X.

NIN
PRIVREDNI I DRUSTVENI
RAZVOJ OPEINE
Novembar 1989. godine
lzdaie NIRO
,,Privredni ptegled", Beograd,
Mar5ala Birjuzova 3-5'
Telefoni: 62:,5-57 6, 625296,
centrala 182-888
Glavni

odgovorni urednik

DurSan

DORDEVIC

Urednik publikac[ie
Dinko JELIOC
Redakcioni odbor:

Jovo KABLA\
Nevena

ZtlN[c,

Zonn BILANDZIJA
Pa5ko PAJIC

ee,oo

neirovic.

Dr:ago JARAMAZ,

Dinko JELIOC
Organizacija

realizacija

publikacije Dinko JELICIC

Urednik-redaktor
Mirjana POROBIC

'

Likovno-grafidki urednik
Milica PRIDRASKI

Na osnoyu miiljenja Sekretarijata za

kulturu SR lirbije 413-238/02 od 8. marta
1973. godine, ne placa se porez na promet.

"

P"u-U.

opdine Knin s povr5inom od 1.079 km2 i sa oko 42.000

stanovnikajel integralni, a zbog svog izvanrednog geoprometnog poloZaja i
integrativnidio prostora Dalmacije i nalazi se na tromedi Like, Bosne i
Dalmacije. Omedeno je teritorijem op6ina: Bosan sko Grahovo, Sinj, Dmi5,
Sibenik Benkovac, Obtovac, Gradac i Donji l^apac. Podrudje zahvala
Kninsko polje, Kosovo polje, Podinarje, istodni dio Bukovice, jugoistodne predgorje
Velebit4 Uilice, Dinare i sjevemi dio Promine. Konfiguracija terena varira od najvecih planinskih visova - Dinara 1.831 m (najvi5i vrh SRllrvatske) do Kninskog polja220 m nadmorske visine. Brdsko-planinski dio zauzima oko 600/o podrudja.
Najve6e prirodno bogatstvo op6ine je relativno obilje izvorske vode i vodnih tokova. Vodni
tokovi predodredili su i izuzetno povoljan poloZaj op6ine i posebno grada Knina. UnskobutiSnidki prolaz kao klimatski i visinski najpovoljnija tasa kroz dinarski masiv ima strateSki znadaj
za Jugoslaviju, a prema jadranskoj obali pravcima rijeka Zrmanje, Krke i cetine, diji su gomji
rokovi na podrucju ove opiine. izgradene su Zeljezniike-pruge iceste doZadra, Sibenika i
Splita" gdje se ostvaruju i glavni razvojni interesi ove opiine.
Podrudje opdine karakterizirano je submediteranskim tipom kiime. To je prijelazni tip klime
izmedu mediteranske i kontinentalno planinske. Srednja godi5nja temperatura zraka u Kninu
je 12,90 C, s tim da je u januaru srednja mjesedna 3,50 C, a u julu i avgustu 22,20'.C. Srednja
godi5nja kolidina oborina je od 1.000 do 1.250 mm. U prosjeku godi5nje ima 2.200 do 2.300
sundanih sati.
Geoloiku strukturu op6ine karakteriziraju vapnenci iz krednog i tercijalnog perioda. Detaljna
geolo5ka istraZivanja podrudja napravljena su prilikom izrade osnovne geolo5ke karte
1:100.000. Na podru ju op6ine najrasprostranjenije su mineralne sirovine boksit i gips, zatim
ugljen i i,eljezo, te Sljunak i pjesak. Osim toga ima pojava kaolina i fosforita. Neka od rudnih
bogatstava eksploatiraju se decenijama:glina u Strmici, gips u Kosow polju, boksit i fosforit
u Erveniku i odnedavna mrki ugalj u Modrinom Selu.
Obradive povrSine iznose 107.300 ha, a na oranice, vo6njake, vinograde i livade otpada
15.200 ha. Kninsko i Kosovo polje sa oko 2.500 ha predstavljaju najproduktivnije tlo. Pa5njaci se prostiru na 55.000 ha, a Sumsko zemlji5te raspolaZe sa 36.701 ha, od dega cmogoridne
Sume 2.929 ha i bjelogoridne Sume 33.772 ha. Uzgaja se kukuruz, p5enica, jedam, povr6e, vo6e i vinova loza.
iako je u punom smislu te rijedi bilo
Stodarstvo j

ekstenzivno
1.451 konj,
ni

bilo: 105.860 ovaca,6'6'75 goveda'

pdela" Sto

izdaleka nisu
Zivotinjski svijet kninske krajine je bogal pa je lov
iskori5tene mogu6nosti uzgoja.

u isto vrijeme pokazuje da

sportski ribolov vrlo razvijen'

NASELIA I

STANOVNISTVO
odrudje opcine moZe se podijeliti na:
sredi5nji razvijeniji dio, koji obuhvaca
grad Knin i naselja koja gravitiraju
plrylnim dolina ma Krke i Buti5nice i

1",

s*'d::oPcltsAs:lj!

,j

6NAOA

O D' O V A

oP c | tr

KULTURNI ZIVOT
a vrijeme stare Jugoslavije

PRIVREDNI RAZVOJ
nin i qiegova opdina prikfiuceni
tek 1921. godine Jugoslaviji. on je orlmah
postao adminishativno srediSte - sresko su
qiesto sa 1.600 stanovnika, a-tadas4ia op6ina
Knin imalaje 45.143 sranovnika- Knin ponovo dobiia posebni vojni znac4i, kojegje izgubio
za wiieme Austm-ugarske monarhiie - postao je srediste vojnog podnrd i to'manoe ovizije. Grad brzo dobija nove znaCajne sadri4ie: Gimnaziju 1925. goiline, Gratlsku bolnicu 1929.
godine, Poliopriwednu strucnu Skolu 1930. godine, grade se osnovne skole po selima, dovrSava se zeleznidka pruga Knin-Gracac, zapoci4ie izgradnja unske pruge, grade se ceste i vodoopgkrbni objekti'javni bunari i cisterne po selima. Osim tih investicionih radova privredni
Zivot kninske krajine moqao se svesti na ekstenzivnu polioprivredu, relativno bzi razvoj trgovine i ugostitelistva i jedini industrijski pogon Ciglanu u Strmici. Na podrudju opCine biloje
stalno 2aposleno 750 radnika, uglavnom na ieljeznici i administraciji.
Te5ko je uopde uporedivati upravo ogronurn dnrltveno-ekonomski n4predak koji je ova opdina pos rgla za 45 godina posliieratnog rarvitlia, kao i Zivotni standard kakav je stanovni5tvo
imalo i sada ima. Medutim, takve usporedbe s obzirom na opdi druStveno-ekonomski napredak u ra5oj zem[i dqje tek dio prave slike razvoja. Relativna uporedenja tog razvoja nose odredene vrlo negatirne karakteristike, a nqiteZa je svakako konstantno slab[er{e razvojnog
subjekta opdine i grada odlaskom mladih i n4isposobnijih u razviieniie krajeve i centre na$e
zemlje. Knin nikako da postane privladan za mlade liude i struC4iake, koji Zele savremenije i
sadrZajnlje uvjete iivota rada.

kulfurni Zivot u Kninu imao je vrlo skromne

razqiere. Odmah po osloborle4iu 1946.
godine osniva se KUD ,,Du5ko

Damjanovid" Cime je oznaden podetak

intenzivnije amaterske kulturne {ielatnosti.
Danas se za odredeni kulturni iivot Knina
brinu institucije:Dom JNA, ZKUD ,,Du5ko

Da4ianovi6", Centar za kulturu i

informira4ie, Radio-Knin i Muzej kninske

pJesama naroda tromede Lidana,

Bosanaca i

pal-

je na podrulju opdine u druitvenom sliloru zaposleno 12.107 radnika i to: u priwe-

di 10'219 ili 84,4%, a u nepriwedi 1.888 ili 15,60/0, U privatnon sektoru zaposleno je sjs raanika. Privredni Zivot se odvija u 35 subjekata privretlivaqia. Ukupni druStveni proizvod
opiine u 1988. godini iznosio je 175,8 milijardi dinara. U strukturi dru5tvenog proizvoda
najvaZnije nfesto zauzima industrija dije je ude5ie 45,50/0, a zatim saobraiqi 14,40/0, trgovina 13,7Vq poljoprivreda 11,80/q a sve ostale djelatnosti ldestvuju sa 14,60/0.
Relatirno prostrano podrudje opdine iziskivalo je ogromna ulaganja u komunalnu i ostalu
privredlu strukturu. Elektrificirana su sva nasefa, 500/o stanovni5tva se snabdjeva pitkom
vodom iz vodovod4 modernizirane su i asfaltirane sve znad4ine lokalne ceste, sa 6.580 telefonskih prikljudaka pokriva se 750/o podruCja opdine, izgradene su nove Skole po selima,
ogromna sredstva su uloiena u stambenu izgradr\iu i dr.

Nosilac dosada54jeg industrijskog i ukupnog privrednog razvoja poduzece TVIK - Tvornica

vijaka Ifuin sa preko 3.000 zaposlenih u dosada5qiem 35-godi54iem razvoju opteretioje svoje
poslovanje-velikim bremenom nerazvijene komune i traii svoj reformski izlaz u prestrukiurira4ju na nove programe koji ie zaposliti evidentni tehnolo5ki vi5ak i nove struCne kadrove.
,Kningips" tvornica gipsanih proizvoda norat de u kompletnu rekonstrukciju zastarjele
opreme i proSireqie i osavreme4iivaqie asortimana gipskartonskih ploda. I u drugim radnim
organizaciiama je vrlo ozbiljna poslovna situacija.

Dalmatinaca. U Vrbniku djelqie KUD

,,Polet", a u Djevrskama KUD ,,Du5an
Ardalid - Dulcin".
Muzej kninske krajineje osnovan 1937.
godine. Muzej organizira na Tvrdavi
prigodne izloZbe sa raznim temama Radi
na postav[ia4ju muzejskih zbirki, za5titi i
otkriva4iu kulturno-povjesnih sponenika
ehrografskih wijednosti kninske krqiine.
Bavi se razvojem turizma i ima
organiziranu vodiCku sluibu.

Up!EvitclJ

I
E

'l
Knln'lO Uiria l0I0'
tr.lrrln,

tl,/4 !95.

oPfinski UPravttdJ

.,
Skolske

4
i

FIZICKA KULTIjRA

ahvaliqiudi velikom broju

radniike omladine sportski

Zivot odvija se kroz vi5e klubova i

druStava. Poslije NK ,,H4iduka" - Splil
nqistariji nogometni klub u Dalmaciji

t,

uspjesan'

NovA RAZ'.JNA K.N.EPCIJA orvoRENE .PCINE

osnovan je u Kninu 1913. godine Pod

nazivom NK ,,Dinara" i to irne
i danas nosi. Poreil

TVIK

Ituin.

i,i

spektive ramoia.

PRAVAC ZA lzl'AZAK
BRZI RAZVOJ T{-IRIZMATOSNOVNI
IZ EKONOMSKE KRIZE
ima joS uvijek dist planinski zralq zdravu ]zvolsku vodu i bistre
op6ina'w^

i.'"r"
ttiasko-ihninskim podrudjima i plodnim dolinama i poljima
suz
postojeedomacehrane'Velikesumogudnostizaloviribolov
. Postoje uvjeti i tradiciia za proizvodnju suvenira i doi drugu
kao

ma6e radinosti.
Obnovgena Kninska tvrdav4
i svjetskog zna(aia"u dogledno
,,Jugbshvl-a"
-ugostiteljske ponude i rasadnik

;i"i;;a;l".

koii

kategorije

ija'

S no-

turistidko-

riznicom nalazi se u NacioManastir Sv. Arhan<lela kod Kstanja sa svojom neprocjenjivom

GRAD KNIN
_VRATA DALMACIJE
I VELIKO PROME,TI\O
CVORISTE
Kako pobryediti usud
Simunouiceue riuge i kuko
oplemeniti boga,tstuo
r.l

Kamena

I aqae...

a juinim vrotimd unskog prolaza kroz dinarski masiv u sdmom cenlru medurjeija
kraikih ljepotica Zrmanje, Krke i &tine, u podnoZju brda kaje nadvisuje golema Dinara i gdje suse
smjestilapitoma i plodna Kninska i Kosovopolje, nainoru Krkeiuzjoi petbistihpotoka, koji bai tu
ispod brda Spas u Krku wiru, razvija se dalmatinski grad Knin. Do njega se moie doti samo preko

moslova,

Arheoloik nalazi na brdu Spas govore daje tu pored utvrdenog neolita i ieljeznog doba bilo veliko
naselje u doba antikepa struinjaci misle dasu tu i temelji imskoggrada Ninie. U povijesti seprviput
spominje 950. god ine kao Tenen. Bio je i prettolnicd slarohnatske ddave, a kasnije lcraljevski grad i
sjediite bana i hercega: ,,Poglaviti grad Knin smatrunje radi nojejakosti l<ljuiem Hnatske". Njegovu tvrdavu i mostove niili su i ponovo gradili Mleiani, Turci, Francuzi i Austijanci. Joi dugo ie se
historiiari, sociolozi i knjiievnicivraiati poujesti Knina, da objasne iivot i sujest ovog naroda i njegovu barbu za opstanak na ovom prostoru. I kno daje brdo Spas i imenom i spomenicima na njemu:
monumentalnom i obnovljenom nrdavom iSpomenikom oslobodiocima Knina, kojipredstavlja cvijet, simbolujeinog obnattljanja, a kojipodiienarod kninske krajine i Dalmacijepovodom25-tegodii nj ice o s lo bodenjo Knina 3. decembra 1944. godine, kada je nakon iuvene i po knavim gubicima
poznate kninske bitke u kojoj je
pjeiadijska divizija uniitena, pa je izbrisana iz spiska ratnih
"264.
divizija Wehrmachta" osloboden Knin, i sa ijeiima pjesnika kao uujet ispisanim na sarkafazima
"
istog spomenikn
"... u zjeni bratslva sada ste ujeini, u olat slobode sada ste ujeini... trajni simbol
povijesti Knina, ali i njegove danainje i budutevainosti i znaiaja.
Grad kao da se bujicom razlio s Tvrdave i, posebno u poslljeratnom socijalistiikom ramo-ju, bno i
upot 4o-osvaja prostor neka daittj i h zasel aka u Kn i nskom polju, sve ramo do omiljenih kni nski h izleriita: Segotina vrelct, Topoljskog buka i inora Krke, Burunia, preko mocvara uz Orainicu, Krku i
KosoviicLt - gclje se po prili Dinka Simunovilo utopila Srna, rrieii da prode kroz dugu, i postane
djeiul; rlo iarenih je:eta Na velikom i samo cljelomiino urbanistiiki uredenom prostoru danas
iivi 14.000 stanovnika. Sat'prenapregnut da obnoy,i ratom razruieni grod i izgradnjom industrije
i:vede i: privredne i kulturne:aostalosti sebe i optinu, ponot,o stradao u zemljotresima 1970.

)966. godine, Knin nije imao materijalnu snaglt

dajoi

izgradi svoju odgovarajuiu privrednu

strLtkturtt i nnoge gradsl;e sadr1aje.

U Kninu radipreko 10.000 radnikn i u[ipreko6.500 uienika.Tojeu istovijemegrad ieljezniiara-i
vojnika. Grad kojijeproslavio 100-godiinjicupneielezniikepruge, L10-godiinjicu Muzejakninske
krajine, 75-ta godiinjicu Nogometnog kluba
i65-tugodiinjicu kninske Gimnazije ima sv"Dinare"
oju duiu i trarliciju. Tu od srca potekne pjesma i kadje najteie.
Njegov inanrerlan geopromehi poloZaj - rasl<rsnica vainih ief ezniikih pruga i cestovnih prattaca
Dalmaciie saunutrainjosti zemlje -valoriziranje Odlukom hivredne kamorelugoslavijeda se Knin
uvt'sti u mrilt ro'bnotranspottnih centara Jugoslavije. Uz brii ranoj tutizmai trgorinetu Kninvidi
n oju najv ecu ran oj nu p ersp el<t ivu.

Stanovniino izaposleni iz cjele optine samodoprinosom su izgradili novu motlernu Bolnicu regionaI nog znaiaja sa 3 l7 kreveta- Sredstvima solitlamosti ove godine izgradenje novi Srednjoil<olski cenrat sa t'elikom sportskom halom, keii.ie najmodernije opreml.ien. Knin je pred nuznom izgadnjom

novoggradsknghotela,, ektapn
konture buduiq Sports
centra.

mskogznaiaja.

taposfiadaliho
novi stambeni objeldi radnih kaleloiva i JNA Grad raste i traii nove dimenzijq nove ulice i nove
laltumo-zabnne sadiaje, da bi ponovo otvorio perspeldivu nojim ranojnim mogutnostima i
zadnao ikolovanu omladinu tu najvainiju ranojnu polugu koju Knin ima i niknd je ne smlje
izgubit i.
Geografski poloiaj i povijesno naslede dodijelilisu Kninuukletu sudbinu i 6toiitegdje seprelamaju
protivuiieini politiiki i ekonomski interesi iireg jugoslattenslag prostora. Tektreba pronaci zlatni
kljui znanja i volje da se iirom otvori ovaj prastari grad, tetako udahnu novi motivi za njegov ekonomski i latlturni preporod. A to Knin moi.e samo uzpomoi nojih njefu, intenzivnije osnarivajuii

nojuujekovnu teinju prema jadransknj obali.

Kninujegraditi

joi

mnoge mostove

i pi tom mostove pijateljsna i

ljubavi ponajtiie.
Cedo Ra5kovi6

bio popriSte

mlzAi
Illyco

..rex

tjo.,

rimsk

germanskim osvajanjenr, provalom Mongola

i Turaka, nqiezdom Mlelana, .svetim

iagera,

arhonauta,

liY'

iupana, kneieva i
dtumovima", cars
nogostupima i kozjim stazama mar5irale su
pljadka5ke legije, streljaCke kohorte,
koqiidke alaje, topnidke bitnice, satnije,
bojne, pukorrdje, divizije i korpusi ruSedi

Corini'm, Clametae,
Promunu. Burnum.
Zvonigrad, KamiCac,
KUuCid

i drwe

varo5ice i zapisujuii
u kodekse starih
kninskih urbala
bezizlazan poloiqj
narodnog puka

- ,,Mauro-Valachi,',
,,Montahna della
Murlacca", ,Crnih
vlaha",
kaurina

kolona.

