to2e "apala # jo% d#'lj#
"avisnost od Nje2a$ke @*-*JO*I.A 9 vrije2e takvog pogor%anja sit#a1ije na njeni2 j#3ni2 i
"apadni2 grani1a2a) .oljska je 'ila #pletena jo% i # spor s kne"o2 Kijevske R#sije
Vladi2iro2 Svjatoslavie2 @+,->*-*GA "'og podr#$ja t"v. Hervonske "e2lje @i"2e<# Sana
i B#gaA koje je kijevski kne" +,*. pripojio svojoj dr3avi. Vladi2ir je nastavio
pro%irivati svoje posjede pre2a "apad# i nakon toga #spje6a. .re2a navodi2a najstariji6
r#ski6 kronika) kne" Vladi2ir je ++J. po%ao # rat i protiv =rvata koji s# 'oravili na sjeverni2
i isto$ni2 o'ron1i2a Karpata) na otegn#to2 podr#$j# od rijeke D#naje1) j#goisto$no od
Krakova) preko gornjeg Visloka) gornjeg Sana) gornjeg Dnjestra i Strija) sve do rijeke Bistri1e
i gornjeg .r#ta kod Kolo2ije. Hini se da je to2 prigodo2 isto$ni dio "akarpatski6
=rvata @od rijeke Vislok do gornjeg .r#taA #%ao # sastav Kijevske dr3ave) dok je "apadni
ostao # grani1a2a
.oljske.
&avjera Vladi2irova najstarijeg sina Svjatopolka @koji je 'io o3enjen kerko2 Boleslava
=ra'rogA protiv o1a @*-*IA i Vladi2irove represalije pre2a sin# navele s# Boleslava da se
anga3ira na istok#) # interes# svoga "eta a i da 'i # svoj posjed vratio Hervonsk# "e2lj#. To2
interven1ijo2 o2og#io je nje2a$ko2 kralj# da ostvari svoj dr#gi vojni po6od # Italij#. Taj
p#t =enrik je pri2orao pap# da ga # Ri2# @*-*5A okr#ni "a 1ara) ali se "ati2 pov#kao #
Lo2'ardij# prep#stiv%i sa2o2 papinstv# neposredn# #prav# nad podr#$je2 .apinske dr3ave.
Odnosi s# se 2e<#ti2 jo% jedno2 do skrajnosti "a2rsili. Boleslav se vratio i" R#sije i "a#"eo
L#3i1#) ali se "ati2 i opet 2orao #plesti # ra"ra$#navanja # Kijev# 2e<# sinovi2a kne"a
Vladi2ira) dok je 1ar =enrik 'io prisiljen 'raniti svoje posjede # !landriji i intervenirati #
kraljevstv# Arelat @tj. # sjedinjenoj 0ornjoj i Donjoj B#rg#ndiji) po$. od +IIA protiv ta2o%nji6
e#dala1a koji s# #gro3avali njegova #jaka) kralja R#dola III. To %tieni%tvo Nje2a$ke nad
Arelato2 @koje je ostvarivao jo% Oton I.) protiv preten"ija tada%njega kralja Italije) =#ga od
ArlesaA sada je re"#ltiralo o'ave"o2 R#dola III. da e kraljevstvo Arelat poslije svoje s2rti
ostaviti # nasljedstvo =enrik# II.
Na dr#goj strani /vrope) Boleslav =ra'ri je dotle "a#"eo Kijev @*-*,A) vratio na prijestolje
svoga "eta Svjatopolka) ali je na povratk# od Kijevske R#sije ot1ijepio Hervonsk# "e2lj#.
&a vrije2e te "a#"etosti dvoji1e 2oni6 vladara na dva opre$na kraja /vrope) i"'io je rat
i"2e<# poganski6 Lj#tia i kr%anski6 Bodria koji je "avr%io po'jedo2 Lj#tia i pora"o2
kr%anstva) koje se # ti2 polapskosla4
G--
venski2 o'lasti2a oslanjalo na nje2a$ko sveenstvo. Ti2e s# se o'je sjevernije
polapskoslavenske "e2lje oslo'odile "avisnosti o Nje2a$koj.
Do kraja svoje vladavine @*-J5A =enrik II. je prete3no nastojao ja$ati svoj polo3aj # Italiji. Ali
ni trei njegov vojni po6od ona2o nije postigao #spje6. 9 .apinskoj dr3avi potp#no s#
"agospodarili svjetovni e#dal1i. Na j#g#) Bi"ant je oja$ao svoje po"i1ije i #$vrstio svoj#
vr6ovn# vlast nad lango'ardski2 vojvodstvi2a.
=enrikova vladavina je i"gradila "a '#d#nost veo2a va3ne odnose na podr#$j# 1rkvene
politike # Nje2a$koj. .ri6vaaj#i i po2a3#i klinijev4sk# i lotaringijsk# reor2#) on je
s2atrao da e se dis1ipliniranje sveenstva 2oi naj#spje%nije ostvariti ako ono dospije pod
strog nad"or svjetovne vlasti nad djelatno%# 1rkveni6 #stanova. 9 t# je svr6# insistirao na
isklj#$ivo svo2e prav# da i2en#je i postavlja poglavare 'isk#pija i sa2ostana. Svoj je #tje1aj
na2etao 1rkvi i # pitanji2a dog2e. .re2da s# pod njegovo2 #pravo2 #spjesi reor2nog
pokreta 'ili "natni) # 'iti se pod nad"oro2 kraljevske vlasti i"gra<ivala nova) sna3na 1rkvena
6ijerar6ijaE reor2irani sa2ostani 'ili s# striktno podvrgn#ti svoji2 podr#$ni2 'isk#pi2a) a
oni) iako kao sveeni1i prete3no dostojne li$nosti) 'ili s# podvrgn#ti kralj#. Nji6ova javna
djelatnost sl#3ila je o"dravljivanj# 1rkvenog 3ivota) ali je # isti 2a6 'ila i sna3an oslona1
kraljevske vlasti protiv velika%a. 9 to2e s2isl#) ostvareni je odnos) iako # dr#k$iji2
okolnosti2a) o'navljao save" kraljevske vlasti s visoki2 sveenstvo2) kakav je o'ilje3avao i
politik# Otona I.
9 Italiji je =enrik II. "a#"i2ao jednako stanovi%te i pre2a papi. Na kon1il# # Ri2#)
prigodo2 svoje kr#nid'e @*-*5A) de'ato2 je #pravljao 1ar a ne papa) koga je =enrik tretirao
sa2o kao pose'no #glednog velikosveenika) podlo3noga vladarevoj volji. B#d#i da 1ar nije
#spio Italij# podvri svojoj akti$noj vlasti) takvo je sla'ljenje papina a#toriteta # Italiji
#rodilo sa2o ja$anje2 svjetovni6 e#dala1a na podr#$j# .apinske dr3ave. Ostav%i 'e"
oslon1a na 'isk#pe) koji s# se pokoravali kraljevoj volji) papinstvo je 'ilo i"r#$eno
neograni$enoj sa2ovolji or#3ane sile e#dala1a. Tako je =enrik II. sti1aje2 povijesni6
okolnosti) 1rkv# # Nje2a$koj podvrgao se'i) a # Italiji) napose # .apinskoj dr3avi) prep#stio
je e#dalnoj anar6iji. 9 krajnje2 is6od#) njegova je 1rkvena politika dod#%e #velike
pripo2ogla dis1ipliniranj# sveenstva) ali sk#$avanje2 1rkve pod prevlast dr3ave pripre2ala
"ao%travanje sporova koji e do svoga vr6#n1a doprijeti jo% prije kraja BI. stoljea.
Konrad II. =enrik II. nije i2ao i"ravnog poto2stva. Ali ipak) nasljedstveni prin1ip koji je
prigodo2 =enrikova dolaska na vlast stekao pri"nanje) #tje1ao je na i"'or novoga kralja) pa
s# se velika%i opredijelili "a prapra#n#ka Otona I.) Konrada II. @*-J5>*-I+A) B#d#i da s#
njegova o'iteljska i2anja 'ila # !rankoniji) s2atra se osniva$e2 nove) rankonske dinastije
na nje2a$ko2 kraljevsko2 prijestolj#.
Novi je vladar po svoji2 sklonosti2a 'io ratnik) a #pravo s# ta njegova svojstva 'ila n#3na
nakon =enrikovi6 'rojni6 vojni$ki6 ne#spje6a. On je "a6tijevao 'e"#vjetno pokoravanje i
svjetovni6 i 1rkveni6 velika%a kraljev# a#toritet#) a njegova ratni$ka aktivnost nije sl#3ila ni)
pose'i1e)
G-*
%irenj# kr%anstva) ni air2a1iji 1arske #niver"alisti$ke "a2isli nego naprosto pro%irenj# i
ja$anj# nje2a$ke dr3ave.
Od2a6 na po$etk# Konradove vladavine nast#pilo je olak%anje pritiska i" .oljske. Boleslav
=ra'ri se *-JG.) nakon ni"a #spje6a) okr#nio kraljevsko2 kr#no2) ali je #2ro jo% iste godine.
Njegov sin Mje%ko II. @*-JG> *-I5A okr#nio se tako<er kraljevsko2 kr#no2 ne "atra3iv%i
odo'renje nje2a$ko4ri2skoga 1ara. O$ek#j#i i"'ijanje novoga s#ko'a) sklopio je o'ra2'eni
save" s Mad3arsko2 i pri to2 joj prep#stio Slova$k#. Ali do rata s Nje2a$ko2 do%lo je tek
nakon tri godine) *-J,.) jer je # .oljskoj i"'io nasljedstveni spor s Mje%kovi2 2la<i2
'rato2) a Konrad je # proljee *-JC. 2orao # Italiji s#"'ijati po'#n# protiv nje2a$ke
s#pre2a1ije. Svladav%i oponente) Konrad se nakon godine dana #porni6 'or'i *-JD. # Ri2#
dao okr#niti 1arsko2 kr#no2) a "ati2 je # j#3noj Italiji #$vrstio podlo3nost Beneventa)
Kap#e i Salerna 1arskoj vlasti.
Na povratak # Nje2a$k# pri2orala ga je "avjera njegova neaka) /rnesta Mvapskog) koji je
'io ogor$en Konradovi2 preten"ija2a da nakon s2rti R#dola III. Arelatskoga to kraljevstvo
podvrgne svojoj vlasti. On je s2atrao da je svojedo'no o'eanje R#dola III. =enrik# II. 'ilo
dano sa2o =enrik# oso'no) kao R#dolov# neak#) i da on sa2) /rnest Mvapski) i2a 'li3e
rod'inske pravo na kraljevstvo Arelat @jer je i on 'io R#dolov neakA negoli Konrad II.) kao
daljnji ro<ak.
Bor'e sa "avjereni1i2a trajale s#) s prekidi2a) tri godine) i "avr%ile tek *-I-. /rnestovo2
pogi'ijo2. 9 to2 vre2ensko2 raspon# "apo$eo je Mje%ko II. oen"iv# protiv Saske) na%to je
Konrad odgovorio provalo2 # L#3i1#) dok je Konradov save"nik) $e%ki kne" Oldr3i6) napao
Mad3arsk#. B#d#i da je .oljsk# # isto vrije2e s istoka #gro3avala Kijevska R#sija) rat se
"avr%io nepovoljno "a .oljsk#. Miro2 koji je sklopljen *-I*. Moravska je pripala He%koj) a
Slova$k# je #spjela "adr3ati Mad3arska.
Na takav nepovoljan is6od #velike je #tje1ao pritisak r#skog kne"a :aro4slava na .oljsk#. On
joj je *-I*. preoteo Hervonsk# "e2lj# i $ak #spio i" .oljske protjerati Mje%ka II. a na
kraljevsko prijestolje postaviti njegova 2la<eg 'rata Bespri2a.
Taj je novi kne" 'io veo2a o2ra3en # .oljskoj "'og 'rojni6 nasilja. &'og toga je) povr6
oslon1a na R#sij#) tra3io i "a%tit# kod 1ara) pa je # "nak pokornosti poslao Konrad# II. na
$#vanje poljsk# kraljevsk# kr#n#. Ali ve *-IJ. Bespri2 je pogin#o # po'#ni) a na vlast se)
#" po2o $e%koga kne"a) vratio Mje%ko II. Me<#ti2 svi2 pret6odni2 doga<aji2a snaga
poljske dr3ave 'ila je toliko nar#%ena) da se on na sa'or# # Merse'#rg# @*-IIA 2orao odrei
kraljevskog naslova i Nje2a$koj prep#stiti L#3i1#.
Neposredno nakon toga Nje2a$ka je or#3ani2 napado2 pri2orala i He%k# da pri"na svoj#
va"alsk# podlo3nost Karstv#.
:o% podjesen *-IJ. #2ro je kralj Arelata) R#dol III. 9 'or'a2a protiv '#rg#ndijski6
e#dala1a) Konrad II. je naj"ad) sredino2 *-I5.) osvojio te "e2lje i postao kralje2 Arelata.
Ti2e je stekao podr#$je Savoje) "apadni dio Mvi1arske) dolin# Saone i R6one) s gradovi2a
Penevo2) Besan1ono2) LFono2) Arleso2 i Marseilleo2 te povr6 toga i sve prijela"e preko
"apadni6 Alpa.
I"2e<# *-II. i *-IC. nje2a$ki je 1ar vodio #porne i stra6ovito okr#tne oen"ivne ak1ije
protiv Lj#tia. Njegove #spje6e gotovo je os#jetio #stanak njegova %#rjaka) kor#%kog vojvode
Adal'erona) # god. *-IG) kad je on) ok#4
G-J
piv%i oko se'e neke nje2a$ke e#dal1e i prido'iv%i kao save"nike =rvate i Morav1e veo2a
#gro"io Konradov# vlast na j#g# "e2lje. Ali Adal'eronov #stanak je #g#%en i on je "'a$en s
polo3aja kor#%koga vojvode) a "ati2 s# i Lj#tii 'ili pora3eni i podvrgn#ti # va"alski odnos)
#" o'ave"# da plaaj# godi%nji danak.
Svoj polo3aj na skrajnje2 sjever# Nje2a$ka je) naprotiv) oja$ala 3enid'o2 Konradova sina
=enrika s kerko2 danskoga kralja Kn#ta Velikog. .ri to2e je Danska do'ila sjeverni
S16lesVig) a grani1o2 2e<# dvje2a dr3ava2a ponovo je pri"nata rijeka /ider.
Nakon Konradova prvog vojnog po6oda # Italij#) ondje je siste2atski provo<ena politika
ger2ani"a1ije. Na 2noga 'isk#pska 2jesta Konrad je postavljao Nije21e) a ostali prelati
vjerno s# potpo2agali nje2a$ki re3i2. .ove"ivanje svjetovni6 velika%a sa svojo2
vladavino2 Konrad je ostvarivao orsiraj#i 'ra$ne ve"e nje2a$ki6 velika%a s
naj2oniji2 o'itelji2aS sjeverne i srednje Italije. Tako je nje2a$ka vlast nad Apeninski2
pol#otoko2 postajala $vr%o2 negoli ikada ranije. 9 to2 okvir# i papinstvo je 'ilo
prep#%teno na 2ilost nje2a$ko2 1ar# kao jedino2 "a%titnik# od sa2ovolje ri2ske
aristokra1ije.
9 #vjeti2a sveope podlo3nosti Nje2a$koj) kao jedina opo"i1ija sve otvorenije ist#paj#
sjevernoitalski gradovi. Te2elj takvo2e pona%anj# 'io je nji6ov ose'#jni ra"vitak.
.ro1es e#dali"a1ije koji se inten"ivno ra"vijao pod lango'ardsko2 i) "ati2) rana$ko2
vla%# veo2a je rano ra"orio pre3itke anti$koga 2#ni1ipalnog #re<enja. Agrarna prigradska
podr#$ja odvajaj# se od #r'ani6 sredi%ta i #la"e # sastav dr3avnoga "e2lji%nog onda i i"
njega prela"e # posjed kraljevski6 vojni6 i sl#3'eni$ki6 #nk1ionara) 1rkve i sa2ostana) ili se
otkidaj# od grada i"ravni2 prelasko2 # r#ke ra"li$iti6 kategorija svjetovni6 i d#6ovni6
e#dala1a. Ti2e grad ostaje li%en svoje ekono2ske 'a"e) i vi%e ne 3ivi) kao neko anti$ki
1ivitas ili polis) od "e2lji%ne rente s prigradski6 "e2ljoposjeda svoga stanovni%tva.
Ali dekadansa italski6 gradova) do koje je "'og toga do%lo) nije potrajala d#go. Ve kraje2
VII. st. 2og# se "apa"iti "na1i privrednoga opo4ravljanja. No ono se sada vr%ilo na posve
dr#k$ijoj osnovi. Otkako #r'ano stanovni%tvo vi%e nije 2oglo 3ivjeti od eksploata1ije
seoskog okr#3ja @jer s# pri6odi s ti6 "e2lji%ta pripali e#dal1i2aA ono se ili 2oralo raseliti) ili
st#piti # nove o'like privredni6 odnosa sa selo2 ra"vijaj#i) na te2elj# sa$#vane anti$ke
visoko ra"vijene te6nologije) o'rtn# i trgovinsk# ra"2jen4'en# djelatnost. Svagdje ondje gdje
s# se) #sto) gradska naselja sa$#vala i kao sredi%ta dr3avne ili regionalne #pravne vlasti) kao
sjedi%ta 1rkveni6 #stanova) ona s# i sa2a) svoji2 potro%a$ki2 3iteljstvo2) djelovala kao
k#pa1 i agrarni6 proi"voda i" seoske okoline) i o'rtni$ki6 ili trgova$ko2 dopre2o2
do'avljeni6 artikala.
Na taj na$in gradovi po$inj# vr%iti veo2a dalekose3an #tje1aj na sve#k#pni ekono2ski 3ivot
svoje regije. Kao k#pa1 agrarni6 vi%kova s e#dalni6 "e2ljoposjeda) oni djel#j# kao podstrek
"a poveanje agrarne prod#k1ije) kako 'i plas2an %to vee koli$ine vi%kova na gradsko2
tr3i%t# vlasni1i2a "e2lje #veao k#povn# 2o pri na'av1i neagrarni6 proi"voda na isto2
to2e gradsko2 tr3i%t#. 9 isti 2a6) ja$anje potra3nje "a ra"li$iti2 proi"vodi2a gradske
o'rtni$ke privrede ili "a pred2eti2a %to i6 na pon#d# i"nosi trgova$ka djelatnost)
o2og#avalo je neprekidni rast prod#k1ije)
G-I
ak#2#la1ij# sredstava koja s# "ati2 anga3irana # daljnj# trgovinsk# do'av# ro'e i" 'li3i6 i
dalji6 proi"vodni6 sredi%ta. Ti2e s# se #r'ane aglo2era1ije pretvarale # sve ja$a sredi%ta
privredne djelatnosti koja od#dara od tipi$ne nat#ralne privrede e#dalnoga dr#%tvenog
poretka.
Mnogi italski gradovi ve s# #o$i sredine VIII. st. #la"ili # ra"do'lje svoga i"ra"itog napretka)
na te2elj# ra"novrsne) a ponegdje ve i spe1ijali"irane privredne djelatnosti. Tako je .avia)
nekada%nja prijestolni1a lango'ardskog kraljevstva) i2ala ra"vijen# s#knarsk# trgovin#L
Kre2ona) Bre4s1ia i dr. i"di"ali s# svoje 'lagostanje #" po2o trgovanja 3ito2) a Vene1ija na
te2elj# po2orstva i preko2orske trgovine) i t. si. Spe1ii$na gradska ekono2ika pretvarala je
gradove ne sa2o # sjedi%ta dr#k$iji6 o'lika privre<ivanja) nego je na2etala i dr#k$ije
interese. 0radsko se stanovni%tvo sve 2anje osjealo "a%tieno pravni2 i politi$ki2 poretko2
koji je proi"a%ao i" e#dalni6 odnosa # agrar# i #vijek iste "ainteresiranosti "a "e2lji%n# rent#.
&asnivaj#i svoje te3nje na sasvi2 dr#k$iji2 o'li1i2a privredne djelatnosti) talijanski s#
gradovi ve od prve polovi1e BI. st. postali veo2a sna3an i #tje1ajan aktor) naro$ito na
sjeverno2 dijel# .ol#otoka) pa # "'ivanji2a toga podr#$ja sve vi%e te3e da se oslo'ode
pritiska tradi1ionalni6 svjetovni6 i 1rkveni6 vlasti.
9sporedo sa sve i"ra"itijo2 air2a1ijo2 gradova kao novoga ekono2skog i politi$kog
aktora # Italiji) i # kril# njene e#dalne klase post#pno s# se kristali"irale "na$ajne ra"like.
Krkveni e#di ostajali s# po prirodi sa2e konstantnosti 1rkveni6 #stanova na$elno # posjed#
2nogi6 pokoljenja 1rkveni6 poglavara. 9 pogled# svjetovni6 veleposjeda) do po$etka BI. st.
potp#no s# se air2irala i nasljednost i eg"e21ija veliki6 lena. S#protno to2e) ni3i va"ali
naj2oniji6 e#dala1a @valvassoresA nis# s2jeli svoja lena predavati # nasljedstvo) pa je
preno%enje nji6ovi6 posjeda na nji6ovo poto2stvo "avisilo o volji i 2ilosti nji6ovi6 seniora.
To je dovodilo do 2nogi6 sporova i d#'oke 2r3nje 2e<# veliki2 i 2ali2 e#dal1i2a.
.ovijesne okolnosti dovele s# do toga da je Konrad II. postao "a%titniko2 valvasora.
Takvo2 ra"vitk# odnosa pridr#3ili s# se i re"#ltati Konradova odnosa pre2a 1rkvi. Ve se "a
=enrikova vre2ena o$itovala te3nja kraljevske vlasti da 1rkveni reor2ni pokret podvrgne
svoji2 te3nja2a "a s#pre2a1ijo2 nad reor2irani2 klero2. Konrad II. je jo% potp#nije
s6vatio da 'i dovo<enje 1rkvene reor2e do njeni6 skrajnji6 konsekven1ija reor2iran#
1rkv#) 'e"#vjetno odan# vjerski2 stre2ljenji2a i vjern# papinstv#) otelo s#verenitet#
svjetovnog vladara. &'og toga je Konrad II. 'io nepovjerljiv pre2a 1iljevi2a 1rkvene reor2e
i nije j# po2agao. Naprotiv) jo% je nepop#stljivije od =enrika II. $#vao "avisnost 'isk#pa i
sa2ostanski6 poglavara od kraljevske i 1arske kr#ne. Hak ni svoja vlastita kr#nska do'ra nije
vi%e povjeravao na #prav# sveeni1i2a) nego je #"di"ao vlastite sl#3'enike i" redova "avisni6
lj#di) pa $ak i k2etova) povjeravaj#i i2 ra"li$ite ekono2sko4#pravne a i vojne d#3nosti)
naro$ito # konjani$koj sl#3'i. Ti s# se 7vr%io1i sl#3'i8 @2inisterijal1iA postepeno ra"vijali #
pose'n# kategorij# podrijetlo2 "avisni6 lj#di koji s# akti$no stekli polo3aj 2ali6 e#dala1a #
kraljevskoj sl#3'i i ovisni6 isklj#$ivo o kralj#.
.otkraj Konradove vladavine sve s# se te preinake # raspored# snaga 2aniestirale "natni2
#tje1aje2 na politi$ka "'ivanja.
.otkraj *-IG. i"'ila je # Milan# po'#na valvasora protiv nad'isk#pa koji je konis1irao
"e2ljoposjed jednoga od nji6. Intervenirav%i # to2e spor#)
G-5
Konrad II. je *-ID. o"akonio nasljednost jednako veliki6 kao i 2ali6 lena i donio propis po
ko2e je va"al 2ogao i"g#'iti svoj posjed sa2o na te2elj# redovite pres#de s#da # ko2e
"asjedaj# nje2# jednaki predstavni1i njegova stale3a.
To2 2jero2 Konrad je nes#2njivo prido'io raspolo3enja 2ali6 e#dala1a) ali je od se'e
ot#<io jednako 1rkvene kao i svjetovne 2one dostojanstvenike. 9 'or'a2a koje s# se po$ele
raspla2savati) # nje2a$koj je vojs1i i"'ila epide2ija od koje je #2ro i Konrad II. @*-I+A.
=enrik III. 9o$i po$etka vladavine Konradova sina =enrika III. @*-I+> *-GCA isto$no od
podr#$ja nje2a$koga kraljevstva "'ivale s# se va3ne pro2jene. .oslije s2rti Mje%ka II.
@*-I5A # .oljskoj je "avladalo ras#lo. D#gotrajna ratovanja na2etala s# stanovni%tv# te%ke
terete) a neprekidna s#parni%tva oko politi$ke vlasti #'r"avala s# pro1es e#dali"a1ije. Sve
sna3niji vlasteoski "e2ljoposjed #porno je podjar2ljivao selja%tvo # "avisnost) #kidaj#i
sa2ostalnost i slo'od# selja$ki6 opina) a ope siro2a4%enje #slijed ratni6 p#sto%enja
poveavalo je 'ijed# stanovni%tva do nei"dr43ivosti. 9 takvi2 okolnosti2a do%lo je *-I,. do
velikog #stanka poljskog selja%tva koji je 'io toliko 3estok da je $ak i poljski kne") Ka"i2ir I.
O'novitelj @*-I,>*-G,A 2orao i"'jei i" "e2lje.
Te pote%koe poljskog s#sjeda iskoristio je $e%ki kne" Br3etislav @*-ID> *-GGA) pa je
"aredo2 osvojio Mlesk#) Mal# .oljsk# s Krakovo2 i naj"ad Velik# .oljsk# s 0nje"no2)
odakle je # .rag prenio tijelo nekada%njeg pra%kog 'isk#pa Vojtje6a @Sv. Adal'ertaA.
.onovni2 spajanje2 $e%ki6 i poljski6 "e2alja # jedn# dr3av#) ovaj p#ta ratno2 ini1ijativo2
$e%koga vladara) Nje2a$koj je i"nova "aprijetila opasnost od velikoga slavenskoga 'loka na
njeni2 isto$ni2 grani1a2a) kao i onda kad je to #jedinjenje i"vr%io poljski kne" Boleslav
=ra'ri.
Novi nje2a$ki vladar s2jesta je pod#"eo vojn# ak1ij# da to sjedinjenje ra"ori. Vojevalo se
dvije godine @*-5-O5*A. Br3etislav je naj"ad 2orao "atra3iti 2ir. &adr3ao je vlast sa2o #
He%koj i dijel# Mleske) a dr#ge je poljske "e2lje 2orao vratiti Ka"i2ir# I. Ali pri to2e s# i
He%ka i .oljska 2orale pri6vatiti va"alsk# "avisnost o Nje2a$koj.
:#3nije od dvij# "apadnoslavenski6 "e2alja pr#3ila se povoljna prilika "a Nje2a$k# da svojoj
prevlasti podvrgne i Mad3arsk#. Ta se "e2lja # dvadeseti2 godina2a BI. st. # 2e<#so'ni2
'or'a2a i"2e<# Nje2a$ke) .oljske i He%ke anga3irala kao save"nik .oljske. To joj je)
#sprkos pora"i2a) 2iro2 # Ostrogon# @*-I*A ipak donijelo vlast nad Slova$ko2 koj# je 'ila
preo4tela He%koj.
Ali nakon s2rti kralja Stjepana I. @++D>*-I,A) # Mad3arskoj s# '#k4n#le #n#tra%nje 'or'e.
.rotiv Stjepanova neaka .etra @sina Stjepanove sestre i #n#ka vene1ijanskog d#3da) .etra II.
OrseolaA) po'#nio se dalji ro<ak kraljevske porodi1e) Sa2#el A'a) koji je o'novio 2ad3arske
provale # Nje2a$k# i ti2e pr#3io =enrik# III. povod da intervenira. Bila s# potre'na tri vojna
po6oda Nje2a$ke da na 2ad3arsko prijestolje '#de vraen .etar @*-5GA) ali sada ve kao
%tienik nje2a$ko4ri2skoga 1arstva.
I na &apad# je =enrik 2orao vojno2 silo2 s#"'iti pok#%aje da se okr4nje interesi Karstva
osa2ostaljenje2 Arelata. Ali povr6 toga #spje6a) $ini se da je =enrik III. i2ao jo%
dalekose3nije planove # odnos# pre2a "apad4
G-G
ni2 dijelovi2a nekada%njega 1arstva Karla Velikoga. On se *-5I. o3enio kerko2
akvitanskog vojvode Vili2a V.) pa je 2ogao o$ekivati da e) poslije B#rg#ndije) pripojenje2
Akvitanije i sa j#ga opkoliti ran1#ske posjede na sjever# od rijeke Loire.
9$vrstiv%i polo3aj Nje2a$ke pre2a istok# i "apad#) =enrik III. se ra"2jerno 'e" vei6
s2etnji 2ogao anga3irati # Italiji. &a ra"lik# od svoga o1a) =enrik III. je 'io #vjereni
po'ornik 1rkvene reor2e) ali j# je on s6vaao nalik na svoga djeda) =enrika II. S2atrao je
svojo2 d#3no%# da se po'rine "a o"dravljenje sve#k#pnoga 1rkvenoga i vjerskog 3ivota) ali
je 'io #vjeren da to 2o3e 'iti postign#to sa2o pod nad"oro2 jake i a#toritative svjetovne
vlasti. &'og toga je na 'isk#pske i opatske polo3aje revnosno i ne#2oljivo dovodio li$nosti
po svo2e i"'or# i volji) prvenstveno po kriterij# nji6ove sveeni$ke i 2oralne ispravnosti.
9pravo tada) 2e<#ti2) na papinsko2 je prijestolj# 'io Benedikt IB.) $ovjek potp#no
nedostojan toga polo3aja. .apo2 je postao sa *, godina @*-IJA kao 'liski ro<ak dvoji1e
prija%nji6 papa. Pivio je skandalo"ni2 3ivoto2 kao 2alo koji od njegovi6 pret6odnika # B.
st. .ijan$evao je) odavao se 'l#d#) odo'ravao i organi"irao #2orstva i plja$k# kako ri2skog
stanovni%tva tako i 6odo$asnika na gro'ovi2a sveta1a i # dr#gi2 vjerski2 sredi%ti2a. Naj"ad
je po$etko2 *-55. i"'ila po'#na protiv njega i on je "'a$en) ali se Benedikt protiv#daro2
vratio na papinsk# stoli1#) da 'i poslije godine dana svoje dostojanstvo prodao "a nova1
jedno2 svo2e ro<ak#.
Takvo stanje #pravo je na2etalo prilik# 1ar# da postigne trostr#ki re"#ltatE da #kloni s
papinskog polo3aja li$nosti koje s# # nesklad# sa s6vaanji2a reor2eL da one2og#i
svevlast ri2ske aristokra1ije pri na2etanj# svoji6 pretendenataL da reor2irano i # 2oralno2
pogled# preporo<eno papinstvo podvrgne nad"or# i $ak diktat# 1arske vlasti.
Vojni2 po6odo2 # Italij# @*-5CA) =enrik III. je postigao sva tri 1ilja. &'a1io je sva tri
s#parni$ka pape i odredio da '#de i"a'ran njegov 'liski prijatelj) S#dger) 'isk#p # Ba2'erg#)
kao Kle2ent II.) a on je na Bo3i iste godine okr#nio =enrika III. 1arsko2 kr#no2.
Istovre2eno 1ar# je dano pravo da #'#d#e jo% prije i"'ora novoga pape designira li$nost
koja tre'a da vr%i t# visok# #nk1ij#.
.odvrgav%i na taj na$in i papinstvo i 1rkv# svojoj neospornoj vlasti) =enrik III. je po3elio da
sredi prilike i # :#3noj Italiji. Ondje se neko jedinstveno lango'ardsko vojvodstvo Benevent
sada sastojalo od tri pose'na vojvodstvaE Benevent) Kap#a i Salerno. .o"adina toga podr#$ja)
Ap#lija i Kala'rija) pripadale s# Bi"ant#) dok s# 0aeta) A2ali i Nap#lj 'ili akti$no
sa2ostalna podr#$ja pod no2inalni2 vr6ovni%tvo2 Bi"anta. 9 isto vrije2e) 1ijelo
j#3noitalsko podr#$je 'ilo je i"vrgn#to $esti2 napadi2a Sara1ena sa Si1ilije i i" nji6ovi6
#pori%ta # Kala'riji.
9 takve ope odnose # :#3noj Italiji #klj#$ili s# se # prvoj polovi1i BI. st. nor2anski osvaja$i
kao pres#dan novi aktor "a nekoliko id#i6 stoljea italske povijesti.
Nji6ovo pola"i%te nije 'ila i"ravno Skandinavija) nego Nor2andijsko vojvodstvo %to s# ga
nor2anski osvaja$i po$etko2 B. st. stekli # sjevernoj !ran1#skoj. .rva po"nata sk#pina
Nor2ana # j#3noj Italiji 'ili s# 6odo$asni1i # Svet# &e2lj# koji s# se na povratk# iskr1ali #
Salern# i *-*C. ratovali kao naja2ni1i salernitanskog vojvode protiv Arapa. Vo<a jedne dr#ge
sk#pine stekao je *-I-. groovij# Averso a "ati2 i 0aet#. Ali naj'listavij#
G-C
'#d#nost ostvarili s# sinovi groa Tankreda od =a#tevilla sa svojo2 ratno2 dr#3ino2.
Vojvoda Vai2ar od Salerna pri"nao je najstarije2# od nji6) Vi4li2# Pelje"ne R#ke) naslov
groa od Ap#lije @*-5IA. Nakon njega taj s# naslov "aredo2 nosila sva njegova 'raa) kao
va"ali salernitanskog vojvodstva.
Vojni po6od 1ara =enrika III. # :#3n# Italij# nije ostvario nikakve "na$ajnije #spje6e) osi2
%to je nor2anske groove od Ap#lije i Aversa @Drogona i Rajn#laA odvojio od nji6ova
dotada%njeg seniora) salernitanskog vojvode Vai2ara V.) i podvrgao i6 # neposredan va"alski
odnos pre2a Karstv#.
Nakon =enrikova povratka # Nje2a$k#) # Ri2# je pok#%ao da se ponovo na2etne neko
protjerani Benedikt IB. Hak je jednoga novoi"a'ranoga pap#) 1areva kandidata) dao otrovati)
ali "ati2 je i dr#gi p#ta protjeran # i"gnanstvo) a papinski je polo3aj) i opet 1arevo2 odl#ko2)
do'io ro<ak nje2a$ke kraljevske k#e) 'isk#p Br#no @Leon IBA. I taj je papa) kao i njegovi
prete$e prije nesretnog pontiikata Benedikta IB.) 'io revnostan po'ornik 1rkvene reor2e.
Njegov glavni po2aga$ 'io je Toskana1 =ilde'rand) '#d#i papa 0rg#r VII.
&a vrije2e Leona IB. i njegova prvog nasljednika) 1areva oso'nog prijatelja 0e'6arda
@Viktor II.A) s#radnja 1ara i papinstva oko ostvarenja re4or2ni6 1iljeva #n#tar 1rkve dosegla
je svoj vr6#na1. Ali 1areva te3nja da odr3i svoj# s#pre2a1ij# nad 1rkvo2 sve se vi%e
o$itovala kao nei"2irljiva s te2eljni2 na$eli2a reor2nog pokreta.
I # Nje2a$koj je istovre2eno siste2 potp#ne podlo3nosti vojvodstava kraljevskoj vlasti
"apao # kri"# koj# je =enrik III. tek djelo2i1e #spje%no nadvladao. !rankonij# je "adr3ao "a
se'e kao svoje vlastito vojvodstvo. Bavarsk#) Mvapsk# i Karantanij# nije) 2e<#ti2) 2ogao
"adr3ati kao posjede svoje naj#3e o'itelji nego i2 je 2orao dati pose'ne vojvode) ali i6 nije
#"eo i" stari6 vladarski6 dinastija) kao nasljedna dostojanstva) nego kao va"ale) ovisne o
striktno2 i"vr%avanj# o'ave"a pre2a nji6ovo2 kraljevsko2 senior#. 9 Saskoj je =enrik
#porno ali 'e"#spje%no nastojao #gro"iti vojvodski polo3aj porodi1e Bill#nga) dok je #
Lotaringiji i"'ila otvorena po'#na protiv njegove s#pre2a1ije koj# je tre'alo krvavo #g#%iti #
okr#tni2 'or'a2a %to s# potrajale gotovo dvije godine @*-5+A.
Nje2a$ke te%koe na &apad# iskoristili s# 2ad3arski velika%i da "'a1e 1areva %tienika) kralja
.etra Orseola) i na prijestolje doved# neaka kralja Stjepana po 2#%koj lo"i) Andrij# I. Iako
s# "'og toga poveli tri vojna po6oda) Nije21i s# 'ili pora3eni pa s# 2orali dop#stiti da se
Mad3arska potp#no osa2ostali.
9 'or'a2a "a oslo'o<enje Mad3arsk# je #velike po2agala .oljska. Ondje je opasnost od
selja$ki6 ne2ira #vjerila velika%e da je jaka 2onar6ijska vlast n#3na "a odr3anje nji6ove
klasne vladavine. I r#ski je kne" :aroslav stra6ovao pred %irenje2 p#$ki6 po'#na pa je
#spostavio do're politi$ke i 'ra$ne ve"e s kne"o2 Ka"i2iro2 I. Takva sig#rnost o2og#ila je
.oljskoj da osvoji isto$no i "apadno .o2orje) a od $e%koga kne"a Br3etislava je spora"#2o2
.oljskoj vraena Mleska.
Konsolida1ija .oljske "natno je olak%ala otpor $e%ke i .olapski6 Slavena pritisk# Nije2a1a.
He%ki kne" Spitignev II. protjerao je i" svoje "e2lje 2noge nje2a$ke dvorske sl#3'enike i
visoke 1rkvene dostojanstvenike i oja$ao sa2ostalnost $e%ke 1rkve latinskog o'reda)
pripre2aj#i se "a pogodan tren#tak da poni%ti i va"alski odnos $e%ke pre2a Nje2a$koj. Od
po$etka
G-D
J. polovi1e BI. st. "aredali s# i vojni$ki #spjesi Lj#tia i Bodria protiv nje2a$ki6 lokalni6
vlasti navje%#j#i '#d#i opi pokret "a oslo'o<enje.
Nje2a$ka prevlast po$ela je sla'iti i # Italiji) naro$ito #dajo2 toskan4ske vojvotkinje Beatri1e
"a "'a$enoga gornjolotaringijskog vojvod# 0otrida koji je 'io najogor$eniji neprijatelj
nje2a$koga kralja. Na j#g# Italije naglo je rasla 2o nor2anski6 vojvoda. .ose'i1e je velike
#spje6e # 'or'i protiv Bi"antina1a posti"avao Ro'ert 0viskard) jedan od najsposo'niji6
sinova groa Tankreda od =a#tevilla. 9" njega) njegov je 'rat Rikard *-5D. postao groo2 od
Averse. B#d#i da je nji6ov senior) vojvoda od Salerna) 'io protivnik papinski6 interesa na
j#g# Apeninskog pol#otoka) papa Leon IB. pok#%ao je # spora"#2# s 'i"antski2 vojni2
"apovjedni1i2a #pokoriti Nor42ane. On je preko vojvodstva Benevent @koje je od *-G*. 'ilo
# va"alsko2 odnos# pre2a papinstv#A napao nor2ansko podr#$je # Ap#liji) ali je kod grada
Kivitate 'io pora3en i "aro'ljen. To "aro'ljeni%tvo dovelo je do preokreta # odnosi2a.
Nor2ani s# pap# #skoro p#stili na slo'od#) ali je on pri"nao nji6ov# vlast na j#g# Italije #
svojstv# va"alni6 teritorija) no2inalno podvrgn#ti6 papinstv# @*-G,>*-G+A. Otkako je *-G5.
do%lo do kona$nog raskida s 1arigradski2 patrijar6o2 i Bi"anto2) papinstv# je kao save"nik
protiv nje2a$koga pritiska sa sjevera 'ila k#dika2o prikladnija vlast Nor2ana na j#g# Italije)
#" #vjet da pri6vate va"alski odnos pre2a papinstv#) negoli vjerski i politi$ki neprijateljska
vlast Bi"antina1a. Na toj je osnovi sada papinstvo pod#piralo daljnje vojne pot6vate
Nor2ana. Ro'ert 0viskard je do kraja *-G+. osvojio najvei dio Ap#lije i Kala'rije) ostaviv%i
Bi"antin1i2a sa2o #pori%ta na o'ala2aL a njegov naj2la<i 'rat) Roger) poveo je 'or'# protiv
Arapa na Si1iliji koja e 2# #skoro donijeti vlast nad 1ijeli2 ti2 otoko2.
&a'rin#tost Nje2a$ke s ra"vitko2 doga<aja # Italiji o$itovala se ponovni2 vojni2 po6odo2
=enrika III. preko Alpa. Ali # Nje2a$koj je dotle i"'ila nova po'#na velika%a) i on se 2orao
vratiti neo'avljena posla. Tek %to je po'#n# #spio #g#%iti) 1ar se ra"'olio i #2ro) ostaviv%i
prijestolje svo2e %estogodi%nje2 sin# =enrik# IV. @*-GC>**-CA.
J. !RANK9SKA DO SR/DIN/ BI. ST.
Kad s# ran1#ski velika%i god. +,D. nakon s2rti Lo#isa V. Lijenog "a kralja i"a'rali =#ga
Kapeta) ra"voj ran1#skog e#dali"2a ve je toliko 'io ra"2rvio politi$ki teritorij ran1#skoga
kraljevstva i pora"davao ko2peten1ije kraljevske vlasti e#dal1i2a) da je polo3aj =#ga
Kapeta na kraljevsko2 prijestolj# akti$no 'io si2'oli$an. Osi2 kraljevskog e#da koji je #
osnovi o'#6vaao sa2o podr#$je oko .ari"a) dr3avni se teritorij pod njegovo2 eektivno2
vla%# sastojao od petnaestak veliki6 e#dalni6 do2ena koje s# se i sa2e opet dijelile na vei
ili 2anji 'roj sitniji6 va"alni6 podr#$ja.
9 1rkveno2 pogled# !ran1#sko se kraljevstvo dijelilo na DG dije1e"a. Ali dok se # Nje2a$koj
ra"vio save" i"2e<# 1rkveni6 vlasti i kralja protiv teritorijalni6 @etni$ki6A vojvodstava) #
!ran1#skoj je kralj 2ogao #tje1ati na postavljanje jedva jedne treine 'isk#pa) i to gotovo 'e"
i"#"etka # sjeveroisto$ni2 o'lasti2a) dok s# ostale 'isk#pije 'ile "avisne ili o lokalni2
e#dalni2 gospodari2a ili akti$no ne"avisne od 'ilo kakve svjetovne vlasti.
G-,
!ran1#ska kraje2 B. st.
Kraljevska do2ena pri st#panj# =#g#esa Kapeta na vlast @+,DA
Me<#ti2) "a ra"lik# od polo3aja 'isk#pija # Nje2a$koj) ran1#ske 'isk#pije veino2 nis#
i2ale veo2a velike e#dalne "e2ljoposjede.
&'og svega toga) ran1#ski vladar # eri prvi6 Kapetovia nije 'io ni pokrovitelj i save"nik
1rkve # 'or'i protiv naj2oniji6 e#dala1a) ni save"nik e#dala1a protiv 1rkve) nego je 'io
podjednako ovisan o 'lagonaklonosti naj#tje1ajniji6 svjetovni6 i d#6ovni6 velika%a. Sa
sig#rno%# se 2ogao oslanjati sa2o na svoj# privatn# @o'iteljsk#A i kraljevsk# do2en#) na
2alo2 podr#$j# # o'lasti od .ari"a do Orleansa i sjeveroisto$no od .ari"a.
S o'"iro2 na takav svoj polo3aj) vladari i" k#e Kapetovia 2ogli s# poraditi na ja$anj#
svoga #tje1aja sa2o nastojanje2 da pro%ire opseg svoji6 do2ena i poveaj# 'roj va"ala
stvarno "avisni6 o kraljevskoj kr#ni. No takva se politika 2ogla ostvariti sa2o veo2a sporo i)
isprva) s vrlo sitni2 #spjesi2a.
0otovo od sa2og po$etka svoje vladavine =#go Kapet je 2orao voditi s#parni$k# 'or'# s
vojvodo2 Donje Lotaringije) Karlo2) koji je 'io poto2ak dinastije Karolinga @# C.
pokoljenj# nakon Karla VelikogaA. .oslije vi%e od $etiri godine ratovanja) karolin%ki
pretendenti naj"ad i%$e"avaj# s po"orni1e. Naprotiv) s nji6ovi2 save"niko2) nad'isk#po2
Rei2sa) =#go Kapet je
G-+
2orao @'e" kona$nog #spje6aA ratovati sve do svoje s2rti @++CAL no ta 2# je 'or'a pri'avila
veo2a lo%e odnose s papinstvo2.
:edini i"#"etno va3an #spje6 =#gove vladavine 'io je ostvaren ti2e %to je svoga sina Ro'erta
jo% "a 3ivota se'i pridr#3io kao s#vladara i tako 2# osig#rao nasljedstvo) postav%i osniva$e2
kraljevske k#e Kapetovia koja se odr3ala na vlasti sve do potkraj BVI. st. @do *IJ,. kao
i"ravna lo"a) a otada do *G,+. kao po'o$na lo"a ValoisA.
Ro'ert II. .o'o3ni @++C>*-I*A veo2a je 2nogo pa3nje posveivao prosperitet# svoje
privatne i kraljevske do2ene a tako<er i dis1ipliniranj# e#dala1a. .ose'no va3an #spje6
postigao je pripojenje2 B#rg#ndijskog vojvodstva svojoj do2eni nakon %to 2# je #jak)
vojvoda =enrik B#rg#ndijski)
*--J. #2ro 'e" nasljednika.
Dis1ipliniranj# e#dala1a i2ala je posl#3iti ini1ijativa sveeni$ki6 kr#gova kojo2 s# se
"ava<eni2 e#dal1i2a na2etale #stanove 7'o3jeg 2ira8 i 7'o3jeg pri2irja8. Tijeko2 B. i BI.
st. e#dalna je ra"2rvljenost dr3avnog teritorija i ras#lo dr3avne vlasti re"#ltiralo opo2
#n#tra%njo2 nesig#rno4%# i gotovo neprekidni2 ratni2 stanje2 # ko2 s# se 2e<#so'ne
'or'e e#dala1a raspla2savale pop#t po3ara %to #"astop1e i nai"2jen1e i"'ijaj# # ra"ni2
o'lasti2a dr3ave i %ire se # sklad# s ra"granati2 rod'inski2 pove"anosti2a interesa. .ovod
"a takve s#ko'e 'ila je sveopa gra'e3ljivost i na4silni%tvo e#dala1a koji s# svoje 3elje "a
poveanje2 "e2ljoposjeda) svoje 2r3nje i osvete na2irivali or#3ano2 silo2. Ratovanja)
p#sto%enja) plja$kanja i nasilja pretvorili s# se # na$in odr3anja i redovan o'lik 3ivota) # ko2
or2alno pri6vaanje kr%anskoga vjerskog na#ka i prividna po'o3nost nis# spre$avali
nikoga) ni svjetovne ni d#6ovne e#dal1e) da ostvar#j# svoje te3nje
'e" ikakvi6 predras#da.
Prtve takvi6 'eskr#p#lo"ni6 e#dala1a 'ili s# naro$ito $esto 'ogati sa2ostani i o'itelji
pre2in#li6 e#dala1a koji2a s# 2oniji s#sjedi nastojali preoteti 'a%tin#. Naro$ito je
stradavalo selja%tvo napadn#ti6 podr#$ja koje je # s#ko'i2a e#dala1a i"vrgavano #ni%tenj#
2aterijalni6 do'ara i i"i$ko2
"lostavljanj#.
$ini se da je ovakvo stanje pose'i1e o'ilje3avalo j#g !ran1#ske gdje je kraljevska vlast
pri"navana sa2o or2alno i gdje je ato2i"a1ija e#dalnog dr#%tva doprla najdalje. &'og toga
je ini1ijativa 1rkve da se o'#stavi ne4
G*-
prekidne ratovanje nikla na to2 podr#$j#) # nje"ino2 vlastito2 interes# prije svega) a "ati2 i
da oslo'odi neprekidne "araenosti sve one koje je to stanje #gro3avalo.
.oslije nekoliko po$etni6 ak1ija) god. ++-. or2iran je # .#F# prvi 2irovni save" e#dala1a
jedne sk#pine j#3noran1#ski6 pokrajina koji je "a'ranio provaljivanje # 1rkve) oti2anje
stoke) "aro'ljavanje t#<i6 seljaka i plja$k# p#tnika) #ni%tavanje #sjeva) palenje i r#%enje
gospodarski6 "grada i sli$no.
.o to2e 2odel# po$eli s# se or2irati sli$ni save"i "a #3a i %ira podr#$ja # dr#gi2 dijelovi2a
!ran1#ske. Najvi%i st#panj organi"irane o'ave"4nosti postign#t je na kon1il# # Bo#rges# god.
*-I,. koji je donio odred'# da se svaki vjernik @kr%aninA slo'odnog stale3a $i2 navr%i *G4t#
godin# 3ivota 2ora "akleti da e odr3avati 7'o3ji 2ir8 i da e $ak na po"iv 1rkve st#piti #
naro$it# 2ili1ij# "a o'ran# dogovorenoga 2ira 2akar i silo2.
Ovo2 2irovno2 pokret# koji je kraje2 B. i # po$etk# BI. st. 'io "a6vatio ve gotovo 1ijel#
!ran1#sk#) priklj#$io se i kralj Ro'ert II. .o'o3ni) pa je i on na sa'or# # Orleans# pok#%ao
proglasiti 'o3ji 2ir koji 'i va3io na 1ijelo2 dr3avno2 teritorij#.
Ali stvarnost e#dalnog poretka i nasilni%tvo ratni$ke klase e#dala1a nije se 2oglo o'#"dati
ni regionalni2 2irovni2 save"i2a ni opedr3avni2 propisi2a jer je #"rok ope "araenosti
'io # ve"i s raspado2 jedinstvene dr3avne vlasti i prijela"o2 javni6 sl#3'i # r#ke e#dalni6
gospodara. &'og toga s# se a2'i1ije svakog pojedin1a 2ogle ostvarivati sa2o spo2o#
i"i$ke sile i # ono2 opseg# koji je 'io ostvariv raspolo3ivo2 i"i$ko2 2oi takvoga
pojedin1a.
Oranje i 'rananje. Otpre2a vina. &idni sag Kralji1e Matilde) BI. st.
G**
.ola"ei od takvi6 isk#stava) 1rkva je pok#%ala da or2iranje 2irovni6 save"a dop#ni
instit#1ijo2 7'o3jeg pri2irja8 @Tre#ga DeiA koja 'i o'#stav# ratovanja odre<ivala ne
regionalno) nego vre2enski.
Ve *-JD. je jedan sinod # Ro#ssillon#) na skrajnje2 j#g# !ran1#ske) "a'ranio ratovanje
nedjeljo2. T# je "a2isao pro%irio sa'or # Arles# @*-5*A odrediv%i o'#stav# ratovanja od
srijede nave$e do ponedjeljka #j#tro) # spo2en Is#sovi6 2#ka) s2rti i #skrsn#a. Trajanje
7'o3jeg pri2irja8 poveavano je i nakon toga) pa je naj"ad *-G5. 1rkveni sa'or # Nar'onni
pri6vatio o'ave"ni prestanak ratovanja # sve#k#pno2 trajanj# od **G dana # godini @G
tjedana prije i poslije Bo3ia) *- tjedana prije i poslije 9skrsa i *- dana i"2e<# Spasova i
D#6ovaA.
Tijeko2 dr#ge polovi1e BI. st. #stanova 7'o3jeg pri2irja8 air2irala se i i"van !ran1#ske) #
Mpanjolskoj) Nje2a$koj) i Italiji) pa je *-+G. na kon1il# # Kler2ont# @s koga je pod
predsjedavanje2 pape 9r'ana II. 'io #p#en po"iv kr%anstv# da po<e # I. kri3arski ratA
donesena #niver"alna odl#ka o o'ave"no2 7'o3je2 pri2irj#8 "a 1ijelo kr%anstvo) # sklad# s
odred'a2a %to i6 je or2#lirao kon1il # Nar'onni i" *-G5.
Ali #"a sve o'ilje odl#ka o 7'o3je2 2ir#8 i 7'o3je2 pri2irj#8) ni jedna tada%nja vlast nije
i2ala dovoljno snage da te propise #istin# na2etne e#dalno2 #strojstv# dr3ave. Oni s# do
odre<enog st#pnja #spjeli o'#"dati 2ale e#dal1eL ali velike 2og#nike) koji s# se sporili oko
najvi%i6 polo3aja) pa $ak i oko kraljevske) 1arske ili papinske vlasti) sve s# na$elne i
2irotvorne odl#ke 2i2oila"ile.
9 !ran1#skoj se to o$itovalo nakon s2rti Ro'erta II. @*-I*A) kad je po nasljedno2 red#
kralje2 postao njegov sin =enrik I. @*-I*>*-C-A) pa je po'#n# svoga 2la<eg 'rata Ro'erta
2orao s2iriti #st#piv%i 2# B#rg#nd4sko vojvodstvo a protiv dr#gi6 velika%a ratovati vi%e od
dvanaest godina. 9 toj 'or'i "atra3io je po2o nor2andijskog vojvode Ro'erta gavla) ali j#
je 2orao platiti pro%irenje2 podr#$ja toga vojvodstva.
No) ve sin Ro'erta gavla) Vili2 Kopile @na vlasti od *-IGA vodio je neprijateljsk# politik#
pre2a ran1#sko2 kralj#. Dva =enrikova vojna pot6vata koja s# ga "'og toga na2jeravala
ka"niti "avr%ila s# te%ki2 pora"o2 kraljeve vojske.
Nakon s2rti =enrika I. kraljevska je vlast pre%la na njegova sina !ilipa. I. koji je i2ao tek C
godina) a regentsk# je vlast pre#"eo landrijski gro Bald#in V.
Ra"do'lje te 2alodo'nosti @*-C->*-CDA 'ilo je isp#njeno daljnji2 ja$anje2 veliki6
e#dalni6 porodi1a. Naj'listavije #spje6e od svi6 nji6 postigao je nor2andijski vojvoda Vili2
Kopile. On je *-CI. #spio kralj# preoteti pokrajin# Maine) a *-CC. je i"vr%io inva"ij# #
/nglesk# i postao engleski2 kralje2) iako je) kao vojvoda Nor2andije) i dalje pravno ostao
va"alo2 ran1#skog kralja. To2 okolno%# pojavio se # povijesti !ran1#ske posve nov
2o2enat koji je svoji2 #$inko2 trajno djelovao na o'likovanje politi$ki6 odnosa sve do
potkraj srednjovjekovnog ra"do'lja # povijesti te "e2lje.
G*J
I. N:/MAHKA I ITALI:A DO SVRM/TKA BORB/ &A INV/STITOR9
Nje2a$ki kralj =enrik IV. 'io je # $as# dolaska na prijestolje %estogodi%nje dijete) a regentsk#
je vlast pre#"ela njegova 2ajka. To je pr#3ilo prilik# dotad pritla$eni2 velika%i2a da se
oslo'ode pritiska kraljevske vlasti. .ose'i1e je '#ntovna 'ila porodi1a Bill#nga # Saskoj gdje
s# jo% 'ile jake stare poganske tradi1ije) a #pravo je na njeno2 podr#$j# a2'i1io"ni
nad'isk#p Bre2ena 3elio i"graditi 'or'eno sredi%te "a pokr%tavanje stanovni%tva # Sjevernoj
/vropi i na slavensko2 istok#.
Da 'i or2irala po#"dani oslona1 2e<# velika%i2a) regentkinja Agne"a je i"vr%ila
preraspodjel# vojvodstavaL ali novi 'avarski vojvoda Oton j# je prevario i pri2orao da st#pi #
sa2ostan) a novi2 je regento2 postao nad'isk#p Kolna) Anno. Njega je) 2e<#ti2) #spio
potisn#ti nad'isk#p Bre2ena Adal'ert.
9n#tra%nje 'or'e oko vlasti o2og#ile s# dotle ni" pro2jena # Mad3arskoj. Ondje je *-C-.
#2ro Andrija I.) a pretendenti s# 'ili njegov 'rat Bela I.) o3enjen kerko2 poljskoga kne"a
Mje%ka II.) i njegov sin Salo2on) o3enjen kerko2 pokojnoga 1ara =enrika III. 9 prvoj
nje2a$koj interven1iji # korist Salo2ona nje2a$ka je vojska pretrpjela pora") pa je kralje2
postao Bela I. Ali nakon skore s2rti Bele I. dr#ga nje2a$ka interven1ija osig#rala je vlast
Salo2on# @*-CI>*-D5A) ali je Mad3arska 2orala pri"nati va"alski odnos pre2a Nje2a$koj.
Malodo'nost =enrika IV. "avr%ila se *-CG) a glavni2 savjetniko2 ostao 2# je i dalje
nad'isk#p Adal'ert. On je svoga %tienika #p#ivao na ra"#"dan 3ivot da 'i nes2etano
"adr3ao akti$n# vlast # svoji2 r#ka2a. To je dovelo do nad'isk#pova pada @*-CCA) a sk#pina
velika%a koja je to ostvarila pri2orala je kralja da i"2ijeni na$in 3ivota) o3eni se Berto2 od
Torina i prione #" vladarske d#3nosti. Kad je #skoro =enrik IV. po3elio da se oslo'odi "apta i
poni%ti svoj prisilni 'rak) os#jetio je to papinski legat .etar Da2iani @*-C+A. Ti2 post#pko2
papinstvo je # 2lado2 kralj# po'#dilo ne#gasiv# 2r3nj#.
9klanjanje nad'isk#pa Adal'erta s naj#tje1ajnije #nk1ije # dr3avi iskoristila je saska
vojvodska k#a Bill#nga da ra"gra'i njegove "e2ljoposjede) a i 2isionarska djelatnost #
s#sjedni2 "e2lja2a je jenjala. Nj# je) #sto) na podr#$j# Bodria i Lj#tia one2og#avala i
sit#a1ija # ti2 "e2lja2a. Od vre2ena sla'ljenja nje2a$koga vanjskopoliti$kog #tje1aja pod
=enri4ko2 III. ondje s# "aredale vojne ak1ije protiv nje2a$koga vr6ovni%tva i te s# "e2lje
prakti$ki 'ile ne"avisne. Kijelo to podr#$je ostvarilo je tijeko2 BI. st. "natan privredni
napredak. Veo2a je oja$ala trgovina o'alni6 gradova sa Skandinavijo2) Dansko2 i
Novgorodo2) a # agrarni2 odnosi2a post#pno se or2irao veliki "e2lji%ni posjed sa
"a2e1i2a e#dalni6 eko4no2sko4so1ijalni6 odnosa. Na toj osnovi do%lo je # posljednjoj
treini BI. st. do or2iranja Vendske kraljevine koja je o'#6vaala podr#$je Bodria i Lj#tia
a povre2eno i dio &apadnog .o2orja. .revlast # to2 kraljevstv# i2ali s# Bodrii. Kr%anska
vjerska #pori%ta 'ila s# likvidirana a nje2a$ko je sveenstvo 'ilo protjerano. Kijelo podr#$je
Vendske kraljevine vratilo se
II Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
G*I
poganstv#) pa se ondje #velike dalje ra"vijao religijski siste2 stare slavenske pogonske vjere)
# dr#gi2 slavenski2 "e2lja2a #velike potisn#te po'jedo2 kr%anstva.
9n#tra%nji neredi koji s# po$eli # Saskoj pove"ali s# se s otvoreno2 po'#no2 'avarskog
vojvode Otona koja je dovela do pora"a po'#njenika i nove preraspodjele vojvodski6
polo3aja. Ali otpor se nastavio # Saskoj) a to je o2og#ilo daljnje #stanke velika%a # dr#gi2
dijelovi2a dr3ave.
D#gotrajno ratovanje) pove"ano s 2nogo'rojni2 ra"aranji2a) te%ko je poga<alo selja%tvo #
1ijeloj Nje2a$koj. I" Saske) gdje je do%lo do po'#ne seljaka "'og na2eta i k#l#ka %to s# i6
"a6tijevali kraljevski 2inisterijal1i) ne2iri s# se pro%irili i # dr#ga podr#$ja i popri2ili
o'ilje3je opega selja$kog #stanka protiv velika%ki6 "a2kova i 1rkveni6 i2anja. Ta opasnost
#vjerila je velika%e da je n#3no pri6vatiti i potpo2agati dovoljno sna3n# kraljevsk# vlast)
kadr# da osig#rava red. 9sto je =enrik IV. # "ajedni$ko2 interes# "a6tijevao po2o "'og
doga<aja # Mad3arskoj) gdje je 0ej"a I.) sin Bele I. i %#rjak poljskog kne"a Boleslava
S2jelog @*-G,>*-D+A #" po2o .oljaka *-D5. protjerao svoga 'ratia Salo2ona) koji je 'io
nje2a$ki %tienik) pa je prijetilo i"'ijanje rata s 2ad3arsko4poljsko2 koali1ijo2.
.rido'iv%i "a se'e) # takvi2 #vjeti2a) vein# 2agnata) =enrik IV) je pred#sreo ratovanje sa
svoji2 isto$ni2 s#sjedi2a) ali je iskoristio povoljn# sit#a1ij# i da slo2i opo"i1ij# # Saskoj
@*-DGA. Hinilo se da je ti2e neograni$ena kraljevska s#pre2a1ija nad e#dal1i2a 1ijele
Nje2a$ke 'ila kona$no ostvarena.
Ali # 2e<#vre2en# # Nje2a$koj se stvorilo takvo stanje # odnosi2a i"2e<# kraljevske vlasti
i 1rkve koje je s#ko' s papinstvo2 #$inilo nei"'je3ni2.
Od po$etka klinijevske i lotaringijske reor2e pa do po$etka dr#ge polovi1e BI. st. pro%lo je
ne%to 2anje od stoljea i pol) %to o'#6vaa 5 do G lj#dski6 pokoljenja. 9 to2e vre2ensko2
raspon# pro1es reor2iranja 1rkve i sveenstva ostvario je "natne #spje6e) ali je i2ao i 'rojne
padove. 9 Nje2a$koj je dod#%e otre"venio 3ivot po sa2ostani2a i na 'isk#pske polo3aje
doveo velik 'roj ispravni6 li$nosti) ali je 1rkv# # 1jelini podvrgao vladarev# a#toritet#) pa je
svaka nesta'ilna sit#a1ija na prijestolj# o2og#avala #1jenjivanje i preinake na polo3aji2a
koji s# se podjeljivali kao nagrada "a politi$k# i vojn# po2o # 'rojni2 "avjera2a i
o'ra$#ni2a 2e<# "ava<eni2 snaga2a.
9 Italiji s# se reor2na s6vaanja s 2nogo te%koa pro'ijala do papinskog prijestolja) a kad
s# papa2a po$eli postajati @na s2jen# s dr#k$ije orijentirani2 oso'a2aA i po'orni1i reor2e)
nji6ova s# se stre2ljenja s#ko'ljavala ili s nastojanje2 kraljevske i 1arske vlasti da papinstvo
podvrgne # podlo3nost pre2a dr3avi) ili pak) # ra"do'lji2a kad je kraljevska i 1arska vlast
'ila neeikasna) sa svevla%# i sa2ovoljo2 svjetovni6 velika%a # Ri2# i .apinskoj dr3avi) #
okvir# ta2o%nje totalne e#dalne anar6ije. &'og toga se papinstvo > naro$ito od Kle2enta II.
@*-5CO5DA) nakon epo6e # kojoj je rasp#snost papa k#l2inirala s li$no%# Benedikta IB.) "a
pontiikata ni"a papa) prete3no nje2a$ke narodnosti > pod neposredni2 #tje1aje2 veliki6
po'ornika reor2e .etra Da2ianija i redovnika =ilde'randa 2oralo 'oriti s dvojaki2
te%koa2aE s ovisno%# visokog sveenstva # Nje2a$koj o svjetovnoj vlasti i s novi2 valo2
d#'oke de2orali"a1ije koja se) # re"#ltat# e#dalnog ras#la # Italiji) do$epala sveeni$kog
stale3a.
G*5
9sto je i opa sit#a1ija sada 'ila dr#k$ija. Reor2ne te3nje nis# vi%e vr%ile svoj o'noviteljski
pritisak odo"do) i" 'a"e 1rkvene organi"a1ije) nego je njeno is6odi%te 'ilo vodstvo tada%nje
1rkve) na $el# s reor2ni2 papa2a i" sredine i dr#ge polovi1e BI. stoljea.
Me<#ti2) dok s# i" redova nje2a$kog reor2nog episkopata "aredo2 dola"ile jake li$nosti na
papinsko prijestolje) # sa2oj Nje2a$koj reor2na s# nastojanja 'ila prakti$ki one2og#ena.
:o% je Konrad II. 'io o'#stavio svak# po2o reor2i i 1rkvene sl#3'e siste2atski podre<ivao
interesi2a svoje politike. &a desetgodi%nje 2alodo'nosti njegova nasljednika) =enrika IV.) i)
"ati2) # novo2 desetgodi%nje2 ra"do'lj# njegova ratovanja s #n#tra%nji2 i vanjski2
protivni1i2a i # #vjeti2a kraljeve 3estoke 2r3nje pre2a papinstv#) # Nje2a$koj je opet
prevladalo k#povanje i prodavanje 'isk#pski6 i opatski6 polo3aja pristali1a2a ove ili one od
ra"li$iti6 2e<#so'no s#ko'ljeni6 snaga.
&'og ovakvog stanja papinstvo je s2atralo da je n#3no te2eljne re4or2ne "a2isli
klinijevskog i lotaringijskog pokreta nadop#niti dodatni2 i konsekventnije ra"ra<eni2
s6vaanji2a naro$ito # pogled# odnosa i"2e<# svjetovne i 1rkvene vlasti.
9 t# svr6# oja$alo je pro#$avanje kanonskoga prava) pa s# na toj osnovi or2#lirane te"e o
ne"avisnosti i $ak prvenstv# 1rkve nad svjetovno2 vlasti. Kao arg#2enta1ija "a takva
s6vaanja) tada je nastala i opse3na pravna 7&'irka od D5 poglavlja8) 2e<# koji2a je jedno)
pod naslovo2 7O prvenstv# Krkve8) deiniralo nedvoj'eno pravo papinstva na prevlast nad
svjetovni2 gospodari2a. .ose'n# s# va3nost i2ali spisi kardinala =#2'erta od MoFen4
2o#tiera 7.rotiv kleveta 0rka8 @# ko2e je) # okvir# pole2ike s 1arigradski2 patrijar6o2
Mi6ajlo2 Ker#larije2) kriti"irao podlo3nost 1rkve svjetovnoj vlastiA i 7.rotiv si2onijaka8) #
ko2e se odnos i"2e<# svjetovne i d#6ovne vlasti #spore<#je s odnoso2 i"2e<# tijela i d#%e i
tvrdi da d#%a) kao vje$na) 2ora 'iti nadre<ena tijel# jednako kao %to 1rkva 2ora #pravljati
djelatno%# dr3ave.
