FERDINAND DE SAUSSURE

I STRUKTURALIZAM
Ferdinand de Saussure
(1857-1913)

Teza o primitivnom vokalnom

sustavu u indoeuropskim jezicima
(1878. ili 1879)

Profesor na Sveuilitu u enevi (od

1891. do smrti): od 1906. predaje
opu lingvistiku
 William Dwight Whitney:
ameriki sanskrtolog i komparatist

Jezik je drutvena pojava, a lingvistika povijesna

znanost
Jezik se sastoji od znakova koji su arbitrarni
Graa jezika je glas kojim se oznauje smisao
W. D. Whitney spona koja povezuje ameriki i
europski strukturalizam

Jan Ignacy Baudouin de Courtenay:

poljski lingvist

Zanimanje za opelingvistika teoretska pitanja

Razlikuje jezik i govor
Jezina statika/jezina dinamika: Saussureova
sinkronija/dijakronija jezik je u stalnom gibanju
Razlikuje drutvenu i psiholoku dimenziju jezika
Razlikuje glas i fonem (razlikovna uloga)
Cours de linguistique gnrale

Teaj ope lingvistike (1916)

Revolucionarno djelo za povijest lingvistike:
tekst na koji se poziva veina
strukturalistikih pravaca
Saussure nije napisao knjigu kojoj se navodi
kao autor: studentske biljeke

Charles Bally i Albert Schehaye:

objavili Saussureova predavanja iz ope
lingvistike (1906. do 1911)
Riedlingerove i Degallierove biljeke

Robert Godel (1957): objavio biljeke E.

Constantina
Cours de linguistique gnrale
Francuska lingvistika kola
enevska kola
Socioloka lingvistika kola

Jezik kao drutvena institucija:

mora se promatrati u vezi s drugim
drutvenim injenicama
* heterogena drutvena injenica

Jezik kao sustav arbitrarnih znakova:

prouavanje jezika treba dovesti u vezu s
prouavanjem znakova: SEMIOLOGIJA

Semiologija: opa znanost koja se bavi

ivotom i ustrojstvom znakova u drutvu
* Saussure utemeljitelj semiologije u Europi
 Pet temeljnih dihotomija

1. JEZINA DJELATNOST: jezik/govor

2. JEZINI ZNAK: oznaeno/oznaitelj
3. PRISTUP JEZIKU: interna lingvistika/eksterna lingvistika
4. PERSPEKTIVA: sinkronija/dijakronija
5. VRSTE ODNOSA U JEZIKU: sintagmatski/asocijativni odnosi

Forma/supstancija
Sustav (sistem)/vrijednost
Razlikovnost/opozicija
 1) JEZINA DJELATNOST: jezik/govor

JEZINA DJELATNOST JEZIK GOVOR

ili ljudski jezik openito
(franc. langage)
Sposobnost svojstvena
ljudima da se
sporazumijevaju
glasovnim znakovima
* dobivena od prirode
Raznorodna i nehomogena
(franc. langue) (franc. parole)
Sustav znakova u Individualna primjena
odreenoj ljudskoj jezika u komunikaciji
zajednici *individualna kategorija
*drutvena kategorija
Jezik je nuan za govornu
Dio jezine djelatnosti: komunikaciju:
cjelina po sebi i naelo bez jezika, govor bi bio
klasifikacije nerazumljiv

Zadire u razliita podruja Neodvojiv od govora Ostvaruje se prema

(fizikalno, fizioloko, (prema kojemu je u pravilima jezika kao
psihiko podruje) opreci) sustava znakova

Obuhvaa ukupnost jezinih Jezik pripada kolektivu: Individualna i trenutna

pojava i pojedinanih jezika pripada govornicima realizacija individualne
danoga jezika volje
 Govorni krug
(franc. circuit de la parole)
 2) JEZINI ZNAK: oznaeno/oznaitelj

Jezini znak: psihika ili mentalna veza

izmeu oznaenog (pojma) i oznaitelja
(glasovne slike)

Oznaeno: predodba o nekoj stvari

(znaenje elementa)

Oznaitelj: predodba o glasovnom

ostvaraju imena (glasovni izraz za
dotino znaenje)
 2) JEZINI ZNAK: oznaeno/oznaitelj

JEZINI ZNAK se temelji na tradiciji

Veza izmeu oznaenog i oznaitelja

je psiholoka, uzajamna, automatska
i arbitrarna

ARBITRARNOST
*sastavnice jezinog znaka se
moraju nauiti ne mogu se
predvidjeti
*osigurava stabilnost jezinoga
znaka
 3) PRISTUP JEZIKU:
interna/eksterna lingvistika

INTERNA LINGVISTIKA EKSTERNA LINGVISTIKA

Prouavanje jezika kao sustava koji
priznaje samo svoj vlastiti red
*sustav za sebe
Saussure: Lingvistika mora
definirati svoje podruje djelovanja
*primarnu bit jezika moe prouiti
samo lingvistika
Prouavanje jezika s razliitih
stajalita (knjievnost, povijest,
sociologija, politika...)
*vanjski elementi jezika
Saussure: Eksterna lingvistika ne
moe doprijeti do biti jezika
 4) JEZINA PERSPEKTIVA:
sinkronija/dijakronija

SINKRONIJA DIJAKRONIJA
Prouavanje
Prouavanje
funkcioniranja jezika u
funkcioniranja jezika u
danome trenutku
njegovom razvoju
*jezino stanje u danom
*razvojne faze u vremenu
vremenskom presjeku
Razvojna/dijakronijska
Statika/sinkronijska
lingvistika
lingvistika
 5) VRSTE ODNOSA U JEZIKU
sintagmatski/asocijativni odnosi

ASOCIJATIVNI ODNOSI SINTAGMATSKI ODNOSI

In absentia In praesentia

Jezini elementi (rijei) se Linearnost jezika ne doputa

povezuju u mozgu s
mnogobrojnim jezinim
elementima (rijeima) s
kojima imaju togod
zajedniko (znaenje ili izraz)
Nije mogue unaprijed
predvidjeti broj elemenata
niti njihov hijerarhijski slijed
istodobnu realizaciju dvaju
jezinih elemenata
*ulanavanje elemenata
SINTAGMA - kombinacija
dvaju ili vie elemenata
*element u sintagmi dobiva
vrijednost time to je u
opreci prema drugim
elementima
 Jezik (langue) - uspostavljen sustav Arbitrarnost jezinog
arbitrarnih znakova znaka titi jezik od svakog
* poznaje samo svoj vlastiti red pokuaja da ga se mijenja

Vrijednost (valeur) - sustav ekvivalencija Vrijednost jednoga

izmeu stvari razlina reda, izmeu elementa proizlazi iz
oznaenih i oznaitelja istodobne prisutnosti
*element smisla drugih elemenata
 Svaki se jezini segment
Razlike nose znaenje temelji na tome to se ne
preklapa s drugim segmentom

U jeziku postoje samo razlike: vrijednost se mijenja samo

zato to je neki susjedni element pretrpio promjenu

Ono to elementi jesu sami

po sebi (i materijalnom
Supstancija sastavu)

FORMA - splet odnosa u koje

elementi u sustavu stupaju
*jezik je forma