Sveuilite u Zagrebu

Akademija likovnih umjetnosti

Seminarski rad

Walter Benjamin

Umjetniko djelo u razdoblju tehnike

reprodukcije

Uvod u likovnu umjetnost

mr.sc. Enes Quien

Maura Batarilovi
Animirani film i novi mediji
Svibanj, 2013.g.

Predgovor
U poecima kapitalistikog naina proizvodnje Marx vodi istraivanja, usmjeravajui ih kao
prognostiku vrijednost. On prouava temeljne odnose proizvodnje, a time objanjava emu vodi
kapitalizam, te to se od njega moe oekivati.
Zahvaajui sva podruja kulture, uvijeti proizvodnje se mjenjaju. Prognostiki zahtijevi tad
stoje iza teza o razvojnim tendencijama umjetnosti u sadanjim uvijetima proizvodnje.
Pojmovi koje prvi put uvodimo u teoriju umjetnosti razlikuju se od uobiajenih time to su
potpuno neupotrebljivi za ciljeve faizma. Upotrebljivi su, meutim, za formuliranje
revolucionarnih zahtjeva umjetnike publike.
1.
Naelno, umjetniko djelo moglo se od uvijek reproducirati. U tehnikom smislu reprodukcija je
neto novo, neto to se razvijalo kroz povijest. U odnosu na odlijev,otisak i drvorez, pojava
litografije poetkom devetnaestog stoljea oznaava pomak. Litografija je mnogo preciznija, te
je omoguila ilustriranje svakodnevice.
Ono to oko vidi ruka ne moe toliko brzo nacrtati, stoga je izum fotografije bila velika
prekretnica, pogotovo kada je fotografija evoluirala u film. Filmski operater fiksirao bi sliku
istom brzinom kojom glumac govori te bi tako dobio reprodukciju kretnje i govora.
2.
Okolnosti u koje moe dospijeti proizvod tehnike reprodukcije umjetnikog djela, ne moraju
nauditi njegovoj strukturi, ali ga u svakom sluaju, liavaju svoje autentinosti.
u doba tehnike reprodukcije umjetnikog djela propada njegova aura. Proces je
simptomatian; njegovo znaenje daleko nadilazi podruje umjetnosti.
Umnoavajui reprodukciju nadomjeta njezinu jednokratnu pojavu umnogostruenom.
3.
Opanje nije uvijetovano samo prirodno, nego i historijski.
Auru prirodnih tvorevina definiramo kao jednokratnu pojavu daljine. Takav opis prua laku
spoznaju drutvene uvjetovanosti sadanjeg razaranja aure. Drutvena uvijetovanost sadanjeg
razaranja aure poiva na dvije okolnosti, a obje su vezane za sve vee znaenje masa u
dananjem ivotu. Utjecaj realnosti na masu I mase na realnost, dovodi nas do procesa
neogranienog dosega miljenja I promatranja.
4.
Odraz u predmetu je tradcija djela koja je proizala iz jedinstvenosti toga vremena. Sukladno s
mjenjanjem ljudskih shvaanja, mjenja se I kontekst djela. Pojavom kulta prvi put se susreemo
s urastanjem umjetnikog djela u kontekst tradicije; najstarija umjetnika djela nastala su u
slubi rituala.
jedinstvena vrijednost autentinog umjetnikog djela utemeljena je u ritualu u kojem je
posjedovala svoju izvornu i prvu upotrebnu vrijednost.

Pojavom fotografije, prvog revolucionarnog reprodukcijskog sredstva, umjetnost poinje osjeati

poetak krize. Odgovara uenjem o lart pour lartom iz kojeg nastaje ideja o istoj umjetnosti
koja odbacuje svatko odreenje predmetnou.
Tehnika reprodukcija umjetnikog djela oslobaa djelo njegovog prisudstva u ritualu. Po prvi
put u povijesti, zahvaljujui tehnikoj reprodukciji umjetnikog djela, djelo se prestaje
povezivati s ritualom.
5.
Meu razliite naglaske uz koje se odvija recepcija umjetnikog djela, istiu se dva polarna;
kulturna i izlobena vrijednost. Zahvaljujui raznim metodama tehnike reprodukcije mogunost
izlaganja umjetnikog djela je porasla da kvantitativno pribliavanje njegova dva pola izaziva
kvalitativnu promjenu njegove prirode.
6.
Pojavom fotografije, izlobena vrijednost poinje potiskivati kultnu. U ranoj fotografiji
pojavljuje se portret sa eljom za odravanjem sjeanja. Atget snima puste parike ulice,
ovijekovjeuje ih. One postaju dokazni material u procesu povijesti.
7.
Promjena funkcije umjetnosti, koja izmie iz vidog polja stoljea, dugo je bila skrivena i u
dvadesetom, koje je doivjelo razvoj filma.
8.
Aparatura koja gradi i gledateljiima prikazuje tvorevinu filmskog lika, nije sposobna tu kreaciju
potivati i percipirati kao cijelina. Tako je tvorba glumca podvrgnuta nizu optikih ogleda, te za
razliku od kazalinog, filmski glumac moe svoju glumu prilagoditi publici.
Publika se uivljava u glumca samo onda ako se uivi u aparat.
9.
Pirandello u svom romanu Panja, snimamo pie Filmski glumac osjea se kao u progonstvu.
Nije samo prognan s pozornice, ve I od sebe. Tijelo glumca nestaje, iliava se sebe I svoje
realnosti, svog ivota, svog glasa i umova koje izaziva pomicanjem. ovjek se nalazi u situaciji
da djeluje itavom svojom realnom osobom, ali je lien njezine aure; aura je vezana uz njegovo
ovdje I sada, ne postoji kopija aure.
Nema jasno izraene opreke izmeu umjetnikog djela koje potpuno podlijee tehnikoj
reprodukciji I koje je kao film ak I njezin plod, nego to je to kazalina pozornica.