9sporedo s takvo2 teoretsko2 aktivno%#) papinstvo je poti1alo i organi"iralo odr3avanje
2nogi6 1rkveni6 kon1ila) ve"#j#i preko nji6 ra"li$ita podr#$ja "apadnog kr%anstva #" Ri2
kao naja#toritativnije vjersko sredi%te i #pori%te nepo2irljivi6 stavova # pogled# odnosa
pre2a svjetovnoj vlasti i pitanji2a sveeni$ke dis1ipline.
.ose'no je "na$enje # pri2jeni takvi6 na$ela i2ao #spon na papinsko prijestolje Stjepana IB.)
koga je i"a'ralo sa2o ri2sko sveenstvo #" po2o gradskog stanovni%tva) ne pitaj#i
kraljevsk# vlast ni "a savjet ni "a 2i%ljenje.
Taj je i"'or 'io #toliko va3niji %to je novi papa potje1ao i" gornjolota4rin%ke vojvodske
o'itelji) $iji se $lan 0otrid Bradati) veo2a neprijateljski raspolo3en pre2a nje2a$ko2 kralj#
koji ga je li%io vojvodstva) 'io o3enio #dovi1o2 toskanskog 2arkgroa Bonia1ija) i tako
Toskan# pretvorio # sna3no #pori%te prot#nje2a$ki6 stre2ljenja i save"nika papinski6
interesa.
9" po2o te politi$ke snage papinstvo je *-C-. s#"'ilo pok#%aj ri2ski6 e#dala1a da prot#re
i"'or svoga pretendenta na papinsko prijestolje. Tek nakon o%tri6 #li$ni6 'or'i reor2na je
stranka) koj# je predvodio =ilde4'rand) osig#rala i"'or Nikole II. Kri"a koja je pri to2 'ila
pre'ro<ena potakla je papinstvo da donese #tvr<en# pro1ed#r# "a '#d#e 'iranje pape. 9 t#
svr6# odr3an je *-G+. # Lateran# veliki 1rkveni sa'or koji je donio propis
G*G
po ko2e #'#d#e papin# li$nost 2ora najprije designirati "'or od seda2 ri2ski6 kardinala4
'isk#pa @tj. 'isk#pa ri2ski6 s#'#r'ani6 'isk#pijaA) a "ati2 e ga 'irati svi kardinali @tj. osi2
prvonavedeni6 jo% i 3#pni1i ri2ski6 3#pa) koje s# tada na"ivali kardinali4sveeni1iAL nakon
toga svi dr#gi ri2ski sveeni1i i gradski p#k daj# svoj pristanak na i"a'ran# li$nost. Svako
pravo 1ara da #naprijed odre<#je papin# li$nost 'ilo je to2 odred'o2 #kin#to.
O$ek#j#i 3estok otpor nje2a$koga kralja) papinstvo je #$vrstilo save" s toskanski2
2arkgroo2 0otri<o2 Bradati2) ran1#ski2 kralje2 !ilipo2 I. i Nor2ani2a.
.apino "alaganje protiv nikolai"2a i si2onije pri'avilo je 1rkvi #tje1ajne pristali1e i na
sjever# Italije) naro$ito # Milan#. Ondje s# dva p#$ka propovjednika) Ariald i Landol)
podvrgavala o%troj kriti1i ra"#"dani 3ivot sveenstva i 'isk#pa stvoriv%i svoji2 na"iranji2a
t"v. patarski pokret 2ilanskoga sirotinjskog stanovni%tva i" predgra<a. 9 povod#
eksko2#nika1ija koji2a s# patare #darali 2ilanski nad'isk#p a i dr#gi lo2'ardijski 1rkveni
velikodostojni1i) patarski s# vo<e apelirali na Ri2 i on je pri2orao prelate da #kin# i"re$ena
i"openja i $ak pri6vate i sa2i o'ave"# da e progoniti nikolaite i si2onijake. Ti2e je
patarski pokret # Sjevernoj Italiji postao save"niko2 papinstva.
Sva va3na dostign#a papinske reor2ne politike "apala s# # kri"# kad je nakon s2rti Nikole
II. ri2ska aristokra1ija) ovaj p#ta #dr#3iv%i se s kraljevsko2 vla%#) pok#%ala dovesti
prot#pap# nas#prot Aleksandra II. koji je 'io kandidat reor2ne stranke. Aleksandar se odr3ao
"a6valj#j#i po2oi Nor2ana. Ali ta nji6ova interven1ija "a'rin#la je podjednako toskanskog
2arkgroa kao i kralja) pa je =enrik IV. na 1rkveno2 sa'or# # A#gs'#rg# potvrdio i"'or
Aleksandra II. Ti2e je kraljevska vlast "ao'ila"no i opet air2irala svoj #tje1aj na
postavljanje pape) iako je 'ila pri"nata li$nost reor2ne stranke.
Daljnje ja$anje kraljevskog #tje1aja pro#"rokovao je porast 2oi Nor2ana # :#3noj Italiji.
Oni s# na j#g# .ol#otoka preoteli gotovo sve teritorije Bi"antin1i2a i ve *-C*OCJ. postigli
"natne #spje6e protiv Arapa na Si1iliji. Ali nji6ove s# se preten"ije pro%irile i pre2a sjever#)
pa s# po$eli napadati i ri2ske posjede pri2orav%i ti2e papinstvo da tra3i vojn# po2o od
nje2a$koga kralja. Do$ekav%i taj povod veo2a pripravno) =enrik IV. je povjerio 0otrid#
Bradato2 da potisne Nor2ane) %to je ovaj i #$inio. Tako je papa) ranije protivnik nje2a$koga
#tje1aja # Italiji) sada 2orao 'iti o'ave"an na "a6valnost =enrik# IV.) a 0otrid je $ak postao
i"vr%itelje2 njegovi6 nare<enja. Ali doga<aji # sjevernoj Italiji 'r"o s# ra"'ili taj privre2eni i
#2jetno sa"dani save".
9 Milan# je) nai2e) nad'isk#p Vido dao i"vr%iti pokolj patarski6 vo<a) a opi #stanak patara
koji2 s# oni reagirali na taj $in predao i2 je akti$n# vlast # to2e grad#. A nakon s2rti
nad'isk#pa Vida oni s# $ak i2enovali svoga kandidata "a polo3aj nad'isk#pa. Ali i kralj je
postavio svoga kandidata) ko2e se papa #sprotivio "ala3#i se "a patarskog pretendenta.
Spor se veo2a "ao%trio i prijetio otvoreni2 s#ko'o2 i"2e<# pape i kralja) #toliko vi%e %to je
Aleksandar II. "aprijetio =enrik# $ak i"openje2 i" 1rkve ako ne #skrati po2o papini2
protivni1i2a.
9 takvoj sit#a1iji dotada%nji je papa #2ro) a ri2sko sveenstvo i p#k s# opo2 spontano2
akla2a1ijo2) s tek naknadni2 odo'renje2 kardinala)
G*C
proglasili =ilde'randa papo2) a on je "ati2 #"eo i2e 0rg#r VII. @*-DI> *-,GA.
Kraljev polo3aj 'io je # to2 tren#tk# veo2a nepovoljan jer je #pravo 'io i"'io #stanak saski6
velika%a) pa je on #p#tio papi pis2o # ko2 je po3alio %to je preoti2ao 1rkvena i2anja)
prodavao 'isk#pske polo3aje i # Milan# po2agao nepravedn# stvar) i o'javio svoje
pokoravanje volji papinske vlasti. &a #"vrat) papa 2# je svoji2 posredovanje2 po2ogao #
sklapanj# 2ira sa Sasi2a.
Osjeaj#i se po'jedniko2) papinstvo je s2jesta i"vanredno2 energijo2 po$elo o'javljivati
odred'e i nare<enja "a posv#da%nj# likvida1ij# ni4kolai"2a i si2onije.
No kad je do%lo do proved'e ti6 "aklj#$aka) iskrsle s# i"vanredne te%koe. 9 nje2a$koj je
postojala veo2a sna3na opo"i1ija 1eli'at#) a # !ran1#skoj se kralj !ilip I. nije 3elio odrei
prodavanja visoki6 1rkveni6 sl#3'i.
S o'"iro2 na to da je naro$ito jak otpor papinski2 2jera2a dola"io i" redova svjetovnoga
sveenstva) odr3an je o opoj sit#a1iji # Krkvi novi sinod # Ri2# @po$etko2 *-DGA na ko2 je
propisi2a o s#"'ijanj# nikolai"2a i si2onije dodan i dekret o laji$koj investit#ri koji2 je
"a'ranjeno da 'isk#pe i opate na nji6ove 1rkvene polo3aje @'e" o'"ira na to tko i6 je i"a'raoA
postavljaj# svjetovni velika%i i vladari podjeljivanje2 'isk#pskog prstena ili pastirskog %tapa)
$i2e se si2'oli"iralo da i2 nji6ove sveeni$ke i pogla4varske #nk1ije # sa2ostani2a daje
svjetovna vlast. Ta praksa po$ivala je na $injeni1i %to s# 'isk#pi i opati st#panje2 na svoj#
sveeni$k# #nk1ij# pre#"i2ali i lenska i2anja %to s# i6 svojedo'no te 'isk#pije ili opatije
do'ile od kraljeva ili svjetovni6 velika%a) pa s# s ti2 # ve"i postajali i nosio1i2a s#dski6)
poreski6 i dr#gi6 i2#nitetni6 prava koja s# prvo'itno vr%ili lokalni #nk1ionari javne vlasti.
&'og takvi6 ovla%tenja svjetovne s# vlasti s2atrale da i2aj# pravo #tje1ati na i"'or i
postavljanje 1rkveni6 dostojanstvenika) jer i6 je ra"vitak e#dalni6 odnosa #$inio i vr%io1i2a
javnopravni6 #nk1ija na podr#$j# nji6ovi6 lena. Kad 'i svjetovne vlasti pristale na
podvrgavanje 1rkveni6 dostojanstvenika isklj#$ivo papinskoj vlasti @"'og toga %to s#
sveeni1iA) onda 'i 'rojna i prostrana 1rkvena lena akti$no 'ila i"dvojena i" dr3avnog
politi$kog sastava i pretvorena # nek# vrst #niver"alne i gole2e) pre2da dislo1irane papinske
dr3ave. Ostvarenje2 takve svjetske vlasti papinstvo 'i nes#2njivo steklo pres#dan #tje1aj na
"'ivanja # svi2 dr3ava2a i) prakti$ki) # velikoj 2jeri "aista pod4vrglo svjetovn# vlast
1rkvenoj.
S#protno takvoj o1jeni tenden1ija) papinstvo je 3eljelo da svoje "a2isli o ne"avisnosti 1rkvene
vlasti i $ak o p#noj opravdanosti s#pre2a1ije Krkve nad svjetovni2 vlasti2a ponovo i jo%
d#'lje teoretski o'ra"lo3i i sl#3'eno deinira. 9 t# svr6# je 0rg#r VII. sastavio spis po"nat
pod na"ivo2 Di1tat#s papae. 9 nje2# se nagla%ava 'o3ansko podrijetlo 1rkve i #tvr<#je
nje"ina nepogre%ivost. &'og toga papa kao najvi%i poglavar te Krkve i nasljednik apostola
.etra) ko2e je sa2 Is#s) Sin Bo3ji) povjerio poglavarstvo nad to2 Krkvo2 i2a pravo na
apsol#tn# i neograni$en# d#6ovn# vlast nad kr%anski2 svijeto2. .apa je "akonodava1 "a sve
1rkvene #stanove) a nje2# ne2a pravo s#diti nitko osi2 Boga. Kao %to je staranje "a vje$ni
3ivot d#%e i njeno spasenje 'itni s2isao postojanja) ko2e i lj#dski tjelesni opstanak tre'a da
'#de podlo3an) tako se i dr3ava) kao #stanova od ovoga svijeta) tre'a podvri d#6ovno2
vodstv# Krkve) staratelji1e
G*D
Krkva # Ott2ars6ei2#) # Al"as#) t
*-5+.
"a $ovjekov opstanak # vje$nosti. Ako papa i Krkva o1ijene da svjetovni vladar ne #pravlja
dr3avo2 # d#6# 'o3ji6 i 1rkveni6 propisa) onda papa 2o3e) po svo2e od Boga dano2 prav#)
1arevi2a i kraljevi2a od#"i2ati $ak i kr#n# i nji6ove podanike ra"rje%avati "akletve
vjernosti.
S2isaona d#'ina i dalekose3ne arg#2enta1ije %to s# i6 o'je s#protstavljene strane i"nosile #
svoji2 teoretski2 spisi2a svjedo$e o to2e da je ra"vitak srednjovjekovni6 dr#%tveni6 i
politi$ki6 odnosa na2etao 'itne dile2e o to2e kako 'i tre'alo #rediti sve#k#pne
tada%nje odnose 2e<# lj#di2a i pona%anje $ovjeka pre2a $ovjek#. Ali kao klj#$ pri tra3enj#
rje%enja "a ta pitanja sva je po"ornost 'ila #pravljena ne na te2eljni odnos 2e<# lj#di2a #
pro1es# proi"vodnje nego na dono%enje odl#ke o to2e tko i s kakvi2 inspira1ija2a i
1iljevi2a tre'a da dr3i vlast i #pravlja opstanko2 lj#di. S2atralo se da s# vladavinska
na$ela pres#dna "a str#kt#riranje poretka i o'likovanje realnosti i da ta realnost "avisi o volji i
"a2isli2a najvi%i6 poglavara. &'og toga %to se rje%enja pro'le2a "a2i%ljalo kao alternative
vladanja) nji6ovo se s#$eljavanje n#3no pretvaralo # 'or'# koja je isprva 'ila
'esko2pro2isna i "a6tijevala apsol#tn# po'jed# "a jedn# ili dr#g# kon1ep1ij#) ali je na kraj#)
poslije vi%e de1enija 3estokog ra"ra$#navanja) ipak 2orala pristati na podjel#
ko2peten1ija #n#tar vladavinskog s#stava koji) #"a sv# sna3n# #stalasanost oponenata) nije #
svoji2 so1ijalno4ekono2ski2 te2elji2a #ope dola"io # pitanje. Na veo2a re"ol#tno
o'javljena papinska stanovi%ta =enrik se isprva #ope nije o'a"irao. Dokon$av%i s #spje6o2
'or'# protiv po'#ne saski6
G*,
velika%a @*-DGA) on je i dalje postavljao 1rkvene poglavare po svojoj volji. Kad je "ati2 #
Milan# i"'io #stanak patara protiv nad'isk#pa i kad ovaj nije 'io kadar da #g#%i ne2ire)
=enrik IV. je i2enovao novoga nad'isk#pa) orijentiranoga i"ra"ito antireor2no i
prot#papinski.
Takav post#pak #rodio je najprije sve o%triji2 pole2ika2a) a "ati2 papino2 prijetnjo2
=enrik# da e ga i"opiti i" Krkve i li%iti kraljevske vlasti ako svoje 2jere ne opo"ove.
To 2e<#ti2 vi%e nije 2oglo ostati 'e" odgovora. 9 t# svr6# je J5. I. *-DC. # Ror2s# @#
!rankonijiA odr3an veliki sa'or nje2a$koga visokog sveenstva i velika%a koji je # kraljevoj
pris#tnosti proglasio da je 0rg#r VII. ne"akonito do%ao na svoj polo3aj isklj#$ivo po'#no2
svjetine # Ri2#) da papinstvo sa2ovoljno prisvaja pravo vladanja nad 1ijeli2 kr%anski2
svijeto2 i pravo da postavlja i "'a1#je svjetovne vladare. .ripisivani s# 2# i nedop#%teni
oso'ni odnosi s 2ajko2 1ara =enrika VI.) Agne"o2) s Bea4tri1o2) vojvotkinjo2 od Toskane
i njeno2 kerko2 i 'a%tini1o2 toga vojvodstva) Matildo2. Na "avr%etk# "asjedanja svaki je
od pris#tni6 'isk#pa potpisao i"jav# kojo2 #skra#je svoj# posl#%nost 7redovnik# =ilde4
'rand#8 i pori$e 2# pravo na polo3aj i naslov pape.
Nakon toga odr3an je # .ia1en"i i sa'or sjevernoitalski6 1rkveni6 dostojanstvenika koji je
odo'rio Vor2ske "aklj#$ke i tako<er proglasio "'a1ivanje 0rg#ra VII.
&a #"vrat) papa je svi2a s#dioni1i2a sa'ora # Ror2s# i .ia1en"i "aprijetio i"openje2 i"
Krkve ako se # rok# od C 2jese1i ne odrekn# svoji6 odl#ka) a =enrika IV. je proglasio li%eni2
polo3aja nje2a$koga i italskog kralja) sve je njegove podanike ra"rije%io "akletve na vjernost
i "'a$enoga kralja #dario 1rkveni2 prokletstvo2.
Iako je i kralj naredio troji1i 'isk#pa i" svoje neposredne pratnje da proglase i"openje 0rg#ra
VII. i" Krkve) ipak s# papine prijetnje pokole'ale 2noge nje2a$ke prelate. 9 Saskoj je
papino ra"rje%enje "akletvi na vjernost kralj# o2og#ilo #ta2ni$eni2 velika%i2a da se
oslo'ode "atvora i o'nove #stanak. Naglo 2ijenjanje raspolo3enja # Nje2a$koj potaklo je
troji1# vojvoda) %vapskog) 'avarskog i karantanskog) da # s#glasnosti s nekoli1ino2 'isk#pa
"a *C. B. *-DD. sa"ov# novi veliki sa'or 1rkveni6 i svjetovni6 velika%a # Tri'#ni) # !rankoniji
@'li"# Main"aA na ko2 s# velika%i i"javili da e se'e s2atrati ra"rije%eni2a podani$ke
posl#%nosti kralj# ako on do po$etka *-D,. ne is6odi svoje oslo'o<enje od 1rkvenog
prokletstva i opo"iv svoga i"openja i" Krkve. 9 isto vrije2e predlo3eno je da se J. II. *-D,.
odr3i dr3avni sa'or # A#gs'#rg# na ko2e e se) # sklad# s papino2 o1jeno2 sit#a1ije)
donijeti kona$na odl#ka o kraljev# polo3aj#.
B#d#i da je postojala realna 2og#nost da na to2 sa'or# '#de "'a4$en) =enrik je odl#$io da
od pape "atra3i opo"iv i"re$eni6 ka"ni. 9 t# je svr6# potajno kren#o # Italij#) odakle je i papa
ve 'io po%ao # A#gs4'#rg. Ali jer nije "nao "a kraljev# pripravnost da se pokori) 0rg#r VII.
se) #pla%en vije%# o njegov# dolask#) sklon#o # "a2ak Kanossa) 'li"# grada Reggio) #
sjeverno2 dijel# toskanske 2arkgroovije) koji je pripadao groi1i Matildi. 9ste3#i se od
pre#ranjenog opro%tenja 'e" i"ri$iti6 kon1esija) ostavio je kralja da p#na tri dana $eka
#ta'oren sa 3eno2) trogodi%nji2 sino2 i skro2no2 pratnjo2 pred "idina2a "a2ka. T# se
kralj # pokajni$koj 6aljini) 'e" ikakva kraljevskoga "naka pojavljivao
G*+
pred #la"o2 2olei da ga papa pri2i i pri6vati njegovo pokajanje. Naj"ad je "agovoro2
neki6 papini6 pristali1a p#%ten # grad. T# se # s#"a2a 2orao 'a1iti papi pred noge pri"naj#i
svoje grije6e i preklinj#i pap# da 2# oprosti. Is6odiv%i na taj na$in odrje%enje od svi6 ka"ni)
pri2io je papin 'lagoslov i odo'renje da ponovo "avlada kao kralj.
Kio taj 2#$ni pri"or 'io je "a =enrika te%ko oso'no poni3enje) ali je "apravo 'io velika i
do'ro s2i%ljena kraljeva diplo2atska po'jeda. Do'iv%i opro%tenje @koje 2# papa) po vjerski2
na$eli2a koja tra3e da se pokajnik# grijesi 2oraj# oprostiti) nije 2ogao #skratitiA on je
s2jesta opet i2ao pravo da od svoji6 podanika i velika%a "a6tijeva posl#%nost. Ti2e je
raskin#o save" i"2e<# papinstva i nje2a$ki6 velika%a jer s# sada ovi 4ako se ne pokore kralj#
> 2ogli 'iti tretirani kao '#ntovni1i. S#protno to2e) papa je dod#%e do'io 2oraln#
"adovolj%tin#) ali je ostao 'espo2oan # 'or'i "a ostvarenje svoji6 %iri6 reor2ni6 1iljeva.
To se veo2a jasno o$itovalo kad s# opo"i1ionarni nje2a$ki vojvode i dr#gi velika%i) koji s#
o$ekivali da e =enrik IV. 'iti "'a$en) sa"vali novi dr3avni sa'or @# !or166ei2#) #
!rankonijiA od kog s# o$ekivali da e #kloniti neo2iljelog vladara. .apa) nai2e) nije na taj
sa'or 2ogao doi a ni 'ilo kako dr#k$ije po2oi ne"adovoljni1i2a) jer vi%e nije kralja) po
i"vr%enoj pokori) 2ogao s2atrati prijest#pniko2.
.a ipak) sak#pljeni velika%i s# # !or166ei2# na vlastit# r#k# svrgn#li =enrika IV. i na
njegovo 2jesto i"a'rali vojvod# R#dola %vapskog) a da on pri to2e nije papinstv# 2orao
dati nikakva ja2stva # pogled# vo<enja reor2ne politike.
9" novoi"a'ranoga prot#kralja pristajalo je sa2o %vapsko ple2stvo te 'avarski i karantanski
"'a$eni vojvode. Naprotiv) =enrik IV. ok#pio je oko se'e sve ostale. 9"a nj je pristajao i $e%ki
kne" Vratislav II. @*-C*>*-+JA ko2e je =enrik IV. pri"nao pravo da "aposjedne Meissensk#
2ark# i L#43i1#) a "ati2 i A#strijsk# 2ark#) na %tet# Bavarske. Me<# =enrikove po2aga$e
#'rajala se i veina nje2a$ki6 gradova i veo2a 2nogo ni3ega
svjetovnog sveenstva.
Isprva se o$ekivalo da e papinstvo # nastalo2 spor# i"rei ar'itra3n# pres#d#. Ali ono je
prep#%talo 2e<#so'noj 'or'i da iskristali"ira odl#k#) s2atraj#i da e po'jednik # svako2
sl#$aj# tre'ati njegovo pri"nanje i stoga 'iti pripravan da "aja2$i o$ekivane kon1esije. 9 isto
vrije2e papini s# legati # Nje2a$koj neprestano pratili ra"voj doga<aja.
Kad se 2e<#ti2) po$etko2 *-,-. po'jeda po$ela o$igledno priklanjati =enrikovoj strani i
kad je =enrik od pape sve #pornije stao tra3iti 2oraln# i politi$k# potpor# ne o'eavaj#i
nikakve #st#pke) papa se neo$ekivano opredijelio "a sla'ij# stran#) koja svoj# po'jed# jedva
da je 2ogla o$ekivati od svoga or#3ja) pa je nes#2njivo 'ila pripravna na ve# "a6valnost.
Na toj osnovi papa je jo% # o3#jk# *-,-. sa"vao # Ri2# sinod koji je otvoreno pri"nao
R#dola Mvapskog kralje2 Nje2a$ke) a =enrika je ponovo opt#3io "'og kr%enja laji$ke
investit#re @$ega je "aista i 'iloA) od#"eo 2# pravo da se na"iva kralje2) po dr#gi p#ta ga
i"opio i" Krkve i
#dario 1rkveni2 prokletstvo2.
Kao %to se papa i ovo2 prigodo2 posl#3io isti2 2jera2a koje s# =enrika prije tri godine
pri2orale na pokorenje # Kanossi) tako je i =enrik ponovo organi"irao odr3avanje 1rkvenog
sa'ora @# BriZen#) # j#3noj
GJ-
BavarskojA koji je proglasio "'a1ivanje 0rg#ra VII. s papinske stoli1e) ali je ovaj p#ta i" 1rkve
i"openi 'iv%i nad'isk#p Ravenne i"a'ran "a pro4t#pap# pod i2eno2 Kle2ent III.
9 sklad# s o$ekivanje2) papinske s# se sank1ije i ovaj p#t poka"ale kao #tje1ajnije) pa se 'roj
=enrikovi6 pristali1a po$eo osipati. I"van grani1a Nje2a$ke 2e<# 2alo'rojni2 =enrikovi2
save"ni1i2a naj#tje1ajniji je 'io $e%ki kne" Vratislav II. !ran1#ski kralj !ilip I. nije
odo'ravao papin# 'or'# protiv si2onije) ali se nije #pletao # s#ko'e. 9 .oljskoj je Boleslav
S2jeli @*-G,>*-D+A dokin#o va"alsk# podlo3nost Karstv#) a *-D5. je .oljsk# pri"nao leno2
papinske stoli1e. 9 Kijevskoj R#siji s# s#parni%tva 2e<# kne3evski2 pretendenti2a dovela
do kole'anja politi$ke orijenta1ije) pa je najprije I"jaslav :aroslavi "a#"eo vlast s poljsko2
po2oi i tako<er pri"nao lensk# "avisnost svoje "e2lje o papinstv#) ali je "ati2 njegov
naj2la<i 'rat) Vsjevolod) o3enjen kerko2 1ara Konstantina IB. Mono2a6a) o'novio
pro'i"antsk# i antipapinsk# politik# R#sije. 9skoro je @*-D+A i"'ila '#na i # .oljskoj) pa je
Boleslav 2orao i"'jei # Mad3arsk# gdje je i #2ro) a njegov 2la<i 'rat i nasljednik)
Vladislav =er2an) pri"nao se nje2a$ki2 va"alo2) prep#stiv%i svoj# "e2lj# e#dalno2
ras#l#.
Osi2 ovi6 2ijena # .oljskoj i R#siji) ostale s# evropske "e2lje pri4stajale #" 0rg#ra VII. Do
i"2jene # vojno2 polo3aj# dovela je) 2e<#ti2) preorijenta1ija nje2a$ki6 velika%a) pa je
vojska R#dola Mvapskog pod4jesen *-,-. postigla velik# po'jed#) ali je R#dol Mvapski # toj
'i1i pogin#o.
Snage opo"i1ije 'ile s# ti2e li%ene svoje sredi%nje li$nosti i privre2eno nepripravne da
iskoriste postign#ti vojni #spje6. 9 isto vrije2e) # Italiji s# Nor2ani) kao glavna snaga na
koj# se papinstvo @ne 'e" te%koaA nastojalo oslanjati) 'ili "a#"eti osvajanje2 Si1ilije od
Arapa i) nakon pada Barija @*-DJA) kao posljednjeg 'i"antskog #pori%ta na .ol#otok#)
anga3irani grandio"ni2 plano2 da napado2 preko /pira osvoje 1ijeli Bi"ant. Stoga se $inilo
da nagli po6od # Italij# o'eaje "natne re"#ltate. Kraje2 *-,-. i po$etko2 *-,*. ta je vojna
ak1ija doprla do Ri2a) ali opsada toga grada nije postigla #spje6) pa je =enrik stao
siste2atski raditi na prido'ijanj# pristali1a # dr#gi2 dijelovi2a Italije. Oso'ito je 2nogi2
gradovi2a dodjeljivao povelje o gradski2 sa2o#pravni2 povlasti1a2a po2a3#i ti2e
ra"vitak koji 2# je 'io do'rodo%ao # realno2 odnos# snaga) no koji ni po $e2# nije 'io
sastavni dio njegove vi"ije o evropskoj politi$koj i dr#%tveno4ekono2skoj '#d#nosti.
Velika po'jeda Ro'erta 0viskarda kod Dra$a @*-,*A privla$ila je dotle nor2anski pot6vat sve
d#'lje pre2a #n#tra%njosti Balkana. &'og toga se =enrik IV. nije "a'rin#o %to s# njegovi
protivni1i # Nje2a$koj #2jesto R#dola Mvapskog kao novoga prot#kralja i"a'rali
lotaringijskoga groa =er2ana. .rotiv Ro'erta 0viskarda sklopio je save" s Bi"anto2) i"vr%io
vojni pritisak pre2a nor2ansko2 teritorij# # :#3noj Italiji i ti2e pri2orao 0viskarda da se
vrati na .ol#otok radi o'ra$#na s Nije21i2a. .rotiv toga plana =enrik je # Ap#liji > 2o3da
'i"antski2 nov1e2 4potakao #stanak velika%a protiv Ro'erta 0viskarda koji je njegove vojne
snage ondje ve"ao d#3e od dvije godine) &'og toga je otpor ponovo opsjedn#toga Ri2a po$eo
sla'iti. Najprije je pao t"v. Leoninski grad) "ajedno
GJ*
s 1rkvo2 Sv. .etra) a po$etko2 *-,5. osvojen je i preostali dio Ri2a) na lijevoj o'ali Ti'era)
"ajedno s Laterano2. Odr3ala se sa2o opkoljena An<eoska tvr<ava # koj# se sklon#o i papa.
Vojni$ki #spje6 iskori%ten je "ati2 politi$ki. Na dan J5. III. *-,5. odr3an je # 1rkvi Sv. .etra
1rkveni sa'or na ko2 je s#djelovalo i nekoliko kardinala. .oslije $itanja teksta 7O'rana kralja
=enrika8 %to ga je sastavio pravnik .etr#s Krass#s) sa'or je proglasio svrgavanje i i"openje
0rg#ra VII.) i"vr%io posveenje protiv#pape Kle2enta III.) a on je "ati2 =enrika IV. i
njegov# 3en# Bert# okr#nio 1arsko2 kr#no2.
9 2e<#vre2en#) jo% # proljee *-,I.) Ro'ert 0viskard je pretrpio te3ak pora" kod Larisse) #
Tesaliji) i 2orao evak#irati "aposjedn#ta podr#$ja na Balkan#. Otad 2# je 2o Nije2a1a #
Italiji postala jo% opasnija) pa je napado2 na Ri2 pri2orao =enrika na povla$enje) a 0rg#r
VII. se 2ogao vratiti # svoj# prijestolni1#. Ali plja$ke i ra"aranja %to s# i6 Nor2ani to2
prigodo2 i"vr%ili # Ri2# toliko s# ogor$ili stanovnike protiv pape i njegovi6 save"nika) da je
0rg#r 2orao i"'jei # Salerno) a # Ri2 se vratio protiv#papa Kle2ent III. Ondje) # Salern#)
0rg#r je #skoro @JG. V. *-,GA #2ro kao prognanik) ali ni # okolnosti2a pora"a nije od#stao
od svoji6
#vjerenja i o$ekivanja.
I"'jegli%tvo i s2rt 1areva nepo2irljivog protivnika veo2a je #gro"ila polo3aj =enrikovi6
protivnika # Nje2a$koj. =enrik je 'e" te%koa posv#da #klanjao s polo3aja nepo#"dane
velika%e i 'isk#pe "a2jenj#j#i i6 svoji2 pristali1a2a. B#d#i da s# d#gotrajni ratovi #
Nje2a$koj #velike #gro"ili #n#tra%nj# sig#rnost i naro$ito 2nogo %tete nanosili 1rkveni2
i2anji2a) gradovi2a i selja%tv#) # Nje2a$koj se sna3no pro%irio 2irovni pokret koji2 se
=enrik IV. nakon svoga povratka i" Italije vje%to okoristio. 0odine *-,G. odr3an je #
Main"# sa'or koji je pod kraljevi2 predsjedanje2 #svojio propis o 7'o3je2 pri2irj#8) pri
$e2# je pose'i1e nagla%ena kraljevska "a%tita p#t#j#i2 trgov1i2a i selja1i2a koji rade na
polj#.
Takvo2 politiko2 kralj je veo2a #godio sveenstv# i 'isk#pi2a) a tako<er i gradsko2
stanovni%tv# # ra"vijeni2 #r'ani2 sredi%ti2a rajnske o'lasti. Sti1aje2 okolnosti stvoren je
ti2e te2elj save"a nje2a$ki6 gradova s kraljevsko2 vlasti koji je # '#d#nosti stekao veliko
"na$enje. 0ra<anski je rat 2e<#ti2 # Nje2a$koj i dalje trajao sporadi$ki2 'or'a2a) a i #
Ri2# s# se protiv#papa Kle2ent III. i novoi"a'rani reg#larni papa Viktor III. s2jenjivali
potisk#j#i nai"2jen1e jedan dr#goga i"
1rkve Sv. .etra.
Okolnosti s# se #velike i"2ijenile tek kad je papo2 postao veo2a energi$an $ovjek i odl#$an
pristali1a klinijevske reor2e) 9r'an II. @*-,,> *-++A. On je #" po2o toskanske groi1e
Matilde oko se'e ok#pio sve prot#4nje2a$ki raspolo3ene velika%e sjeverne i srednje Italije a
#$vrstio je i save"
s Nor2ani2a.
S#protno to2e) # Nje2a$koj s# se gotovo svi veliki e#dal1i pokorili kralj#. Stoga je
papinstvo prist#pilo reorgani"a1iji nje2a$ke opo"i1ije. .o#"davaj#i se # dva pret6odna
jednaka post#pka) 9r'an II. je o'novio i"openje =enrika IV. i njegova protiv#pape Kle2enta
III. a 1rkveni2 prokletstvo2 #naprijed #dario sve one koji 'i pr#3ili 'ilo kakv# po2o i"op4
eni1i2a. Ok#pljanj# opo"i1ionara koje e 1rkvene ka"ne potai na 'or'# i2ao je posl#3iti
'rak papinstv# odane $etrdesettrogodi%nje groi1e Ma4
GJJ
tilde sa seda2naestogodi%nji2 sino2 'avarskog vojvode VVela IV. @VVelo2 V.A. No to je
i"a"valo novi @dr#gi po red#A vojni po6od =enrika IV. # Italij#.
9spjesi s# 'ili spori i neveliki) ali s# ipak #pla%ili 9r'ana II. i on se i" Ri2a pov#kao na
podr#$je nor2anski6 kne3evina. Neo$ekivani preokret nast#pio je te%ki2 pora"o2 =enrika
IV. pod Kanosso2) nakon $ega je po$elo s#stavno potiskivanje njegovi6 odreda i" podr#$ja na
sjever# od rijeke .o.
T# vojn# kri"# pri2akao je r#'# katastroe d#'oki raskol # kraljevoj o'itelji. =enrikova dr#ga
3ena @.raksedaA nap#stila ga je i po'jegla # Matildin ta'or) a protiv kralja se po'#nio i njegov
najstariji sin Konrad) pa je on # Milan#) s pristanko2 groi1e Matilde i Rela V. Bavarskog
okr#njen "a italskoga kralja.
Taj doga<aj 'io je pove"an s veo2a va3ni2 pro1eso2 oslo'a<anja najprije pojedini6
a "ati2 sve 'rojniji6 sjevernoitalski6 gradova od vr6ovne vlasti 'isk#pa koje je na 'isk#pski
polo3aj 'io postavio =enrik IV. i dao i2 seniorska prava. .okret koji je na toj osnovi vodio
air2a1iji sa2o#prave # sjevernoitalski2 gradovi2a #rodio je *-+I. ve i prvi2 va3ni2
politi$ki2 re"#ltati2a. Te s# godine gradovi Milano) Lodi) .ia1en"a i Kre42ona pod "a%tito2
Matilde i Rela V. or2irali lig# gradova protiv =en4rikove vlasti # Italiji. Ti2e se
o'ra"ovala opre$na sit#a1ija pre2a odnosi2a # Nje2a$koj. Ondje #r'ane "ajedni1e o$ek#j#
od kralja "a%tit# od e#dala1a koji s# s2etnja nji6ovoj privrednoj djelatnosti) i do'ivaj# je jer
je sla'ljenje velika%a # Nje2a$koj 'ilo i pri2arni interes kraljeve politike. 9 Italiji je
kraljevska vlast postavljala na 'isk#pske polo3aje se'i odane li$nosti da 'i joj posl#3ili kao
#pori%te protiv papinstva i predavala i2 svoja seniorska prava nad gradski2 podr#$je2)
"'og $ega je 3iteljstvo #r'ane privredne orijenta1ije dola"ilo pod vr6ovni%tvo 1rkvenoga)
e#dalnog velikog "e2ljoposjeda) koji nije i2ao interesa "a i"#"ee gra<ana ispod
tradi1ionalnoga) e#dalno4agrarnoga poretka.
=enrikove te%koe # Italiji po2ogle s# oporavk# njegovi6 neprijatelja) naro$ito # Bavarskoj i
%vapskoj. To2e se pridr#3ila i veo2a sna3na propaganda klinijevski6 redovnika. Nji6ovo2
'a"o2 jo% od po$etka osa2deseti6 godina 'io je sa2ostan =irs16a#) # !rankoniji.
Nji6ova je propovjedni$ka i reor2atorska aktivnost sada svo2 3estino2 o'#6vaala ne
sa2o poroke si2onije i nikolai"2a nego vi%e od svega laji$k# investit#r#. Na pli2i toga
novog vala # 'or'i "a interese 1rkve odr3ano je vi%e kon1ila koji s# odreda reair2irali
na$ela 0rg#ra VII. Na jedno2e od nji6) odr3ano2 *. III. *-+G. # .ia1en"i) o'novljeno
je) # pris#tnosti 5--- sveenika i" svi6 katoli$ki6 "e2alja) ve i $etvrti p#ta) i"openje
=enrika IV. i" 1rkvene "ajedni1e vjernika. 9 isti 2a6 #p#en je apel 1ijelo2 kr%an4sko2e
svijet# da pr#3i po2o Bi"ant# protiv nadiranja Seld3#ka # Mal# A"ij#) Sirij# i .alestin#.
Osa2 2jese1i nakon toga) na 1rkveno2 sa'or# # Kler2on# # grooviji A#vergne?) #
pris#tnosti stotin#iosa2deset najvi%i6 1rkveni6 dostojanstvenika) # papinoj je pris#tnosti
pro%irena #stanova 'o3jeg 2ira na 1ijeli evropski "apad) a na "asjedanj# od JD. BI.
*-+G. papa je oso'no o'javio po6od # kri3arski rat "a oslo'o<enje kr%anski6 sveti6 2jesta #
.alestini. Ve kraje2 ljeta *-+C. kri3arska je vojna "apo$ela) da 'i sredino2 ljeta *-++.
k#l2inirala osvojenje2 :er#"ale2a.
GJI
Kio taj ra"voj doga<aja "na$io je trij#2alni #spon papinskog #tje1aja. Hinilo se da je
d#gotrajni spor i"2e<# 1rkve i dr3ave okon$an neosporno2 po'jedo2 papinstva.
&a sve to vrije2e =enrik IV. je "adr3ao i"ra"ito neprijateljski stav pre2a Ri2#. Neke
odre<ene nade po'#dio je # nje2# raskid 'raka i"2e<# groi1e Matilde i Rela V.) ali je) s
dr#ge strane) 'rak njegova sina Konrada s kerko2 Rogera I. Si1ilskog te nade poni%tio.
Stoga se =enrik # proljee *-+D. pora3en vratio i" Italije # Nje2a$k#. 9 "e2lji nije i2ao
gotovo nikakvi6 #tje1ajni6 save"nika. Od s#sjedni6 dr3ava do're je odnose i2ao sa2o sa
He%ko2 i Vene1ijo2. 0otovo svi 'isk#pi i sve dr#ge s#sjedne "e2lje opredijelile s# se "a
9r'ana II.
Ali ve *5 dana poslije oslo'o<enja :er#"ale2a papa je #2ro. Kako je ned#go "ati2 @**--A
#2ro i protiv#papa Kle2ent III.) a Nje2a$ka se anga3irala # He%koj gdje je sinove kne"a
Br3etislava II. pri2orala da 2e<# so'o2 podijele teritorij dr3ave i o'oji1a pri"naj#
podlo3nost Karstv#) $inilo se da e doi do s2irivanja spora i"2e<# Nje2a$ke i Ri2a. Ali
novi papa .as6al II. je na kon1il# # Lateran#) po$etko2 **-J) ponovio 1arevo i"openje i"
Krkve i os#dio laji$k# investit#r#. 9 sa2oj Nje2a$koj pripre2alo se novo ok#pljanje
kraljevi6 protivnika. Da 'i se i"'avio od opasnosti) =enrik IV. je odl#$io da pok#%a prido'iti
papin# naklonost o'javo2 da na2jerava povesti novi kri3arski rat # Svet# &e2lj#. Ali
prije 'ilo kakve reali"a1ije pripre2ana je po'#na i"'ila a na $el# joj je 'io 1arev sin =enrik.
9"a nj s# s2jesta pristali svi propapinski raspolo3eni 'isk#pi # Nje2a$koj) a i "natan 'roj
velika%a) naro$ito # .orajnj#) gdje je vladalo ne"adovoljstvo sa 1arevi2 pod#piranje2
e2an1ipa1ije gradova. &a4pav%i # skrajnje te3ak polo3aj) =enrik IV. se pok#%ao pro'iti
i" Kolna) ka2o se 'io sklon#o) ali je pao svo2e sin# # "aro'ljeni%tvo. Na sa'or# # Main"#
koji se "ati2 odr3ao) papini s# i"aslani1i i D. p#t ponovili 1arevo i"openje) a velika%i s# ga
pri2orali da kraljevske "nakove preda svo2e sin# koji je nakon toga @po$etko2 **-CA
okr#njen "a nje2a$koga kralja. Iako je =enrik IV. #skoro #spio po'jei i" "atvora) ve
sredino2 ljeta **-C. je #2ro slo2ljen napori2a svoga '#rnog 3ivota.
&a vrije2e d#gotrajni6 'or'i koje s# isp#njale protekli6 pola stoljea iskristali"iralo se
nekoliko va3ni6 konstela1ija # dr#%tveni2 i politi$ki2 odnosi2a # Srednjoj /vropi i na
Apeninsko2 pol#otok#.
Kraljevska vlast nije 2ogla o$#vati nekada%nje na$elo svoga save"ni%tva s 1rkvo2 protiv
veliki6 svjetovni6 e#dala1a. 9 'or'i protiv nji6 ona se sada oslanjala na ni3e e#dal1e i na
nove ekono2ske i dr#%tvene snage # gradovi2a koji e#daln# ra"2rvljenost do3ivljavaj# kao
"aprek# svo2e privredno2 ra"vitk#. S#protno to2e) veliki se e#dal1i pove"#j# s
papinstvo2) koje vr6ovn# dr3avn# vlast 3eli podvri 1rkvenoj i # to2e tre'a save"nike
podjednako ne"adovoljne s te3njo2 kraljevske i 1arske vlasti da i"gradi svoj vr6ovni politi$ki
a#toritet.
Vi%ekratna papina i"openja vr6ovnog nosio1a svjetovne vlasti i papini opetovani po"ivi
e#dal1i2a da prekr%e va"alsk# "akletv# vjernosti svo2e senior# veo2a s# ra"orno djelovali
na #strojstvo e#dalnog poretka ra"'ijaj#i siste2 na ko2 se i"gradila klasa e#dala1a kao
vladala$ki sloj # dr#%tv#) sa"dan pira2idalno i 6ijerar6ijski) po na$el# pri"navanja kraljeva
a#toriteta i njegove #nk1ije kao is6odi%ta i si2'ola 1ijeloga poretka. Tenden1ija
de"integra1ije dr3avne vlasti) "apo$eta prep#%tanje2 pojedini6 jav4
GJ5
nopravni6 #nk1ija lokalni2 vlastodr%1i2a i posjedni1i2a veliki6 i2anja) protiv koje se
kraljevska vlast 'orila) iako se ta pojava n#3no ra<ala i" sa2e 'iti e#dali"a1ije dr3avnog
poretka) "natno je oja$ala # ve"i s #$estalo%# etapa kad je papin vjerski a#toritet o"akonjivao
stanje nepostojanja vr6ovnoga politi$kog a#toriteta i prep#%tao svako2 e#dal1#) vjerno2
1rkvi) da '#de jedini gospodar na svo2e podr#$j#.
Opa te3nja 1rkve da se oslo'odi pritiska svake svjetovne vlasti) i 1entralne i regionalne) #
nastalo2 se raspored# snaga "ao%trila kao naj3e%i s#ko' s oni2 aktoro2 # #strojstv#
e#dalnog poretka koji je nagla%avao potre'# ko6e"ije e#dalne klase pod neosporni2
a#toriteto2 kraljevske vlasti. 9 takvi2 okolnosti2a kona$na po'jeda papinstva ovisila je o
daljnjoj destr#k1iji toga a#toriteta. 9 t# svr6# tre'alo je da i 'isk#pi i poglavari 2oni6
opatija postan# potp#no ne"avisni od kraljevske vlasti i) na tl# dr3ave) eksteritorijalna
podr#$ja) apsol#tno i"#"eta ispod svake ingeren1ije dr3ave i podvrgn#ta isklj#$ivo papinstv#.
&'og toga se sva pa3nja papinske politike kon1entrirala na pro'le2 laji$ke investit#re.
.ose'ni sinod) odr3an podjesen **-C.) najstro3e je "a'ranio svi2 sveeni1i2a da pri2aj#
investit#r# od lajika) a laji1i2a je pod prijetnjo2 i"openja i" 1rkve "a'ranio da 'ilo koje2
sveenik# dodjelj#j# 'ilo kakv# sveeni$k# #nk1ij#.
O$ekivalo se da e novi kralj =enrik V. 'e" kole'anja pri6vatiti takva na$ela) #toliko vi%e %to
je # vrije2e svoje 'or'e protiv o1a o'javljivao da na2jerava vladati # s#glasnosti s
papinstvo2. Ali nakon po'jede) ta je o'eanja prekr%io i 'e"o'"irno na ispra3njena 'isk#pska
2jesta postavljao li$nosti po svojoj volji.
.red dile2o2 da li da se odl#$i na nove s#ko'e) .as6al II. je najprije potra3io savjet kod
'isk#pa grada K6artresa) ivesa) koji 2# je predlo3io ko2pro2isno rje%enje. .o njegov# plan#
sveenstvo i p#k tre'alo je da "adr3e pravo 'iranja svoga 'isk#paL 2etropolit 1rkvene
provin1ije odnosno papa i2aj# isklj#$ivo pravo da ga posvete) a kralj ili regionalni laji$ki
senior 2orali 'i se ograni$iti sa2o na to da 'isk#p# @odnosno sveenik#A podjelj#j#
"e2ljoposjed i dr#ga 2aterijalna do'ra koja s# 'ila ve"ana #" vr%enje te sveeni$ke sl#3'e.
Ti2e 'i se i" poj2a investit#re potp#no isklj#$ila sveeni$ka d#6ovna #nk1ija) koj# 2o3e
podjeljivati sa2o nadle3na 1rkvena vlast.
Takv# "a2isao =enrik V. nije 3elio pri6vatiti. Vrativ%i se politi1i svoga o1a) planirao je da
odl#k# na2etne or#3je2. Njeno ostvarenje odgodila s#) 2e<#ti2) "'ivanja # He%koj i
.oljskoj.
9 He%koj je =enrik V. s#protstavljao kne"# Bor3ivoj# @**-->**-DA njegova ro<aka
Svatopl#ka) od koga je) "a vrije2e njegove #ta2ni$enosti # Nje2a$koj) i"n#dio pristanak na
dalekose3no podvrgavanje He%ke dr3avnoj politi1i Karstva) naro$ito # odnos# pre2a .oljskoj
i Mad3arskoj. Na toj osnovi) s nje2a$ko2 po2oi) Svatopl#k je postao kne"o2 @**-D>
**-+A i #skoro se anga3irao # pot6vati2a Nje2a$ke protiv njeni6 isto$ni6 s#sjeda.
9 .oljskoj je jo% od #stanka velika%a # god. *-D+. koji je "'a1io s vlasti Boleslava S2jelog
vladala e#dalna anar6ija. .o2orje se osa2ostalilo) a pojedina podr#$ja # #n#tra%njosti
prisvajali s# pojedini $lanovi kne3evske o'itelji a i dr#gi velika%i.
GJG
Vr6#na1 ope "araenosti dosegn#t je nakon s2rti kne"a Vladislava =er2ana @**-JA. Stariji
od njegovi6 sinova) &'ignjev) 'io je van'ra$no dijete) pa je njegov 2la<i 'rat) Boleslav
Krivo#sti) ro<en # "akonit# 'rak#) "a6tijevao potp#n# vlast "a se'e. Radi ostvarenja svoji6
preten"ija &'ignjev se pove"ao s Nje2a$ko2) He%ko2 i .o2orani2a) dok je Boleslav st#pio
# save" s kijevski2 veliki2 kne"o2 i 2ad3arski2 kralje2 Kolo42ano2 *-+D>***CA koji je
**-J. stekao i polo3aj kralja =rvatske.
Boleslavovi #spjesi protiv &'ignjeva doveli s# **-,. do i"ravne vojne interven1ije Nje2a$ke.
Na .oljsk# s# istovre2eno napali $e%ki odredi kne"a Svatopl#ka i .o2orani) pa je ti2e 'ilo
one2og#eno sjedinjenje poljske vojske s 2ad3arsko2. Na tako i"olirane 2ad3arske odrede
napala je "ati2 glavnina nje2a$ke vojske i pri2orala i6 da sklope separatni 2ir @**-+A.
Nakon toga je =enrik V. 2ogao povesti veliki nje2a$ki napad i"ravno na poljski teritorij) ali
je # Mleskoj pretrpio te3ak pora" # dvije 'itke) kod 0logova i Vro1lava) i 2orao nap#stiti
Mlesk# @**-+A.
:edan od re"#ltata te #spje%ne o'rane .oljaka 'ilo je i sre<enje dinasti$koga spora # .oljskoj.
Boleslav se air2irao i #spio oko se'e ok#piti sna3n# koali1ij# velika%a) pa je njegov s#parnik
&'ignjev 'io pora3en) "aro'ljen i s2akn#t @***JA.
Konsolida1ija # .oljskoj djelovala je i na "'ivanja # He%koj. Ondje je nakon pogi'ije
Svatopl#ka @koji je ***-. #'ijen i" osvete "'og pokolja %to ga je i"vr%io nad velika%ki2 rodo2
Vi%ovi1aA kne"o2 postao njegov 'rati Vladislav I. @**-+>**JGA. Da 'i se odr3ao na vlasti #
s#parni%tv# s vlastiti2 'rato2 So'jeslavo2) 2orao je pri6vatiti save" s .oljsko2 i $ak s
njeno2 vladarsko2 k#o2 st#piti # 'ra$ne ve"e.
.re2da je na taj na$in nje2a$ka politika na istok# pretrpjela ni" ne#spje6a) ipak je sre<ivanje
2e<#so'ni6 odnosa .oljske i He%ke o2og#ilo =enrik# V. da pok#%a ostvariti svoje 1iljeve #
Italiji. Ljeti ***-. pre%ao je Alpe i 'e" vei6 te%koa po$eo napredovati pre2a Ri2#.
B#d#i da s# nor2anska podr#$ja # :#3noj Italiji i na Si1iliji #pravo tada pro3ivljavala
#n#tra%nje te%koe) papinstvo nije raspolagalo nikakvi2 2og#nosti2a "a vojni otpor pa je
pristalo na sklapanje #govora @KonkordataA # S#trij# @5. II. ****A. Taj se diplo2atski akt
sastojao od dva dok#2enta. :ednini se papa odrekao svakog s#vereniteta nad i2anji2a
'isk#pija i sa2ostana) a dr#gi2 se 1ar odrekao svakog #pletanja # 'iranje 'isk#pa i dr#gi6
sveenika i nji6ova investiranja d#6ovni$ko2 #nk1ijo2.
Ti2 spora"#2o2 'ilo je akti$no predvi<eno potp#no odvajanje sveeni$ki6 sl#3'i od
ingeren1ija svjetovne vlasti. Ali pri progla%avanj# dok#2enata # 1rkvi Sv. .etra) # pris#tnosti
kralja i nje2a$ki6 velika%a) do%lo je do @$ini seA #naprijed potajno dogovorene ope po'#ne
nje2a$ki6 svjetovni6 i 1rkveni6 dostojanstvenika. 9 veo2a '#rni2 okolnosti2a =enrik je
dao pap# s veino2 kardinala po6apsiti i kao "aro'ljenike odvesti # nje2a$ki vojni logor. T#
je) # #vjeti2a gr#'e prisile) papa pre#"eo o'ave"# da na sve$ano2 sinod# pri"na pravo
svjetovni6 vlasti da daj# investit#r# 'isk#pi2a i opati2a a i"'or ti6 dostojanstvenika s2jet e
se vr%iti tek #" kraljev pristanak. Nakon toga s# papa i kardinali p#%teni na slo'od#) a
prekin#ta kr#nid'ena sve$anost nastavljena je @pod prijetnjo2 novi6 represalijaA i "avr%ena
@*G. IV. ****A =enrikovi2 #"vi%enje2 na 1arsko dostojanstvo.
GJC
Takva prisilna kapit#la1ija papinstva po'#dila je d#'oka ogor$enja # 2nogi2 "e2lja2a
tada%njega kr%anskog &apada.) pa se to o$itovalo na kon1il# # Lateran# @***JA koji je papine
o'ave"e od'a1io i poni%tio.
Karev# nov# nasiln# interven1ij# one2og#ili s# 2e<#ti2 #"astopni pora"i 1arske vojske #
s#ko'i2a s nje2a$ki2 velika%i2a. Stoga je i papinstvo opet pre%lo # oen"iv#) pa je =enrik
V. ***G. i"open i" Krkve a jedan ga je 1rkveni sinod # Saskoj #dario prokletstvo2.
Sada vi%e nije 'ilo 2og#e odga<ati vojni po6od jer je ranije isk#stvo4=enrika IV. svjedo$ilo
o opasnosti papinski6 1rkveni6 ka"ni. Ali dr#gi rat =enrika V. # Italiji nije #rodio #spje6o2.
.apa je pred nje2a$ko2 vojsko2 #"2akao i" Ri2a) ali se i vratio $i2 se vojska pov#kla na
sjever. Skora njegova s2rt nakon povratka pr#3ila je prilik# sveenstv# i p#k# Ri2a da
novoga pap# @0ela"ija II.A i"a'er# 'e" ikakva s#djelovanja 1arske vlasti.
Takav post#pak naveo je =enrika da i"vr%i i trei vojni #dar na Ri2L no papa je i ovaj p#ta
i"'jegao "aro'ljenj#. 9"aja2no neprijateljstvo doseglo je tako svoj vr6#na1. Kar je dao
i"a'rati protiv#pap#) a papa je 1ara i njegov# l#tk# prokleo i i"opio i" Krkve. Ne2iri koji2a
je Nje2a$ka reagirala na te doga<aje pri2orali s# =enrika V. da se sredino2 ***,) vrati #
svoje kraljevstvo.
Te po'#ne a i pok#%aj Mad3ara da # save"# s .oljsko2 provale # nje2a$ke "e2lje s
j#goistoka #vjerile s# =enrika V. da je nei"'je3iv ko2pro2is) pri'li3no na osnovi
i"nevjerenog konkordata # S#trij# i" ****.
.regovori s# se vodili # nekoliko etapa) prekidani "ao%travanji2a stavova i pogor%anji2a #
odnosi2a i"2e<# nje2a$ki6 e#dala1a i 1ara. Naj"ad se J+. IB. **J*. # Riir"'#rg#) #
!rankoniji) sastala koneren1ija dvanaestori1e posrednika sa svake strane. Ona je prije svega
na2etn#la op# o'ave"# 2ira # 1ijeloj Nje2a$koj) vraena s# i2anja vlasni1i2a koji2a s# #
vrije2e 'or'i preoteta i donesena odl#ka da se papi #p#ti 2ol'a da odr3i ek#2enski kon1il na
ko2e 'i se donijela kona$na rje%enja)
S takvi2 "aklj#$1i2a slo3io se i =enrik V.) pa je poslije kraeg dopisivanja s papo2 JI. IB.
**JJ. sklopljen t"v. Ror2ski konkordat. I on se sastojao od dvije isprave) jednako kao
dogovor i" S#trija. Karev dok#2ent o've"ivao se da e se svi i"'ori 'isk#pa i opata vr%iti
potp#no slo'odno # pris#tnosti 1ara ili njegovi6 op#no2oenikaL investit#ra prsteno2 i
pastirski2 %tapo2) koja si2'oli"ira povjeravanje d#6ovni$ke sl#3'e sveenik#) prep#%ta se
Bog# i KrkviL papinstv# i 1rkva2a vraaj# se sva preoteta i2anja i #st#pljena kraljevska
prava @regalijaAL Karstvo) naj"ad) ja2$i 2ir i nepovredivost papi i svi2a njegovi2
pristali1a2a.
.apin dok#2ent pristaje da se i"'ori 'isk#pa i opata vr%e # pris#tnosti 1arevi6
op#no2oenika) ali 'e" ikakve si2onije i nasiljaL ako takav i"'or '#de naknadno osporavan)
1arskoj se vlasti pri"naje pravo da posredstvo2 2etropolite @poglavara 1rkvene provin1ijeA
dade pristanak "a dostojnijeg tak2a1a. &e2ljoposjede i regalije %to i6 i"a'rani 1rkveni
poglavar do'iva kao lenski posjed) pri2it e pose'no2 investit#ro2) #" po2o 3e"lar koja
si2'oli"ira va"alsko4seniorski odnos) ve"an s posjedovanje2 lena) a nipo%to se ne odnosi na
pre#"i2anje sveeni$ke d#6ovne sl#3'e. I) naj"ad) i papinski dok#2ent tako<er ja2$i 2ir i
nepovredivost 1ar# i svi2 njegovi2 pristali1a2a.
GJD
.re2a spora"#2# o'ij# strana) investit#ra 3e"lo2 i2ala se # Nje2a N$koj vr%iti prije posvete
i"a'ranog 1rkvenog dostojanstvenika) a # svi2 dr#gi2 "e2lja2a poslije nje.
.oslije potpisivanja i progla%enja o'aj# dok#2enata) 1ar je # 1rkvi Sv. .etra do'io sve$ano
pri$e%e) $i2e je #kin#to njegovo i"openje i skin#to s njega 1rkveno prokletstvo.
.o ovi2 svoji2 oso'ina2a VVor2ski je konkordat 'io ko2pro2is dvij# snaga od koji6 ni
jedna nije 'ila dovoljno jaka da postigne potp#n# po'jed#. On se "asniva na "a2isli ivesa od
K6artresa o odvajanj# svjetovne i d#6ovne vlasti. Nad 2aterijalni2 do'ri2a pri"nata je vlast
Karstva) a ti2e je pri"nata i va"alna podlo3nost o'darenoga o toj svjetovnoj vlasti # pogled#
posjedovanja 2aterijalni6 do'ara. Ali d#6ovne #nk1ije ostaj# slo'odne od svake "avisnosti)
kao do2ena vjere i nadle3nosti 1rkveni6 starje%ina. .ri to2e je sa2 i"'or sveenikove li$nosti
# na$el# 'io prep#%ten kler# i stanovni%tv#) ali nije 'ila potp#no isklj#$ena ni 2og#nost
#tje1aja svjetovne vlasti.
Na taj na$in VVor2ski konkordat je o2og#io 1rkvi da se 'ori "a 2oralni preporod
sveenstva. .rodavanje 1rkveni6 sl#3'i os#<eno je i na$elno sprije$eno. Ali je) s dr#ge strane)
one2og#eno da apsol#tno2 vla%# 'isk#pija i opatija nad "e2ljo2 1rkveni posjed postane
dr3ava # dr3avi) potp#no ne"avisna od svjetovne vlasti i podlo3na papinstv#.
9 skrajnjoj konsekven1iji) ovakva podjela interesni6 sera na d#6ovne i svjetovne
ko2peten1ije) si2'oli"irane dvostr#ko2 investit#ro2) ostavljala je nerije%eni2 2nogo d#'lji
pro'le2E tre'a li da se svjetovna vlast pokorava d#6ovnoj ili je opravdano o'ratno) pa e to
pitanje rje%avati jo% 2noge '#d#e 'or'e # naredni2 stoljei2a.
Ono %to je Ror2ski2 konkordato2 'ilo dogovoreno "a6tijevalo je jo% i op# potvrd#. 9 t#
svr6# sa"van je IB. opi kon1il # Lateran# @# o3#jk# **JIA na ko2 je s#djelovalo oko I--
'isk#pa i" svi6 "e2alja. On je #svojio "aklj#$ke VVor2skog konkordata) os#dio si2onij#)
potvrdio kanonske propise o 'iranj# i posveti sveenika) 'isk#pa i opata) os#dio i "a'ranio
nikolai4"a2) odredio nepovredivost 1rkveni6 posjeda od strane lajika i donio vi%e propisa o
sveeni$koj dis1iplini.
Ror2ski konkordat veo2a je oja$ao polo3aj papinstva i dao sna3an poti1aj 2oralno2
preo'ra3aj# Krkve. Veo2a te2eljite anali"e i 'rojne rasprave %to s# o'javljivane "a trajanja
gotovo stoljetne 'or'e i"2e<# papinstva i 1arstva 2o'ili"irale s# "natne intelekt#alne snage #
redovi2a sveenstva i #velike pridonijele #spon# srednjovjekovne kr%anske teologije i
ekle"iologije.
S#protno to2e #spon#) Ror2ski konkordat nije donio s2irenje Nje2a$koj. Istina je da
papinstvo nije #spjelo na2etn#ti svoj# prevlast dr3avi) ali je Karstvo ipak # toj 'or'i 'ilo
osla'ljeno. 9 "avr%noj a"i s#ko'a ko2pro2isno s# rje%enje 1ar# akti$no na2etn#li
naj2oniji e#dal1i air2irav%i se ti2e kao snaga koj# kraljevska vlast nije #spjela podvri
svoji2 te3nja2a "a or2iranje2 neosporne kraljevske do2ina1ije na vr6# pira2idalne
str#kt#re e#dalnog poretka.
Takvo s#protstavljanje 2oni6 e#dala1a kraljevskoj vlasti jo% je vi%e orijentiralo kraljevsk# i
1arsk# politik# na save" s ni3i2 ple2stvo2 i gradovi2a koji e # naredni2 stoljei2a
postajati sve va3niji aktor # privredno2 i dr#%tveno2 3ivot# "e2lje.
GJ,
Ned#go poslije Ror2skog konkordata si%le s# s povijesne po"orni1e i o'je glavne li$nosti
koje s# se s#ko'ljavale # "aklj#$ni2 'or'a2aE **J5. #2ro je papa Kalikst II.) a **JG. i
=enrik V. B#d#i da 1ar nije i2ao 2#%kog poto2stva) s nji2e je i"#2rla i rankonska
dinastija. Kraljevsk# kr#n# je nakon njega do'io Lotar) vojvoda %a%ki) koji 2# je "a 3ivota) #
ni"# po'#na) 'io najnepo2irljiviji protivnik.
5. S./KI!IHNOSTI V/N/KI:ANSK/ .OVI:/STI DO /.O=/ KOMN/NA
.oliti$ki slijed Aa16enski 2ir ,*J. reair2irao je pravo Bi"anta nad Ve4doga<aja
ne$ijo2) ali s# otada okolnosti i doga<aji pogodovali e2an4
1ipa1iji naselja na lag#na2a. 9 IB. st. !rana$ko se 1arstvo 2rvilo dio'a2a) a njegovo s#
podr#$je desetljei2a ranjavali napadi Nor2ana i Sara1ena. Bi"ant je okon$avao epo6#
ikonokla"2a i pro3ivljavao te%ke 'or'e s Arapi2a na tl# Male A"ije i s B#gari2a na Balkan#.
Agla4'idi vode vi%edesetljetn# 'or'# "a Si1ilij# i s#stavno napadaj# "e2lje Apeninskog
pol#otoka) od Reggia i Barija do Nap#lja i Ri2a. 9" to sve) 1rkveni odnosi #la"e # epo6#
o1ijanske s6i"2e.
9pravo # to2 ra"do'lj#) kad je post#pni ali i s#stavni rast 2leta$ke privredne ekspan"ije
n#3no tre'ao nes2etane ve"e s 'i"antsko2 :#3no2 Italijo2) s dr3avni2 sredi%te2 gr$koga
1arstva) ali i sa "e2lja2a pod vla%# isla2a) Bi"ant nije 'io kadar da svojo2 neposredno2
pris#t4no%# osig#rava 2irne odnose na :adran# na ko2 Vene1ija trg#je ali koji2 ostvar#je i
svoje ve"e s Bi"anto2 i isla2ski2 Levanto2. Ve # prvoj polovi1i IB. st. 6rvatski i
neretljanski kne"ovi raspola3# "natni2 po2orski2 snaga2a koje napadaj# 2leta$ke la<e i
plijene nji6ov drago1jeni teret @,I5OIGA) a i sara1enski g#sari prodir# d#'oko # :adran palei i
plja$kaj#i ta2o%nja prio'alna naselja i 'rodovlje.
9 takvi2 okolnosti2a "a Vene1ij# je postajalo neop6odni2 da se "a svoj# sig#rnost na 2or#
'ori sa2a. I"2e<# ostaloga) # takva je nastojanja pripadao i vojni po6od d#3da .etra
Trandenika @,IC>,C5A na 6rvatskoga kne"a Mislava i neretljanskog kne"a Dr#3aka @,I+O5-A)
# ko2 je 2leta$ko 'rodovlje 'ilo pora3eno. Ovako "natna opasnost od 6rvatsko4neretljanski6
po2orski6 snaga 2ora da je #gro3avala i %ire italsko podr#$je) jer je Vene1ija ,5-. # #govor#
%to ga je sklopila s Lotaro2 I. pri2ila o'ave"# da Kraljevstv# Italije po2a3e protiv nasrtaja
Slavena na o'ale Istre i dr#gi6 krajeva pod kraljevo2 vla%#.
Na t# o'ave"# Vene1ije Lotarov je pakt) oslanjaj#i se na spora"#2e i" pret6odni6)
lango'ardski6 i rana$ki6 vre2ena) #"vraao odo'renje2 slo'odne 2leta$ke trgovine na
italsko2 kopn#. .re2da je t# slo'od# tre'alo nagra<ivati davanje2 godi%nje da3'ine
Kraljevstv# # i"nos# od JG li'ara pavijski6 denarija) Lotarov je pakt svjedo$anstvo i o potre'i
Vene1ije da #sporedo sa svojo2 privr3eno%# Bi"ant# i ekono2sko2 pove"a4no%# s njo2
sa$#va i pro%iri privredne i politi$ke ve"e i s italski2 "ale<e2 svoga oto$kog i prio'alnog
podr#$ja) # sklad# sa svoji2 pose'ni2 interesi2a da se ra"vije kao ve"na karika i"2e<#
2editeranskog Istoka i
I5 Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
GJ+
S. Mi16ete in Isola
ISOLA Dl S.
0IOR0IO MA00IOR/
S.OM/NIKIE
.ala$e) s1#ole i 1rkve
FB /l Mleta$ko4'i"antinske 2\ 4 0oti$ke
= t Renesansne
* &vonik
J .ia""a S. Mar1o.
I &atvori
5 Most 9"disaja
G S. Maria della Karita
C .ro1#ratie Ve116ie
D .ro1#ratie N#ove
, S1#ola d. S. 0iorgio degli S16iavoni
+ S. Maria dei Mira1oli
A !onda11o dei
T#r16i
B .ala""o Tron K .al. Bar'arigo D .al. dei Ka2er4
leng6i4/ !onda11o dei
Tedes16tN ! .al. !arsetti d i
Loredan
0 .al. Mo1enigo = .al. Korner4Spi4
nelli l .al. Korner di
HaT 0rande : .al. Kontarini K &e116a L .al. d. .atriar4
1ato
Tlo1rt Vene1ije
evropskog &apada. 9 t# svr6# njoj je) osi2 'lagonaklonosti Bi"anta) 'ila potre'ita i
do'ro6otna "a%tita &apadnoga 1arstva) i prist#pa$nost njegov# teritorij#.
