Link

za
animaciju
Neodidacta:
http://www.neodidacta.com/multimedija/elementi_stroje
va/tarni_prijenos.html
Link DSG mjenja:
http://www.presretac.com/zanimljivo/tehnologija-imehanika/dsg-mjenja-246.html

Planetarni prijenosnici
Planetarni prijenosnici vrsta su zupanikih prijenosnika
u kojima neki zupanici (tzv. planeti) uz rotaciju oko
vlastite osi izvode jo i kruno gibanje po unutarnjem
obodu sredinjeg (tzv. sunanog) zupanika.
Pogonsko i gonjeno vratilo su koaksijalni.

Kod planetarnih prijenosnika neki lanovi prijenosnika,

tzv. sateliti izvode dva istodobna gibanja, rotiraju

uloeni u drau koji takoer rotira oko svoje osi

uloene u kuitu.
Zupanici kojih se osi poklapaju s centralnom osi,
nazivaju se sunani ili centralni zupanici. Centralni
zupanici mogu imati vanjsko i unutarnje ozubljenje ,a
mogu biti elnici i stonici.

Primjena planetarnih prijenosnika:

-Motorna vozila
-Alatni strojevi
-Transportni ureaji
Snaga koja se dovodi sunanom zupaniku dijeli se na
onoliko zupanika koliko ima satelita. To omoguava
nie optereenje pojedinih zupanika, a time i manje
module.
Planetarnim nazivamo one prijenosnike kod kojih makar
jedan glavni lan, osim gibanja oko vlastite osi, obavlja
i gibanje oko neke druge osi.
Planetarni prijenosnici sa samo jednom ruicom zovu se
jednostavni a s dvije ili vie sloeni.
Veina jednostavnih planetarnih prijenosnika snage
sastoji se od dva centralna (sunana) zupanika, jednog

ili vie planetarnih zupanika s njihovim nosaem

(ruicom) te kuita.
Postoje dvije velike skupine planetarnih prijenosnika:
-prijenosnici s otvorenim zupanikim lancem
- prijenosnici s zatvorenim zupanikim lancem

Prema sloenosti dijelimo zupanike

prijenosnike na jednostavne i sloene.

planetarne

Konstruktivna graa:
Obini / jednostavni otvoreni planetarni prijenosnik

Obini / jednostavni otvoreni planetarni prijenosnik

Jednostavni planetarni prijenosnici su prijenosnici s

otvorenim i zatvorenim lancem zupanika i samo
jednom ruicom (R).
Sloeni planetarni prijenosnici imaju vie od jedne
ruice (nosaa planetarnih zupanika) ili su sloeni od
vie jednostrukih planetarnih prijenosnika.
Oznaavanje jednostavnih planetarnih prijenosnika
obavlja se uz pomo dvaju slova abecede i dviju brojki.
Na prvom mjestu stavlja se brojka 1 ili 2, to oznaava
je li je prijenosnik jednostruk ili dvostruk, to jest je li
mu planetarno kolo jednostruko, odnosno je li je samo

jedno ili je stupnjevano. Na drugom, odnosno na treem

mjestu je kombinacija slova I i A, koja simboliziraju
jesu li centralni zupanici s unutranjim (I), ili s
vanjskim (A) ozubljenjem.

Oznaka 1AI - jednostruk prijenosnik, centralni

zupanici s vanjskim (A) i s unutranjim ozubljenjem
(I).
Obini / jednostavni povratni planetarni prijenosnik

Oznaka 2AA - dvostruki prijenosnik,

zupanici s vanjskim (A) ozubljenjem.

centralni

Obini / jednostavni povratni planetarni prijenosnik

Oznaka 2II
(dvostruki prijenosnik, centralni zupanici s unutranjim
ozubljenjem (I).
Obini / jednostavni povratni planetarni prijenosnik

Obini / jednostavni povratni planetarni prijenosnik

Zupanici normalne izvedbe jednostavnog planetarnog

prijenosa:

Shematski prikaz jednog sloenog planetarnog

prijenosa:

Za raunsko odreivanje prijenosnih omjera gibanja

zupanika kod planetarnog prijenosnika moraju brzine
vrtnje dobiti odgovarajue predznake, plus (+) za
gibanja u smjeru gibanja kazaljke na satu, a minus (-) za
gibanja suprotna smjeru gibanja kazaljke na satu.
Za svaki tip prijenosnika potrebno je napraviti
cjelokupnu analizu gibanja svih zupanika u
meusobnim odnosima.