... iskorak kninske le4iine u moderno

druStuo kroz ,stoljede naroda" (1850-1950 )
bio je sloZen, uzvitlan, pogibeljan i
dramatidan do hajqjih granica ljudske
moci. Cak i povijesne 1941. godine kninska
krajina je bila arena svjetskih zvijeri,
pozornica hrvatske i jugoslavenske drame,
popri5te vlastite traged[je i ishodiSte
dana54ie stvarnosti. Malo je poligona u
na5oj zemffi na kojima su se kroz Cetiri
godine rata ispitivale vrijednosti sveopfih
(dalmatinskih, hrvatskih i jugoslavenskih)
vojno-politidkih operativnih i strategij skih
postupaka, kao Sto je to bilo porlrulje
nnerlurjedja Zrmuge i Krke".
DuSan PlenCa: ,Kninska ratna vremena
1850-1946."

nalnom _parku ,,Krka", koji se uzvodno produZava kao znadajan kajolik Krke i Krdiia. ve6
1990. godine tu ce se oworiti jedan od glavnih ulaza u Nacionalni park ,,Krka".
Nad nekad velidanstvenim Manojlovica bukom, kojeg u perspektivi treba vratiti prirodi i Nacionalnom parku ,,Krka", nalaze se ostaci jo5 neistraZenog rimskog vojnog logora i civilnog
naselja Bumum.
Postoji hidrografski Spomenik prirode vrela rijeke Cetine, divna kanjonska rijeka Zrmaqja
kao granica Parka prirode Velebit i Geolo5ki spomenik prirode Stara StraZa.
Na podruu opdine nalazi se mnoitvo kultumo-povjesnih spomenika i rijetkih prirodnih
etnografskih ambiienata. Ve6 se u turistidkim krugovima poEelo pridati o starom zaseoku Popevica u Biskupiii kao budu6em etno-parku.
Ovaj kraj ima svoje obiiaje - svjetovne i religiozne, folklor i pjesmu koji 6e isto tako zanimati
turiste.
Kninska op6ina sa izraZenim ugodajem izvome dalmatinske zagore pruZa izrazite mogudnoa nadin da ne
turizma.
sti za razvoj

bude kopija
vlastitim ide

ponude,
rprepli6u

ke sadrZaje s
ije, prirodnih

STRANA
C WOD
C TVIK

r
.

2
1

..JADRANMETAL" _ KISTANJE

ll

Zor,rrZNIEKI PRIJEVOZ

t4

HE NA KRKI I ZRMANJI
c VODOPRI\.REDA SPLIT,
=
..KRKA" - KNIN
. ,,KNINGIPS"
KOSOVO
c ,,DINAM" - GMDEVINARSTYO

e..TEHNOMETAL''

c..KNINJANM"
o..MLADOST"
...AGROPREMDA"

16

l8
l9

22

t(

26
28
30

c POLJOPRIVREDNA ZADRUGA
opcini.
Organizovani razvoj turizma u kninskoj opiini u stvan je pode-t+k sprovodenja strateike odluke"nove razvojne koncepcije otvorene opiine, koju treba taktidki - korak po korak - ostvarivati.

turizmapo
u
orpremamasovnomturizm
vaZnije da razvoj
razvoj robne proizvodnje

gledano tu su najvede razvojne mogudnosti

ugostii dana
orodno

i ekonomske Sanse kninske opiine.

RMVO J DRUSTVENIH DJELATNO STI

..DEVRSKE"

o NACIONALNI PARK"KRKA,

.
.

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA
..ERVENIK"
POLJOPRIVREDNA ZADRUGA
,,ORLIC - MARKOVAC"
C POLJOPRIVREDNA ZADRUGA

,,KISTANJE"
. KTKVISOKO
- OTKUPNA
STANICA MACURE
. MLJEKARA
C ..DINAM" - UGOSTITELJSTVO
. DOM UMIROWJENIKA
r ,,JADRANTRANS"
r ,,DINARKA" - TRGOVINA

o ELEKTRODISTRIBUCIJA

r
r

KOMUNALAC
PTT

c MEDICINSKI CENTAR

e DJECIJI VRTIC ..ANICA I

MILICA MARTIE"

OBRAZOVANJE

33
35

39

4l
42
43
44
45
46
48

49
50
52
54
55
58

C OSNOVNA. SXOIE ..NARODNI

HEROJI"

59

OSNOVN,A SXOIE ..VELJKO

wAHOVIC"

60

C OSNOYNA SKOLA,,JOVO

.
od nazivom Centar odgoja i usmjerenog obrazovanja
2.(X)0 uCenika, ove godine se uselio u savremene i

ZDRAVSTVO

f, ajve6i istorak ova op6inaje napravilau razvoju zdravstva. U predratnom razdoblju

u opcini Knin radila su 4 lijeinika, 1 stomatolog, 20 bolnidara i 3 medicinske t_.*t. i qitil:,9i19:
Godine 1985. zavisena je nova Bolnica sa 317 keveta koja ima

;k;";;ffi;;-t3tk;"il.
regionalni znadaj.

eleKridne energije i dr.

.
.

MARTIC"

_ KISTANJE

CENTAR ODGOJA I
USMJERENOG OBRAZOVANJA
,,BRATSTVO I JEDINSTVO"
KULTURA I INFORMIRANJE
FIZICKA KULTURA

OMLADINSKA MDNA

.
.

AKCIJA
,,JUGOBANKA"
SPLITSKA BANKA

6l
62
66
68
69

70

7l

PODUZECE TVORNICA VIJAKA

Telefon:059/63-6ll

d-UJiT\ iiIPUIIIg

Br.B151/t

RlJ a6oDJ

il I

ZETIGA

OD SKROMNOG POCETKA,

IAVAI5KA

5nioD.rir 0D!0h corAr,i,-K

!roDEEtt

RTT

DO VODECEG PROIZVODACA
VI]AKA U JUGOSLAVI]I

Kqln'4.xr.i954, tod.
e o osnlvdJu

pduaec a.

na osaoE dI.IT,l-B

,t5 gf,edb. o osrllv&Ju

1
uf.h?r br:1o?6t-tu/9z,xao
t er.:e,b: !oituz._
i e:
9:._i_I"9!.frt
JlJe6eaJa
6xoDa o I roddE
odborrE kotenrov4l
NarodnL orDor E: bvojoJ

dnLdLoj sJdD1cl od dau6rdoBosi

zsj6_

ovo

RIJ;i;LNJE
godnzo4a ze DlolzvodEJu vlJd@e lobB.
t/.tgarta'e
Dosi Brlv wOI&ICA VIJi&I
Srrd15t6 podu6.Ca J u KfrL$g
2/.POdurcdc Iu svoJtlro !!twot
tlco
,/.vrsta
dJalrtaosrl
lltE6tue
iioqu3eis jel
I
o I z v o d E J a v 1 J d o r 6 r o b s,
!
4/.VrIJ6&ost
osooElh srcdstsva !odu&6da lal
DlD.5Bl,r-lo8.ooo,_
rlovl@ t,/Iretsieo6sdrs.t-j.de-dL1o_sedaG
to4iutshilJ
ada{brarl
5/.Za .I\t.klora
ovoga poduloia u 128radDJ1 itsetruJe sg:
drug.VUIiOJEVId Obrad,tos
b6 daJu u o1Je.os11 ovtaBCebJaru ed{u
!ro!l_
sa el.20 ltr.dbc o oralveJu,oduzoCc
I r.,dnJs,
6/-.0v1&a6uje s,SsvJer_ze.trivredu
ovor NO-a u poSrgdu
.
ers6sJa udtola u dubu tod.5 II,j,e olr,trt rd.l6.
?,/,Ouived ovot !odu&.Cs J.tdarodal odbor koisra Kaln
u Xtr1lu.
o ostvelu

.
yXJsts

g/.llatergllcktors,!adaill

duZbeDlkaIoduze6E

tr,

iiouu!

&ohlco
u lzsadn_i1.odr
ee prcu protrl-,o o plataE r&tulka 1 erurbe-o1la ;"J-A-'t;ilii;;;:liu
9r'.gol za lzqEenJb kon6tltulseJa po{uzeia odrcdjuJs
s. ca 1,.IV.1,955.rd,
Ovo rtJsBe(jc stupe m saa& oalEh.
Ea
ru.ov,o$_-rlJIenla,tzvr;i!
re u!1s u !eg:blar.rtlvred!1h poduzcCateftl
kd-OkftZr6g prlvredaog uuae uCe
i;iitu u ,orud d@e'a rntduo c1.55-54 ureobs o 6dolvrJu'poauzeia
i
:l"jl":*"
SIRI FA.3IZi4 - SlrtODr:

0 toro ob
1. fvoldlc
2.!ro.c.O
l.frllJat

;:iiiiSl_

f,.1D
D

b6*o-Ks1n

du No&-a tsDln

ftu:j), lrlt il:

^^Q'{#'

RjeSenie o

osnrvanlu
lytlnrice

Tvornica vtiaka u Kninu pu5tma je u redoynu proiziyodqiu 1. jinuara 1956. godine. U to wijeme bio je to dogadaj, za
kninske prilike od posebnog mlCeiaSagraden je potpuno novi objekaf koji je
otvarao perspelitive z: indusfij5ki rzrzyoj,
u kr4ju koji nije do tada imao ozbilinije
indushijske tradicije. U samom startu
proizvodqje, trebalo je r;elavati niz tehnilks-tebnolo5kih problema i, uporedo s
ti4 osposobiti vlastiti kadar za proizvodaju viiaka- Thog togz se u prvoj godini
rada postiga6 shsmnn rezultal od 519

tona vijeka

navrtki.

ojate

osavremeni pmizvodqje,

Iak i

neuitrb litnih dohodala IVIK se vef u

19i5. godini svr$ao u red vode{ih proizvodsls vtjeke u JWoslaviii (35X) t robe). Trend ri$e i modendzacije na$avfa

se i sljedetih godina, kada kninski

vijiari jo5 vi5e uiv64uju svoj primat

7,s sve ovo wijeme rasteo je i broj zapo'

sfenih- TVIK je 194. eod. zapo5liavao
E60 ndnika, a 14i broj je nara$ao na oko
19E5. godint Zbog
3:1fi) radnika

objdrtivno nepoiolinih okolnosti u itosl-

medu jugoslavenskim vijiarima.

IZVOZ

u pmizvodqii ntie'se ogledao

poyedrnim kolilimma proizye
dene robe (u takozvanoj masovnoj proi:
zvodqii na aitomatime), ve6 i u owajaqiu
Napredek

srmo

Nakon viSegodiSnjih skrornirih izv-

ozrih rezultata, prvi anaiajni uspjeh na

inozernnom trZi5tu TVIK ie zabilieZio
1974. godine, kada je izvezeno 3.000
tona vijaka.
Oil tada pa nadalie, uz manje oscilacgodini
ije, izvozje rastao da bi u 1985.

spdielnih pmizvod+ priqienom novih

thmlo5kih' postuDak& Za ostvereqje tog
cilia, nebavlidri su novi doradni strojevi,

zatim, olneNna a liniisku toplinsku

obredu, zs kvelitehu povrSinsku zi$itu

prema5io koliiinu pd 13.600 tona

vij-

iane robe (efekat Preko 12 miliona

ird"

dolara).

U TVIKOYGttfiaz"olu posebno ie vetne

1975. godina keda m s kninsln viitari
udrulili u SOQR Rudarsko-netdur5ki
kombinat - T:rc[li(:.- Na t4i naii& TVIK
se pridruiio vodefem pmizvodadu Celika

zdnti i sbi obd6iiedio siguran i

traian izvor snaMiieva4ia valianon
ishu$va u me{dopreredive&oj djde- ficoq a zeni&i kombinet rlobio jo5 jehosti, rldi s vidne rzdbte- To poffi- dnog Uena u oblasti metdoprerade- Iz
qie i podgtak daje 195& godine proizvo- 16g perioda (ln5-1n8. god-)' rlatirqiu i
dnja povedana gotovo tri Puta, u zanasne ulngr'{a RMK Zenica a kninsH
odnos nd prvu- godinu reda kninskih nffi, koja su rczulfrala ma[4inim
Yijtrnpovefaqiem realizacije na doma(e i
-trzi$e

koji,

naravno,

ni$i imrli

neophodnog

u naloj

inostreno

Podetkom 6{Fih godina' pristupa se obnovi pro5ir,euju tvornilkih tapacitera-

StiZe i nova oprema

prcse

i ailoneti

za

io

TVIKOVE proizvode izvozile su

nsravno, boliim

ekononskirn perametrime

sP-

olinotrgovinske organizacije sa kojirna

je RMK ZENICA irnao regulirane
odnose za plasrnan. Oni se ujedno
pojavljuju i kao kupci reprodukcionog
materijala na inozemnom trZi5tu, za

poslovaqiu-

TYIK je ve61980. godine zabifiefio proi-

zvodqiu od 1E.m0 tona vijlanb robeOsin tog& znaho je prive{ana proizvodqia alati i spcijalnih vemih elemenata
u organizacionom diielu ilorada-

potrebe RMK ZENICA. Najve6i dio

TVIKOVOG izvoza i uvoza ide Preko
,rhogresa", zatim Preko,,Feroelekt-

ra", a kupci kninskih vijaka su

iz

cijelog svijeta (SSSR, Poljska, SAD'

SR Njemadka, Italiia, Iran, Engleska"
eSSn,

Ira\

Francuska, itd.).

ovanjq broj zaposlenih je rlnlie'srasrirao

se widjelo da bi to koleltivu kninsHh
yijdare moglo samo ftefit! u riastojaqiu
da se stabilizira-

jer

dosade5aiem periodu rada ranaia'

Eeba naglasiti', da je TVlK'godine 1985.
zabfieZi,o rekordnu proizvodqiu - vi5e od
-dpecijalne

21.000 tona stqndsrdne- i

vtilane robe strugnnih

ova

alata-

i rezewnih dijd-

Cine se napori da i u sada3qiim, nepovo-

Unin uslovima

privredivaqia TVIK

hema podacima za proslu (1988) godinu konsolidira i ojala svoje redove, kako bi i
TVIK je kupcima isporutio 16.166 tona rlalie osfeo na vo'ddbm 4je$ medu
robg od Cega je ns domi6e triisie plasi- jugoslavenskim vijiarima.
rano 8.059 tona a na inozemno 8.107tona
robe.

SARADNJA S POSLOVIIIM
PARTNERIMA
UtJde TVIKA u cijelokupnoj htuiskoj
priwedi io daknko, vanpriwedi je veoma
Put do kupaca vtiEane robe niie bio
znaQino,

sa viSe aspkatC a posebno kapogotovo ako se inra

je deE o zapo5liavaqiq jer u TVIKU nimalojednostavan,
u
vidu da u podehim godinama rada
radi gotovo waki trefi zaposleni lfuiqianTVIK nije mogao nuditi kupcima tzv.
in. Kolelitiv je znedqian oslonac i nosilac kvalitehu
vtiCanu mbu lpak, z-hva[:
proizvod4je i rirzvoja kninske opdine. qjudi nspjeinoj
saradqii sa vtiim industrijskim partuerim4 postepeno su
osv4iani sloicniji tipovi proizvoda- Iz
Sirg liruga industriiskih poffiada vijaORGANZACIJA I
ka na saradqii pri osvaiaaiu novih proiRUKOVODENJE
zvoda, narotito su se isticali Toyarna

da

Od 1. jula ove godine, TVIK je registriran kao Poduze6e s potpunom odgovorno56u. Na makroplanu, postoje 3 osnovne oblasti i to: tehniiko-proizvodna,

samoupravna

i ekonomska.

Osnovne organizacionejedinice u pod-

Sektor za op(.e

srmoupravne

poslove,

- Komerc[ialni sektor,
- Flnanciiski sektor,
- Sektor za ekonomiku,
- Sektor za automatsku obradu podataka,
- Pogon proizvodqie vijaka

i navrtki,
Pogon proizvod4ie specijalnih veznih elernenata,
- Pogon proizvodnje struganih dijelova (Kistanje),
- Pogon proizvodnie alata i rezervnih
dijelova,
- Pogon odrZavanj4
- Sektor kontrole,
- Sektor tehnologije,
- Sektor razvoja.

Poslovni savjet saiinjavaju generalni

direktor TVIKA, direktqr za tehniike
poslove, direktor za ekonornske poslove i direktor za sarnoupravne poslove,
Struini kolegij sadinjavaju Poslovni
savjet Poduzeda i svi direktori sektora
pogona Poduze6a.

Fabdka

automobila PRIBOJ, Industiia motora

RAKOVICA Industrlia traktora i motora
BEOGRAD, ,Zm4i"-ZEMtJN i -Rade
KonCar"-ZAGREB. TVIK je, trko, po- visokog kvaliteta vijaka, navrtki,
stao uspjeSan snabdjevad domace strojog-

uze6u jesu:

avtomobilov MARIBOR

ra5qim (zastarjeli strojni park i nedovoljna

unutraSnja organtzaclla na vitalnim funkcijama, nakon oourizacije Poduzeca 1980.
godine). Stoga je u Tviku izvr5ena deoouruaclja, i kolektiv danas djgluje kao poduze6e u iijem je okviru trinaest sektora i
pogona. To sve u smislu pobolj5anja pr_
oizvodno-komercijalno-financijskih. poslova i funkcije Tvomice: izrada niZeg, vi5eg i

radr{e, brodogradqie i industrije motoraih vozila

V0de6e trgova&e ku6e preko kojih se

alata. za

vijdanihproizvoda, alata za olastiku, Iijevanje i proizvodnju doradnih specijalnih proizvoda, tehnologijom struganja
Stancanje

na

visokoautomatskim viSevretenastim

automatima.

plasira neived dio TVIKOVIH proizvoda

u naSoj zenlii a koje vrSe i ulogu dobav- Drugim rjeiima Tvik danas daje proizvode
po svjetskim staridardima, kao i po specijaliaCe, jes:,Brodomaterijal'-RlJEKA
.Brodomerkuf-SPllT, .Ferirnport.- lnoj narudZbi - devet giupa vijdanih pr-ZAGREB, ,Jeklotehna*-MARIBOR oizvoda, te osamdeset-detiri tipa proizvoda
,Kovinotehna"-CElJE, ,Tehnopro- u preko petnaest hilada sta:rdardnih vanet'-BEOGRAD, .Metalka"-LJUB- rijanti. Osim toga, u izradi su novi programi
,Feroelektro"-SARA"IEVO. koji imaju za ctlj razvijanje srodnih djela,Agrovojvodina"-NoVl SAD,
tnosti sa vijdanom industrijom, te amort"Metaljr- izaciju vi5ka radne
omet'-KRUSEVAC, .Metalservis*snage.
Tvik u kninskoj privredi, sa kadrovskim i
-BEOGRAD,,Merkuf-KRANJ.
Ntlefi dio reprodukcionog materijala proizvodnim potencijalom sudj el uje: 3 50/o

IJANA

TVIK obezbjedde iz domafih tzvin

Njegoyi dobavliati u zemlji su vodefi
proizvodadi va[iane fice Celika alata i
dngih poffinih nateriiala- To su 7*[e.

ZEMCd Slovenske Lelezame (JERAVI\L StOnn), i*lteleue

.Boris Kidda' - fqmStf, Jadranska
zara

SEFIICE,

Zeliezara-SPLIT, Indushija atata-TRE-

Btr{Jq

Fabdka remih atata-elCnK

,SintaI'-ZAGREB,,hri partizan.-Tl-

TOVO UZICE,,,Jugorapid"-ZAGREB,
INA-ZAGREB, ,Etizo"-BEOGRAD

dr.

PRAVCI RAZVOJA
Njemu je svojeYremeno dodij$ena i Posljednjih godina produktivnost

rada u
uloga da razvija proizvodqju strugadh Tviku opada, Sto je
djelomidno uvjetovano
dijelova u kninskom diielu nerazvijene vanjskim diniocima (sloZeni
uvjeti privred_
Bukovice u Ki$aqlama- Ta tvomica je ivanja, trZi5na
nesigumost, zaoStrena
puStena u rad 1983. godine.
kreditno-monetarna
politika i sl.), te unut_

a4{

u ukupnom dohotku, 25ok u ukupnom

prihodu; 300/o u distom dohotku, 260/o u
akumulaciji, u izvoztt 950/o i broju zaposlenih 280/0. S obzirom nazra(aj i velidinu
Poduzeca, odekuje se da ti postoci budu i
ve6i, imaju6i na umu izrazito privredno nepovoljno stanje kninske op6ine.