Svoj# dvostr#k# privr3enost Vene1ija je doka"ala #pravo iste godine kad je sklopila pakt s
kralje2 Lotaro2. Na "a6tjev 'i"antskoga 1ara Teoila ona je ,5-. sa C- svoji6 la<a pritekla
#po2o 'i"antsko2 pok#%aj# da od Sara1ena preot2e Taranto. Ali taj je pot6vat "avr%io
katastroalni2 pora"o2) a # id#i2 je godina2a Vene1iji donio napade i po'jede Sara1ena
nad njeni2 'rodovlje2 kod Kresa i Lo%inja. Hini se da s# ne#spjesi Bi"anta # o'rani :#3ne
Italije i :adrana pri2orali Vene1ij# da se jo% vi%e pri'li3i karolin%koj vlasti # Italiji) pa se to
pove"ivanje o$itovalo ve ,G*OGJ. sl#3'eni2 posjeto2 L#dovika II. i 1ari1e Angil'erte
naselj# na lag#na2a.
Takva orjenta1ija dvostr#ke "ainteresiranosti "a do're ve"e i s Istoko2 i sa &apado2 prakti$ki
je ostvarivala sve ve# ne"avisnost Vene1ije. Ali ona je # isto vrije2e n#3no re"#ltirala i
ja$anje2 d#3deva a#toriteta. Kao "ast#pnik sa2ostalni6 i pose'ni6 interesa Vene1ije) d#3d se
2ogao #spje%no 'oriti "a nji6ovo ostvarenje sa2o kon1entra1ijo2 2oi # svoji2 r#ka2a i
nastojanje2 da se ta 'or'a vodi kontin#irano i ne"avisno od 2ijena # politi$koj konstela1iji
#n#tra%njopoliti$ki6 i vanjskopoliti$ki6 odnosa. Na toj se osnovi jo% # J. polovi1i VIII. st.
o$itovala te3nja da se #sporedo s oslo'o<enje2 od podlo3ni%tva 'i"antskoj vr6ovnoj vlasti
ostvari nasljednost d#3deva vladarskog polo3aja. Tijeko2 IB. st. "aredalo se G d#3deva i"
o'itelji .arte1ijaka) a i .etar Trandenik) $ija se gotovo trideset4godi%nja vladavina #klj#$ila #
taj ni" nakon treega .arte1ijaka @IvanaA) nastojao je osig#rati vlast svojoj o'itelji i vladati
D#kato2 a#tokratski. Ta okolnost) a 2o3da i njegovo preko2jerno priklanjanje &apad#)
postala je poti1aje2 na po'#n# # kojoj je .etar Trandenik 'io #'ijen @,C5A.
Njegov nasljednik 9rso .arte1ijak @,C5>,,*A vodio je striktno pro'i4"antsk# politik#) #
#vjeti2a ponovo oja$ale 'i"antske dr3ave Ba"ilija I. Ali # 'or'i "a sig#rnost plovid'e na
:adran# i "a ekono2ski prodor na Mediteran odl#$no je nastavio ostvarivati 1iljeve koji s# se
na2etali i # pret6odni2 ra"do'lji2a. Napado2 na =rvatsk# kne"a Do2agoja @,CGA postigao
je tek privre2eno s2irenje) da 'i # ,DJ. #slijedio novi ni" s#ko'a koji s# Do2agoj# pri'avili
kvaliika1ij# 7najgorega slavenskog vladara8. Sit#a1ija se sredila tek dolasko2 na vlast
pro'i"antski orijentiranog 6rvatskoga kne"a &deslava koji je ,DC. pristao na 2ir s Vene1ijo2.
Istovre2eno) i"gon Sara1ena i" Barija) oporavak Bi"anta i organi"iranje 'i"antske te2e
Dal2a1ija o2og#ilo je Bi"ant# da ponovo postane ja21e2 sig#rnosti na :adran# i ti2e i
opet najsig#rniji2 "a%titniko2 2leta$ki6 po2orski6 i trgova$ki6 interesa.
Oslanjaj#i se na takv# sit#a1ij#) Vene1ija je 2ogla dalje oja$ati i svoj polo3aj pre2a 1arstv#
na &apad#. 0odine ,,-. o'novljen je tradi1ionalni #govor) ali je to2 priliko2 1ar Karlo
De'eli trgova$ke kon1esije Vene1ijana1a odo'rio ne vi%e sa2o "a s#sjedne o'lasti # po"adini
lag#ne) )kao %to je to 'ilo ,5-) nego "a 1ijelo podr#$je Italskog kraljevstva. To je svjedo$ilo i
o pro%irenj# 2leta$ke poslovne interesne sere na 1io .ol#otok) ali i o air2a1iji #vjerenja da
je vene1ijanska trgova$ka djelatnost # svojstv# ve"e s privredni2 3ivoto2 Istoka n#3na i
po3eljna tako<er i sa stanovi%ta &apada.
GI*
Na te2elj# pro%ireni6 ovla%tenja ste$eni6 ,,-. Vene1ija je od kraja IB. st. naglo ja$ala svoj#
ekono2sk# pris#tnost na tr3i%ti2a srednje i sjeverne Italije. 9 to2 nadiranj# veo2a 2# je
sna3ni2 s#parniko2 'io grad Ko2a116io) koji je) kao podanik Italskog kraljevstva) i2ao
starije prednosti. Ali Vene1ija je na prijela"# IB. # B. st. ve 'ila dovoljno sna3na da to
s#parni%tvo slo2i $ak i or#3ano2 silo2 i da silovito stekne prvenstvo # ni"# gradski6 sredi%ta
1ijele .adske ni"ine) sve do Bres1ije) .ar2e i Kre2one) potisn#v%i s ta2o%nji6 tr3i%ta sve
svoje tak2a1e.
9porni napredak i %irenje vene1ijanskog kr#ga interesa naila"io je) kao i # pro%losti) na "natne
te%koe # ve"i s plovid'o2 2leta$kog 'rodovlja d#3 o'ala isto$nog :adrana. .ri pok#%aj# da i
t# "aprek# svlada ratni2 pot6vato2) d#3d .etar I. Kandiano je # po2orskoj 'it1i s
Neretljani2a god. ,,D. i"g#'io $ak i 3ivot.
St#panje2 toga d#3da na prijestolje @# travnj# iste godineA 'ila je privre2eno prekin#ta
vladavina o'itelji .arte1ijaka. Njegova pogi'ija o2og#ila je da na vlast ponovo do<e
pripadnik roda Trandenika) sestri d#3da .etra Trandenika) .etar Tri'#n @,,,>+**A. On je
nastavio 'ri3ljivo odr3avati do're odnose s Bi"anto2) ali je # tada%nji2a veo2a "a2r%eni2
'or'a2a oko vlasti nad Italijo2 vje%to2 diplo2a1ijo2 o$#vao neokrnjene sve prednosti
D#kata) ste$ene "a pret6odni6 vladara. 9o'i$ajene #govore o slo'odi trgovine i s#dskoj
nadle3nosti d#3da nad svi2 podani1i2a D#kata koji 3ive ili 'orave na tl# Italskog kraljevstva
o'novili s# i potvrdili i Berengar od !#rlanije @,,,A i Vido od Spoleta @,+*A) a to je isto
postigao i nasljednik .etra Tri'#na) 9rso Badoario @+**>+IJA od kraljeva R#dola @+J5A i
=#ga od .rovanse @+JDA.
&a vrije2e .etra Tri'#na "'og 2ad3arski6 je napada 'ila sna3no #tvr<ena oto$na sk#pina
Rialto. 9 to2 ra"do'lj# pre2je%teno je ona2o i" Mala2o11a i sjedi%te d#3deve politi$ke
vlasti) pa otad po$inje inten"ivna #r'ani"a1ija toga naselja.
Nakon s2rti .etra Tri'#na na d#3devskoj se vlasti # **G godina s2jenj#j# tri velika%ka rodaE
po'o$na lo"a .arte1ia1a @BadoariiA) Kandiani i Orseoli) ostvariv%i nasljednost d#3devskoga
dostojanstva i nji6ov# #porn# prevlast nad dr#gi2 odli$ni1i2a # tada%nje2 vene1ijansko2
dr#%tveno2 poretk#.
Tijeko2 prve polovi1e B. st. Vene1ija je privredni2 pritisko2 nad istarski2 gradovi2a i
'isk#pija2a s#stavno i"gra<ivala trgovinsk# "avisnost istarskog podr#$ja o i"vo"# # Vene1ij#
i k#povini proi"voda s njenog tr3i%ta i ti2e ga #klj#$ivala # svoj# interesn# ser#. :#3nije od
Istarskog pol#otoka) nakon pora"a i pogi'ije .etra I. Kandiana # 'it1i s Neretljani2a kod
Makra @,,DA) otkad je Vene1ija) $ini se) plaanje2 godi%njeg danka otk#pljivala svoj#
po2orsk# sig#rnost d#3 6rvatsko4neretljanski6 o'ala) nije vi%e 'ilo 2leta$ki6 vojni6
interven1ija protiv =rvata i Neret4Ijana sve do sredine B. st.) kad s# Neretljani i opet napadali
podr#$je D#kata) ali i #spijevali os#jetiti 2leta$k# od2a"d#.
Mleta$ki je re3i2 i # dr#goj polovi1i B. st. #strajno pri2jenjivao prok#%ano na$elo
podjednako do'ri6 odnosa s italsko2 kraljevsko2 vla%# i s Bi"anto2) #toliko vi%e %to s#
o'je te politi$ke sile # to2 ra"do'lj# o'navljale svoj# 2o. Ravnote3a takvog oslon1a
o2og#avala je i $ak na2etala daljnje ja$anje d#3deve 2onar6ijske vlasti. 9 to2e je pose'no
"natne
GIJ
#spje6e ostvario .etar IV. Kandiano @+G*>+DCA podvrgav%i stare tri'#nske porodi1e i
2leta$ki episkopat svojoj tiraniji. Ona je i2ala i privredn# do2en# svoje pri2jene. D#3d je
veo2a #nosn# trgovin# ro'lje2 #spio #$initi svoji2 i dr3avni2 2onopolo2) a na "a6tjev
'i"antskoga 1ara @Ivana Ki2iskaA god. +D*. je "a'ranio i"vo" or#3ja i drva "a gradnj#
'rodovlja Sara1eni2a. Ti2e je veo2a o%tetio interese trgova$ke aristokra1ije) i ona je njegov#
vladavin# veo2a o2r"n#la.
9 do'a .etra IV. pada i osn#tak nje2a$ko4ri2skog 1arstva Otona I. @+CJA. &a Vene1ij# je to
donijelo potre'# prilagod'e tje%njoj pove"anosti Italije s Nje2a$ko2) koja je o'eavala
olak%ani prist#p i na prekoalpska tr3i%ta. D#3d je svoj# pripravnost da djel#je kao spojna
karika i"2e<# Istoka i &apada o$itovao svoji2 posredni%tvo2 pri nastojanj# da do<e do
sklapanja 'raka i"2e<# Otonova sina i keri Ro2ana II. a i sa2 se # svo2 dr#go2 'rak#
o3enio neakinjo2 1areve 3ene Adelaide. S dr#ge strane) svoj# politik# veo2a 'liski6 ve"a s
nje2a$ko2 1arsko2 vla%# .etar IV. je naplatio "natni2 kon1esija2a %to 2# i6 je dao Oton I.
0odine +CD. o'novljen je #govor o odnosi2a Vene1ije s Italijo2 i Karstvo2 koji dod#%e nije
potvrdio potp#no oslo'o<enje d#3devske trgovine na tl# Italije od svi6 pro2etni6 da3'ina) ali
je o'ave"# da se #govor o'navlja svaki6 pet godina "a2ijenio njegovo2 trajno2 va3no%# do
kraja vladavine svakoga 1ara. 9 isto vrije2e je k#a Kandiano "a se'e oja$ala prednosti pred
dr#gi2 poslovni2 lj#di2a D#kata # 2onopolnoj trgovini s podr#$je2 Karstva) a god. +C,.
Oton I. je na d#3dev# ini1ijativ# sve$ano potvrdio patrijar6# 0rada i vene1ijanski2
'isk#pi2a nji6ove posjede # Italiji i) naro$ito) # Istri) te #sto i2#nitete i dr#ga nji6ova prava)
%to je povealo sa2ostalnost grade%kog patrijar6a pre2a Akvileji a #jedno @posredni2
#$inko2A i podvrgn#tost 2leta$kog sveenstva d#3dev# a#toritet#. Svoj# a#tokra1ij# .etar
IV. je #$vrstio i or2iranje2 pose'ne d#3devske garde # koj# je nova$io podanike svoje 3ene)
1ari$ine keri Valdrade od Toskane.
Ali na i"ra"iti 2onar6i"a2 d#3deva re3i2a vene1ijansko je ple2stvo naj"ad reagiralo
otvoreno2 po'#no2. 0odine +DC. d#3deva je pala$a opkoljena pla2eno2 s#sjedni6 "grada
%to s# i6 "avjereni1i potpalili. 9 ope2 po3ar# i"gorio je i d#3dev dvor) i 1rkva Sv. Marka) ni"
dr#gi6 1rkveni6 gra<evina i vi%e od I-- sta2'eni6 k#a. D#3d i njegov sin i" 'raka s
Valdrado2 #'ijeni s# na 'ijeg# i" pala$e) a novini je d#3do2 postao .etar I. Orseolo) jedan od
vo<a po'#ne.
O'aranje o'itelji Kandiano i"a"valo je sna3no ogor$enje na dvor# Otona II. i dovelo do
osjetne pro2jene # odnos# 1arske vlasti pre2a interesi2a Vene1ije. 0odine +,-. 1ar je do%ao
# Italij# radi vojne ak1ije protiv napredovanja Sara1ena # :#3noj Italiji. &a vrije2e 'oravka #
Ra4venni dao je to2e grad# 'rojne povlasti1e koje s# %tetile interesi2a Vene1ije. 9strajni2
pritisko2 Oton II. je na2jeravao podvri Vene1ij# svojoj vlasti) pose'i1e sa svr6o2 da 'i
2ogao raspolagati njeno2 loto2 # rat# protiv Sara1ena. Hini se da je to do +,J. 'ilo
postign#to) iako pojedinosti 2leta$kog pop#%tanja pred 1arevi2 pritisko2 nis# po"nate. Ali
pora" Otonova vojnog pot6vata kod Kollonne @ljeti ,,JA #'la3io je te3ak polo3aj
Vene1ijana1a) pa je sa'or %to ga je 1ar sredino2 +,I. odr3ao # Veroni odo'rio o'navljanje
tradi1ionalni6 #govora s Vene1ijo2) iako # novo2 o'lik# 1areve nared'e @.rae1ept#2A i s
donekle i"2ijenjeni2
GII
sadr3aje2. D#3devo pravo da 'e" 1arine trg#je na tl# Karstva i da ondje s#di vene1ijanski2
podani1i2a) koje se vi%e ne navodi ni # #govor# s Otono2 I. i" +CD.) ostalo je neo'novljenoL
ali svi vene1ijanski posjedi van grani1a D#kata pri"nati s# kao slo'odna i2ovina nji6ovi6
vlasnika) jednako "a%tiena dr3avni2 "akoni2a kao i i2ovina 1arski6 podanikaL da4
3'inska optereenja vene1ijanske trgovine s2anjena s# i postavljeno je na$elo o'ostrane
"a%tite nes2etanog trgovanja na tr3ni1a2a Karstva i Vene1ije. Ti2e je Oton II. akti$no
od#stao od svoga plana da Vene1ij#
potp#no pokori.
Do preokreta # sit#a1iji dovelo je jo% iste godine "ao%trenje vi%ede41enijski6 sporova 2e<#
dvje2a 2oni2 2leta$ki2 o'itelji2a. .orodi1a Morosini) koja je 'ila "asl#3na "a
i"2irenje Vene1ije s 1are2 # Veroni) protjerala je i" Vene1ije svoje s#parnike) $lanove o'itelji
Kaloprini) pa je nje"in poglavar) Steano) pon#dio Oton# II. da e Vene1ij# pri"nati kao
lenski teritorij Karstva) ako 2# Oton po2ogne da osvoji vlast # D#kat#. Kar je taj prijedlog
pri6vatio i o'novio pritisak na Vene1ij# najstro3o2 trgovinsko2 'lokado2 koja je spre$avala
dovo" 6rane # Vene1ij# i i"vo" njene ro'e na italski pol#otok. Va"ali Karstva # s#sjedni2
o'lasti2a oko vene1ijanske lag#ne istovre2eno s# po 1arev# odo'renj# "aposjeli ni"
2leta$ki6 posjeda na kopn#.
9 najte3i2 tren#1i2a "a 2leta$ki d#kat Oton II. je +,I. i"nenada #2ro od neki6 pro'avni6
tego'a. Njegova s2rt spasila je sa2ostalni opstanak Vene1ije. Regentkinje) 1areva 2ati
Adelaida) i 3ena T6eop6ano) odo'rile s# Vene1iji) #" "natn# otk#pnin# i povi%enje godi%njeg
tri'#ta) valjanost prija%nji6 #govora) ali s# Kaloprini 2orali 'iti pri2ljeni natrag # grad) s
pravo2 na sv# svoj# i2ovin# i nes2etan 3ivot. .a ipak) vjerojatno na poti1aj d#3da Tri'#na
Menija) oni s# po#'ijaniL to je dovelo do p#$kog #stanka koji je Menija pri2orao da se
pov#$e # sa2ostan gdje je #skoro i #2ro.
Kao nosila1 nove etape ravnovjesja i podjednako do'ri6 odnosa s o'a 1arstva d#3de2 postaje
.etar II. Orseolo @++*>*--+A) ostvaritelj veliki6 vanjskopoliti$ki6 #spje6a) ekono2skog
pro1vata Vene1ije i potp#nog #$vr%enja nje"ine politi$ke ne"avisnosti.
S ra"do'lje2 .etra II. Orseola dosegao je i re3i2 2onar6ijske vlasti d#43deva svoj vr6#na1.
Novi je d#3d 'io 'liski prijatelj Otona III.) koji je i sa2) kao sin gr$ke prin1e"e) 'io sklon
'i"antskoj 1ivili"a1iji. Svoj# politik# dvostrani6 politi$ki6 i privredni6 ve"a posvjedo$io je
3enid'o2 svoga sina Ivana neakinjo2 1ara Ba"ilija II.) Marijo2) a svoga je 2la<eg sina
Otona o3enio %#rjakinjo2 1ara =enrika II. i kerko2 2ad3arskog kralja Stjepana. Oslonjen
na tako sna3ne rod'inske i diplo2atske ve"e) Vene1ij# je s2atrao naprosto svoji2
ga"dinstvo2 i # njoj vr%io neograni$en# vlast. 0odine ++J. #spje%no je o'novio #govor s
nje2a$ko4ri2ski2 1arstvo2 koji je poni%tio sve g#'itke Vene1ije i" vre2ena Otona II. #
pogled# teritorija i prava i dokin#o sve sk#$avanje d#3deve s#d'enosti nad vene1ijanski2
podani1i2a na tl# Karstva) na2etn#to # do'a Otona I. Istovre2eno .etar II. je sklopio i prvi
po"nati pravi trgova$ki spora"#2 s Bi"anto2) a odr3avao je i odli$ne trgovinske i politi$ke
odnose s isla2ski2 "e2lja2a. Ali kad s# si1il4ski Sara1eni *--J. opsjeli Bari i ti2e ponovo
#gro"ili slo'odan i"la" i" :adrana) Vene1ija se sa svoji2 'rodovlje2 anga3irala # vojnoj ak1iji
Bi"anti4na1a i odl#$no pridonijela nji6ovoj po'jedi.
GI5
Me<# post#pke koji s# proi"la"ili i" "natnog oja$anja 2e<#narodnog polo3aja Vene1ije i
porasta nje"ine ekono2ske 2oi pripada i nje"ino od'a1ivanje dana$ki6 o'ave"a pre2a
=rvatsko2 kraljevstv#) ve"ani6 #" pravo na nes2etan# plovid'#. A kad je dinasti$ki raskol
2e<# Dr3islavovi2 sinovi2a pr#3io prilik# da se poni%ti i dotada%nje postojanje 6rvatskog
#pliva na teritorij dal2atinske te2e) kojoj Bi"ant) "a#"et ratovanje2 sa Sa2#jlo4vo2
dr3avo2 i s !ati2idi2a) nije 2ogao osig#ravati i"ravn# ingeren1ij# svoga #pravnog aparata)
Vene1ija je pod#"ela po2orsk# vojn# ak1ij# da 'i prija%nje dogovoreno ja2stvo o sig#rnosti
plovid'e d#3 jadranske o'ale "a2ijenila svojo2 neposredno2 #pravo2 nad ti2 teritorije2)
no2inalno po 2andat# 1arske vlasti # Bi"ant#.
Iako je god. *---. 1ijelo 'i"antsko podr#$je) od Krka do D#'rovnika) a #sto jo% i Biograd te
neretljanski oto1i Kor$#la i Lastovo) "akletvo2 vjernosti d#3d# pri6vatilo "a%titni%tvo
Vene1ije) ipak je ve nasljednik .etra II.) njegov sin d#3d Oton Orseolo @*--+>*-JCA) 2orao
*-*,. ponoviti po2orski po6od) koji je potvrdio dana$k# o'ave"# pre2a Vene1iji sa2o "a
Kvarnerske otoke) dok se "a srednjodal2atinske gradove i otoke 2orao "adovoljiti tek
"akletvo2 na vjernost. S#protno to2e) j#3na Dal2a1ija s D#'rovniko2 or2irala se kao
"ase'na te2a pod neposredno2 #pravo2 Karstva. Kako s# i 6rvatski vladari @Kre%i2ir III. i
0ojslavA poslije #ni%tenja Sa2#jlove dr3ave pri"nali 'i"antski s#verenitet) Vene1ija) kao
'i"antski save"nik) nije vi%e i2ala s2etnji "a odr3avanje ve"a s isto$ni2 Mediterano2.
Mo k#e Orseola 2aksi2alno se air2irala i na 1rkveno2 podr#$j# kad je Otonov stariji 'rat
9rso postao patrijar6o2 # 0rad#) a na 2jesto 'isk#pa # Tor1ell# st#pio njegov 2la<i 'rat
Vitalis. Hini se da je ve i ti2e 'ila i"ra"itije nagla%ena separa1ija 2leta$ke 1rkve od
patrijar%ije # Akvileji) %to je i"a"valo ogor$en otpor ta2o%njega patrijar6a) Karantan1a .appa.
A kad je # Ri2# *-J5. papo2 postao Vene1iji neskloni Ivan BIB. i na &apad# novi2 1are2
Konrad II.) koji je odl#$io po2oi s#pre2a1ij# svoga podanika) patrijar6a # Akvileji) nad
2leta$ko2 1rkvo2 i slo2iti privilegirani polo3aj Vene1ije) do%lo je do o'nove te%ki6 dana "a
d#3dev# dr3av# na lag#na2a. Boravei na proljee *-JC. # sjevernoj Italiji) Konrad II. je
poni%tio sva trgovinska i posjedovna prava Vene1ije na tl# Karstva) pri"nao vlast Akvileje nad
0rado2 i o'novio ekono2sk# 'lokad# Lag#na kakv# je prije njega provodio i Oton II.
Re"#ltat ti6 nepovoljni6 okolnosti 'ila je po'#na 2leta$ki6 protivnika d#3devske a#tokra1ije.
Oton Orseolo 2orao je po'jei na dvor 'i"antskoga 1ara. Iako s# i"2e<# *-I*. i *-IJ. jo%
dva Orseola pok#%ala pre#"eti d#34devsk# vlast) godine *-IJ. nji6ov je #tje1aj 'io kona$no
slo2ljen. Nji6ovi protivni1i na$elno s# se s#protstavljali nasljednosti d#3devskog polo3aja) pa
je d#3d Do2eni1o !la'iano) i"a'ran *-IJ. poslije jednodnevnog pok#%aja posljednjeg
Orseola @Do2inikaA da p#$e2 vrati vlast svojoj o'itelji) s2jesta po nast#p# d#3nosti donio
"akon koji2 je d#3devi2a "a#vijek "a'ranjeno da svoje poto2ke i"di3# na s#vladarstvo kako
'i ti2e osig#rali svoj# dinasti$k# vlast. Ti2 propiso2 'ilo je akti$no okon$ano do'a
nasljedne 2onar6ije # Vene1iji) pre2da je sve do BII. st. 'ilo sporadi$ki6 pok#%aja da se ona
o'novi.
Doga<aji i" prve polovi1e BI. st. "na$ili s# kri"# 2leta$ke 2oi. 9 to2 ra"do'lj# i
vene1ijanska je 1rkva ostala podvrgn#ta Akvileji @sve do *-55A i
tek je *-GI. odl#ko2 Ri2skog sinoda) # do'a odl#$no klinijevski orijentiranog pape Leona
IB. i protivnika nje2a$ke 1arske vlasti) 0ra<o kona$no pri"nat sa2ostalno2 2etropolijo2)
nadle3no2 "a Vene1ij# @i Istr#) koja je) ipak) stotin# i trideset godina kasnije 44 **,- 44
odvojena od 0rada i ponovo podvrgn#ta AkvilejiA.
9 "'ivanji2a koja s# s#protstavljala papinstvo i 1arstvo # do'a =en4rika IV.) odnosi i"2e<#
pape i Vene1ije nis# 'ili srda$ni. 9 to2e je odre<eni #dio i2ala i vladavina Nor2ana # :#3noj
Italiji i nji6ova pove"anost @#sprkos po$etni2 kole'anji2aA s papinski2 interesi2a. Svi s#
2leta$ki politi$ki i ekono2ski 2otivi i dalje na2etali kao najpogodnij# i ve odavno
provjeren# politik# D#kataE $#vati do're odnose s o'a 1arstva. 9 to2 s2isl# je i d#3d
Do2eni1o Silvio @*-D*>*-,5A sklopio 'rak sa sestro2 1ara Mi6ajla VII. D#ke) Teodoro2) i
nosio visoki naslov protoproedra.
Splet doga<aja doveo je "a Do2enikove vladavine do otkidanja dal2atinski6 gradova i otoka
od =rvatske) # ve"i s i"nenadni2 napado2 nor2an4skog groa A2ika) protivnika Ro'erta
0viskarda koji je od osvojenja Ba4rija @*-D*A vladao 1ijelo2 :#3no2 Italijo2 i "ajedno s
'rato2 Rogero2 "apo$eo osvajanje Si1ilije @dovr%eno tek *-+-A. .rigodo2 toga napada #
nor4rriansko je "aro'ljeni%tvo pao i 6rvatski kralj .etar Kre%i2ir IV.) a slo'od# je stekao tek
#st#panje2 srednjodal2atinski6 gradova i otoka A2ik#. Kako je Ro'ert 0viskard # to2e
2o2ent# 'io prola"no # do'ri2 odnosi2a s Bi"anto2) a gro A2iko Ro'ertov protivnik)
Vene1ija je 2ogla o$ekivati da se Bi"ant nee #sprotiviti o'novi njene vlasti # srednjoj
Dal2a1iji) #toliko vi%e %to je i =rvatska jo% *-DJ. svojo2 po2oi 2akedonsko2 #stank# pod
vodstvo2 0eorgija Vojtje6a i pok#%aj# d#kljanskog kne3evia Konstantina Bo4dina da se
proglasi 2akedonsko4'#garski2 1are2 'ila nav#kla na se'e neprijateljstvo Karstva.
.o2orski2 po6odo2 Vene1ija je potkraj *-DG. ostvarila svoj 1ilj) a po$etko2 *-DC.
dal2atinski s# se predstavni1i # Split# "akletvo2 o've"ali da vi%e nee # svoj# "e2lj#
dovoditi Nor2ane ni dr#ge stran1e. Ali jo% prije kraja iste godine novi 6rvatski kralj D2itar
&voni2ir i opet i2a) s 'i"antski2 odo'renje2) #prav# nad gradovi2a i oto1i2a #" isto$n#
o'al# :adrana.
Do radikalno nove sit#a1ije dola"i #skoro nakon toga) kad Ro'ert 0viskard # *-,*. "apo$inje
dalekose3ne ak1ije protiv 'i"antski6 posjeda # /pir#) "a#"i2a Kr i opsjeda Dra$.
/g"isten1ijalna opasnost od "atvaranja i"laska i" :adranskog 2ora # isto$ni Mediteran
na2etala je Vene1iji da se svoji2 2aksi2alni2 2og#nosti2a anga3ira # o'rani 'i"antske
vlasti na isto$noj strani Otrantski6 vrata. 9spjesi %to i6 je # to2e postigla sa$#vali s# slo'od#
toga va3nog i"laska i" jadranskog "aljeva) ali s# joj pri'avili i dalekose3ne trgovinske
kon1esije %to i6 joj je podijelio 1ar Aleksije I. Ko2nen @*-,JA o2og#iv%i ti2e Vene1iji da
otad ostvar#je svoje poslove na tl# Karstva #spje%nije i povoljnije nego ikad prije.
Sve#k#pni2 svoji2 ra"vitko2 %to ga Vene1ija posti3e do kraja BI. st. ona je i"vr%ila sve
n#3ne pripre2e "a svoj '#d#i i"#"etni polo3aj # ekono2i1i i) s ti2 # ve"i) "a svoj "natni
politi$ki #tje1aj na Isto$no2 Sredo"e2lj#) pa i %ire) # privredi kasnosrednjovjekovne /vrope.
GIC
.oliti$ko #re<enje 9 to2e pripre2no2 ra"do'lj# svoga 2aksi2alnog ra"vitka) ona je
i"gra<ivala svoje sa2ostalno i ose'#jno #n#tra%njopoliti$ko #strojstvo i isto tako postavila
te2elje svoje karakteristi$ne privredne djelatnosti.
Nadove"#j#$i # to2 ra"vojno2 pogled# svoje politi$ko #re<enje na etap# neposredne
podlo3nosti D#kata Ravensko2 eg"ar6at# i) poto2) sredi%njoj dr3avnoj vlasti # Karigrad#)
Vene1ija je 2ogla ostvariti svoj# politi$k# sa2ostalnost sa2o ja$anje2 #nk1ije d#3da i
njeno2 e2an1ipa1ijo2 od svi6 nekada%nji6 nadre<eni6 politi$ki6 instan1ija. Ali to je n#3no
vodilo i a#tokra1iji # njeni2 #n#tra%njopoliti$ki2 odnosi2a. Ona se pose'i1e o$itovala #
d#gotrajno2) prete3no do3ivotno2 vr%enj# d#3devske vlasti) tenden1iji da se # r#ka2a d#3da
kon1entriraj# sva vladala$ka ovla%tenja i da se i"gradi dinasti$ko pravo d#3devski6 o'itelji.
Ali koliko je god ostvarivanje2 takvi6 tenden1ija d#3d postajao 2onar6o2) ipak) pod
okrilje2 sa2oga d#3deva apsol#ti"2a post#pno se) preinako2 stariji6) tradi1ijo2 sa$#vani6
instit#1ija) o'lik#j# #stanove) isprva s#radni$kog i po2onog karaktera) koje e # '#d#nosti
postati spe1ii$ni2 ele2enti2a vlasti i #pravljanja # rep#'li1i 2leta$ke trgova$ke i nov$arske
aristokra1ije.
GID
:o% od vre2ena d#3da .etra Tri'#na @,,,>+**A "a'ilje3eno je postojanje s#dsko4#pravnog
tijela 1#ria d#1is. Ona se na"iva i pla1it#2 p#'li1#2 @# #3e2 s2isl#A) a # nj# d#3devi2
i2enovanje2 #la"e predstavni1i sveenstva) svjetovni6 prvaka @pri2ates ili j#di1esA i p#ka
@'oni 6o2inesA.
Djel#j#i kao s#di%te) 1#ria d#1is se pod d#3devi2 predsjedni%tvo2 sastojala od J do C
j#di1es) koji raspravljaj# i pros#<#j# pravni spor) te od pro2jenljivoga 'roja 'oni 6o2ines)
koji kao prisjedni1i i svjedo1i @adstan4tesA pri6vaaj# i potpo2a3# pravorijek %to ga na
prijedlog svi6 nji6 #svaja ili korigira i progla%ava d#3d.
9 po$etk# $lanovi k#rije prete3no s# 'ili oso'e sveeni$kog stale3aL ali s porasto2
ekono2ske snage svjetovni6 stale3a) i prvake stanovni%tva i p#4$ane predstavljaj# # k#riji
i2ovinski 2og#ni1i i" redova tradi1ionalne i sl#3'eni$ke aristokra1ije i o'ogaeni p#$ani.
9 #pravnoj do2eni svoje djelatnosti 1#ria d#1is tako<er je d#3devo savjetni$ko i po2ono
tijelo koje "asjeda po njegov# sa"iv# i pod njegovi2 predsjedni%tvo2. Kad se njegov sastav
radi odl#$ivanja o i"#"etno va3ni2 doga<aji2a pro%ir#je) pa se osi2 visokog klera) j#di1es i
'oni 6o2ines sa"iva sve#k#pno stanovni%tvo) onda takav pla1it#2 p#'li1#2 @# %ire2 s2isl#A
postaje sveopo2 p#$ko2 sk#p%tino2 @1on1io ili arengoA. Takvo "'orovanje sa"iva se radi
'iranja novoga d#3da) potvrde novi6 "akona) o'jave rata ili "aklj#$enja 2ira. I nje2# je
predsjedao d#3d) ali s# odl#ke i projekti "akona i"gra<ivani # #3e2 kr#g# d#3devi6
savjetnika i "ati2 organi"irano pod4no%eni sk#p%tini na akla2a1iono pri6vaanje.
Sve do slo2a k#e Orseolo akti$na vlast d#3deva 'ila je # neprekidno2 #spon#. D#3d je 'io
predstavnik dr3avnosti Vene1ije) ali i naj'ogatiji posjednik i i2ala1 pokretni6 do'ara) veo2a
inten"ivno oso'no anga3iran # privredno2 poslovanj#) #velike spo2o# pose'ni6 privilegija
%to i6 d#3d# daj# i 'i"antska i nje2a$ko4ri2ska 1arska vlast. On je senior svi6 #gledni6 lj#di
# dr3avi) svjetovnog i d#6ovnog stale3a podjednako. &akletv# vjernosti pola3# 2# i svi
gradovi na podr#$j# lag#ne) a i gradovi svi6 o'lasti koje "apadn# # "avisnost od Vene1ije.
D#3d je predsjednik k#rije) sa"iva op# p#$k# sk#p%tin# i predsjeda joj) i2en#je j#di1es i sve
$inovnike) vr6ovni je vojni "apovjednik) #pravlja dr3avni2 pri6odi2a i "ast#pa dr3av# #
2e<#narodni2 odnosi2a.
Ali) # praksi) postojanje k#rije i nje"ina akti$na #loga # pro1jeni sve slo3eniji6 odnosa i
dono%enj# odl#ka predstavljala je snag# koja je s vre2eno2 sve vi%e 2orala rasti.
.re2da je 2o stari6 tri'#nski6 o'itelji 'ila skr%ena jo% # VIII. st.) nji6ovi rodovi ipak nis#
i%$e"li. Na te2elj# svoga anga32ana # privredni2 djelatnosti2a) oni svoj# nekada%nj#
oligar6ijsk# vojno4politi$k# 2o "a2jenj#j# ekono2sko2 osnovi1o2 svoga #pliva. &ajedno
s 'rojni2 novi2 porodi1a2a) koje je isti pro1es ekono2skog prosperiteta i"digao na ljestvi1i
#tje41ajnosti i pretvarao # sloj 2leta$ke aristokra1ije) oni s# dr#%tvena kategorija koja daje
najvi%e #nk1ionare) j#di1es i dr#ge $inovnike) prvake # vojs1i i diplo2a1iji) 'isk#pe i
poglavare naj#gledniji6 sa2ostana. Kao naj#tje1ajnije li$nosti javnoga 3ivota oni i na
sk#p%tina2a #s2jeravaj# akla2a1ije p#ka i djel#j# kao akti$ni 'ira$i d#3deva) napose
po$ev%i od prve $etvrtine BI. st.) kad je dinasti$nost d#3devske #nk1ije 'ila dokin#ta i njena
i"'ornost postala pravilo2. Takav ra"voj doveo je potkraj BI. st. do or2iranja
opepri6vaenog s6vaanja da s# odre<eni) naj#gledniji rodovi svoji2 #gle4
GI,
do2 i svojo2 realno2 2oi predodre<eni da '#d# politi$ki prva1i i najvi%i s#dioni1i #
#pravljanj# dr3avo2) iako se to pravo jo% nije o'likovalo kao "akonski deinirana povlasti1a
oligar6ije) pa d#3d i dalje vr%i i"'or i sva i2enovanja dostojanstvenika) no $ini to sve
nei"'je3ivije # grani1a2a kr#ga pri"nati6 o'itelji prvaka.
Iako 2leta$ki politi$ki teritorij nije 'io velik) on je geneti$ki i str#kt#ralno 'io slo3en
organi"a2) sastavljen od lokalni6 1jelina) 1entrirani6 oko gradski6 sredi%ta sa svoji2
agrarni2 "ona2a. 92jesto nekada%nji6 tri'#na) # nji2a sredi%nj#) d#3dev# vlast
predstavljaj# gastaldi) kao lokalni nosio1i #pravne i s#dske vlasti. I oni) kao i d#3d) i2aj#
svoj# k#rij# i svoje j#di1es) a 1#ria d#1is i2 je nadre<ena instan1a. .re2a d#3devoj oso'i i
#nk1iji ve3e i6 "akletva vjernosti i podani$ke posl#%nosti.
.rivreda Dr3avno #strojstvo Vene1ije # ekono2sko2 je pogled# po$ivalo na dr3avni2
posjedi2a i privredni2 2onopoli2a) na da3'inski2 pri6odi2a i pore"i2a.
Od dr#ge polovi1e B. st. postoji redovna dr3avna poreska da3'ina 7de41i2ae ad salvatione2
patriae8. 9sto dr3ava pri2a godi%nje tri'#te podani$ki6 gradova) do6otke od 1arine) o'alni6 i
tr3i%ni6 taksa) p#tarina) 2osta4rina i si. te s#dski6 taksa) rente i pri6oda s dr3avni6 i2anja.
Neke od da3'ina 2orao je plaati i kler. 9 1jelini) ekono2ski poten1ijal 2leta$ke dr3ave) a
ti2e i nje"ina stvarna politi$ka 2o) "avisila je i po$ivala na #spje%nosti nje"ine privrede. No)
pri to2e) i politi$ka je djelatnost 2leta$ke dr3ave) sa svoje strane) 'ila 'itno 2otivirana
'or'o2 "a osig#ranje njenoga ekono2skog prosperiteta.
Taj ekono2ski prosperitet pola"io je od pred#vjeta odre<eni6 teritorijalni2 polo3aje2
Vene1ijanskog d#kata na tl# neveliko2 i nedovoljno pogodno2 "a #nosn# agrarn#
eksploata1ij#) od okolnosti s#3eni6 vlastiti6 proi"vodni6 2og#nosti) ali istovre2eno i od
i"vanredno povoljna s2je%taja "a trgovinsk# ra"2jen'en# djelatnost na spojnoj to$ki italske i
evropske kopnene po"adine i po2orskog svijeta na o'ala2a Sredo"e2noga 2ora.
.rivredni #spon Vene1ije # IB.) B. i BI. st. nipo%to nije 'io ni i"#"etan ni osa2ljen na tl#
Italije. Ona se sa2o pod veo2a povoljni2 okolnosti2a #klapa # privredni polet ko2e je
postala naj#spje%niji2 korisniko2. Italija je # 1jelini ve od IB. st. #velike o'navljala
privredni 3ivot svoji6 'rojni6 gradski6 sredi%ta. .rvenstvo s# # to2 pogled# i2ali prio'alni
gradovi pod 'i"antski2 s#vereniteto2) "'og svoji6 nes2etani6 ve"a sa Karigrado2 i Malo2
A"ijo2) a poto2 i s isla2ski2 "e2lja2a. Odr3anje i daljnji ra"vitak ro'no4nov$ani6 odnosa i
jake proi"vodne i trgovinske djelatnosti # ti2 "e2lja2a 'ile s# pred#vjet i poti1aj "a preporod
i porast ekono2ske 2oi talijanski6 gradova. 9 najstarijoj etapi to s# 'ili A2ali) Nap#lj)
0aeta a i Ri2) kao sna3an potro%a$ki i nov$arski 1entar) # ve"i sa svojo2 vjersko2 #nk1ijo2
# tada%nje2 kr%ansko2 svijet#. Nji2a se na jadranskoj o'ali pridr#3#je Bari) koji je nakon
,D*. # stalno2 dodir# s 'i"antski2 i levant4ski2 privredni2 3ivoto2. Od kraja B. st. # polet
privredne djelatnosti #klj#$#j# se .i%a i 0enova. Veo2a va3n# #log# i2ali s# i gradovi #
#n#tra%njosti Apeninskog pol#otoka) prvenstveno .avija) kao politi$ko sredi%te Italskog
kraljevstva) pa "ati2 Verona) .ia1en"a) L#11a) Kre2ona) !errara) kao gradovi na raskr%i2a
vodeni6 i kopneni6 p#teva. Sva ta proi"vodna) pro2etna i tr4
GI+
govinska $vori%ta pove"ivala s# italski prostor # 2re3# 3ivog poslovanja i ra"2jene do'ara
koja pop#nja potre'e plas2ano2 regionalno ra"nolike proi"vodnje) preko alpski6 prijevoja
sao'raa s .od#navlje2) .orajnje2 i j#3no2 0alijo2) a posredstvo2 l#$ki6 gradova i"vo"i i
#vo"i # isla2ski i 'i"antski privredni prostor oko 1ijeloga Sredo"e2lja.
Vene1ija se # t# privredn# '#jnost #klj#$ivala svojo2 dalekovidno2 politiko2 do'ri6 odnosa
s Bi"anto2 i trajno2 'rigo2 da sa$#va 'lagonaklonost svjetovne vlasti koja je gospodovala
nad Italijo2. O to2 nastojanj# prvenstveno svjedo$i i2po"antan ni" od petnaestak #govora s
vladari2a Italije %to s# nakon Aa16enskog 2ira i prvog pakta s 1are2 Lotaro2 I. i" ,5-.
sklopljeni do kraja BI. st.) sa svr6o2 da Vene1iji osig#raj# slo'odan) pa i povla%ten prist#p na
tr3i%ta srednje i sjeverne Italije # svojstv# prodavao1a #ve"ene ro'e i k#p1a lokalni6 i
i2portni6 proi"voda) "a vlastit# potro%nj# i "a i"vo" na daleka tr3i%ta i"van Italije. 9 to2e
ni"#) isprva # prostor# ograni$eno pravo trgovanja pro%ir#je se ,,-. na 1ijeli teritorij Italskog
kraljevstva. 0odine ,,I. odred'o2 1ara Karla De'elog #tvr<#je se #2jesto dotada%njega
proi"voljno odre<ivanog 1arinskog i"nosa stalna kvota # visini od J)Gh @Y#adragesi2aA.
Nakon toga @++JA 1ar Ba"ilije II. i Bi"ant tako<er odo'ravaj# Vene1iji slo'odn# trgovin# #
1arigradskoj l#1i #" povla%ten# #la"n# i i"la"n# 1arinsk# taks# koja joj je osig#ravala "natn#
prednost $ak i pred A2alije2 i Barije2.
Nakon kratkotrajne) iako veo2a opasne kri"e # do'a Otona II.) vene1ijanska politika stje1anja
privredni6 pogodnosti napredovala je #sporedo s propadanje2 najopasniji6 2leta$ki6
s#parnika. Na sjever#) grad Ko2a116io ve od B. st. g#'i svoj 2onopol # plovid'i rijeko2
.o) a njegovo 2jesto preoti2a Vene1ija i postaje glavno2 trgova$ko2 silo2 na tr3ni1a2a
Man4tove) .ar2e) Kre2one) .ia1en"e) .avije) Milana) Bres1ije i dr#gi6 gradova %to i" .adske
ni"ine odr3avaj# ve"e s o'lasti2a j#3no od Apenina i sjeverno od alpskog 'ede2a. Na j#g#
pak) ratovi Bi"anta sa Sara1eni2a i) "ati2) s Nor2ani2a te or2iranje nor2anske vlasti #
Ap#liji i Kala'riji poni%tili s# ekono2sko "na$enje 0aete) A2alija i Barija i pripo2ogli
i"gradnji 2leta$kog prvenstva na isto$no2 Mediteran#) na ko2 tijeko2 BI. st. dekadansa
'i"antske vojne i po2orske 2oi na2ee Vene1iji potre'# da se vojno i trgova$ki osloni na
vlastit#) sve sna3nij# 'rodogradnj#.
9 takvi2 okolnosti2a Vene1ija je svoj siste2 privredne s#pre2a1ije i"gra<ivala s#stavno i
pro2i%ljeno. Na sjever# je or2irala svoja #pori%ta na svi2 #%i2a lo2'ardijski6 rijeka i
svoje postaje # gradovi2a #n#tra%njosti) sa svr6o2 da stekne potp#n# kontrol# nad pro2eto2
preko Alpa. Na isto$noj o'ali :adrana Istra je # potp#nosti ovisila o #vo"# i i"vo"# #
Vene1ij#. =rvatsk# i dal2atinsk# o'al# nastojala je dr3ati pod svojo2 kontrolo2. Ap#lija joj
je sl#3ila kao 3itni1a i podr#$je s kog je do'avljala vino) #lje i j#3no voe. Ve od J. polovi1e
B. st. veo2a se sna3no air2iraj# njene ve"e sa Si1ilijo2) T#niso2) Tripolitanijo2) /gipto2 i
Sirijo2) dop#njaj#i glavn# 2leta$k# poslovn# 2et#E Karigrad i Mal# A"ij#.
9 okvir# svoga sve ra"granatijeg privrednog djelovanja) Vene1ija nije # veliko2 opseg#
s#djelovala vlastiti2 proi"vodi2a) s i"#"etko2 soli) ri'e) kera2ike i stakla. I" isto$ni6 Alpa
#vo"ila je 3elje"o) a drven# gra<# i" Istre i Dal2a1ije) pa je te sirovine djelo2i1e o'ra<ivala i
"ati2 i"vo"ila gotove proi"vode. V#n# je do'avljala i" ra"ni6 predjela Italije) i" !landrije i
/ngleske.
G5-
I"vanredno #nosna i opse3na 'ila je njena trgovina ro'lje2) prete3ito i" slavenski6 podr#$ja
na Balkansko2 pol#otok#. I" 'i"antski6 i isla2ski6 "e2alja #vo"ila je s#kno) svilene) lanene
i pa2#$ne tkanine) 'rokat i gri2i") per"ijske sagove) da2a%$anske sa'lje i no3eve) drag#lje)
"lato) sre'ro i slonov# kost) 2irodije) vino) #lje i ra"li$ito voe. Sva se ta ro'a prodavala tek
dijelo2 na tl# Vene1ije i na njeni2 tr3ni1a2a @#velike i ondje strani2 k#p1i2aAL prete3iti dio
preno%en je dalje) # #n#tra%njost .ol#otoka i # "e2lje srednje i "apadne /vrope.
Relativno nevelika ra"vijenost vlastite o'rtni$ke privrede # ra"do'lj# do kraja BI. st. nije #
Vene1iji poti1ala veo2a i"gra<en# organi"iranost o'rta. Tek # B. st. o'rtni$ka proi"vodnja
'#ja 3ivlje i otkida se od k#ne radinosti pretvaraj#i se # sa2ostalno pod#"etni%tvo
proesionala1a. Ali prije kraja BII. st. oni se jo% ne organi"iraj# # 1e6ove) iako ve # BI. st.
postoje 'ratstva o'rtnika @2inisteriaA i save"i stanovni%tva po s#sjedstvi2a @s1olaeA)
podvrgn#ti "a%titi nekoga sve1a i na2ijenjeni #"aja2noj so1ijalnoj skr'i.
Mleta$ka aristokra1ija) njeni naj#gledniji rodovi) a tako<er) veo2a inten"ivno) i d#3devske
o'itelji 'avile s# se #nosniji2 poslovanji2a od o'rtni$ke djelatnosti. .ost#pno2
ak#2#la1ijo2 do'iti oni postaj# investitori2a # na'av1i i otpre2i tran"itne ro'e)
'rodovlasni1i) #vo"ni1i i i"vo"ni1i isprva na nevelik# do2et#) a "ati2 na prostranstvi2a koja
se sve vi%e %ire i dose3# od .rednje A"ije do &apadne /vrope. /kono2ski #spon te
aristokra1ije pa sjednika) trgova1a i nov$ara dokon$ao je nakon propasti Orseola 2onar6i4
"a2 d#3devske vlasti i #p#tio politi$ko #strojstvo D#kata pre2a i"gradnji aristokratsko4
pl#tokratske rep#'like. Ostvarenje toga siste2a re"#ltiralo je) 2e<#ti2) tek i" daljnji6
ekono2ski6 i politi$ki6 #spje6a %to i6 je Vene1iji donijelo do'a Ko2nena # Bi"ant#) "ati2
epo6a kri3arski6 ratova i) naro$ito) nje"ina #loga # doga<aji2a na Bospor# po$etko2 BIII.
stoljea.
G5*
BIII. R9SK/ &/ML:/ DO SR/DIN/ BII. STOL:/WA
*. .ROBL/MI !ORMIRAN:A .OLITIHKI= STR9KT9RA
9 vrije2e kad :ordanes saopava tri glavna i2ena "a slavensko stanovni%tvo @Veneti) Anti i
SlaveniA) on spo2inje da 'rojna nji6ova ple2ena i2aj# svako svoje pose'no i2eL ali)
na3alost) on ta i2ena ne na'raja.
No ipak je karakteristi$no da je #pravo :ordanes sa$#vao prvi spo2en ple2enskog i2ena
R#s. 9 svo2 djel#) koje je nastalo sredino2 VI. st. on) i"2e<# ostaloga) opis#je i neke
doga<aje i" vladavine ostrogotskog kralja =er2anarika. Taj je vladar oko ID-. dao
rasko2adati S#nild#) 3en# nekog #glednog tao1a i" 7vjerolo2nog ple2ena Roso2ona8) "'og
toga %to je nje"in 2#3 po'jegao svoji2a. 9 gotsko2 je"ik# na"iv 7Roso2oni8 "na$i 7Lj#di i"
ple2ena Ros8. B#d#i da :ordanes na'raja ra"ne narode koji) na tl# dana%nje j#3ne 9krajine)
3ive # s#sjedstv# Ostrogota) ali nigdje ne lo1ira narod Ros) o$ito je da je 7ple2e Ros8 'ilo
par1ijalni na"iv neke #3e 1jeline) pokrivene openitiji2 etni$ki2 na"ivo2 kao %to s# 'ili
na"ivi 7Slaveni8 ili 7Anti8. Iako :ordanes ne navodi podr#$je na ko2 s# 'oravili pripadni1i
ple2ena Ros) vjerojatno je da se radilo o ple2en# koje 3ivi # relativno nevelikoj #daljenosti
od gotski6 podr#$ja) a pri"naje vr6ovn# vlast Ostrogota) # koj# svr6# 2e<# Ostrogoti2a
'orave nji6ovi tao1i.
:ordanesov# "e2ljopisn# nedovoljn# odre<enost pop#njava 2e<#ti2 jedan sirijski i"vor koji
je gotovo istovre2en s :ordaneso2. Sredino2 VI. st. nastao je) nai2e) 7Opis svijeta8 kao
anoni2ni dodatak Kroni1i sirijskog pis1a &a6arije Retora @V. st.A. 9 nje2# se 2e<# narodi2a
7sjeverno od Sirije8 spo2inje narod Ros) koji ne 3ivi ratni$ki2 3ivoto2 niti na konji2a) kao
nji6ovi no2adski s#sjedi. S2je%taj naroda Ros je podr#$je sjevernije ili sjevero"apadni je od
pri1rno2orski6 stepa %to i6 "apre2aj# nji6ovi rat4ni$ko4no2adski s#sjedi.
Ali pre2da je taj podatak drago1jen jer svjedo$i o postojanj# ple2enskog na"iva Ros #
sredini VI. st. n. e.) negdje na podr#$j# %to ga :ordanes pokriva %iri2 etni$ki2 na"ivo2 Anta)
on ipak ne pre1i"ira ni podr#$je ni dr#ga povijesno4"e2ljopisna o'ilje3ja ple2ena na koje se
na"iv Ros # to do'a odnosi.
Tek tri stoljea nakon toga iranski geogra I'n4=ordad'e6 saopava da s# 7R#si jedno
slavensko ple2e8) a 1ar Konstantin .orirogenet) sredino2 B. stoljea) ra"lik#je 7Vanjsk#
R#s8 i 7naprosto R#s8) koja se prostire oko Kijeva.
G5I
Takvo lo1iranje i2ena R#s potvr<#j# i r#ske kronike BI>BII. stoljea. Tada se na"iv R#s i
R#skaja "e2lja #potre'ljavaj# dvojakoE # %ire2 s2isl#) pa "na$e 1ijelo r#sko etni$ko
podr#$je od je"era Ladoga do #%a Dnjestra i od Karpata do srednje Volge) ali tako<er i #
"natno #3e2 i o$igledno starije2 s2isl#. Taj na"iv # #3e2 s2isl# odnosio se na %#2sko4
stepsk# o'last oko Kijeva) na podr#$j# oko rijeke Ros) pritoke Dnjepra) na "apadni dio
kasnije .erejaslavske kne3evine i j#go"apadni dio kasnije Hernigovske kne3evine do grada
K#rska) na Sej2#) i Tr#'$evska) na Desni. &ani2ljivo je da je to podr#$je dod#%e
"e2ljopisna je"gra '#d#e Kijevske dr3ave) ali > koliko se 2o3e kontrolirati # sa$#vani2
pisani2 dok#2enti2a > ono nije) # vrije2e kad ti i"vori nastaj#) 'ilo pose'na politi$ka
1jelina.
Ali pre2da je takav "aklj#$ak na te2elj# pisani6 i"vora opravdan) ar6eolo%ki nala"i ipak
svjedo$e o protivno2. 9pravo to podr#$je "apre2a # VI. i VII. st. ose'#jna k#lt#ra t"v.
7palj$ati6 i'#la8) koja i2a svoje i"ra"ite ar6eolo%ke karakteristike a geograski se to$no
pod#dara s o'la%# 79n#tra%nje R#si8. Osi2 toga jedinstva ar6eolo%ki6 o'ilje3ja) #pravo #
toj o'lasti s#sree se veliko o'ilje na"iva ve"ani6 #" i2e Ros ili R#s @rijeka Ros) pritoka
DnjepraL stepa j#3no od te rijeke 44 7R#ska poljana8L rijeka Oskol) # davnini se tako<er
na"ivala Ros) a pre2a istok# je o2e<ivala o'last 79n#tra%nje R#si8L rije$i1a R#s) pritoka
Sej2a) i dr.A.
Ar6eolo%ki nala"i s toga podr#$ja #p##j# na postojanje ve i"die4ren1iranog dr#%tva.
9 gro'ovi2a ratnika %to s# se po svoj prili1i ok#pljali oko ple2enskoga vo<e or2iraj#i
ratn# dr#3in#) i2a veo2a 'ogatog nakita i or#3ja djelo2i1e lokalne i"rade) a
djelo2i1e 'i"antskog podrijetla. Najo'ilniji nala"i te k#lt#re na<eni s# na donje2 tok#
rijeke Ros) # okoli1i tvr<ave Rodnja koja je postojala ve # prvi2 stoljei2a n. e. a kasnije je
'ila po"nata pod i2eno2 Knja3ja 0ora. To se podr#$je 2o3e s2atrati sredi%te2 ple2ena ili
naroda Ros) a naselje Rodnja 2o3da se 2o3e dovesti # ve"# s drevni2 slavenski2
k#lto2 'oga vegeta1ije Roda koji je # vjersko2 siste2# Slavena i2ao istakn#to 2jesto prije
nego %to je kne3evska vlast # R#siji na2etn#la %tovanje panteona # ko2 je prvenstvo
i2ao .er#n.
&aklj#$ke o ve"i i"2e<# 'oga Roda i nje2# posveenog naselja Rodnja te ple2ena ili
naroda R#s ko2e je to naselje 'ilo ple2enski2 ili k#ltni2 sredi%te2 potkreplj#j# i
pisani i"vori. Tako sirijski pisa1 :ere2) i" sredine VI. st.) navodi da na podr#$j# sjeverno od
Krnoga 2ora 3ive Rosij1i ili Rodij1i. Bi"antski opisi r#ski6 po6oda na Karigrad # god. ,C-.)
sadr3ani # !otijev# govor# i" te godine) a i dr#ge "a'ilje%ke i" IB. i B. st. na"ivaj# R#se
7Rodi ili R#si8) %to #p##je na to da se "a dio stanovni%tva na podr#$j# t"v.
79n#tra%nje R#si8 #potre'ljavao i na"iv Rodi ili Rodij1i) po nji6ovo2 ple2ensko2
#tvr<eno2 sredi%t#) posveeno2 'og# Rod#) koje je le3alo 'li"# #%a rijeke Ros #
Dnjestar.
Osi2 ple2ena Ros ili R#s) na podr#$j# oko Rodnje) 79n#tra%nj# R#s8 sa$injavala s# jo% dva
ple2enska teritorija. Sjevernije od Roda ili Rodija1a) oko dana%njega Kijeva) 3ivjelo je ple2e
.oljana) a isto$nije) na srednjoj Desni i srednje2 Sej2#) ple2e Sjeverjana. .le2e Ros
or2iralo je # VI. st. ple2enski save" ti6 trij# ple2ena) pa se pri to2 njegovo i2e proteglo na
1ijelo podr#$je 79n#tra%nje R#si8. Save" trij# ple2ena 79n#tra%nje R#si8 potrajao je oko J
stoljea) tako da se tijeko2 VI. i VII. st. dospjela or2irati nji6ova "ajedni$ka k#lt#ra koja se
ar6eolo%ki 2ani4
G55
R9SI:A DO SR/DIN/ BI. ST.
&eleni o'r#' >N Isto$noslavenska ple2ena) # sastav# Kijevske R#sije
P#ti o'r#' > .odr#$je stepski6) no2adsko4ratni$ki6 ple2ena
Svjetlos2e<e podr#$je > &apadnoslavenska ple2ena
Ta2nos2e<e podr#$je > :#3noslavenska ple2ena
Krvena p#na linija > Trgovinski s2jerovi s Baltika na Krno i Kaspijsko 2ore
estira kao t"v. k#lt#ra 7palj$ati6 i'#la8. Taj teritorij i taj save" ple2ena predstavlja
geogrask# i etni$k# je"gr# kasnije Kijevske dr3ave i staro4r#ske narodnosti. Na $el# vojne ili
politi$ke organi"a1ije toga save"a ple2ena po svoj prili1i je 'io "ajedni$ki vojskovo<a ili
kne") oko koga se ok#pljala ratni$ka dr#3ina. Nje"ino je sredi%te 2o3da i dalje 'ila tvr<ava
Rodnja. 79n#tra%nja R#s8 ostvarivala je @vjerojatno trgovinskeA odnose s pri1rno2orski2
gradovi2a) a sve do kasni6 i"vora @t"v. 7Stepennaja knjiga8 i" BVI. st.A sa$#vali s# se i
nagovje%taji o njeni2 2o3e'itni2 ratni2 s#ko'i2a s 'i"antski2 #pori%ti2a na o'ala2a
Krnoga 2ora i s .er"ijo2 # prvoj polovi1i VII. stoljea.
.odr#$je 79n#tra%nje R#si8) koje je # VI. i VII. st. postojalo kao organi"a1iono
individ#ali"irana o'last R#sa) .oljana i Sjeverjana) nije se teritorijalno poklapalo s 1ijeli2
prostranstvo2 na ko2e s# 3ivjela isto$noslavenska ple2ena. &'ornik nastao stapanje2
najstariji6 r#ski6 ljetopisa) 7.ovjest vre2ennv6 Ijet8 govori o ple2eni2a koja s# #la"ila #
sastav R#ske dr3ave @7Kijevske R#sije8A kakva je ona 'ila # sredini IB. st.) to jest # vrije2e
prije nego %to s# # R#sij# do%le varja%ke ratni$ke dr#3ine i" Skandinavije. .ri to2e Ijetopisni
tekst na'rajaE .oljane) Sjeverjane) Drego4vi$e) Drevljane) .olo$ane i Novgorod1e. I" ti6
podataka slijedi da se od kraja VII. do sredine IB. st. prvo'itna 79n#tra%nja R#sija8 pro%irila
pre2a sjever# i o'#6vatila podr#$je $etirij# srodni6 ple2ena) %to se ni3# od j#ga pre2a
sjever#) a koja s#) po ka"ivanj# istog ljetopisa) prije toga i2ala vlastita kne3evstva. Ti2 se
opseg r#ske dr3ave protegao s podr#$ja 79n#tra%nje R#si8 na sjever) sve do o'lasti
Ilj2enskog je"era.
Ali #sprkos to2e pro%irenj# ra"2jerno #ski2 pojaso2 daleko na sjever) jo% s# #vijek i"van
okvira tako poveane r#ske dr3ave ostala 'rojna dr#ga isto$noslavenska ple2ena i toE na
"apad# Tiver1i) B#3ani) Bijeli =rvati i Volinjani) a na istok# Radi2ii) Vjatii i Krivi1i. Sva
s# ta ple2ena #%la) djelo2i1e ili potp#no) # sastav Kijevske R#sije tek naknadno) # tijek#
'or'i kijevski6 kne"ova protiv nji6ove sa2ostalnosti.
S takvi2 ra"voje2 doga<aja # sklad# s# pisani i"vori dr#gi6 naroda. Tako I'n =ordad'e6 #
svo2 djel# 7O p#tovi2a i dr3ava2a8) napisano2 oko ,C-.) tj. prije dolaska Varjaga # R#sij#)
navodi da s# R#si jedno od slavenski6 ple2ena i da nji6ovi trgov1i i"vo"e ko3e da'rova)
sre'rni6 lisi1a a i 2a$eve i" #n#tra%njosti slavenski6 "e2alja k Bi"antsko2e @tj. Krno2eA
2or#.
9 anoni2no2 djel# 7O'lasti svijeta8) nastalo2 # J. pol. B. st. # arapskoj Srednjoj A"iji)
isti$e se da s# oko sredine IB. st. R#si 'oravili na podr#$j# i"2e<# srednjeg Dnjepra i
srednjeg DonaL pre2a j#g# i j#goistok# od nji6 3ive .e$ene"i) a pre2a "apad# Slaveni) koji
"a#"i2aj# podr#$je od Dnjepra do donjeg D#nava. .rika" toga pis1a sla3e se dakle s
navodi2a %to i6 sadr3i .ovjest vre2ennv6 Ijet i prika"#je etap# # kojoj se poja2 R#sije jo% ne
poklapa s podr#$je2 svi6 isto$noslavenski6 ple2ena) koja pis1i jo% #vijek po"naj# pod
openiti2 na"ivo2 Slavena.
Ovakvo2e s6vaanj# o postojanj# r#ske slavenske dr3ave na podr#$j# od j#3ni6 grani1a
%#2sko4stepske o'lasti na srednje2 Dnjepr# do Ilj2enskog je"era pridr#3#je se i inor2a1ija
rana$kog 'isk#pa .r#4den1ija koji je i"2e<# ,J+. i ,C*. pisao Anale !rana$kog kraljevstva
@t"v. Annales Bertiniani) po sa2ostan# St. Bertin) # !landrijiA. On je "a'ilje3io da s# ,I+. na
dvor L#dovika .o'o3nog do%li neki skandinavski #6ode
G5C
koji s# se "'og toga %to je !rana$ka tada 'ila # neprijateljstv# s Nor2a4ni2a) i"davali "a
poslanike naroda Ros) ali s# #skoro 'ili raskrinkani kao Mve<ani i protjerani i" !rana$ke.
A#tor pri to2e spo2inje postojanje r#ske dr3ave i navodi da joj na $el# stoji 76akan8.
9potre'a toga t#rk42enskoga na"iva svjedo$i da je sredi%te te dr3ave 'ilo negdje na j#g#) #
s#sjedstv# s no2adski2 stanovni%tvo2 pri1rno2orski6 stepa) %to #p##je na o'last Kijeva) i)
2o3da) jo% #vijek na teritorij drevne Rodnje) je"grene o'lasti oko koje se or2irao prvo'itni
trojni save" ple2ena @R#sa) .oljana i SjeverjanaA) da 'i se) prije ili poslije .r#den1ijeve
inor2a1ije) pro%irio i na sjever) do Ilj2enskoga je"era.
.r#den1ijev podatak i2a i"vanredn# va3nost i "'og toga %to poka"#je da je pisa1 Annala
jasno ra"likovao skandinavske Mve<ane od slavenski6 R#sa. :ednaki i"vod o toj ra"li1i slijedi
i i" govora 'i"antskoga patrijar6a !o1ija i" ,C-. 9 nje2 se saopava da s# R#si te godine
i"vr%ili napad na Bi"ant "'og toga %to s# Bi"antin1i po#'ijali neke r#ske trgov1e koji i2 nis#
platili svoja d#govanja. .ri to2e isti$e da s# R#si narod o ko2e se dotad ni%ta nije "nalo) iako
je # prvoj polovi1i IB. st. Bi"ant "nao "a Mve<ane kao ratnike) trgov1e i napada$e) # okvir#
%iri6 nor2anski6 kretanja pre2a isto$ni2 i "apadni2 evropski2 "e2lja2a.
Svjedo$anstva o ra"likovanj# R#sa i Skandinava1a # s#vre2eni2 i"vori2a va3na s# "'og
s#$eljavanja dvij# opre$ni6 teorija o postank# r#ske dr3ave) koje se sporadi$ki pojavlj#j# jo% i
# dana%njoj 6istoriograiji.
Starija od nji6) nastala jo% # BVIII. st.) s2atra da s# skandinavski @%vedskiA osvaja$i na tl#
R#sije pokorili politi$ki nei"dieren1irano slavensko stanovni%tvo i # J. polovi1i IB. st.
or2irali r#sk# dr3av# @t"v. nor2anisti$ka teorijaA. S#protna njoj) t"v. antinor2anisti$ka
teorija) o'ja%njava postanak r#ske dr3ave sa2ostalno2 evol#1ijo2 privredni6) dr#%tveni6 i
politi$ki6 odnosa kod sa2i6 isto$noslavenski6 ple2ena) pri $e2# je taj ra"voj post#pno) jo%
davno prije dolaska skandinavski6 ratni$ki6 i naja2ni$ki6 odreda # R#sij#) doveo do vlastiti6
politi$ki6 str#kt#ra) kako se to doga<alo # povijesno2 ra"vitk# i dr#gi6 slavenski6 i
neslavenski6 naroda) # /vropi i i"van nje.