10.
Trite koje glumac tei impresionirati jest ono od ega ivi, a ivi sa svojim odnosom s
kamerom, sudjelujui sa svime to raspolae; energijom, tijelom, srcem Takvo sudjelovanje
moe nametati nelagodnost, nov strah, koji po Pirandellu obuhvaa glumca pred aparaturom.
Ako gledamo dananju tampu, oako moemo uvidjeti razlike izmeu one nekad i ove sad.
Danas je mnogo italaca koji piu i objavljuju. Razlika izmeu autora i publike poinje gubiti
svoj naelni karakter, a italac je neprestano spreman postati pisac. S takvim se obratima
susreemo I u filmu. Dio glumaca u ruskim filmovima predstavlja upravo sebe, i to u prvom redu
svoj radni proces.
11.
Zvuno filmska snimka prua pogled koji se prije nikada nigdije nije mogao zamisliti. U
filmskom ateljeju aparatura tako duboko prodire u stvarnost da njezin ist aspekt, bez stranog
tijela aparature, plod posebne procedure, snimke, fotografskog aparata i montae.
12.
Tehnika reproduktivnost umjetnikog djela mijenja odnos mase prema umjetnosti. Kino
zahtijeva gledanost mase, dok slikarstvo nije namjenjeno da bude predmetom simultane
kolektivne recepcije. Problem se stvara zbog neorganiziranosti same mase u zajednikom
pogledu na sliku.
13.
Film otkriva skrivene stvari u ve vienom. Usporena snimka prikazuje viene elemente uz
mnogo neoznatih. Sitni fragmenti vremena uhvaeni kamerom, trenutka hoda koji mi inae ne
percipiramo kao takvim, nismo ga svijesni, sada nam postaje vidljiv.
14.
Dadaizam uvodi nove umjetnike ekstravagancije ostvarene novim umjetnikim oblicima I
formama. Sama trina vrijednost se rtvuje jer obeauje material, unitavaju auru svojih
tvorevina.
Cjelokupni dadaistiki odnos izaziva skandal, jer je cilj izazvati javno negodovanje. Platno filma
i platno slike razlikuju se. Slika je glediva na nain koji izaziva asocijacije unutar promatraa,
dok je film nemogue motriti na taj nain, jer ono to obuhvaamo pogledom u trenu se ve
mijenja, postaje neto drugo, drugaije. Duhamel, ne razumjevajui znaenje filma opisuje ga
biljekom: Ne mogu vise misliti to hou. Pokretne slike nadomjetaju moje misli.

15.
Masa je matrica po kojoj se danas preobraavaju svi uvrijeeni stavovi prema umjetnikim
djelim. Duhamel smatra da je jedina dobra strana filma sudjelovanje koje pobuuje u masama.
Za njega je film igra koja ne zahtijeva nimalo koncentracije, ne budi nikakvu nadu, osim
smijenog oekivanja da se postane glumcem.
Mnogi su umjetniki oblici nastajali i nestajali. Arhitektura kao prototip umjetnikog djela
doivljavala se kolektivno i dekoncentrirano. Ona je primjer stalnog obnavljanja i razvitka, od
prapovijesti do danas. Prihvaa se na dvije razine; taktilnoj i optikoj. Taktilna nema pojam za
kontemplaciju s podruja vizualnog. Navika se nadvladava uvoenjem taktilne recepcije. Odnos
prema djelu postupkom navike moe se smatrati i rastresenou, jer je savladavanje zadaa u
stanju rastresenosti pokazatelj kako je njihovo rjeenje postalo navikom. Takoer i ovdje film
ima svojih slinosti. Promjene u stanjima djeluju na oblike percepcije. Publika dolazi u poloaj
ocjenjivaa, kulturna vrijednost se potiskuje, ocjenjivaki stav kina ne zahtijeva panju.
Pogovor
Faizam nastoji organizirati novonastale proleterske mase, svoj spas vizualizira u doputenju
njihovog dolaska do izraza, no nikako do svog prava. Tei estetizaciji politikog ivota. Daljnja
nastojanja zavravaju ratom, kao oblikom za ostvarenje nekog cilja kojeg zahtjeva ta ista masa,
tj. politika.
Marinettijev manifest sadri gorinu koja je uzrokovana ratom. Sam rat u centru je zapaanja kao
rezultat zamjene i nametnute odluke u prostoru. Taj prostor sada je prepun metalne, razarajue
tehnologije. Ustanak tehnike ljudskim materijalom namiruje potrebe. Umjesto upotrebe za vie
ciljeve opstanka i ivljenja, primjenjuje se za unitenje istoga.