Dosadadnji permanentni razvoj Tvika,

moZe se naznaditi u dva smjera: pwo,nzyoj u okvirima same tvornice -modemizac-

ij4 rekonstrukcija,

rganii acija radai izgra'

dqia novih proizvodnih kapaciteta i objekata; drugo, disperzlja pogona na izraziro

nerazvi.jeno podrudje. Medutim, ovakva
poslovna politika podetkom osamdesetih
podinje stagnirati, i danas je potpuno obrrstavljena. Stoga, nisu rjeSena odekivanja
Zitelja Bukovjce i Podinarskog kraja, u
smislu osnivanja proizvodnih pogona, koji
bi imali za cilj rjeSavanj e zaposlenosti i zaustavljanje migracijskih kretanja stanovni 5tva, natim izraziro privredno nerazvijenim
dijelovima kninske opcine.

Zivota kolektiva, te nastavak dinamike razvoja kakav je bio u prva tri desetljeca postojanja Tvika. Te aktivnosti nameCu se kao
imperativ, kako zbog Tvikovaca, tako r iz
razloga'5to je Tvomica generator ukupnih
krelanja u kmnskoj opcini.

Prema postoje6em proizvodno-financijskom-planu, koji je usvojen od strane

organa upravljanja Poduzeca, potpuna
solventnost Poduzeca moguca je tek 1991.
godine. Stoga je neophodno u idu6oj god'
ini proizvesti 22.000 tona vldanih proizvoda, zamjeniti dio zasta{ele opreme novom
(poslovi u toku), te ekipirati.i bolje organizi
rati strudni kadar Tvika koji nije mali.

Tim promenama, odekuje se povratak Tvika u vode6eg vijdara Jugoslavije gdje je,
godine 1985, ubestvovao sa oko 25 posto u

ukupno proizvedenim vijdanim

oizvodima jugosiavenske industrije.

Dana5nje mjere ili pravci daljnjeg razvoja,

imaju za cilj konsolidacrju ukupnih tokova

Rillt
10

Pr-

TTP.aEU,F'ZNICKI

TRANS RT ZA

GREB

UR. ZELJEZNICKI PRIJEVOZ KNIN

KNIN
Tetefon: 059/62-220

Osnovna organizaciia udruZ enog rada,,Zelieznidki prijevoz Knirf' - Knirr, nastala.je

ireobrazbom RO i osnovnih organizacija

ed-

Zagleb.

dn-

Gradnja pruga srednjodalmatinskog podr-

Iz'

Imajuci u vidu da ni to nije bilo dugorodno

fe5enje, izvr5enaje rekonstrukcija i dogra-

rije i Knin-Zadar. DuZina pruga na navedenim relacijama iznosi 317 km, Sto je oko
13 posto od duZine pruga na podrudju ZTP

dnja stanice Knin u sklopu modernizacije i

elektrifikacije cijelog prometnog Zeljeznidkog pravca Bosanski Novi, Biha6, Knin,
Sptt, Sibenik, a elektrihkacija do Knina, Sto
je samo prvrfaza tehnidko-tehnolodke cjel-

ine i modernizacrje.

U sklopu elektrifikacije
Pomenute dionice imale su lokalru znaiaj
povezivanja kninskog podrudja sa lukama
Sptt i Sibenik. Godine 1911. zapodeta je
izgradnja Zeteznidke pruge od Ogulinardo
Knina i ova izgradnja je po dionicanra dovr5ena 1925. godine, kad jepuSlena u saobracaj i posljednja dionica od Graiaca do
Knina.

potrebe prihvata

obustavlj
I
remni iadovi
nakon rata,

qehtnost prijevoza putnika

lo9"'

uglavnorn" se obavlja na pruzi Knin-O5ta-

otpreme vlakova

sa

elektridnom vudom.

bi izgradeni objekti i rekonstruirani

stanidni kapaciteti dali optimalne efekte,
izgraden je jo5 pothodnik i rampa za utovar
i istovar automobila.
Da

S obzirom na sve naprijed navedeno

Izgradnja pruge od Bihaca do Knina zapodeta je 1938. godirie, a)t le 'za weme rata

bila

Zeljeznidke pruge

Bosanski Novi-Biha6-Knin, izvr5ena je

elektrihkacija Zeljeznidkog dvora Knin za

a od Drni5a do Knina 1888. godine.

na

dinjenicu da ovo podrudje ima izuzetno

geoprometni poloZaj, Knin je postaovaLan

,Odmah
su PriP-

Zeljeznidki dvor.

i ona je

Kninska ,,vrata" 6ine najpovoljniji prolaz

od obale ka unutrainjosti, dime se uspo-

dovr5ena 1948. godine, kadaje pruga puStena u saobracaj.

stavlja dvrsta kontinentalna veza sa unutradnjo56u preko Like i Bosne. Na ovaj nadin, prirodni tokovi saobracaja (Zeljeznidki

i <lstovni) preko Knina, pogoduju homogenizaciji prostora ditavog dijela ove regije'

Pored ovih prednosti ,,Zeljeznidkog prijevoza" - Knin kao prevoznika, postoje i druge, kao Sto su: mre
uju sve znaiajnije
centre u zemlji i
stanica za prijem i otpremu robe, industrijskim kolosijecima povezuju gotovo sve velike proizvodade i potroSade, raspolaZu

ogromnim kapacitetima za prijevoz,

posjeduju sposobnost da voze u svim

klimatskim uslovima,
Je

predstavljaju

najsigurniji vid saobracaja itd.

Ipak, potrebno je napomenuti da i pored

ovih prednosti i izvr5ene modernizacije, te
poduzetih
akcija na podrudju komercijalBenkovac-Zadar.
izasje i organizacije rada, kao jedinog
Paralelno sa izgradnjom pruge na ovom
rjesenja za opstanak, sve vi5e
dugorodnog
podrudju u proteklih 100 godina, izgtadiv aoitroj konkurenciji na tti'
vrlo
izloZeni
su
la se i stanica Knin,-koja je sve vi5e dobivala
pruZanju transportnih usluga.
iShr
u
na znadaju. Od krajnje lokalne stanice sa
nekoliko kolosijeka na industrijskoj pruzi, To su oteZavaju6e okolnosti, sjedne strane,
prerasla je u dvomu stanicu' u kojoj se a s druge strane postoji bitna izmjena uslrtj"du ptug" iz detiri pravca. ZadrtSom ova na trZi5tu u pruZanju transportnih usluobimnom rekonstrukcijom u sklopu izgra- ga. Osim toga. i danas vladaju zakonitosti
je

ca

godinama, pa i decenijama, tvrdi

da nisu u redu.

dnje pruge Prema Zadtu, stanica je iakoie

poprimila dana5nji izgled.

Ito

se

JoS

tvenog dogovora o razvoju integralnog

transporta, kojim je predvidena obaveza

pokivanje svih tro5kova odrZavanja i

utvrdivanja mreZe RTC na nivou Jugoslav-

uvijek se zastupa stanovi5te da op6im

nivoom cijena prijevoza treba obezbjediti
amortizacije inflrastrukture. Istovremeno

ije.

se zapostavlja dinjenica da su Jugoslaven'

Na osnovu obavljenog istraZivanja, proisteklo je odgovaraju6e rje5enje, koje je

ske Zeljeznice jedine

Evropi snosile,

tako re6i, cjelokupni teret modernizaciie,

da u cijeni ko5tanja

troikovi infrastrukture

udestvuju u Zeljeznidkom saobra6aju 29,5

posto, a u drumskom saobra6aju svega 5,4

pokazalo da na ovom podrudju treba osn'

ovati RTC (Knin i Zadar na podrudju
OOURZP Knin, te Split i Sibenik na podrudju ooUR ZP-Split).

posto.

Ako bi se cijenom prijevoza putnika i robe

obuhvatao ukupan iznos troSkova infrastrukture (umjesto u postotku kao u drumskom saobracaju), to bi produZavalo i
povecavalo neravnopravnost na transpo-

rtnom trZi5tu

iu

primamoj raspodjeli.

Drumski transport bi na taj nadin, uklapaju6i se cijenom do nivoa Zeljeznidkih tarifa, vje5tadki postao dru5tvenoracionalan i
odstojanjima

i za usluge, gdje to

on

objektivno ruje i ne moZe biti. Stoga je potrebna ozbiljna dru5tvena intervencija da se

ovakva situacija pobolj 5a.
Ipak, postignuti rezultati u protekloj godini, a i napori svih organizacija udruZenog
rada oko otklanjanja subjektivnih slabosti,

pobolj5anja kvalitete, produktivnosti, ekonomidnosti i racionalhosti poslovanjai sl.,

ohrabruju6e djeluju i govore da podetak
brZe i potpune realtrmactie Zeljeznidkog
saobradaja nije daleko.
U eri nove radunske tehnologije, ,.Zeljeznidki prijevoz Knin" - Kninuveo je program
UIS-TK za brLe, tadnije i lak5e pra6enje
distribucije svih teretnih kola u RO ZTF
Zagreb u toku 24 sata. MoZe se odekivati i
poboU5anje funkcioniranja modela upravlanja teretnim kolima, kako u tehnolo5kom tako i u operativnom pogledu.
U uslovima intenzivnog razvoja cestovnog
saobracaja, pospjeSenog relativno jeftinom
naftom, radi osposobljavanja za pruLanje

kompletne usluge ,,od vrata do vrata", u

stanici Zadar, gdj e se obavlj a zna(ajan rad,
razvili su vlastiti auto-saobracaj (ZAS).
Ova organizacija mnogo odekuje od DruS-

Zeljeznica 6e najpre, poduzeti odgovaraju6e aktivnosti'na piiprem i za pr elazak na

laktori, kao Sto su: nedostatak priprem-

ljenog zemlji5ta za gradnju,

slabosti

nov tehnolo5ko-racionalniji, operativno i samoupravnog interesnog organiziranja,

nedovoljna sredstva,,visoke cij.ene stanekonomski svrsishodn ij i prijevoz.
ova, 6este izmjene uslova kreditiranja, napInade. na podrudju Osnovne organiza-cije u uitanje izgradr{e stanova na trZi5tu
itd.1988. godini utovareno je u okviru ,,Zel1e'
Od ukupno 750 stanova, na podriidju op6prijevoza"
kola
sa
znidkog
- Knin 23.600
ine Knin se nalazi 517 stanova. od deea 500
629.000 tona robe, te istovario 20.000 kola na gradskom podru{u.
sa 562.000 tona robe.
S obzirom na ogranidene mogu6nosti
Potrebno je napomenuti da su u 1988. god- OOUR-a za izdvajanje za sLambenu izgraini, otpremili'sa svog -podrudja 1,442.000

dnju

dinjenicu da ima velik broj ne-

putnika, te da se ve6 godinama popravlja rije5enih siambenih pitanja, posebno kod

kvalitet usluga i sve vi5e prilagodavaju pot- v oza(a. posebna p alnja u novije vrij eme se
rebama putnika.
poklanja racionalnijem stambenom'
Stambena problematika

u ovoj osnovnoj

organtzaciji,je prisutna.i teiko se redava.

Od ukupno 3.000 radnika u ovoj osnovnoj

organizaciji, nema rije5en

na

zadovollavajudi nadin stambeni problem, gotovo

50 posto radnika.

prostoru, ve6em kori5tenju vlastitih sredstava, sufinanciranje sa drugim osnovnim

orgaruzacuama.

Uprkos svim iznesenim problemima u

stambenoj oblasti, u toku 1989. godine na
podrudju-Knina, u izgradnji je 50 stanpva
za potrebe i.eljeznihra.

Nepovofna privredna kretanja u cjelini i

niz subjektivnih slabosti kojima je opte- Uslijed nedostatka sredstava za stambenu
re6ena stambena oblast, utjecali su na izgradnju u dru5tvenom vlasni5tvu, najvedi
smanjivanje obima stambene izgradnje. broj radnika opredjeljuje se na rjeSavanje
Pored navedenog, na nepovoljna kretanja stambenog problema kroz individualnu
stambene izgradnje utjecali su i drugi stambenu izgradnju, u demu znatan dio
sredstava osiguravaju dobivanj em kredita
-

od matidne osnovne organizacije.

ZTP. ZEUEZNICKI TRANSPORT Z AG R E B

OOUR . ZETJEZNICKI PRIJEVOZ KNIN

KNIN

EII)]R.IDEf,EXTT]R-A
OOUR

SA PUNOM ODGOVORNOSCU, U

E
SKLOPU

RO "ELEKTROPRIVREDA DALMACIJE-

SPTIT

Krki iZrmanji- Knin, OOUR za proizvodnju elektriine energije, djeluju u sastavuR0.,,F,lektroprivreda

Splir poO ovim nazivom OOUR poJtuje od 1963. godine, do kada je radio kao HE Miljacka.

Hidroelektrane na

Glmacije,,

hedmet poslovanja ove OOUR je:

lektrana,
i op6i poslovi u funkciji predmeta poslovanja,

Proizvod4ju elektridne"enereije ooUR osfvaruje u tri proizvodna pogona:

- Hidroelektrana ,,Manojlovac", - Hidroelektrana ,Golubii", - Mala hidroelektrana ,,Krdi6".
Ova OOUR zapoSljava 86 radnika, od kojih 47 radiu

HE,,Manojlovac",

11 u

HE ,,Golubii",

28 u administraciji i voznom

parku u Klinu.

PROIZVODNI POGONI
TIE MANOJLOVAC

je sa proizvodnjom elektribne
energije davne 1906. godine. U to vrijeme bila je to najveca elektrana na
tlu Jugoslavije, snage 17,6 MWi jedna od najve6ih u Evropi'

Hidroelektrana ,,Manojlovac" podela

Hidroelektrana ,,Manojlovac" je protodna elektrana na rijeci Krki, derivacionog tipa, a iskoriStava visinsku razliku od 102 m, koja je nastala od
4 vodopada. Smje5tenaje oko 15 km nizvodno od Knina.
Do sada je HidroeleKranapretrpjela nekoliko rekonstrukcija, od kojih su
najznaiajnije u periodu 1952-1956. i 1984-1987' god', tako da obnovljeno postrojenje ima danas slijedece karakteristike:

- konstruktivni pad 102 m,

- instalirana snaga24,6 MW(3x6,7*1x4,5 MW),
- instalirani protok 24 m3/s,
- prosjedna proizvodnja 128 GWhIIE GOLUBIC
Hidroelektrana ,,Golubi6" je derivacijsko postrojenje koje koristi vodu
rijeke ButiZnice, napadu od oko 60'm. Smje5tenaje oko 7 km sjevemo od
Knina.
Gradnja cijelog postrojenja podela je u drugoj polovini 1979 godine, a u
redovnu proizvodnjuje krenulo 29.)flI 1981. godine.
Osnovni podaci ovog postrojenja su:

konstruklivni pad 60

m,

instalirana sndga2x3.'75

MW, -

instalirana protoka 2x'1 ,0 m3/s,

prosjeina proizvodnja 28 GWh'

Pored proizvodnje elektridne energije HE ,,Golubji", svojim kompenzacionim bazenom, pruZa moguinost i za razvoj sportsko-rekreativnih

aktivnosti.

Mala hidroelektrana ,,Krei6", je sagradena kao elektrana na bioloski

minimumveieHE,,Kriii',dijagradnjajepodelaoktobral989'gcdine'

Izgradnja je potaknuta nakon inicijative za izgradnju malih hidroelekt'

rana - Planom izgradnje eleKroenergetskih objekata za1984' godinu'

16

Osnovni podaci postrojenja:

srednji neto pad

J /,J m,
- instalirana snaga
0,375 MW,
- instalirana protoka
1,0 m3/s,
prosj
edna proizvodrija
3,0

cwh,

MHE ,,KrCi6"

koristi

vode rijeke Kriica, a nak-

on izgradqie HE ,,Krdif"
koristit 6e vode KrCiia i
Krke, jer de imati z4iedn-

iiki zahvat

RAZVOJNE MOGUCNOSTI IZGRADNJE HIDR OELEKTRANANA SLIVU RIJE,KE KRKENa

rijecilGki

su izgr_adene qa:,starije hidroelektrane u

naioj

HE
I", HE,,Manojlovac", HE,,lu.r[u il-;i
3StjI
FIE,,Ro5ki "Jaruga
Slap".
nesena odluka o

Medutim. vodne snage rijeke Krke iskori5tene su samo 210

t;wh, dok su procijenjene na oko 640 GWh. Mogrica je izg-

i:xH#j:TJtj3

radnja slijedeiih hidroelektrana:

izraden je id-ejni projekatzaHE,,Manojlovac II,,,

hidroelektrane koja bi trebala zamijeniii sadi5nlu HE
,,Manojlovac". Ostali objekti su jo5 u iazi istralivaija.

I*9 tu\o,

DOBIVENA

- HE ,,CikolaII" 64 GWh,

RUSTVENA PRIZNANJA

Ukupno: 419 GWh.

vac",
ebne
trop_

iti, je
_za
OLD

Telefon: 059/60-333

EII) R.(D Ef, E Ir T R.AIrf E If A

E(trRKI I ZE"}trAIYJI
I(ITIN

17

VOOOPRIVREONR ERONR ORORNIZRCIJR

OOUR ZAVODOPRIVREDU ,,KRKAD -

zefdta vod

oal

zegsdlY

KNII\'T
Telefon: 059160-IB0

a.

sl

clz

e.

OBT,AGANJE KNINGIPS

PLOEAMA

DNLI}ITGIIIIGEItIEIUT

C ZAMJENAZAZNUTU MALTER
c OBRADA STR"OPOVA
c DODATNA TOPLII{SKA
IZOLACIJA
o LAKI MONTAZNI
PREGRADNI ZIDOV{

SOUR DATMATTNSKIH WORNICA GEMENTA, CEMENTNIH

AZBESTCEMENTNIH I GIPSKARTONSKIH PROIZVODA

sottN -

sPLtT
USTEDA ENERGIJE

IZOLACIONIM PLOEAMA

ir,

t/

RO KNINGIPS, industrija gipsa Kosovo-Knin je radna organizacija unutar SloZene

organizacije udruZenog rada,,Dalmacijacement".
Gipskartonske ploce su osnovni proizvod

Radne organizacije, a deltnirane su standardom ruS B.C1.035, DIN 18180 i BS

1230. Na trZi5te se plasiraju pod nazivom
KNINGIPS PLOCE. One sluZe za unularqju obradu stambenog i drugog zatvorenog prostora kao enterijerski gradevinski
materijal,
ugraduju se prema JUS
B.Cl.O4O, DIN I8181, ruS B.CI.O45, DIN
18183 i BS 4022. Proizvodnja KNINGIPS

ploda odvija se na visokoautomatiziranoj

proizvodnoj linui od 1967. godine. Pored
KNINGIPS ploda proizvodi se pedenigips i
gipsano ljepilo.

su dvrsti elastidni
elementi, a sastoje se od jezgre gipsa i omota sa posebnirn kartonom. Jezgro se formiKNINGIPS plode

ra od

gradevinskog Stuk gipsa JUS

B.C1.030 i pulpe koja sadrZi: vodu, l.jepilo,

papirna viakna i pjenu. Za vatrootporne

(GK\') plode u jezgro se dodaju umjesto
papirnih, staklena vlakna.
Karton za KNINGIPS plode je vi5eslojan i

primjerene dvrstoce, elastidnosti, poroznosti i otpornosti na kva5enje od vode,

Sto omogu6uje provedbu kistalizacije gipsa u mokrom postupku, vezu gipsa sa kartonom, kao i suSenje na 433K (1600 C) radi
isparavanja slobodne vode (4,5 litara vode
po 1 m2). Pri tom se ne javljaju vidne
promjene dimenzija. Ovo svojstvo je znadajno u prinleni gipskartonskih ploda, gd-ie
se moZe vi5e puta ponoviti proces kvaSenja i
su5enja, bez naruiavanja njenih svojstava'
Karton sa lica KNINGIPS plode ima svjelli,
a sa nalidja, sivi izgled.