Planetarni prijenosi prikladni su za izradu reduktora s

veim prijenosnim omjerima uz manje dimenzije i
teine, nego to je to sluaj s reduktorima s drugim
vrstama zupanih prijenosa.
Slijedee prednosti planetarnih prijenosnika jesu
koaksijalnost vratila, vea iskoristivost i mirniji rad
nego kod obinih zupanih prijenosnika. Planetarni
prijenosnici upotrebljavaju se u diferencijalima

motornih vozila, u mjenjaima motornih vozila, u

pogonskim ureajima brodova, u brojilima, dizalicama,
alatnim strojevima, odnosno tamo gdje je nuno dobiti
veliki prijenosni omjer s pomou relativno jednostavnog
mehanizma.

Izbor prijenosnika
1.Vrsta reduktora
S obzirom na konstrukcijske potrebe i mogunosti
ugradnje moemo izabrati:
-Reduktor s prigraenim elektromotorom
-Reduktor bez motora
-Reduktor bez motora s postoljem za motor
-Reduktor posebne izvedbe
2. Oblik ugradnje
Oblici ugradnje opisani su skraenicama u normi DIN
42950. Reduktori se izrauju s nogama (B3), s
prirubnicama (B5 ili B14) i s nogama i prirubnicom.
Shematski prikaz zupanih reduktora:

3. Izlazni broj okretaja

Izlazni broj okretaja za reduktore s elektromotorom
biramo iz tabela koje daje proizvoa reduktora, a za

reduktore bez motora izlazni broj okretaja raunamo iz

prijenosnog omjera reduktora i ulaznog broja okretaja.

4. Veliina reduktora
Za izbor veliine reduktora potreban nam je okretni
moment na izlaznom vratilu povean za pogonski
faktor:

N
M t 9550 f B
n
Mt = okretni moment na izlaznom vratilu (Nm)
N = nominalna snaga reduktora (kW)
n = izlazni broj okretaja (min )
fB = pogonski faktor
Odreivanje pogonskog faktora
fB = fB1 fB2 fB3
fB1 = faktor trajanja pogona na dan
fB2 = faktor temperature okoline
fB3 = faktor trajanja optereenja reduktora po satu
Pogonski faktor odreuje se prema vrsti optereenja:
Vrsta optereenja I ravnomjerni pogoni bez udara
Vrsta optereenja II pogon s lakim udarima
Vrsta optereenja III neravnomjerni pogoni s jakim
udarima.

Podatke za odreivanje pogonskog faktora proizvoai

prijenosnika daju u obliku tablica, dijagrama ili
nomograma.

Trenje kao sila u prijenosnicima i spojkama

Tarni prijenosnici s konstantnim prijenosnim

omjerom
Tarni prijenosnici temelje se na prijenosu obodne sile
trenjem. Uobiajeno je tarnim prijenosom zvati prijenos
s neposrednim dodirom tarnih tijela.
Tarni prijenosnici izvode se s paralelnim i ukrtenim
osima. U sluaju sparivanja tvrdog i mekog ili mekih
materijala (ei sluaj, radi veeg faktora trenja),
dimenzije, sile na leajeve, klizanje i stupanj
iskoritenja manji su nego kod remenskog prijenosa.
Istodobno su osni razmak, teina i cijena manji od
remenskog. Kod "tvrdog" sparivanja pojavljuje se dosta
velika buka, a potrebno je i podmazivanje prijenosnika.
Tarni prijenos s cilindrinim tarenicama:

Potrebno je, konstruktivno, predvidjeti ureaj za

ostvarenje normalne sile prijenosa (obino oprugom). U
normalnoj se izvedbi rade za snage do 25 kW i obodne
brzine do 25 m/s.

Prijenosnici s promjenjivim prijenosnim omjerom

Ovoj skupini prijenosnika pripadaju prijenosnici koji za
odreenu, konstantnu brzinu
vrtnje pogonskog stroja opskrbljuju radni stroj razliitim
brzinama vrtnje. To se odvija na dva osnovna naina:
skokovito i kontinuirano. Kada se radi o skokovitoj
promjeni prijenosnog omjera (vozila, alatni strojevi), u
pravilu se radi o mehanikim prijenosnicima, najee
sa zupanicima (prijenos obodne sile oblikom). esto ih
zovemo i mjenjai, mada se cijela skupina moe nazvati
istim nazivom. Kontinuirana promjena prijenosnog
omjera postie se primjenom mehanikih (tarnih),
hidraulikih (hidrostatskih i hidrodinamskih) i
elektrinih prijenosnika.
Uobiajeno je stanje mehanikih tarnih prijenosnika
zvati varijatorima, dok se hidrauliki i elektroniki
prijenosnici iste vrste esto nazivaju pretvaraima. U
novijoj literaturi prevladava naziv podesivi prijenosnici
Mehaniki varijatori
Prema geometriji i kinematici te zavisnosti jesu li tarna
tijela u posrednom ili neposrednom dodiru proizvodi se
danas vrlo velik broj izvedbi ovakvih prijenosnika.