Iako pri #porno2 odr3avanj# nor2anisti$ke te"e jedni2 dijelo2 s#djel#j# van"nanstveni
2otivi) ipak je neosporno da # nek# r#k# dok#2entarn# podlog# takvoj interpreta1iji daj#
tekstovi stari6 r#ski6 kronika i" BI. i BII. st. 9 nji2a se) nai2e) govori da s# neslo3ni Slaveni
ilj2enske o'lasti do'rovoljno k se'i po"vali varja%ke @skandinavskeA kne"ove da i2 pres#de
# nji6ovi2 raspra2a i "avladaj# nji6ovo2 "e2ljo2. &'og toga rje%enje te2eljnog
antagoni"2a ve"anoga #" dile2# o nor2ani"2# i anti4nor2ani"2# proi"la"i i" anali"e i
ra"ja%njenja tekstovni6 o'avijesti # najstariji2 r#ski2 kronika2a.
Danas se s2atra da s# najstariji sa$#vani tekstovi r#ski6 kronika i" po$etka BII. st. nastali
vi%ekratni2 prera<ivanje2 i naknadni2 spajanje2 stariji6) danas i"g#'ljeni6 i"vorni6 1jelina.
Me<# nji2a je postojao i veo2a drevni tekst) t"v. Askoldov ljetopis) koji je prika"ivao
doga<aje i"2e<# ,C-. i ,,+.) a na nj se nadove"ivao tekst koji je nastao oko ++C. # Kijev#. Ni
# nji2a) a ni # nji6ovi2 prvi2 prerada2a) i"vr%eni2a # prvoj polovi1i BI. st.) ne2a nikakva
spo2ena o po"ivanj# varja%ki6 kne"ova # R#sij# i o nji6ovoj navodnoj #lo"i pri osnivanj#
najstarije r#ske dr3avnosti. .oda1i o Varja"i2a #klopljeni s# # takvo najstarije opisivanje
G5D
r#ske povijesti tek naknadno) # ve"i s opre$ni2 interesi2a r#skoga sjevera i j#ga. .rvo'itna)
najstarija politi$ka je"gra Kijevske dr3ave or2irala se) nai2e) na podr#$j# trij# ple2enaE
R#sa) .oljana i Sjeverjana @79n#tra%nja R#sija8 ili 7naprosto R#sija8) kod Konstantina
.orirogenetaA. Tek naknadno toj s# je"gri pripojena sjevernija) %#2ska podr#$ja) sve do
veliki6 je"era) s Novgorodo2. I"2e<# najstarije) kijevske politi$ke je"gre i ti6 sjeverni6
o'lasti odr3ali s# se i nakon nji6ova sjedinjenja antagoni"2i) koji s# se) #" ostalo) o$itovali i
te3njo2 da se dr#k$ije t#2a$i najstarija povijest i ospori prvenstvo) a s nji2e i pravo Kijeva
na prevlast # "ajedni$koj dr3avi. Ta tenden1ija dat e) # posve odre<eni2) kasniji2 politi$ki2
okolnosti2a) poti1aj novgorodski2 prera<iva$i2a najstariji6 kijevski6 kroni$arski6 tekstova
da # svoj# o'rad# #nes# va3ne preinake.
9 sa2o2 Kijev# najstarija je kroni$arska gra<a # J. polovi1i BI. st prera<ivana i dop#njavana
jo% dva p#ta) ali se i nakon toga # nji2a sa$#vala pradavna je"gra) kojo2 se dod#%e ni%ta ne
saopava o davnoj ple2enskoj tvorevini Ros # podr#$j# oko naselja i sveti%ta Rodnja) ali se
govori o kasnijoj etapi) # kojoj se ve i"vr%ilo sjedinjenje R#sa) .oljana i Sjeverjana #
ple2enski save". .rika" toga vre2ena popri2io je o'ilje3je legendarne pri$eE Tri 'rata) Kij)
M$ek i =oriv) gospodovali s# svaki na svo2 'rd#) ali s# se spora"#2jeli) na podr#$j# ple2ena
.oljana osnovali "ajedni$ki grad i dali 2# i2e Kijev) po i2en# najstarijega 'rata) koji i2 je
otad 'io "ajedni$ki2 kne"o2. :e"gra te legende povjesno je to$na i il#strira pro1es
#jedinjenja ple2enski6 podr#$ja R#sa) .oljana i Sjeverjana # "ajedni$k# politi$k# 1jelin#
koj# Konstantin .orirogenet po"na pod na"ivo2 79n#tra%nja R#sija8.
.oda1i najstariji6 kijevski6 kroni$arski6 "apisa koji govore o ti2 "'ivanji2a prepisivani s#) i
pri to2 2ijenjani) # Novgorod# ve kraje2 BI. i # po$etk# BII. st. Kod toga se #
novoor2irani2 prika"i2a o$it#je te3nja da li$nost Kija '#de o'e"vrije<ena. Interpola1ijo2
s# #nesene opaske koje tvrde da taj Kij nije 'io nikakav kne") nego o'i$an prevo"nik na la<i
preko Dnjep4ra i potp#no ne#gledan lova1. Isto tako) tvrdi se da grad Kijev ne postoji od
davnine) nego da je osnovan ra"2jerno nedavno) tek ,G5.) tj. # do'a kad je # Bi"ant# vladao
1ar Mi6ajlo III. @,5J>,CDA.
&ani2ljivo je da je tenden1io"nost ovakvoga o2alova3avanja Kijeve li$nosti "apa"io i
kona$ni redaktor do danas sa$#vanog ljetopisa 7.ovijest drevni6 vre2ena8) kijevski redovnik
Nestor. Stoga on po'ija t# tenden1ij# novi2 inor2a1ija2a o Kij# saopavaj#i da je Kij) kao
kne" # grad# Kijev#) posjetio Karigrad i ondje 'io s po$asti2a pri2ljen kod 1ara) %to se ne 'i
desilo da je 'io o'i$an la<ar na Dnjepr# i lova1.
Nestor ne navodi i2e 'i"antskoga 1ara koji je pri2io Kija) pa "'og toga nije 2og#e na toj
osnovi odrediti do'a njegova kne"ovanja. Ali Nestor i"nosi da je poslije Kijeva vre2ena
do%lo do provale T#rko4B#gara na donji D#nav i do pojave t"v. Bijeli6 9gra #
pri1rno2orski2 stepa2a. I" dr#gi6 i"vora "na se da o'a ta doga<aja padaj# # VII. st.) pa
stoga do'a kne"a Kija tre'a tra3iti od kraja VI. do) najkasnije) sredine VII. st.) kad se # j#3noj
R#siji pojavlj#j# Bijeli 9gri. Drevnost vijesti o Kijevoj vladavini # Kijev# "a'ilje3io je #
VIII. st. i ar2enski pisa1 &eno'ije 0lak) pretekav%i njeno pori1anje # novgorodski2
7korek1ija2a8 kijevski6 i"vorni6 vijesti "a vi%e od tri stotine godina.
G5,
.rvi poda1i o dolask# Skandinava1a @VarjagaA # R#sij# sadr3ani s# # jedno2 novgorodsko2
ljetopis# koji je nastao i"2e<# *-G5. i *-C-. a nar#$io ga je novgorodski posadnik Ostro2ir
@t"v. Ostro2irov ljetopisA. Njegov nepo"nati a#tor se # velikoj 2jeri sl#3io stariji2 kijevski2
kronika2a pa je govorio i o osn#tk# Kijeva kao najstarijega grada # R#siji. Ali dop#nja4j#i
taj sadr3aj lokalni2 poda1i2a o povijesti Novgoroda) on saopava da s# sredino2 IB. st. na
sjeverne r#ske "e2lje po$ele napadati ratne dr#3ine Varjaga) i" Mvedske @kao %to s#
istovre2eno Nor2ani i" Norve%ke i Danske napadali "apadnoevropske "e2lje. 9 ti2
napadi2a #spjelo i2 je da slavenska ple2ena na isto$no2 .ri'altik# i oko Ilj2enskog je"era
pri2oraj# da i2 plaaj# danak. Ali poslije nekog vre2ena ta s# ple2ena spora"#2no digla
#stanak) protjerala Varjage preko 2ora i o'#stavila plaanje danka.
9 daljnje2 ra"vitk# doga<aja) vjerojatno oko ,CD) nova je sk#pina var4ja%ki6 ratnika i"vr%ila
napad i najprije "a#"ela grad Ladog#) a "ati2 je nji6ov "apovjednik Rj#rik ,D-. pre%ao #
Novgorod. Ostro2irov ljetopis prika"#je taj doga<aj kao dogovorni dola"ak na te2elj# po"iva
%to ga je varja4%ki2 ratni1i2a #p#tilo novgorodsko gradsko vijee jer je odl#$ilo da #'#d#e
# svoj# sl#3'# #naji2a kne"a koji e kao sl#3'enik toga vijea #pravljati nji6ovo2 "e2ljo2
i) # prvo2e red#) 'iti vojni "apovjednik. Ljetopisni tekst pri to2e ka"#je da s# # R#sij# do%la
tri varja%ka kne"aE Rj#rik) Si4ne#s i Tr#vor. Ali je je"ikoslovna anali"a poka"ala da rije$i
7sine#s8 i 7tr#4vor8 "apravo "na$e 7njegova vjerna dr#3ina8) i" $ega slijedi da je # sjevern#
R#sij# do%ao varja%ki ratnik Rj#rik sa svojo2 vojno2 dr#3ino2 i ondje st#pio # sl#3'#
novgorodskoga gradskog vijea) na2etn#v%i 2# t# sl#3'# 2o3da i silo2.
.oda1i Ostro2irova ljetopisa i"vanredno s# va3ni oso'ito po to2e %to jasno ra"lik#j# Varjage)
R#se i Slavene @# #3e2 s2isl#A. Varja"i s# skandinavski do%lja1i i" %vedske) R#si s# slavenski
stanovni1i j#3ne R#sije a Slaveni @# #3e2 s2isl#A ple2ena ili save" ple2ena # o'lasti
Novgoroda. Ostro2irov ljetopis) tako<er) nipo%to ne pripis#je Rj#rik# osn#tak r#ske dr3ave)
nego isti$e da je je"gra r#ske dr3avnosti or2irana # davna vre2ena na j#g#) # kijevskoj
o'lasti) a i na sjever# s# prije dolaska Varjaga postojale politi$ke organi"a1ije ple2ena) a #
Novgorod# ve i visokoi"dieren1irana #stanova gradskoga vijea.
Do radikalne preinake # tekstovi2a najstariji6 Ijetopisni6 "apisa do%lo je tek kraje2 BI. st.)
kad je # Kijev# vladao kne" Svjatopolk. Novgoro<ani s# se tada s#protstavili #o'i$ajenoj
praksi da kne"o2 # Novgorod# '#de najstariji sin kijevskoga velikoga kne"a) pa s# se'i) po
vlastito2 i"'or#) "a kne"a #"eli sina tada%njega kne"a # Rostov#) S#"dalj# i .erejaslav#. Taj
novgorodski sa2ostalno i"a'rani kne" Mstislav 'io je po podrijetl# s isto$ne grani1e r#skoga
dr3avnog i etni$kog podr#$ja) ali je i2ao odli$ne 2e<#narodne ve"e. .o 3enskoj lo"i 'io je
#n#k anglosaskog kralja =aralda) 'io je o3enjen kerko2 %vedskoga kralja) jedn# ker je #dao
"a norve%koga kralja a dr#g# "a nekoga danskog velika%a. Ti2 svoji2 o'iteljski2 ve"a2a on
je nes#2njivo 2ogao 2nogo po2oi trgovinski2 interesi2a Novgoro<ana) ekono2ski
orijentirani2a pre2a Baltik#) a 'io je i pripravan da 'rani separatisti$ke te3nje novgorodski6
'ojara i nji6ov# politik# pove"ivanja sa "e2lja2a oko Balti$koga i sjevernoga 2ora.
9 takvi2 okolnosti2a Mstislav je dao preraditi starije Ijetopisne tekstove) #klj#$#j#i i
najstarije kijevske predlo%ke i t"v. Ostro2irov ljetopis.
G5+
Oni s# pri to2e stopljeni # jedn# 1jelin#) a # tako nastali tekst #nijeta s# pre"riva saopenja o
Kij# kao o'i$no2 la<ar# na Dnjepr# i ne#gledno2 lov1#) saopen neto$ni podatak o kasno2
osn#tk# Kijeva i negiran postanak r#ske dr3avnosti na j#g# spo2o# #no%enja legende o
do'rovoljno2 po"ivanj# Varjaga) pri $e2# je nji6ov dola"ak prika"an kao osn#tak r#ske
dr3ave) pa se o to2e i"ri$ito ka3eE 7Od ti6 Var j aga na"vala se "e2lja R#sijo2) a
Novgoro<ani s# sve do danas varja%koga roda8.
.o$etko2 BII. st. kijevski je Ijetopisa1 Nestor i te i sve dr#ge stare r#ske ljetopise spojio #
jedinstveno i"laganje) "a najstarija ra"do'lja # 2nogo $e2# protiv#rje$no #slijed 'rojni6
ret#%iranja i preinaka koje s# # pret6odni2 vre2eni2a i"vr%ena. Ali kako se Nestorov
sastavak jedini sa$#vao) on je svojini inor2a1ija2a) koje potje$# i" vre2ena Mstislavovi6
preinaka)
4444i..ZE( #(U l.r(48a# lT)r 8r7r42G2iaLtirke teoriie. s#protne dana%nje2 "nan4
54i)) 1vUUUti)4)U))LLU 4n.anrntiv ono ie. veo2a $esto na i#J# a "asvied'eno le # stveno2 #vid#
# najranij# povijest K#sijeL
9 povijesnoj realnosti ona se odvijala pola"ei od postojanja 79n#tra%nje R#sije8 kao
teritorija trij# ple2ena) R#sa) .oljana i Sjeverjana) koji se prije sredine IB. st. pro%irio na
sjever) sve do Ilj2enskog je"era) o'#6vativ%i podr#$je Drevljana) Dregovia) .olo$ana i
ilj2enski6 Slavena ili Novgo4ro<ana) koji s# do tada i2ali svaki svoj# sa2ostaln# ple2ensk#
organi"a1ij#) a ostaviv%i i"van svoga dr3avnog podr#$ja jo% ni" dr#gi6 isto$noslavenski6
ple2ena na "apad# i istok# svoje o'lasti. 9 s#protnosti s navodi2a Mstislavovi6 Ijetopisni6
preinaka) i2e R#sija) koje se s teritorijalni2 pro%irenje2 79n#tra%nje R#sije8 protegn#lo i na
sjever) ne2a nikakve ve"e s etni$ki2 i2eno2 skandinavski6 Var j aga. Nje2# ne2a nikakva
traga na sa2o2e tl# Skandinavije) naprotiv) ono je veo2a $esto na j#g#) a "asvjedo$eno je #
'rojni2 i"vori2a kao etni$ko i teritorijalno i2e na podr#$j# %ire kijevske o'lasti.
Nastavak i"laganja a#tenti$ne povijesti R#sije nakon sjedinjenja 79n#tra%nje R#sije8 s
teritorije2 sjeverniji6 ple2ena) sve do Ilj2enskog je"era) i"g#'io se i" teksta koji2 se # BII.
st. posl#3io kroni$ar Nestor) jer s# ga) "a volj# te"e o #lo"i Varjaga) i"2ijenile korek1ije
i"vr%ene po nalog# novgorodskog kne"a Mstislava. Ali odje1i ti6 "'ivanja sa$#vani s# #
jedno2e ra"2jerno kasno2 r#sko2 ljetopis# i" sredine BVI. st. @t"v. Nikonovski ljetopisA)
koji se sl#3io ra"li$iti2 drevni2) kasnije i"g#'ljeni2 i"vori2a j#3no4r#skoga podrijetla. 9
ko2'ina1iji sa "nanji2a koji2a je @tako<er na te2elj# i"g#'ljeni6 drevni6 dok#2enataA
raspolagao r#ski povjesni$ar Tati%$ev) i" *. polovi1e BVIII. st.) kao i na te2elj# "a'ilje%ki
'i"antski6) arapski6 i "apadnoevropski6 onovre2eni6 pisa1a te na osnovi ar6eolo%ki6)
etnolo%ki6 i je"ikoslovni6 istra3ivanja) rana se r#ska povijest 2o3e rekonstr#irati i # svo2
nastavk# na epo6# sjedinjenja r#skoga j#ga s r#ski2 sjevero2 koje je ostvareno na ini1ijativ#
j#3nor#ske 79n#tra%nje R#si8) po"nate Konstan4tin# .orirogenet#.
.re2a navodi2a arapskog pis1a Mas#dija) i" B. st.) # polovi1i IB. st. je prostrani2 o'lasti2a
R#sije vladao kne" Dir) a 2#sli2anski s# trgov1i dola"ili # prijestolni1# njegove dr3ave s
ra"novrsno2 ro'o2. Njegovi2 nasljedniko2 'io je kne" Askold) a o'oji1# tre'a s2atrati
poto21i2a ili nasljedni1i2a kne3evskoga roda %to ga je osnovao Kij.
9 vrije2e Dira i Askolda R#si s# vodili tri #"astopna ratna po6oda protiv Bi"anta. Dva od
nji6 prika"#je i 'i"antski patrijar6 !o1ije. On isti$e da je 1ar Mi6ajlo III. @,5J>,CDA
nera"'orito raskin#o dotada%nji save" s R#4
Katedrala Sv. Soije # Kijev# Rekonstr#k1ija i
1ja i plan.
sirna i nji6ove tao1e pretvorio # ro'lje. 9slijed toga do%lo je do vojne ak1ije R#sa protiv
Karigrada) pa s# R#si dva do tri 2jese1a podsijedali 'i"antsk# prijestolni1#) potkapali njene
"idine i pripre2ali j#ri% na nje"ine #tvrde. Kio pot6vat "avr%en je 2irovni2 spora"#2o2 i
R#si s# se @JG. VI. ,C-A vratili # svoj# "e2lj#.
0odine ,CC. R#si s# i"vr%ili novi napad) najprije na 'i"antske save"nike =a"are) ali je nji6ov#
po2orsk# oen"iv# na Karigrad ra"'ila ol#ja.
Id#e godine @,CDA kne" Askold je ratovao s .e$ene"i2a koji # to vrije2e dola"e na podr#$je
srednjega Dona i Don je1a. 9 ist# godin# pada i Askoldov pok#%aj da pokori i j#goisto$ne
slavenske s#sjede svoga dr3avnog teritorija) 9li1e) ali i6 nije #spio svladati nego je s nji2a
sklopio save".
Dok je tako Kijevska R#sija # %e"deseti2 godina2a IB. st. ratovala na j#g#) dva p#t s
Bi"anto2) jedno2 s .e$ene"i2a a i sa s#sjedni2 slavenski2 ple2eni2a) na sjever# "e2alja
%to i6 je nekada%nja 79n#tra%nja R#sija8 priklj#$ila svo2e podr#$j# po$inj# napadi varja%ki6
vojni6 dr#3ina) koji2a s# napada$i pri2orali ilj2enske Slavene da i2 plaaj# danak. .o'#na
Nov4goro<ana #skoro je Varjage protjerala natrag # Mvedsk#. Ali ve ,CD. nova ratni$ka
sk#pina pod vodstvo2 Rj#rika osvojila je Ladog#) a ,D-. se Rj#rik silo2 ili po spora"#2# s
novgorodski2 gradski2 vijee2 na2etn#o to2e grad# kao vojni "apovjednik. O li$nosti toga
varja%kog ratnika postoji pok#%aj njegove identiika1ije @koji je do danas # povijesnoj
"nanosti jo% sporanA s nor2anski2 vo<o2 R6origo2 :iitlandski2 "a koga se "na da je # prvoj
polovi1i IB. st. sa svojo2 dr#3ino2 napao .ari" i London i ne#spje%no ratovao sa sinovi2a
Karla Velikoga) pa je "ati2 oti%ao neka2o # podr#$je isto$noga Baltika.
Be" o'"ira na to da li je ta identiika1ija opravdana ili nije) Rj#rikov pot6vat pripadao je
nor2anski2 podvi"i2a istoga tipa.
Ali ve dvije godine poslije njegova #spje6a) # Novgorod# je do%lo do ponovnog #stanka
@,DJA Novgoro<ana protiv Varjaga. Rj#rik je t# po'#n# slo2io #'iv%i nje"ina prvaka Vadi2a i
s2akn#v%i 2nogo njegovi6 pristali1a.
Nakon toga Rj#rik je ,DI. osvojio i grad .olo1k) na &apadnoj Dvini) # "e2lji slavenski6
Krivi1a) "ati2 Rostov) koji je tada 'io # "e2lji #gro4in4ski6 Mera) i Bjeloo"ero) grad na
istoi2eno2 je"er# gdje je tada 3ivjelo #gro4insko ple2e Vesa.
.okorenje .olo1ka i"a"valo je reak1ij# kijevskoga kne"a Askolda) pa je on ,DI. protjerao
Varjage s toga podr#$ja) ali nije i2ao 2og#nosti da i2 preot2e i "e2lj# novgorodski6
Slavena. Njegove s# vojne snage #velike 'ile anga3irane # "'ivanji2a na j#g#. :o% ,DJ. on je
ratovao s pria"ovski2 B#gari2a i # ti2 'or'a2a i"g#'io sina. Mo3da je do toga rata do%lo na
poti1aj 'i"antske diplo2a1ije) "'og 2og#nosti r#skog napada # $as# kad s# njene snage 'ile
ve"ane tada%nji2 doga<aji2a # :#3noj Italiji i Maloj A"iji) jer je "aista ve ,D5. do%lo do
novog rata R#sije s Bi"anto2. .oslije napada na kri2ske posjede Bi"anta) R#si s# po$eli
pripre2ati sna3an or#3ani po6od i na Karigrad. Ali prije nego %to je ta ak1ija ostvarena) 1ar
Ba"ilije I. je As4kold# poslao 'ogate darove i #spio sklopiti 2ir @,DGA koji2 s# o'novljeni
do'ri odnosi i" ,C-. :edan od $lanaka toga #govora 2ora da je predvi<ao i pokr%tenje R#sa jer
je tada%nji 1arigradski patrijar6 Igna1ije neposredno poslije "aklj#$enja 2ira # R#sij# poslao
ar6iepiskopa Mi6ajla) a Askoldovo je 'ojarsko vijee donijelo odl#k# o pri6vaanj#
kr%anstva. Ar6eolo%ki na4
GGJ
la3i # j#3nor#ski2 gradovi2a i" toga vre2ena potvr<#j#) #" ostale ele2ente koji govore o
pojavi kr%anstva # R#siji) i #"2i1anje starije tradi1ije spaljivanja 2rtva1a pred kr%anski2
o'i$aje2 sa6ranjivanja #2rli6 # gro'ne ja2e.
9 vrije2e Askoldova ratovanja s Bi"anto2 Varja"i 2ora da s# o'novili svoj# vlast nad
Krivii2a i .olo1ko2. &'og toga je Askold # godini svoga 2irovnog #govora s Bi"anto2
@,DGA ponovo poveo rat protiv Varjaga i preoteo i2 "e2lj# Krivi1a.
Vlast Varjaga # dijel# sjevernor#ski6 o'lasti # to je vrije2e #rodila novi2 valo2
ne"adovoljstava) koja stanovni%tvo nije 'ilo kadro i"ra"iti po'#no2) nego je # veliko2 'roj#
nap#%talo svoja 'oravi%ta) naro$ito grad Nov4gorad) i pred Rj#rikovi2 nasilji2a do'ivalo
#to$i%te # Kijev#.
Takvo ok#pljanje i"'jegli1a # politi$ko2 sredi%t# i" koga je ve dva p#ta 'io ostvaren
#spje%an vojni po6od protiv Varjaga) 2oralo je "a nji6 "na$iti opasnost od 2og#e nove
interven1ije. 9 takvi2 okolnosti2a Rj#rikov je nasljednik # Novgorod#) Oleg) koji je ondje
vladao po svoj prili1i od ,D+.) organi"irao @,,*A preventivni vojni po6od protiv Kijeva. Taj rat
"avr%io se pora"o2 i s2r# Askolda te #jedinjenje2 1ijeloga nekada%njega podr#$ja pro%irene
9n#tra%nje R#sije pod vla%# Olega.
J. .RIVR/DNA I DR9MTV/NA OSNOVIKA
0ospodarsko i dr#%tveno #strojstvo na podr#$j# R#sije # rani2 stoljei2a srednjovjekovlja)
sve do pada Kijeva # vlast Olega) ne 2o3e se # 1ijelosti rekonstr#irati jer ne2a pisani6
spo2enika koji 'i taj ra"vitak s#stavno i dovoljno is1rpno opisivali. &'og toga i na ovo2
podr#$j# osnovne inor2a1ije daj# ar6eologija) etnologija i lingvistika.
Ra"do'lje od kraja V. do kraja IB. st. o'#6vaa # R#siji pro1es ra"gradnje rodovski6 odnosa i
stvaranje te2elja "a rane o'like e#dalne privredne) dr#%tvene i politi$ke organi"a1ije.
.otkraj prve polovi1e I. tis#ljea n. e. osnovna privredna i dr#%tvena jedini1a na podr#$j#
naseljeno2 isto$noslavenski2 ple2eni2a 'ila je rodovska opina koja je vjerojatno nosila
na"iv vrv. Naselja s# veino2 'ila 2alena) prete3no s2je%tena 'li"# rijeke ili je"era) na tl#
koje nije 'ilo lako dost#pno event#alno2 napada$#. &e2lja se prete3no privodila o'rad'i
paljevinski2 siste2o2) a kao radni alat sl#3ili s# ralo i 2otika) kose i srpovi.
S ra"vitko2 osnovni6 "ajedni1a one se dio'o2 1ijepaj# i o'lik#j#) # veoj ili 2anjoj
#daljenosti) nova naselja) koja odr3avaj# 2e<#so'ne ve"e) i2aj# "ajedni$ke svetkovine) vr%e
ra"2jen# proi"voda i organi"iraj# "ajedni$k# o'ran# od vanjski6 opasnosti. Ti2e se or2ira
vi%a organi"a1iona jedini1a) t"v. 2ir. &a "ajedni$ke sk#pove) kao skloni%te # sl#$aj# ratni6
nasrtaja i"vana i "a "ajedni$ki k#lt predaka pojedini 2ir i2a svoje #tvr<eno gradi%te koje stari
tekstovi na"ivaj# pogost. 9 nje2# s# se odr3avala vijeanja predstavnika do2ainstava #
vrvi2a i 2ir# @od svakoga 7di2a8 po jedan $ovjekA. T# s# 'irali 7gradskoga starost#8 i
7kne"a8) "apovjednika ratne $ete %to j# je 2ir or2irao kad 'i "atre'alo) vr%ili s#dovanja i
prinosili 3rtve svoji2 'o3anstvi2a.
GGI
Opasnosti od spolja%ni6 neprijateljski6 napada pri2oravale s# 2ir da svoj# vojn# o'ra2'en#
@a # prigodi i napada$k#A sl#3'# $vr%e organi"ira. Odre<ena sk#pina 2ladi6 lj#di 'ila je
privre2eno oslo'o<ena redovni6 radni6 d#3nosti i "ad#3ena da pre2a potre'i rat#je #
interes# 1ijeloga 2ira. Takvi 7otroki8 stanovali s# "ajedno) # pose'no2 naselj#) 7slo'odi8) i
t# s# se vje3'ali ratno2e #2ije# pod "apovjedni%tvo2 7vojvode8 ili 7kne"a8. .oslije
odsl#3enja te o've"e otroki s# se vraali "e2ljoradni$ki2 d#3nosti2a i s2jeli se 3eniti.
.ojedini 2ir 2oga je podii na or#3je stotinjak ratnika) %to je odgovaralo #k#pno2 'roj# od
G-->,-- stanovnika.
.ost#pni ra"voj poljoprivredne te6nike) #svajanje o'rad'e tla %iroki2 le2e%o2 i pri2jena
isprva dvopoljnog) a "ati2 i tropoljnog siste2a) re"#ltirala je poveanje2 proi"vodnosti
agrarnog radnog napora. Velike krvno4rod'inske porodi1e nis# vi%e 'ile n#3na organi"a1iona
or2a poljoprivredne djelatnosti. Sada je i rad 2anje radne jedini1e 2ogao davati dovoljno
#roda) potre'itog "a odr3anje) pa se velike porodi1e raspadaj# na 2ale) kako to potvr<#j#
pro2jene # gradnji i veli$ini nasta2'i po seli2a. Ti2 i"2jena2a nekada%nja se kolektivna
rodovska opina pretvara # t"v. s#sjedsk# opin#) srodn# onoj kakva je kod
"apadnoevropski6) napose ger2anski6 naroda po"nata pod na"ivo2 2arka. 9 takvoj opini
osnovna privredna jedini1a postaje 2onoga2na 2ala porodi1a kao trajni i sa2ostalni
posjednik svoga o'radivoga tla. Vi%e takvi6 s#sjedski6 opina @selaA $ine i dalje jedan 2ir sa
svi2 njegovi2 o'ilje3ji2a vojne) s#dske i k#ltne sa2o#pravne 1jeline.
Ovaj pro1es 2ijenjanja ele2entarni6 privredno4organi"a1ioni6 i dr#%tveni6 odnosa vr%io se
'r3e # j#3ni2 o'lasti2a r#ski6 "e2alja) gdje je dodir s ra"vijeni2 1ivili"a1ija2a i" kr#ga
kasnori2skoga i rano'i"antskoga svijeta vr%io sna3niji i neposredniji #tje1aj. &'og toga se #
r#'ni2 %#2sko4stepski2 o'lasti2a 2o3e ar6eolo%ki #tvrditi postojanje vei6 sela) g#%a
naseljenost plodni6 predjela i ra"vijenija i"gra<enost rodovsko4ple2enski6 #tvr<eni6 sredi%ta
negoli # d#'ljoj #n#tra%njosti sjeverniji6 %#2ski6 o'lasti.
.ojavo2 pretvaranja rodovski6 sela # s#sjedske opine s 2ali2 porodi1a2a koja trajno
posjed#j# svoj# o'radiv# "e2lj# "apo$ela je epo6a sa2ostalne i slo'odne privredne
djelatnosti selja$ki6 do2ainstava) a ona #skoro ostvar#je i i2ovinsk# dieren1ija1ij# 2e<#
nji2a koja 'r"o prerasta # klasno raslojavanje.
Takvo2 prera"vrstavanj# odnosa 2nogo je pridonosilo pretvaranje vojni6 dr#3ina pojedini6
2irova # trajne #stanove. Ti2e ratni%tvo postaje stalna proesija. &apovjedni1i vojni6 dr#3ina
ili kne"ovi naj$e%e se nastanj#j# # pogost# i pretvaraj# ga # svoj "a2ak) a kao naknad# "a
svoj# vojni$k# proesij# koja i2 one2og#ava da se 'ave "e2ljoradnjo2 do'ivaj# od ostali6
$lanova 2ira davanja # naravi. .le2e) kao organi"a1ija veeg 'roja pojedini6 2irova) postaje
sna3nija i organi"a1iono $vr%a 1jelina. Njen vojni "apovjednik) ple2enski kne") 2oan je
ratnik koji "apovijeda tis#o2 vojnika. 9 daljnje2 ra"vitk# i takve se tis#nine #dr#3#j# #
vi%e jedini1e) pa deset tis#4nina $ine jedn# trn#) a stanovni%tvo #dr#3eno # takv# velik#
"ajedni1# $ini save" ple2ena.
.rvo'itna rodovska aristokra1ija pretvara se ti2 pro1eso2 # vojno4"a4povjedni$k#
aristokra1ij#. Ona ne 3ivi od vlastitoga proi"vodnog rada nego je #"dr3ava dr#%tvena
"ajedni1a. Spo2o# svoga ratnog poten1ijala ona se 'ogati ratni2 plijeno2) do'iva ili
prisvaja vee i 'olje "e2lji%ne $esti1e #n#4
GG5
tar 2ira) prik#plja vea stada stoke i tako svojoj vojnoj 2oi pridodaje "natn# i2ovin# #
nekretnina2a i pokretno2 i2anj#. B#d#i da se ne 'avi proi"vodnjo2) ona na svoj# "e2lj#
s2je%ta ratne "aro'ljenike #" o'ave"# da i2 od plodova o'rad'e ili #"goja stoke daj# "natne
o'roke) a tako<er o'ave"#je $lanove opina i 2irova da # i2e nji6ova #"dr3avanja o'ra<#j#
nji6ov# "e2lj#. Na t# "e2lj# ona s2je%ta i i"goje) isklj#$ene $lanove rodovski6 i seoski6
"ajedni1a ili osiro2a%ene seljake koji s# # vrije2e nero4di1a i gladi) "'og skrajnje 'ijede 7"a
k#p#8 3ita "apadali # ovisnost o pripadni1i2a vojno4"e2ljoposjedni$ke aristokra1ije)
pretvaraj#i se ti2e # "avisne seljake) 7"ak#pe8 ili 6olope) koji osi2 nat#ralni6 davanja
svo2e "a%titnik# i do'ro$initelj# d#g#j# i radn# rent# na njegov# "e2ljoposjed#.
Ovakvi2 ra"vitko2 2ir se pretvarao # seoski agrarni teritorij koji je o'ave"an da #"dr3ava
velika%ko do2ainstvo. Ti2e se 2ir pretvara # vot$in# s 'ojarski2 "a2ko2 ili dvor1e2 kao
vojni2 i ekono2ski2 sredi%te2) a njegov se teritorij sastoji od "ajedni1e slo'odni6 sela koja
pravno nis# i"g#'ila slo'od#) ali s# sa svojo2 #n#tra%njo2 sa2o#pravo2 akti$no postali
da34'inski podlo3an teritorij svoga 'ojarina. 9 okvir# takvoga 2ira vlastelin i2a i dijelova
"e2lje na koje je s2jestio i oso'no "avisne i neslo'odne o'ra<i4va$e) nekada%nje ratne
"aro'ljenike) i"goje) "ak#pe i 6olope) koji "e2lj# dr3e na te2elj# vlastelinove dodjele $esti1a.
Kio raspon ra"li$itosti osnova po koji2a s# selja1i jednoga 2ira @ili vi%e nji6A 'ili o'ave"ni
davati nat#ralne da3'ine vlastelin# o'#6vaa i6 ipak sve 'e" ra"like # "ajedni1# da3'inski6
o've"anika pre2a velika%#) pre2da s# o'ave"e slo'odni6 seljaka po svo2 podrijetl# 'ile
javnopravnoga karaktera) a o'ave"e oni6 koji s# "e2lji%n# $esti1# do'ili na o'rad'# od
vlastelina te2eljile se na privatnopravno2 odnos# i"2e<# posjednika "e2lje i nje"ina
o'ra<iva$a.
Tijeko2 VI. st. ovakvo je sa"davanje privredni6 i dr#%tveni6 odnosa re"#ltiralo or2iranje2
ple2enski6 save"a kao prvi6 dr3avni6 tvorevina # ra4nosrednjovjekovnoj povijesti R#sije.
Kijevski kroni$ar Nestor na'raja *5 isto$noslavenski6 ple2ena. Bili s# to .oljani @koji s# "a
Nestora istovjetni s R#si2a # #3e2 s2isl#A) Sjeverjani) Drevljani) Dregovii) .oloani)
Ilj2en4ski Slaveni ili Novgorod1i) 9li1i) Tiver1i) B#3ani) Volinjani @D#lje'iA) =rvati)
Radi2ii) Krivi1i i Vjatii.
Ta i2ena nes#2njivo predstavljaj# ve %ire 1jeline koje s# o'#6vaale svaka od nji6 nekoliko
2anji6 ple2ena koji2a i2ena danas vi%e nis# po"nata. Tijeko2 VI. st. te s# %ire ple2enske
"ajedni1e # svo2 sjedinjavanj# po%le i dalje) pa je potkraj toga stoljea postojao save"
.oljana) R#sa i Sje4verjana) a na "apad# od nji6 ple2enski save"i D#lje'a i =rvata) koje je #
J. polovi1i VI. st. ra"'ilo vojevanje Avara na nji6ov# dvostr#ko2 nasrtaj# kro" &akarpae
pre2a grani1a2a !rana$ke na rije1i La'i. Trajnije "na$enje 2e<# ti2 ple2enski2 save"i2a
i2alo je ono %to s# ga or2irali R#si) .oljani i Sjeverjani) da 'i prije polovi1e IB. st. svo2e
teritorij# pripojili jo% $etiri isto$noslavenska ple2ena) na raspon# do Ilj2enskog je"era.
.ro1es vlastitoga privrednog i dr#%tveno4politi$kog ra"vitka isto$no4sla4venski6 ple2ena
ostvario se) # to2e s2isl#) prola"ei kro" sve redovne ra"vojne st#pnjeve pri nastajanj#
dr3avne organi"a1ije) po"nate i kod dr#gi6 naroda. 9 taj se ra"vitak # dr#goj polovi1i IB. st.
#klapa dola"ak varja%ki6 ratni$ki6 dr#3ina koje s# isprva #spjele osvojiti vlast # sjeverni2
predjeli2a R#sije) a "ati2 je nji6ov vojni vo<a postao kne"o2 i # politi$koj je"gri Ki4
GGG
jevske dr3ave na j#g#. .oliti$ka pro2jena koja je ti2e ostvarena 'ila je sa2o #klj#$enje
varja%ki6 ratni$ki6 do%ljaka # odnose i i"gradnj# dr#%tveno4eko4no2skog poretka koji s# nikli
i" svoji6 a#to6toni6 te2elja i na toj s# se osnovi ra"vijali i dalje.
I. DOBA 9S.ONA Kl :/VSK/ DRPAV/
Oleg Osvojenje Kijeva od strane novgorodskog kne"a Olega # god. ,,*OJ. #slijedilo je kao
reak1ija varja%koga kne"a na opasnost od ponovne interven1ije Kijeva protiv ja$anja varja%ke
vlasti na Sjever#. .olo3aj Var4jaga # Novgorod# i # dr#gi2 gradovi2a r#skoga Sjevera nije
'io vladarski polo3aj. Kao "apovjedni1i vojni6 dr#3ina) oni s# 'ili # sl#3'i lokalni6 organa i)
# na$el#) o'ave"ni djelovati na te2elj# nji6ovi6 odl#ka. Ipak) $ini se da s# veo2a 'r"o)
oslanjaj#i se na realni #tje1aj svoji6 vojni6 odreda) nastojali sk#$iti ko2peten1ije lokalni6
organa vlasti. Vjerojatno je #pravo "'og takvi6 Rj#rikovi6 preten"ija do%lo ,DJ. do #stanka
Novgoro<ana protiv njega i) # ve"i s ti2e) do pogi'ije Vadi2a i njegovi6 pristali1a. Ali
ne"adovoljstvo stanovni%tva nastavilo se i dalje) sve do Rj#rikove s2rti @,D+A a i "a vrije2e
njegova nasljednika Olega. .red ti2 tla$enji2a Olegova re3i2a njegovi s# protivni1i 'je3ali
i" Novgoroda # Kijev) pa se ondje) po svoj prili1i) spre2ala nova or#3ana interven1ija protiv
Varjaga) nalik na one koje s# ,DI. i ,DG. varja%ki2 osvaja$i2a preotele ple2enska podr#$ja
.olo$ana i Krivi1a.
&'og te opasnosti Oleg je ,,*OJ. poveo rat protiv kijevskoga kne"a Askol4da) po'ijedio ga i
#'io) nakon toga osvojio Kijev i #$inio ga sjedi%te2 svoje #jedinjene vlasti nad j#3ni2 i
sjeverni2 o'lasti2a R#sije.
Hini se da je taj vojni #spje6 pri2orao Olega da i"vr%i 'itno va3n# prilagod'# novostvoreno2
stanj#. On je najprije #$vrstio svoj polo3aj # Kijev# i podigao # nje2# ni" #tvrda) a "ati2 je
svoje prija%nje sjedi%te) Novgorod) o'ave"ao na plaanje godi%njega danka staro2e dr3avno2
sredi%t# koje je sada 'ilo novoste$eno2 'a"o2 njegove vladavine.
Olegovo osvojenje Kijeva nije a#to2atski #klj#$ilo 1ijelo podr#$je Askol4dove dr3ave.
Naro$ito je teritorij ple2ena koja s# 3ivjela "apadno od srednjeg Dnjepra i j#3no od .ripjata
ostao nepodvrgn#t. Stoga je Oleg poveo okr#tan vojni po6od protiv Drevljana) pa je i nji6
pri2orao da 2# plaaj# danak. Mirenje svoje vlasti nastavio je rato2 protiv =a"ara koji s#
kraje2 IB. st.) # ve"i s pro2jena2a kne3evske vlasti # Kijev#) pokorili "e2lje Sje4verjana i
Radi2ia) pa i2 je preoteo podr#$ja isto$no od Dnjepra. S#protno ti2 #spjesi2a) Oleg nije
2ogao svojoj vlasti podlo3iti Tiver1e i 9li1e) koji s# 'oravili i"2e<# :#3noga B#ga) .r#ta i
delte D#nava. .re2a navodi2a ljetopisa) on je +-D. poveo i rat protiv Bi"anta. Iako nis#
po"nate pojedinosti o opera1ija2a) pot6vat se nes#2njivo odvijao povoljno "a R#se i jo% iste
godine @+-DA "avr%io 2iro2) koji je +**. o'novljen i potvr<en #govoro2 koji2 je Bi"ant
dop#stio r#ski2 trgov1i2a slo'odan prist#p # Karigrad gdje s# i2ali pravo da se nastanj#j# #
2anastir# Sv. Ma2onta. 9 pogled# kontin#iteta r#ske dr3avnosti) karakteristi$no je %to se #
#govor# i" +**. spo2inje o'nova 7lj#'avi8 koja je 2nogo godina #na"ad ve"ivala R#sij# s
Bi"anto2. Ti2e se al#diralo na spora"#2 o 72ir# i lj#'avi8 sklopljen ,C-.) "a vrije2e
GGC
Askolda) a i na ranije do're odnose 2e<# dvje2a "e2lja2a. Ta okolnost potvr<#je da
pro2jena li$nosti na kne3evsko2 polo3aj# # Kijev# "a Bi"ant nije "na$ila prekid ili
preo'ra"'# politi$koga stanja kakvo je Karstvo po"navalo jo% od Kijeva vre2ena. .ro1es
#klapanja varja%koga kne"a # d#gotrajni i neprekidni povijesni pro1es trajanja i ra"vitka r#ske
dr3avne) dr#%tvene i privredno4politi$ke aktivnosti "apo$eo se ostvarivati gotovo s2jesta po
njegov# st#panj# na vlast.
Igor .oslije Olegove s2rti @+*J. ili +JJ.A kne"o2 # Kijev# postao je Igor @+*JOJJ>+5GA) "a
koga ljetopisi pronor2anskoga nastrojenja ka3# da je 'io Rj#rikov sin i da je 'io o3enjen
'ojarkinjo2 Olgo2 i" .skova. T# pro2jen# na prijestolj# iskoristili s# "a Olegova vre2ena
pokoreni Drevljani pa s# digli #stanak. Ali i6 je Igor po'ijedio i pri2orao da plaaj# poveani
danak. Nakon toga je Igor svojoj vlasti podvrgao 9li1e i Tiver1e) pa je # pripojeni2 o'lasti2a
kao svoga na2jesnika postavio velika%a Svenelda. 9 dva navrata @+*IO*5. i +55O5GA ratovao je
protiv =a"ara i dopro do podr#$ja Kavka"a i o'ala Kaspijskoga 2ora. Kao re"#ltat ti6
pot6vata $ini se da je Igor #$vrstio svoj# vlast na isto$no2 Kri2#) oko Ker$kog tjesna1a) i na
pol#otok# Ta2an#) pa je t# or2irano va"alno r#sko kne3evstvo T2#tarakan) "avisno o
Kijev#.
0odine +5*. Igor je @"'og nepo"natog povodaA napao Bi"ant i opkolio Karigrad s 2aloa"ijske
strane) ali s# 2# Bi"antin1i spalili la<e 7gr$ko2 vatro28. Tri godine nakon toga @+55A
pot6vat je ponovljen kopneni2 i 2orski2 p#te2) ali je Igorova vojska taj p#t doprla sa2o do
D#nava. I"gledi R#sa na #spje6 $ini se da nis# 'ili povoljni jer s# i ne do%av%i na tlo
Bi"antske dr3ave pri6vatili #govor o 2ir#) save"# i #"aja2ni2 trgova$ki2 odnosi2a koji je
"a R#se 'io 2anje povoljan od Olegova #govora i" +**.
Vrativ%i se # R#sij#) Igor je oti%ao # "e2lj# Drevljana da k#pi danak. Ali kad 2# se #$inilo da
je sak#pio pre2alo) on se vratio ona2o s 2anji2 odredo2 vojskeL # #stank# Drevljana koji je
to2 priliko2 '#kn#o) Igor je pogin#o @+5GA.
Olga Vlast # Kijev# pre#"ela je sada njegova #dova Olga @+5G>+C5A. Ona je krvavo #g#%ila
#stanak Drevljana) dala s2akn#ti nji6ova kne"a Mala i 2noge drevljanske prvake) por#%ila i
spalila nji6ov glavni grad Isko4rostjenj i dr#ga vea naselja) a 2nogo je stanovni%tva predala
svoji2 dr#43ini1i2a kao ro'lje @$eljadA. Otad s# Drevljani 2orali plaati kijevsko2e kne"#
i"#"etno te3ak danak.
9skoro "ati2 Olga je povela i 'or'# "a teritorij D#lje'a) na gornje2 tok# &apadnoga B#ga)
ka2o s# po$eli prodirati .olja1i podi3#i # "e2lji D#lje'a 'rojna #tvr<enja.
9 okvir# neke) # pojedinosti2a nepo"nate neop6odnosti da sredi i po'olj%a odnose s
Bi"anto2) Olga je +GD. s veliko2 pratnjo2 do%la # Karigrad) i taj je nje"in 'oravak prika"an
# djel# 1ara Konstantina .orirogeneta 7De 1aere2oniis A#lae Bv"antinae8 @O sve$anosti2a
na 'i"antsko2e 1arsko2 dvor#A kao velika sve$anost. .re2a navodi2a r#ski6 Ijetopisa1a)
Olga je to2 prigodo2 o'novila Igorov #govor i" +55.) pri2ila kr%anstvo i na kr%tenj# do'ila
i2e =elena.
GGD
Ali) $ini se da ipak i"2e<# R#sije i Bi"anta nije "avladalo nepo2#eno #"aja2no povjerenje.
9 to2e s2isl# je i sa2 Konstantin .orirogenet # svo2 djel# 7De ad2inistrando I2perio8 @O
#pravljanj# Karstvo2) ili) Kako se to djelo danas $e%e na"ivaE 7O narodi2a8A) napisano2
oko +G-.) davao #p#te svo2e sin# Ro2an# savjet#j#i ga da odr3ava do're odnose s .e$ene4
"i2a) stepski2 s#sjedi2a R#sa) jer je sa2o podr3avanje2 pritiska .e$ene"a na R#sij#
2og#e sprije$iti taj narod da ne #gro3ava interese Karigrada. S dr#ge strane) i Olga je
s2atrala da je 1rkvena ovisnost R#sije o Karigrad# opasna "a sa2ostalnost nje"ine dr3ave) pa
je +G+. "atra3ila od Otona I.) '#d#ega 1ara 7Svetoga ri2skog 1arstva nje2a$ke narodnosti8
@od +CJA) po2o # %irenj# kr%anstva) ovisnoga # skrajnjoj instan1iji) o papinstv#. Ali prije
nego %to s# stigli 2isionari i" Nje2a$ke) odnosi R#sije s Bi"anto2 @2o3da #pravo "'og
opasnosti od njena pove"ivanja sa &apado2A popravili s# se) pa je o'novljeno %irenje
kr%anstva # R#siji i opet #" po2o isto$ne Krkve. .o'olj%anje r#sko4'i"antski6 odnosa
o$itovalo se #skoro i tra3enje2 Konstan4tinova nasljednika Ro2ana I. @+G+>+CIA da R#sija
svojini odredi2a po2ogne Bi"ant# # rat# protiv Arapa na Kreti @+C*A) $e2# je Olga) o$ito na
te2elj# Igorova #govora o #"aja2noj vojnoj po2oi) #dovoljila.
Svjatoslav 0odine +C5. pre#"eo je vlast Igorov i Olgin sin Svjatoslav @+C5> +DJA. On je
"ane2ario %irenje kr%anstva) ali je "natno pro%irio opseg svoje dr3ave. Do +CC. #spio je
pokoriti Vjatie pa je ti2e # o'lasti oko #%a rijeke Oke dopro sve do nado2ak Volge. Ti2e je
postao s#sjedo2 ni"a #groinski6 naroda i ple2ena) M#ro2a1a) Mordvina) Here2isa i Mari4
ja1a) i pri'li3io se teritorij# .ovol%ki6 B#gara) koji s#) kao rag2ent vee 1jeline) kraje2 VII.
st.) #"2i$#i s j#ga pred =a"ari2a) "aposjeli o'last oko #%a Ka2e # Volg# i t# or2irali
svoj# dr3av#) kojoj je glavni grad 'io Bolgar) na isto$noj o'ali Volge. Svoji2 inten"ivni2
trgova$ki2 ve"a2a ni" Volg# s kavkaski2 "e2lja2a i srednjo2 A"ijo2) .ovol%ka je
B#garska #skoro postala veo2a privla$ni2 1entro2 interesa i "a r#ske trgov1e i r#ske
osvaja$ke preten"ije.
R#ska orijenta1ija na pove"ivanje s isto$ni2 o'lasti2a) pre2a Volgi i Kaspijsko2 2or#) a i
pre2a Krno2e 2or#) "'og ve"a s Bi"anto2) naila"ila je na "natne te%koe ne sa2o "'og
pris#tnosti .e$ene"a # pri1rno2orski2 stepa2a i"2e<# Donje1a i :#3nog B#ga) nego i "'og
postojanja jake =a"arske dr3ave @kaganataA %to se prostirala od o'ale A"ovskoga 2ora do
donje Volge i preko nje) # prikaspijske ravni1e.
&'og takvi6 okolnosti) Svjatoslav je #skoro po nast#p# vlasti "apo$eo ratovanja na Istok#.
.oslije podvrgavanja Vjatia) on je kro" "e2lj# Mordvina s veliko2 vojsko2 najprije napao
.ovol%k# B#garsk#) op#sto%io grad Bolgar i "ati2 ni" Volg# po%ao protiv =a"ara. Ra"orio je
nji6ove gradove Sarkel @na Don#A) Itilj @na delti VolgeA i Se2ender @na "apadnoj o'ali
Kaspijskoga 2oraA. Ti2e je 6a"arska dr3ava prestala postojati. Nje"ino je podr#$je Svjatoslav
pripojio svojoj dr3avi) a kne3evina T2#tarakan se neposredno #klj#$ila # sastav Kijevske
dr3ave) pa je nje"ina posredni$ka #loga # trgovini r#ski6 "e2alja sa &akavka"je2) .er"ijo2 i
=ore"2ijo2 i"vanredno porasla.
9 ni"# vojni6 po6oda R#sije protiv Bi"anta %to se redaj# po$ev%i od ,C-. @a 2o3da jo% i od
ranijeA vr6#na1 s# dosegli Svjatoslavovi ratovi sa Karstvo2. Oni s# "apravo po$eli kao
dogovorena ak1ija R#sije i Bi"anta protiv
GG,
pod#navske B#garske) ali s# se # svo2 dalje2 ra"vitk# pretvorili # odl#$an o'ra$#n i"2e<#
ta dva save"nika.
:o% potkraj vadavine Si2eonova sina .etra @+JD>+C+A B#garska je veo2a osla'ila. Sr'ija se
'ila ot1ijepila i priklonila Bi"ant#) a i # =rvatskoj s# Kre%i2ir II.) i "ati2) njegov sin Dr3islav
'ili 'i"antski save"ni1i. Tako i"oliranoj B#garskoj) i"n#tra ra"rivenoj ekono2sko4so1ijalni2 i
vjerski2 sporovi2a) 'i"antski je 1ar Nikeor II. !oka odl#$io otka"ati plaanje danka na koji
je Karstvo 'ilo o've"ane jo% od 2ira sklopljenog +JD. Ali kad je # ve"i s ti2e i"'io ratni
s#ko') Karstvo je 2oralo prekin#ti svoje #spje%no vojevanje na Balkan# jer je 'ilo pri2orano
da se 6itno anga3ira protiv Arapa # Siriji) pa je Nikeor II. #po2o protiv B#gara po"vao
r#skog kne"a Svjatoslava) nedavno proslavljenog #ni%tenje2 =a"arskog kaganata.
9 svo2 prvo2 po6od# na B#garsk# @+C,A Svjatoslav je "a#"eo sjeveroisto$ne dijelove
nje"ina podr#$ja i $ak na2jeravao pre2jestiti sjedi%te svoje dr3ave i" Kijeva # .erejaslave1)
na is6odi%t# d#navske delte. Takva interven1ija) koja se o$itovala kao osvaja$ki po6od #
vlastito2 interes#) #gro"ila je ne sa2o interese napadn#te B#garske nego se i Bi"ant#
ra"otkrila kao "natna opasnost. 9 takvi2 okolnosti2a > 2o3da na poti1aj 'i"antske
diplo2a1ije > do%lo je do napada .e$ene"a @koji s# od J. polovi1e IB. st. 'oravili # stepa2a
i"2e<# Donje1a i :#3nog B#gaA na Kijev) i Svjatoslav se 2orao vratiti da 'rani je"gr# svoga
dr3avnog podr#$ja. Ali po%to je s#"'io .e$ene"e) on je +C+. poveo svoje $ete i opet na j#g)
ponovo "a#"eo .erejaslave1) "ati2 !ilipopol i '#garsk# prijestolni1# Veliki .reslav i "aro'io
1ara Borisa II. koji je po$etko2 te godine naslijedio svoga o1a .etra.
&a vrije2e ti6 doga<aja na Balkan#) Bi"ant je #spje%no ratovao # Siriji i naj"ad kraje2
listopada +C+. osvojio Antio6ij#. Ali ve **. BII. +C+. Nikeor II. !oka pao je kao 3rtva
"avjere svoje 3ene Teoano i vojskovo<e Ivana Ki2iska) koji je "ati2 progla%en 1are2 @+C+>
+DCA. On je jedno2 od svoji6 prvi6 "adaa s2atrao rat protiv r#ske ok#pa1ije B#garske. Hini
se da je Svjatoslav# dotle po%lo "a r#ko2 da "a "ajedni$k# 'or'# protiv Bi"anti4na1a
prido'ije i '#garske prvake. &'og toga je Ivan Ki2isk najprije pok#%ao spor rije%iti
prigovori2a. Ali Svjatoslav je postavljao nepri6vatljive prijedloge tra3ei da se Bi"antin1i
potp#no pov#k# i" /vrope i "a se'e "adr3e sa2o posjede # Maloj A"iji. &'og toga je postalo
nei"'je3ivi2 da se po'jeda ostvari or#3je2. Ki2isk je kopneni2 pot6vato2 "a#"eo Veliki
.reslav) vratio na prijestolje Borisa II. i ti2e odvojio '#garske velika%e od Svjatoslava) a
"ati2 je potisn#o r#sk# vojsk# pre2a D#nav#. Svjatoslav se "atvorio # #tvr<eni Dorostol
@Silistrij#A) ali kad je taj grad opkolila i 'i"antska vojska s kopna) i 'i"antska d#navska lota)
naor#3ana 7gr$ko2 vatro28) 2e<# R#si2a je "avladala glad i Svjatoslav se) #sprkos #pornoj
o'rani i s2ioni2 pok#%aji2a da se pro'ije i" o'r#$a) 2orao predati. Kraje2 srpnja +D*. o'a
s# se vladara spora"#2jela # nagod'i. Svjatoslav se sa svojo2 i"gladnjelo2 vojsko2 s2io
pov#i) ali se 2orao o've"ati da vi%e nee napadati 'i"antske posjede na Balkan# i na Kri2#)
nego e Bi"ant po2agati protiv nje"ini6 neprijatelja. &a #"vrat) Bi"ant je pri"nao dotad ve
drevno pravo r#ski6 trgova1a da nes2etano trg#j# s Karigrado2.
Svjatoslavov ne#spje6 na Balkan# 'io je kona$ni pora" politike kijevski6 kne"ova da
s2jero2 nekada%nji6 seo'a slavenski6 2asa) # VI. i VII. stolje#) i" j#3ne R#sije) preko
Moldavije i Vla%ke) pro%ire svoj# vlast do donjeg D#nava i $ak) preko njega) 2o3da sve do
Bospora) o kojoj je) kao prva
GG+
vijest) sa$#van "apis jo% o kne"# Kij# i njegov# pok#%aj# da pri povratk# sa svog po6oda na
Karigrad osn#je tvr<av# na donje2 D#nav#. Ali ni pri"nanje '#garskoga 1ara Borisa II. %to ga
je Ivan Ki2isk #o$i kona$ne oen"ive protiv R#sa dao) vjerojatno sa2o i" takti$ki6 ra"loga)
nije se odr3alo. .oslije Svjatoslavova odlaska 1ar je osvojene '#garske "e2lje pripojio 'i"a24
sko2 dr3avno2 teritorij#) a Borisa II. je sa so'o2 odveo # Karigrad kao
"aro'ljenika.
Svoj pora" # B#garskoj Svjatoslav je nad3ivio veo2a kratko. Kako se njegova ra"or#3ana
vojska # raspr%eni2 odredi2a vraala # R#sij#) negdje kod dnjeparski6 'r"a1a Svjatoslav je
sa svojo2 $eto2 "apao # "asjed# .e4$ene"a i pri to2 je pogin#o @+DJA.
Vladi2ir Odla"ei # B#garsk#) Svjatoslav je vlast # Kijev# ostavio svo2e najstarije2 sin#
:aropolk#L 2la<i sin) Oleg) vladao je # "e2lji Drevljana) a trei) Vladi2ir) 'io je kne" #
Novgorod#. Neko vrije2e 'raa s# 'e" sporova #pravljala svaki svoji2 #djelo2. Ali oko +DD.
:aropolk je odl#$io da #spostavi jedinstvo. Najprije je napao Olega) pa je ovaj # 'or'a2a
pogin#o. Naj2la<i 'rat) Vladi2ir) o$ekivao je ist# s#d'in# pa je po'jegao # Skandinavij#
@Mvedsk#A. T# je prik#pio jak# dr#3in#) vratio se s njo2 # Novgorod i ot#da "ajedno s
Novgoro<ani2a oko +D,. "a#"eo Kijev. .ri to2 je :aropolk 'io #'ijen. Tako je 1io dr3avni
teritorij) po dr#gi p#t i" Novgo4roda) i opet 'io #jedinjen) pod vla%# kne"a Vladi2ira @+D,>
*-*GA.
Ve +,*. Vladi2ir je poveo rat protiv .oljaka koji s# "a vrije2e M je%ka L prodirali pre2a
istok# i "a#"eli #pori%ta # "e2lji D#lje'a @"apadna VolinijaA. Vladi2ir i2 je #spio preoteti t"v.
$ervonsk# "e2lj# s gradovi2a .ere2i%lj) Bele i Werven. 0odine +,J. i +,I. #pokorio je
Vjatie) koji s# se digli na #stanakL godine +,I. podvrgao je svojoj vlasti litavske :atvage) na
podr#$j# od srednjeg toka &apadnoga B#ga do srednjeg Nje2ena) a ++J. isto$ni dio podr#$ja
Bijeli6 @"akarpatski6A =rvata) od gornjega .r#ta do rijeke Vislok) pri $e2# je "apadni dio
nji6ova podr#$ja) od rijeke Vislok do nado2ak Krakova) ostao # sastav# Male .oljske.
.oslije ti6 osvajanja # pograni$ni2 o'lasti2a tada%nje .oljske i R#sije odnosi ti6 dr3ava
"natno s# se popravili) pa je Vladi2ir $ak o3enio svoga najstarijega sina Svjatopolka kerko2
poljskog kralja Boleslava =ra'rog
@++J>*-JGA.
9 2e<#vre2en# s# prilike # Bi"ant# o2og#ile Vladi2ir# da se #plete # sporove oko vlasti #
Karstv#. Nakon pora"a Ba"ilija II. # rat# s 2akedon4sko4'#garski2 1are2 Sa2#jlo2 kod
Serdike @+,CA # Bi"ant# je do%lo do dvostr#ke #"#rpa1ije Barde Sklera i Barde !oke. 9gro3en
# sa2o2 svo2e opstank#) Ba"ilije II. je "atra3io po2o kijevskoga kne"a Vladi2ira) a ovaj
2# je poslao odred od C--- vojnika. S to2 vojsko2 on je 'itno oja$ao svoj ratni poten1ijal i
"aredo2 svladao o'a #"#rpatora. Ali kad je opasnost pro%la) Ba"ilije je #skratio ostvariti
"adano o'eanje da e Vladi2ir# dati svoj# sestr# An# "a 3en# #koliko se R#sija kona$no
pokrsti. I" osvete Vladi2ir je tada napao 'i"antske gradove na Kri2# i ti2e pri2orao 1ara da
isp#ni o'eanje. 9dajo2 1areve sestre "a kijevskoga kne"a njegov je #gled # "e2lji i
ino"e2stv# i"vanredno porastao) ali je) s dr#ge strane) "natno oja$ao i 'i"antski #tje1aj #
R#siji.
GC-
Mo"ai1i # oltar# 1rkve Sv. Soije # Kijev#.
.okr%tenje R#sije Vladi2ir je pri6vatio kao jedn# od 2jera koje s# 2# po2ogle da #$vrsti
jedinstvo svoje dr3ave i oja$a 1entrali"a1ij#) #"dr2an# # 'or'a2a s njegovo2 'rao2)
Olego2 i :aropolko2. 9 sa2o2 po$etk# svoje vladavine Vladi2ir je pok#%ao stvoriti
jedinstven# pogansk# 6ijerar6ij# od ple2enski6 'o3anstava slavenski6 i neslavenski6 naroda
sa svog dr3avnog teritorija. 9 t# svr6# podigao je 1entralni poganski panteon # Kijev# ko2e
je na $elo kao vr6ovno 'o3anstvo 'io postavljen .er#n. Ali ple2enski s# k#ltovi) pre2da
ovako #2jetno #jedinjeni) ipak potpo2agali odr3avanje ple2enskog partik#lari"2a. Naprotiv)
kr%anstvo je svoji2 davno i"gra<eni2 2onotei"2o2 i 6ijerar6ijsko2 organi"a1ijo2 1rkve
'ilo k#dika2o prikladnije da kne3evskoj vlasti posl#3i "a idejno i) na toj osnovi) politi$ko
#jedi4
IC Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
GC*
njenje njegovi6 podanika. &'og toga je i Vladi2ir god. +,+.) poslije spora"#2a s
Bi"antin1i2a) i"2ijenio svoj# vjersk# politik# i po$eo potpo2agati inten"ivno pokr%tavanje
R#sa.
Sve $vr%e #korjenjivan je kr%anstva koje je ti2e 'ilo osig#rano nes#2njivo je posl#3ilo
svrsi "'og koje ga je Vladi2ir pri6vatio. Oja$alo je politi$ko jedinstvo "e2lje) po2oglo je
air2a1iji e#dalnoga klasnog dr#%tva na ra$#n ostataka rodovske organi"a1ije) #$vrstilo
a#toritet kijevskoga velikoga kne"a na vr6# 6ijerar6ijski organi"irane vlasti i veo2a 2nogo
pridonijelo %irenj# pis2enosti i k#lt#re.
Isprva s# r#sk# 1rkv# organi"irali i vodili sveeni1i i" Bi"anta) 9 Kijev# je 2o3da jo% #
vrije2e kne"a Askolda 'ila or2irana 2etropolija) a "a Vla4di2irova vladanja osnovane s#
episkopije # jo% osa2 dr#gi6 gradova. Da 'i 1rkvi osig#rao 2aterijaln# podlog# nje"ine
vjerske djelatnosti) Vladi2ir joj je dodijelio desetin# pokretnog i nepokretnog kne3evskog
i2anja i i2anja svoji6 'ojara. Otprilike stotin# godina kasnije) na prijela"# BI. # BII. st.
#vedena je) kao dodatak toj prvotnoj i2ovinskoj osnovi1i) jo% i redovna 1rkvena desetina od
pri6oda svega stanovni%tva.
Tako organi"irana r#ska 1rkva 2orala se #skoro po'rin#ti "a 1rkvene knjige) i"o'ra"'#
sveenstva i s#stavno %irenje pis2enosti. 9 t# svr6# posl#3ile s# joj kao te2elj 1rkvene knjige
#nesene i" Makedonije i B#garske) gdje se ra"vila 1rkvena literat#ra na slavensko2 je"ik#
pod #tje1aje2 #$enika Wirila i Metodija. .ola"ei od te osnove) #skoro se i # R#siji po$ela
ra"vijati 'ogata prijevodna a i originalna literat#ra lit#rgijskog i 6agiograskog karaktera) na
slavensko2 je"ik# i pisana slavensko2 a"'#ko2.
Vladi2irova po'jeda nad tenden1ija2a politi$ke "ase'nosti) pro%irenje njegova dr3avnog
teritorija daleko pre2a "apad#) do grani1a r#sko4poljskog etni$kog teritorija i) na istok#)
"natno preko grani1a s ner#ski2 ple2eni2a i narodi2a) #$vr%enje kr%anstva kao i po2o
1rkve # i"gradnji vlasti i dr#%tvenog poretka o'ilje3avaj# Vladi2irevo do'a kao vr6#na1 #
dotada%nje2 politi$ko2 ra"vitk# r#ske ranoe#dalne Kijevske dr3ave.
Instit#1ije i odnosi 9 Vladi2irovo vrije2e vlast kne"a na vr6# jedinstvene dr3avne #prave
'ila je neosporna. :o% od Olegova
vre2ena kijevski je kne") "a ra"lik# od lokalni6 kne"ova) nosio naslov velikoga kne"a.
.odr#$ni kne"ovi 'ili s# podvrgn#ti njegov# a#toritet# i $esto s# "a#"i2ali polo3aj
na2jesnika velikoga kne"a # pojedini2 o'lasti2a.
Veliki kne" je posjedovao "natna i2anja @do2eneA s koji6 je #'irao plodove rada podlo3ni6
o'ra<iva$a. Osi2 toga i2ao je pravo na prik#pljanje danka i" pokoreni6 "e2alja. On ga je
#'irao i"ravno) o'ila"ei sa2 sa svojo2 dr#3ino2 predjele i ple2enska podr#$ja podvrgn#ta
dana$koj o'ave"i. 9 starija vre2ena danak se na2irivao # kr"ni2a divlja$i) a od B. st. ve i #
nov1#. Od sve#k#pno sa'ranog i"nosa dvije treine s# pri2jenjivane # ope dr3avne svr6e) a
jedna je treina pripadala oso'no kne"# "a #"dr3avanje dvora i dr#3ine.
Iako je danak prvo'itno i2ao "na$enje na2eta na or#3je2 pokorene "e2lje) on se ve od
vre2ena Olge pretvorio # neke vrste opi pore" svega stanovni%tva na 1ijelo2 podr#$j#
Kijevske dr3ave) a ra"re"ivan je po do2ainstv# @po 7di2ovi2a8A pri $e2# je pojedini 2ir
va3io kao jedini1a "a #'iranje osnovni6 poreski6 i"nosa.
GCJ
Osi2 danka) stanovni%tvo je 2oralo sl#3iti # vojs1i kad 'i kne" sa"vao 7opol$enije8) podi"ati
#tvr<enja) opravljati p#tove i davati transportna sredstva "a potre'e dr3ave. 9 1jelini)
stanovni%tvo je) "adr3avaj#i svoj stat#s slo'odni6 lj#di @opinaraA) pre2a javnoj vlasti i2alo
dvojak# o'ave"#E nat#raln# da3'in# # o'lik# plodova rada i radn# o'ave"# # interes# javni6)
dr3avni6 potre'a @$e2# se) # %ire2 s2isl#) pridr#3#je i vojna o'ave"aA.