_ OSOBINE ZIDA

OPCE OSOBINE KNINGIPS PLOCE

Ovaj prirodni materijal ima izuzetne
osobine:

lagan gradevinski materijal,

velikoga formata: Sirine 1.250 (1.200,

1.000) mm. duiine 2.N0-3;120 mm.
nezapaljiv,
dobar toplinski i zvuini izolator,
suhomontaZan i lako obradiv,
pozitivno utjeie na mikroklimat u objektu

PROIZVODNI PROGR,AM

e STANDARDNE KNINGIPS PLOCE

- KNINGIPS PLOEE OPCE NAMJENE
GKO-KK (OK)

_ KNINGIPS VATROOTPORNE PLOCE

GKV_KK (OK)
c DORADENB KNINGIPS PLOCE
- KNINGIPS KASETIRANE PLOCE
GK-FKG (OKG)
_ KNINGIPS PERFORIRANE-KASETIRANE PLOEE GKZ_FKG (OKG)
c KNINGIPS ZOLACIONE PLOCE GKI
(GKO 9,5 mm * Styropor 20 ili 40 mm
debljine)

o GIPSANO

Ekonomidnost brzaijednostavnaugra-

dnja u ,,suhom" postupku montaZe.

SENDYIE PNNCNAUNI
ELEMENTI

Mogu6e je proizvoditi sendvid elemente

kao gotove montaZne pregradne stijenke.

Kao ispune izmedu dvije gipskartonske

se upotrebiti razlidite ekspandirane termoizolacione plastidne mase, kao
Sto su: polistirol, poliuretan, porofen i sl.

plode mogu

LJEPILO

Pakovano u vredama od 35 kg

GIPSANI ISPUNJAC

PEEENI GIPS (STUK GIPS)

SIROVI DROBLJENI GIPS

PRIMJENA

Pakovan u vredama od 35 kg

VANJSKI VISESLOJNI

ZIDNI ELEMENTI

Pakovan u vre6ama od 35 kg

U montaZnim vi5eslojnim

r LAKO MONTAZNO-DEMONTAZNI
PREGRADNI ZIDOVI

KONSTRI.XCIJA ZIDA

zidnim

elementima KNINGIPS ploda se ugraduje

sa unutraSnje strane u 2 sloja pri6vr56ivanjem i ljepljenjem ili u jednom sloju

pridvr56ivanjem.

- Mala teirna - ne postavlja nikakve

povecane zahtjeve nosecoj konstrukciji.

. OBLAGANJE ZIDOVA

- Fleksibilitet osnove - u trenutku

projektiranja i u kasnijim pror.tjenama po

IS{INGIPS ploie kao enterijerski gradev-

potrebi, omogu6uje,,fleksibilno

zamjena za unutra3nju Zbuku ljepljenjem

gipskartonskih pioda gipsanim ljepilom na

stan-

ovanje".

Debljina i visina zida omogucavaju

inski materijal upotrebljavaju se

kao

ras-

zid koji moZe biti od beton4 betonskih

pon debljine od 80 do 260 mm, te visine do

5.000 mm.
Zaitita od zvuka i vatre mogu6je raspon
redukcije z\r-rka od 45 do 55 dB. Upotrebom vatrootpornih GVK ploda p ostiZe se
kvaliteta protupoZame zaStite do F 90 (90

blokova, opeke, kamena, siporex ploda i sl.

Za oblaganje zidova rnogu se upotrebiti
gipskartonske plode op6e namjene GKO-

KK

(kosoga krajat

ili

izolacione plode

GKI.

min.).

- Mikroklimat gipskartonske plode povoljno utjedu na regulaciju vlaZnosti u

prostoriji zbog osobine

primanjem

otpu5tanjem

,,disanja"

v1age.

Instalacije neogranidene mogu6nosti

jednostavnog i praktidnog vodenja i montaZe elektrovodova i sanitarne opreme.
- Zavrlna obrada - zidne povr5ine bez
flga nude idealnu podlogu za bojadisanje,
tapete i keramidke plodice.

C OBLAGANJE STROPOVA
Oblaganje stropova i oblaganje spu5tenog
plafona na raznim vrstama ovjeSene podkonstrukcije vr5i se udvrS6ivanjern ili umetanjem. Koriste se gipskartonske kasetirane
plode GK-FKG (OKG) i perforirane kase-

tirane plode GKZ-FKG (OKG)

I
i+

IZVEDENI OBJEKTI _
OBLOZENI KNINGIPS
PLOEAMA:
STAMBENA NASELJA
Beograd

Novi Beograd

Zagreb - Novi Zagreb

Skoplje - Gradski zid
Sarajevo - Ifrasno
Novi Sad - Liman I, II
Osijek - Dn'[ienik
Kopar - Olmo
Bor - Rudarsko naselje
Mqidanpek - Rudarska naselja
Kraljevo - ViSekatnice
Ljub[iana
Karloyac

Kikinda
Cadak

Opatija
Umag

Palma, Opatija

Kristal, Delamaris

Sutomore - JuZno mme

Roviqi - Nudistidko naselje
Nova VaroS - Babiia Brdo
Jqice - Dom kulture
Iftk - Jadran, kude za iseljenike
Rabac

Tuzla
Celje

Garandella

SveudiliSna biblioteka

Ba4ialuka

Maribor

TURISTI.KI OBJEKTI
Sibenik

Solaris

Zagreb
Palace, Internacional
Beograd
Zadar Crvena Luka, Borik
Dubrovnik Srebreno, Slano

Makarska - Aurora

Zaercb

Bolnica

MONTAZNI OBJEKTI
RAZNIH NAMJENA:
,,Krivaja" - Zavidovidi
,,Marles" - Maribor

,,Jelovica" - Sko6a Loka

,,Soko" - Mostar

,Bosna"

Ilija5

llilill AN m ffirc
'llililD
KNIN
R O ZA GRADEVINARSTVO
-

lzvoDl SVE OBJEKTE

Telefon 059/60-5 I

PFOIZVODI EETONSKE ELEMENTE; MONTAZNE DIMNJAKE

VISOKOGRADNJE I NISI(OGRADNJE
_ OBAVUA PREVOZNICKE USLUGE
VBSI PRODAJU GRADEVINSKOG MATEBIJATA

- IQ.IIN osnovana je 1947.

god. kao kotarsko gradevinsko poduze6e,

GRO ,,Dinara"

pod nazivom ,,OBNOVA", radi obnavljanja poruSenih objekhta u ratu i izgradnje

novih.
Podetak je bio teZak - radilo se jednostavnim metodama gradenja i sa vrlo malo
osnovnih sredstava, ali se sve to nadoknadivalo velikim entuzijazmom, karakteristidnim za onaj period obnove zemlje. Daljnji razvoj poduze6a iSao je ukorak sa razv-

ojem zemlje i komune.

Poduze6eje dato na upravljanje radnicima
oolovinom rnarta 1951. god. i tada je osn-

alije stalnojadala svoju materijalnu osnovu

rada i razvijala se, uprkos jakoj konkurenciji.
Od 1967. do 1970. god., ovopoduzecejebizdruZeno sa poduze6em za izradu gips-

1o

kartonskih ploia i poslovalo kao Industrijsko-gradevinsko poduze6e KNIN-GIPS

Knin. Nakon sprovedenog'referenduma

1971. god. ponovo samostalno posluje.

Broj zaposlenih radnika je mnogo varirao i

ovisioje o mehanoopremljenosti, te o vrsti i
intenzitetu radova, tako da broj zaposlenih
nije mjerilo ruzvoja Poduze6a.

Poduze6e
god.

je uskladeno

sa

ZUR-om 1980.

Djelatnosti GRO ,,Dinara"

Osnovna djelatnost

Knin

su:

izvodenje gradev-

inskih radova u visokogradnji;

komada Suplje opeke NF, a zaposlit6e

novih radnika.

se

60

Tokom svih ovih godina, GRO,,Dinara"

Sporedna djelatnosl

izvodenje gradevin-

skih radova niskogradnje i hidrogradnje,

vodoopskbnih objekata, mostova i cesta,

- proizvodnja

i prodaja betona i betonskih

elemenat4

Knin izgradila je mnogo objekata svih

i to na podrudju op6ine Knin,
Split, Sibenik, Trogir, Zadar, Gradac,

namjena,

Gospi6, Drni5, Sinj, Bosansko Grahovo,

Drvar, Bosanski Petrovac, Donji Lapac.

proizvodnja i prodaja Sljunka i pijeska,

prodaja gradevinskog materijala,

- obavljanje auto-prevoza i svih ostalih
transportnih usluga u teretnom
cestovnom prometu.

Danas RO zapoSljava 400 radnika, a mehanoopremljenost je na zavidnom nivou.

Znalajno jenapomenuti daposjeduje 3 betonare, kapaciteta 30 000 m3 betona godiSqje, i Sljundaru kojapreradi 100 000 m3 Sljunka godi5nje.
U zadnjih nekoliko godina RO ubrzanije razvija sporednu djelatnost, a imat 6e i dio
gradevinskog zanatstva, jer je preuzela
zanatsku RO u Kninu koja je likvidirana.

STAMBENI OBJEKTI
RO je izgradila oko 100.000 m2 stambenog
prostora i oko 20 000 m2 poslovnog prostora u stambenim zgradama, a najznadajniji
SU:

- Stambeni blok,,3. decembar" - Knin

- Stamb. posl. objekt S-13 - Knin
- Stamb. posl. objekt S-25 - Knin
- Stamb. zgrada solidarnosti - Knin

hije nekoliko godina GRO ,,Dinara" je

podela proizvoditi i plasirati i troslojne
montaZne dimqiake ,,MD3", koji imaju
veliku pnmjenu u gradevinarstvu, narodito
u stambenoj izgradnji.
Isto tako, znadajno je napomenuti, da je ova
RO preuzela i likvidiranu ciglanu u Strmici
kod Knina. Uz ude56e Republidkog fonda
za razv

oj privredno nedovoljno razvijenih

kajeva SR Hrvatske, RO ,,Dinara" revitalizra Ciglanu, tako da se oiekuje da 6e

ponovna proizvodqja podeti krajem 1989.
god. Godi5nje 6e se proizvoditi 10 miliona

TRGOVAEKO-SKLADISNI
OBJEKTI
Trgovadko - skladi5nog prostora
izgradeno je 30 000 m?^ a najznadajniji

objekti su:

J-

Robna kuca - Knin,

skladi5ta,,Dinarke" - Knin,
skladiSta TMK-a - Knin,

skladi5ta Zita ,,Agroprerade" - Knin,

Sabimo-distributivni centar
PZ,,Devrske" - Devrske kod Knina,
skladi5te,,Jadranmetala't-Kistanje.

POSLOVNI OBJEKTI
Ukupno izvedeno 13.000 m2..
- Zeljezntlk:t kolodvor - Ifuiq
- Upravna zgt ada,,Elektrodistribucije" Knin,
- Zgrada OSUP-a Knin,
-Z.Erada PTT Knin,
- Zeljeznlke stanice Kistanje i Devrske.

INDUSTRIJSKI OBJEKTI
Izgradeno je mnogo industrijskih
objekata 6ime je o$a RO dala puni
doprinos razvoju op6ine Knin.

Najznadajniji objekti su:

- cijeli kompleks TVIK-a,

- Tvomica,,Kningips" - Kosovo kod

Knina,
- ,,Auto-transport" - Zadar,
- hale ,,Dizel-depoa" i kolske radione" _
Knin,

23

Tvornica stodne hrane,,Agroprerada"

Knin,
- Konfekcija,,Ponos" - Ervenik,

hala ,,Jadrantransa"
hale ,,Jadranmetzla"

- Knin
- Kistanje,

- Proizvodni pogon,,Brodogradevne
industrije, Split, - u Strmici kod Knina
- Tvomica iverice - Gosoi6.
TTJRISTIEKO _UGO STITELJSKI

OBJEKTI:
Turistidko naselje,,Zelena punta",
Kukljica - Ugljan,
- Dom umirovljenika - Knin,
Odmarali5te Rogoznica.

ELEKTROENERGETSKI

OBJEKTI:

dalekovod Knin-Bosansko Grahovo,

kotlovnica i trafo-stanica u industrijskim

- dalekovod Drni5-Kosovo kod Knina,

- dio MHE,,Krdid'kod Knina,
- sanacija HE Manojlovac'kod Knina,
pogonlma.

VODOOPSKRBNI OBJEKTI

- cesta za novu bolnicu - Knin,

- Sumske ceste na podrudju Bosanskog

izgradeno 50 km vodovoda

Vodovod Vrpolje-Knin
Vodovod Kistanj e-Macure
Vodovod Kistanje-Devrske
Vodovod Bosansko Grahovo
- Vodovodna mrei.a i rezervoar
kod Zadra
Vodotoranj Kistanje

Petrovca, Drvara, Donjeg Lapca,

Gradaca.

Nin

Vodosprema ,,Radudka glava" kod

Ovdje se ubrajaju mnogi objekti za

potrebe JNA" objekti infrastrukture,
okotna'stambenih zgrada, zemljani

nasipi, spomenici-itd., a medu njima:

Radudica

Srolsxt

OSTALI OBJEKTI

oS ,,Vegko \4ahovi6"

objekti za potrebe JNA na podruCju

Knina, Drni5a, Splita,-Sinja i Sibenika,
- zemljani nasipi u klugu TMK-a Knin,
- Spomenik oslobodiocima Knina
- sanacija spomenika kulture na
podrudju opcine Knin

oBJEKTI:

Knin

OS ..Vuk KaradLiA'Kosovo kod Knina,

OS ,,Jovo Marti6" - Kistanje

OS ,,Narodni heroji" - Knin sanacija
i nadogradnja

SAOBRAEAJNICE

RO ,,Dinara" ima sve uvjete da se i dalje

razvrja i djeluje na podrudju opcine i Sire
regije.

Izgradenoje 100 km saobracajnica od

prvog do detvrtog reda:

cesta za Vrliku,

gradske saobracajnice

]ililD
24

RO

Knin,

llilill

AN llilR fi\rc

A GRADEVINARSTVO

KNIN

RADT{A OfiGAi{IZACIJA ZA

l(lttN

Telefon: 059/tu292

kI
RI

,RAEKA' Bujsla 3 b tel. (05D 617-102

SPLIT- Plinarclca 25 tel. (058) 592-887

iz Ciglane ,Stevo Opadi6", nakon

zemljotesa 1986. godine, koji je zadesio
Kninsku krajinu i teSko o5tetio Crglanu, a koja
je dofle obavljala i metalske radove, dolazi do
osnivanja Radne organizacie zz uradu metalnih
konstrukcija
"Metalmonf -Knin.
Konstihrisanje RO je izvrieno 1988. godine, pod
nazivom RO za izradu metalnih konstrukcija
,Tehnometal"-Knin s.p.o.
Izdvajanjem

Djelatnost Poduze6a:

- proizvodnja

metalnih,
drugih

i
konstrukcija i motalne

gradevinskih
ambalaie.

- brodska i

industrijska

montaia-

inZerfering
ostale usluge

zanat4
izrada i popravka predmeta

metalopreradivadkog

od

drveta-

Poduzece upo5ljava trenutro 130 racinika sa

tendencijom rasta broja uposlenih.
Kvalifikaciona struktura zaposlenih je slijedeca:
VSS - 4 radnika, VSS - 12, SSS - 108 i 6
sa NSS.

sa

Poduzece obavlja djelatnost u radnim

jedinicama Spli! Rijeka Beograd i Knin, u
suradnji sa rijednom i monkom brodograd4jorq
irrodeLi kooperantske usluge u
brodogradili5tima
U Radnoj jdinici Knin, posebno se izvode
investicioni radovi u procesnoj industriji,
gradevinarstvu sa izradom elemenata u pogonu i
montaZom na terenu.
U planovima rarvoja zacrtafia je izgradr4a
manjih plovnih objekata u Radnoj jedinici Ifuin.
Rad Poduzeda se zasniva na tri osnovna
principa:

- nijedan posao nije toliko mali da ga Poduzede

-

ne Zeli raditi:
Poduzece vrSi raspodjelu samo zaradenog i
naplacenog;

svakodnevno vr5i prijem radnika

neradnika

otpust

Telefon: 059/60-244

bi na kraju godine, Po isteku

probne proizvodnje, brojala 73

radnika
Podetkom 1963. godine, Zanatsk^

uglavnom
hlada, a
ko5ulje. Sav ovaj rad bio je
pripreman u saradnji sa
.Kamenskim' konfekcijskom
tvomicom u Tagrebu

Radna organzasia,Kninjanka' je
osnovana 7962" godne, Pd
nazivom Tarratsl.a radnja za inadu

rublja

,Kninjanka'. Poduzece je

za brli ranroj, a broj zaposlenih se

povecao na 444 radnika
U skladu sa novim promjenarna
1980. goding ,Kninjanka" dobija
naziv Tvomica odjece jer je
prestala s proizvodnjom rublj4 i
vec 1985. godine, zapo5ljava 510
radnika
Tokom 1986. godine, planira se
nagli rast broja zaposleni\ zbog
uvodenja srnjenskog rada, koji je
prelaskom u novu tvomicu bio
ukinuL
Zapo5ljavanjem preko 200 novih
radnika - KV konfekcionara sa
SV,U kompletirala se i druga
smjena, te dolazi do pune
popunjenosti kapaciteta Prijemom
nove kvalificirane radne snage

Naglim razvojem tokom 1956.

goding .Kninjanka" prerasta u
industijsko poduzece sa 287
zaposleni\ a pod novim nazivom
- TVomica odjece i rublja
PreteZan dio proizvodnje se u to
wijeme, posredstvom .Kamenskog',
plasirao na zapadnoewopsko trZi5te.
Tokom narednih godina broj
zaposlenih stagnir4 a samim tim i
proizvodnj4 uslijed
nezadovolj avaj uceg poslovnog

prostora-

u nove poslovne
prostorije, znatno su se unaprijedili
uslovi rad4 Sto je donijelo poticaj
Prelaskom

,Kninjanka' danas - to je
specijalizirana tvomica zz inadu
svih muikih, Zenskih i djedijih
hlaEa, a u posliednje wijeme
izraduje i jakne. Po wom tvditeUr
rada, spada u modeme
konfekcijske proizvodade.

U ovom

tenutku zapo5ljava 800 radnika, od

kojih 50-ck u novoosnovanom

pogonu u Mokrom Polju

Ova radna oryArnzacLj\ je duZe
wijeme bila odsutna sa inozemnog
trZi5ta (od prestanka kooperacije s
.IGmenskim"), da bi zadnjih
gdina pdela t'spje5no izvontu
woje proizvode, posebno na
zapadnoewopsko trZi5te. Od

Ikninjonko

tokom 1986. godine, promijenit ce

se matno odnosi u kvalifikacionoj
strukturi Radne organizacije, Sto ce
doprinjeti brZem razvoju i
uspje5nijem poslovanju Tvomice.

ukupne proizvodnje, 53 posto

wojih proizvoda .Kninjanka'
izvozi; s tendencijom joS ve6e
orijentacije na inozemno trzi5te, Sto
nalaZu i kretanja u priwedi SFRI.

Jn Iadas
RADNA ORGANIZACIIA
KARTONSKE

AfvtAMaZf

Il'"

ZA PROIZVODN|U

- KNIN

reteJbn 0se/63-311

Radna or gantzacija AGROPRERADA

iu Kninu, bavi se proizvodnjom,
preradom i prometom
poljoprivrednih proizvoda. Godine
1968. u eri integracija, dolazi do
udruZivanja nekoliko poduzeca i
poljoprivrednih zadruga na podru{u
op6ine u op6etrgovadko i proizvodno
poduze6e,,Jedinstvo" - Knin.
Dalnjom integracijom - godine
1977, ,,Jedinstvo" se udruZuje sa
Trgovadkim poduzedem,,Dinarka" u
novonastalo poduze6e DINARA Knin da bi, nedugo zatim uSla u
sistem ,,Interexport" - Beograd, pod
nazivom INEX-DINARA - Knin. U
sastavu INEX-DINARE - Knin
posluj e INEX-DINARA OOUR
,,Proizvodqja", koja se 1986. godine
izdvaja iz sistema INEX-DINARA i
prerasta u samostalnu radnu
organizaciju pod nazivom RO
AGROPRERADA - Knin. Danas je
to RO sa 350 zaposlenih u 5 radnih
jedinica i sluZbi, a to su:

RJ ,,Tvornica stodne hrane",

RADNA ORGANIZACTIA ZA PROIZVODNTU, PRERADU

I PROMET FOLJOPRMEDNIH PROTZVODA
Telefon: 059/60-222

RJ,,Mlin".

RJ ,nPekara",
RJ ,,Klaonica",
'RJ ,,Maloprodaja"
Osim navedenih radnih jedinica,
postoje i prate6e sluZbe,

komercijalna, financij sko-

knjigovodstvena, op6a i sluZba plana

i analize, te sluZba za odrZavanje. RO
posjeduje i vlastiti vozni park koji
obezbjeduje prijevoz stodne hrane u
rinfuzi ili uvre6ano, te sPecijalna
vozila koja vr5e prijevoz kruha i
mesa.

AGROPRERADAje nosilac
snabdjevanja gradana osnovnim
Zivotnim namirnicama - kruhom i
mesom.

RI ,,Tvomica stodne hrane" je

sagradena 1976. godine, prvenstveno

za potrebe stodarstva na podrudju
Dalmacije, a kapaciteta je 4.000
vagona godi5nje proizvodnje. Sve
peradarske farme u dru5wenom i
privatnom sektoru, svinjogoj ska

farma u Dmi5u i svi ostali stodari su

kupci stodne hrane ove tvornice.
Zahvalju}ubi razvoju stodarstva na

podrudju Dalmacije,,Tvomica stodne

hrane" radi skoro l00-Postotnim
kapacitetom. Osim toga, Proizvodi
kvalitetnu hranu za rtbe, za potrebe
ribogojili5ta u Dalmaciji, te i Sire za
ribogojili5ta u BiH-u.

' ,o-

kapaciteta 15 ,t kruha i peciva dnevne

proizvod4je. eine se ogromni

napori, kako u RO tako i od strane
dru5tva, da se nova pekara Sto prije
zavr5i kako bi kvalitetom i
asortimanom zadovoljile potrebe

4'

r9"
',i
:

gradana.

RI ,,Klaonica" kapaciteta 10 t klania^

obezbjeduje sve vrste svijeZeg mesa'
za potrebe vlastite maloprodajne
mreZe i potrebe ostalih kupaca. lJ
vlastitim prodavnicama uviiek se
moZe kupiti. nadaleko poznato.
kvalitetno jagnjece i telece meso.
Ova tvornica snabdjeva i vrSi prtyevoz
stodne hrane vlastitim specijalnim

kruha dnevno za potrebe grada.

Imaju6i u vidu daljnji ruzvoj, morala
se planirati gradnja nove pekare,

vozilima,,rinfuzerima" u rinfuznom

stanju ili uvre6ano, ovisno kako

odgovara kupcu. Kvalitet je
garantiran, jer je smjesa napravljena
od kvalitetnih sirovina, po preporuci
recepturi vrhunskih strudniaka iz te

U toku turistidke sezone ova radna

eva svim vrstama
svoje kupce od Riieke

oblasti.

RI,,Mlin"

sa godi5njom meljavom

1.100 vagona braSna, koristi tek 60

posto mogudeg kapaciteta, 5to je

poseban problem. Potrebno je udiniti

velikr napor za pove6anje plasmana,

Sto je u uvjetima o5tre konkurencije
mogude jedino boljom proizvodnjom

i kvalitetom.

Ova radna jedinica snabdjeva

bra5nom podrudje Dalmacije, dio
Like i Bosne, druStveni sektor,
privatne pekare i vojne po5te" Dio
braSna plasira kroz vlastitu pekaru,
kao i veci dio stodnog braina i
mekinja preko ,,Tvornice stodne
hrane". Posebno je potrebno istadi da
,,Mlin'" vr5i malo pakovanje za
potrebe trgovadke mreZe, kako
vlastite tako i za potrebe ostalih
kupaca.
Slijede6a RI

,IR
:- lF

je ,,Pekara", koja je

dosta oStedena u posljednjem

potresu, te ne moZe da pruZi

normalne uvjete za proizvodnju

kruha. Danas se proizvodi 7-B t

:.,t:.,

;j

3l
*.+'

.4."

:iE:::" -

r+i

,F,
''F,

RI ,,Maloprodaja" je najmlada medu

radnim j edinicama AGROPRERADE.
Ona je nekoliko prodavnica iskljudvo
svijeZeg mesa, nedavno prilagodila
prodaji ostalih prehrambenih
namirnica. Osim prodavnica
prehrambene robe u ve6im i seoskim
centrima, van ovog podrudja,

,,Maloprodaja" ima prodavnice za

prodaju mlinskih proizvoda i svih
vrsta stodne hrane. Postoje ambicije
daljnjeg Sirenja prodajne mreZe, kako

biu prvom

redu. iskoristili svoje

proizvodne kapacitete, ali i da bi

uporedo sa razvojem sela mogli
plasirati svoje proizvode.

RADNA ORGANTZACIIA ZA PROIZVODNIU, PRERADU

PROMET POLJOPR.IVREDNIH PROIZVODA

;4

,'

[]GL.i(iitril Iv itED r\lA /AD]1

U*A .fl EVf{Sb{"L"

l-t

tUt:IO

['l

C]

ljt

LB

Pf

di{

fi

3A& Py f A b

E E h}{--

i{ E

$s3r9-llEsPcf{F

583ng DEVHSKE

TELEFONIi
(o5e) 73-0e8,
74-222, 74-322
TELEFAX",

(os9)

4-444

Foljoprivredna zadruga,,Devrske", osnovana 1903. godine,

jedna je od najstarijih zadruga sjeverne Dalmacije.
Za vrijeme drugog svjetskog tata, Zalruga je prestala sa radom,
da bi po osloboilenju ponovo bila osnovana.
Zadruga se bavi unapredenjem poljoprivredne proizvodnje na
svom poslovnom podruiju, kroz kooperaciju sa individualnim

proizvoilaiima na bazi otkupa poljopriwednih proinoda,

pruZanja usluga mehanizacije i davanja strudnih saveta,
obezbj eilenj a reprodukcionim rnaterijalom i ostalom rob om
Siroke potroSnje.
Posebni rezultati se postiZu u podiza4iu novih vinograda
(podignut i vlastiti vinograd od l0 ha) i vodnjaka" Izgrad4iom
vlastitih podruma za preradu groZtla Sirorn Hrvatske, Zadruga
proizvodi i plasira nadaleko poznato djevr5fansko vino.
Sredstvima vlastite akumulacije podiZu se i drugi objekti, kao
Sto su: mlinica, gostiona, mesnica, skladi5ta, te se nabavlja
mehanizacija i rlrugo.

Poljoprivredna zadruga
zapo5ljava 45 radnika

i sezonsku

radnu

snagu, a zavisno
od realizacije razvojnog
programa, broj
zaposlenih se pove6ava.
U njoj rade svi potrebni

struini kadrovi.

OSNOVNA
DJELATNOST
ZADRUGE:

o Poljopriwedna

proizvodqia:

- razne i,ivei,ne namirnice.

alkoholna pida i
proizvodi za kufne potrebe.

rataNfio.
vinogradarstvo,
vodantvo.

stoCantvo.

Trgovina na vOliko otkup po{iopriwednih

proizvoda

tekstil

i konfekcij4

o Trgovina na malo
neprehrambenim
proizvodima:

o hoizvodqja

obuda, koZa, guma

kovinska

plastika,

prehrambenih proizvoda :
- mljeveqie i tjuSteaje
Zitarica,

meso, perad, riba

mesne preradevine,

elektrotehniCka roba,

klanj6 stoke,

proizvodqja stodne

ogrijev i gradevni

materiijal,

hrane.

- pokutstvo, keramika,
staklo i porculan,
- boje, llkovi i kemikaliie'
- knjige, uredski

materijal i pribor,

duhan, nafta, naftni

derlvati i ostali
neprehrambeni proizvodi.

Poljopriwedna zadruga,,Devrske" je vlastitim sredsfvima

podigla veliki i suvremeno opremljen Sabirno-distributivni
centar, povr5ine 5 hektara. od Cega je pokriverfo (hala) 2100 mu.
Sabirno-distributivni centar je omeden asvaltnim putem Knin-Zadar, s jedne strane, Zeljeznidkom prugom Knin-Zadar, s
druge strane. Ova idealna lokacija mu omogu6qie povezivanje
kontinentalnog dijela - p roinodala polj opriwednih proizv oda
sa potroSaiko-turistiikim podruij em (i adranskom obalom).
Od posebnog znaiaja za razvoj djelatnosti Centra, je njegova
povezanost drumskim i Zelezniikim saobradajem za putni pravac

Zadar-Knin.
U okviru Centra postoji benzinska pumpa, za snabdjevaqie
dizel-gorivom.

Sabirno-distributivni centar ima veliki skladi5ni prostor, od

Cega

Trgovina na malo

mje5ovitom robom.

o Trgovina na malo
vozilima i dijelovima
vozila.

Trgovina na malo se obavlja

preko sedam vlastitih

Dorada, prerada i
proizvod4ja sirovina od

prodavaona.

gtpadaka

Trgovina na malo
prehrambenim proizvodima:

- kruh, pecivo, mlijeko

mlijedni proizvodi,
-

vo6e, povrde
preradevine,

za

deo tog prostora

sluii

za smjeStaj gradevinskog materijala.

Postoji mogudnost iznajm[iiva4ia dj ela skladiSnog prostora

tredim licim4 Sto je vrlo primamljivo s obzirom na izvanrednu
lokaciju Centra. Centar raspolaZe koirpletnom suvremenom
opremom (mehanizacijom) kao Sto su: vifu5kari, vage' kamioni,
paletna ambalaZa i dr., pomocu kojih obavlia svoju djelatnost'
Ovaj centarje vrlo zainteresiran za pruZanje ovakvih usluga.
Poljopriwerlna zadruga ,,Devrske" - svojom djelatno5du'
zqiedno sa sabirno-distributivnim centrom' ima veliki znadaj i
ulogu za razvoj pdwede u ovom podruiju.

t
/
t

Ugostiteljstvo:

t:

ostale ugostiteljske
- gostiona.

usluge

o Obrtniike usluge i
popravke.

!i'LL

l3
$

STNDEUE

o4.

{ Itf
O

c'F

..DqBRAVICE'.

PR[

"/

/.-'b'

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA

TeleJbn'
059 /7

3-020

Poljoprivredna zadruga

,En'enik", osnovana 1945.

godine, srnjeStena je u
najnerazYijenijem dijelu
kninske Bukovice, koja ima

drije mjesne zajednice

En'enik i Nlokro Polje. Po

ukupnoj porriini od 200 km2.
one predstavij aj u povr5inski
najvede mjesne zajetlnice u

Hn'atskoj,

Rijeka Zrmaqia protiie,kroz

Mokropoljsko i Erveniiko
kra5ko polje, iije su ukupne

Osnoyne dj elatnosti Zadruge

su organiziranje

unapredenje polj oprivredne

povr5ine 700 hektara

obradivih oranica. U pravcu

proizvodnje kroz kooperaciju

sjevera, prostiru se

proizvodaiima u stodarstvu

krajnji

jugoistodni obronci Velebitao

sa nepreglednim paSqiacima
izuzetno pogodnim za azgoj
koza i or,aca u toku iitar.e
godine.

sa

individualnim

(kozarstm

"

ovim prirodnim uvjetima.

Sporddna dj elatn ost Zadras,e
je trgovina i ugostiteljstv6
sa Sest prodajnih mjesta,
klaonicom, mesnicom i
gostionom:

ovdarstvu),

obezbjedenje otkupa i
plasmana vi5ka stoCarskih

drugih poljoprivrednih
proizvoda koji uspijevaju u

Vodedi raduna o prirodnim i

klimatskim urjetima ovog
podneblja, za pofiopriwednu
proizvodr{u, Zadruga je

povedaqiu broja koza i ovaca,

pobo[i Sanj u zdravstveno g
stanja stoke i prosjeinom
povedanju teZine jagqiadi i
jaradi, od 18 na 25-28 kg

stvorila koncep ciju budu6eg

rrzv oja, koju saiinjava:

Zive vage.

Radi daljnjeg razvoja

investicioni program pogona
proizvodqju suhe
dalmatinske kaStradine od
kozijeg i ovdijeg mqsa.
za

Plodno zemljiSte
Mokropoljskog i En'eniikog
polja je izuzetno pogodno za
uzgoj badema" maraske,
tre5anja, a od povrtlarskih
kultura bjeli luk, kapula,
krompir i drugo.

padine Velebita, obilqiu

najkvalitetnijim vrstama
ljekovitog bilja, kao Sto su
kadulja, vrijesak i drugi. Ovo
bogatstvo biljnih vrsta, pruia

izvanredne uvjete i za razvoi

pielarstv4 te odavde potile
nadaleko duveni

kvalitetu

po

velebitski med.

Efikasnija realizacija
koncepcije razvoja Zadruge,
koja zavisi i od mnogih

faktora, doveSde do brieg

ran'oja ovog podruija i

zaustavlj anj a fl uktuacije

mladih ljudi, a samim tim i

do jaCeg povezivaqia ovog

kraja sa razvijenim centrima.

dru5h eno-ekonomskih

proizvodnje, sa posebnim
akceniom na razvoj stodarstva
(kozarstla i o-vdarstva), zatirn,
razvoj vo6arstva, Povrtlarstva
i krmnog bilja. lzraden je
investicioni program razvoja
stolarstva (kozarstva i
ovdarstva), koji je u pn'oj fazi
realizacije. Ovim Programom
obuhvadino je 116
kooperanata, a stoiarima ie
se omoguiiti izgradqia i
adaptacija sulremenih Stala
za koze i ovce.

c Zl ran'oj ugostiteljstva

turizma postoje velike

moguinosti na oYom
podrutju, koje pruiqiu
prirodne lepote kanjona
rijeke Zrmaqie i planine
VelebiL U toku je izrada
investicion og programa

ugostiteljstva i
turizrna na objektli
,,NIlinica", povriine 20.000
mr, gdje ie se izgraditi razni

razv oja

turistiiko -ugostitelj ski

sadrZaji: bungalor i, restorani,

Ostvarivanjem programa,
postidi ie se bolja ishrana

razni sportsko-rekreacioni
sadriaji - za tenis, odbojku,
ko5arku, zatim kuglana,

koza

plaZa...

Gajenje Iekovitog bilja

Svet flore u ovim predjelima

je izuzetno bogat. JuZne

stoiarstva, izraden je

o unapredenje poljoPrivredne

pielarstvo, mogu postati

znaiajne djelatnosti i izvor
prihoda za mnoga
domaiinstva ovog podrudja.

ovaca,

veterinarska njega, a
na pa5njacima u Velebitu
izgradit rie se umjetna
pojili5ta (male akumulacije sa
plastitnim dnom). Ovo ie
doprinijeti zratnom

Najatraktivniji objekat u
ovom podrudju bit ie stara
mlinica, izgradena 1860.
gcdine, u kojoj i sada radisedam mlinova.

POLJOPRIVRtrDNA ZADRUGA

'rt

tO

Telefoni: centrala 059/6g_5 55

direlaor 059/68-550
Restoran ,Knin" u Beogradu 01 l/401-899
Samoposluga u Beogradu 0l I /623-250
predstavniino u Beogradu 01 I /1 37-848,
137-720, 136-383, I3I-083, telel<s l2-318

Poljoprivrednazadruga,,Orli6-Markovac" 12 Kosova kod Knina, konstituisana je 1954. godine, spajanjem

seljadkih radnih zz;druga sela Orlii, Markovac i Ribane, koje su osnovane u prvim poratnim godinama.
Osnovna djelarnost ove zadruge je poljopriwedna proizvodnja, otkup, usluge, trgovina na veliko i malo,
ugostiteljstvo, slatkovodno ribarstvo, proizvodnja pastrrnke na njeci Krki i proizvodnja dalmatinskih prsuta.
U jubilarnoj 35. godini svog postojanjaZadrugabiljeZi natprosjednu stopu rasta u svim oblastima djelatnosti,
te je danas nosilac razvoja poljopriwede na brdsko-planinskom podrudju Republike. Pored toga, za:uzima
vidno mjesto u snabdijevanju opcine i regije zdravom hranom (june6e meso i pastrmka), robom Siroke
potrosnje tcroz 35 prodavaoruca mje5ovite robe, te pruZa ugostiteljske usluge u detiri ugostiteljska objekta.
posebnog
Od
znatajaje proizvodnja, po kvalitetu na daleko duvenih, dalmatinskih prSuta i vlastiti reprezentativni
objekti u Beogradu (Restoran ,,Knin" u Ulici bulevar revolucije broj 314 i Samoposluga u Ulici Vsokog
Stevana fuq 27,) te vlastiti poslovni prostor (predstavni5tvo) u Ulici bulevar Lenjina 121. Ovakav trend
ramoja oswaren je, prije svega, zahvaljujuci stalnom davanju prioriteta u raspodjeli - pro5irenju materijalne
osnove rada i poboljSanju kvalifikacione strukfure zaposlenih, sa perspektivom takvog nzvoja u buduinosti.

DJELATNOST

- U POLJOPRIVREDNOJ

PR-

OZVODNJI RAZVIJA KOOPERACIJU U OVEARSTW I KOZARSTW. SA INDIVIDUALNIM PR-

Telefon:059/73-140
059/73-472 - direktor

73471

l<omercijala

OIZVODACTMA; VRsI OTKUP I

PLASMAN STOKE, KOZE, VUNE,
LJEKOVITOG BILJA I DRUGIH
POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA:

- OBAVLJA TRGO\TNU NA VEL-

IKO I MALO:
PREHRAMBENIH PROIZVODA.
TEHNIEKE ROBE I GRADEVIN.

MATERIJALA. POLJOPRIVRE,,Krka" PZ Kistanje osnovana je 1946. godine. Dugo godina nakon oslobodertja bila
je jedini priwedhi subjekt na podru(iu Kistanja, pa i ovog dijela priwedno nedovoljno razvijene Bukovice. Postepeno se razvijala, uspjeSno djelovala i ostvarivala
pozitivno poslovanje.