Dvorjanstvo kne3evskoga dvora sastojalo se od "e2ljoposjedni$ke aristokra1ije @'ojaraA) od
pripadnika kne3eve vojne dr#3ine i starje%ina pojedini6 gradova koji s#) povre2eno kao i
lokalni kne"ovi) 'ili d#3ni dola"iti na dvor velikoga kne"a. Sve s# te kategorije velika%a i
2og#nika "ajedno s kne"o2 vijeale i donosile odl#ke o ratni2 pot6vati2a) save"i2a i
#govori2a) o i"nos# danka i s#dski6 ka"ni kao i o pri2jeni opedr3avnog dijela poreski6
pri6oda. Nekada%nje ple2enske narodne sk#p%tine nestajale s# i" javnog 3ivota a nji6ovo
2jesto "a#"ela s# vijea 'ojara i dr#3inika) ok#pljena oko velikoga kne"a) lokalni6 kne"ova i
kne3evski6 na2jesnika. Od Vladi2irova vre2ena # ti2 vijei2a) # 1ijelosti "avisni2a o
kne3ev# sa"iv#) postepeno po$inj# s#djelovati i najvi%i poglavari 1rkvene 6ijerar6ije.
9 podlo"i takve politi$ke str#kt#re r#ske dr3ave jo% s# #vijek veliko "na$enje i2ale seoske
s#sjedske opine) pove"ane # svoje teritorijalne save"e @2iroveA. One s# i dalje ele2entarna
organi"a1iona or2a koja reg#lira 3ivot neposredni6 proi"vo<a$a na "e2lji. Opina je pod
#pravo2 svoji6 starje%ina @stara1aA prik#pljala danak od pojedini6 7di2ova8 i dostavljala ga #
sa'ira4li%ta 1ijeloga 2ira @7pogost8 i 7stanovi%$a8A) 'rin#la se "a na2irivanje ostali6 o'ave"a
pre2a dr3avi i vr%ila osnovne s#dske) redarstvene i #pravne #nk1ije) kao %to je to) na
teritorij# 2ira) kao teritorijalne i #pravne "ajedni1e nekoli1ine seoski6 opina) vr%ilo
starje%instvo 1ijeloga 2ira. 9loga ti6 dvaj# osnovni6 ele2enata) seoske opine i 2ira)
2ijenjat e se i post#pno do'ivati dr#k$ij# na2jen# tek # BI. i id#i2 stoljei2a) # ve"i s
dalji2 napredovanje2 e#dali"a1ije r#skog srednjovjekovnog dr#%tva.
Kentri#galne te3nje Do'a kijevskoga velikoga kne"a Vladi2ira 'ilo je nes#2njivo va3na
etapa # pro1es# #jedinjavanja r#ski6
"e2alja. Ali ta sjedinjenost nije jo% i2ala d#gotrajn# i #staljen# tradi1ij#) a aktori jedinstvaE
politi$ka snaga 1entralne vlasti) "ajedni%tvo privredni6 interesa) sveopa #svojenost
kr%anstva i organi"irani #tje1aj 1rkve) 'ili s# jo% # "a2etk#. 9 to2e s2isl#) Kijevska je
dr3ava 'ila i"n#tra jo% #velike ne#$vr%ena. Istovre2eno) post#pno napredovanje
e#dali"a1ije) sa svoji2 oor2ljavanje2 lokalni6 sredi%ta) ja$anje2 pose'ni6 privredni6 i
relativno a#tar6i$ni6 o'lasti ili $ak i"gradnjo2 sa2ostalni6 privredni6 i politi$ki6 1iljeva)
djelovalo je s#protno tenden1ija2a ja$anja 1entralne vlasti) jedinstvene dr3avne #prave i
nje"ina aparata.
9 ti2 okolnosti2a ve s# se potkraj Vladi2irove vladavine) a naro$ito nakon njegove s2rti
@*-*GA) o$itovale sna3ne 1entri#galne te3nje) protivne politi1i Kijeva. 9 to2 pogled# oso'ito
se isti1ao Novgorod. Do po$etka BI. st. ta2o%nja je 'ogata 'ojarska aristokra1ija i"gradila
sna3n# lokaln# vlast i vodila sa2ostaln# osvaja$k# politik# pre2a sjeverni2 i
sjeveroisto$ni2) dotad ner#ski2 "e2lja2a. 9 ostvarivanj# takvi6 interesa ona nije 2ogla
ra$#nati na po2o Kijeva koji je 'io prvenstveno "ainteresiran "a "'ivanja
GCI
na j#g# i # "e2lja2a s#sjedni2a j#3nor#ski2 etni$ki2 o'lasti2a. T# s# postojale trajne
opasnosti od stepski6 ratni$ki6 naroda i or2irali s# se sve sna3niji i isprepleteniji odnosi s
Bi"anto2) .oljsko2) Mad3arsko2 i He%ko2. &'og toga se # Novgorod# odnos podlo3nosti i
o'ave"a davanja danka #daljeno2 dr3avno2 sredi%t#) koje nije dovoljno pod#pirale
ekono2ske i politi$ke interese r#skog sjevera) orijentiranoga pre2a .ri'altik#) Volgi i
prostranstvi2a okren#ti2a pre2a srednje2 i sjeverno2 9ral#) po$elo osjeati kao 'es2islen)
# sve veoj 2jeri nepo3eljan teret.
9 posljednji2 godina2a Vladi2irova 3ivota # Novgorod# je kao "avisni kne" vladao njegov
sin :aroslav. On je # spora"#2# s novgorodski2 'oja4ri2a god. *-*G. od'io da plati
#o'i$ajeni danak Kijev#. Takav post#pak Vladi2ir je o1ijenio kao prvi korak pre2a
ot1jepljenj# Novgoroda. Ali pripre2aj#i ka"neni po6od) on je jo% iste godine #2ro) a
kijevski2 je kne"o2 postao njegov najstariji sin Svjatopolk. .odr#$n# vlast # dr#gi2
dijelovi2a dr3ave i2ali s# ostali Vladi2irovi sinoviE I"jaslav # .olo1k# @# "e2lji Krivi1aA)
Boris # Rostov#) 0lje' # M#ro2#) Svjatoslav # "e2lji Drevljana) Vsjevolod # Voliniji) a
Mstislav # T2#tarakan#. Ali Svjatopolk je 3elio da na 1ijelo2 dr3avno2 teritorij# neposredn#
vlast prigra'i sa2) pa to njegovo nastojanje tre'a s2atrati te3njo2 da tenden1ija2a 2rvljenja
s#protstavi politi$k# "a2isao jedinstvene dr3ave. Ostvarenj# takvoga s6vaanja prist#pio je
najveo2 okr#tno%#. Najprije je dao #'iti svoj# 'ra# Borisa) 0lje'a i Svja4toslava) a "ati2
je odl#$io slo2iti otpor Novgoroda. Ali :aroslav ga je pred#6itrio napado2 i pora"io kod
grada Lj#'e$a) na Dnjepr#) oko *G- k2 sjevernije od Kijeva. 9"2i$#i pred :aroslavo2)
Svjatopolk se pov#kao # .oljsk#) pod "a%tit# kne"a Boleslava =ra'rog koji 2# je 'io tast.
B#d#i da je Svjatopolk #"2akao # .oljsk# "ajedno s dijelo2 svoje vojske) :aroslav je
s2atrao da e svoga 'rata i s#parnika 2oi kona$no svladati sa2o ako nastavi progon i na
podr#$j# .oljske. Da to olak%a) sklopio je spora"#2 s nje2a$ko4ri2ski2 1are2 =enriko2 II.)
koji je 'io # neprijateljstv# s Boleslavo2) a "ati2 je provalio # .oljsk#. Ali Boleslav je #spio
pregovori2a os#jetiti neprijateljsk# ak1ij# Karstva) a na dr#goj je strani prido'io .e$ene"e da
napadn# :aroslava s istoka. .red protivnapado2 poljske vojske # kojoj je) osi2 r#ski6 $eta
kne"a Svjatopolka) 'ilo nje2a$ki6 plaeni$ki6 odreda i .e$ene"a) :aroslav se 2orao pov#i i"
.oljske) pa $ak nap#stiti i Kijev i #"2a1i sve do Novgoroda. Vraen snago2 poljskog or#3ja)
# Kijev# je kne"o2 i opet postao Svjatopolk. No kad se poljska vojska pov#kla) "adr3av%i
ipak # svojoj vlasti Hervonsk# "e2lj# @koj# je svojedo'no osvojio Vladi2irA) Svjatopolk se
nije 2ogao odr3ati pred novi2 napado2 :aroslava) pa je i opet po'jegao) ovaj p#t na istok) k
.e$ene"i2a. To je > kao i ranije) prigodo2 interven1ije .oljaka > potaklo :aroslava da
nastavi oen"iv#. 0odine *-*+. pot#kao je .e$ene"e na rije1i Alti. To2 priliko2 Svjatopolk je
na 'ijeg# pogin#o. Ti2e je sredi%nja vlast # Kijev# pripala :aroslav# @*-*+> *-G5A. Tako je)
sti1aje2 okolnosti) #jedinjenje r#ski6 "e2alja ve i trei p#t ostvareno vojni2 snaga2a
Novgoroda. Ali) #"a sve to) dr3avni2 sredi%te2 i dalje ostaje Kijev) %to svjedo$i ne sa2o o
sna"i tradi1ije da je to podr#$je i taj grad je"gra r#ske dr3avnosti) nego i o akti$noj sna"i
etni$ki6) privredni6) politi$ki6 i k#lt#rni6 aktora koji s# j#g r#ski6 "e2alja pred4odre<ivali
kao politi$ko sredi%te) koje je t# svoj# #log# odr3alo "a 1ijele prve polovi1e r#ske
srednjovjekovne povijesti.
GC5
0#sla$. !resko4slika # 1rkvi Sv. Soije # Kijev#.
5. R9SI:A 9 VRI:/M/ :AROSLAVA M9DRO0 I N:/0OVI= NASL:/DNIKA
.o%to se god. *-*+. kona$no2 po'jedo2 nad Svjatopolko2 i njegovo2 pogi'ijo2 #$vrstio
na vlasti # Kijev#) :aroslav je i sa2 2orao povesti 'or'# protiv isti6 tenden1ija e#dalnog
osa2ostaljivanja pojedini6 dijelova dr3ave koje s# ga svojedo'no 'ile pokren#le protiv
sa2ovladarski6 preten"ija njegova 'rata Svjatopolka i koje s# naj"ad re"#ltirale njegovi2
#spono2 na polo3aj velikog kne"a # Kijev#. B#d#i da je "a 3ivota svoga o1a Vladi2ira 'io
podr#$ni kne" # Novgorod#) po"navao je a#tono2isti$ke te3nje toga grada) pa i6 je sada
pok#%ao osla'iti pose'ni2 #govoro2 s Vijee2 toga grada. Hini se da je ti2e osig#rao
ve"anost Novgoroda #" sredi%nj# dr3avn# vlast # Kijev#) ali je 2orao pose'ni2 povelja2a
garantirati povlasti1e i sa2o#prav# Novgoroda. Te se povelje nis# sa$#vale) ali se #
dok#2enti2a id#i6 stoljea spo2inje da s# se kne"ovi Novgoroda pri st#panj# na d#3nost
2orali "aklinjati 7na povelje kne"a :aroslava8 koje s# ja2$ile slo'o%tine i ose'#jan
ekono2ski i politi$ki polo3aj toga grada.
GCG
na j#g# i # "e2lja2a s#sjedni2a j#3nor#ski2 etni$ki2 o'lasti2a. T# s# postojale trajne
opasnosti od stepski6 ratni$ki6 naroda i or2irali s# se sve sna3niji i isprepleteniji odnosi s
Bi"anto2) .oljsko2) Mad3arsko2 i He%ko2. &'og toga se # Novgorod# odnos podlo3nosti i
o'ave"a davanja danka #daljeno2 dr3avno2 sredi%t#) koje nije dovoljno pod#piralo
ekono2ske i politi$ke interese r#skog sjevera) orijentiranoga pre2a .ri'altik#) Volgi i
prostranstvi2a okren#ti2a pre2a srednje2 i sjeverno2 9ral#) po$elo osjeati kao 'es2islen)
# sve veoj 2jeri nepo3eljan teret.
9 posljednji2 godina2a Vladi2irova 3ivota # Novgorod# je kao "avisni kne" vladao njegov
sin :aroslav. On je # spora"#2# s novgorodski2 'oja4ri2a god. *-*G. od'io da plati
#o'i$ajeni danak Kijev#. Takav post#pak Vladi2ir je o1ijenio kao prvi korak pre2a
ot1jepljenj# Novgoroda. Ali pripre2aj#i ka"neni po6od) on je jo% iste godine #2ro) a
kijevski2 je kne"o2 postao njegov najstariji sin Svjatopolk. .odr#$n# vlast # dr#gi2
dijelovi2a dr3ave i2ali s# ostali Vladi2irovi sinoviE I"jaslav # .olo1k# @# "e2lji Krivi1aA)
Boris # Rostov#) 0lje' # M#ro2#) Svjatoslav # "e2lji Drevljana) Vsjevolod # Voliniji) a
Mstislav # T2#tarakan#. Ali Svjatopolk je 3elio da na 1ijelo2 dr3avno2 teritorij# neposredn#
vlast prigra'i sa2) pa to njegovo nastojanje tre'a s2atrati te3njo2 da tenden1ija2a 2rvljenja
s#protstavi politi$k# "a2isao jedinstvene dr3ave. Ostvarenj# takvoga s6vaanja prist#pio je
najveo2 okr#tno%#. Najprije je dao #'iti svoj# 'ra# Borisa) 0lje'a i Svja4toslava) a "ati2
je odl#$io slo2iti otpor Novgoroda. Ali :aroslav ga je pred#6itrio napado2 i pora"io kod
grada Lj#'e$a) na Dnjepr#) oko *G- k2 sjevernije od Kijeva. 9"2i$#i pred :aroslavo2)
Svjatopolk se pov#kao # .oljsk#) pod "a%tit# kne"a Boleslava =ra'rog koji 2# je 'io tast.
B#d#i da je Svjatopolk #"2akao # .oljsk# "ajedno s dijelo2 svoje vojske) :aroslav je
s2atrao da e svoga 'rata i s#parnika 2oi kona$no svladati sa2o ako nastavi progon i na
podr#$j# .oljske. Da to olak%a) sklopio je spora"#2 s nje2a$ko4ri2ski2 1are2 =enriko2 II.)
koji je 'io # neprijateljstv# s Boleslavo2) a "ati2 je provalio # .oljsk#. Ali Boleslav je #spio
pregovori2a os#jetiti neprijateljsk# ak1ij# Karstva) a na dr#goj je strani prido'io .e$ene"e da
napadn# :aroslava s istoka. .red protivnapado2 poljske vojske # kojoj je) osi2 r#ski6 $eta
kne"a Svjatopolka) 'ilo nje2a$ki6 plaeni$ki6 odreda i .e$ene"a) :aroslav se 2orao pov#i i"
.oljske) pa $ak nap#stiti i Kijev i #"2a1i sve do Novgoroda. Vraen snago2 poljskog or#3ja)
# Kijev# je kne"o2 i opet postao Svjatopolk. No kad se poljska vojska pov#kla) "adr3av%i
ipak # svojoj vlasti Hervonsk# "e2lj# @koj# je svojedo'no osvojio Vladi2irA) Svjatopolk se
nije 2ogao odr3ati pred novi2 napado2 :aroslava) pa je i opet po'jegao) ovaj p#t na istok) k
.e$ene"i2a. To je > kao i ranije) prigodo2 interven1ije .oljaka > potaklo :aroslava da
nastavi oen"iv#. 0odine *-*+. pot#kao je .e$ene"e na rije1i Alti. To2 priliko2 Svjatopolk je
na 'ijeg# pogin#o. Ti2e je sredi%nja vlast # Kijev# pripala :aroslav# @*-*+> *-G5A. Tako je)
sti1aje2 okolnosti) #jedinjenje r#ski6 "e2alja ve i trei p#t ostvareno vojni2 snaga2a
Novgoroda. Ali) #"a sve to) dr3avni2 sredi%te2 i dalje ostaje Kijev) %to svjedo$i ne sa2o o
sna"i tradi1ije da je to podr#$je i taj grad je"gra r#ske dr3avnosti) nego i o akti$noj sna"i
etni$ki6) privredni6) politi$ki6 i k#lt#rni6 aktora koji s# j#g r#ski6 "e2alja pred4odre<ivali
kao politi$ko sredi%te) koje je t# svoj# #log# odr3alo "a 1ijele prve polovi1e r#ske
srednjovjekovne povijesti.
GC5
Nakon reg#la1ije odnosa s Novgorodo2) :aroslavova politika ja$anja 1entralne vlasti dovela
ga je # s#ko' s polo1ki2 kne"o2 Brja$islavo2) koji 2# je 'io neak. .oslije ne#spjelog
pok#%aja da odl#k# ostvari or#3je2) :aroslav je i ovdje 2orao pristati na nagod'#E .olo1k je
pri"nao vr6ovn# vlast Kijeva) ali je i on sa$#vao #n#tra%nj# sa2o#prav# i stanovit#
a#tono2ij# # okvir# Kijevske dr3ave.
I # 'or'i sa svoji2 'rato2) t2#tarakanski2 kne"o2 Mstislavo2) :aroslav je isprva do3ivio
ne#spje6. 0odine *-JI. i"g#'io je 'itk# kod Her4nigova) pa je 2orao Mstislav# ne sa2o
pri"nati sa2ostalnost) nego i #st#piti 2# "e2lj# Sjeverjana i ti2e 1ijelo podr#$je isto$no od
velikoga l#ka Dnjep4ra. Takvo stanje ostalo je sve do s2rti kne"a Mstislava @*-ICA) kad s# svi
njegovi posjedi) #klj#$iv%i i T2#tarakansk# kne3evin#) podvrgn#ti pod neposredn# vlast
Kijeva. :a$anj# politi$kog jedinstva pridonijelo je i to %to je :aroslav) poslije pro%irenja svoje
vlasti na istok#) # god. *-IC. "a kne"a # Novgorod# #spio postaviti svoga najstarijega sina
Vladi2ira.
:o% *-I-OI*. :aroslav se okoristio s#ko'o2 .oljske s Nje2a$ko4ri2ski2 1arstvo2 pa je
ponovo osvojio Hervonske gradove. Iste godine ratovao je i na sjeverni2 grani1a2a R#sije)
protiv penetra1ije /stona1a) i pro%irio svoj# vlast na "apadn# o'al# je"era .ejp#s) gdje je
osnovao grad :#rjev @DorpatA. Na dr#go2 kraj# svoga podr#$ja s#"'io je *-IC.) # godini
pripojenja T2#4tarakanskog kne3evstva) opasan napad .e$ene"a koji s# prodrli sve do "idina
Kijeva. Na spo2en toga #spje6a) :aroslav je *-ID. # Kijev# dao sagraditi sa'orn# 1rkv# Sv.
Soije) a njegov sin Vladi2ir "apo$eo je gradnj# istoi2ene 1rkve # Novgorod#.
.re2a neki2) nedovoljno jasni2 poda1i2a # ljetopisi2a) $ini se da je :aroslav *-5I. poslao
svoga sina Vladi2ira na vojni po6od po2orski2 i kopneni2 snaga2a protiv Bi"anta. Be"
o'"ira da li s# ti poda1i to$ni) sig#rno je da R#si nis# postigli nikakvi6 #spje6a. Od toga
vre2ena ne2a # dok#2enti2a vi%e nikakvi6 vijesti o event#alni2 r#ski2 ratni2 ak1ija2a
protiv Karstva.
9sporedo s politiko2 #n#tra%njeg #$vr%enja jedinstvene dr3avne vlasti i %irenje2 dr3avnog
podr#$ja) :aroslav je oja$ao i polo3aj r#ske 1rkve. .odigav%i katedraln# 1rkv# # Kijev#)
o'dario je 2itropolij# "natni2 "e2ljopo4sjedi2a) a #skoro je # 'li"ini glavnoga grada
osnovao prvi sa2ostan r#ski6 redovnika @Kijevsko4.e$orsk# lavr#A koji je veo2a 'r"o postao
3ari%te2 sna3noga k#lt#rnog djelovanja.
S#protno dotada%njoj praksi) :aroslav je *-G*) ne pitaj#i 1arigradskog patrijar6a) na polo3aj
kijevskoga 2etropolita postavio ne vi%e Bi"antin1a) nego #$enoga r#skog sveenika Ilariona.
Ti2e je 'io i"vr%en prvi) "asad jo% privre2eni pok#%aj da se r#ska 1rkva osa2ostali od
vr6ovni%tva 1arigradske patrijar%ije.
S ja$anje2 kr%anstva i 1rkvene organi"a1ije sna3no je napredovao i k#lt#rni 3ivot Kijevske
R#sije. .repisivale s# se 1rkvene knjige donesene i" Makedonije i B#garske) prevodile se
nove i"ravno s gr$kog je"ika) a #skoro je nikla i vlastita r#ska 1rkvena i svjetovna
knji3evnost. Ra"vija se pisanje Ije4topisni6 "apisa i # Kijev# i # Novgorod#) nastali s# prvi
r#ski 3ivotopisi sveta1aE 'iograije #'ijene Svjatopolkove 'rae) Borisa i 0lje'a. Oko god.
*-IC. # Novgorod# je sastavljen najstariji dio 7R#ske pravde8.
Osi2 ratni6 s#ko'a sa s#sjedi2a) :aroslavova vanjska politika o'#6vaala je i "natn#
diplo2atsk# djelatnost koja je Kijevsk# R#sij# pove"ivala
GCC
s ni"o2 evropski6 "e2alja. Nj# je :aroslav dop#njao i #$vr%ivao 'rojni2 o'iteljski2 ve"a2a
s evropski2 vladala$ki2 k#a2a. Tako je svoj# sestr# Marij# #dao "a poljskog kne"a i)
kasnije) kralja Ka"i2ira I. a svoga sina I"jaslava o3enio Ka"i2irovo2 sestro2 0ertr#do2L
svoj# kerk# An# #dao je "a ran1#skoga kralja =enrija L) kerk# /li"a'et# "a norve%kog
kralja =aralda =ra'rog) a kerk# Anasta"ij# "a 2ad3arskog kralja Andrij# I. Najsjajnija od
svi6 'ra$ni6 ve"a 'ila je 3enid'a njegova sina Vsjevoloda kerko2 'i"antskoga 1ara
Konstantina IB. Mono2a6a @koja se) 2o3da) tako<er "vala MarijaA.
.re2da je :aroslav svi2 svoji2 raspolo3ivi2 snaga2a nastojao) prije svega) da i na
#n#tra%njepoliti$ko2 plan# i vanjskopoliti$ki2 vojni2 i diplo2atski2 ak1ija2a oja$a
politi$ko jedinstvo Kijevske dr3ave i nje"in# #n#tra%nj# ko6e"ij#) neprekidni je napredak
e#dali"a1ije # njegovoj "e2lji djelovao # s#protno2 s2isl#. To se o$itovalo nakon
:aroslavove s2rti @*-G5A) kad s# tenden1ije e#dalnog ras#la ponovo preotele 2a6a.
Tri#2virat :aroslav je i2ao pet sinova. Najstarije2#) I"jaslav# ostavio je Kijev) T#rov @#
"e2lji DrevljanaA i Novgorod. Od ostale 'rae) Svjatoslav je #pravljao prostrani2 podr#$je2
od Hernigova do Rja"ana i M#ro2a) a osi2 toga i T2#tarakano2. Vsjevolod je na j#g# do'io
.ereja4slav) a na sjever# S#"dalj) Rostov i Bjeloo"ero. .reostaloj dvoji1i 'rae dodijeljene s#
"natno 2anje o'lastiE Igor je do'io Volinij# a Vja$eslav S2o4lensk.
Tri starija 'rata #skoro s# 2e<# so'o2 sklopila save" protiv 2la<e 'rae i dr#gi6 #djelni6
kne"ova R#sije @po'o$ni6 $lanova k#e Rj#rikoviaA) pa s# "ajedni$ki vodili 'rig# o jedinstv#
dr3ave) 'ranili se od napada vanjski6 neprijatelja i ra"2je%tali "avisne kne"ove s jednog
podr#$ja na dr#go i ti2e one2og#avali teritorijalno pove"ivanje svoji6 protivnika) ili s# i2
naprosto od#"i2ali vlast. Tako s#) i"2e<# ostaloga) "aro'ili i #ta2ni$ili po4lo1koga kne"a
Vsjeslava Brja$islavia @koji je 'io sin nji6ova 'ratiaA) a njegov# s# "e2lj# priklj#$ili svoji2
posjedi2a.
Me<#ti2) prevlast troji1e :aroslavia #skoro je #gro"ila nova velika opasnost od naje"de
stepski6 osvaja$a.
Od kraja IB. st. j#3nor#ske s# stepe # svojoj vlasti dr3ali .e$ene"i) pa s# sve do sredine BI. st.
oni 'ili glavna opasnost %to je i" toga podr#$ja prijetila Kijevskoj R#siji. Ali god. *-G5.
pojavio se s istoka novi no2adsko4sto4$arski narod) .olov1i ili K#2ani @Kip$akiA. Oni s#
glavnin# .e$ene"a potisn#li i" pri1rno2orski6 stepa pre2a dana%njoj R#2#njskoj i #skoro
po$eli #gro3avati grani1e r#ski6 kne3evina. Toj novoj opasnosti :aroslavii s# odl#$ili da se
s#protstave #dr#3eni2 snaga2a. 0odine *-C,. do%lo je na rije1i Alti) prito1i Dnjepra) do
velike 'itke) ali je :aroslavie "adesio te3ak pora". I"jaslav i Vsjevolod pov#kli s# se # Kijev)
a Svjatoslav # Hernigov.
.red opasno%# koja je "aprijetila pora"o2 i 'ijego2 r#ski6 kne3eva) kijevsko je stanovni%tvo
"a6tijevalo da se 'or'a nastavi) pa je gradsko vijee a i opa sk#p%tina p#ka "atra3ila da se
narod# ra"dijeli or#3je. A kad s# kne"ovi to od'ili) '#kn#o je #stanak. Dio po'#njenika
opsjeo je gradsk# tvr<av# i odon#da oslo'odio "'a$enoga polo1koga kne"a Vsjeslava
Brja$islavia i proglasio ga kijevski2 veliki2 kne"o2. Tako radikalan karakter '#ne
pri2orao je I"jaslava da po'jegne 'rat# svoje 3ene) poljsko2 kralj# Boleslav#
GCD
R9SKI KN/&OVI I& K9W/ R:9RIKOVIWA KI:/VSKO RA&DOBL:/
Svjatopolk I"jaslav T2#tarakan .olo1k l *-*+. .
Brjai'9v
.olo1k. Vite'sk *--I>*-55.
Vsjeslav .olo1k) *-55>**-*.

C. :AROSLAV 7M9DRI. M *-*C>*-G5. Trn V. kn. Kij. *-*+>*-G5.
5
itislav Boris 0lje' itarakan Rostov M#ro2 *-I,. l *-*G. l *-*G
Svjaloslav Drevljani l *-*G.
Vsjevolod VIadi2.4Volinik
Vladi2ir 0ali1) Novgor. l *-GJ.
Rastislav . *-C5>*-CD.
DL *-. I&:ASLAV Kij.) Novgor. V. kn. Kij. *-G5>*-DIL *-DD>D,.


.. S .Ti Vili4T
.olo1k) Viigorod Volinj. Viiegorod l *-,C. l *-,C.
Railislav :aroslov Vja1#lav l *-+I. l **-J. oko **I-.
*J. SV:ATO.OLK. V. kn. Kij. *-+I> ***I.
0lje' 8N N *-D*. NN
Rogvolod .olo1k
Svjatosla
Ro2an David KIj1' B#ni l ***C. Minjk .olo1k l ***,.
*--*>**JD.
Rj#rik Volodar Vasiljko .er12iSlj &venigorod T1re'ovlje l *-+J. i
.1re2iSIj l **J5.
Mitislav :aroslav Volinj VI. Volinj. l *-++. l **JI.
Brjai.lav l **J,.
Iijailav 4 **J*.
Brjaiilav Raitij)lav Rogvolod
Vsj1slav
Vite'sk) .olo1k
**C*>**,C.
oko **55. oko ***-.
:aroslav Os2o2isl
**GI>**,D. *. 4 Olga J. ^ Anasta"ij
Vasiljko ^ !1dora Ro2anovna Voli
*I. VLADIMIR MONOMA= .erejasl.) Rost4Si#d V. kn. Kij. ***I>**JG
5. MSTISLAV V. kn. Kij. **JG4**IJ.
Ojaeslav *+. :9RA: DOL0OR9KI Andn
**GG>**GD.
Vsjevolod *,. I&:ASLAV II. Novgor.. .skov V. kn Kij
l **I,. **5C4**G5.
:aropolk Svjatopolk
J*. RASTISLAV S2ol.
V kn. Kij. **G+4**C,.
I2ena tiskana velikiir o'ilje3ena redni2 'r1 $avaj# velike kne"ove
slovi2a i # Kijev#.
S2jelo2 @'rat# i nasljednik# Ka"i2ira L) *-G,>*-D+A. S poljsko2 po2oi I"jaslav je id#e
godine @*-C+A ponovo osvojio Kijev i okr#tno #g#%io #stanak.
Val ne"adovoljstva s politi$ki2 prilika2a # "e2lji i sa sve vei2 tereti2a koji s# "'og $esti6
ratova i sve i"ra3enije e#dali"a1ije ti%tali radno stanovni%tvo "a6vatio je poslije po'#ne
Kijevljana # god. *-C,. i seoska podr#$ja # ra"ni2 predjeli2a dr3ave. Tako je ve po$etko2
seda2deseti6 godina 'ilo #stanaka selja%tva # Rostovskoj #djelnoj kne3evini i Bjeloo"erskoj
"e2lji) i"'ila je po'#na gradske sirotinje # Novgorod# i dr.) pri $e2# se s antie#dalni2
2aniesta1ija2a veo2a i"ra"ito pove"ivala te3nja selja%tva da se vrati poganstv# kao
ideologiji koja je 'ila srasla s drevni2 rodovsko4ple2enski2 dr#%tveni2 odnosi2a.
9 nastojanj# da strogi2 propisi2a one2og#e sli$ne doga<aje) :arosla4vii s# *-DJ. o'javili
t"v. .ravd# :aroslavia) "akonski "'ornik koji je predvi<ao okr#tne ka"ne "a svaki pok#%aj
napada na kne3evske sl#3'enike ili i2anja i 1jelino2 svoji6 odred'i nastojao o'raniti siste2
vlasni%tva i eksploata1ije na kne3evski2 i2anji2a.
.re2da s# tako tri :aroslavia "dr#3eni2 vojni2 i "akonodavni2 2jera2a #spje%no prig#%ili
#n#tra%nja ne"adovoljstva # svojoj dr3avi) $ini se da je I"jaslav nastojao iskoristiti svoj oslon
na .oljsk# da ostaloj dvoji1i 'rae) $lanova nji6ova tri#2virata) na2etne svoj# prevlast. Ali
oni s# se #rotili i *-DI. protjerali I"jaslava i" Kijeva) pa se on sklon#o na dvor nje42a$ko4
ri2skog 1ara =enrika IV.) "a koga je 'ila #data njegova neakinja /#praksija.
Kijevski2 kne"o2 sada je postao Svjatoslav) a trei 'rat # dotada%nje2 tri#2virat#)
Vsjevolod) odg#rn#t je #stran#) 2o3da i "'og toga %to je njegova kerka) nje2a$ka 1ari1a
/#praksija) pr#3ila #to$i%te od'jeglo2e I"4jaslav#. Ti2e je raspad save"a troji1e :aroslavia
'io potp#n. 92jesto nekada%nje s#radnje ra"vila se o%tra s#parni$ka 'or'a # kojoj je svaki od
tak2a1a nastojao da se'i osig#ra po2o s#sjedni6 evropski6 dr3ava. Tako je I"jaslav) osi2
po2oi Nje2a$ke) nastojao stei potpor# .oljske) pa $ak i pape 0rg#ra VII.) dok se
Svjatoslav) djelo2i1e s #spje6o2) tr#dio da 2# t# potpor# preot2e. S dr#ge strane)
Vsjevolod) o3enjen kerko2 'i"antskoga 1ara Konstantina IB. Mono2a6a) nadao se # po2o
tada%njega 1ara Mi6ajla VII.
.olo3aj se donekle pojednostavnio s2r# Svjatoslava @*-DCA) pa je kne"o2 # Kijev# postao
Vsjevolod. Njegova 'i"antska orijenta1ija po2ogla je I"jaslav# da prido'ije sklonost 0rg#ra
VII.) #" #vjet da po svo2 povratk# na vlast # Kijev# pri"na R#sij# papinski2 leno2) # s2isl#
politike %to j# je 0rg#r VII. vodio i pre2a dr#gi2 dr3ava2a. Ali papinska je po2o 2ogla
'iti sa2o ver'alnaL stvarn# po2o pr#3io je I"jaslav# njegov %#rjak) poljski kralj Boleslav
S2jeli) i o2og#io 2# da or#3ano2 silo2 "a#"2e Kijev. Vsjevolod se pred "natno2 pre2oi
svoga s#parnika 2orao pov#i) ali 2# je njegov 'rat) kao po'jednik) ipak dop#stio da # svojoj
vlasti kao svoj# o$evin# "adr3i Hernigov.
Dok s# se tako vodile 'or'e "a vr6ovn# vlast # Kijev#) # ra"ni2 predjeli2a R#sije ja$ala je
te3nja "a oslo'o<enje2 od prevlasti dr3avnog 1entra. .ripre2aj#i se "a 'or'#) vi%e se
nepokoreni6 kne"ova ok#pilo # T2#tara4kan# na dogovor. Na $el# te sk#pine ne"adovoljnika
'ili s# sinovi 'iv%ega kijevskog velikog kne"a Svjatoslava) Oleg i Ro2an) te Boris) sin
s2olenskoga kne"a Vja$eslava @naj2la<ega 'rata nekada%nji6 tri#2viraA. Oni s# #" po2o
GD-
.olova1a najprije napali Vsjevoloda # Hernigov#) a kad se ovaj pov#kao # Kijev i ondje
i"2irio s I"jaslavo2) napali s# i6 o'oji1#. 9 'or'i je I"jaslav pogin#o @*-D,A) ali je Vsjevolod
po'ijedio napada$e i odsad @po dr#gi p#tA "avladao kao veliki kne" # Kijev# @*-D,>*-+IA.
Ali #sprkos to2e vojno2 #spje6#) Vsjevolod nije #spio o'noviti potp#n# i neosporn#
velikokne3evsk# vlast nad ostali2 podr#$ji2a dr3ave. .ro1es osa2ostaljivanja pojedini6
o'lasti i 2rvljenja dr3avne vlasti nije vi%e 'ilo 2og#e "a#staviti. Ta tenden1ija ras#la jo% je
vi%e oja$ala "a Vsje4volodova nasljednika) I"jaslavova sina Svjatopolka @*-+I>***IA.
.ojedine #djelne kne3evine) 3eljne sa2ostalnosti i %irenja svoji6 posjeda) nastojale s# da se
ot2# ispod prevlasti Kijeva i da) s dr#ge strane) na %tet# svoji6 s#sjeda 'e"o'"irno osvoje
onoliko prostora koliko i2 je to snaga nji6ova or#3ja dop#%tala. Na toj osnovi "apo$elo je
do'a neprestani6 e#dalni6 ratovanja. .rilike s# postajale nepodno%ljive) a 2aterijalne %tete
#slijed 2nogostr#ki6 p#sto%enja sve te3e.
Do'a kne3evski6 sa'ora 9 na2jeri da se okon$a tako ra"orno "'ivanje)
sa"vali s# kijevski veliki kne" Svjatopolk I"ja4
slavi i njegov 'rati) perejaslavski kne" Vladi2ir Vsjevolodovi Mono2a6) god. *-+D. opi
sa'or r#ski6 kne"ova # grad# Lj#'e$#. T# je "aklj#$eno da e svaki kne") $lan veo2a
ra"granate porodi1e Rj#rikovia) "adr3ati # svo2e posjed# svoj# o$evin# @7vot$in#8A i nitko
ne s2ije nastojati da 2# je preot2e.
Ali tek %to se sa'or ra"i%ao) 'or'e s# se o'novile "'og nastojanja Davida Igorevia) kne"a #
Vladi2ir# Volinjsko2) da preot2e posjede Vasiljk# Rostislavi#) kne"# # Tere'ovlj#) #
0ali1iji. 9 taj spor #pleli s# se od2a6 i dr#gi kne"ovi. David# je po2agao kijevski kne"
Svjatopolk) a Vasiljka s# nastojali "a%tititi perejaslavski kne" Vladi2ir Mono2a6 i novgorod4
sjeverski kne" Oleg Svjatoslavi.
.oslije ogor$eni6 'or'i koje s# 'je%njele na veliki2) prostranstvi2a) David Volinjski naj"ad je
svladan) a na novo2 sa'or# kne"ova # grad# Viti4$ev#) na Dnjepr#) oko 5- k2 j#3no od
Kijeva) od#"eta 2# je "a ka"n# "'og povrede Ij#'e$kog spora"#2a njegova dotada%nja
Volinjska kne3evina @**-+A.
I # slijedei2 godina2a r#ski s# kne"ovi pok#%avali da na sa'ori2a # ra"ni2 gradovi2a
dogovorno rje%avaj# pojedine sporove na te2elj# na$ela Ij#'e$kog spora"#2a. Ali e#dalno
ras#lo nije 'ilo 2og#e o'#"dati. 9 ve"i s ti2) so1ijalne s# se prilike # 1ijeloj "e2lji naglo
pogor%avale. Oso'ito se to o$itovalo # Kijev#) gdje se kri"a vlasti nad prostrani2 dr3avni2
podr#$je2 #slijed opadanja pri6oda i" nepokorni6 dijelova dr3ave pretvarala # tenden1ij# "a
poja$avanje2 eksploata1ije neposredno podlo3noga gradskog stanovni%tva. Veliki kne" i
'ojari poveavali s# na2ete) a gradski 'ogati trgov1i nastojali s# poslovati sa sve
ne#2jerenijo2 do'iti. I sa2o2 veliko2 kne"# Svjatopolk# pred'a1ivalo se da se 'avi
li6varstvo2 i spek#lativno2 trgovino2.
S2rt kne"a Svjatopolka @***IA djelovala je kao signal "a podi"anje opeg #stanka protiv
'ogata%a) trgova1a i li6vara. 9gro3eni napadi2a p#$ana) 'ogata%ki s# kr#govi # grad# na
velikokne3evsko prijestolje po"vali najsna3nij# li$nost toga ra"do'lja) dotada%njega
perejaslavskog i rostovo4s#"daljskog kne"a Vladi2ira Vsjevolodovia Mono2a6a @***I>
**JGA.
GD*
Vladi2ir Mono2a6 Do%av%i # Kijev) Vladi2ir Mono2a6 je najprije kon1esija2a sti%ao
po'#n# p#ka. Olak%ao je polo3aj d#3nika
i oni6 koji2a s# ekono2ske te%koe prijetile g#'itko2 oso'ne slo'ode. .ose'ni2 odred'a2a
s2anjio je e#dalne terete "ak#pa i 6olopa. Svi ti njegovi propisi #klj#$eni s# # t"v. Op%irn#
r#sk# pravd# pod "ajedni$ki2 naslovo2 9stav Vladi2ira Mono2a6a.
.#$ki #stanak ok#pio je oko Vladi2ira Mono2a6a ne sa2o kijevsk# 'o4jarsk# i trgova$k#
aristokra1ij#) nego i kne"ove s ostali6 podr#$ja dr3ave. &a6valj#j#i ti2 okolnosti2a) on je
ponovo oja$ao dr3avno jedinstvo. Nepokorne kne"ove "'a1ivao je s vlasti i ka3njavao.
Njegovoj se vlasti potp#no pokoravao i Novgorod) pa je ne sa2o 'e" protivljenja pri6vaao
podr#$ne kne"ove i posadnike %to i6 je Vladi2ir # Novgorod# postavljao) nego je #svajao i
njegova direktna nare<enja o #pravni2 i politi$ki2 post#p1i2a.
9 vanjskoj politi1i Vladi2ir Mono2a6 je s #spje6o2 s#"'ijao napade .olova1a) a s 2nogi2
je evropski2 dvorovi2a) po #"or# na svoje pretke) st#pio # o'iteljske ve"e. Njegova je sestra
/#praksija @Adel6aidaA 'ila #data "a nje2a$ko4ri2skoga 1ara =enrika IV.) njegova kerka
/#ti2ija "a #garsko46rvatskoga kralja Kolo2ana) a sa2 Vladi2ir > #n#k 'i"antskoga 1ara
Kon4stantina IB. Mono2a6a > 'io je o3enjen kerko2 engleskoga kralja =aralda.
Relativno jak polo3aj Kijeva i jedinstvo dr3ave odr3alo se jo% i "a kratkotrajne vladavine
Vladi2irova sina Mstislava @**JG>**IJA koji je #spje%no s#"'ijao napade /stona1a) na
sjever#) i .olova1a) na j#g#) i ti2e air2irao #log# 1entralne dr3avne vlasti. Ali poslije
njegove s2rti privre2eno "a#stavljeni ili) # naj2anj# r#k#) #sporeni pro1es e#dalnog ras#la
ra"2a6ao se p#no2 ne"adr3ljivo%#.
G. .RIVR/DNI I DR9MTV/NI ODNOSI 9 KI:/VSKO: R9SI:I DO SR/DIN/ BII. ST.
9 BI. i # prvoj polovi1i BII. st.) to jest nakon ra"do'lja velikoga kne"a Vladi2ira Svetog)
ra"voj e#dalni6 odnosa) kako se to o$it#je ve i sa2i2 poveavanje2 e#dalnog ras#la
politi$ke vlasti) neprekidno je napredovao. Njegov te2elj 'ilo je o'likovanje privrednog
poretka koji je posjedni1i2a i2anja o2og#avao da raspola3# "natni2 pri6odi2a i vla%#
nad lj#dstvo2) da 'i na toj osnovi1i 2ogli voditi sa2ostaln# politik# i te3iti "a ne"avisno%#
od sredi%nje dr3avne vlasti.
O'likovanje takvoga poretka vr%ilo se s#stavni2 i #porni2 preina$ava4nje2 stariji6)
ar6ai$ki6 #strojstava # sve i"ra3enije o'like sa2ovlasti kne"ova i 'ojara nad podr#$ji2a i
stanovni%tvo2 koje je 2oralo pri"navati nji6ov# s#pre2a1ij#. .ola"i%te toga preo'likovanja
'ili s# odnosi kakvi s# postojali na kraj# B. st.) i 2ijene koje s vre2eno2 nastaj# ne #klanjaj#
postojee instit#1ije nego post#pno 2ijenjaj# nji6ov# privredn# i dr#%tven# #nk1ij#.
Osnovno stanovni%tvo Kijevske R#sije i # BI. st. je slo'odno selja%tvo) organi"irano #
s#sjedske opine koje i dalje nose starinski na"iv 7vrv8 a po nekoliko nji6 #dr#3#j# se # jedan
72ir8. .ojedina vrv sastoji se od 2ali6 selja$ki6 porodi1a koje sa2ostalno o'ra<#j# svoj#
"e2lj#. Svi stanovni1i seoski6 s#sjedski6 opina slo'odni s# lj#di) a i"vori i6 na"ivaj#
s2erdi2a. Oni
GDJ
s# se 'avili "e2ljoradnjo2) #"goje2 do2ai6 3ivotinja i) kao dodatni2 privredni2
djelatnosti2a) lovo2 i ri'olovo2. Ali po seli2a 'ilo je i o'rtnika) naro$ito kova$a) kolara i
dr.) koji s# po nar#d3'i radili "a lokalno tr3i%te.
Takve s#sjedske opine i r#ski 2ir odr3ali s# se kao osnovni organi"a1ioni o'li1i 3ivota na
sel# kro" 1ijeli r#ski Srednji vijek. Selja1i oni6 opina koje s# le3ale na 7dr3avnoj "e2lji8) >
tj. na "e2lji koja je 'ila pod neposredno2 vla%# kne"a > a to je prvo'itno) # na$el#) 'io sav
dr3avni teritorij > plaali s# kne3evskoj ri"ni1i pore" @danakA po glavi proi"vodnog
stanovni%tva) a prik#pljao se od pojedinog 7di2a8. I"van toga siste2a javnopravni6 d#3nosti
ti selja1i nis# prvo'itno 'ili ni # kakvoj "avisnosti od dr#gi6 posjedni$ki6 aktora. Ali 'roj ti6
t"v. 1rni6 opina neprekidno se) iako sporo) s2anjivao # korist %irenja e#dalne podlo3nosti #
poljoprivredi.
Srednji i veliki "e2ljoposjed ne pojavlj#je se kao i"gra<en tip e#dalnoga i2anja nego se ra<a
i o'lik#je i" stariji6 o'lika posjedovanja i prava na pri6ode od proi"vodnoga rada na "e2lji.
.ripadni1i pradavne rodovsko4ple2enske aristokra1ije nes#2njivo s# iskonski i2ali svoje
#djele # "e2lji%ni2 "ajedni1a2a i" koji6 s# potekli. Hini se da je seoska "ajedni1a isprva na
se'e pre#"i2ala o'ave"# da nji6ov# "e2lj# o'ra<#je svojini tr#do2. Takve je"gre
"e2ljoposjeda koje s# pripadale nosio1i2a dostojanstava %to s# se pretvarali # vr%io1e
ra"li$iti6 #nk1ija # kne3evskoj sl#3'i nes#2njivo s# se %irile 2nogostr#ki2 i ra"novrsni2
2ijenjanje2 po$etni6 odnosaE prigra'ljivanje2 novi6 ko2pleksa "e2lje od osiro2a%enog
dijela selja%tva i prisvajanje2 novi6) jo% neo'ra<eni6 dijelova seoski6 i 2irski6 podr#$ja.
Djel#j#i na teritorij# opina i 2irova # koji2a s# 'ili i nji6ovi "e2ljoposjedi) ti s# 'ojari)
kao najodli$niji predstavni1i stanovni%tva redovito pripadali i kr#g# velika%a oko kne"a i s ti2
# ve"i vr%ili ra"li$ite dvorjanske) #pravne i vojne sl#3'e # politi$ko2 aparat# koji se
i"gra<ivao.
.ri to2e se vr%io dvostr#ki) #sporedni pro1es. Na i2anji2a rodovsko4ple2enske
aristokra1ije) koja se rasto2 svoji6 posjeda pretvara # "e2ljopo4sjedni$k# aristokra1ij#)
or2ira se kategorija o'ra<iva$a "e2lje koja se re4kr#tirala i" redova pa#peri"iranog selja%tva
i koja je # pro1es# svoga siro42a%enja i"g#'ila svoje iskonske "e2lji%ne $esti1e i 2orala se
#posliti kao "avisna radna snaga kod veleposjednika. Toj kategoriji pridr#3#j# se ratni
"aro'ljeni1i i dr#gi lj#di koji s# "'og ra"li$iti6 povoda i"g#'ili svoj polo3aj # dr#%tvenoj
"ajedni1i. Svi s# se oni svoji2 pro1eso2 i2ovinske i so1ijalne degrada1ije pretvorili #
o'ra<iva$e par1ela "e2lje koja pripada veleposjednik#) pri $e2# oni sa2i "a se'e pridr3avaj#
sa2o odre<eni dio #roda a preo4statak 2oraj# predavati vlasnik# #st#pljene $esti1e. S dr#ge
strane) kne"ovi i 'ojari kao nosio1i lokalni6 ko2peten1ija kne3evske vlasti priti%# 1ijele
seoske opine jo% neokrnjeno slo'odnog stanovni%tva sve vei2 i ra"novrsniji2 da3'ina2a na
i2e javnopravni6 davanja i d#3nosti # korist javne vlasti kojoj s# oni i lokalni predstavni1i i
korisni1i njeni6 2aterijalni6 potra3ivanja.
Takvi2 pro1esi2a inten"ivno se tijeko2 B. i BI. st. ra"vijao kne3evski i 'ojarski veliki
"e2ljoposjed ra"li$itog podrijetla) na ko2 s# se or2irali na$elno podjednaki ekono2ski
odnosi i"2e<# posjednika "e2lje i njeni6 o'ra<iva$a. Vot$ina je pradavni o'iteljski posjed
koji tradi1ija s2atra neot#<ivi2 i2anje2 kne"ova i 'ojara. 9" to postoji i "e2lja "a koj# se
o$#valo o'ilje3je dr3avnog) ni od koga ne prisvojenog tla i koje je naseljeno dr3avni2
selja%tvo2) optereeni2 sa2o javnopravni2 da3'ina2a # korist dr3avne)
GDI
0oni$ deve. !resko4slika # 1rkvi Sv. Soije # Kijev#.
kne3evske vlasti. Ra"vojne tenden1ije te3it e tijeko2 '#d#ega ra"vitka da) 'ar # pogled#
optereenja) o'a tipa "e2lje i ra"li$ite kategorije njeni6 o'ra4<iva$a postan# vr%io1i2a
jednaki6 d#3nosti # davanj# o'ro$ne i radne rente povla%teni2 dr#%tveni2 slojevi2a.
Na te2elj# tekstova %to i6 sadr3i .ravda :aroslavia) neosporno je da s# sredino2 BI. st. ve
postojali karakteristi$ni i jasno i"ra3eni organi"a1ioni o'li1i e#dalne eksploata1ije #
"e2ljoradnji.
Tada%nji veleposjed sastojao se od neposrednoga kne3evskog ili 'ojarskog re"ervata i "avisni6
selja$ki6 do2ainstava na $esti1a2a vlasteoske "e2lje ili na "e2lji%t# podvrgn#te seoske
opine. Na re"ervatsko2 i2anj# 'io je kne3ev ili 'ojarinov dvor s gospodarski2 "grada2a i
nasta2'a2a njegove posl#ge i t#ina @#pravitelja ra"ni6 grana privrede # vlastelinov#
gospodarstv#A) s radioni1a2a ra"li$iti6 o'rtnika) staja2a) s#%a2a) 6a2'ari2a i si.
GD5
Kne" ili 'ojarin i2ao je svoj "ase'ni #pravni @sl#3'eni$kiA aparat i svoj# 2anj# ili ve# vojn#
dr#3in#. Na $el# 1ijeloga #pravnog i privrednog aparata jednoga velika%kog i2anja stajao je
vr6ovni #pravnik ili ognji%$anin.
Sli$n# organi"a1ion# str#kt#r# kakva je postojala na i2anji2a svjetovni6 velika%a i2ala s# i
1rkvena i2anja # vlasnosti 2anastira i svjetovnog klera.
Neposredni proi"vo<a$i na svjetovni2 i d#6ovni2 veleposjedi2a 'ili s#E slo'odni selja1i ili
s2erdi) #govorni "e2ljoradni1i) "avisni o'ra<iva$i @rja4dovii i "ak#piA te oso'no neslo'odni
o'ra<iva$i e#dal$eve re"ervatske "e2lje ili 6olopi.
Na"iv s2erdi #potre'ljavao se # najstariji2 i"vori2a "a slo'odne seljake) $lanove seoski6
opina. Veina s2erda 'ila je # BI. i BII. st. jo% #vijek slo'odna. Oni s# posjedovali vlastite
$esti1e "e2lje) dijelove nekada%nje kolektivne seoske "e2lji%ne "ajedni1e) i #" to vlastita
sredstva "a rad) alat) stok# i si. Nji6ova ovisnost od kne"a kao nosio1a javne vlasti
ograni$avala se na plaanje #tvr<enog danka i vr%enje vojni6 i odre<eni6 radni6 d#3nosti
pre2a dr3avi. Dr#gi dio s2erda) i to prvenstveno oni koji s# se # pro1es# ekono2ske
dieren1ija1ije na sel# pa#peri"irali) nis# vi%e 2ogli 3ivjeti sa2o od vlastiti6 sredstava) nego
s# 2orali odla"iti na k#l#$enje svoji2 radni2 inventaro2 na veleposjednikov# "e2lj#
@'ar%$indAL od rada na to2 dijel# "e2lje 2ogli s# onda "a se'e "adr3ati dio #roda. Ti2e se oni
postepeno pretvaraj# # o'ra<iva$e "e2lje koja @event#alno #" vlastiti nedovoljno veliki
preostatak nji6ova iskonskog i2anjaA nije nji6ova) ali koji "a pravo da t# vlastelinov# "e2lj#
o'ra<#j# i da s nje "a se'e "adr3avaj# dio #roda) 2oraj# vlasnik# davati "e2lji%n# rent# #
o'ro1i2a i rad#.
Takvi s2erdi sni3enoga ekono2sko4so1ijalnog stat#sa) spo2inj# se ve # .ravdi :aroslavia
i" *-DJ. Nji6ova dr#%tvena podvrgn#tost e#dal1# o$it#je se) i"2e<# ostaloga) i ti2e %to #
sl#$aj# #'ojstva takvoga s2erda e#dal1# pripada krvnina # i"nos# od G grivniL a ako s2erd
#2re 'e" poto2stva) onda i ona "e2lja %to j# je njen dotada%nji vlasnik posjedovao kao svoj#
o$evin# pripada po prav# 72rtve r#ke8 njegov# e#dalno2 gospodar#.
7.ro%irena r#ska pravda8) nastala # prvoj polovi1i BII. st.) jo% potp#nije o1rtava daljnji pro1es
klasne dieren1ija1ije i "ak2eivanja seljaka. Ona ra"lik#je vi%e kategorija 2e<# nji2a.
Rjadovii2a se na"ivaj# takvi selja1i koji s# "apali sa2o # privre2en# "avisnost od
veleposjednika na te2elj# #govora @7rjad8A po ko2e s# odre<eno radno vrije2e # godini
2orali raditi na "e2lji svoga gospodara.
&ak#pi s# 'ili nekada%nji slo'odni s2erdi koji s# # potp#nosti i"g#'ili svoj# vlastit# "e2lj#
pa s# od e#dal1a do'ivali $esti1# @7otari1#8A) po2o # radno2 inventar#) nov1# ili sje2en#)
#" o'ave"# da 2# daj# dio #roda ili da k#l#$e na e#dal$ev# posjed#. .ok#%aj "ak#pa da
po'jegne od svoga gospodara ka3njavao se pretvaranje2 "ak#pa # ro'a. &ak#p je) dakle) 'io
ve"an #" $esti1# "e2lje koj# je pre#"eo na o'ra<ivanje. Isto tako) on ni # kri4vi$no4pravno2
pogled# nije 'io jednak slo'odni2 lj#di2a. 9 sl#$aj# krvnog "lo$ina ili kra<e "a njega je
odgovarao njegov gospodar) a "ak#p se pretvarao # ro'a. .odlo3ni polo3aj "ak#pa ipak nije
2orao ostati trajan) nego se 2ogao ra"rije%iti ako "ak#p vrati svo2e gospodar# sve %to je od
njega pri2ioL isto tako) ako 'i gospodar pok#%ao svoga "ak#pa prodati kao da je ro') g#'io 'i
sva svoja prava pre2a nje2#.
GDG
I"goji s# 'ili #" otk#pnin# na slo'od# p#%teni ro'ovi ili pak dr#ge kategorije stanovni%tva
koje nis# 'ile kadre da 3ive od svoje "e2lje ili od svoga "vanja #ope. Me<# takve s#
pripadali selja1i isklj#$eni i" dr#%tvenog organi"2a seoske opine) propali o'rtni1i i trgov1i i
si. I oni s#) # ne2og#nosti da sa2i se'e #"dr3avaj#) od kne3evske ili) oso'ito $esto) 1rkvene
vlasti pri2ali $esti1# "e2lje i o'ra<ivali je #" #o'i$ajene da3'inske o'ave"e @'ar%$ina i
o'ro1iA.
R#ska pravda svjedo$i i o postojanj# ro'ova @6olopaA # Kijevskoj R#siji B.>BII. st. 9 taj s#
polo3aj "apadali ratni "aro'ljeni1i) osiro2a%eni slo'odni i pol#slo'odni lj#di koji s# sa2i
se'e prodavali # ropstvo) "ati2 po$inio1i krvni6 "lo$ina i te%ki6 kra<a i lj#di optereeni
neisplativi2 d#govi2a. Ali akti$ni dr#%tveni i pravni polo3aj svi6 ti6 vrsta ro'ova 'itno se
ra"likovao od klasi$ni6 gr$ko4ri2ski6 ro'ova) kad je ro' 'io apsol#tna svojina ro'ovlasnika.
Ve # .ravdi :aroslavia plaa se gospodar# jednaka krvnina od G grivni "a ovisnog s2erda)
"a rjadovia i "a 6olopa. To je "na$ilo da se so1ijalna i ekono2ska vrijednost svi6 ti6
kategorija neslo'odni6 ili nepotp#no slo'odni6 proi"vo<a$a akti$no i"jedna$ila # o'lik#
podjednake) k2etske privredne i dr#%tvene "avisnosti o veliko2 "e2ljoposjednik#. Te2elj te
akti$ke jednakosti 'ilo je o'ra<ivanje veleposjedni$ke "e2lje #" o'ave"# davanja 'ar%$ine i
o'roka od plodova selja$koga rada.
I"gradnj# takvi6 privredni6 i dr#%tveni6 odnosa na "e2lji pratio je karakteristi$an ra"voj
dr#gi6 grana privrede) i"van okvira k2etsko4veleposjed4ni$ki6 odnosa.
Kijevska dr3ava BI. i BII. st. naslijedila je i" ranijega povijesnog ra"do'lja ni" gradova koji
s# nastali d#3 vodeni6 p#tova s Baltika na Krno 2ore. Najva3niji 2e<# nji2a 'ili s#E
Novgorod) .skov) .olo1k) S2olensk) Lj#'e$) Hernigov) Kijev) .erejaslavlj) Bjeloo"ero)
Rostov) S#"dalj) M#ro2. Ali # 'r"o2 te2p# #"di"ali s# se i dr#gi gradovi) kao :aroslavlj)
Vladi2ir na Klja"2i) Vladi2ir Volinsk) 0ali$ i dr. Karakteristi$no je da je najvei dio svi6 ti6
gradski6 sredi%ta nastao na vodeni2 p#tovi2a @rijeka2a ili je"eri2aA %to potvr<#je va3nost
pro2etni6 ve"a # nji6ov# 3ivot#. 9 svi2 se nji2a # BI. i BII. st. veo2a inten"ivno ra"vijala
o'rtni$ka i trgova$ka djelatnost. Me<# o'rti2a se # ljetopisi2a spo2inje vi%e od I- ra"ni6
spe1ijalni6 str#ka) a pojedini s# se o'rti po$eli #dr#3ivati # proesionalne organi"a1ije
@kova$i) tesari i dr.A. O'rtni$ko2 proi"vodnjo2 'avili s# se i redovni1i pojedini6 sa2ostana.
Tako s# 2onasi Kijevsko4.e$orskog 2anastira proi"vodili "a tr3i%te v#nene $arape) kape i
lon1e.
Lokalna trgovina # pojedini2 r#ski2 gradovi2a nije i2ala vee "na$enje dokle god je #
r#ski2 "e2lja2a prevladavalo nat#ralno gospodarstvo pa s# seoske opine i 'ojarska i2anja
sa2a na2irivala najvei dio svoji6 potre'a. K#dika2o ve# va3nost i2ala je "a r#ske
gradove daleka) vanjska @#vo"na i i"vo"naA a tako<er i tran"itna trgovina. Tako s# se # neki2
gradovi2a #kr%tavali va3ni daleki p#tevi. Kijev je od davnine 'io raskrsni1a sao'raajni6
ve"a s 0ali1ijo2) Kri2o2 i Bi"anto2) a pre2a sjever# sa S2olensko2) .o4lo1ko2 i
Novgorodo2L a # dalekoj po"adini ti6 trgova$ki6 i sao'raajni6 ve"a 'ile s# "e2lje .rednje
A"ije) Srednje /vrope i Baltika. .ri to2e je Novgorod) osi2 %to je preko Kijeva i va3noga
trgova$kog p#ta ni" Volg# 'io ve"an s Bi"anto2 i .rednjo2 A"ijo2) po svo2 klj#$no2
polo3aj# # sjeverni2 o'lasti2a r#ski6 "e2alja) 'io stje1i%te glavni6 ve"a s pri'alti$ki2
"e2lja2a) Mvedsko2 i Dansko2.
GDC
9 ve"i s ra"vitko2 tr3i%ta i pretvaranje2 ro'ne neposredne i posredne ra"2jene #
proesionaln# trgovin# 'ilo je n#3no da se pojavi nova1. 92jesto stariji6 sredstava posredne
ra"2jene @stoka) ko3e) kr"naA) najprije se # pro2et# pojavlj#je strani nova1) # prvo2 red#
'i"antski "latni1i te arapski i "apadnoevropski sre'rni nova1. Tek od kraja B. st. po$inj#
kijevski kne"ovi kovati vlastiti nova1 po 'i"antsko2 #"or#. Osnovna jedini1a 'ila je sre'rna
grivna.
Visoka ra"ina gradske privrede) naro$ito vanjske i tran"itne trgovine) dovela je do i"ra"ite
i2ovinske dieren1ija1ije gradskog stanovni%tva i prik#pljanja "natni6 i2#taka # r#ka2a
trgova1a. Ti2 re"erva2a postalo je 2og#e organi"irati i spe1ijali"iran# trgovin# na veliko)
pa s# se or2irale sk#pine veo2a 'ogati6 trgova1a koje s# 2nopoli"irale odre<ene s2jerove
vanjske i tran"itne trgovine. Tako je # Kijev# postojala organi"a1ija 2onopolista "a trgovin# s
Bi"anto2. .ose'ne 2onopolisti$ke sk#pine trgovale s# solj# %to je dola"ila i" 0ali1aL #
vre2en# nesta%i1e ili ratova one s# spek#lirale 1ijena2a i ti2e ostvarivale i"vanredno visoke
do'iti. Nov$arska poslovanja) davanje "aj2ova i li6varstvo toliko s# se 'ili ra"2a6ali da s#
#pravo ti o'li1i ak#2#la1ije 'ili jedan od glavni6 povoda "a #stanak p#ka # Kijev# god. ***I.
&natne do'iti i" trgova$ki6 i nov$arski6 poslovanja sa2o s# se djelo2i1e #lagale # dalji
ra"voj ti6 poslovni6 pot6vata. &natan dio svoje gotovine trgov1i i nov$ari #lagali s# #
k#povin# "e2lje) $esto #" povoljne #vjete) od "ad#3eni6 seljaka i 2anji6 "e2ljoposjednika.
Ti2e s# se i poslovni lj#di) o'ogaeni ro'no4nov$ani2 djelatnosti2a) pretvarali #
"e2ljoposjednike.
S dr#ge strane) postojanje i ja$anje 'rojni6 tr3i%ta o2og#avalo je i veliki2
"e2ljoposjedni1i2a da se pojavlj#j# na tr3i%ti2a ili kao k#p1i #ve"ene ro'e ili kao prodava$i
agrarni6 i dr#gi6 proi"voda sa svoji6 i2anja. Na taj se na$in privredni i dr#%tveni ra"voj o'ij#
ekono2ski6 gr#pa1ija) trgova1a i nov$ara s jedne strane i 'ojara > veliki6 "e2ljoposjednika)
s dr#ge strane) 2e<# so'o2 pove"#je. I jedni i dr#gi 'ili s# "ainteresirani "a ja$anje tr3i%ta) ali
tako<er i "a poja$avanje eksploata1ije selja$ke radne snage na poljoprivredni2 i2anji2a i) #
%iri2 ra"2jeri2a toga "'ivanja) "a #'r"avanje pro1esa "ak2eivanja selja%tva i "a sve 'r3# i
potp#nij# e#dali"a1ij# dr#%tva # Kijevskoj R#siji.
Ali inten"ivna e#dali"a1ija ne2inovno je vodila politi$koj ra"gradnji dr3ave) pa je
nei"'je3iva air2a1ija privredni6 i dr#%tveni6 te3nji %to s# se ra<ale i" sa2e 'iti ekono2ski6
djelatnosti pripre2ala d#gotrajn# epo6# politi$ke sla'osti i ras#la R#sije koja je koin1idirala s
atalni2 porasto2 vanjskopoliti$ki6 opasnosti na istok#) j#g#) "apad# i sjever# nje"ina
geopoliti$kog prostora.
C. K9LT9RA KI:/VSK/ R9SI:/
To$ni poda1i o po$e1i2a r#ske pis2enosti nis# dovoljno po#"dano #tvr<eni. 9 73ivotopis#
Konstantina !ilo"oa8 @WirilaA navodi se da je Wiril "a vrije2e svoga 'oravka # =ersones# na
Kri2# ondje na%ao evan<elje i psal4tir napisan 7r#ski28 pis2eni2a a #po"nao je $ovjeka koji
je ti2 je"iko2
ID Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
GDD
govorio pa je od njega na#$io 7taj je"ik8) tj. r#ski. I" toga 'i slijedilo da je pis2enost na
r#sko2 je"ik# postojala i prije Wirilova slavenskog ala'eta %to ga je on #o$i svoga p#ta #
Moravsk# @,CJA sastavio. I" tekstova ljetopisa po"nato je da s# r#ski #govori s Bi"anto2 i"
+**. i +55. 'ili pisani na gr$ko2 i na r#sko2 je"ik#. I ni" dr#gi6 podataka svjedo$i o
ra"vijenoj r#skoj pis2enosti # prvoj polovi1i B. st. Tako je *G5+. na<en # 0ne"dov# 'li"#
S2olen4ska @0ne"dovski k#rganA ko2ad glinene pos#de i" prve $etvrti B. st. na ko2 je
sa$#van natpis na r#sko2 je"ik#) ispisan pis2eni2a koja s# nalik na 2a4kedonsko4'#garsk#
irili1# i" po$etka B. st.
Makedonski pisa1 Hrnori"a1 =ra'ar) koji je kraje2 IB. i # po$etk# B. st. @# vrije2e 1ara
Si2eona) ,+I>+JDA napisao svoje pole2i$ke djelo 7O pis2eni2a8) svjedo$i da s# Slaveni
prije pokr%tenja i2ali vlastiti siste2 pisani6 "nakova. Njegove rije$i glase ovakoE 7.rije toga
@tj. prije pokr%tenjaA Slaveni nis# i2ali knjiga nego 1rta2a i #re"i2a $ita6# i gata6# '#d#i da
s# 'ili pogani. A pokrstiv%i se nastojali s# da gr$ki2 i latinski2 pis2eni2a koje4kako pi%#
svoje rije$i 'e" #re<enja @siste2aA... I tako 'je%e kro" 2nogo ljeta.8 A nakon toga) govori
=ra'ar) Slaveni s# do'ili svoje apostole Wirila i MetodijaL Konstantin>Wiril sastavio je
Slaveni2a ala'et od I, slova) jedna pre2a gr$ki2 pis2eni2a) a dr#ga pre2a potre'a2a
slavenski6 rije$i.