DNOG REPROMATERIJALA I

Bukovica je tradicionalno stodarski kraj.

Zemlji5te je Skrto s usitnjenim parcelama,
te ne postoje uvj,etizaintezivan uzgoj ratarskih kultural Zbog tnga, ,,Ktka" PZ u
poljoprivrednoj proizvodnji, ima osnovnu
orjentaciju u kooperaciji i suradnji sa individualnim proizvodadima u sitrom stodar-

stvu, ovaarstvu i kozarstvu. Na Sirem podrudju Kistanja uzgaja se 20.000 grla sitne
stoke. Jagnje6e i jare6e meso ima izvanredan kvalitet, i plasira se na preteZno razyijenom turistidkom podrudju Zadra i Sibenika. Poznataje na raZnju pedena kistanjska
jagnjetina, i van ovog kraja.

MJES. ROBE;.
_ RAZVIJA UGOSTITELJSTVO I
TURIZAM;

PROIZVODI KRUH

PRUZA

DRUGE USLUGE.

Osim otkupa i plasmana Zive stoke ,,Krka" PZ Kistanje, godi5nje otkupi i plasira
znatne kolidine suhe ovdje i kozje koZe,
govede slane koZe i vune rude pramenle,
te

badema, vi5nje maraske i!ekovitog bilja.

Ova zadruga trgovinu na malo obavlja u

20-ak prodajnih objekata, od suvremeno
opremljenih i specijaliziranih, do prodavaonica mjeSovitom robom u selima Bukoyice. Nekoliko kilometara udaljen od Kistanja, nalazi se na5 najmladi, ali veoma
impresivan NACIONALNI PARK ,,KRKA'.

Ljepota rijeke Krke, kultumo-historijski

sporirenici od kojih se istide Manastir,,KRKA", crtva i spomenik kulture visoke kategorije zaStite, blizina' priobalnog turistidkog podrudja i drugo - glavni su fakton
razvoja ugostiteljstva i turizma u Kistaqiama. ,,KRI(A" PZ Kstanje rekonstruira postojece ugostiteljske objekte i planira izgradnju novih, te razvoj seoskog i lovnog
turizma.
Geografski poloZaj Kistanja, blizina obale,
ali i padina Velebita i Dinare ,zatim, klimatski, pedolo5ki i drugi uvjeti, te 6ista okolina,

omogu6uju uzgoj 'mndgih- ljekovitih i

aromatidnih biljaka. ,,KRKA" PZ Kistanje
postupno pristup'a eksperimentalnoj proizvodqji ljekdvitog bilja, sa ciljem inteziviranja proizvod_nje biljak4 sa kra5kih polja
u r4astitoj proizvodnji ikooperaciji, te sa-biranju biljaka iz prirode.

,,KRKA" PZ Kistanje ima

kadrovski

potencijal za daljni razvoj navedenih djela-

tnosti. Zapo5ljava oko 100 radnika, ve6inom'mladih strudnih ljudi, a od toga je 6

visokostrudno obrazovanih.

il

Telefon: 059/60-241

,,DALBIH'' MPC SPLIT,

OOUR ,,MLJEKARA" _ KNIN

OOUR,,Mljekara" - Knin se do 1969. godine nalazlla u sastavu

Zagrebadke niljekare MPC Split. Te godine je osnovana RO
,,DALBIH" MPC - Split sa pet osnovnih organizacija udruZenog
rada i to: OOUR,,Mliekara" - Livno, OOUR,,Mljekara" - Kniq
OOI-IR,,himama proizvorinja" - Spli! OOUR,,Prodaja" - Split i

OOUR,,Stodarstvo" - Bosansko Grahovo. U meduvremenu su se

otd epiti O OUR,,StoiarsWo" - Bosans ko Grahovo; OOI-JR,;Mlj ekara'' - Livno i OOUR,,Primama proizvodnja" - Split. Danas se u
sastavu ,,DALBIH" MPC - Split nalazi OOUR,,Mljekara" - Knin
i OOUR,,Prodaja" - Split, koji su sada u fazi konstituiranja u
samostalno dru5tveno poduze6e.

OOUR,,Mljekara" - Knin broji 38 zaposlenih radnika od kojih je

po troje sa visokom i viSom Skolskom spremom, jedan VKVradnilg desetoro sa srednjom strudnom spremom, deset KV radnika i
jedanaestoro sa niZom strudnom spremom.
Osnovna djelatnost OOUR,,Mljekare" - Knin je otkuqprerada
konzerviranje mlijeka, pri demu proizvode: konzumno'mlijeko,

fermentirane proizvode i sir.

Miieko'se otkupljuje od individualnih proizvodada sa podru{a

i Gralacq Sto zadovoljava 50 posto

potreba. Nedostaju6e potrebe se namiruju kupnjom iz druSop6ina Knina, Drni5arsinja

tvenog sektora, uz kapacitet godi5nje proizvodnje od 2-2,5 miliona litara.

hoizvodi se plasiraju na podrufiu op6ina Knin i DmiS (konzumno mlijeko i fermentirani proizvodi) dok je sir ZAGORA
prisutan na cijelom jugoslovanskom trZiStu. Ovaj proizvod, ,Mljekara'', uglavnom, plasira preko poslovnica SIRELACOMMERCE' - Zagreb (Buje, Split i Beograd) sa kojim ima izuzetno dobre
poslovne odnose.
Mora se napomenuti'daje oprema stara 20 godina, te daje uslov za
daljnji rad rekonstrukcija Mljekare i modemizacla opreme. Uzto,
potrebnoje i obezbjediti vi5e sirovine sa vlastitog otkupnog podrudja. U toku su.sve pripreme da se to i ostvari, preko Investicionih
programa rekonstrukcije,,MLJEKARE' i Programa izgradnje

mini-farmi. Tehnolo5ko-tehnidki uvjeti bi bili poboli5ani putem

planiranih faza tehnoloSkog procesa prerade mlijeka.
Povecanje kapaciteta proizvodnje temeljeno je na planiranom
povecanju prerade mlijeka, koje bi iznosilo 15.000 litara dnevno ili
3,450.000litara godi5nje. Na osnovu te kolidine mlijekaplanira se
godi5nji kapacitet proizvodnje koji iznosi:

konzumno mlijeko 575.000 litara,

- jogurt 460.000 litara

- vrhnje 345.000 litara

- suhi sir ZAGORA 155.250 kg
- surutka 1,800.000 litara
Ispunjenje svih predvidenih planova, je preduslov za dugorodno
stabilno poslovanje i sigumost svih zaposlenih.radnika u ovom
kolektivu sa malim brojem zaposlenitl ali koji ima vaZnu ulogu u
druStvenom razvoju ove oP6ine.

Telefoni:

OOUR _,,KNIN"

centrala:

059/62-788

direWor:
put-pron el

059/tu245
059/fl-384

ter. pfomel

059/62-179

iz sastava .Inex-Dinare" - Knin i Auto

Izdvajanjem oouR
"Transport"
i njihovom integracijom 1978. god. sa Ro
poduzeca
Knir\
-radione iz xomunarnog
i Radna
potreba
op6ine.

Djelatnosti Osnovne orgrnizagijs'

ge u posebnim, odnosno turistiikim

vofoiama- Ovu djelahost ie do
198. goiine a Kninu obav[elo viSe
prevoznika,,

prijevoz robe i puhika u javnom

ce$ovnom promefir'

Yr5i OOLJR

a od tada tu dielatno$

'Knin'.

Osnovna djelatnost RJ
'Teretni
promet" je obavljanje PreYozll za
potrebe radnih orgahizaciia u Kninu

Sire po Iitavoj zemfii.

organizaciia

je sklopila ugoYore

sa

TAM-om iz lMaribora, .hogresom*'

IMT, IMR, ,,21. majom" iz Beograda

i ,Muqjon'iz7'asrdlu

o Pruia4ju

ovih wojih usluga

VaZno

,Knin'

napomenuti da je OOUR
iedina organizacija koja vr5i

je

i piodaje rezervnih diielova, a vozila rr'

usluge sewisiraqia

sovjetskog programa (,,Moskvii",

,Yolgtu,

IUV

M', KAMAZ

Id-VAZ).

Osnovna organizacija od osniva4ia

uspje5an trend razvoja'
osobito kada se uzmu u obzir uvjeti priweilivaqia i tretman ove dje-

je inala
-

latnosti u dm5tvu. No, iPak, nema

popravak i odrZavaaie cestovnih

motornih vozil\ kao i Prod4ia re-

mjesta zadovolistvu, s obzirom da

nemoguce ostvariti akumulaciju'

je

zerYnih djelbva'

pretovarne uslugg
koje obavlja Preko
radnih jedinica:
-.PtrtniIki Promet'
-.Terehi Promet'
- ,Auto-servis" sa ispiho-tehnid-

kom stanicom-

Kapacitete osnoYne organizacije

Cine:

30 autobnsa prigradske

turistiC-

ke izvedbe,
25 terehih'vozila nosivosi od 2
do 26 tona.
natlaiveni radionilki Pro$or od
2500 m2 se dvije trake na stanici za tehnilLi Prbgled vozila

RJ -Putnitki Promet' svoju djelatnoJ obdvfja na Podrudju ove oP6ine ! prevozedi radnikt' u&nike i
ostale puhike' kao i Prui4iud uslu-

48

RJ -Auto-servis' vrii usluge

ser-

visiraqja i opravke svih vrsta vozila - osobnih i priwednih. U Svom

sastaru ima i ispitno-tehnitku stanicu s dvije trake, a ujedno obavlja
komplehu registraciju vonlaOsnovna organizacija broji 195 radnika pofrebnih prolila i kvalifika-

cija
Vozni park osnovne organizacije
Cine vozila proizvod4ie TAIVI' FAP i
RABA.
Kao osnovna orgariizacija od posebnog dmstvenog interesa' OOI-IR
,Knin' ostvamje uspjeSnu poslovnu
sarad4iu 54 mnogin ridnim orgini-

zadialmu ne samo

Kninu vec i

Sirom zenlie.

U djelahosti odrZavarfa i PoPravke motornih vszi[4 ova osno'Yna

koja omogucuje prostu reprodukciju.

Ukoliko se ne poduzmu neka kva'litetnija rjeSenja' a to naroCito vaZi
za cestovni promel moZe dodi do
}rupnih poremecaja u ovoj djelatnosti, koja je od posebnog druStvenog
interesa-

TRGOVA KO PODUZE tr
NA VELIKO I ALO - KNII{
Telefon: 059/62-623

,,Dinarka", trgovadko poduzede na veliko

i malo - Knin, pod ovom tvrtkom posluje
od 24.7 .1989. godine. Reorganiziranjem i
transformacijom RO,,INEX DINARA. i
OOIIR,,TRGOVIN,{' konstituirano je
novo poduze6e za promet trgovinske
robe na veliko i malo.
U ovoj privrednoj grani ,,Dinarka" je
osnovni nosilac razvoja robnog prometa i
trgovinske mreZe na podrudju Knina i
kninske op6ine, te zna(ajan subjekt
trgovinske djelatnosti i na Sirem
regionalnom podrudju od osnivanja pwih
poduze6a.

Proizvodne kapacitete Poduze6a dine:

zatvoreni skladiSni suvremeno
izgradeni prostor povr5ine preko 8.000 m2,
- stovariSte graclevinskog materijala u
zafvorenom i otvorenom prostoru od
preko 13.500 m2,
Robna kuca preko 3.200 m2 prodajnog
prostora,

140 prodavnica sa preko 11.000 m2

prodajnog i skladi5nog prostora,

- vozni park oko 80 t nosivosti i 5

viljuSkara.
Poduzp6e ,,Dinara" ima 685 zaposlenih

radnika.

U vlastitim kapacitetima ima stvorenu

osnovu za daljnjt razvoj i unapredenje
trgovine, sigumo i kontinuirano
snabdjevanje potro5ada na malo, i velikih
potroiada trgovinskih roba i
reprodukcijskih materijala svih struka.

Osnovni proizvodni i radni kapaciteti su u

samom Kninu, ali maloprodajni objekti
su disperzirani na Sirem podrudju opdine i
regije. Osim njene prisutnosti u svim
mjesnim zaj ednicama kninske opdine,
maloprodajna mreZa,,Dinarke" je
prisutna i na podrudju opdina Sinj, Drni5,
Sibenik, Benkovac, Biograd na moru,
Zadar, Obrovac u SR Hrvatskoj, i op6ina
Bosansko Grahovo i Biha6 u SR BiH.
Geografski i prometni poloZaj Knina je
od bitnog znahja za razvoj trgovinske
djelatnosti na ovom podrudju.

Neposredna blizina turistidke potro5nje

na jednoj strani, i infrastrukturna
povezanost sa kontinentalnim dijelom
zemlje - proizvodadem prehrambenih i
poljoprivrednih proizvoda na drugoj
strani, potvrduju znadaj kninskog
poIoLaja. Zbogtoga se daljnji planovi
,,Dinarke", trgovadkog poduzeda na
veliko i malo. zasnivaju ua razvoju. s
tendencijom znacajn ijeg razvoja
veleprodaje. U tu svrhu, potrebno je
opremanje i osuvremenjavanj e skladi5nih
i transportnih kapaciteta, te
osuvremenjavanje i prestrukturiranje
ponude u trgovini na malo- kao i drugih
sadrZaja: ugostiteljskih, usluZnih i
turistidkih, radi zadovoljavanja turistidke
traZnje i razvoja Knina, kao turistidkog
lokaliteta.

Telefon: 059/62-622

JoS davne 1929. godine, Dru5tvo

pajanje elektridnorn energijom

za elektrifikaciju Knina ,,Tomir",

grada Knina.

koristilo je dizel-motoi 25 KS s
odgovarajudim trofaznim generatorom napona 400 V, za fia-

Transformacijom

2 x 30 kVA

400/3000 Y a u samom mjestu napajanja 3000/400/231 V, energija

je preno5ena do potro5ada. Kolika
je u to vrijeme bilapotro5nja" najbolje se vidi iz podatka, da je u toku
godine proizvejdeno ukupno
25.000 kWh elektridne energije.
193 1.

Ovaj period, smatra se podetkom

elektrihkacije kninskog podrufr a.
Najve6i dio ovog podrudja elekt-

rihciran je krajem. Sezdesetih i

podetkom sedamdesetih godina,
ali su pojedini zaseoci dobijali struju sve do ove - 1989. godine, kad
se moZe re6i da je elektrifikacija
potpuno zavrSena- Ostalo je joS
samo nekoliko pojedinadnih
doma6instava, lociranih podalje
od postojeie mreZe.

Dana5nji OOUR uElektrodistribucija" - Knin osnovan je 1974. godine i djeluje u

sastavu Radne organizacije ,,Elektrodalmacija" - Splil

Pored eksploatacije

redovnog

odrZavaqja elektroenergetskih
objekata, OOUR radi i sve
investicione i usluZne radove do
naponskog nivoa 20 kV. Svoje

usluge pruLai izvan svog energetskog podrudja. Zatrvodenje, radova koristi i veoma razvijen vozni

park, u kojem su, pored ostalog,

hidraulidna dizalica - platforma za
rad na visini do 12 m, te jo5 tri
autodizalice nosivosti 16.35 i 42
IC\ (.1 ,.63 , 3 ,57 i 4.28 t). Puna paZnj a posveduj e se

hnike

primj eni nove te-

tehnologije, te Su medu

prviml u Hrvatskoj primjenili

samonosive kablovske snopove,

betonske nogare, uveli MTK sistem

dr.

Trenutno je zaposleno 115 radnika.

Ovaj OOUR snabdijeva potro5ade

elektridnom energijom na podruffu kninske op6intir, (izuzev ti
mjesne zajednice), te nekoliko
mjesnih zajednca na podrudju
Bosanskog Grahova i Graiaca.
Trenutno su na elektridnu mreZu
prikljudena 14.962 potro5ada, od
dega 13.605 doma6instava. Po
povr5ini koju pokriva nalazi se na
deilnom mjestu u Dalmaciji liza
OOUR-a Zadar, Split i Dubrovirik), ali j e zbog nerarvijenosti podrudja, struKure potroSqje i ra5trkanosti naselja, po prodaji elektridne energije tek na osmom
mjestu. Nepristupadni tereni i dosta lo5i klimatski uslovi, oteZavaju
pravowemeno odrZavanje objekata i postrojenja. No, i pored toga
isporuka elektridne energije je
pouzdana, a kvarovi se otklanjaju
dosta brzo.

fltlLq
o

t
!g

Glavno napajanje kninskog podru{ja obavlja se preko trafo-stanice

110/35 kV Knin, snage 2 x 20

MVA'Na olrr

trafo-stanicu su
spojena dva dalekovo$a 110 kV,
jedan iz Bilica kod Sibenika, a
drugi iz Bosanskog Grahova, te
dalekovod 110 kV(pod naponom
35 kV), preko kojeg se plasira
energija iz HE,,Manojlovac" (24
MW). Ovakvom povezano5cu,
ova trafo-stanica ima dosta sisurno napaJanJe.

Daljnji plasman energije u kninskom podrudju, vr5i se preko 4

trafo-stanice 35/10 kV: ,,Knin",
,,Kistanje",,,Kosovo" i,,Golubi6".
Medu njima najveca trafo-stanica
je,,Knin", snage 2x8 MV,\ aizgradena je jo5 1954. god. - velidine

i-4,
(7,5 MW), lako da je napajanje
ovih trafo-slanica vrlo sigumo.
Jedino je trafo-stanica Kistanje,
radijalno napajana direktno iz HE
,,Manojlovac', ali vrlo kvalitetnim
35 kV-vodom, na kojem gotovo da

i nema kvarova. Plasman energije

's]

neposredno do potro5aia, obavlja

se preko 260 trafo-stanica 10/0.4
kV, oko 450 km 10 kVdalekovoda.

te blizu 700 'km niskonaponske

mreZe.

Radi prevelike udaljenosti, naglog

pove6anja potro5nje i izgradnje

2x4 MVd dabipodetkom sedamdesetih godina bilo izvrSeno proSirenje na sada5nju velidinu.

Preko ove trafo-stanice napaja se

grad Kniq i dobar dio seoskog
podrudja.'gOje se nalaze i najznadajniji privredni objekti. Radi sigurnog napajanja i uslijed fizidkog

stanja, utvrdena je potreba za

njenom rekonstrukcijom, pa je
upravo u toku urada projektne
dokumentacije, nakon dega 6e se
prishrpiti radovima. U srednjorocno m planu, preilvidena j e izgra-

dnjajoS jedne trafo-stanice 35/10

kVu samom Kninu, radi'nesmetanog razvoj a grada, ali je r ealizac-

ija ovog programa dovedena u

pitanje radi poznatog te5kog ek-

onomskog poloZaj a elektroprivrede. Izmedu trafo-stanica ,,Knin",

,,Kosovo" i,,Golubi6" postoji dosta dobra medusobna povezanost,
kao i sa trafo-stanicom 110/35 kV
Knin, a na trafo-stanicu ,,Golubic"

je direktno vezana HE,,Golubic"

novih kuca van

postojeceg

konzuma, vrlo je te5ko osigurati

i valitetin napon kod svih potroSada. Ovaj, gotovo nerje5iv problem,
postoji na nekoliko mrei,asa relativno ve6im brojem doma6instava.

Z4jednidkom akcijom sa mje5tanima, ovaj problem 6e se bar ub-

laiiti.

KOMUNALNA RADNA ORGANIZACIJA

Telefon: 059/60-233

Komunalna radna organizaciia,,Komunalac", kao organizacija od posebnog

druStvenog interesa, osnovana je 1955.
godine.
Od svog osniva4ia do danas Radna

organizacija je pro5la lcoz mnoge

statusne proqiene, od kojih je posljedqia izvr5ena 1980. godine, na osnovama Zaikont o komunalirim djelatnostima.

Osnovne djelatnosti ove radne organizacije su:

i rlistribucija vode,

proizvod4ia

predi5cava4ie otpailnih i
otrorinskih voda,
odvoz i likvidacija otparlaka i fekaliia

odvod.qja

odrZavar{e Cistode javno prometnih

povr5ina,

ureilenje
lenila,

uredenje

odrZavaqie parkova
odrZava4i.e groblja

ze-

obav-

ljanje pogrebnih usluga.

U Radnoj organizaciji koja zapo5ljava 141

radnika" kao radne cjeline formirane su dvije radne jedinice i to:

R J,,Vodovod i kanalizacija''
R J ,,IJsluge".

Radna jedinica ,;Vodovod i kanalizacija"

bavi se proizvodnjom i distribucijom vode,

izgradnjom

odrZavanjem vodovodne

mreZe, izgradnjom i odrZavanjem fekalne i

oborinske kanalizaclje, te poslovima razvoja vodoopskrbe.

Ostale djelatnosti obavljaju se u okviru I{a-

dne jedinice ,,IJsluge", od kojih posebno

mjesto zauzlma iiScenje javnih povr5ina,
uretlenje parkova i zelenila, te odvoz
kuanog i industrijskog otpada.

Vodoopskrba je, ipak, najznadajniji dio

djelatnosti Radne organizaciie.

Prvi javni vodoopskrbni sistem, na podrudju opcine Knin, sagradenje i887. godine.
To je bio gravitacioni cjevovod @ 80 mm,
duZine 4.150 metara sa izvori5ta ,,Cmo
vrelol', a sagradenjeza potrebe Leljezntce.

Razvojem grada, povecane su potrebe za

vodom te dolazi do rekonstrukcija post'

oje6eg sistema" od kojih su znaiajnije rekonstrukcije obavljene 1905, 1925.

1934.

godine.

Sporazumom izmedu Leljeznice kao vlasn- Ubrzo nakon oslobodenja 1952. godine,
ika i gradskog nadelstva, grad je dobio pristupa se izgradnji novog vodoopskrmogu6nost kori5tenja 300 m3 vode bnog sistema sa izvori5ta ,,Simi6a vrelo".
dnevno, koja je distribuirana preko pose- Novi sistem je puiten u eksploataciju 1954.
bne vodovodne mreZe.

godine, a sastoji se od tladnog cjevovoda

0t75 mm, duZine 5074 m, rezervoara kapaciteta 320 m3, te novosagradene razvodne vodovodne mreZe u duZini 4.100 meIara.

Podetkom 1963. godine, zbog povecanih

potreba, gradi se paralelni sistem sa istog
izvori5ta / 300 mm, sa rezervoarom 1000
m3 vode,. nakon dega prethodni sistem sz
izvori5ta ,,Crno vrelo" ostaje iskljudivo za
potrebe Leljeznice.
Dana5nji vodoopskrbni sistem grada Knina i prigradskih naselja, sastoji se od crpne
stanice,,Sigi6a vrelo"'distributivnog ka-

paciteta 132 1/sek., rezeryoara zapremine

1.520 m3'-vode; tladnog cjevovoda

duZine 7.500 m, te razvodne vodovodne

mreZe.

Na podrudju opdine, uz vodoopskrbni sistem grada Knina, postoji poseban sigtem

pod nazivom ,,Grupni vodovod Kistanje",
a snabdijeva vodom podrudje Bukovice.
U momentu izgradnje, koja datira iz \9I2.
godine, kapacitet muje bio 3 1/sek. kojom
je snabdijevano 10 javnih desama.

Znadajnijom rekonstrukcijom 1965. god-

ine, kapacitet crpne stanice pove6an je na

24 L/sek., a sagraden je i vodotoranj u Kistanjama zapremine 200 m3, i na taj nadin
omoguceno snabdijevanje Kistanja i ok-

olnih zaseoka.
Krajem 1987. godine usvojen je investicioni program izgradnje kompletno novog
sistema, koji se sastoji od crpne stanice,,Miljacka" distributivne mogu6nosti 133 1/sek,

tlacnog v_oda do Kistanja duZine 5.9g3

metra, vodotornja,,Kostelovada" zapremine 1.500 m3 vode,tladnog cjevovoda od
crpne stanice do rezervoara ,,Radudka
glavica" duZine 6.141 metar i rezervoarrr
,,Radudka glavica zapremine 1000 ml

Trenutno

u realizaciji

se nalazi sistem

,,Grupni vodovod Kistanje", a u najskorije

vrijeme poiet ce izgrad4ia sistema, ,,Kiievo-Polada", iz kojeg 6e biti snabdijeveno stanovni5tvo istodnog dijela op6ine. Isto tako, u zavrSnoj su fazi pripreme
za poietak izgradnje sistema ,,Lukar-Vrbnik", iz kojeg 6e se snabdijeti stanovniStvo jugozapadnog dijela opdine.

vode.

Cisto6a grada, odvoz ku6nog i industrijskog otpada, te odrZavanje zelenila, pose-

Realizacija ovog programa se preteZnim

dijelom financira sredstvima Republidkog
fonda zarazvoj privredno nedovoijno razvijenih krajeva u SR Hrvatskoj, a manjim
dijelom sredstvima Republidkog SIZ-a za
vodoprivredu.

bno u posljednjih nekoliko godina, podi-

gnuti su na zadovoljavajudi
hanizacije.

snabdijeveno dovoljnim koliiinama

vode.

Na podrudju opcine, iz javnih vodoopskrbnih sistema snabdijeveno je 44 posto stanovniStva, Sto rjedito govori o nuZnosti daljnjeg ubrzanog ulaganja u izgradnju novih
i pro5renje postoje6ih kapaciteta.

Bitno je istaii, da se intezivno radi na stud-

iji

vodoopskrbe grada Knina, u kojoj

se

predvida izgradnja potpuno novog vodoop-

skrbnog sistema, sa zahvatom iz izvora

rijeke Krke. Realizacijom ovog projekta"na

duZi rok

bi

se rije5io problem snabd-

ijevarqiavodom grada i prigradskih nase[ia.

Na tom planu, za skoro cijelo podru{e op6-

ine sadinjena .je izvedbena projektna

dokumentacija, dija realizacij_a iskljudivo
ovisi o mogu6nosti obezbjedenja financijskih sredstava

nivo prven-

stveno zahvaljuju6i nabavi potrebne me-

Zavr5etak radova planira se krajem 1990.

godine, nakon dega (e ovo izrazito nenuvijeno podruije, prvi put na kvalitetan nadin

biti

Poseban problem dini nedostatak uredaja

otpadnih i oborinskih voda, koje se danas slijevaju u rijeku Krku.
Gnjenica daje rijeka ltuka progla5ena Nacionalnim parkom, te da se iz nje snabdijeva
vodom cijelo podrudje opcine Sibenilq dini
situaciju jo5 teZom. Ucilju razf e5enjaovog
problema, u toku je rad na izradi projektne
dokumentacije, ali je jo5 uvijek neizvjesno
'kad 6e doii do realtzaclje izgradnje novog
'odvodnog
sistema, kako fekalne tako iobonnske odvodnje.
za prodi5cavanje

Stanoviti problemi prisutni su kod obavljanja pogrebnih usluga, zbog popunjenosti

postojeieg groblja, ali taj problem uskoro
ce biti rjedeqs obzirom da su nadleZni op6inski organi nedavno usvojili provedbeni
urbanistidki plan za izgradnju novog gro_
blja, sa svim prate6im sadrZajima.

Na podrudju opcineKnrnjo5uvrlekima
znadajnih komunalnih problema, ali se
posebno zadnjih godina ulaZu znatni na-

pori na planu njihovog razrje5avanja, u

demu radni ljudi ,.Komunalca', nedvojbe-

no daju svoj znadajan doprinos.

Obavljanje ostalih dj elatnosti iz domena rada Radne organizacije, takoder, su limitirane financijskim mogu6nostima privrede
i stanovni5tva.

KOMUNALNA RADNA OBGANIZACIJA

KNI

PTT STnEUIK

OOUR PTT KNIN

Telefon: 059/63-614

OOUR PTT

- Kniq samoupravno je

konstituirano kao Osnovna

organizacija udruZenog rada u okviru

RO PTT prometa - SiUenit. Ova
osnovna organizacija pruia PTT
usluge gradanima na cijelom
podrudju opcine Knin i 12 izw5nih

jedinica. Posljednjih nekoliko godina

posve6ena je posebna

painja

uredenju ptt objekata, a uz pomoc

gradana izgradena su detiri nova

objekta i to: u Golubi6u, Erveniku,

Kijevu i Mokrom Poljq te otvoren
novi PTT ured u krugu vojnih
objekata. I dalje ce se nastaviti na
stvaranju Sto povoljnijih uvjeta za rad
izvrSnih jedinica" izgradnjom novih
objekata ili preuredenjem postojecih.
Salterska sluZba u glavnoj po5ti u
Kninu opremf ena je najsuvremenijim
uredajima, Sto omogucava pruZanje
brzih i kvalitetnih usluga. Prvi
zadatak u poStanskoj sluZbi je
otvaranje novog poStanskog ureda u
sjevemom dijelu grada, gdje se u
posljednjih nekoliko godina broj
stanovnika najvi5e povecao.

Na podrudju OOUR-a PTT - Knin

bilo je 31. 12. 1987 . godine 2.780

telefonskih prikljudaka, u tri

automatske telefonske centrale.

Ambicioznim planon; velikom

angaZirano56u zaposlenih u tehnidkoj

sluZbi OOUR-a\ te tn znatnu pomod

gradana danas ve6 postoji 6500

54

telefonskih prikljudaka rasporedenih u

dvije centrale; u Kninu 4.000 i
Kistanjama 500 brojeva i 9 krajnjih
centrala u Devrskama, Varivodama,
Ivo5evcima, Radudiiq Otonq

Markovcu, Kosovu, Golubidu i

Padenama" Ovim povecaqjem broja
telefonskih prikljudaka obuhva6eno je
ve6e podrudje op6ine Knin, a
realizacijom radova koji su u toku,

bit

pokriveno i 75 posto podrudja

opcine. Medutim, zahtevi gradana za
pro5irenje postoje6ih telefonskih
kapaciteta se ne smanjuju. Zbog toga
se planira pro5iriti dvoma centrala u
Kninu, u toku 1990. i 1991. godine,
za novih 2.000 lokalnih prikljudaka i
200 prikljudnih tadale na dvori5tu.
Knin, sa svojim geografskim
6e

poloZajem, predstavlja znadajnu

saob-radajnu rasksnicu, koj om

wakodnevno prolazi ve6i broj

putnika, a koji imaju potrebu za
koriStenjem ptt usluga. PTT se, u
okviru svojih mogudnosti trudi da te
usluge budu brze i kvalitetne, da bi
svaki korisnik oti5ao zadovolian
pruienom uslugom.
Index prosjednog kori5tenja obrtnih
sredstav4 te ude56e akumulacije u

ostvarenom dohotku se stalno

povecava. Ovim se stvara mogu6nost
za poboli5anje uslova rada i standarda
zaposlenih radnika, Prosjedni
ispladeni osobni dohodak je uvijek
veci od prosjeka u privredi Knina.

Broj od 16 prikljudaka na 100

stanovnika, sad je ve6i od prosjeka u
SR Hrvatskoj. Do kraja navedenog
srednjorodnog razdoblja planira se da
6e vi5e od 90 posto teritorija op6ine
biti pokriveno telefonskim

prikljudcima. Sve do sada udinjeno

PTT Knin je ostvario iskljudivo

vlastitim sredstvima i radom, te uz
pomo6 gradana. Pomo6 privrede,

druStveno-politidke zaj ednice, te

fonda za nerazvijene nije uop6e
kori5tena. PTT Knin ce se i ubudude
oslanjati na vlastite mogu'cnosti, koje
su stalno ve6e, i na ude5ce budu6ih
korisnika svojih usluga.

ZASTITA I UNAPREDENJE ZDRAVLJA STANoVNISTVA U USLSVIMA

DJELOVANJA MEDICINSKOG CENTRA - KNIN

Tel efo n i

M edi ci ns ka g centr a :

OOUR Bolnica s poliklinikama 059/63-8Il

OOUR himama zdrav.
60-255

mitita
djelatnost
OOUR Apotekarske djelatnosti

Stomatoloila

60-558

60-j67

Period. od 30 godina djelovanja Medicinskog centra na podrudju op6ine Knin i

postignuti rezultati u radu, kao i perspekt-

iva razvoja zdravstva

adekvatno pob.

oljdanje zdravstvene zaitite, potvrduju da

je medicinski centar najpovoljnija forma

zdravstvene organizacije za zaititu i unapredenje zdravlja na ovom podrudju.

Medicinski centar Kninje osnovan 19. februara 1960. godine, spajanjem Op6e bolnice, Doma narodnog zdravlja i Narodne
apoteke.

je relativno,

Pored stanovni5tva opcine, kapacitete terc-

dobro opskrbljeno zdravstvenom zadtitom

sekundarne
zdravstvene

Stanovni5tvo ovog podrudja

kroz primamu, sekundarnu (potklinidkokonzilijarnu) i tercijarnu (stacionamu) zdravstvenu za5titu.

Sva naselja preko 2.000 stanovnika imaju
zdravstveni punkt i terensku ambulantu sa

stalnim srednjomedicinskim kadrom. Dio

ambulanti ima stalnog lijednika (Kistanje,
Ervenik i Devrske), a u ostale ambulante
dolazi lijednik iz Knina ili susjednih ambulanti, koji obavlja preventivno-kurativne
poslove zdravstvene za5tite. Na podruffu
op6ine, izvan grada Knina, ima 14 ambulanti, a svaka ambulanta pokriva jednu ili
viSe mj esnih zaj ednica.

U gradu,

svaka vgca radna organizacija

posebno, ili vi5e manjih zajedno, imaju
svog nadleZnog lijeenika.

ijarne (stacioname)

i dijelom

(poliklinidko-konzilijarne)

za5tite, koristi i 35.000 stanovnika gravitiraju6eg podrudja. Prosjedno trajanje bolni6kog lijedenja pacijenta je 10,4 dana. Kapacitet bolnidkih kreveta je iskori5ten prosjedno 95 do 96 posto, a veii dio jedinica
sekundarne i primame zdravstvene za5tite
su preoptere6ene, s obzirom na broj pruZenih usluga.
Opcina Knin spada u red slabije razvijenih
opcina u SRHrvatskoj, a jedan dio Bukovice je najslabije razvijeno podrudjene samo
u SR Hrvatskoj, nego i u SFR Jugoslaviji.

Medicinski centar Knin je samoupravno

organiziran u tri osnovne organizacije
udruZenog rada i Radnu zajednicu zajednidkih sluZbi, i to: OOUR Bolnica s poliklinikamq OOUR Primama zdravstvena za5tita i OOUR Apotekarske djelatnosti.

Primamu zdravstvenu za5titu stanovni5tvu

pruZa OOUR Primama zdravstvena za5tita, koja u svom sastavu ima djelatnost za
za3titu Skolske djece i omladine, djelatnost
za zaititu zdr avlja radnika, dj elatno st op6e
medicine, higijensko-epidemiolo5ku djela-

tnost, djelatnost za hitnu medicinsku

pomo6, djedja preventivna stomatoloika

djelatnost i stomatoloika djelatnost za
bolesti usta i zuba odraslih.
Stomatolodka djelatnost, pored ambulanti
u Kninu, obavlja se u preko 5 ambulanti na

terenu i preko Skolskih ambulanti.

OOUR Bolnica sa poliklinikama preko svojih poliklinika zz zaitttu Zena i za5titu _djece obavlja djelom i poslove primarne zdravstvene za"itite. Ovo doprinosi racionalnijem

koriStenju medicinske opreme, prostora i

specrjalistidkog kadra, te kvalitetnijem
praienju pacijenta od prvog javljanja do
definitivne obrade, liledenja i kontrole.

Sa primamom zdravstvenom za5titom

usko saraduju i djelatnosti koje rade na
za5tliti vida, za5titi du5evnog zdravlja,

za5titi sluha, za5titi

od

ortopedskih

poremecaj 4 na ranom otkrivanju i lijedenju

dijabetesa, na za5titi od tuberkuloze, na

za5titi od alergijskih bolesti, na rahom otk-

rivanju i lijedenju hipertenzije, na ranom

otkrivanju i lijedenju obolelih od malignih
oboljenja.

Osjeca se sve vi5e potreba za tje5njim

povezivanjem dj elatnosti iz primame zaiti-

55

te, te poliklinidkih i bolnidkih djelatnosti'

na provodenju zdravstvene zaStite i na
preduzimanju svih mjera za unapredenje
zdravlja stanovni5wa, ukljudujudi pri tome

i za5titu dovjekove okoline.

Sekundama i tercijama zdravsWena za5tita
obavlja se u poliklinikama, odnosno specijalistidkim ambulantama i odjelima.

laboratorijska dijagnostika u Kninu se vr5i

u dva,uglavnom, dobro opremljena laboratorija u bolnici - Mikrobiolo5ki i Klinidko-biokemijski, te u dva prirudna laboratorija u okviru ambulanti primame zdravstvene zaitite.

Snabdjevanje startovni5tva lijekovima i

sanitetskim materijalom, te dojendadi i male djece'mlijednom i dijetalnom hranom,
vr5i se preko punktova OOUR-a Apotekarske djelatnosti. No, ovi punktovi'su za dio
stanovni5tua udaljeni, s obzirom da postoje
dvije radne jedinice u Kninu, i samo jedna

objekt, te se pristupa razradi ideje za podizanje nove suvremene bolnice.

Upravo je zavr5eno opremaqje Odsjeka za

Sredstva za izgradryu bolnice, obezbjedilo

ratima opremljen, i'kadrovski popunjen.

je stanovni5tvo ove op6ine, davanjem dva

Ambulantna za5tita zdravlja stanovni5tva

samodoprinosa u trajanju od po 5 godina

(od 1979. do 1988. godine),uzizdvajaqje 3
posto na neto osobne dohotke i naknade.
Nova suvremena bolnica u Kninu izgradenaje tokom decembra 1985. godine i ima

ima duZu tradiciju na ovom podrudju (am-

3 17

na tereng

sklopu ambulante

Ki-

stanjama.

bulante

u Kninu, KistanjamaiQevr-

skama). No,

pored takve tradicije, mali

broj ambulanti op6e medicine, na podruffu

ove opcine, zadovoljava'minimalne higijensko-tehnidke uslove za rad. Slidna situacija je i sa ambulantama za zubnu zdravstvenu za5titu, koje ne samo danisuzadovoljavaju6e higijensko-tehnidki uradene i
opremljene, ve6 su i udaljene za dobar dio
stanovniStva.