B#d#i da pokr%tenje "apadni6 i j#3ni6 Slavena pada # J. polovi1# IB. st.) nji6ov# vlastit#
pis2enost pose'ni2 "nakovi2a # vre2en# prije 72nogo godina8 sig#rno 2o3e2o datirati
VIII. stoljee2 ili po$etko2 IB. st. Ako #"2e2o # o'"ir da je ve # dr#goj polovi1i IB. st.) #
vrije2e kijevskoga kne"a Askolda) 'ilo pokr%tavanja R#sa) # kne3evoj 'li3oj ili daljoj okolini)
onda poda1i Hrnori"1a =ra'ra do'ivaj# svoj jasan kronolo%ki rasporedE Do'a #potre'e
slavenski6 1rta i re"ova pripada vre2en# prije sredine IB. st. Vrije2e nesiste2atskog
pri2jenjivanja gr$ki6 i latinski6 slova nakon pri6vata kr%anstva a prije Wirilova djelovanja je
vrije2e i"2e<# Askoldova pokr%tenja i sredine B. st.) nakon $ega slijedi do'a #potre'e pis2a
koje je proi"a%lo i" Wirilove a"'#ke.
.re2a to2e) Wiril je 'io sa2o i"#2ila1 pose'nog slavenskog ala'eta @glagoli1eA a ne i
osniva$ slavenske pis2enosti.
.oslije #vo<enja kr%anstva # R#siji pis2enost je i"vanredno oja$ala. Mirile s# se 1rkvene
knjige na gr$ko2) 2akedonsko2 i '#garsko2 je"ik#) prevodilo se i s 2akedonsko4'#garskog
i s gr$kog na r#ski. Osnivane s# i prve %kole. Tako je po"nato da je "a Vladi2ira Svjatoslavia
@+D,>*-*GA postojala %kola # Kijev# a "a vrije2e njegova sina :aroslava i # Novgorod#.
Kako to doka"#j# ar6eolo%ki nala"i "apisa na 're"ovoj kori) otkriveni # "natno2e 'roj# #
Novgorod# # posljednji6 dvadesetak godina) i novgorodski gra<ani vodili s# 2e<# so'o2
koresponden1ij#. Najistakn#tiji lj#di Kijevske R#sije 'ili s# $ak i veo2a #$eni. I"2e<#
ostali6 isti1ali s# se o'ra"ovano%# rostov4ski kne" Boris Vladi2irovi @BOBI st.A pa kijevski
2itropolit Ilarion) i" prve polovi1e BI. st.) i dr. Bilo je i o'ra"ovani6 'ojara) pa $ak i 3ena i"
nji6ovi6 o'itelji.
Najstarija do danas sa$#vana knjiga na r#sko2 je"ik# je Ostro2irovo evan<elje) napisano #
Kijev# *-GCOGD. "a novgorodskog posadnika Ostro2ira. Najstariji po"nati i sa$#vani
spo2enik r#ske originalne literat#re je 7.o#4$enie k 'ratii8 %to ga je napisao novgorodski
episkop L#ka @*-*C>*-C-AL # to2 kratko2 spis# on je dao "'irk# 2oralni6 propisa i #p#ta
"a svoj# redovni$k# 'ra#.
GD,
Kijevski 2itropolit Ilarion sastavio je i"2e<# *-ID. i *-G-. spis # po6val# kne"a Vladi2ira)
pod naslovo2 7Slovo o "akone i 'lagodati8) prika"#j#i ga kao 'or1a "a pokr%tenje R#sije)
prosvjetitelja i vladara koji se "alagao "a politi$k# i vjersk# ne"avisnost R#sije. Svoji2
"natni2 literarni2 talento2 Ilarion je nastojao ra"otkriti "na$enje takve prosvjetiteljske
politike i R#sije #ope # tada%nje2 svijet#L # to2e s2isl#) on je # nek# r#k# or2#lirao
ideologij# i doktrin# o #lo"i i svrsi r#ske ranoe#dalne 2onar6ije kakv# s# nastojali ostvariti
kijevski veliki kne"ovi.
.lodan pisa1 'io je i ig#2an kijevsko4pe$orskog 2anastira !eodosij. On je napisao nekoliko
.o#ka sa2ostanskoj 'rai i nekoliko .oslani1a kne"# I"jaslav#. Me<# ti2 poslani1a2a isti$e
se 7.oslanie o vere latvnstej8 i" *-C+.) kojo2 ig#2an po"iva na o'#stav# svi6 ve"a s
katoli1i2a i2aj#i pred o$i2a politi$ki #tje1aj koji se # r#ske "e2lje %irio i" s#sjedne
.oljske.
Naj"natniji predstavnik rane lai$ke r#ske literat#re svakako je kne" Vladi2ir Mono2a6 @+D,
>*-*GA. Njegov spis 7.o#$enie detja28 sadr3i prika" njegovi6 vladala$ki6 nastojanja) #
nje2 s# sa3eta kne3eva 3ivotna isk#stva) o1rtan je 2entalitet tada%nji6 lj#di i i"nesen 2oral i
s6vaanje r#skog rano4srednjovjekovnog vladara # o'lik# savjeta i po#ka vlastitoj dje1i.
.ose'no 2jesto # r#skoj srednjovjekovnoj pro"noj literat#ri i2a najstarija r#ska kronika
7.ovjest vre2ennv6 let8. Nj# je god. ***I) #skoro nakon s2rti kijevskoga velikog kne"a
Svjatopolka I"jaslavia) sastavio Nestor) redovnik # Kijevsko4.e$orsko2 2anastir#. To
kroni$arsko djelo nastalo je kao sinte"a stariji6 > danas i"g#'ljeni6 > spisa) koji s#
sastavljani po$ev%i od kraja B. st. # Kijev# i Novgorod#. Nestorovo djelo je "ati2) po nalog#
kne"a Vladi2ira Mono2a6a) najprije preradio Silvestar) ig#2an Mi46ajlovo4Vid#'i1kog
2anastira @***CA a "ati2 neki od lj#di 'liski6 novgorod4sko2 kne"# Mstislav# Vladi2irovi#
@***,A.
Ljetopisa1 Nestor napisao je osi2 svoje Kronike jo% i 3ivotopis prvi6 r#ski6 sveta1a) Borisa i
0lje'a) %to i6 je # 'or'i "a vlast dao #'iti nji6ov 'rat Svjatopolk @kanoni"ira2 *-D*A.
Osi2 navedeni6 spo2enika rane r#ske pro"e 'itno "na$enje "a povijest dr#%tveni6 odnosa #
ra"do'lj# Kijevske R#sije i2a slo3eni "akonski "'ornik 7R#ska pravda8. Od njegovi6
sastavni6 dijelova) 7Najstarija r#ska pravda8 @:aroslavovaA nastala je *-IC. # Novgorod#) #
vrije2e kad je :aroslav dao Novgoro<ani2a povelj# o sa2o#pravljanj# i "a kne"a i2 postavio
svoga sina Vladi2ira. 7.ravda :aroslavia8 sastavljena je *-DJ) kad s# se poslije ni"a
#stanaka # Kijevskoj R#siji # ra"do'lj# od *-C,>D*. :aroslavovi sinovi sastali # Vi%gorod# i
donijeli propise o ka"na2a "a napade i #'ojstva kne43evski6 lj#diL trei dio) 79stav
Vladi2ira Mono2a6a8) nastao je i"a #stanka p#$ana # Kijev# god. ***I.) a sadr3i propise o
s#"'ijanj# li6varstva i tla$enja seljaka.
O postojanj# 1rkvene ar6itekt#re # Kijevskoj R#siji svjedo$i jo% #govor kne"a Igora s
Bi"anto2 i" +**. I" njega se vidi da je # to vrije2e # Kijev# postojala 1rkva Sv. Ilije. Kako je
ona i"gledala) o to2e ne2a nikakvi6 podataka. Vei ra"2a6 postiglo je graditeljstvo tek
nakon kona$nog pokr%tenja R#sije # vrije2e kne"a Vladi2ira. .oda1i Tiet62ara
Merse'#r%kog) koji navodi da je # Kijev# # po$etk# BI. st. 'ilo vi%e od 5-- 1rkvi) sig#rno s#
pretjerani i ni i"daleka nis# # sklad# s ostvareni2 ar6eolo%ki2 nala"i2aL ali oni nes#2njivo
svjedo$e o ope2 doj2# %to s# ga o gra<evinsko2 polet# # tada%nje2 Kijev# "a'ilje3ili
s#vre2eni1i.
GD+
Najstariji) 'ar # tragovi2a sa$#vani ar6itektonski spo2enik i" kijev4skoga ra"do'lja jes#
te2elji Desjatinske 1rkve) sagra<ene # vrije2e kne"a Vladi2ira @+D,>*-*GA #n#tar "idina2a
#tvr<enoga kijevskog kre2lja. Ta je 1rkva 'ila sa"dana # 'iti po 'i"antsko2 #"or#L i2ala je
vi%e k#pola a 'ila je 'ogato #kra%ena 2o"ai1i2a i reska2a. 9skoro poslije gradnje
Desjatinske 1rkve # Kijev#) podigao je t2#tarakanski kne" Mstislav Spasko4preo'ra3en4sk#
1rkv# # Hernjigov#. Nje"in # osnovi $etvorni tlo1rt i2a tri la<e koje se pre2a istok#
"avr%avaj# pol#kr#3ni2 apsida2aL krov joj je 'io # o'lik# svodova nad koji2a se di3e pet
k#pola.
0otovo # isto vrije2e sa $ernigovski2 7Spaso28 @# *. polovi1i BI. st.A podign#ta je j#3nije
od kre2lja) # novo2 'ede2sko2 prsten# kne"a :aro4slava) kijevska sa'orna 1rkva Sv. Soije.
Sastojala se od pet #"d#3ni6 la<a na $etvornoj osnovi. .o svo2 vanjsko2 o'lik#) apsida2a
svoji6 pet la<a) svodovi2a i okr#gli2 k#pola2a koji2a s# pokriveni #n#tra%nji prostori
6ra2a @jedna sredi%nja i najvea) $etiri srednje i osa2 najni3i6 k#polaA) kijevska je Sv. Soija
nalik na sk#p vei6 i 2anji6 kapela) koji je na dvije 2e<# so'o2 s#protne strane lankiran po
jedno2 otvoreno2 galerijo2. 9n#tra%nji prostor ra%$lanjen je st#povi2a) svodovi2a i
galerija2a na pojedine la<e) apside i kapele oko glavnog i najveeg prostora 1entralne la<e)
koja se prostirala od "apada pre2a istok#) i popre$ne la<e) koja s glavno2 o1rtava lik gr$kog
kri3a. Stijene la<a i apsida 'ile s# 'ogato #kra%ene 2o"ai1i2a) reska2a i plitki2 reljei2a.
Od svjetovne ar6itekt#re # Kijev#) sa$#vali s# se do BB. st. osta1i kne43evskog dvora i t"v.
&latna vrata) kao dio nekada%nji6 gradski6 "idina %irega) t"v. :aroslavova grada) o'oje i" prve
polovi1e BI. st.
Oko god. *-G-. sagra<ena je i # Novgorod# 1rkva Sv. Soije. .o svo2 osnovno2 plan#) ona
ponavlja ar6itektonski tip kijevske istoi2ene 1rkveL i ona i2a G la<a) isti tip svodova i k#pola
# krovnoj konstr#k1iji) ali je # 1jelini vitkija i vi%a) k#pole s# joj # sredini i"v#$ene # %iljak)
koji i"vana na svo2 istanjeno2 vr6# nosi visoki kri3 $i2e je jo% vi%e 'io nagla%en ispon
1ijeloga "danja # visin#.
Sli$ne 1rkve podi"ane s# "ati2 i # dr#gi2 sredi%ti2a. Svi s# ti ar6itektonski o'jekti pr#3ali
o'ilje 2og#nosti "a ra"voj ostali6 likovni6 #2jetnosti) # prvo2 red# slikarstva i kiparstva.
Do dana%njega vre2ena sa$#vali s# se sa2o 2o"ai1i i" kijevske Sv. Soije i i" Mi6ajlovskog
2anastira # Kijev#. !reske i" kijevske Sv. Soije i $er4nigovskog 7Spasa8 jo% s# na svo2e
2jest#. O'je te te6nike slikarstva 'a"iraj# se na 'i"antsko2 #2jetni$ko2 isk#stv# i lj#dski
lik prika"#j# # kanonski odre<eni2 stavovi2a) # 2aniri tada%nje slikarske prakseL ipak)
pojedine ko2po"i1ije likova odaj# te3nj# da se #nes# i ele2enti slo'odni6 pokreta ili ostvare
portretne individ#ali"a1ije) kao %to to potvr<#j# 2o"aikalni prika" e#6aristije # sredi%njoj
apsidi Sv. Soije # Kijev#) .rie%e apostola) # Mi6ajlovsko2 2anastir# # Kijev#) resko4
sk#pina .orodi1a kne"a :aro4slava) na stijeni sredi%njeg dijela kijevske katedrale) ili portretni
likovi Sv. Nikole i Sv. 0rg#ra i" NFsse) na 2o"ai1i2a iste 1rkve) a i dr#ge gr#pa1ije.
Va3n# dop#n# # po"navanj# slikarstva Kijevske R#sije do sredine BII. st. predstavlja
2inijat#rne slikarstvo. Najstarije 2inijat#re s likovi2a evan<elista sa$#vane s# #
7Ostro2irov# evan<elj#8 @*-GCOGDA. Ne%to kasniji pri2jerak 2inijat#ra2a #kra%eni6 knjiga je
7I"'ornik8 kne"a Svjatoslava :a4roslavia i" *-DI. 9 #2jetni$ko2 pogled# najvee "na$enje
i2a Mstislavovo
G,-
Il#2ina1ija Ostro2iro4va evan<eljaE /van<elist Marko. J. pol. BI. st.
evan<elje %to ga je i"2e<# **-I. i ***D. i"radio 2ajstor Aleksej "a novgorod4skog kne"a
Mstislava. Ono se odlik#je 'ogati2 ini1ijali2a # jarki2 2odri2 i 1rveni2 'oja2a) s 1vjetni2
i lisni2 #krasi2a) # koje se ponegdje #ple# 2aske 3ivotinjski6 i lj#dski6 likova.
.isani poda1i i" rane r#ske povijesti svjedo$e i o postojanj# #2jetni$ke 2#"ike. Tako
Ijetopisa1 Nestor o1rtava # Pivotopis# !eodosija .e$orskog dola"ak !eodosijev na dvor kne"a
Svjatoslava :aroslavia. To2 priliko2 "atekao je !eodosije ondje kon1ert na g#sla2a i
dr#gi2 instr#2enti2a) praen pjevanje2 i pleso2) kako je to 'ilo #o'i$ajeno na
kne3evsko2e dvor#. .riliko2 takvi6 kon1erata) sviralo se > kako se to vidi i" dr#gi6
tekstova > osi2 na g#sla2a) na 1itra2a) r#la2a) klarineti2a) rogovi2a i li2eni2
#daraljka2a. Kako s# "v#$ale te 2elodije) to nije po"nato jer se nis# sa$#vali nikakvi notni
"apisi. &ani2ljive reske) # pri"ori2a i" 1irk#sa na e2pora2a st#'i%ta # kijevskoj sa'ornoj
1rkvi Sv. Soije) prika"#j# likove svira$a i plesa$a a djelo2i1e i i"gled nji6ovi6 2#"i$ki6)
g#da$ki6 instr#2enata s vi%e 3i1a. O to2e da li je 'ilo kakvi6 1rkveni6 ko2po"i1ija i korski6
pjevanja "a vrije2e 1rkveni6 o'reda nije se sa$#valo nikakvi6 podataka "a vrije2e prije
polovi1e BII. st.
G,*
BIV. .IR/N/:SKI .OL9OTOK OD ARA.SKO0
OSVO:/N:A DO INT/RV/NKI:/ ALMORAVIDA
*. OSN9TAK SAMOSTALNO0 /MIRATA
9n#tra%nja sla'ost Vi"igotskog kraljevstva na po$etk# VIII. st. djelovala je kao poti1aj
sjevernoari$ki2 2#sli2anski2 osvaja$i2a da vr%e isprva pojedina$ne) pok#sne napade na
.ol#otok) a "ati2 i da dones# odl#k# o dalekose3niji2 ak1ija2a. Ali i tada jo% 'io je kaliov
provin1ijalni na2jesnik "a Arik#) M#sa i'n N#sair) opre"an. Vojni pot6vat do koga je do%lo #
proljee D**.) 2o3da na poti1aj pristali1a vi"igotskoga "'a$enoga kralja A6ile) povjerio je
2anje2 odred# od D--- 'er'erski6 ratnika) pod "apovjedni%tvo2 Tarika i'n &ijada) koji je
'io M#sin oslo'o<enik. Iskr1avanje je i"vr%eno na o'ronke 'rda Kalpe) koje je kasnije
na"vano D3e'el Tarik @0i'raltarA) a "ati2 je osvojeno i podr#$je dana%njega grada Alge1irasa.
Do pres#dne 'itke s vi"igotski2 snaga2a kralja Rodriga do%lo je *+. VII. D**. d#3 rije$i1e
Rio Bar'ate %to #tje$e # prio'alno je"ero Lag#na de la :anda) oko 5- k2 sjevero"apadno od
Alge1irasa. .o'jeda napada$a 'ila je potp#na) a napredovanje se "ati2 nastavilo) pa s#
podjesen iste godine "a#"eti Kordova i Toledo. Ali Tarikove snage 'ile s# presla'e "a potp#no
"aposjedanje vi"igotskog dr3avnog podr#$ja) pa s# se 'or'e nastavile id#eg ljeta) dolasko2
sa2oga sjevernoari$kog na2jesnika) M#se i'n N#saira) sa "natni2 poja$anji2a)
sastavljeni2a prete3no od arapski6 ratnika. 9dr#3eni2 snaga2a) do kraja ljeta D*5.
"aposjedn#t je najvei dio .ol#otoka) do rijeke /'ro i Biskajskog "aljeva. Na sjeveroistok#)
j#goistok# i "apad# od toga osvojenog podr#$ja ostalo je jo% "natno prostranstvo koje je
arapsko4'er'erski 2#njeviti prodor 2i2oi%ao. Te je o'lasti) napred#j#i pre2a dana%nje2
.ort#gal#) pre2a Bar1eloni i Nar'onni) na sjeveroistok#) te pre2a Malagi) 0ranadi i M#r1iji)
na j#goistok#) najvei2 dijelo2 "a#"eo tek M#sin sin i nasljednik na polo3aj# na2jesnika
Sjeverne Arike) A'd al4A"is @D*5> D*CA. On se i o3enio #dovi1o2 vi"igotskog kralja
Rodriga) pa je to # nek# r#k# "na$ilo legali"a1ij# njegova polo3aja) ali je po'#dilo i
nepovjerenje # Da2ask#) tako da je A'd al4A"isa po kaliov# nalog# #'io jedan od njegovi6
oi1ira.
Na daljnja "'ivanja # Mpanjolskoj "natan s# #tje1aj i2ale s#parni$ke 'or'e 2e<# dvje2a
arapski2 ple2enski2 sk#pina2aE Kaisiti2a i Kal'idi2a @ili :e2eniti2aA koje s# se i na
Istok#) # sredi%t# kaliata) 2e<# so'o2 tak2i$ile oko #tje1aja na vlast. 9 M#sinoj arapskoj
vojs1i koja je osvajala .i4renejski pol#otok 'ilo je i jedni6 i dr#gi6) pa se nji6ovo tak2a%tvo
prenijelo i # Mpanjolsk#. To2e sporenj# pridr#3ilo se i negodovanje Ber'era) koje
G,I
s# svi Arapi 'e" ra"like "apostavljali) pre2da s# pri6vatili isla2 i stekli velike "asl#ge #
ratovanj# na .ol#otok#.
9 takvi2 okolnosti2a # Mpanjolskoj s# se ni"ali neredi) a na2jesni1i kaliova valije # Irikiji)
koji je stolovao # Kair#an#) s2jenjivali s# se # osvojenoj Mpanjolskoj # kratki2 vre2enski2
ra"2a1i2a. Do DIJ. i"redalo i6 se # sve2# *-. 9 sa2o2 po$etk# prvo je sjedi%te
na2jesni$ke vlasti "a Mpanjolsk# 'ilo # Sevilji. Na2jesnik Al4=#rr pre2jestio ga je #
Kordov#.
Osvojenje Vi"igotske dr3ave i pa1iika1ija pojedini6 pokrajina ostvarila je arapsk# vlast na
istok# .ol#otoka do j#3ni6 padina .ireneja) a na "apad# je se"ala do rijeke D#eroL podr#$ja
preko te rijeke) do o'ala Biskajskog "aljeva) pri"navala s# isla2sk# vlast sa2o no2inalno.
Arapski osvaja$i nis# prisiljavali starosjedila$ko stanovni%tvo na pri6vaanje isla2a or#3je2L
ali privredni i dr#%tveni odnosi %to s# se i"gra<ivali djelovali s# ipak kao prisila. Svi oni koji
nis# 'ili voljni pri6vatiti isla2 2orali s# plaati i "e2lji%ni pore" @6ara$A i glavarin# @d3i"ij#AL
2#sli2ani s#) naprotiv) 'ili oslo'o<eni od glavarine. Takav raspored poreski6 tereta
prido'ivao je starije stanovni%tvo) naro$ito vee i velike "e2ljoposjednike) 'r3e nego vjerska
propaganda i i"ravno nasilje vlasti.
Ve pri sa2o2 po$etno2 osvaja$ko2 nalet# M#sa i'n N#sair je i"gradio ekono2sk#
osnovi1# nove vlasti. Svi kraljevski "e2ljoposjedni1i i sva "e2lja svjetovni6 i 1rkveni6
velika%a koji se nis# pokorili osvaja$# nego s# 'ili pora3eni # 'or'i) kao i posjedi 'jeg#na1a i
po'#njenika # 1ijelosti s# postali dr3avno vlasni%tvo. Svi2a oni2a koji s# se pokorili 'e"
'or'e) dr3ava je ostavila nji6ova i2anja) #" #vjet da "a orani1e) vinograde i vonjake plaaj#
6ara$. Ipak) i od ti6 i2anja jedna je petina #%la # "ase'an dr3avni "e2lji%ni ond @6#2sA) ali je
sa2o njeno "e2lji%te ostavljeno na o'rad'i njegovi2 dotada%nji2 o'ra<iva$i2a) #" o'ave"#
da od nje predaj# dr3avnoj vlasti *OI sve#k#pnog #roda. Hetiri petine koniska1ijo2
or2irani6 dr3avni6 "e2ljoposjeda 'ile s# ra"dijeljene ratni$koj aristokra1iji i vojni1i2a. 9
to2 pogled# postojao je odre<eni etni$ki raspored. 9 predjeli2a sa sla'ije plodno2 "e2ljo2)
# 0ali1iji) Leon# i Ast#riji) prete3no s# "e2lj# do'ili Ber'eri) a # Andal#"iji i Betiki
pripadni1i arapski6 ple2ena. &e2lj# s# i dalje o'ra<ivali "avisni selja1i) kao i # vrije2e
vi"igotske vlasti. Oni s# 2orali plaati *OG do *OI #roda ple2en# ili ratni$ko2 vo<i ko2e je ta
"e2lja pripala. Na taj je na$in polo3aj selja%tva postao 'olji na "e2lji%t# koje je #%lo # 6#2s i
ti2e se oslo'odilo podvrgn#tosti veleposjednik# ili na "e2lji%t# koje je postalo dr3avni2
"e2ljoposjedo2 ili je i" dr3avni6 r#k# pre%lo # posjed arapski6 aristokrata i vojnika.
Naprotiv) polo3aj selja%tva koje je 3ivjelo na "e2lji vi"igotske svjetovne i 1rkvene
"e2ljoposjedni$ke aristokra1ije postao je te3i) jer s# na nje2 le3ali dvostr#ki teretiE i oni %to
i6 je o'ra<iva$ 2orao na2irivati veleposjednik#) a i oni %to i6 je veleposjednik na i2e 6ara$a
i d3i"ije 2orao davati dr3avnoj vlasti.
I polo3aj velike veine ro'ova "natno se po'olj%ao jer je svaki kr%anski ro' pri6vaanje2
isla2a od2a6 stje1ao slo'od#.
Kr%anska 1rkva # 1jelini "apala je) naprotiv) # te3i polo3aj. Oni 1rkveni dostojanstveni1i koji
s# se od#prli osvojenj#) i"g#'ili s# sv# svoj# i2ovin#L oni koji s# se pokorili 'e" 'or'e)
2ogli s# se okoristiti isti2 olak%i1a2a kao i svjetovni velika%i. Ali kr%anstvo vi%e nije 'ilo
dr3avna vjera) a isla2ska je vlast prisvojila pravo da postavlja 'isk#pe i opate i da nad"ire rad
1rkve4
G,5
ni6 sa'ora. 9 isto vrije2e progoni Pidova s# prestali) i oni s# se nes2etano 2ogli 'aviti
svoji2 gra<anski2 "ani2anji2a.
.oslije "a#"ea .irenejskog pol#otoka @osi2 j#go"apadni6 'rdski6 padina # pirenejsko2
planinsko2 'ede2#A arapski se prodor nastavio kro" 'iv%# vi"igotsk# Septi2anij# #"vodno
#" R6on#) d#'oko # rana$k# 0alij#. Ali # #n#tra%njosti te "e2lje Arapi s# naila"ili na sve
3e%i otpor.
9 godini DIJ.) prodir#i kro" "apadn# Akvitanij#) Arapi s# doprli sve do nado2ak donje
Loire. T# s# se #jesen DIJ. # 'li"ini grada .otiersa s#ko'ili s vojsko2 rana$koga 2ajordo2a
Karla Martella i pretrpjeli katastroalan pora". Otad arapski pok#%aji osvajanja na sjever# od
.ireneja naglo jenjaj#. Nar'onnska o'last jpak je ostala # nji6ov# posjed# sve do DG*. kad j#
je deinitivno preoteo .ipin Mali.
Ra"do'lje arapske vlasti # Mpanjolskoj nakon pora"a kod .oitiersa pa sve do osn#tka
ne"avisnoga kordovskog e2irata # god. DGG. 'ilo je veo2a kaoti$no. Ono je isp#njeno
po'#na2a Ber'era protiv arapske s#pre2a1ije) koje s# se # Mpanjolsk# prenijele i" Sjeverne
Arike gdje s# '#kn#le na poti1aj vjerske sekte 6arid3ita) i 2e<#so'ni2 s#parni$ki2 'or'a2a
arapski6 Kaisita i Kal'ida koje se ispreple# i na ra"li$ite na$ine pove"#j# # #stan41i2a
Ber'era. &a'rin#t doga<aji2a i # Sjevernoj Ari1i i # Mpanjolskoj) o2e4jadski je kali =i%a2
# Arik# poslao jak# vojsk#) sastavljen# od sirijski6 Kaisita) pod "apovjedni%tvo2 Bald3 i'n
Bi%ra. Ali ta je vojska D5*. # Sjevernoj Ari1i 'ila pora3ena pa je 2orala i"'jei # Mpanjolsk#.
T# je ona #spjela svladati po'#njene %panjolske Ber'ere) pa je taj novi sirijski doseljeni$ki val
postao gospodare2 sit#a1ije. Bad3 i'n Bi%r $ak je "'a1io dotada%njega na2jesnika i sa2
"a#"eo njegov polo3aj. No to je i"a"valo nove po'#ne Ber'era) a pridr#3ili s# i2 se i arapski
protivni1i Kaisita) Kal'idi.
Pestina s#ko'a pri2orala je kalia da # Mpanjolsk# po%alje novog na2jesnika sa svr6o2 da
dokon$a nerede koji s# ve trajali vi%e od jednog desetljea. On je to pok#%ao ostvariti ti2e
%to je Sirij1e pora"2jestio # ra"li$iti2 pokrajina2a Mpanjolske dav%i i2 "e2ljoposjede) #"
#vjet da '#d# proesionalni vojni1i @d3#ndiA.
Ali ni te 2jere nis# #klonile sporove i $ak ratne s#ko'e. 9dr#3eni Kal'idi) pripadni1i
najstarijega sloja arapski6 doseljenika @poto21i 2ekanski6 Korej%itaA i Ber'eri) protjerali s# i
sa'ili Kaisite # Andal#"ij#) # o$ekivanj# kona$nog o'ra$#na.
9 takvo2e tren#tk# # splet tak2a%tava #pleo se posve novi pretendent na vlast. Bio je to A'd
al4Ra62an) poto2ak O2ejada koje je na istok# #stanak A''asida god. DG-. "'a1io s
kaliskoga prijestolja. On je #spio i"'jei pokolji2a %to i6 je nad $lanovi2a k#e O2ejada
i"vr%io prvi a''asidski kali) A'd Alla6) i na%ao #to$i%te # o'itelji svoje 2ajke) Ber'erke) #
Marok#. Ali kad je #vidio da t# nee 2oi ostvariti nikakve "natnije #spje6e) odl#$io je da
prije<e # Mpanjolsk#) gdje s# Bad3ovi sirijski @kaisitskiA doseljeni1i @kao t"v. d3#ndi)
proesionalni vojni1i s dodijeljeni2 "e2ljoposjedi2aA jo% i dalje pri"navali vr6ovni%tvo
"'a$eni6 O2ejada. Isprva je A'd al4Ra62an pok#%ao "agospodariti sit#a1ijo2 # Mpanjolskoj
osloniv%i se na save" s Kaisiti2a. Ali kad 2# je nji6ov vo<a Al4S#2ail) poslije nekog
kole'anja) ipak #skratio po2o) on je pro2ijenio partnera i sklopio save" s Kal'idi2a i
Korejsiti2a. 9" nji6ov# po2o on je *G. V. DGC. postigao pres#dn# po'jed# kod Kordove)
osvojio taj grad i ondje se # glavnoj d3a2iji proglasio sa2ostalni2 e2iro2 Andal#"ije.
G,G
J. DR9MTV/NI ODNOSI I .RIVR/DA
.ola"i%ta rekonkviste
Kako god s# arapsko4'er'erski osvaja$ki #spjesi # Mpanjol4
i1n.8..8.bbb skoj 'ili veliki) isla2ski val ipak nije # svo2 nalet# prepla4.
vio 1ijelo geograsko podr#$je .irenejskog pol#otoka. .rigodo2 M#sine oen"ive pre2a
Biskajsko2 "aljev# dio kr%anskog stanovni%tva pov#kao se # planinsko podr#$je Ast#rije.
Selja%tvo se kasnije "natni2 dijelo2 vratilo # svoja nekada%nja 'oravi%ta) ali je dio i"'jegli1a
ostao. Naro$ito je vi"igotska aristokra1ija #strajala # odl#1i da se ne podvrgne osvaja$#. 9
svo2 s# #to$i%t# "a svoga vladara i"a'rali velika%a .elagija. Ta je sk#pina #spje%no od'ila
vi%e napada lokalni6 arapski6 #pravlja$a i sa$#vala nevelik# je"gr# slo'odnoga podr#$ja.
Dr#gi .elagijev nasljednik) njegov "et Alons I. 'io je poto2ak vi"igotskog kralja Rekareda.
S njegovo2 vladavino2 @DI+>DGDA po$inje %irenje dotad si#%nog podr#$ja slo'odne
Ast#rije. Bilo je to do'a kaoti$ni6 'or'i 2e<# Arapi2a i Ber'eri2a) # koji2a se dio Ber'era
i" sjevero"apadni6 dijelova Mpanjolske) i"n#ren pora"i2a i gla<# vratio # Magre'. 9 ve"i s
ti2 0ali1ija se odvojila od isla2skog podr#$ja i pridr#3ila Ast#riji) koja je i sa2a po2akla
svoje grani1e pre2a j#g# i j#goistok#. 9 do'a Alonsa I. i njegova sina !r#ele I. # vlast
kr%ana s# dopala podr#$ja sve do nado2ak planinskog ni"a %to se prote3e od Sierra de /s4
trella) # .ort#gal#) do Sierra de 0#adarra2a) na j#goisto$no2 r#'# Stare
Kastilije.
Ali "natni dijelovi toga podr#$ja 'ili s# op#stjeli i nenaseljeni) pa se i"2e<# podr#$ja pod
stvarno2 vla%# kr%ana i "e2alja koje s# "aista posjedovali 2#sli2ani prostirao %irok pojas
ni$ije "e2lje. 9 vrije2e kad se # Mpanjolskoj pojavio A'd al4Ra62an) grani1a je prakti$ki
i%la rijeko2 D#e4ro od njenog #%a do Os2e) a ot#da je skretala na sjever) pre2a Baskijskoj
"e2lji. S 2#sli2anske strane ona je i%la od .a2pel#ne preko T#dele na 0#adalajar#) ot#da na
Talaver#) "ati2 pre2a "apad# na Korij#) odakle je na o'al# o1eana i"'ijala sjeverno od
Koi2're.
Tako je ve od sredine pedeseti6 godina # VIII. st.) kao pola"i%te '#d#i6 kr%anski6
osvajanja) postojao prostran teritorij o2e<en %iroko2 pograni$no2 "ono2 # kojoj s# se o'je
protivni$ke strane s#ko'ljavale i 2e<# so'o2 'orile. Svaka od nji6 i2ala je svoje te%ke
#n#tra%nje pro'le2eE kr%anska) da ponovo naseli predo'ivena podr#$ja) a isla2ska da sredi
etni$ke) vjerske i privredne odnose i da organi"ira dovoljno $vrst# vlast kako 'i se odr3ala na
tl# koje je osvojila.
M#sli2ani i Arapski s# osvaja$i pri"navali pravo kr%ani2a i Pidovi2a da ne2#sli2ani
"adr3e svoj# vjer# i oso'n# slo'od#) ali s# oni snosili vee poreske da3'ine od 2#sli2ana i
pripadali 7trpljenoj8 kategoriji stanovni%tva @di2isiA. Ve # prvi2 desetljei2a arapske vlasti
2nogi s# od nji6 pri6vatili isla2) pa i6 tada%nji dok#2enti na"ivaj# 2#sali2i. Kasnije) "a
nji6ovo se poto2stvo #o'i$ajio na"iv 2#valadi.
9 pogled# je"ika) onaj dio .ol#otoka koji je ostao pod vla%# osvaja$a @a arapski ga pis1i
naj$e%e na"ivaj# Andal#"ijo2A prete3no je i dalje) naro4
G,C
$ito # seoski2 o'lasti2a) govorio ose'#jni2 ro2anski2 narje$je2 # ko2 se sa$#valo 2nogo
staroi'erski6 pri2jesa a s vre2eno2 s# se #klopili i "natni arapski i 'er'erski ele2enti.
Iako 2#sli2anska vlast nije "a'ranila kr%ansk# vjer#) svaka je javna propaganda kr%anstva
'ila "a'ranjena. Stare s# 1rkve veino2 ostale # #potre'i kr%anski6 vjernika) a sa2o je 2anji
dio nji6 'io od#"et i pretvoren # d3a2ije. Nove 1rkve nis# se) 2e<#ti2) s2jele graditi.
Pidovsko stanovni%tvo naj$e%e je 3ivjelo # gradovi2a) a sa2o je 2alen dio Pidova pri6vatio
isla2. I oni s#) kao i kr%ani) # gradovi2a 'ili organi"irani # "ase'ne opine) a # pro1vat#
privrednog 3ivota isla2ske Mpanjolske stekli s# velike "asl#ge.
Osvaja$i .irenejskog pol#otoka nastojali s# da naj#tje1ajnije i naj#nosnije polo3aje sa$#vaj#
doseljeni2 2#sli2ani2a @da6il#riA) i to prvenstveno Arapi2a. Ali i 2e<# nji2a postojale s#
"natne ra"like. Najodli$niji 'ili s# ansar) poto21i .rorokovi6 'ranitelja jo% # MediniL ali nji6
je 2e<# doseljeni1i2a # Mpanjolsk# 'ilo veo2a 2alo. .oslije nji6 s# prvo 2jesto po #gled#
"a#"i2ali pratio1i M#se i'n N#saira pri osvojen j# Mpanjolske @'aladij#riA) a slijedili s#
sirijski ratni1i koji s# do%li pod vodstvo2 Bad3a i'n Bi%ra @D5,A @%a2ij#nA. 9" ta ra"likovanja
po prvenstv# doseljenja) 2e<# a#tenti$ni2 Arapi2a ostala je trajno va3na ra"lika i"2e<#
Kaisita) prvo'itni6 stanovnika sredi%nje o'lasti Arapskog pol#otoka) od Krvenog 2ora do
Iraka) koji s# 'ili veo2a "asl#3ni "a osvaja$ke #spje6e # do'a prvi6 kalia) i Kal'ida) koji s#
podrijetlo2 'ili i" :e2ena i tek s# naknadno prodrli # "apadna podr#$ja Arapskog pol#otoka i
ot#da se #lili # osvaja$k# str#j# koja je preplavila osvojene "e2lje # Ari1i i na istok#
kaliata.
Arapi s# se #glavno2 naseljavali # gradove # dolini 0vadalkivira i na j#3ni2 i isto$ni2
o'ala2a Sredo"e2noga 2ora) od Malage do Al2erije i od Kartagene do #%a /'ra. Svoje
"e2ljoposjede # ti2 najplodniji2 podr#$ji2a prep#%tali s# na o'rad'# 2#valadi2a ili
kr%anski2 selja1i2a po siste2# kolonata.
Ber'eri s# isprva 'ili "natna veina 2#sli2ana # Mpanjolskoj. Ali nakon nji6ovi6 po'#na
protiv Arapa # Ari1i i # Mpanjolskoj i pretrpljeni6 pora"a) 2nogi s# se vratili # Sjevern#
Arik# a preostali s# se s2jestili # 2anje povoljni2 predjeli2a) na visoravni2a i # 'rdski2
o'lasti2a i ondje se prete3no 'avili voarstvo2 i #"goje2 stoke. Iako i6 je nji6ova pripadnost
isla2# pri'rajala povla%teno2 sloj# stanovni%tva) oni s# se osjeali "apostavljeni2a i 'ili s#
po dr#%tveno2 polo3aj# 'li3i 2#valadi2a i s nji2a s# daleko $e%e st#pali # 'ra$ne ve"e
nego s Arapi2a) koji s# se'e) "'og sa2e svoje etni$ke pripadnosti) s2atrali aristokra1ijo2.
.re2da je) na taj na$in) isla2sko stanovni%tvo na .irenejsko2 pol#otok# 'ilo ekono2ski i
politi$ki 2e<# so'o2 i"ra"ito i"dieren1irano) ono je ipak trajno osjealo sve ne2#sli2ane)
napose kr%ane) kao "ase'an 'lok 2og#i6 protivnika) a nji6ov s# polo3aj pokorenog
stanovni%tva o'ilje3avali na"ivo2 2o"ara'i) tj. oni koji s# pod vla%# Arapa i stoga s#
o'ave"ni plaati da3'ine.
G,D
I. KORDOVSKI /MIRAT DO .OH/TKA B. ST.
A'd al4Ra62an I. Novoga) sa2ostalnog vladara isla2ske Mpanjolske $e4
@DGC>D,,A kale s# "natne te%koe. Tre'alo je reorgani"irati vojsk#
i na "apovjedni$ke polo3aje postaviti se'i odane lj#de.
Isto je va3ilo "a 1iviln# #prav#. Da 'i oja$ao svoj oslona1) A'd al4Ra62an I. po"vao je sve
pre3ivjele 'li3e i dalje ro<ake i" k#e O2ejada da se "ajedno sa svoji2 klijenti2a @2avli2aA
dosele # %panjolsk#. Na toj osnovi #seljavanje Arapa nastavilo se "a 1ijele A'd al4Ra62anove
vladavine) a i nakon nje. Re3i2 %to ga je A'd al4Ra62an #veo ra"vijao se kao nepo2irljiva
despo1ija) odl#$na da slo2i svako protivljenje. Prtvo2 takve vladavine 'ili s# "a4redo2
#stan1i prista%a pret6odne na2jesni$ke vlasti) "ati2 ra"o$arani :e42eniti @Kal'idiA koji s#
o$ekivali vee koristi od po2oi %to s# je pr#3ili e2ir# pri osvojenj# vlasti) a i po'#njeni
Ber'eri protiv koji6 je tre'alo voditi krvave 'or'e p#ni6 osa2 godina.
Sve te pote%koe o2og#ile s# konsolida1ij# Ast#rijskog kraljevstva) koje sve do kraja
VIII. st. nije i2alo "natniji6 s#ko'a s arapski2 e2irato2. 9n#tra%nja #prava # e2irat# 'ila je
organi"irana dosljedno po #"or# na odnose # O2ejadsko2 kaliat#. Sve#k#pno dr3avno
podr#$je 'ilo je podijeljeno na okr#3ja koji2a s# na $el# 'ili valije s re"iden1ijo2 #
okr#3no2e glavno2 grad#. Vojska se pop#njavala #naji2anje2 plaenika i" Sjeverne Arike i
:#3ne /vrope) 'e" o'"ira na vjerske ra"like. Sredi%nja dr3avna vlast i2ala je napo2o vijee
e2irovi6 savjetnika @kadijan i vijee 2inistara @6ad3i'A. Na sva ta 2jesta) kao i na vojne
ko2andne polo3aje) postavljani s# lj#di odani o2ejadskoj k#i ili $ak) ako je 'ilo 2og#e)
njeni ro<a1i.
Trajni2 prilivo2 sirijski6 doseljenika %panjolska se isla2ska 1ivili"a1ija VIII. st. veo2a
i"ra"ito orijentali"irala) a dr3avna je vlast po2no $#vala #tvr<en# raslojenost stanovni%tva.
/lita s# 'ili Arapi i" ra"li$iti6 ple2enski6 gr#pa1ija) po realnoj 2oi sada "avisni6 o svojoj
'liskosti e2irovoj oso'i i st#pnj# njegove naklonosti. &ati2 s# slijedili nearapski 2#sli2ani
i" A"ije i Arike) %panjolsko o'raeno stanovni%tvo @2#valadiA) ratni "aro'ljeni1i koji s# se
oslo'odili pri6vaanje2 isla2a i ostali klijenti2a Arapa @2avliA. .retposljednje i posljednje
2jesto na toj ljestvi1i "a#"i2ali s# 3idovski i kr%anski 2o"ara'i i neslo'odni lj#di ili ro'ovi.
.otkraj A'd al4Ra62anove vladavine "adesio je sjevern# Mpanjolsk# jedan epi"odi$ki
doga<aj koji je navijestio kasnije vee pot6vate %to s# prodrli na .ol#otok sa sjevera od
pirenejskog planinskog lan1a.
0odine D,,. je na2jesnik # Saragossi) je2enitski Arapin S#lej2an) # svo2 neprijateljstv#
pre2a vladavini kordovskoga e2ira "atra3io po2o od Karla Velikoga. Vojni odred %to ga je
rana$ki kralj poslao dopro je preko 'askijske .a2pel#ne do Saragosse) ali j# je o'avijest i"
!rana$ke o po'#ni Sasa na daleko2 sjever# pri2orala na povratak kro" klana1 Ron1esvalles
@RonsesvaljesA) # "apadni2 .ireneji2a. T# s# "ala"ni1# rana$ke vojske "ajedni$ki napali
Baski i 2#sli2ani i po'ili je. Me<# pogin#li2a 'io je i vojvoda Bretanjske 2arke Roland. 9
kr%ansko2 svijet# taj je vojni po6od i pogi'ija $ete # klan1# Ron1esvalles @*G. VIII. DD,A
po'#dio i"#"etno d#'ok doja2 i postao epsko2 legendo2 koja je svoj kona$ni knji3evni
i"ra" do'ila # BI. st. # .jes2i o Roland#.
'a$eni2 seli2a. Radi olak%anja sit#a1ije poka"alo se n#3ni2 da vlast #'la3i i $ak privre2eno
#kine o'ro$ne da3'ine sa "e2lje # predjeli2a gdje s# nedae 'ile oso'ito te%ke.
9 politi$ko2 pogled#) dr3avna je vlast sve vi%e do'ivala o'ilje3je aristokratske vladavine
naj#gledniji6 kordovanski6 o'itelji) ok#pljeni6 oko e2irove li$nosti. One s# vr%ile sve najvi%e
dr3avne #nk1ije i sve i6 vi%e s2atrale svoji2 nasljedni2 pravo2. 9vrije3eni 2alekisti$ki
kon"ervativi"a2 nadvladao je kratkotrajn# er# #'la3avanja i sve se vi%e pretvarao #
siste2atski pritisak protiv svake slo'odne 2isli. 9 takvoj kli2i) re3i2 je otvoreno pri2oravao
sve 2o"ara'e # javni2 sl#3'a2a da prije<# na isla2.
I"ra"ito ja$anje 2#sli2anskog dr3avnog aparata i privredno4dr#%tvena polari"a1ija # korist
arapske politi$ke i ekono2ske aristokra1ije dovela je "a vladavine M#6a2eda I. do nekoliko
provala sna3ni6 ne"adovoljstava. Tako je # Toled#) nekada%njoj prijestolni1i vi"igotskog
kraljevstva) pet godina trajao #stanak 2o"arapskog stanovni%tva) koji je dokraj$en tek opi2
j#ri%e2 na grad # god. ,G,.
Deset godina nakon toga) po'#na lokalnog #pravnika # Meridi i njegovo #$vr%enje # grad#
Badajos# @Bada6osA) na rije1i 0#adiani) gdje ga je e2irat naj"ad @,,5A 2orao pri"nati
sa2ostalni2 g#vernero2) tek no2inalno ovisni2
- vr6ovni%tv# Kordove) najavila je 1io ni" pok#%aja da se r#'ne o'lasti isla2ske dr3ave
otkin# od 1entra i osa2ostale.
Naji"ra"itiji predstavnik takvi6 te3nja 'io je O2ar i'n =as#n) isla2i"irani poto2ak jednoga
vi"igotskog velika%a. On se do$epao tvr<ave Bo'astro) # 0ranadsko2 gorj#) i ot#da osvojio
"natno okolno podr#$je koji2 je vladao ne"avisno.
I"2e<# ,G,. i ,C*. %panjolske je o'ale "adesio novi) vi%estr#ki napad Nor2ana) koji je
"aredo2 pogodio sve o'ale) od 0ali1ije do #%a /'ra) # koje s# #plovili) pa s# "ati2 #
.a2pel#ni "aro'ili navarrskoga kralja 0ar41ij# Inig#e"a @InjigesaA i p#stili ga #" velik#
otk#pnin#) nakon $ega s# se #p#tili R6ono2 # #n#tra%njost j#3ne !ran1#ske) op#sto%ili ni"
gradova sve do Valen1ea @ValansaA i naj"ad jo% neko vrije2e 6arali po o'ala2a sjeverne
Italije.
.o$etko2 J. polovi1e IB. st. oja$ale s# i 'or'e najprije gospodara T#4dele) M#se i'n Kasija)
protiv Ast#rije) a nakon njegove pogi'ije #2ije%ala se i sredi%nja vlast) ali s# Ast#rij1i njen#
vojsk# potisn#li) pro%irili svoj teritorij # .ort#gal# sve do grada Koi2're) # Staroj Kastiliji
sve do rijeke D#ero) a i # T#deli) na gornje2 /'r#) M#sini s# poto21i 2orali pri"nati
vr6ovn# vlast Ast#rije) dok je Saragossa ostala kordovsko2 e2irat#.
Tenden1ije osa2ostaljivanja r#'ni6 o'lasti isla2skog podr#$ja jo% s# se ja$e o$itovale "a
vladavine M#6a2edova dr#gog nasljednika @2la<eg sinaA A'd Alla6a @,,,>+*JA. Nosio1i
najveeg dijela ti6 po'#na 'ili s# neo2#sli42ani ili 2#valadi) ogor$eni "'og sve vei6
povlasti1a arapske aristokra1ije. Tako se na j#goistok#) # Beti$ki2 Kordiljeri2a) or2iralo
nekoliko sa2ostalni6 podr#$jaL # 0ranadsko2 gorj#) sa sjedi%te2 # Bo'astr#) #porno se
odr3avao O2ar i'n =as#nL # j#goisto$no2 prio'alno2 podr#$j# ne"avisnost je stekla
M#r1ija) a # Al2eriji se or2irala "ase'na politi$ka jedini1a je2enitski6 Arapa) koja se
#"dr3avala po2orsko2 trgovino2) ra"vila o'rte) naro$ito tekstiln# proi"vodnj# i ostvarila
"natno 'lagostanje. Na j#go"apad#
* dalje je sa2ostalan 'io Badajo") a i # j#3no2 .ort#gal# ne"avisnost je steklo nekoliko
pojedina$ni6 podr#$ja.
G+*
i pose"ao "a okr#tnosti2a koje s# 2ogle sa2o jo% vi%e pogor%ati odnose i ja$ati 3elje "a
osa2ostaljivanje2. Mo3da je #pravo njegovo skriveno 3aljenje "'og 2nogi6 "lo$ina %to i6 je
i"vr%io # svojoj 'or'i s okolnosti2a koje nije 2ogao nadvladati) na%lo prot#te3# # njegovoj
i"#"etnoj sklonosti pre2a pos2rtno ro<eno2 sin# njegova prvoro<enog sina M#6a2eda)
koga je sa2 dao s2akn#ti. To2e djetet#) svo2e '#d#e2 nasljednik#) A'd al4Ra62an# III.)
osig#rao je naj'olji 2og#i odgoj) svo 'lagostanje i sv# svoj# "a%tit#. Nakon njegove s2rti)
njegov ga je #n#k # do'i od J* godine naslijedio 'e" ikakvi6 te%koa.
5. KORDOVSKI KALI!AT
A'd al4Ra62an III. Brojni ne#spjesi A'd Alla6ova re3i2a) otkidanje 2no4@+*J>+C*A
gi6 r#'ni6 podr#$ja pa $ak i opasnost da vlast isla4
2a na .ol#otok# '#de dovedena # pitanje nes#2njivo
s# #po"oravali na potre'# ok#pljanja snaga oko 1entralne vlasti i na neop6odnost napora da se
tenden1ije partik#lari"2a o'#"daj#.
Mladi A'd Alla6ov nasljednik posvetio je ti2 nastojanji2a svi6 prvi6 dvadeset godina svoje
vladavine. .o2no organi"irani2 i #porno vo<eni2 vojni2 ak1ija2a najprije je opkolio) "ati2
s#"io i naj"ad okon$ao postojanje sa2ostalne o'lasti %to j# je "asnovao O2ar i'n =as#n.
.oto21i2a I'n =ad3d3ad3a preoteo je "e2lje oko Sevilje i #pokorio ni" gradova na isto$noj
o'ali @Ali1ante) Valen1ija) Sag#ntoA. Na "apad# osvojio je Merid#) na j#goistok# Badajo"
@+J+A i) naj"ad) # sredi%t# .ol#otoka Toledo @+IJA) koji se d#go od#pirao #" po2o %to j# je
to2e grad# dao ast#rijski kralj Ra2iro II.
Svi2 ti2 ak1ija2a i"vr%eno je ponovno #jedinjenje gotovo 1ijeloga onog podr#$ja %to ga je
pro1es de"integra1ije 'io odvojio od neposredne vlasti Kordovskog e2irata. To ostvarenje
proslavio je A'd al4Ra62an III. ti2e %to je +J+. #"eo naslov kalia i poglavara svi6
2#sli2anski6 vjernika na .ol#otok#. Nas#prot njegovo2) sjedinjeno2 isla2sko2 teritorij#
stajalo je sada sa2o kr%ansko podr#$je na sjever#) pa je novi kali odsad svojo2 prvo2
d#3no%# s2atrao oen"ivni rat protiv kr%anski6 dr3ava koje s# se preprije$ile pre2je%tanj#
dr3avni6 2e<a na geograske grani1e .ol#otoka.
Najsna3nija 2e<# nji2a 'ila je i dalje Ast#rija) kojoj je od +*J. sredi%te2 'io grad Leon
@#2jesto OviedaA pa se otada Ast#rijsko kraljevstvo po$elo na"ivati Kraljevstvo Leon. S
nji2e je A'd al4Ra62an III. ratovao jo% od +*C.) ali je pretrpio nekoliko pora"a) pa je svoje
ak1ije skren#o vi%e pre2a istok#) protiv Navarre i Aragona. 0odine +J5. #spio je osa2ljenoj
Navarri "adati tako te3ak pora") da je svako njeno anga3iranje # ratovanj# "a p#ni6 seda2
godina 'ilo os#jeeno.
9 ra"do'lj# koje je slijedilo) A'd al4Ra62an je dokon$avao podvrgavanje isla2ski6
osa2ostaljeni6 podr#$ja #n#tar grani1a svoje dr3ave) pa se nije 2ogao okoristiti ni"o2
nasljedni6 'or'i oko kraljevske vlasti # Ast#4riji @Leon#A %to s# isp#njale ra"do'lje i"2e<#
+J5. i +IJ. i # ko2e se $ak od ast#rijsko4leonske dr3avne je"gre ot1ijepila i osa2ostalila
2arkgroovija Kastilija) sa sredi%te2 # B#rgos#.
Ig Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
G+I
!RANAHKO KRAL:/VSTVO V O
Kraljevstva taia Osvojenja Al2oravida po$evs) 1 I--
9li U..l.8U podana Kid# (. pod njegovo2 "a%tito2 @*-+JA
0rani1e rekonkviste *-IG. 0rani1e rekonkviste *-++. # $as#
.irenejski pol#otok # BI. st.
.re'rodiv%i nasljedstvene kri"e) kraljevina Leon je "a Ra2ira II. @+I*> +G-A o'novila
oen"ivne pot6vate protiv Kaliata. Na te ak1ije A'd al4Ra642an je odgovorio najprije
pokorenje2 Kastilije) Navarre i Saragosse) # kojoj je vladao jedan od isla2ski6 disidenata)
koji nije 'io voljan da se pokori kali# pa je ratovao protiv njega kao save"nik kr%ana. Ti2e
je Kraljevstvo Leon 'ilo i"olirano i opkoljeno. S veliki2 nada2a # kona$ni #spje6 A'd al4
Ra62an je poveo gole2# vojsk# @kroni$ari navode da je i2ala *--.--- ratnikaA i"ravno
pre2a grad# Leon. Ali pod "idina2a tvr<ave Si2an1a @oko JG k2 j#go"apadno od
dana%njega grada Valladolida) # Staroj KastilijiA ta je vojska +I+. pretrpjela 'espri2jeran
pora") # ko2 se i sa2 kali jedva spasio
'ijego2.
T# svoj# po'jed# kr%ani) 2e<#ti2) nis# #2jeli iskoristiti) jer s# najprije i"'ili sporovi
i"2e<# leonskog kralja Ra2ira II. i kastilijskoga groa !ernana 0on"alesa) a "ati2) poslije
Ra2irove s2rti @+G-A) nasljedne 'or'e
G+5
"a prijestolje # Leon#) # koje s# se) po 'ra$ni2 ve"a2a) #pleli i vladari Na4varre i Kastilije.
.rotiv "akonitog nasljednika Ra2ira II. @Ordonja III.A kraljevski je polo3aj stekao %tienik
Navarre i Kastilije) San16o I. De'eli. Ali on se poka"ao nesposo'an da se s#protstavlja
vojno2 pritisk# Kaliata) pa s# ga Leon1i "'a1ili i pri6vatili vladavin# Ra2irova neaka
Ordonja IV. 9 takvi2 okolnosti2a Navarrska je kraljevska k#a) da 'i vratila na leonsko
prijestolje svoga %tienika San16a L) sklopila or2alan save" s Kaliato2) pri6vativ%i
s#verenitet Kordove. Rat koji s# "ati2 Kaliat i Navarra poveli protiv kraljevstva Leon i
protiv Kastilije) pri2orao je kralja Ordonja IV. da i"'jegne # planine) a prijestolje je "a#"eo
San16o I.) ali kao podanik Kaliata. 9 isti polo3aj "apala je i Kastilija) neposredno podvrgn#ta
Navarri) a preko nje tako<er i kordovsko2 kali#. Ti2e je s#pre2a1ija isla2ske vlasti doprla
gotovo do geograski6 grani1a .ol#otoka. .ostojao je jo% sa2o otpor # ast#rijski2 'rdi2a. Na
istok#) rana$ke groovije i"2e<# .ireneja i donjeg toka /'ra nastojale s# da o$#vaj# do're
odnose s Kaliato2 ili s# $ak @kao Bar1elonska groovijaA pri"navale 'ar no2inalno
vr6ovni%tvo isla2ske vlasti.
Osi2 #n#tra%njepoliti$ki6 pro'le2a i 'or'e s kr%anski2 dr3ava2a) A'd al4Ra62anov#
pa3nj# privla$ila s# i "'ivanja # Sjevernoj Ari1i) gdje s# se post#pno or2irale $etiri
sa2ostalne isla2ske dr3ave) ne"avisne o Bagdadsko2 kaliat# @# Marok#) # Al3ir#) # T#nis#
i /gipt#A) ali i 2e<#so'no s#protstavljene "'og politi$ko4teritorijalni6 i vjersko4dog2atski6
opreka.
S#nitska i 2alekitska) kon"ervativno orijentirana Mpanjolska #plela se # te sjevernoari$ke
sporove kad se) s vre2eno2) poka"alo da 'i se po'jeda %iitski6 !ati2ida # 1ijeloj sjevernoj
Ari1i) pa i # /gipt#) 2ogla pretvoriti # ataln# opasnost "a odr3anje o2ejadskog kaliata na
.irenejsko2 pol#otok#. .ose'no povoljne okolnosti "a #pletanje # ari$ke odnose pr#3ila je
A'd al4Ra62an# III. velika po'#na t#niski6 i al3irski6 Ber'era protiv vlasti !ati2ida #
$etrdeseti2 godina2a B. st. 9 to2 je ra"do'lj# 1io Maroko) #gro3en i od Ber'era i od
!ati2ida) pri"navao vr6ovn# vlast Kordove. Ali nakon okr#tnoga #g#%enja 'er'erske
6arid3itske po'#ne) !ati2idi s# do po$etka +C-. doslovno "'risali vlast Kordovana1a #
Marok#. Ostala s# i2 sa2o dva o'alna #pori%ta) Tanger i Ke#ta.
Kona$ni pora" A'd al4Ra62anova gotovo $etrdesetgodi%njeg anga3iranja # sjevernoari$ki2
"'ivanji2a) koji je i"ra"ito od#darao od njegovi6 #spje6a # pa1iika1iji .irenejskog
pol#otoka) poka"ao je da ekono2ski) politi$ki i vojni poten1ijal njegove dr3ave nije 'io
dorastao 1iljevi2a koji s# prela"ili okvire .ol#otoka. Mtavi%e) napor koji je #"al#d 'io #lo3en
# 2nogo'rojne) sk#pe i krvave ari$ke pot6vate) sprije$io je Kaliat da "aista # potp#nosti
likvidira kr%anske politi$ke tvorevine na sjever#. Nji6ovo da3'insko pokorenje i potisn#e
otpora # planinske o'lasti A#strije i .ireneja nije 'ilo istovjetno s #ni%tenje2 svi6 2og#nosti
"a '#d## 'or'#. Stoga) kad je najvi%i #spon kaliatske 2oi 2in#o) povratak kr%anske
rekonkviste ponovo je postao 2og#.
9 2e<#narodni2 odnosi2a Kordovskog kaliata) van do2ene i"ravnoga vojnog #pletanja) od
veeg s# "na$enja 'ili kontakti s Nje2a$ko2 Otona I. i s Bi"anto2.
Odnosi s Nje2a$ko2 # 'iti s# se svodili na Otonov# diplo2atsk# interven1ij# "'og napada
jedne %panjolsko4isla2ske sk#pine g#sara koja je i"2e<# ,+*. i ,+5. #spjela osvojiti o'alno
#pori%te !raZinet#2) # provansal4
G+G
sko2 "aljev# Saint4Trope") pa je odon#da plja$kala o'ale .rovanse) prodirala dolino2 R6one
i Saone i ot#da alpski2 klan1i2a sve do B#rg#ndije) Mvi1arske i .ie2onta) napadaj#i
naro$ito svjetovna i sa2ostanska i2anja d#'oko # nje2a$ko2 politi$ko2 prostor#. Ali
Kordovski kaliat nije #dostojao nje2a$koga kralja "a#"i2anje2 "a njegove interese) pa se
6ara$enje raksinet#2ski6 g#sara nastavilo sve do +DJOI. kad je to g#sarsko 3ari%te 'ilo
#ni%teno pod #dar1i2a velike koali1ije "ainteresirani6 evropski6 sila koj# je o'ra"ovao gro
Vili2 od .rovanse.
Sasvi2 dr#k$iji 'ili s# odnosi Kordovskog kaliata s Bi"anto2. .re2da s# o'je te dr3ave 'ile
# neprijateljstv# s A''asidi2a) pa se 2oglo o$ekivati da e o'je 'iti "ainteresirane "a politi$ki
i vojni save") ipak %panjolska isla2ska dr3ava nije vi%e) otkako se sjeverna Arika prestala
pokoravati Bagdad#) i2ala ra"loga da s#djel#je # sporovi2a na prednjoa"ijsko2e prostor#.
S#protno to2e) Kordovski je kaliat 'io veo2a "ainteresiran "a trgovinsk# ra"2jen# s
Bi"anto2 i "a dola"ak njegovi6 str#$njaka) graditelja) #$enjaka i 2ajstora svake vrste koji 'i
# Mpanjolskoj po2ogli pri gradnji novi6 o'jekata i djelovali # #2jetnosti) "nanosti i %kolstv#.
Ar6eolo%ka istra3ivanja poka"#j# da je 'i"antski #tje1aj # ar6itekt#ri) i"radi 2o"aika)
"latarstv# i dr#gi2 #2jetni$ki2 o'rti2a # isla2skoj Mpanjolskoj B. i BI. stoljea 'io "natan)
a i" pisani6 je i"vora po"nato da je i"2e<# dvij# dr3ava 'ilo ve"a i na najvi%oj ra"ini)
ra"2jeno2 sl#3'eni6 delega1ija # i2e vladara) slanja str#$njaka # Mpanjolsk# i pre#"i2anja
re"#ltata i isk#stava %to i6 je Bi"ant $#vao jo% od anti$ki6 vre2ena i ra"vijao i6 # stoljei2a
koja s# slijedila.
Kordovski kali o v dvor 'io je # A'd al4Ra62anovo do'a jedno od najsjajniji6 i naj'ogatiji6
vladarski6 sredi%ta # tada%nje2 svijet#. .o #"or# na sasanidske tradi1ije # .er"iji) a i na
o'i$aje # Bagdad# i Karigrad#) 'io je i"ra<en strog dvorski 1ere2onijal koji je vladara
pretvarao # gotovo nadnaravn# li$nost. Oko kalia stvarao se kr#g dvorjanske aristokra1ije
koja nije 'ila o'iteljski ve"ana #" njega) pa vi%e nije pripadala ni tradi1ionalnoj arapskoj eliti)
nego se pop#njavala i" redova dvorski6 sl#3'enika) "natni2 dijelo2 $ak i" kr#gova
nekada%nji6 ro'ova i oslo'o<enika. .ripadnike svoje o'itelji A'd al4Ra62an je #daljavao s
dvora) davao i2 rasko%ne re"iden1ije ali i2 nije dop#%tao da vr%e #tje1ajne sl#3'e koje 'i i2
2ogle posl#3iti kao oslona1 "a #"#rpatorske pot6vate.
Me<# dvorjanstvo2 neslo'odnog podrijetla velika veina 'ili s# /vropljani) naj$e%e e#n#si.
Arapski na"iv o'#6vaao i6 je rije$j# sakali'i koja je arapska i"vedeni1a od Slaven @S1lav#sA)
a nastala je na arapsko2 istok# gdje s# ro'ovi # VIII. st. # veliko2 'roj# 'ili dopre2ani s
Balkana i i" j#3ne R#sije. Na .irenejsko2 pol#otok# ti ro'ovi i oslo'o<eni1i nis# # B. i BI.
st. vi%e 'ili isklj#$ivo slavenskog podrijetla) nego s# "natni2 dijelo2 potje1ali i" rana$ki6
"e2alja) i" Nje2a$ke i sjeverne Italije) ali tako<er i i" slavenski6 "e2alja # .ola'lj#) na
Balkan# i # j#3noj R#siji. Nji6 s# # Kordovski kaliat dopre2ali proesionalni trgov1i
ro'lje2) a # ropski s# polo3aj dospijevali ili # ve"i s oi1ijelni2 ratovanji2a tada%nji6
evropski6 dr3ava ili prigodo2 naro$iti6 napada$ki6 ak1ija koji2a je 'ila svr6a da #
napadn#toj "e2lji na6vataj# 2#%koga i 3enskog ro'ija "a prodaj#.
9 dr#goj polovi1i B. st. 'roj sakali'a # kaliovoj sl#3'i pre2a%ivao je G--- lj#di. Svi s# oni
'ili ra"vrstani # ra"li$ite kategorije sl#3'enika) od o'i$ni6 sl#g#) stra3ara i $#vara 6are2a do
najvi%i6 vojni6 i #pravni6 d#3nosti. Svoji2 #spono2 # karijeri) oni s# s#stavno potiskivali i"
kaliove okoline
G+C
ne sa2o vladareve ro<ake nego i pripadnike arapske aristokra1ije. S2isao takve s#pstit#1ije
sastojao se od apsol#tne "avisnosti sakali'a o kaliovoj volji) iako je) kao i # dr#gi2
podr#$ji2a svijeta) # ra"ni2 vre2eni2a) i taj odnos degenerirao # nasilja i pok#%aje
podvrgavanja vladarske li$nosti no2inalno "avisno2 #pravno2 aparat#.
.oliti$ki ra"voj Seda2desetgodi%nji vre2enski raspon od A'd al4Ra62a4do *-I*.
nove s2rti do propasti Kordovskog kaliata # god. *-I*.
2o3e se s6e2atski podijeliti # tri etape @koje # stvarnosti kontin#irano evol#iranj# jedna #
dr#g#AL to s#E do'a 'a%tinjene snage Kaliata) do'a sna3ni6 na2jesnika kaliske vlasti i do'a
ras#la i propasti.
9 prvoj etapi s# A'd al4Ra62anovi #spjesi # pa1iika1iji .ol#otoka o2og#ili njegov# sin# i
nasljednik# Al4=aka2# II. @+C*>+DCA da o$#va stanje relativnog 2ira i ekono2skog
'lagostanja) a opreke interesa 2e<# ra"li$iti2 dr#%tveni2 gr#pa1ija2a jo% nis# nadja$ale
potre'# "a ko6e"ijo2 politi$kog #strojstva.
.a ipak) pre2da je sa2 kali 'io sna3an) ra"'orit i dalekovidan vladala1) 'olest koja ga je
"adesila # pood2akli2 godina2a 3ivota o2og#ila je prve air2a1ije jaki6 li$nosti #
njegovoj okolini. :edan od nji6 'io je 'iv%i oslo4'o<enik) general 0ali') a dr#gi dr3avni
sekretar @ve"irA A'#l =asan D3aar.
Od vanjskopoliti$ki6 doga<aja) i" /vrope je Mpanjolsk# god. +CC. "adesio novi napad
Nor2ana @Dana1aA) najprije na podr#$j# Lisa'ona a "ati2 # o'lasti Sevilje. Ali likvida1ija
toga naleta 'ila je i"vr%ena 2nogo lak%e i s 2anje 3rtava jer je sada isla2ska Mpanjolska ve
raspolagala jako2 loto2 i i2ala do'ro organi"irane o'alne stra3e koje s# #naprijed
navije%tale 2og#i napad g#sara ili strani6 osvaja$a.
9 Sjevernoj Ari1i ati2idski je general D3av6ar @podrijetlo2 si1ilski 0rkA god. +C+. osvojio
/gipat) pa se #skoro "ati2 ati2idska dinastija preselila # novopodign#ti grad Kairo @# 'li"ini
staroga !ostataA. 9prava # Iri4kiji ostala je 'er'ersko2 ple2en# San6a<a) ali se ono #skoro
#plelo # nepo2irljiva neprijateljstva sa s#sjedni2 i s#parni$ki2 'er'erski2 ple2eno2
&enata. Maroko je pri to2e 'io prep#%ten lokalni2 snaga2aL no preten"ije Kordovskog
kaliata # toj "e2lji dovele s# do vojnog po6oda i" Mpanjolske # Maroko koji je poslije J
godine 'or'i) pod "apovjedni%tvo2 generala 0ali'a) "avr%io po'jedo2 Kordovana1a i
podvrgavanje2 Maroka # "avisnost od Mpanjolske.
Sporovi Kaliata s kr%anski2 dr3ava2a na sjever# .ol#otoka nadove4"ivali s# se na stanje
kakvo je 'ilo # tren#tk# A'd al4Ra62anove s2rti. .ri"navaj#i vr6ovni%tvo Kordove)
kr%anski s# vladari pok#%ali or2irati koali1ij# pod vodstvo2 leonskoga kralja San16a I. Ali
#"astopni napadi isla2ske vojske najprije na Kastilij#) pa na Navarr# i "ati2 na kraljevstvo
Leon #rodili s# ni"o2 po'jeda 2#sli2ana) opi2 ras#lo2 na kr%ansko2 sjever# i
pri"navanje2 podani$ke odanosti Kaliat#.
Dr#ga etapa # ra"voj# #n#tra%nji6 odnosa # isla2skoj Mpaniji "apo$inje s2r# kalia Al4
=aka2a II. i prijenoso2 kaliskoga dostojanstva na njegova sina =i%a2a II. @+DC>*-*IA koji
je 'io tek jedanaestogodi%nji dje$ak. !akti$n# je vlast #spio # do'a njegove 2alodo'nosti
stei A'# A2ir M#6a2ed) je2enitski Arapin i" j#3ne Andal#"ije) koji je svoj# karijer#
"apo$eo kao #pravnik nad i2ovino2 2ladoga kalia. Bio je a2'i1io"an) veo2a energi$an
G+D
ali skrajnje l#kav i 'eskr#polo"an $ovjek) odli$an general i nadareni #pravlja$. Njegov#
#spon# veo2a je po2oglo %to je 'io 2iljenik kaliove 2ajke i %to se #spio sprijateljiti s
generalo2 0ali'o2 i tada%nji2 veliki2 ve"iro2 Al4M#%aije2. 9 save"# s ve"iro2 A'#
A2ir je najprije poradio na potiskivanj# #tje1ajni6 sakali'a i na or2iranj# novi6) 'er'erski6
plaeni$ki6 odreda. 9 dva navrata #spio je one2og#iti "avjer# pretendenata protiv kalia
=i%a2a II.) ali je njegove vlastite a2'i1ije ra"arao veo2a pod2#klo s2i%ljeni2 post#p1i2a
navodei ga ve # ranoj 2ladosti na raskala%en 3ivot) $i2e 2# je osla'io volj# "a vladanje2 i
sposo'nost da se kon1entrira na dr3avni$ke i politi$ke djelatnosti. 9 daljnje2 ra"vitk# svoje
sve2oi) najprije je iskoristio #gled generala 0ali'a da #kloni ve"ira Al4M#%aija) a "ati2 je
pod#"eo d#gotrajne i "a2r%ene ak1ije da ko2pro2itira generala 0ali'a) iako je 'io o3enjen
njegovo2 keri.
Do god. +D+. A'# A2ir je prakti$ki ve i"gradio svoj# svevlast. Te godine "apo$eo je gradnj#
svoje sjajne i rasko%ne re"iden1ije nedaleko od Kor4dove) na lijevoj o'ali 0vadalkivira) koja
je o'#6vaala stanove najvi%i6 dr3avni6 sl#3'enika) nji6ove #rede) vojarne i 'ogata skladi%ta
6rane i or#3ja. 9seliv%i se # t# pala$#) A'# A2ir j# je +,*. #$inio sredi%te2 dr3avne vlasti.
Kali =i%a2 II. ostao je akti$no interniran # svojoj kordovskoj pala$i) okr#3en svo2
2og#o2 rasko%i i totalno #ton#o # ra"vrat i pijan$evanja. Vojna snaga dr3ave 'ila je
preina$ena. Njen# je"gr# $inile s# rekr#tirane 'er'er4ske i kr%anske plaeni$ke $ete) a
arapska 2ili1ija 'ila je reor2irana i njeni pripadni1i pridodati dr#gi2 jedini1a2a # koji2a s#
i"g#'ili svak# 2og#nost da djel#j# na te2elj# svoji6 rodovsko4ple2enski6 ve"a.
.osljednj# "aprek# A'# A2irovoj sve2oi koja je kaliat pretvarala # si2'oli$k# #nk1ij#
predstavljao je jo% #vijek general 0ali') vjeran i dalje 2lado2 kali# i protivnik novoga
siste2a vlasti %to ga je i"gra<ivao A'# A2ir. Spor 2e<# nji2a naj"ad se pretvorio # otvoreni
ratni s#ko') # ko2 je general 0ali' 'io pri2oran da "atra3i po2o kastilijske i navarrske
vojske. No 0ali' je ipak 'io pora3en) a A'# A2irova je po'jedni$ka vojska i"vr%ila neopisiv
pokolj nad po'ije<eni2 save"ni1i2a. 9 $ast toga #spje6a A'# A2ir je #"eo naslov Al4Mans#r
@.o'jednikA) a njegova se vlast pretvorila # neograni$en# diktat#r#.
9 ra"do'lj# koje je slijedilo A'# A2ir je) pre2a ka"ivanj# arapski6 kroni$ara) vodio GD
#spje%ni6 vojni6 po6oda protiv kr%anski6 dr3ava na sjever# .ol#otoka. Me<# nji2a neki s#
'ili oso'ito katastroalni "a kr%anske politi$ke "ajedni1e. Tako se kralj Leona) Ber2#do II.)
+,5. 2ogao odr3ati na vlasti sa2o #" o'ave"# na plaanje visokoga godi%njeg danka Kaliat#
i pristanak da 2#sli2anska vojska '#de sta1ionirana # tvr<ava2a njegova podr#$ja. Njegov
pok#%aj da +,D. te posade protjera doveo je do novoga napada preko .ort#gala) # ko2 je
potp#no op#sto%eno 1ijelo podr#$je do linije koja spaja gradove Koi2'r#) &a2or# i Leon)
#klj#$iv%i i ta tri grada. 0odine ++J. do%lo je do nekog pore2eaja # st#pnj# pokornosti
navarrskoga kralja San416a 0ar1e"a II. @koji je 'io A'# A2irov tastA) pa ga je njegov "et #
nekoliko vojni6 ak1ija pora"io i toliko poni"io) da je pri sklapanj# 2ira navarrski kralj 2orao
# dvorani # kojoj se sve$anost o'avljala prii A'# A2irov# prijestolj# padaj#i nekoliko p#ta
#"astop1e na koljena i lj#'ei tlo pred A'# A2iro2) nakon $ega je neposredno pred nji2
ponovo pao ni$i1e i i"lj#'io 2# najprije o'je noge) "ati2 do'io odo'renje da 2# s najvei2
stra6opo4
G+,
%tovanje2 s2ije i"lj#'iti i r#ke pa je onda kle$ei 2orao sasl#%ati d#gotrajne prijekore i
naj"ad se s2io) i"vr%iv%i jo% jedno2 jednake iska"e poni"nosti) pov#i do'iv%i 'lagonaklono
opro%tenje.
Iako je A'# A2ir 'io o3enjen i kerko2 leonskoga kralja Ber2#da II.) on je ++D. protiv njega
poveo rat sa2o "'og neki6 "nakova nepokornosti. Pelei ti2 pot6vato2 pogoditi najve#
svetinj# kr%anske Mpanjolske) on je potp#no ra"orio grad i veli$anstven# katedral# #
Santiag# de Ko2postella) gdje je) po predaji) 'ilo sa6ranjeno tijelo Is#sova #$enika :akova)
sina &a4'edejeva) "a koga se tvrdilo da je oso'no propovijedao kr%anstvo po Mpanjolskoj) pa
je njegov gro' ve ni" stoljea 'io 1ilj 'rojni6 6odo$a%a i" 1ijele kr%anske /vrope.
A'# A2irovi vojni pot6vati protiv kr%anski6 podr#$ja) pro3eti skraj4njo2 2r3njo2 i
ra"orno%#) potrajali s# doslovno do posljednji6 2jese1i njegova 3ivota) pa je on i #2ro na
jedno2 takvo2 po6od#) # pograni$no2 grad# Medina1eli @ljeti *--JA.
9 A'# A2inove ratne #spje6e tre'a #'rojiti i ak1ije # Sjevernoj Ari1i. 9 $as# kad je on
#sredoto$io sv# vlast # svoji2 r#ka2a kaliat je # svo2 posjed# dr3ao jo% sa2o odli$no
#tvr<en# Ke#t#. Stoga je 'ilo potre'no d#gotrajni2 'or'a2a i ni"o2 po'jeda nad 'er'erski2
stanovni%tvo2 ponovo podvri 1ijeli Maroko) koji je nakon toga) oko ++,. postao
potkraljevstvo2) "avisni2 o Kordovi) odakle je A'# A2ir svake godine i2enovao novoga
vr%io1a potkraljevske d#3nosti da 'i ti2e pred#sreo svak# 2og#nost osa2ostaljivanja.
A'# A2inovo2 s2r# @*--JA po$inje trea) "avr%na etapa ra62anidskog kaliata. =i%a2 II)
koji je i dalje 3ivio # rasko%no2 "ato$eni%tv# # svoji2 pala$a2a) 'e" ikakva je oklijevanja
diktatorske vlasti predao A'# A2inov# sin# A'd Al4Malik#. On je pok#%ao #pravljati
dr3avo2 pre2a opor#$ni2 #p#ta2a koje 2# je ostavio njegov ota1) da) nai2e) kalia i dalje
dr3i # i"ola1iji) iako # svoj 2og#oj rasko%iL da arapskoj i sakali'skoj aristokra1iji #skra#je
sve privilegijeL da %tedljivo #pravlja inan1ija2aL da #tje1ajne vojne i 1ivilne sl#3'e povjerava
isklj#$ivo svoji2 va"ali2aL da svako kole'anje # odanosti 'e"o'"irno ka3njava i da niko2 ne
dop#%ta da 2# 2o i 'ogatstvo prekora$e opasne grani1e.
Ali #"a sve to) ve "a A'd al4Malikove vladavine po$inje etapa post#pne ra"gradnje
dotada%njeg poretka. Novi se diktator nije 2ogao odrei #sl#ga sakali'a # svo2 nastojanj# da
odoli pritisk# arapske aristokra1ije koja je planirala da #kloni i diktatora i njegova kalia
Ki%a2a II. 9g#%enje2 te po'#ne sakali'ski s# "apovjedni1i ponovo stekli va3an #tje1aj na
dr3avne poslove.
Diktatorska vlast 'ila je 2e<#ti2 jo% #vijek dovoljno sna3na da one2og#i pok#%aj
Bar1elonske groovije da se oslo'odi) a sporovi i"2e<# ka4stilijskoga i gali1ijskoga groa oko
vr%enja regentske vlasti # kraljevstv# Leon) "a vrije2e 2alodo'nosti ta2o%njega kralja
Alonsa V. @+++>*-J,A) o2og#ili s# A'd al4Malik# da ist#pi kao ar'itar i da se svi2 ti2
tri2a "e2lja2a na2etne kao donosila1 odl#ka. Ali kad je pri #pokoravanj# Ka4stilije)
ne"adovoljne na2etn#ti2 rje%enji2a) 'ilo n#3no povesti rat) A'd al4Malik se "a vrije2e
ekspedi1ije ra"'olio i #2ro.
Trei2 vr%io1e2 diktatorske #nk1ije postao je sada A'd al4Malikov 2la<i 'rat San16#elo)
A'# A2irov sin i" njegova 'raka sa kerko2 neko te%ko poni3avanega navarrskoga kralja
San16a II. On je 'io oso'ni prija4
G++
telj kalia =i%a2a II. i njegov s#dr#g # orgija2a. Stoga ga je tridesetitro4godi%nji kali
i2enovao $ak i svoji2 nasljedniko2 na polo3aj# kalia. Ali taj je $in djelovao kao povod "a
dr3avni #dar # ko2 je kordovski p#k j#ri%e2 osvojio i kaliov# pala$# # Kordovi i pala$# %to
j# je neko A'# A2ir 'io #$inio sredi%te2 i"vr%ne vlasti) pa s# o'je 'ile totalno oplja$kane i
"ati2
sravnjene sa "e2ljo2.
.o'#na je na vlast i"digla jednoga od pra#n#ka A'd al4Ra62ana III.) ali s# # njoj p#$ke 2ase
o$itovale svoj# d#'ok# 2r3nj# ne sa2o pre2a diktatorskoj dinastiji i nedostojno2 kali#)
nego i pre2a predstavni1i2a svi6 vi%i6 dr#%tveni6 slojeva) podjednako pre2a arapskoj
aristokra1iji) sakali4'i2a i 'er'erski2 oi1iri2a. Naro$ito s# napadi na 'er'erske $etvrti #
Kordovi 'ili ra"orni. Stoga s# se Ber'eri po$eli pripre2ati na prot##darL no nji6ov je pokret
'io s#"'ijen i sve je 'er'ersko stanovni%tvo # kaliat# 'ilo
stavljeno van "akona.
.red skrajnjo2 eg"isten1ijalno2 opasno%# Ber'eri s# or2irali nov# vojsk#) kren#li na
sjever) ondje se "dr#3ili s vojni2 odredi2a Kastilije) i"vr%ili napad na Kordov# i kao svoga
pretendenta kalio2 proglasili jednoga od pra#n#ka A'd al4Ra62ana III.) S#lej2ana i'n al4
=aka2a.
Toga novoga kalia nis# pri"nale sve 2#sli2anske pokrajine na .ol#otok#. Naro$ito s# Arapi
3estoko 2r"ili Ber'ere i od'a1ivali svak# vlast koja 'i po$ivala na nji6ovoj vojnoj pre2oi.
Ra"do'lje koje je slijedilo 'ilo je isp#njeno kaoti$ni2 s2jena2a po'jeda i pora"a
2nogo'rojni6 aktora koji s# 'ili anga3irani # s#parni$ki2 'itka2a "a vlast. Dva p#ta je
kalio2 postajao jo% jedan od A'd al4Ra62a4novi6 pra#n#ka) kao eksponent o2ejadske
arapske aristokra1ije) jedno2 se na kalisko prijestolje pod "a%tito2 sakali'a vratio i ra"vratni
=i%a2 II.) a *-*I. Ber'eri s# #spjeli ponovo osvojiti Kordov#) pri $e2# je nji6ova vojska
i"vr%ila stra6ovit# plja$k# prijestolni1e) naro$ito # pala$a2a arapske i saka4li'ske
aristokra1ije) a "natne dijelove grada prog#tao je po3ar. To2 priliko2 S#lej2an je po dr#gi
p#t postao kalio2. Sve2o Ber'era 'ila je # to2e tren#tk# neograni$ena. Iako je nji6ov kali
'io Arapin @poto2ak A'd al4Ra62ana IIIA) oni s# ga pri2orali da i"vr%i 'rojne eksproprija1ije
i da svojoj 'er'erskoj vojs1i dade naj'ogatija lena # sredi%t# i na plodno2 j#go"apad#
dr3ave.
&a vrije2e ti6 doga<aja Maroko se potp#no e2an1ipirao od vlasti Kor4
dove) vojni "apovjednik Ke#te proglasio se kalio2) nagli2 napredovanje2 "a#"eo Kordov#)
dao s2akn#ti S#lej2ana @*-*CA i pok#%ao teroro2 #pokoriti i Ber'ere i sakali'e) ali je i sa2
'io #'ijen. 9 slijedei6 + godina i"redalo se osa2 li$nosti na kalisko2 prijestolj#) a da ni
jedan od nji6 nije #spio stei ope pri"nanje. Veino2 s# posjedovali sa2o regionaln# vlast
vodei krvave i ra"orne ratove sa svoji2 tak2a1i2a i protivni1i2a. Kordova je 'ila op#stjela)
osiro2a%ena i pol#ra"r#%ena i ni jedan od pretendenata vi%e se nije tr#dio da je osvoji.
.re3ivjeli stanovni1i nekada%nje prijestolni1e ipak s# sa2i jo% jedno2 pok#%ali da pro'le2
vlasti i #jedinjenja dr3ave rije%e na te2elj# "a2isli o sveopoj vlasti kalia. I"vr%ili s# 'rojne
kons#lta1ije s lokalni2 arapski2 vlastodr%1i2a po provin1ija2a i sa "apovjedni1i2a sakali'a
radi sjedinjenja svi6 snaga protiv Ber'era koje s# odli$ni1i arapskog podrijetla krivili "a sve
nevolje isla2ske Mpanije. Na te2elj# pregovora prona<en je jo% jedan) dotad neok#%ani
pra#n#k A'd al4Ra62ana III. Ali on se poka"ao potp#no nedorastao #lo"i koja 2# je 'ila
na2ijenjena) pa s# jo%
C--
preostali i2#niji gra<ani Kordove digli novi #stanak) protjerali posljednjega kalia =i%a2a
III. i #prav# nad grado2 predali vije# gra<ana. .reostala isla2ska Mpanjolska 'ila je sada
ra"'ijena na 2no%tvo lokalni6 politi$ki6 jedini1a 'e" d#'lje 2e<#so'ne ve"e.
G. RA&DOBL:/ 7TAI!A8
.odr#$ja na koja se raspao Kordovski kaliat na"ivaj# se arapsko2 rije$i 7taia8 koja "na$i
ple2enski teritorij ili podr#$je jednoga naroda. Na $el# ti6 partik#larni6 dr3ava 'ili s#
ponegdje pripadni1i arapske aristokra1ije) ali veino2 s# to 'ili 'er'erski vojni "apovjedni1i i
sakali'i. .ri to2 s# 'er'erske dr3avi1e 'ile 'rojnije na j#g#) a na istok# i j#goistok# dr3ave
sa4kali'a. Od svega JI "ase'na teritorija koliko i6 je 'ilo na po$etk# toga ra"do'lja) do kraja
BI. st. odr3alo i6 se svega osa2.
Neke od nji6 i2ale s# ose'#jn# s#d'in#. Tako je # 0ranadi vladao jedan 'er'erski oi1ir) a
prvi ve"ir 'io 2# je #$eni i 'ogati Pidov Sa2#el A'en4nagdela. On je #spio ostvariti epo6#
velikoga 'lagostanja) ali je ve Sa2#e4lov sin svojo2 okr#tno%# i ne"asitno2 3#dnjo2 "a
'ogatstvo2 i"a"vao po'#n# # kojoj je # krvavo2 pokolj# po#'ijano do 5--- granadski6
Pidova.
Al2erija je tako<er 3ivjela # o'ilj# i prosperitet# svoje 2editeranske trgovine) dok je Denia
@'li"# j#3nog rta Valen1ijskog "aljevaA) kojo2 s# vladali sakali'i) pro%irila svoj# vlast na
Baleare i pretvorila se # opasno g#sar4sko gnije"do. 9 Valen1iji je gospodovala arapska
dinastija A'# A2irovi6 poto2aka. Saragosa je tako<er 'ila pod vla%# jednoga arapskoga
roda) a #spjelo joj je da svoj# vlast pro%iri ni" tok /'ra sve do o'ale Sredo"e2noga 2ora. 9
sredi%t# .ol#otoka organi"iralo se prili$no sna3no kraljevstvo Toledo) koje je o'#6vaalo
gotovo 1ijel# pokrajin# Nova Kastilija) dok je na "apad# kraljevstvo Badajo" #klj#$ivalo
%panjolsk# i port#galsk# provin1ij# /stra42ad#ra i na %iroko2 pojas# dopirale do Atlantskog
o1eana.
Najve# 2o ra"vio je e2irat Sevilja. Taj grad proglasio se *-JI. rep#'liko2) a na $el#
njenoga gradskog vijea 'io je kadija A'#l Kasi2. On i njegovi nasljedni1i ipak s#
rep#'likanski re3i2 pretvorili # diktat#r#. Ona je 'ila oso'ito okr#tna "a A'#l Kasi2ova sina)
Al4M#tadida. O nje2# saopavaj# kroni$ari da je i2ao pasij# da sk#plja l#'anje svoji6
neprijatelja) pa i6 je #potre'ljavao kao pos#de "a 1vijee # svojoj pala$i. Svoje goste ponekad
je 'e" ikakva povoda dao "atvarati # k#paoni1e svoga dvor1a gdje i6 je g#%io d#gotrajni2
2#ka2a p#%taj#i otrovn# par# # prostorije. Naj"ad je vlastiti2 r#ka2a #davio svoga sina
koji se 'io po'#nio protiv njegovi6 okr#tnosti. &ao'ila"ei sa sjevera 0ranadsko gorje)
Seviljski se e2irat pro%irio do M#r1ije i tako se"ao od Atlantskog o1eana do Sredo"e2noga
2ora.
Ra"do'lje taia 'ilo je isp#njeno 2nogi2 2e<#so'ni2 s#parni$ki2 'or'a2a pojedini6
teritorija i) s ti2 # ve"i) 'rojni2 pro2jena2a teritorijalni6 opsega i grani1a pojedini6
politi$ki6 1jelina. Takva regionali"a1ija podr#$ja na o'lasti koje s# i2ale "ase'na privredna
o'ilje3ja i #sredoto$ene ekono2ske interese akti$no je pogodovala oslo'a<anj# 2nogi6
ini1ijativa i dovela do "natnog porasta 'lagostanja. 9 isto vrije2e) nekada%nj# kr#tost re3i2a
s2ijenila je li'erali"a1ija s6vaanja) pa je do'a taia) na te2elj# ekono2skog
C-*
prosperiteta pojedini6 regija) 'ilo #jedno i vrije2e i"ra"ite i "na$ajne k#lt#rne aktivnosti.
.oliti$ka ra"2rvljenost isla2skog podr#$ja na .ol#otok#) do koje je na taj na$in do%lo) #
velikoj je 2jeri po2ogla ja$anj# i ekspan"iji kr%anski6 dr3ava sa %panjolskog sjevera) pa je
#pravo ta opasnost dovela do provale novi6 osvaja$a i" Sjeverne Arike. Bili s# to 'er'erski
Al2oravidi.
C. KRMWANSK/ DRPAV/ NA S:/V/R9 .OL9OTOKA 9 BI. ST.
9 po$etk# BI. st. sve s# kr%anske dr3ave # Mpanjolskoj 'ile # "avisnosti o Kordovsko2
kaliat#. Ali ras#lo poslije s2rti diktatora A'# al4Ma4lika @*--+A i # do'a taia o2og#ilo je
da se sit#a1ija na sjever# .ol#otoka radikalno i"2ijeni. 9 to2 2ijenjanj# ope sit#a1ije
i"vr%ila se i preinaka odnosa 2e<# kr%anski2 dr3ava2a. Kraljevstvo Leon pretrpjelo je
nekoliko te%ki6 pora"a # s#ko'i2a sa sjedinjeno2 Navarro2 i Kastilijo2) a *-ID. je 1ijeli
nje"in teritorij pripojen Kastiliji) kojo2 je tada vladao !erdinand I. @*-IG>*-CGA. Navarra je
nakon sjajni6 vojni6 #spje6a # prvi2 desetljei2a BI. st. "apala # ra"do'lje sla'ljenja) pa se
i"ra"ito orijentirala pre2a !ran1#skoj na%av%i # njoj oslona1 "a svoje odr3anje # s#parni%tv#
sa kr%anski2 s#sjedi2a na .ol#otok#. Naprotiv) Aragon se po$ev%i od vladavine Ra2ira I.
@*-IG>*-CIA ot1ijepio od Navarre i postao sna3no2 dr3avo2. Otada s# Ka4stilija i Aragon
'ile glavna 'or'ena snaga # s#"'ijanj# isla2ske teritorijalne prevlasti na .ol#otok#.
Kastilijanska oen"iva po$ela je na donje2 tok# rijeke D#ero i "a#"ee2 Koi2're doprla #
.ort#gal# do rijeke Modengo) a # sredi%t# .ol#otoka do 2e<a %to i6 predstavljaj# planinski
lan1i Sierra de 0redos i Sierra de 0#a4darra2a. M#sli2anski vladari Toleda) Saragosse)
Badajo"a i Sevilje 2orali s# pri"nati svoj va"alski odnos pre2a Kastiliji i plaati joj godi%nji
danak.
Ali pred svoj# s2rt) pri pok#%aj# da osvoji Valen1ij# @*-CGA) !erdinand I. je svoj# dr3av#
podijelio # korist troji1e svoji6 sinova) pa je 2e<# 'rao2 "apo$ela sed2ogodi%nja 'or'a "a
prevlast. .o'jedniko2 je naj"ad ostao srednji od 'rae) Alons VI. @*-DJ>**-+A.
Taj je %panjolski vladar 'io ose'#jna i kontrover"na li$nostE 'e"osjeajan) o6ol) okr#tan)
s#2nji$av i osvetolj#'iv) po6lepan "a slavo2 i a2'i1io"anL no #sto je 'io i ne#2oran)
dalekovidan politi$ar) strog pre2a pok#%aji2a kor#p1ije) organi"ator reda i sig#rnosti # svojoj
dr3avi.
Svega $etiri godine po njegov# st#panj# na vlast) Kastilija je neo$ekivano napala Navarr# #
na2jeri da joj preot2e njene "apadne pokrajine. Nakon 2#$kog #2orstva navarrskoga kralja
San16a IV. @*-DCA) 1io "apad Navarre pripao je Kastiliji) a istok je st#pio # personaln# #nij# s
kraljevstvo2 Aragon.
.rilik# "a daljnje napredovanje pre2a j#g# pr#3ila je Kastiliji po'#na p#ka # Toled# protiv
kralja Al4Kadira kojo2 se okoristilo kraljevstvo Bada4jo". S6vativ%i taj doga<aj kao povod "a
interven1ij# @jer je Toledo 'io # va"alsko2 odnos# pre2a KastilijiA) Alons VI. je # %est
godina ratovanja pre2jestio j#3n# grani1# svoje dr3ave na rijek# Tajo. Ti2e s# Kastiliji
pripali
C-J
gradovi Sala2an1a) Segovia) Avila) 0#adalajara) Madrid) Talavera) a i sa2 nekada%nji glavni
grad Vi"igotskog kraljevstva) Toledo) koji je # to do'a 'io jedan od najnaseljeniji6 gradova #
Mpanjolskoj i sna3no sredi%te 2nogi6 grana #r'ane privrede.
Nakon ti6 vojni6 #spje6a jedno od 'itni6 nastojanja kraljevske vlasti # Kastiliji 'ilo je da
ponovo naseli i #klj#$i # kr%anski svijet 1ijelo prostrano podr#$je i"2e<# stare grani1e na
D#er# i nove grani1e na Taj#. 9spjesi Ka4stilije @a "a njo2 i AragonaA # to2 realno2
predo'ivanj# dotad isla2ski6 podr#$ja 'ili s# #velike 2og#i "'og va3ni6 i"2jena #
odnosi2a kr%anski6 dr3ava na sjever# .ol#otoka sa &apadno2 /vropo2. One vi%e nis# 'ile
2ala) osa2ljena 'rdska podr#$ja koja vode ele2entarn# 'or'# "a opstanak nas#prot
nad2onoj sili koja i6 pritje%nj#je s j#ga. Nji6ove ve"e s kr%anski2 dr3ava2a na sjever# od
.ireneja postaj# veo2a sna3ne i te "e2lje postepeno postaj# "ale<e i oslona1 %panjolske
rekonkviste. 9 to2e s2isl# oso'ito s# "na$enje i2ala dva "'ivanja) o'a # osnovi vjerskog
karaktera. .rvo od nji6 'ilo je neprekidno poveavanje 6odo$asni$ki6 p#tovanja i" !ran1#ske)
Ni"o"e2ske) Nje2a$ke) pa $ak i i" /ngleske # o'novljeno sveti%te Sant :ago de Ko2postella)
# 0ali1iji. Ona2o s# dola"ili 2nogo'rojni redovni1i) vite"ovi i trgov1i koji s# "ati2) nakon
povratka k#i) %irili idej# o potre'i kr%anske po2oi Mpanjolskoj da "'a1i isla2sk# vlast.
9sporedo s neprekidni2 ja$anje2 toga 6odo$asni$kog pokreta) koji #pravo # BI. st.
do3ivljava svoj vr6#na1) # Mpanjolsk# po$inje # prvi2 godina2a toga stoljea prodirati i
klinijevski reor2ni pokret. :o% *--,. do%ao je # sa2ostan Ripoll) # Navarri) opat Oliva i
ondje po$eo #voditi reor2#. Ot#da se ona %irila i" sa2ostana # sa2ostan) i" Navarre #
Aragon) # Kastilij#) Leon i Ast#4rij#. Ve # prvoj polovi1i BI. st. reor2irani se sa2ostani
pove"#j# s ran1#ski2 2ati$ni2 sa2ostani2a klinijevskog pokreta) da 'i "ati2) # dr#goj
polovi1i toga stoljea) pop#t '#ji1e narastao priliv redovnika i" !ran1#ske. Ti2e se
i"vanredno poveao 'roj ne sa2o nosila1a pravovjerne katoli$ke o'ra"ovanosti nego i
propagatora 'or'eni6 ideja o kri3arsko2 rat# prot6 isla2ski6 dr3ava. Oni s# 'ili ini1ijatori
"a2jene tradi1ionalni6) 2o"ara'4ski6 o'reda # kr%anski2 1rkva2a ri2sko2 lit#rgijo2) ali i
o'ratno) posredni1i koji s# # "e2lje &apadne /vrope prenosili ilo"oske i "nanstvene "asade
%to s# i6 #po"nali # Mpanjolskoj) gdje je isla2 # se'i sadr3avao i dalje ra"vijao drago1jen#
'a%tin# anti$ke k#lt#re na podr#$j# ilo"oije) pri4rodo"nanstveni6 dis1iplina) gla"'e) likovni6
#2jetnosti i pjesni%tva.
&ajedno s 6odo$asni1i2a i redovni1i2a # Mpanjolsk# s# dola"ili i ratni1i) vite"ovi 3eljni
'ojni6 podviga i osvajanja. &a sve te do%ljake podi"ala s# se kona$i%ta ne sa2o # Santjag#
nego i d#3 p#teva koji2a s# ona2o dola"ili) ali i d#'lje # #n#tra%njosti) # predjeli2a koje je
tre'alo ponovo naseljavati. Ondje s# ni1ali "a21i vite"ova) sa2ostani i nji6ova napredna
gospodarstva. Vr%ila s# se kr$enja neo'ra<eni6 "e2lji%ta i prido'ivalo svagdje gdje je to 'ilo
2og#e @i #n#tar "apadnoevropski6 "e2aljaA seljake da se nasele i o'ra<#j# "e2lj# pod
povoljni2 #vjeti2a oso'ne slo'ode i ne"natne da3'inske optereenosti.
Takve pro1ese svjesno je po2agao ve i !erdinand L) a "a nji2 pogotov# Alons VI.
S6vaaj#i va3nost oslon1a na papinstvo) on je pri6vaao ini1ijative 0rg#ra VII. oko
#jedna$avanja 1rkveni6 o'reda) oko s#stavne i"o'ra"'e sveenstva i njegove dis1ipline) iako
je #porno $#vao politi$k# sa2ostalnost svoje dr3ave i #skratio da pri"na vr6ovni%tvo papinske
svjetovne
C-I
vlasti. Naprotiv) revnosno je po2agao ja$anje klinijevskog pokreta) 'rin#o se "a sig#rnost
6odo$asnika i "a do're p#teve) "a %kolstvo i prosvjet#) "a #svajanje karolin%kog pis2a
#2jesto "astarjele i pre"a2r%ene vi"igotike.
Ali #"a sve to) Alons VI. nije dop#%tao o'espravljivanje 2#sli2anskog stanovni%tva na
podr#$j# %to ga je osvojio. M#sli2ani2a je 'ilo dop#%teno da se sa svo2 svojo2 i2ovino2
odsele ili da ostan# na tl# njegove dr3aveL # to2 sl#$aj# 'ile s# i2 "aja2$ene sve slo'ode
koje s# i2ali i do tada.
.od takvi2 okolnosti2a 2nogi s# %panjolski gradovi) a naro$ito Toledo) postali naselja s
i"vanredno %aroliki2 stanovni%tvo2 koje se sastojalo od kr%anski6 do%ljaka) !ranaka)
oslo'o<eni6 2o"ara'a) kr%ana koji s# se doselili i" kr%anski6 dr3ava na sjever# .ol#otoka)
od 2#sli2ana ra"li$itog etni$kog podrijetla i Pidova. Sve s# te sk#pine i2ale svoje pose'ne
povlasti1e i prava @#eroseA i 3ivjele 2ije%aj#i svoje je"ike) o'i$aje) s6vaanja i #2ijea. Na
toj osnovi ni1ali s# i ko2'inirani stilovi na podr#$j# #2jetni$ki6 o'rta) # likovni2
#2jetnosti2a) gla"'i) pjesni%tv# i graditeljstv#) pa s# takve 2je%avine do'ile na"iv stila
2#dejar @2#de6arA) po na"iv# koji se #o'i$ajio "a 2#sli2ane koji s# 3ivjeli pod vla%#
kr%anski6 dr3ava.
.ostigav%i veo2a "natne #spje6e # rekonkvisti) Alons VI. je) "anesen svoji2 po'jeda2a)
po$eo ist#pati veo2a agresivno pre2a 2#sli2anski2 politi$ki2 podr#$ji2a koja s# ostala
i"van grani1a njegove dr3ave. &a6tijevao je od nji6 isplat# i #govoreni6 i ne#govoreni6
danaka) tra3io pri"navanje s#vereniteta i # sl#$ajevi2a oklijevanja prijetio or#3ano2 silo2.
.ose'i1e je #porno nasrtao na kraljevstvo Saragoss#) na sjeveroistok#) i na kraljevstvo
Sevilj#) na j#go"apad#) pa je s nekoliko navrata prodirao vojsko2 kro" Andal#"ij# sve do
Kadiskoga "aljeva i 0i'raltara. Ta skrajnja #gro3enost 2#sli2anski6 podr#$ja dovela je do
nji6ova apela na vojn# sil# Al2oravida koja se # dr#goj polovi1i BI. st. air2irala #
2arokansko2 dijel# Sjeverne Arike.
D. .RIVR/DNA I DR9MTV/NA STR9KT9RA ISLAMSK/ M.AN:OLSK/
Stanovni%tvo i njegovo ra"vrstanje
9 do'a najvee rasprostranjenosti isla2ske vlasti na njegovo ra"vrstanje .irenejsko2
pol#otok# sve#k#pni 'roj stanovni%tva
je i"nosio oko + 2ilij#na ili ne%to vi%e. Osnovna podjela na 2#sli2ane) kr%ane i Pidove 'ila
je veo2a pro2jenljiva i # vre2en# i geograski. Broj 2#sli2ana nes#2njivo je rastao) i to
doseljavanje2 arapskog stanovni%tva # nekoliko valova) 2nogi2 prijela"i2a isla2i"irani6
Ber'era i" Sjeverne Arike a i prela3enje2 kr%ana na isla2. Ali pre2a raspolo3ivi2
poda1i2a nije 2og#e #tvrditi da li je ikada pre2a%ivao polovi1# stanovni%tva i) ako jest) #
ko2e o2jer#. Najvjerojatnije je da kod seoskog stanovni%tva nije dose"ao polovi1#) dok j# je
# gradovi2a) oso'ito # Anda4
l#"iji) nad2a%ivao.
0eograska ra"dio'a 3iteljstva tako<er je 'ila nejednakaE najg#%a # prio'alni2 "ona2a i #
plodni2 rije$ni2 dolina2a) a osjetno rje<a na visoravni2a i # planinski2 predjeli2a. Kao i #
dr#gi2 isla2ski2 "e2lja2a) postojala je jaka #r'ani"a1ija) "asnovana na spe1ii$ni2
o'li1i2a gradske privrede.
C-5
/lit# stanovni%tva i dalje s# $inili Arapi i" ra"ni6 "e2alja pod arapsko2 vla%#. .rete3no s#
3ivjeli # gradovi2a) kao nosio1i visoki6 dr3avni6 1ivilni6 i vojni6 sl#3'i. Dr#gi s# se 'avili
#nosno2 trgovino2 ili s# 'ili naprosto #3ivao1i pri6oda sa svoji6 i2anja. 9 do'a kaliata
nekada%nji s# 3estoki antagoni"2i 2e<# pripadni1i2a pojedini6 arapski6 ple2ena ve i%$e"li)
ali se #2jesto nji6 i"gradilo ra"likovanje po dostojanstv#) 'ogatstv# i polo3aj# # 6ijerar6iji
javni6 #nk1ija) "avisni6 o 2ilosti i povjerenj# kalia ili diktatora i" k#e A2irida.
Najodli$niji dr#%tveni sloj 'ila je veleposjedni$ka dvorjanska aristokra1ija @6assaA) 2e<#
kojo2 s# najvei #gled i2ali 'li3i i dalji ro<a1i kaliove o'itelji @A6l K#rai%A. Svaki od nji6
i2ao je ne sa2o prostrane "e2ljo4posjede) i"#"ete od poreski6 o'ave"a) nego i "natne
dr3avne pen"ije) ali s ra"vitko2 kaliove a#tokra1ije oni veino2 nis# vr%ili javne #nk1ije.
K#rai%i2a s# 'ili naj'li3i poto21i arapski6 doseljenika i" najstariji6 vre2ena i oni i" prvi6
ra"do'lja kaliata. Svi s# oni posjedovali "grade i nekretnine # Kordovi i najplodniji2
predjeli2a Andal#"ije.
Tijeko2 IB. i B. st. # dr#%tveni ra"red 6assa po$eli s# se #'rajati ponajprije tako<er i ve"iri i
veliki kadije @poglavari najvi%i6 dr3avni6 sl#3'iA) 'e" o'"ira jes# li podrijetlo2 'ili Arapi ili
pripadni1i dr#gi6 etni$ki6 sk#pina) pa $ak i sakali'i) a "a nji2a i veo2a 'ogati lj#di koji s#
#2jeli svoj polo3aj na dr#%tvenoj ljestvi1i k#piti "lato2. B#d#i da s# na taj na$in # najvi%i
dr#%tveni ra"red 2ogli dospijevati i skorojevii na te2elj# vladareve 2ilosti) postajalo je
redovno2 pojavo2 da i" njega 2og# 'iti i isklj#$eni svi koji s# t# 2ilost i"g#'ili) 'e" o'"ira
na starinsko podrijetlo) #gledn# #nk1ij# ili oso'no 'ogatstvo) pa se tako s vre2eno2 najvi%a
dr#%tvena klasa # kaliat# or2irala kao sk#p tren#tno naj2oniji6 i naj'ogatiji6 lj#di #
dr3avi) pri $e2# je nji6ova pro%lost 'ila ra"novrsna a '#d#nost svi2a podjednako nesig#rna.
Ber'ersko stanovni%tvo na .irenejsko2 pol#otok# 'ilo je # stalnoj ko2#nika1iji sa svoji2
2ati$ni2 podr#$ji2a # Sjevernoj Ari1i) 'ilo da se # epo6a2a gladi) nerodi1e i 'or'i protiv
privilegiranosti Arapa vraalo # svoj# prvo'itn# ari$k# postoj'in# ili da se doseljavalo na
.ol#otok # valovi2a do%ljaka ili # svojstv# #nova$eni6 vojnika. 9 to2 doseljavanj# Ber'era
# Mpa4Ijolsk# gotovo #ope nis# s#djelovali 'er'erski no2adski sto$ari) nego gotovo
isklj#$ivo ono stanovni%tvo koje se ve # Ari1i 'avilo "e2ljoradnjo2) voarstvo2)
povrtljarstvo2 ili #"goje2 goveda i ko"a. Oni s# se na .ol#otok# naseljavali na visoravni2a i
planinski2 padina2a @jer s# Arapi dr3ali naj'ogatija ravni$arska i2anjaA i nastavili 3ivjeti od
jednaki6 "ani2anja kao i # Ari1i. &natno povoljniji dr#%tveni polo3aj donosilo i2 je sl#3enje
# vojs1i) pa s# se # njoj) "a6valj#j#i svoji2 ratni$ki2 odlika2a) $esto #spinjali i do najvi%i6
"apovjedni$ki6 polo3aja. Taj sloj Ber'era veino2 se toliko ara'i4"irao) da s# njegovi
pripadni1i "ajedno s a#tenti$ni2 Arapi2a 'ili skrajnje 3estoki protivni1i novodoseljene
'er'erske soldateske %to je preplavljivala Mpanjolsk# # do'a A2irida.
Broj$ano najve# sk#pin# 2e<# stanovni%tvo2 2#sli2anske Mpanjolske $inili s# isla2i"irani
inovjer1i ili 2#valadi. Oni s# naj$e%e 3ivjeli # seli2a i 'avili se "e2ljoradnjo2 ili #"goje2
stoke) # o'alni2 podr#$ji2a ri'arstvo2 i po2orstvo2 a # gradovi2a o'rti2a i sitno2
trgovino2. Oni s#) "ajedno s Ber'eri2a koji s# 'ili van vojni$ki6 sl#3'i) i seoski2
stanovni%tvo2
C-G
koje je "adr3alo kr%ansk# vjer#) 'ili te2eljna proi"vodno4privredna podloga 1ijele dr#%tvene
i politi$ke "grade %panjolskog kaliata. Iako s# 2#valadi pri6vatili isla2) oni s# # tip
%panjolskog 2#sli2ana #nosili 2noga o'ilje3ja tradi1ije i 2entaliteta i" svoje etni$ke i
k#lt#rne 'a%tine) pa s# #pravo oni 'itno pridonijeli odr3anj# ro2anskog narje$ja # isla2sko2
dijel# .ol#otoka) preplavljeno2 arapski2 i 'er'erski2 govori2a.
Sa$#vani i"vori veo2a 2alo govore o neposredno2 3ivot# seoskoga radnog stanovni%tva)
naro$ito o 2o"ara'i2a) koji s# sa$#vali svoj# kr%ansk# vjer#. Nji6ov privredni i dr#%tveni
polo3aj 'io je "avisan o opi2 o'li1i2a tada%njega posjedovanja i o'ra<ivanja "e2lje.
.ola"ei od na$ela #tvr<eni6 po$etko2 VIII. st.) # vrije2e M#sina osvajanja .irenejskog
pol#otoka) # B. se stolje# iskristali"iralo nekoliko kategorija velikog "e2ljoposjeda.
Naj'ogatija i naj#nosnija i2anja 'ila s# kaliova privatna svojina. Taj se "e2ljoposjed #porno
poveavao koniska1ija2a i2anja ra"li$iti6 '#ntovnika i kali ovi6 protivnika. &ase'n#
1jelin# $inili s# dr3avni "e2ljoposjedi) iako s# i oni prakti$ki stajali na raspolaganj#
poglavar# dr3avne vlasti. I" toga okvira i"dvajao se pose'an tip dr3avnog "e2ljoposjeda) t"v.
vak#ska "e2lja) na2ijenjena vjerski2 "aklada2a i do'rotvornoj svrsi. Njo2 je #pravljao
pose'an kadija. 9sto je dr3avi pripadala i sva jo% neo'ra<ena "e2lja) pa j# je kali 2ogao
davati na iskori%tavanje svako2e koga je s2atrao "asl#3ni2 "a svoje ili dr3avne interese
@7ikta4"e2lja8A.
Kaliova privatna a i dr3avna "e2lja 'ila je podrijetlo2 "e2lja nekada%nje vi"igotske
kraljevske vlasti) neprijateljske vi"igotske aristokra1ije ili "e2lja konis1irana od
2#sli2anski6 protivnika kaliova re3i2a. Ona je stoga 'ila na o'rad'i one radne snage koja
se na toj "e2lji "atekla # $as# prelaska # dr3avni ili kaliov oso'ni posjed. 9koliko je
selja%tvo na njoj "adr3alo kr%ansk# vjer#) plaalo je "e2ljarin# i glavarin#) a ako je
pri6vatilo isla2) teretila ga je sa2o "e2ljarina i vjerska desetina ili #%#r. Onaj pak dio "e2lje
koji se pri prvo'itno2 osvojen j# .ol#otoka i svi2 kasniji2 osvajanji2a od#"i2ao svi2
posjedni1i2a 'e" ra"like) po na$el# jedne petine @6#2sA) posl#3io je "a naseljavanje ratni6
"aro'ljenika i" one petine ratnoga plijena koji je pripadao dr3avi i "a nagra<ivanje "asl#3ni6
ratnika i dr3avni6 sl#3'enika. I" toga onda do'ili s# "e2ljoposjede i arapski doseljeni1i)
2o'ili"irani # vojni2 okr#"i2a Sirije @d3#ndi2aA i dovedeni kao arapska 2ili1ija na
.ol#otok.
9 plodniji2 podr#$ji2a Mpanjolske postojao je #" kali ov# i dr3avn# "e2lj# tako<er i veliki
"e2ljoposjed arapske aristokra1ije ili pak 2#sli2ana koji s# tvrdili i doka"ivali a#tenti$nost
svoga arapskog podrijetla. Ti s# se "e2ljoposjedi sastojali od pojedina$ni6 i2anja) a svako se
i2anje dijelilo na vlasteoski re"ervat i na $esti1e koje s# o'ra<ivali selja1i. Oni s# 'ili ili
slo'odni lj#di ili no2inalno neslo'odni) ali s# svi podjednako o'ra<ivali "e2lji%ne $esti1e
koje nis# 'ile nji6ovo vlasni%tvo) a svo2e s# gospodar# 'ili d#3ni davati dio #roda koji se
kretao od polovi1e do tri $etvrtine svi6 plodina. 9sto s# jo% 2orali k#l#$iti na vlasteosko2
re"ervat#) davati radn# snag# # korist dr3ave i jedn# desetin# #roda dr3avnoj vlasti.
Na taj na$in) glavnina o'ra<iva$kog stanovni%tva na veliki2 "e2ljopo4sjedi2a # isla2skoj
Mpanjolskoj nala"ila se # da3'inskoj a ne oso'noj @neslo'odnojA podlo3nosti dr3avi) kali# ili
veleposjednik# "e2lje.
Ro'ova je i # isla2skoj Mpanjolskoj 'ilo 2nogo) ali oni #glavno2 nis# 'ili #posleni #
poljoprivredi. Broj ro'ova redovito se pop#njavao ili povea4
C-C
vao ratovi2a protiv kr%anski6 dr3ava na sjever# ili k#povino2 'ijeloga i 1rnog ro'ija %to s#
ga i" /vrope i Arike do'avljali spe1ijali"irani trgov1i. Tijeko2 vre2ena i"gradili s# se
odre<eni tipovi # karijeri ti6 ro'ova. M#%kar1i s# 2ogli 'iti posl#ga na dvorovi2a) $#vari
6are2a @ako s# 'ili e#n#siA) te vojni1i kaliove garde ili #ope vojni1i # dr3avnoj vojs1i. Kako
s# kr$enji2a i 2eliora1ijo2 sve nove povr%ine privo<ene o'rad'i) a o'ra<iva$ke je radne
snage na "e2lji nedostajalo) i dr3ava i veleposjedni1i s# dio svoji6 ro'ova naseljavali na
par1ele svoji6 i2anja) $i2e s# se oni 'r"o i"jedna$ivali s ostali2 selja%tvo2 nero'ovskog
podrijetla. Pensko ro'lje "natni2 je dijelo2 #la"ilo # 6are2e i ti2e stje1alo 2og#nost da se
p#te2 2aterinstva so1ijalno #"di3e $ak i do najvi%i6 polo3aja kakav s# stje1ale 2ajke vladara
i ra"li$iti6 odli$nika) #sprkos svo2e neslo'odno2 podrijetl#.
.ose'n# so1ijaln# kategorij# $inili s# 2avali ili %tieni1i ra"li$iti6 #gledni6 lj#di. Veino2 s#
to 'ili oslo'o<eni ro'ovi koji s# nakon svoga oslo'o<enja "adr3avali odre<ene o'ave"e pre2a
svo2e 'iv%e2 gospodar# i #3ivali njegov# "a%tit# i s vre2eno2 postajali $lanovi2a ple2ena
ko2e je pripadao nji6ov prvo'itni gospodar.
Kr%ansko stanovni%tvo pod vla%# isla2a @2o"ara'iA isprva se) #sprkos povre2eni2
po'#na2a i #stan1i2a) nastojalo prilagoditi nastaloj sit#a1iji. Ali od dr#ge polovi1e IB. st.
2o3e se pratiti sve $e%e iseljavanje 2o"ara'a na podr#$je kr%anski6 dr3ava na sjever#.
Isprva s# to 'ili prvenstveno redovni1i i dr#ge 1rkvene li$nosti koji2a je 3ivot pod
2#sli2ansko2 vla%# postao nei"dr3ljiv) a "ati2 i2 se sve $e%e pridr#3ivalo i selja%tvo. To
spontano i"'jegli%tvo potpo2agala je i ini1ijativa kr%anski6 vladara koji s# 3eljeli da poslije
2nogi6 p#sto%enja ponovo nasele podr#$ja pod svojo2 vla%#. .relasko2 2o"ara'a na
sjeverna podr#$ja) ona2o s# preno%eni 2nogi arapski #tje1aji # pogled# o'i$aja) no%nje i
je"ika) pripre2aj#i ti2e '#d## prilagod'# #vjeti2a %to e i6 kr%anska rekonkvista "atei
na oslo'o<eni2 dijelovi2a .ol#otoka.
Na podr#$ji2a pod isla2sko2 vla%# 2o"ara'i s# radi od2jeravanja nji6ovi6 poreski6
o'ave"a @"e2ljarine i glavarineA 2orali # svako2 #pravno2 okr#3j# 'iti organi"irani #
"ajedni1e ili opine koji2a je na $el# 'io 'irani 1o2es) odgovoran "a #'iranje pore"a) pa je #
t# svr6# i2ao i svoj i"vr%ni personal.
Me<# 2o"ara'i2a postojale s# odre<ene so1ijalne ra"like. Bilo je poto2aka vi"igotske
aristokra1ije koja je i2ala stanovite) s2anjene "e2ljopo4sjede i nekretnine # grad#) ili je $ak
vr%ila neke #nk1ije # #pravno2 aparat#. Veina je 2e<#ti2 'ila ni3ega dr#%tvenog i i2ovnog
stanja. I"#"etan i # 2aterijalno2 pogled# osjetno povoljniji polo3aj i2ao je kr%anski
svjetovni i redovni$ki kler) iako 2# nikakva i2ovinska ni idejna ekspan"ija nije 'ila
dop#%tena.
9 %aroliko2 etni$ko2 i dr#%tveno2 2o"aik# isla2ske Mpanjolske naj'ogatiji s# svojo2
ra"novrsno%# 'ili gradovi. Osi2 odli$nika i" naj#gledniji6 slojeva dr#%tva koji s# stolovali #
gradski2 sredi%ti2a) naro$ito # prijestolni1i) # #r'ani2 s# se naselji2a ok#pljali pripadni1i
svi6 narodnosti i dr#%tveni6 kategorija. Veo2a 'rojna) i # svojoj 1jelini ekono2ski jaka 'ila je
srednja klasa gra<anstva. To s# veino2 'ili trgov1i i nov$ari) i2#ni o'rtni1i koji s# se
postepeno #"di"ali na dr#%tvenoj ljestvi1i # sklad# s rasto2 svoga 'lagostanja. &natni2
dijelo2 pripadali s# sk#pini isla2i"irani6 kr%ana) a posv#da # gradovi2a 'ilo je # slo'odni2
"ani2anji2a i 2nogo
C-D
Pidova. Ali srednji sloj gra<anstva # 1jelini nije se #spio pravno konstit#irati i nije stekao
nikakve spe1ii$ne povlasti1e koje 'i deinirale o'like i do2a%aj njegova #tje1aja #
dr#%tveno2 i politi$ko2 poretk#.
0radski p#k # %iroko2 s2isl# toga poj2a o'#6vaao je 2ale o'rtnike) sitne trgov1e i
naja2n# radn# snag#. To je stanovni%tvo 3ivjelo na r#'# 'ijede ili "aista # 'ijedi) a sastojalo
se od Ber'era) 2#valada) 2o"ara'a) Pidova i oslo'o<enika. Ono je gotovo neprekidno 'ilo #
#"'#rkano2 stanj# ne"adovoljstva sa svoji2 3ivotni2 #vjeti2a) pripravno na po'#ne)
i"lo3eno #tje1aj# de2agoga) sklono nagli2 i"livi2a ogor$enja i pri2orano na okr#tn# 'or'#
"a odr3anje. &'og #vijek 2og#i6 ispada) po'#na) plja$ka%ki6 naleta i kri2inala gradske
sirotinje vlasti s# 3estoki2 2jera2a i 'e"o'"irno2 s#ro4vo%# nastojale odr3avati dis1iplin# i
poredak # gradovi2a) naro$ito # Kor4dovi) gdje s# #stan1i p#$ana 'ili kadri dovesti # pitanje
$ak i dr3avni poredak.
O'li1i privredne djelatnosti
Te2eljna grana proi"vodnje # isla2skoj Mpanjolskoj 'ila je "e2ljoradnja. Nje"ini o'li1i
#velike s# ovisili o prirodni2 #vjeti2a. Svega jedna treina .ol#otoka 'ila je opskr'ljena
dovoljno2 koli$ino2 vlage) dok s# preostale dvije treine osk#dijevale vodo2 ili s# $ak #
"natnoj 2jeri 'ile s#%ne. &'og toga je poljoprivreda) osi2 # i"ra"ito plodni2 predjeli2a)
2ogla #spijevati sa2o #" "natne radne napore oko tego'nog #"oravanja s#6og tla) stalnog
natapanja) gnojid'e i 'or'e s na2etni1i2a i %teto$ina2a.
9 podr#$ji2a gdje je 'ilo i"o'ilno vlage ili gdje je 'ilo 2og#e #2jetno natapanje inten"ivno
se #"gajalo povre i ra"li$ite s#ptropske pa $ak i tropske pre6ra2'ene 'iljke) po siste2#
vrtlarski6 i voarski6 ar2i. 9 s#%niji2 predjeli2a #spijevale s# 3itari1e) 2a6#narke) lo"a i
2asline. Na veliki2 i srednji2 "e2ljoposjedi2a takvi6 "ona vlasni1i s# "e2lj# koj# nije na
o'rad'i dr3alo "avisno selja%tvo prep#%tali koloni2a #" napoli1#) pri $e2# je o'radi va$
snosio sve tro%kove o'rad'e i vr%io je svoji2 sto$ni2 i radni2 inventaro2.
9 1jelini) 3itarska je proi"vodnja 'ila nedovoljna "a potre'e stanovni%tva) pa je Mpanjolska i #
naj'olji2 godina2a 2orala #vo"iti 3ito i" Sjeverne Arike. S#protno to2e) ona je i"o'ilno
proi"vodila 2aslinovo #lje) pa ga je gotovo #vijek pretje1alo "a i"vo". Otprilike isti dijelovi
.ol#otoka gdje s# #spijevale 2asline 'ili s# pogodni i "a #"goj vinove lo"e. .re2da je isla2
"a'ranjivao potro%nj# vina) kroni$ari svjedo$e da se vino pilo # svi2 dr#%tveni2 slojevi2a)
'e" o'"ira na vjersk# pripadnost. Ali #velike je 'ila rasprostranjena i neposredna potro%nja
gro3<a a i s#6i6 gro3<i1a.
Navodnjavanje tla # Mpanjolskoj i2alo je davn# tradi1ij# jo% i" ri2ski6 i vi"igotski6 vre2ena)
a njegovi o'li1i "avisili s# o prirodni2 okolnosti2a. Od #%a rijeke /'ro do rta Nao svako je
o'ra<eno "e2lji%te i2alo pravo da i" rijeka i potoka i"d#'eni2 jar1i2a dovodi vod# "a svoje
potre'e. 9 dolina2a veliki6 rijeka voda se prenosila do njive ra"li$iti2 naprava2aE <er42a2a
@7rode8 ili 6attareA ili 6idra#li$ki2 kota$i2a na vodeni pogon @norijeA ili pak elevatorski2
kota$i2a koje je pokretala sto$na radna snaga. 9 #n#tra%njosti 2editeranskog pri2orskog
pojasa voda se i" rijeka i potoka p#%tala # 3itna polja tri ili $etiri p#ta godi%nje %to je 'ilo
dovoljno "a 'ogat #rod.
C-,
Svagdje gdje je dovod vode 'io o'ilan #spijevale s# dvije ili $ak tri 'er'e godi%nje
s2jenjivanje2 k#lt#raE 3itari1a) 2a6#narki i dr#gog povra. 9 podr#$j# Valen1ije 'ilo je
2og#e #"gajati $ak i ri3#) a # "aklon# pod 0ra4nadski2 gorje2 #spijevale s# 'anane i
%eerna trska. 9 2nogi2 o'lasti2a 'ilo je i"o'ila vokiE ja'#ka) kr#%aka) tre%nji) 'ade2a)
li2#na) narana$a i 2andarinki) te #sto tekstilni6 'iljki) lana) pa2#ka) a i d#dovi6 sta'ala "a
#"goj svil1a.
Sto$arstvo je "avisilo o postojanj# pa%njaka. 0oveda s# "a 2#sli2ane 'ila sa2o radna stoka
jer se nis# 6ranili nji6ovi2 2eso2. Isto tako) svinje s# #"gajali sa2o kr%ani. Naprotiv)
sve#k#pno je agrarno stanovni%tvo gajilo 2nogo ova1a i ko"a) a # pre6rani stanovni%tva svi6
dr#%tveni6 slojeva velik# je #log# i2ao #lov ri'e.
.irenejski je pol#otok od davnina i2ao prirodne #vjete "a ra"vitak r#darstva. Do'ivalo se
"lato) sre'ro) 3iva) 3elje"o) 'akar) 1ink) kositar) 2ra2or) sol i odre<ene vrste dragog ka2enja.
Tradi1ija jake #r'ani"a1ije) koja nije i%$e"la ni # vi"igotsko do'a) veo2a se ra"vila pod
#tje1aje2 naseljavanja arapski6 rentijera i vlastodr3a1a # gradove. Oni s# tako postajali
veo2a jaka potro%a$ka sredi%ta i ti2e poti1ali o'rtni$k# djelatnost i dopre2# ro'e i" 'li3i6 i
dalji6 proi"vo<a$ki i"vora.
Ve # IB. st. # Kordovi i dr#gdje o'rtni1i i trgov1i s# se #dr#3ivali # korpora1ije @sinA koje s#
ok#pljale iste proesionalne str#ke i 'irale svoga prvaka @a2inaA da i6 predstavlja #
kontakti2a s organi2a vlasti. Ali #loga sin ova nije i2ala on# regle2enta1ion# #log# kakv#
s# kasnije i2ali "apadnoevropski 1e6ovi. 9 na$el#) svaki je o'rtnik te2eljio svoj#
proi"vodnj# na vlastitoj investi1iji kapitala i # na$el# nije 'io ograni$en propisani2 'roje2
#poslene radne snage i do2eto2 # plasiranj# svoji6 proi"voda. 9 slo3eniji2 o'rtni$ki2
djelatnosti2a @tekstil) 3elje"arstvoA 'ilo je i #dr#3ivanja na te2elj# podjele rada) sjedinjavanja
#lo3enog kapitala i "ajedni$kog ist#panja na tr3i%t#.
Neki s# o'rti # isla2skoj Mpanjolskoj i2ali ose'#jne o'like. Tako pekari nis# sa2i 2ijesili
tijesto nego s# sa2o pri2ali prijesne 6lje'ove i" do2ainstava i pekli i6) pri $e2# s#) kao
naplat# "a svoj rad) s2jeli "adr3ati #tvr<eni dio spe$eni6 6lje'ova i "ati2 i6 prodavati. Mesari
s# prodavali naj$e%e ov$je i ko"je 2eso) rje<e govedsko) a svinjsko nikada. O'#arstvo je
proi"vodilo i 1ipele) ali i veo2a 2nogo sandala i pap#$a od pl#ta i s#kna. O'rad'a ko3e
dosegla je najvi%# ra"in# pri i"radi sedala) or2i) pojaseva) tor'i i sli$no. 9 tkala%tv# se osi2
v#ne i lana "a i"rad# odjee) r#'lja i posteljine) 2nogo #potre'ljavalo liko i vlati pal2ina
li%a # proi"vodnji prosti4ra$a) 6as#ra) nadstre%ni1a) ko%ari1a) ri'arski6 vr%a i si. Lon$arstvo je
osi2 glinene ro'e proi"vodilo staklene a od sredine IB. st. i kristalne pos#de @otkako je
kordovski 2ajstor A''as i'n !irnas otkrio tajn# proi"vodnje kristalaA. I"#"etno je 'ila
ra"vijena proi"vodnja rasko%ni6 tkanina) "latni6 'ro4kata) vela) # "latarstv# i drag#ljarstv#
o'rad'a ple2eniti6 2etala) # re"'arstv# djelanje 'jelokosti i tvrdoga drva) #kra%avanje ko3e i
tkanina 'iser4je2 i sedeo2.
Bogata i ra"novrsna o'rtni$ka proi"vodnja i"nosila je svoje i"ra<evine na lokalno tr3i%te) #
#daljenije gradove Kaliata a i # 2e<#narodn# ra"2jen#) kao %to je i svako ra"vijenije tr3i%te
prodavalo o'ilje i2porta.
Svaki je grad i2ao pose'no tr3i%te ili trgovinsk# $etvrt grada @s#kA koja se sastojala od
2no%tva #li$i1a) a svaka je takva #li1a 'ila re"ervirana "a
I+ Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
C-+
d#ane i radioni1e jedne odre<ene str#ke. .ose'an dio s#ka 'io je odre<en "a 'a"are s
rasko%no2 ro'o2. .rodava$i s# 'ili ili sa2i o'rtni1i4d#and3ije) # svoji2 epen1i2a) ili pak
sitni preprodava$i koji s# ro'# k#povali od gro4sista i "ati2 je # svoji2 trgovina2a) na svoj
ri"ik) raspa$avali na 2alo. Veliki grosisti4#vo"ni1i i2ali s# # veliki2 gradovi2a "ase'na
skladi%ta) #n4d#ke) koji s# i2 #jedno sl#3ili i kao gostinja1 pri 'orav1i2a radi poslovanja #
to2 grad#. .ose'an je ogranak trgovine 'ilo prodavanje 1rnoga i 'ijelog ro'ija) na "ase'ni2
tr3ni1a2a. .ri prodaji ro'a 2orala se k#p1# #r#$ivati i sl#3'eno potvr<ena svjedod3'a o
njegovi2 kvaliteta2a i "dravstveno2 stanj#. Kod ro'inja oso'ito se) #" tjelesn# ljepot#)
1ijenila vje%tina # pjevanj#) svir1i i ples#. Kod 2#%kara1a 'ila s# na 1ijeni o'rtni$ka i
#2jetni$ka "nanja) nadarenost "a pjesni%tvo) gla"'#) je"ikoslovlje) po"navanje 2edi1ine i
prirodni6 "nanosti.
Sve do prve polovi1e IB. st. nije 'ilo vlastitoga nov1a isla2ske Mpanjolske. .o$ev%i od +J,.
A'd al4Ra62an II. po$eo je kovati vlastite sre'rne dir46e2e i "latne dinare. Otada je
6ispanski nova1 kolao #sporedo sa sjeverno4ari$ki2) 'agdadski2 i 'i"antski2 2oneta2a) ali
se akti$na vrijednost 2etalnoga nov1a pri svako2e posl# nei"ostavno #tvr<ivala vaganje2.
Ra"vijena trgovina 2orala je raspolagati do'ri2 p#tevi2a i organi"a1ijo2 p#tovanja. Trgov1i
s# 2ogli otpre2ati ro'# ili vlastito2 karavano2 tovarni6 3ivotinja ili s# povjeravali svoje
terete spe1ijali"irani2 pod#"etni1i2a) na te2elj# detaljno sastavljeni6 #govora.
Keste koji2a s# se trgov1i sl#3ili 'ile s# #glavno2 iste %to i6 je vi"igot4sko i isla2sko do'a
'a%tinilo od ri2ske epo6e. B#d#i da nije 'ilo radikalni6 opravki p#teva) nji6ova je
pro6odnost 'ila 2ala) a dnevne etape nis# pre2a%ivale tridesetak kilo2etara. Na kraj# svake
etape podi"ani s# stoga kona1i "a p#tnike i stok#. D#3 1esta 'ilo je i 2nogo sa2ostana koji s#
pri2ali i opskr'ljivali p#tnike 'e" o'"ira na nji6ov# vjersk# i etni$k# pripadnost.
.ose'n# kategorij# pro2eta $inila je plovid'a. Hini se da je prvi pod4strek "a i"gradnj#
vlastite lote dala potre'a o'rane od nor2anski6 napada. S ra"vitko2 preko2orske trgovine
'rodovlje je postajalo sve 'rojnije) pretvaralo se # trgova$k# lot# i o2og#avalo po2orsko
transportno pod#"etni%tvo.
,. .OLITIHKA OR0ANI&AKI:A
9" kalia) koji je 'io apsol#tni 2onar6 i vr6ovni vjerski poglavar) najvi%a #nk1ija # dr3avnoj
#pravi 'io je 6ad3i') ekvivalent ve"ira na a''asid4sko2 dvor#. On je 'io poglavar sredi%nje i
provin1ijske #prave i kaliov "a2jenik na vr6ovnoj vojnoj ko2andi. Kao #pravnik javne
sig#rnosti) i2ao je svoj# %pij#nsk# i o'avje%tajn# sl#3'#. Svakodnevno je 'io d#3an podnositi
kali# i"vje%taj o "'ivanji2a i pro'le2i2a.
.onekad polo3aj 6ad3i'a nije 'io pop#njen) nego s# postojali sa2o resorni 2inistri) ve"iri "a
pojedina$ne ogranke #pravne vlasti.
C*-
Sve#k#pni $inovni$ki aparat 'io je gole2) ko2pli1iran i spor. Rekr#4tirao se kaliovo2
odl#ko2 i i"'oro2) a isto je tako njegovo2 nesp#tano2 odl#ko2 svaki sl#3'enik 2ogao 'iti
#klonjen.
Sve s# sredi%nje dr3avne sl#3'e 'ile kon1entrirane # kaliovoj pala$i ili) kasnije) # pala$i
A2irida. Kali A'd al4Ra62an III. #stanovio je $etiri glavna nadle%tvaE "a ve"e s #pravo2
provin1ija) "a ve"e s pograni$no2 i prio'alno2 o'rano2) "a nad"or nad i"vr%avanje2
kaliovi6 odl#ka te "a 3al'e) 2ol'e i prit#3'e. Osi2 toga kali je i2ao oso'nog sekretara koji
je "apisivao njegove odl#ke i sprovodio i6 nadle%tvi2a na i"vr%enje.
9 svr6# dostavljanja vijesti # dr3avno sredi%te i radi otpre2e kaliovi6 nare<enja postojala je
redovna po%tanska i k#rirska sl#3'a. 9 #potre'i s# 'ili i gol#'ovi4listono%e) a i svjetlosna
signali"a1ija "a dojav# opasnosti.
9pravljanje dr3avno2 i kaliovo2 i2ovino2 'ilo je povjereno pose'ni2 ri"ni$ari2a) a
ri"ni1e @kaliova i dr3avnaA 'ile s# $#vane # vladarskoj pala$i.
Najvei dio dr3avni6 pri6oda pritje1ao je od #'iranja va"alski6 danaka) od i"ravni6 i
nei"ravni6 pore"a. 9 1jelini) ti s# pri6odi "a A'd al4Ra62ana III. dosegli deset p#ta vei i"nos
nego %to s# ga godi%nje i2ali po$etko2 VIII. st. i "ati2 s# se na toj ra"ini "adr3ali sve do
vre2ena ras#la nakon o'aran ja diktat#re A2irida. &a vrije2e A'd al4Ra62ana III. #
dr3avnoj je ri"ni1i 'ilo te"a#rirano 'laga # vrijednosti od oko 5 jednogodi%nja pri6oda @tj. od
dvadesetak 2ilij#na "latni6 dinaraA.
Od poreski6 da3'ina stanovni%tva) desetina od sve#k#pne pokretne i2ovine %to s# je plaali
svi 2#sli2ani @#%#rA trajno je ostala nat#ralno davanje. Nj# je kod ne2#sli2ana "a2jenjivala
glavarina @d3i"ijaA) ali nje"in i"nos nije 'io $vrsto iksiran desetinski2 pro1ento2 od #roda)
priploda i poslovne do'iti. &e2ljarinski pore" @6ara$A 'io je ve"an #"a "e2lj#) pa se #'irao od
posjeda 'e" o'"ira na vjersk# pripadnost nje"ina gospodara. .o$ev%i od IB. st. on se plaao #
nov1#.
Osi2 tradi1ionalni6) redovni6 pore"a) vlasti s# na2etale i i"vanredne) prigodne ili stalne) koji
s# svoji2 i"noso2 "avisili od pro<e na s#kovi2a) pro2eta na p#tevi2a) # l#ka2a i si. Takvi
s# pore"i veino2 davani # naja2 kon1esionari2a #" #tvr<eni glo'alni i"nos) a akti$no
#tjerivanje da3'ina prep#%teno je nji6ovoj ini1ijativi.
.oreski pri6od od 6ara$a dr3ava je dijelila na tri dijelaE treina je 'ila na2ijenjena "a potre'e
vojske) treina "a i"#"etne dr3avne tro%kove a treina je #la"ila # dr3avn# ri"ni1#.
.rivatna kaliova ri"ni1a nikad se nije stopila s dr3avno2) pre2da je i ova stajala kali# na
raspolaganj# 'e" ikakvi6 ograni$enja. Svojo2 privatno2 i2ovino2 kali je #"dr3avao svoje
k#anstvo) sl#ge i privatn# gard#) isplaivao redovne do6otke $lanovi2a svoje o'itelji)
po2agao pjesnike) #2jetnike i vjerske #stanove.
9pravljanje pokrajina2a "adr3alo je star# teritorijaln# podjel#) pa s# te provin1ije @k#reA
odgovarale opseg# nekada%nji6 vi"igotski6 groovija. Svaka je od nji6 i2ala svoj glavni grad
# ko2 je stolovao nje"in #pravnik @valijaA koga je dekreto2 postavljao kali. .ograni$ne
o'lasti @t6#g#rA i2ale s# vojn# i 1iviln# vlast "dr#3en# # r#ka2a vojnog "apovjednika koga je
tako<er i2enovao kali. 9 nji2a je d#3 grani1a i na va3ni2 strate%ki2 polo3aji2a posv#da
'ilo tvr<ava i "a2kova sa stalno2 vojno2 posado2. Vojni1i ti6 posada do'ivali s# # okoli1i
"a2ka "e2lji%ne $esti1e na o'rad'#) a pod
C**
"a%tito2 ti6 #tvr<eni6 #pori%ta ra"vijala s# se predgra<a i pretvarala # "a2etke novi6 #r'ani6
naselja.
Kaliova vojska sastojala se od redovne vojske) od plaenika i do'rovolja1a. 9 @na$el#) svaki
je 2#sli2an 'io vojni o've"anik) ali se ta d#3nost s vre2eno2 pretvorila # redovni otk#pni
pore" #2jesto eektivne ratne d#3nosti. Naprotiv) poto21i sirijski6 d3#ndija 2orali s# se na
kaliov po"iv oda"ivati na vojn# sl#3'# 'e" ikakve pose'ne nagrade @osi2 s#djelovanja #
ratno2 plijen#A) jer s# "a svoj# ratni$k# sl#3'# do'ili vojni$ka lena @ikta
ili 2#kataA.
.laeni$ka vojska po$ela se #voditi od prijela"a VIII. # IB. st. Isprva je ona sl#3ila sa2o kao
gardijski korp#s) ali se veo2a 'r"o pretvorila # je"gr# dr3avni6 or#3ani6 snaga. Bila je
redovno do'ro #vje3'ana i i2ala je proesionalni oi1irski kadar.
Osi2 reg#larne vojske postojali s# i do'rovolja$ki odredi pri svako2 rat# protiv
7nevjernika8. Takve $ete vr%ile s# najte3e ali i najkrvavije ratni$ke $ine) poti1ane na to
vjerski2 anati"2o2 a i plja$ko2 koja i2 je 'ila jedina nagrada.
&a vrije2e diktat#re A2irida 'ila je i"vr%ena dalekose3na 'er'eri"a1ija vojske) na ra$#n
arapske aristokra1ije i sakali'a) %to je #velike pridonijelo etni$ko2 #djel# Ber'era # sastav#
2#sli2anskog stanovni%tva na .ol#otok#. Sve#k#pni 'roj ratnika dose"ao je # do'a A'd al4
Ra62ana 2aksi2alno do *--.--- lj#di) a ta je vojska prete3no 'ila konjani$ka. Od kraja B.
st. 'or'eni s# sastavi 'ili isklj#$ivo konjani$ki) a pje%a1i s# 'ili sa2o po2oni i posl#3ni dio
vojnog kontingenta.
Vojni pot6vati protiv kr%anski6 podr#$ja na sjever# .ol#otoka vodili s# se 'e" i"#"etaka
gotovo svake godine. .a ipak) pre2da je pre2o kaliata sve do slo2a diktat#re A2irida 'ila
o$ita) do kona$ne likvida1ije kr%anski6 dr3ava nije do%lo nikada. 9"ro1i to2e 2ogli s# 'iti
ra"novrsniE otpornost kr%anski6 'ora1a i nji6ov oslona1 na "apadnoevropske kr%anske
"e2lje) $esti #n#tra%nji ra"dori # kaliat# i 'rojni anga32ani # "'ivanji2a # Sjevernoj Ari1i.
Ali ni stvarni eekt neprekidnog ratovanja nije 'io 'e" #tje1aja. Mnogi #"astopni #dar1i
2#sli2anske vojske na2etali s# kr%ani2a o'ave"# da pri"naj# no2inalno vr6ovni%tvo
kaliata) a to se ostvarivalo slanje2 redovnoga danka i 'ogati6 darova na kali ov dvor. 9sto
je svaka #spje%na ak1ija donosila o'ilan plijen # 2aterijalni2 do'ri2a i "aro'ljeno2 lj#dstv#.
Sve je to kr%anska podr#$ja pretvaralo # "e2lje koje s# # nek# r#k# radile "a korist
2#sli2anski6 napada$a i # to2e 'ile trajan i"vor "a poveanje 'lagostanja na isla2sko2
j#g#. 9sto) rat protiv kr%ana #dovoljavao je i vjerski2 propisi2a i 2entalnoj potre'i "a
sveti2 rato2 %to ga je K#ran na2etao svi2 2#sli2ani2a kao trajn# o'ave"#) #toliko
#godnij# %to je naj$e%e 'ila i #nosna.
C*J
+. V:/RSKI I INT/L/KT9ALNI PIVOT ISLAMSK/ M.AN:OLSK/ @DO KRA:A BI. ST.A
Dok je na Istok# isla2ski 3ivot # IB. i B. st. vrvio najra"novrsniji2 vjerski2 i vjersko4
ilo"oski2 pokreti2a) 2e<# koji2a je 'io ne2alen 'roj oni6 koji s# "natno od#darali od
sl#3'enog pravovjerja) # isla2skoj Mpanjolskoj vladalo je strogo po%tivanje pravovjernosti.
O2ejadska resta#ra1ija je i nikla) #ostalo2) # opo"i1iji protiv A''asida koji s# s2atrani
protivni1i2a sirijsko4o2ejadskog arapskog tradi1ionali"2a i kon"ervativi"2a. :o% "a vrije2e
e2irata vo<ena je # Mpanjolskoj 3estoka 'or'a protiv 6ari4d3ita) a s progla%enje2 kaliata) #
do'a A'd al4Ra62ana III.) s#nitsko se pravovjerje #$vrstilo jo% vi%e) ne sa2o # opre1i s
A''asidi2a) nego i "'og neprijateljstva pre2a radikalno2) is2aelitsko2 %iiti"2# ati2idske
dinastije # Sjevernoj Ari1i i) kasnije) # /gipt#. Takav isti ortodoksni s#niti"a2 "ast#pali s# i
diktatori i" k#e A2irida) pa je %panjolska 2#sli2anska dr3ava "aista 'ila i"#"etno podr#$je
isla2a # ko2e je gotovo IG- godina pravovjernost ostala ne#"dr2ana. 9 to2e s2isl# je
isla2i"a2 2#sli2anske Mpanjolske ostao sve do dr#ge polovi1e BI. st. i"ra"ito kon"ervativan
i $ak ar6ai$an # #spored'i s 2nogi2 inova1ija2a koje s# preplavljivale isto$ne isla2ske
"e2lje pod #tje1aje2 sna3ni6) stariji6) predisla2ski6 orijentalni6 k#lt#ra. Pestin# kojo2 se #
Mpanjolskoj $#valo taj ar6ai"a2 tre'a o'ja%njavati opasno%# od 'er'erskog 6arid3iti"2a)
ati2idskog is2aeliti"2a) per"ijsko4ira$4kog %iiti"2a) ali tako<er i postojanje2 kr%anski6
dr3ava na sjever# .ol#otoka i s on# stran# .irenejskog gorja) kao i pris#tno%# sna3ni6
kr%anski6 i 3idovski6 vjerski6 "ajedni1a na tl# sa2e 2#sli2anske dr3ave # Mpanjolskoj.
&'og svi6 ti6 ra"loga vjerska revnjivost %panjolski6 2#sli2ana javljala se # nji6ovoj svijesti
spontano) kao ele2ent 'or'e "a odr3anje) sna3an # svi2 dr#%tveni2 ra"redi2a) od siro2a%ni6
do aristokra1ije. Na takvoj osnovi %panjolski s# 2#sli2ani revnosno isp#njavali svoje vjerske
d#3nosti i '#dno 'djeli nad odr3avanje2 svi6 tradi1ija i $#vanje2 #vrije3enog na$ina 3ivota.
Te po'o3ne naklonosti #velike s# po2agali t#2a$i i "nal1i k#ranski6 vjerski6 "asada i s#nne
@aki6iA. Iako isla2 nije 'io organi"iran kao 1rkva) ti s# #$enja1i isla2a #3ivali a#toritet i 'ili
t#2a$i vjere. Oni s# #tje1ali na dvor i vladare) na s#dstvo i %kolstvo) tr#dei se #porno da
#pravljaj# svijesti2a i savjesti2a # s2isl# 2alikitske s#nitske ortodoksije) ra"otkrivaj#i
svako skretanje ili svak# pojav# indierentnosti pre2a vjeri i vjerski2 "akoni2a.
9 prvi6 nekoliko desetljea nakon 2#sli2anskog osvojenja .irenejskog pol#otoka prela3enja
kr%ana na isla2 'ila s# 2nogo'rojna) naro$ito kod i2#niji6 stale3a. Ali od sredine VIII. st.
ona postaj# rje<a. Otad tek poneki kr%anin ili Pidov) naveden pose'ni2 okolnosti2a ili
oso'ni2 interesi2a) prela"i na isla2) pre2da je i dalje prist#panje 2#sli2anskoj "ajedni1i
'ilo lako i pri2ano s 'lagonaklono%#. Ali) $ini se da je 2og#nost isla2ske ekspan"ije
dosegla svoje skrajnje grani1e i priv#kla sve one ele2ente koje je 'ilo 2og#e prido'iti ili
slo2iti. Svi preostali $vrsto s# se dr3ali svoga kr%anstva ili 3idovstva) # koje re3i2 nije 3elio
dirati spo2o# sile.
Naprotiv) svako od2etni%tvo od isla2a vlast je ne2ilosrdno ka3njavala najte3i2 ka"na2a.
Isto tako) s2rtna je ka"na nei"ostavno $ekala svakog kr4
C*I
9n#tra%njost Velike d3a2ije # Kordovi. J. pol. B. st.
%anina ili Pidova koji 'i nedoli$ni2 rije$i2a javno vrije<ao ili o2alova3avao isla2sk# vjer#
ili nje"ina .roroka.
Svi s# %panjolski 2#sli2ani) kao i dr#gdje # isla2sko2 svijet#) 'ili d#3ni javno pri"navati
svoj# vjeroispovijest) o'avljati pet redoviti6 dnevni6 2olitava) odr3avati propisane postove)
'ar jedno2 # 3ivot# otii na 6odo$a%e @6ad3il#kA # Mek# i anga3irati se # sveto2 rat#.
S#djelovanje # o'redi2a) posv#da na jednak na$in i) $ak) # isto vrije2e) stvaralo je # svijesti
svi6 2#sli2ana sna3no #vjerenje o nji6ov# jedinstv#. Mnogi o'redi i s#djelovanje # nji2a
odr3avalo je trajn# ve"# isla2ske vjerske svijesti s k#ranski2 vjerski2 tekstovi2a) s
njegovi2 t#2a$enji2a i prakti$no2 pri2jeno2 # 3ivot#. B#d#i da je K#ran 'io ne sa2o
o'java vjerski6 istina nego i "'irka propisa o $ovjekov# pona%anj# # dr#%tvenoj "ajedni1i) o
njegov# odnos# pre2a vjeri i dr3avi) na K#ranskoj se osnovi i"gradila nor2ativna vjersko4et4
i$ka i pravno4povijesna "nanost @ik6A koja je tre'ala da djel#je kao pro4pisnik "a o'likovanje
sve#k#pnoga poretka i politi$ki6 odnosa # 2#sli2ansko2 dr#%tv# i dr3avi.
Od ra"li$iti6 varijanti ik6a koje s# se i"gradile na isla2sko2 Istok#) 2#sli2anska je
Mpanjolska s#"'ila pok#%aje prodora i %aii"2a i "a6iri"2a pa je nastojanje2 vlasti ostala
vjerna 2alikitskoj interpreta1iji pravno4politi$4kog i vjersko4eti$kog s#stava. No %panjolski je
2aliki"a2 pro3ivio vlastit#
C*5
evol#1ij#. Njegovi s# pristali1e #'r"o nap#stili svako vlastito pro#$avanje k#ranski6 tekstova
i 6adisa) pa s# se ograni$avali sa2o na pre#"i2anje gotovi6 stanovi%ta i" 2alikitski6
prir#$nika. Takvo nap#%tanje svakoga oso'nog ra"2i%ljanja vodilo je neplodno2 i kr#to2
dog2ati"2#. Malikitski s# #$enja1i $ak o'ra"ovali $vrst#) 2e<# so'o2 pove"an# korpora1ij#
koja je a#toritativno i #porno 'ranila svoj d#6ovni 2onopol.
Takva je oka2enjenost na"iranja s vre2eno2 po'#<ivala negodovanja i pripre2ala
raspolo3enja "a o'ra$#n s #ko$eno2 i 2onopolisti$ko2 pra4vovjerno%# 2aliki"2a.
.rvi sna3niji prodor opo"i1ioni6 na"iranja postigla je # Mpanjolskoj 2#4ta"ilitska sekta)
nastala # prvoj polovi1i VIII. st. # Irak#) koja je s2atrala da je Alla6 apsol#tno 'o3ansko 'ie
koje ne posjed#je nikakvi6 atri'#ta koje 'i lj#dski #2 'io kadar "a2isliti i tvrdila da $ovjek
i2a slo'odn# volj# i stoga se svojo2 krivi1o2 opredjelj#je "a "lo) pa sa2i2 takvi2 $ino2
n#3no g#'i svojstvo pravog vjernika. Takva sna3na orijenta1ija na o'ave"# vlastitog
ras#<ivanja o do'r# i "l# i radikalna os#da negativnog i"'ora 'ila je povod "a or2#la1ij#
na$ela po ko2e svi pravovjerni @tj. neporo$niA 2#sli2ani i2aj# pravo i d#3nost da se s
or#3je2 # r#1i po'#ne protiv vladara ili i2a2a koji vlada ili 3ivi nepravedno.
M#ta"ili"a2 je po$eo prodirati # Mpanjolsk# # J. polovi1i IB. st. # o'lik# %to 2# ga je dao
ira$ki aki6 @"nala1 ik6aA Al4Na""a2) koji je #svojio i neka d#alisti$ka s6vaanja) prije svega
da je 'og) kao netvarno 'ie) i"vor do'ra) a da je $ovjek svojo2 slo'odno2 voljo2) koja nije
n#3no ve"ana #" do'ro) nei"'je3iv i"vor "la. Od gr$ke ilo"oije pre#"eo je s6vaanje da je
2aterija 'eskona$no djeljiva) a pori1ao je opravdanost vjere # $#da %to i6 je navodno $inio
M#6a2ed.
Me<# kordovanski2 2#ta"iliti2a) # dr#goj je polovi1i IB. st. A'd al4Ala i'n Va6' $ak
pori1ao 'es2rtnost d#%e. Sli$na je s6vaanja %irio i =alil al406atla. &a 3ivota ga nis#
otvoreno progonili) ali poslije njegove s2rti kor4dovski s# pravo"nan1i na lo2a$i spalili sve
njegove knjige. 9 dr#goj polovi1i B. st. 2#ta"ili"a2 je # Mpanjolskoj po$eo i%$e"avati
ostaviv%i # ta2o%njoj d#6ovnoj kli2i sa2o svoje i2e kao opi na"iv "a sve one koji s# se
protivili #ko$eno2 pravovjerj# i "agovarali slo'od# lj#dskog d#6a.
Na 2jesto 2#ta"ilitske opo"i1ije) # %ire2 i p#k# 'li3e2 opseg#) # B. se stolje# po$elo
rasprostranjivati pristajanje #" 2istik# i asketi"a2. Svi oni koji se nis# 6tjeli pokoriti
ispra"nosti2a vjersko4pravnog i o'rednog or2ali"2a i koji s# 3eljeli prosvjedovati protiv
rasko%nog 3ivota 'ogati6 2#sli2ana) povla$ili s# se # p#stinja%tvo) pa s# ondje aske"o2
stje1ali nadaleko pro%iren #gled. 9skoro s# se # isla2skoj Mpanjolskoj stali pojavljivati i as4
keti4l#tali1e koji s# dola"ili $ak i" daleki6) isto$ni6 "e2alja isla2a) pa s# #velike pridonosili
sve vee2 vrijenj# ideja i na"ora # vre2en# koje je pret6odilo slo2# kordovskog kaliata.
:edan od %panjolski6 asketa) M#6a2ed i'n A'd Alla6 i'n Masara) 3ivio je # 'rdi2a nedaleko
od Kordove) pa je ondje) pod #tje1aje2 novoplatoni$ke ilo"oije) na#$avao spe1ii$ni o'lik
pantei"2a s jaki2 pri2jesa2a gnosti1i"2a) i" koga je pre#"eo vjer# da se lj#dska d#%a poslije
#"astopni6 'oravaka # "aro'ljeni%tv# 2aterijalnog svijeta naj"ad pro$i%ava i kona$no vraa
svo2e d#6ovno2 is6odi%t#. .oslije Masarine s2rti) vlasti s# pod#"ele te%ke progone njegovi6
#$enika i vr%ile spaljivanja njegovi6 djela. 9sprkos to2e)
C*G
2asari"a2 je postao "a2etko2 prvi6 napora spek#lativne ilo"oije i ose'#jnog vjersko4
ilo"oskog 2isti1i"2a koji je od kraja BI. st. postao jedni2 od 'itni6 o'ilje3ja d#6ovnog
3ivota # isla2skoj Mpanjolskoj.
Dodiri s isto$ni2 isla2ski2 "e2lja2a presa<ivali s# na tlo .irenejskog pol#otoka osi2
versko4pravni6 #$enja i 2noga dr#ga intelekt#alna do'ra %to i6 je isla2 pre#"eo i asi2ilirao #
"e2lja2a stariji6 1ivili"a1ija koje je 'io "aposjeo.
.od #tje1aje2 takvi6 #pliva # Mpanjolskoj se ra"vijao i knji3evni 3ivot. Najprije s# p#tni1i
koji s# odla"ili na Istok ili pak doseljeni1i s Istoka na .irenejski pol#otok sa so'o2 donosili
djela isto$nja$ki6 a#tora) pa s# se ona # Mpanjolskoj prepisivala) $itala i ko2entirala) a "ati2
s# se po$eli pojavljivati i originalni stvarao1i. :edan od prvi6 2e<# nji2a) I'n A'd Ra''i6i)
pisao je na prijela"# IB. # B. st. panegirike kordovskoj vladala$koj k#i) a 'io je i a#tor
jednoga en1iklopedijskog djela o tada%nji2 "nanji2a i #2ijei2a.
&natan je #tje1aj na ra"vitak k#lt#re # isla2skoj %panjolskoj i2ao kalij Al4=aka2) sin A'd al4
Ra62ana III.) kao 2e1ena) po"navala1 "nanstveni6 i knji3evni6 dis1iplina) pisa1 ko2entara
"nanstveni2 djeli2a slavni6 a#tora) a i sak#plja$ knjiga i r#kopisa @kroni$ari navode da je
njegova dvorska knji3ni1a sadr3avala $ak 5--.--- sve"akaA. Njegova 'lagonaklonost pre2a
k#lt#ri priv#kla je # Kordov# 'rojne istakn#te li$nosti. Tako s# na njegov# dvor# 3ivjeli
istakn#ti je"ikoslova1 A'# Ali al4Kali) podrijetlo2 Ar2ena1) "ati2 pjesnik Al4M#6a22ad) i"
Bagdada) povjesni$ar Al4K#%ani i" Kair#ana) i dr#gi. Al4=aka2ova knji3ni1a nije 'ila sa2o
$itaoni1a) nego i radioni1a # kojoj s# se neprestano prepisivale knjige koje s# # njoj
nedostajale ili i"ra<ivali d#plikati) sastavljali katalo"i i repertoriji s kratki2 sadr3aje2
po6ranjeni6 djela. 9 toj sredini "apo$elo je ok#pljanje #$enjaka) pjesnika i #2jetnika) pa s#
se prvi veliki re"#ltati takvi6 okolnosti pojavili # prvoj polovi1i BI. st.) dod#%e ve nakon
pada Kordovskog kaliata) ali neosporno kao plod poti1aja koji s# # njegov# vre2en# nastali.
Rad na 6istoriograiji postigao je prve svoje "natne #spje6e ve i ranije. Vre2enski) na $el#
ni"a %panjolski6 istakn#ti6 6istori$ara stoji Al4Ra"i) podrijetlo2 .er"ijana1. On je prik#pljao
podatke od najstariji6 lj#di o isla2skoj epo6i %panjolske povijesti) pa je t# dok#2enta1ij#
sredio # o'lik# jedne narativne povijesti isla2ske Mpanije. I njegov sin Isa 'io je povjesni$ar
veliki6 kvaliteta) ali se njegovo djelo sa$#valo sa2o # kasniji2 navodi2a kod dr#gi6
6istori$ara. Me<# nji2a) I'n =aijan) s prijela"a B. # BI. st.) # svo2 djel# 7M#kta'is8) koje
prika"#je povijest Mpanjolske od kraja VIII. do kraja B. st.) navodi) osi2 Ise al4Ra"ija jo% i ni"
dr#gi6 povijesni6 pisa1a koji6 s# se djela i"g#'ila.
Said i'n A62ad je # BI. st. napisao djelo 7Kategorije naroda8 koje je prva povijest
"nanstvenoga rada %to je napisana # isla2ski2 "e2lja2a. .re2a poda1i2a toga djela $ini se
da s# se 2edi1ino2 # do'a o2ejadskog kaliata # Mpanjolskoj najvi%e 'avili do%lja1i s
isla2skog Istoka) "ati2 Pidovi i kr%ani) a 2nogo 2anje %panjolski Arapi. Me<# nji2a velik
je a#toritet 'io :#n#s al4=arrani) oso'ni lije$nik A'd al4Ra62ana II.) a Saidovo djelo na'raja
jo% i ni" dr#gi6 lije$nika) kir#rga i ok#lista koji s# i"#$ili str#k# na Istok# i stekli #gled vrsni6
prakti$ara # Mpanjolskoj. Od kr%ana isti$e se naro$ito =alid i'n R#2an) a od Pidova slavni
lije$nik i 2edi1inski pisa1 =asdai i'n Mopr#t.
C*C
K#pola nad dvorano2 pred 2i6ra'o2 # Velikoj d3a2iji # Kordovi. J. pol. B. st.
Na ra"vitak 2edi1ine # Mpanjolskoj velik je #tje1aj i2alo djelo 7Materia 2edi1a8 %to ga je #
I. st. n. e. napisao gr$ki lije$nik Dioskorid. To je djelo # gr$ko2 original# na dar A'd al4
Ra62an# III. poslao 1ar Konstantin .ori4rogenet) a %panjolski s# ga lije$ni1i preveli na
arapski. Otada je ar2akologija po$ela vidno napredovati) pa s# nastajala nova djela i"
ar2akogno"ije i ar2akoterapije. Me<# 2edi1inski2 pis1i2a oso'ito je 'io istakn#t Al4
&a6ravi @#. *-*IA) a#tor op%irne 2edi1inske en1iklopedije koja je kasnije prevedena na
6e'rejski) provansalski i latinski.
.od "a%tito2 kalia Al4=aka2a II. #velike s# se ra"vijale 2ate2atika i astrono2ija) najprije
prijevodi2a i prerada2a slavni6 djela gr$ke "nanosti) a "ati2 i originalni2 spisi2a.
9 okvir# k#lt#rni6 djelatnosti koje se javljaj# kao pripre2a najvi%i6 dostign#a isla2ske
Mpanjolske # id#i2 stoljei2a odre<eno 2jesto i2aj# i likovne #2jetnosti o2ejadske epo6e)
iako nji6ov akti$ni do2et nije 2og#e po#"dano odrediti jer se veina spo2enika nije
sa$#vala. Naro$ito to va3i "a A'd al4Ra62anov# kalisk# pala$# Madinat al4&a6ra i A'#
A2irov# pala$# Madinat al4&a6ira) koje s# potp#no #ni%tene # revol#1iji i" *-I*. Ali potp#no
sa$#vana velika kordovska d3a2ija) iako je # BVI. st. ponovo pri4
C*D
lago<avana kr%ansko2 k#lt#) daje dovoljno ele2enata "a #tvr<ivanje neki6 'itni6 o'ilje3ja
%panjolske 2#sli2anske ar6itekt#re # do'a kaliata. Kio njen prostor 'io je st#povi2a
podijeljen na *+ #"d#3ni6 i IG popre$ni6 la<a. Veina ti6 vi%e od tis## st#pova 'ili s#
kasnoanti$ki st#povi) s korintski2 ili ko2po"itni2 kapiteli2a na koji2a po$ivaj#
7ro2ani$ki8 l#kovi od ka2enova naslagani6 nai"2jeni$no # dvije 'oje. I"nad la<a di"ali s#
se niski valjkasti svodovi) a nad pojedini2 kapela2a k#pole. &idne povr%ine 'ile s# #kra%ene
2o"ai1i2a koji or2iraj# geo2etrijske likove. Veo2a je o'ilno 'ilo #kra%avanje stijena
#klesani2 ili 2o"aikalno i"ra<eni2 natpisi2a i" K#rana) 1vjetni2 spletovi2a) pleteri2a
vinjaga i listovi2a akant#sa. Hini se da s# 'ili oslikani i stropovi.
Veo2a velik# drago1jenost s podr#$ja likovni6 #2jetnosti $ine pred2eti od slonove kostiE
k#tije s i"re"'areni2 2edaljoni2a koji prika"#j# lovne pri"ore i 'or'e 3ivotinja) lavove)
slonove) jastre'ove) opletene 1vjetni2 i vi4ti$asti2 #krasi2a) ili pak k#tije od po"laena
sre'ra s inkr#sta1ija2a od slonove kosti ili ple2eniti6 vrsta drva. Bilo je kieno i"ra<eni6
#ljni6 svjetiljki) 2#3ara) svjenjaka i si. od 'ron1e) a sa$#valo se i o'ilje veo2a lijepi6
"latarski6 i drag#ljarski6 pred2eta) nar#kvi1a) prstenova) kol#ta oko gle3njeva) $a%a i vr$eva.
Ra"do'lje taia) koliko je god 'ilo do'a politi$ke ra"2rvljenosti i 2nogi6 2e<#so'ni6
s#parni$ki6 'or'i) ipak je ostvarenje2 privrednog pro1vata # 2nogi2 regija2a i
li'erali"a1ijo2 koja je prevladala kao reak1ija na do'a diktat#re i d#gotrajnog
kon"ervativi"2a) stvorilo povoljne pred#vjete "a daljnji i jo% 'ogatiji ra"voj k#lt#rni6
aktivnosti. To pose'i1e va3i "a podr#$je Seviljskog e2irata. Ondje je i sa2 e2ir Al4M#ta2id
'io jedan od naj'olji6 pjesnika) a i njegov oso'ni prijatelj) I'n A22ar "natno je i2e
%panjolske isla2ske poe"ije. No i # dr#gi2 je podr#$ji2a postojala sli$na sit#a1ija. Tako je #
Badajo"# vladar Al4M#daar sastavio gole2# en1iklopedij# svi6 "nanja # G- sve"akaL #
Saragosi s# Al4M#ktadir i njegov sin pisali rasprave o 2ate2ati1i i astrono2ijiL # Kordovi je
djelovao I'n =a"2 @++5>*-C5A) jedan od najvei6 #$enjaka isla2ske Mpanjolske) pisa1
7Rasprave o lj#'avi8 i 7.ovijesti religija8) # kojoj je) #" ostalo) postavio te2elje kriti$ke
anali"e 'i'lijski6 tekstova. Nje2# se pripis#je oko 5-- sve"aka s podr#$ja teologije) logike)
povijesti i pjesni%tva. 9 Kordovi je @od *--I>*-D*A 3ivio i najvei an4dal#"ijski pjesnik i
stilist) I'n &ajd#n) a od ++,. do *-D,. najvei poli6istor BI. st.) I'n =ajjan) pisa1 vi%e od G-
djela) od koji6 se sa$#vala sa2o njegova kronika 7Al4M#kta'ia8. 0odine *-+5. je # Kordovi
#2ro najraniji %panjolski geogra Al4Bakri) a#tor p#topisnog djela 7O 1esta2a i
kraljevstvi2a8.
9 Toled# je # BI. st. djelovao povjesni$ar) 2ate2ati$ar i astrono2 A'# al4Kasi2 Saida) pisa1
knjige 7Klasiika1ija naroda8) a tako<er i najvei astrono2 svoga vre2ena) Al4&arkali @*-J+
>*-,DA koji je veo2a eikasno #savr%io astrola' i opisao elipti$k# p#tanj# planeta. 9 M#r1iji
je je"ikoslova1 I'n Sida sastavio "nanstveni rje$nik arapskog je"ika) a # Malagi je djelovao
prvi veliki neoplatoni$ki ilo"o evropskog &apada) Sala2on 'en 0a'irol @Avi1e'ron?) po
narodnosti Pidov) pisa1 djela 7I"vor 3ivota8 koje je **G-. prevedeno na latinski) pa je i"ravno
#tje1alo na ra"vitak skolastike # kr%anskoj /vropi.
Likovna #2jetnost BI. st. na%la je sna3an podstrek # te3nji svi6 lokalni6 vladara da svaki
svoj# prijestolni1# i"gradi %to rasko%ni je. .osv#da s# se podi"ale d3a2ije i re"iden1ijalne
pala$e) a nji6ov stil gradnje nadove"ivao se na stare #"ore) ali s# #krasi svjedo$ili o sve veoj
rasko%i) proinjenosti i 'o4
C*,
gatstv# slikani6) reljeni6 i 2o"aikalni6 @1vjetni6 i geo2etrijski6A dekora1ija. .ri2jer takvoga
ra"vitka je kraljevska pala$a Aljaerija) # Saragossi) koja svojo2 vitkijo2 ar6itekt#ro2 i
'ogati2 dekora1ija2a pret6odi o'ilje3ji2a granadske Al6a2're i" BIII. stoljea.
B#jni i 'ogati 3ivot # 2nogi2 politi$ki2 sredi%ti2a sve se i"ra"itije #daljavao od 2odela
stroge dis1ipline %to ga je propisivao tradi1ionalisti$ki 2a4liki"a2. Sve se vi%e %irio vjerski
ne6aj i #$vr%ivao skepti1i"a2) #sporedo sa "a'avlja$ki2 2entaliteto2 # 'ogata%ki2 k#a2a
i na dvorovi2a.
Sevilja je # to do'a postala najslavniji2 sredi%te2 gla"'e) pjevanja) plesa i dr#gi6 "a'ava #
1ijelo2e isla2sko2 svijet#. Ona je ne sa2o proi"vodila gla"'ene instr#2ente) %kolovala
pjeva$e i svira$e) nego i6 je i i"vo"ila # kr%anske "e2lje) %irei svoj# 2elodik#) pjes2e i
pjesni$ki #k#s # s#sjedne pokrajine) naro$ito # .rovans# i sjevern# Italij#. M#sli2anska
no%nja) vrste tkanina) 'oje i #krasi na nji2a) isla2ska kera2ika s o'ojeni2 gla"#ra2a)
o'rad'a kovina # no3arstv# @seviljske sa'ljeA) dekorativno #$injanje ko3e @2arokenA i
s#knarstvo postajali s# #"ori2a ne sa2o # kr%anski2 dr3ava2a na sjever# .ol#otoka) nego i
s dr#ge strane pirenejskog planinskog 'ede2a.
*-. .RIVR/DNI) DR9MTV/NI I K9LT9RNI PIVOT 9 KRMWANSKIM DRPAVAMA
M.AN:OLSK/ DO J. .OLOVIK/ BI. ST.
.odr#$je na sjever# .irenejskog pol#otoka ra"vijalo se # svo2 #n#tra%nje2 3ivot# donekle
dr#k$ije negoli "e2lje kaliata i taia. 9 Ast#rijsko4le4onsko2 kraljevstv#) "ajedno s
0ali1ijo2 i Staro2 Kastilijo2 vladala je gotovo isklj#$ivo agrarna privreda. To je podr#$je
'ilo sla'o rodno) a #sto je i ra"vitak proi"vodni6 snaga veo2a trpio od neprestani6 ratni6
p#sto%enja i g#'itaka # seosko2 stanovni%tv# koje je # veliko2 'roj# odvo<eno # ro'lje. 9
"natnoj 2jeri sli$ne #vjete i2ala je i Navarra. Ali Aragon i Katalo4nija) svoji2 s2je%taje2 #"
rijek# /'ro) svojo2 konvergen1ijo2 pre2a Sredo"e2no2 2or# i ve"a2a s j#3no2
!ran1#sko2) sve s# vi%e 2ijenjali privredn# i dr#%tven# "asnovanost svoga poretka na
isklj#$ivo agrarni2 odnosi2a # s2jer# ja$anja nov$anog gospodarstva) po2orske plovid'e i
ra"2jene s ra"li$iti2 "e2lja2a oko Mediterana.
Kr%anski 9 sjevero"apadni2 kr%anski2 "e2lja2a na .ol#otok# "e24sjevero"apad lja je)
kao osnovno sredstvo "a proi"vodnj#) pripadala ranoe#dalnoj aristokra1iji koja se sastojala
od stopljeni6 vi"igot4ski6 i nekada%nji6 6ispano4ri2ski6 veleposjednika. Nji6ov# "e2lj#
o'ra<ivali s# dr3ao1i seoski6 $esti1a koji s# svoje podrijetlo vodili od nekada%nji6 slo'odni6
ger2anski6 @vi"igotski6 i svevski6A seljaka) koji s# pro1eso2 g#'ljenja svoje ekono2ske
sa2ostalnosti 'ili "apali # "avisnost od klase "e2ljoposjednika. Nji6ove neko slo'odne
seoske "e2lji%ne $esti1e #%le s# # sastav veleposjeda) a oni sa2i postali s# "avisni o'ra<iva$i
$esti1a koje vi%e nis# 'ile nji6ovo vlasni%tvo nego sastavni dio vlasteoski6 i2anja. Daljnje
dvije kategorije neposredni6 o'ra<iva$a "e2lje $inili s# poto21i nekada%nji6
C*+
kolona i ro'ova. Svi s# oni) pod ra"li$iti2 #vjeti2a) o'ra<ivali $esti1e t#<e "e2lje) davali dio
#roda s nje vlastelin# i dijelo2 svoje radne snage k#l#$ili na vlasteosko2 re"ervatsko2
posjed#.
Takvi privredno4dr#%tveni odnosi 'ili s# 'a%tina i" pret6odne) vi"igotske epo6e. Ratni$ki 3ivot
%to se otad neprekidno vodio sa s#sjedni2 isla2ski2 o'lasti2a te je klasne odnose jo% vi%e
"ao%trio jer je rat na2etao sve te3e da34'inske "a6tjeve od proi"vo<a$a) a s dr#ge strane ratna
s# p#sto%enja trajno poja$avala siro2a%enje #pravo ti6 isti6 proi"vo<a$a.
9 'iti) klasa neposredni6 proi"vo<a$a sastojala se od oso'no slo'odni6 i oso'no neslo'odni6
lj#di. Oso'no slo'odni lj#di s2jeli s# sa svojo2 pokretno2 i2ovino2 nap#stiti $esti1# koj#
s# o'ra<ivaliL ali '#d#i da nap#%tanje2 te $esti1e vi%e nis# i2ali $i2e da se #"dr3avaj#) oni
s# prakti$ki) # veini sl#$ajeva) 'ili ekono2sko2 prisilo2 podjednako ve"ani "a "e2lj# kao i
neslo'odni lj#di @serviA) koji2a nji6ov pravni stat#s nije dop#%tao da raspola3# svojo2
oso'o2.
Neslo'odni lj#di @serviA 4 4 o'ra<iva$i kraljevski6) 1rkveni6 ili privatni6 veleposjeda 44 dijelili
s# se na serve koji s# "aista sa2i 'ili servi po podrijetl# i na takve serve koji s# dr3ali serviln#
"e2lj# @tj. ne "e2lj# koja je prvo'itno pripadala slo'odni2 ger2anski2 selja1i2a) nego on#
koj# s# iskonski dr3ali servi 1asatiA pa je s vre2eno2 stat#s takve "e2lje i lj#de koji je
o'ra<#j# prakti$ki pretvorio # serve. 9 jedno2 i # dr#go2 sl#$aj#) kad je vlasnik nek#
$esti1# prenosio na nek# dr#g# pravn# oso'#) onda s# sa "e2ljo2 # posjed novoga vlasnika
prela"ili i nje"ini neslo'odni o'ra<iva$i.
9 2nogi2 sl#$ajevi2a > kao i na isla2sko2 podr#$j# > gospodari s# svoji2 ro'ovi2a
davali slo'od#) $i2e s# se oni pretvarali # oslo'o<enike koji s# i dalje ostajali # %tieni%tv#
svoji6 do'rotvora. Opi pop#la1ioni ra"vitak kao i davanje slo'ode oso'no neslo'odni2
servi2a post#pno je poveavalo 'roj$ani odnos # korist slo'odni6 o'ra<iva$a. Kijela ta
kategorija na"ivala se jitniores. Oni 2e<# nji2a koji s# neko 'ili servi a postali s# oslo4
'o<eni1i2a) na"ivani s# j#niores de 1avesa) a oni koji s# potje1ali i" kategorije kolona i neko
ne"avisni6 seljaka @dakle i2 pret1i nikad nis# 'ili serviA o'ilje3avani s# na"ivo2 j#niores de
6eredad. I jedni i dr#gi davali s# vlasnik# "e2lje o'roke od #roda # naravi i k#l#kL no prvi s#
#" to jo% davali svo2e gospodar# i glavarin# "a se'e i svoj# dje1#.
&a ra"lik# od dr#gi6 "apadnoevropski6 dr3ava # isto2 ra"do'lj# srednjega vijeka) #
Mpanjolskoj s# se na kr%ansko2 podr#$j# osi2 tipi$ni6 dr#%tveni6 kategorija e#dalni6
"e2ljoposjednika i "avisni6 o'ra<iva$a "e2lje koja nije 'ila nji6ovo vlasni%tvo) ra"vijali jo% i
dr#gi tipovi privredni6 i dr#%tveni6 odnosa # pogled# vlasni%tva nad "e2ljo2 kao osnovni2
sredstvo2 "a proi"vodnj#. B#d#i da s# 2noga podr#$ja 'ila p#sta) jer s# 'ila neprekidno
i"lo3ena ratni2 #ni%tavanji2a pa je stanovni%tvo i" nji6 i"'jeglo) a 'ilo je tako<er i #
#n#tra%njosti kr%anski6 dr3ava predjela koji nis# 'ili naseljeni) "a dr3avne je vlasti a i
e#dalne vlasnike "e2lje 'io va3an pro'le2 kako pograni$ne) op#stjele i nenaseljene "e2lje)
koje s# po svoji2 prirodni2 #vjeti2a ipak 'ile o'radive) ponovo naseliti.
&'og toga se javlja tenden1ija davanja i"#"etni6 pogodnosti svi2a oni2a koji do'rovoljno
pristan# da se nasele na "e2lji%ti2a koja s# 'ila i"lo3e4nija ratni2 opasnosti2a ili s# ostala
nenaseljena. :edan od o'lika koji2a se to nastojalo ostvariti 'io je siste2 'e6eterija @ili
'eneaktorijaA) kolektivni6 selja$ki6 opina) koji2a je vlasnik "e2lje @dr3ava) 1rkva ili
svjetovni velika%A
CJ-
dop#%tao da se nasele na njegov# teritorij#) #" #vjet da i2 on pr#3a "a%tit#) a oni da nje2#
si2'oli$ki2 darovi2a i neveliki2 da3'ina2a posvjedo$#j# njegovo vr6ovni%tvo nad
"e2ljo2) pri $e2# s# $lanovi takve "ajedni1e slo'odno 2ogli otii s takve "e2lje ako 'i se
poka"alo da se na njoj ne 2og# odr3atiL # takvo2 s# sl#$aj# i2ali prvenstveno pravo da se
presele na "e2lj# nekog dr#gog seniora i" iste velika%ke o'itelji.
Naseljavanj# pograni$ni6 i op#stjeli6 podr#$ja po2agalo je i to %to je kraljevska vlast sve one
koji s# st#pali # 'e6eterijske selja$ke opine oslo'a<ala javnopravni6 poreski6 da3'ina) a ako
s# dotle 'ili neslo'odni lj#di) davala i2 je stat#s slo'odni6) dok je nji6ovi2 "ajedni1a2a
pri"navala stanovita prava sa2o#pravnosti # #n#tra%nje2 3ivot# takvi6 opina.
Velika va3nost takvi6 okolnosti 'ila je # to2e %to se selja%tvo ti2 p#te2 2oglo akti$no
oslo'a<ati ekono2ske "avisnosti od e#dalni6 gospodara. Bilo je dovoljno #i # sastav
'e6eterije i naseliti se na op#sto%en# ili rato2 #gro3en# "e2lj#) pa da o'ra<iva$ t#<e "e2lje
akti$no i"a<e i" okova e#dalne "e2lji%ne podjar2ijenosti i da) sa2o #" si2'oli$ko
pri"navanje e#4dal$eva vr6ovni%tva) postane sa2ostalan o'ra<iva$ "e2lje) #dr#3en #
selja$k#) #velike sa2o#pravno organi"iran# opin#.
:o% # veoj 2jeri pr#3ala se 2og#nost oslo'a<anja od e#dalne str#kt#re dr#%tva "a naselja
gradskoga tipa. Na oni2 2jesti2a gdje s# otprije postojala trgovi%ta ili gradska naselja)
djelo2i1e por#%ena ili nap#%tena #slijed ratnog stanja) ili pak na prikladni2 po"i1ija2a
novoosvojeni6 pograni$ni6 podr#$ja) vlast je potpo2agala ponovno naseljavanje davanje2
privilegija ili slo'o%tina svi2a koji # takv# #r'an# "ajedni1# prist#pe. Na taj na$in or2irale
s# se je"gre gradskog privrednog 3ivotaE o'rta i trgovine. Slo'o%tine takvi6 naselja 'ile s#
#tvr<ene kraljevski2 povelja2a @#ero ili 1arta de po'la1ionA) ponekad ve # B. stolje# na
@na pr. grad B#rgosA ili) $e%e) tijeko2 *. polovi1e BI. st. Sa2o#pravn# vlast takvi6 gradova
$inilo je vijee gra<ana @1on1ili#2AL ono je i2alo # 'iti one iste ko2peten1ije kakve s# i2ale
gradske k#rije kasnoga ri2skog 1arstvaE lokaln# #prav#) s#dstvo) nad"or nad 2jera2a i
#te"i2a) #tvr<ivanje 1ijena osnovni6 3ive3ni6 na2irni1a i o'rtni$ki6 proi"voda) staranje "a
javni red i sig#rnost) odr3avanje gradski6 #tvrda i si. &a ostvarivanje ti6 ko2peten1ija
gradsko je vijee i2alo svoje sl#3'enikeE poglavara #prave ili j#deZa) koga je vijee 'iralo
svake godine) s#dske prisjednike i dr.
.ojedini sa2o#pravni gradovi 'ili s# # isti 2a6 i sredi%ta svoji6 seoski6 okr#3ja @alo"A na
koji2a s# postojala "ase'na sela) "aseo1i i 2aj#ri. I"dvojenost gradskog naselja od
neposredne dr3avne #prave pro%irivala se i na 1ijelo seosko podr#$je @alo"A tako da s# se
or2irali slo'odni kantoni koji s# dod#%e 'ili sastavni dio dr3avnog podr#$ja) ali s# se svojo2
sa2o#4pravno%# a i svojo2 privredno2 osnovi1o2 @o'rti2a i trgovino2A akti$no i"dvajali
i" agrarno4nat#ralne str#kt#re e#dalnog dr#%tva jo% 2nogo ranije nego %to se sli$an pro1es
2o3e #tvrditi # dr#gi2 "e2lja2a &apadne /vrope.
Ali opa e#dali"iranost tada%njega dr#%tvenog poretka postavljala je takvo2e ra"vitk# i svoje
grani1e. .ostojanje slo'odni6 selja$ki6 opina @'e6ete4rijaA i sa2o#pravni6 podr#$ja sa
svoji2 gradski2 sredi%te2 o2og#avalo je slo'od# ovoga stanovni%tva # s2isl#
e2an1ipa1ije od tipi$noga k2etskog ili ro'ovskoga polo3aja i stje1anja oso'ne slo'ode svi6
$lanova takvi6 "ajedni1aL no ono ipak nije o'ra<iva$e pretvaralo # sa2ostalne vlasnike "e2lje
niti je gradovi2a ve tada otvaralo neograni$ene 2og#nosti ro'no4nov$anog
CJ*
Krkva S. :#lianda de los .rados # Ovied#. *. pol. IB. st.
poslovanja na te2elj# ak#2#la1ije kapitala. Sjedinj#j#i ele2ente oslo'a<anja od potp#ne
"ak2eenosti s oso'no2 slo'odo2 ali i rado2 na t#<oj "e2lji) dod#%e 'e" te%ki6 podavanja)
o'likovalo se # pro1es# nastajanja jedne nove dr#%tvene ra"vrstanosti) slo3eno i
protiv#rje$no dr#%tveno stanje koje je # se'i sadr3avalo i ele2ente e#dalne 6ijerar6i"iranosti
na te2elj# posjedovanja "e2lje i ele2ente klasne dieren1ija1ije dr#k$ijega tipa) koja svoji2
o'ilje3ji2a navije%ta '#d#e) jo% daleke) odnose gra<anskog dr#%tva) "asnovanoga na
eksploata1iji naja2noga rada. Tako s#) s jedne strane) na alo"# postojali slo'odni selja1i)
nepodvla%teni e#dal1#) ali "e2lja pri to2e nije 'ila nji6ovo neograni$eno vlasni%tvo. Nji6ov
opi polo3aj o2og#avao i2 je 2anje #djela # sa2o#pravnosti # #spored'i s polo3aje2
gradskog stanovni%tva. A ovo opet ra"vrstavalo se 2e<# so'o2 na #glednike @6o4noratiA)
'ogatije i siro2a%nije gra<ane @2ajores i 2inoresA te na p#$ane) 2e<# koje s# se #'rajali
radni1i) sl#ge i ra"ne dr#ge vrste nei2#ni6) koji s# 3ivjeli od davanja svoje radne snage) #"
ra"ne o'like nagrada i plaa po
i"vr%eno2 rad#.
Dr3avna vlast koja je na takvi2 privredni2 i dr#%tveni2 te2elji2a repre"entirala poredak
or2irala se # prvi2 vre2eni2a nakon isla2skog osvo4jenja prete3noga dijela .ol#otoka kao
i"'orna kraljevska vlast) jer kraljevi2a nis# postali i"ravni poto21i vi"igotske kraljevske
k#e nego pojedine li$nosti) naj$e%e i" kr#ga vi"igotsko4ro2anske aristokra1ije) koje s# #
povla$enj# pred neprijatelje2 i # otpor# njegov# nadiranj# stajale na $el# po4
CJJ
jedini6 regija i narodni6 sk#pina. 9skoro) poslije krai6 kole'anja) prevladalo je na$elo
nasljednoga prava) ali se ono 2oglo prenositi i po 3enskoj lo"i) pa ti2e i na poto2stvo
novoga roda "etove o'itelji.
Sredi%nj# dr3avn# #prav#) koja je 'ila napo2o kralj#) $inilo je kraljevsko vijee) # koje s#
#la"ili kralji1a) kraljevi odrasli sinovi te najvi%a svjetovna i 1rkvena aristokra1ija. To je vijee
'ilo "a2etak '#d#i6 1ortesa. Najvi%i #nk1ionari sredi%nje #prave 'ili s# palatinski gro)
vr6ovni vojskovo<a) 2ajordo2 i dvorski notar) a dr3avno se podr#$je dijelilo na groovije
koje s# i2ale #pravne) s#dske) poreske i vojne nadle3nosti. Iako s# s vre2eno2 groovi sve
vi%e pove"ivali svoj# javnopravn# #nk1ij# sa svoji2 privatnopravni2 polo3aje2 e#dalnog
"e2ljoposjednika) neprekidnost ratnog stanja na2etala je regionalni2 #pravlja$i2a
2e<#so'n# solidarnost i "ainteresiranost "a odr3anje kraljevskog a#toriteta. Ti2e se
odr3avala ose'#jna ravnote3a i"2e<# pro1esa e#dali"a1ije i 2onar6ijske str#kt#re dr3ave)
koja je # kasniji2 stoljei2a o2og#ila or2iranje nekoliko jaki6 politi$ki6 sredi%ta i) naj"ad)
#sporedo s kona$no2 po'jedo2 rekonkviste) nji6ovo teritorijalno sjedinjenje.
S o'"iro2 na "natn# privredn# i dr#%tven# ra"vrstanost 2e<# stanovni%tvo2) a i politi$ke
peripetije kro" koje s# prola"ile kr%anske dr3avne tvorevine na sjever# .irenejskog
pol#otoka) i nji6ovo je "akonodavstvo 'ilo ra"novrsno i # tijek# vre2ena se 2ijenjalo i
'ogatilo novi2 odred'a2a. Opi pravni osnov predstavljala je # Ast#rijsko4leonsko2
kraljevstv# i) "ati2) # Kastiliji) "'irka Li'er j#di1ior#2 ili !or#2 j#di1#2 @%panj. !#ero
j#sgo) $. #ero 6#sgoA koja se s2atrala "ajedni$ko2 pravno2 tradi1ijo2 i kojoj s# se
s#sljedi1e dodavali novi "akonodavni akti kraljevske vlasti.
Spe1ii$ne "akonske odred'e sadr3avali s# e#rosi pojedini6 gradova) o pose'no2 polo3aj#
gradskog stanovni%tva) o nji6ovoj i"#"etnosti od e#dalni6 da3'ina i k#l#ka) o re3i2# gradske
#prave) javne sig#rnosti i privrednog s#dovanja. Sve ostale ele2ente "akonitosti davao je i "a
gradove sveopi !#ero j#sgo) #" #va3avanje pojedini6 lokalni6 tradi1ija o'i$ajnog prava.
Dr3avne "akone koji s# se tijeko2 vre2ena #klapali # !#ero j#sgo donosili s# sa'ori prvaka i
naj#gledniji6 li$nosti) pa je # takvoj djelatnosti tako<er 'io jedan od "a2etaka stale%koga
parla2entari"2a %to s# ga # '#d#nosti predstavljali 1ortesi %panjolski6 kraljevstava.
:ednako kao %to je per2anentno ratno stanje predodre<ivalo politi$ke) privredne i dr#%tvene
odnose na kr%ansko2 sjever# .ol#otoka) tako je ono davalo 'itna o'ilje3ja i k#lt#rno2
ra"vitk# # ti2 o'lasti2a. O'ra"ovanost se sk#$ila sa2o na #"ak kr#g sveenstva i redovnika)
prvenstveno 'enedikti4na1a. Od svega starijeg %kolstva sa$#vale s# se sa2o 'isk#pijske i
sa2ostanske %kole) # koji2a se i"#$avao trivi#2 i Y#adrivi#2.
9 sa2ostanski2 knji3ni1a2a $#vala s# se knji3evna i pravna djela latinski6 klasi$ni6 pisa1a i
rasprave kr%anski6 a#tora. Ti s# se spisi prepisivali i ti2e #2no3avali. Me<# originalni2
djeli2a toga ra"do'lja naj'rojniji s# 'ili 3ivotopisi sveta1a i 2#$enika) vjerske 6i2ne i
kronike. Tako je # nepo"nato2 sredi%t# nastala t"v. Kronika kralja Aljonsa III.) koja se3e od
CDJ. do ,CC.L # sa2ostan# Al'elda) # pokrajini Rioja @Rio6aA) # Navarrsko2 kraljevstv#) 'ile
s# # IB. i B. st. napisane Al'eldinska i Vigilianska kronika. 9 isto vrije2e nastala je #
sa2ostan# Silos) # Staroj Kastiliji) K6roni1on Si4lense) # Sala2anki kronika 'isk#pa
Se'astijana @B. st.A) # 'isk#piji Astorga)
CJI
# kraljevstv# Leon) Sa2pirova kronika @BI. st.) a se3e od ,CC. do +,JA. Osi2 kronika pisali s#
se i anali) kao %to s# Kastilijanski anali @C*,>+I+A) .ort#galski anali ili K6roni1on
La#r'anense @,CC>***-A) Navarrska kronika @KodeZ de MaFa) ,,J. do kraja B. st.A. Od
3ivotopisa sveta1a) najsna3nije je djelo Vita !roFlani) 3ivotopis 'isk#pa # grad# Leon %to ga je
oko +J-. sastavio <akon Ivan.
:e"ik pravni6 spisa) knji3evni6 i povijesni6 djela na 1ijelo2 kr%ansko2 sjevero"apad# 'io je
latinski) ali je taj je"ik # #spored'i s klasi$ni2 latinski2 je"iko2 ve #velike i"2ijenio svoje
gra2ati$ke o'like i rje$ni$ki ond) ra"vijaj#i se pre2a o'li1i2a srednjovjekovni6
%panjolski6 govora) kao %to s# 'ili kastilijski @koji je te2elj dana%njega knji3evnoga
%panjolskog je"ikaA i gali1ijski) koji je srodan port#galsko2.
Na dr#gi2 podr#$ji2a k#lt#rni6 djelatnosti) graditeljstvo je na tl# Ast#4rijsko4leonskog
kraljevstva ostavilo nekoliko karakteristi$ni6 o'jekata i" VIII. i IB. st. # .raviji)
sjevero"apadno od Ovieda @oratorij kraljevske pala$e Ra42ira I. i 1rkva Sta Kristina de Lena)
o'oje i" sredine IB. st.A.
Osnovni stil 1rkveni6 gra<evina toga do'a 'io je ri2sko4'i"antski ili 7vi4"igotski8 stil
tro'rodne 'a"ilike na $etvorno2 ili pa$etvorno2 tlo1rt#) s tri apside i ravni2 drveni2 ili
ka2eni2 svodoviti2 krovo2. Taj se stil odr3ao do kraja B. st.) ali se ve od IB. st. # nje2#
osjea #tje1aj isla2ske #2jetnosti) karakteristi$an pose'i1e po l#kovi2a # o'lik# konjske
potkove. 92jetni$ki o'rti) pose'no "latarstvo) ostavili s# vei 'roj drago1jeni6 pred2eta) kao
%to s# raspela) 'isk#pski %tapovi) kovne ili drvene inkr#stirane k#tije) 'ron$ani svijenja1i i dr.
&nade se da s# "idovi 1rkvi 'ili #kra%eni reska2a) ali se od nji6 nije sa$#valo gotovo ni%ta.
Vei 'roj 2inijat#rni6 slika # r#kopisni2 knjiga2a) od koji6 najstarije po"nate potje$# 2o3da
jo% i" sredine VIII. st.) svjedo$i o isprva "ajedni$ki2 o'ilje3ji2a evropskoga
ranosrednjovjekovnog 2inijat#rnog slikarstva. Ali od B. st. # nji2a neosporno raste #tje1aj
kr%anske #2jetnosti kakva se ra"vijala na podr#$j# pod isla2sko2 vla%#.
Kr%anski .rivredne) dr#%tvene) politi$ke i k#lt#rne instit#1ije # isto$4
sjeveroistok ni2 dr3ava2a kr%anskog Sjevera na .irenejsko2 pol#otok# pola"ile s# # svo2
ra"vitk# od sli$ni6 po$etni6 odnosa kao i # sjevero"apadni2 dr3ava2a. T# je "ajedni$ki
pravni "'ornik !#ero j#sgo tako<er 'io "akonska osnova i najkarakteristi$niji i"ra" poretka
%to je 'a%tinjen i" vi"igotskog ra"do'lja i ra"vijao se dalje nakon 'er'ersko4arapske inva"ije.
.oslije osvojenja Bar1elone @,-IA dani s# na osvojeno2 podr#$j# "e2ljo4posjedi rana$ki2
ratni1i2a) a i svi2a oni2a koji s# 'je3ei pred 2#sli2ani2a tra3ili #to$i%te pod rana$ko2
vla%#. Kako raspolo3ive "e2lje "a te do%ljake) pored starosjedila1a) nije 'ilo dovoljno)
od2a6 je "apo$elo inten"ivno kr$enje dotad neo'ra<eni6 povr%ina.
!rana$ki doseljeni1i do'ivali s# privilegiran polo3aj. &e2lja i2 je davana # trajan posjed) #"
jedin# d#3nost da vr%e vojn# sl#3'#. Naj2oniji 2e<# nji2a 'ili s# nosio1i regionalne vlasti)
groovi. Nji2a je predavana # posjed sva "e2lja nji6ova teritorija koj# ve dotad nis#
posjedovali dr#gi slo'odni kr%anski "e2ljoposjedni1i. I" toga "e2lji%nog onda oni s# 2ogli
CJ5
podjeljivati "e2lj# o'ra<iva$i2a #" o'ave"# da i2 plaaj# o'roke # naravi ili pak kao
nagrad# "a vr%enje ra"li$iti6 vojni6 ili 1ivilni6 d#3nosti @'ene4:i1i#2A. Na toj se osnovi
or2irala so1ijalna sk#pina groovski6 sl#3'enikaE vikonta) 'ar#na i dr#gi6) koji s# 'ili
vr%io1i groovske j#risdik1ije # svo2e #pravno2 rejon# a "a #"vrat s# #'irali pri6ode sa
"e2lje koja i2 je 'ila dodijeljena kao nagrada "a sl#3'#. 9 t# s# sk#pin# pripadali i $lanovi
posada # tvr<ava2a i "a21i2a. Oni s# kao proesionalni ratni1i tako<er posjedovali "e2lji%na
i2anja koja s# o'ra<ivali selja1i) o'ave"ni da "a dodijeljeni ko2ad takve "e2lje daj# o'roke
# naravi.
Kako je i Kataloniji neprekidno tre'alo novi6 doseljenika) a i jer je to podr#$je 'ilo #to$i%te
2nogi6 'jeg#na1a) kraljevska je vlast dop#%tala na4seljeni1i2a da kr$e dotad neo'ra<en#
"e2lj# i"van teritorija gro ovi jski6 vlastelinstava. Oni s# je pri to2 do'ivali na d#gotrajan
posjed 'e" da3'in4ski6 tereta) pa s# se takvi posjedni1i s vre2eno2) na te2elj# ste$eni6
prava) pretvarali # slo'odne "e2ljoposjednike koje dok#2enti i" B. st. na"ivaj# pri2i6o2ini
ili 'o"adores @prvodoseljeni1i ili nova1iA. &ajedno sa "e2ljo2 pri2ali s# o'ave"# da vr%e
vojn# sl#3'# i polagali kralj# "akletv# vjernosti.
S vre2eno2 sve se ja$e o$itovalo nastojanje groova i njegovi6 na2jesnika da ra"li$iti2
sredstvi2a i te slo'odne "e2ljoposjednike podvrgn# # jednake va"alne odnose # kakvi2a s#
'ili i dr#gi 2anji "e2ljoposjedni1i na nji6ovo2 #pravno2 teritorij#. 9 'or'i protiv ti6
nastojanja slo'odni dose4Ijeni$ki "e2ljoposjedni1i do'ivali s# od rana$ki6 kraljeva povelje o
prav# da slo'odno raspola3# svojo2 "e2ljo2) ali s# i velika%i #spijevali pronai 2etode da
postign# svoj 1ilj. 9" ostala sredstva) ne isklj#$#j#i ni 'r#taln# sil#) oni s# slo'odne 2ale i
srednje "e2ljoposjednike o'darivali dijelo2 svoga i2anja) #" #vjet va"alske podlo3nosti "a
taj dio "e2lje. S vre2eno2) 2e<#ti2) to se stanje va"alske podlo3nosti #opavalo na 1io
"e2ljoposjed. Ti2 p#te2 generali"irala se e#dalna 6ijerar6ijska pira2idalna str#kt#ra
"e2ljoposjedni$ke klase) karakteristi$na "a "apadnoevropski tip e#dalnog poretka.
Neposredni o'ra<iva$i "e2lje koj# s# posjedovale sve ra"li$ite kategorije "e2ljoposjednika
'ili s# da3'ina2a optereeni selja1i @1ensatoriosA. Opo2 evol#1ijo2 # t# s# se jedinstven#
kategorij# post#pno slijevali i poto21i neko ne"avisni6 i sa2ostalni6 2ali6 vlasnika "e2lje i
poto21i neko ograni$eno slo'odni6 i neslo'odni6 dr3ala1a $esti1a veleposjedni$ki6 i2anja
@kolona i servaA. Svi s# oni postajali ve"ani #"a "e2lj# koja je pripadala svjetovni2
odli$ni1i2a) ratni1i2a ili 1rkveni2 #stanova2a i oso'a2a.
Na podr#$j# sjeveroisto$ni6 kr%anski6 dr3ava # Mpanjolskoj vr6ovna se dr3avna vlast
i"gra<ivala ra"li$ito. 9 Navarri i Aragon# pojavili s# se najprije i"'orni vo<e) a "ati2 s# se
pretvarali # nasljedne nosio1e 2onar6ijske vlasti. Do po$etka BI. st. takva se sit#a1ija #
Navarri i"gradila potp#no) a # Aragon# je jo% 'ila # "a2etk#.
Katalonija je) naprotiv) 'ila sastavni dio !rana$koga 1arstva. 0ro Bar1elone i2ao je polo3aj
2arkgroa ili 2arki"a) pa je 'io na2jesnik 1entralne dr3avne vlasti. I njegov se polo3aj
postepeno pretvarao # nasljedn# vlast) a takvo2 s# ra"vitk# te3ili i njegovi podre<eni groovi.
On se ostvario najprije na najvi%oj ra"ini) tijeko2 IB. i B. st.) #sporedo sa sve vei2 ras#lo2
Karolin%kog 1arstva) pa je # B. st. 'ar1elonski 2arkgro 'io akti$no ne"avisan.
5- Srednjovjekovno do'a povijesnog ra"vitka
CJG
Opa ra"ina k#lt#re %iroki6 slojeva stanovni%tva # sjeveroisto$ni2 kr%anski2 "e2lja2a na
.irenejsko2 pol#otok# 'ila je veo2a niska. Ali # neki2 1rkveni2 sredi%ti2a $#vale s# se
jake tradi1ije klasike i ranokr%anske epo6e. Takvi 1entri 'ili s# # prvo2 red# 'rojni
sa2ostani. 9 nji2a s# postojale vrijedne knji3ni1e i skriptoriji. .ri sa2ostani2a i neki2
'isk#pija2a postojale s# i %kole # koji2a se vr%ila nastava ne sa2o i" 6#2anisti$ki6
pred2eta) nego i prirodo"nanstveni6. Tako je # grad# Vi16# st#dirao 2ate2atik# i
astrono2ij# redovnik 0er'ert) '#d#i nad'isk#p Rei2sa i od +++. papa @Silvestar IIA. 9
Kataloniji s# djelovali #gledni 2ate2ati$ari) kao L#4pito) Bonilio) Oliva) i dr.
.rovansalsko pjesni%tvo #tje1alo je na najranij# etap# katalonskog pjesni%tva) a "ati2 se ono
ra"vijalo sa2ostalno. &natne #spje6e ostvarilo je tek # BII. stolje#.
Na podr#$j# likovni6 #2jetnosti sa$#vali s# se krasni spo2eni1i rane ro2ani$ke #2jetnostiE
opatijska "grada sa2ostana # Ripoll#) 1rkve # /lori i San Martin# de Kanigo @sve #
KatalonijiA) "ati2 sa2ostan San :#an de .ena) 1rkva San .edro el Viejo) # =#eski) kao i
"a2ak Loarre @sve # Ara4gon#A te sa2ostan Lejre i Santa Maria de Sang#esa @sve # NavarriA.
I kiparstvo je ostavilo nekoliko "ani2ljivi6 djela) kao kip Santa Maria la Real) # Ira16e4#)
likovi kri3nog p#ta # Solsoni) kapiteli 1rkve San .edro de
R#eda i dr.
Veo2a velik# vrijednost i2a rano katalonske "idno i #ljno slikarstvo) kao najstarije na
evropsko2 "apad# @pri2jer1i # 2#"eji2a Leride) Vi16a i Bar1eloneA) a sa$#vani kodeksi i"
B. st. sadr3e 2noge veo2a drago1jene 2inijat#re.
CJC