Organizirana bolnidka za5tita stanovni5tva

na ovom podruffu, podrnje izgradnjom

bolnice u Kninu 1929/1930. god' Ubrzo
poslije drugog svjetskog rata, ova bolnica
nije mogla da zadovolji potrebe stanovni5-

tva ovoga kraja prostorom, dpremom i

kadrovima. Zato su u niz navrata vrSene
dogradnje pwobitnog objekta

ili

su pored

njega podizani manji pomodni. Prvi jaii

potres na ovom podrudju 1970' godine, o5tetio je ionako dotrajali i neuslovni bolnidki

krevet4 te dva inkubatora i

8 koSarica

novorodendad. Ova bolnica je, pribliZno

istog kapaciteta kao prethodna stara bolnica, ali sa odgovaraju6im suvremenim uslza

ovima za smje5taj, njegu

medicinski
tretman oboljelih. Iako nisujoS sasvimuracleni i opremljeni neki djelovi bolnice, kao
ni njena okolina, sve djelatnosti, odnosno
sluZbe sadriane u bolnici uspjeSno obavljaju svojtr funkciju.
Posebno treba istadi suvremenu oprem[i enost op eraciono g bloka b olrrice; rodili5ta
sa neonatologijom, intenzivne postoperativne njege, odsjeka za kardiologiju sa kor.

onamom intenzivnom njegom, EEG i

EMG u sklopu neurologije i psihijatrije,

hemodijalizu pri Intemom odjelu bolnice

koji je najsavremenijim medicinskim apaOdsjek je otvoren za prijem bolesnika
1988. godine. Otvaranju je prisustvovao
akademik prof. dr Sveta SuSa iz VMA u
Beogradu, po dijim uputama je Odsjek raden i opreman. Medicinsko osoblje koje
radi na ovom odsjeku pro5loje radnu obuku u \MA-Beograd.
U Bolnici postoji i sluZba za hzikalnu
medicinu i rehabilitaciju. Ona je oprem-

ljena najsavremenijom opremom

za

termoterapiju, fototerapiju, elektroterapiju, mehanoterapiju, terapiju'laserom,

kineziterapiju. Uz to, imaju i stacionar od
12 krevet4 te jedinice za hidroterapiju sa
bazenom.
Pu5taqlem u pogon hemodijalize, te potpunim osposobljavanjem za rad sluLbe za
fizikalnu medicinu i rehabi litaciju, u5tedj ela su se, za potrebe SZ-a zdravstvai zdravstvenog osiguranja Knin, odnosno za potrebe zdravstva u Kninu, znatnamaterijalna
sredsWa. Naime, upravo je za hemodijalizu

Klinidko-biokemijskog i Mikrobiolo5kog
laboratorija, dijelom Djecjeg odjela sa

i banjski tretman oboljelih bio velik odliv

poluintenzivnom njegom, odne i u5ne poliklinike, puknolo5ke i alergolo5ke ambulante, transfuziologije, rendgen-kabineta
sa ultrazvukom.

U hnanciranju rada Medicinskog centra

novdanih sredstava iz Knina.

Knin u provodenju cjelokupne zdravstvene

zaitite, udestvuje SIZ Ifuin sa pribliZno 65
posto sredstava, a ostali dio sredstava, oko

35 posto, se namiruje sredstvima od pruZenih usluga gravitiraju6em stanovni5tvu i

susjednih opcina.

Trenutni nadin financiraqja zdravstva ne

kadrova nakon kra6eg zadrZavanja u Kninu.

Dosada5nji razvoj Medicinskog centra

budu6i planovi reorganizacije i daljnjeg razvoja omogu6it 6e ve6e jedinstvo rada na
za5titi i unapredenju zdravlja stanovni5tva.
U ditavom periodu razvoja Medicinski centarje u postepenom usponu kako s aspekta
kadrova tako i s aspekta poslovnog prosto:
ra i opreme, premda prostor u kojem djeluje primama zdravstvena za5tita niukom
sludaju ne odgovara potrebama-

ba uz suradnju sa nadleZnim matidnim

uredom.

ska informacija se upuduje preko radija, u. NadleZni lijednik iskljudivo,

osim u
preko patronaZne sluZbe, preko Skolske hitnim sludajevim4 upuduje
u
bolnicu.
djece i javnim ogla.Savanjem.
Ako bolesnika hitno
uputi u bohicu ili na

Broj stanovnika na ovom podrudjuje u po-

stepenom, blagom opadaqju, s jedne

strane zbog niskog natalitet4 a s druge

lijednik o tome obavezno izvjeStava nadleZnog lijednika utvrdenim formularom.

stane zbog postepene emigracije stanovn- Bolesnik dobiva zdravstvenu

za5titu u
iStva. Natalitet na podrudu ove opcine Medicinskom centru
u okviru mogu6nosti
iznosi l3 promila, mortalitet dojendadi 12 koje pruia kadrovska popunjenost
i
promila, a prirodni prira5taj stanovni5tva je opremljenost. U cilju
oduvanja zdravlja patrenutno 3,8 promila.
cijent se upu6uje na obradu i lijedenje izvan
Saradnja primame, sekundarne i tercijarne

zdravstvene za5tite se treba razvijati tako,

zdravstvenom staniu da kompletnu brigu opacijentuvodi nadlepacijenta registrira seu jedinici medicinskog Zni lijednik, koji uz svu prethodnu mogu6u
centra gdje mu je pomo6 pruZena, i o tom obradu sam zbrinjava bolesnika. Ukotko
se obavje5tava nadleZni lijednik, a podatak je potrebno, kad bolest ne moZe sam
unosi u pacijentov karton.
{e5iti, uz sve neophodne elemente iz
anamneze, statusa i uz mogu6u dijagnostPreventivna za5tita cijepljenjem, odvija s e u idku obradu,'a po potrebi i uz zdravstveni
organizaciji djedje i Skolske djelatnosti, te karton, on upu6uje pacijenta na konzilijami
postoji potpuna evidencija i uvid u zdrav- pregled u sekundarnu zdravstvenu za5titu
stveno stanje djece i'omladine o njihovom ili pak na lijedenje u bolnicu. Svi prikuplieni

Svaka promjena

neku hitnu dijagnostiiku pretragu, drugi

Medicinskog centra kad je to neophodno.

Inicijativu za takvo lijedenje daje nadleZni
lijednik u saradnji sa konzilijarnim lijednikom iz sekundame ili tercijarne za5tite, a o

tome odluduje Komisija Samoupravne interesne'zajednice zdravstvenog o siguranja

radnika, poljopriwednika i zdravstva.

lije
u
inadleZnim
Bolnidki

inici, te su

kasnije

cijepljenju. Preventivnu za5titu cije- dijagnostidki podaci pacijenta, narodito

pljeqiem odraslog stanovni5tva, organizira laboratorijski, koriste se pri daijnjem tra-

i provodi

Higijensko-epidemiolo5ka sluZba, te u suradnji sa nadleZnim lijednikom.

Informiranje stanovni5tv-a o provodenju
cijepljenja i drugih preventivnih akcij4 vr5i
se na vi5e nadina,

ali obavezno putem poz-

iva posredstvom Komiteta za dru5tvene

djelatnosti opdine i mjesnih ureda. Dopun-

gaqju uzroka bolesti,

jer nema

ika kod
liklinici,

potrebe

dupliranja pretraga, a obrada je brZa, jeftinIja i za pacijenta ugodnila. Uz dopunsku

dijagnostidku obradu i savjete za daljnJe
lijedenje - ambulantno, kuino ili uz rad,
sluZba sekundarne i tercijame zdravstvene
za5tite vrace bolesnika nadleZnom liiednik-

elu i u polikl_
sapacijentom
nadinradasu

U cilju ve6e efrkasnosti, racionalnosti ipruZaqja kvalitetnije zdravstvene za5tite u

Medicinskom centru se vr5e pripreme
deourizacije tj. formiranja jedinstvene radne organizacije.

DJECJT

vnrte

,y4,nica

Milica Martic
- KNIN

Telefon:

059/60-586

U sarartaii sa Medicinskim centtom, izuzetno dobro je organizirana zdravstvena za5tita djece.

Dru5tvena briga o djeci Pretl5ko

bnog dru5tvenog interesa, vaina
se

ispreplidu odgojni, socijalni

U Vrtitu je zaposleno 39 radnika na neodredeno vrijeme, te

radnika koji rade na realizaciji programa minimuma.

razvoja.

l0

Ovaj kolektiv je maksimalno angaZiran na stalnom unapreilivaqiu njege, odgoja

zaStite tljece.

Za postignute rezultate u tadu,

Vffi je dobifirik

Republiike

nagrade,,Kata Pejnovid" 1980. godine, te nagrade opdine Knin

1985. godine.

Oblast druStvene brige o djeci predSkolskog uzrasta je specifiina, u odnosu na ostale odgojno-obrazovne organizacije,jer se
financira dijelom i sredstvima roditelja korisnika usluga. Roditelii uiestvqiu sa 25 posto sredstava u ukupnim prihodima
Vrti6a, a ostalih 75 posto izdvaja udruZeni rad preko SIZ-a druStvene brige o djeci pred5kolskog uzrasta.
Problemi u ovoj djelatnosti prisutni su sliino kao i u drugim djelatnostim4 uz odredene specifi Enosti:

financirarfe djelatnosti u ovako visokom rastu troSkova Zivo-

neilostatak prostora za smje5taj djece.

t4
U proteklon periodu oblike druStvene brige o djeci diktirali su
raspoloZivi prostori i sredstva, te potrebe zaposlenih roditelja'

Iz ova dva specifiinaproblemaproizilaze i svi ostali koje Vrtii ne

moZe samostalno riiesiti, a poloZaj priwede je takav ila ne moZe

Djedje zabavi5te u Kninu osnovano je 1950. godine, a obuhvatalo je 2t polaznika. Pod nazivom DjeCji vrti6 ,,Anica i Milica
Martie" djelde od 1956. godine. Vrti6 nosi naziv po sestrama
Marti6, borcima Druge tlalmatinske proleterske brigade' poginulim u ka4ionu Sutjeske 1943. godine'

znaCajnije intervenirati u ovoj djelatnosti. Bez obzira na te5ku

financijsku situaciju i lrizu u dru5tvu, radnici Vrtida ulaZu i ulagat 6e maksimalne napore da djeci osigurajubezbriinije izdrav-

Nova suvremena zgrada otvorena

je

1973. godine

i te godine

Vrtii je prihvatio 156 djece.

Danas Vrti6 djetuje u sedam objekata, od kojih se Sest nalazi u
Kninu a jedan u Kistanjama Vrti6 svakodnevno sprovodi
organiziranu tlruStvenu brigu za 370 djece u primarnom programu" 130 rljece u poslijeporlnevnom 3-satnom programu' te

250 djece u programu minimuma u godini priie polaska u osn-

ovnu Skolu.

Svojin djelovaqiem Vrti6 pokriva podrulje cijele op6ine' Barjednin od oblika rlruStveno organiziranog pred5kolskog odgoja
obuhvaCeno ie27,3 Posto djece.

ije rljetinjstvo.

OSNoVNA

Srore

,,Ir{arodni lteroii"
'-J.9
urmnazUr. Jtara rusevna i netunkcionalna zgrad4. te
nqltuo.-u.Gimnaziji oteZavali su normalan raO, lUog-Aega se
pris-9.ptlg izgradqii nove Skolske z$rade, u koju ri,
rr piui-l.F"rri"i
usefrli
uselili 22. X 1962.
zgradu, Skola dobiva

ru
po^oita-

_ KNIN

,r,iri-ri,io)!ri

koje su pripadale Centralnoj os

Vrpolje i Kninsko Polje prelaze u
Skoli ,,Narodni heroji" se pripajaju osnovt
Radui'i6. Zbog opadanja broja udenik
s9*_ j9 j9! jedna reorganizacija mreze osnovnih skol4 pa su od skolske 1982/83. godine na podruffu op6ine Knin od netaoxqiitr ls samostalnih

Orli6, Markovac, ,,Vuk KaradLil" Kosovo.

Oton Polje, Padene, O6esrovo, naAueie i n4o

te otvaranja Osnovne

Skole ,,Veljko

eti rada JoS uvijek nemaju dvoranu za

u toku je sanacija
elastidnu organrza-

kojima

rzrazita interese za matematiku, kemij

,,Nauku mladima" na op6inskom i

godine,
na5i ud

njima.

odgoj, Skola ,,Narodni hgroji" se nada joS boljim rezultatima

vecim uspjesima-

je oko 400

oSNOVNA SrOrE
EE

,,Vel;jko Vlahouic"
- KNIN
Telefon:059/60-473

Su-oOoprinosom gradan4. 1976. godine dovr5ena je

z.sadz Centralne osnovne Skole ,,Veljko Mahovi6" za
prigradskih mjesnih zajednica
6u. Matoj i Velikoj Poladi, te
V do VIII razreAa Prevoze u
uslijedila je druga otgaruzac;'ia
Ce
' rnreLe
podrucju
op6ine. Tada su osmogodisnje
osnovnih Skola na
Kijevq
u
,,Milan Vranje5" u Crtini,
Skole ..Ivo Lola Ribat''
u Plavnu' uSle u sastav
Obradovi6"
i
Strmici
,,Dositej
,,25. ntaj'u
Ci.snovne-Skole ..Veliko Vlahovi6", kao podrudne Skole sa Eewero
'1

^
t$pdgfio

HTcl oEPdA0BHF

Ho ogo,s ilecTt/

z";;i;-;p-Ci"t

V;fikoi potadi

investirao"je' izgradnju novih Skolskih z*r:ada u Vrpoliq

Civlianima Gomjim, a udruzene opcine Novi Beograd, Novi
u Skolu u Golubi6u, koja se po op6im uvjetima i prostora
o istide. Ovaj objekal jo5 u wijeme .izgradnje, podeo je

s w-emenom razvije i omasovi

l; *" ir:19!:Ih-:Tl1
dnrZenie- ooiebno 1'3Y
nrladilr- :t.1q131y"3ffi.T"^*,1"j
Yr-^r^r-.:L

okuprjati..pred;tav-ru-ke

.x,",ii,ii^"1';-rt-

r,

a
:l
--^A^I ^X+^;^-i+.

hitno trebalo intervenirati na mijenjanju uvjeta prostora i

m dasu prelaze mogu6nosti opcine.

ivnoffu medu njima i s njim4 slabi prostorni i d

stavnika Treba dodati i problem koji proistide iz s
dovodi do smanjenja broja
' distih odjeljenja i vi5ka nastavnika Kada

dago5kog
na5e druS
mjesta davati nezadovo
oi"t"n-tu, postignuti
odekivanja realne.

Pored novoizgradenih

6e do6i dan ostvarenja jedinstvenog pe-

ie5to je predvidjeti, j.er je to, identidno s pitanjem - kada 6emo izaci iz ove
",Usprkol prisutnih problema koji moraju ostavljati tragoye, ne {9ba previSe
ohrabruju i unose pouzdanje. Uspjesi naiih udenika, a time i
ama" ispunjavaju uvjerenjem da su mogu6nosti za veca

OSNoVNA Srore

,Jouo Martic"
_ KISTANJE
Telefon:059/73-056

OS ,,Jovo Marti6" u Kistanjam4 spada medu najstarije

Skole u Dalmaciji. Osnovanaje 1856. godine u vreme kada
je Dalmacija bila pod austrijskom vla56u. I prostor i finan- '
ciranje rada Skole, we do 1868. godine, obezbjeduje manastir
\
,,K.rka", a tek 1869. godine Skola dolazi pod drZavnu kontrolu
prelazi
i
na budZet op6ine Kistanje, Sto znadi pod nadzor
Prowjetnog mjesnog odbora i organa Zemaljske vlade u Zadru.
Ona je bila opcinska Skola jer je prezentirala ditav teritorij op6ine
Kistange, u dijem su sastavu bila sela: Bjelina Biovidino Selo,'
n^L-^-^r:^: "--^nik Donjr, Ervenik Gomji, IvoSevci, Kistanje,

iilLH ofrH' oili;ii."fr

"d;t#'#h,
od kojih je bilo

1.174 djetnta od 6-12"fi'?Hj?

godiUa Sro
znaci Skolskih obaveznika, po tadainjim Skolskim propisima_ Skoh le t
bila samo u Kistanjam4 koja nije imala vlastite zgrade i uvijek se selila
iz jedne u drugu zgradu. DonoSenjem z*ona o narodnim- Skolama od'llZl. eolng kojim je uvedeno osmogodiSnje Skolovanje u Jugoslaviji, .,
Skola u Kistanjama nema uvjete zz takav rad - ni prostome ni kadrovjke.'
Zbog toga se pristupa gradnji Skole koia ie zawsena vec 1931. godine.
Povecava s=e broj ucitelja sa 2 na 3, a 1934. godine u Kistanjskoj Skloli rade \
4 uditelja- Skola je prije drugog wjetskog rata bila Sestogodi5nja Imala ie status
ogledne Skole, a mladi nastavni kadar unosi mnoge nove elemente i u odgoj i u
obrazovanje. To je jedan od ve6ih razloga da su udenici spremno dodekali Nog.
a posebna je zasluga Jove Martica dije ime nosi 5ko1a- Oko 330 biv5ih udenika
Skole Kistanja uzelo je aktivno ude56e u NoBq od kojih je ll2 dalo livot za
slobodu svog naroQa. Nakon talijanske okupacije dolazi do naglog osipanja polaznik4
a pod uticajem NOP-a na terenu prestaje rad Skole. U drugoj polovini tl++. goOine
na ngdruqj,g Kiqtanja rade 4 ,,partizanske Skole". Skole su sn{e5tene u seoske -ku6e, a
narodni uditelji bili su omladinci i omladinke SKOJ-q U proljece 1945. godine obnavfa
se Skolska zgrad4 u kojoj se i danas izvodi nastava- Skoh ie bila sedmogodi$4ja uz t<bju
1960. godine. U dadkom domu stanovala su djeca
tz veoeg dijela Dalmacije, i tako zawiavala Skolovanje.
I95l/52. godine postaue Osmogodi5nja Skola tipa ,,N,,

12 odjeljenja- Skorske re60/6r.

r"o:ft ?{:etj,ffiftl&t'*i?\?rj"#",jol#:ilff,,,ffH}"

I
zanntr

nosi ime wog velikog Pditelja, organizatora NOBa u

99..du fonnrranog 6. januara 1942. godtne,
brigade, diji se Zivot trgasio 30. decembra 1942. boLnici

sarabukovadkog partizanskog
Druge dalmatirife proletersfe
u Bosanskom Petrovcu. Posiile njegove
smrti 6orci, oml-adina narod Bukovice pjevaju pjesmu: ,,Talijani bjeite preko strane eto Jivi vodi
partizane..."Reorganizacijom mreZe osnovnih Skola od juna mjeseca 1982. godine, u sastav Centralne
osnovne Skole ,,Jovo Marti6" - Kistanje u5le su osnovne Skole: ,,Du5an Bala6" - Ervenih sa podrudnim
detverorazrednim Skolama Kodevi6 i Prklje, ,,Jovo Kablat'' - Biovidino Selo sa detverorazrednim podrudnim Skolama Kola5ac i Modrino Selo, ,,Stanko Ti5ma" Ivo5evci sa detverorazrednom podrudnom
Skolom Vujasinovi6i, ,,Sava I-Fiajie - Devrske i ,,Simo Matavulj* - Varivode. Danas Skola ima u svom sastaw 4 osmorazredne i 8 detverorazrednih podrydnih Skola sa ukupno 49 odjeljenj4 od dega 22 od 5. do
8. razred4 a27 odjeljenja od 1. do 4. razredu Skolaima ukupno 765 udenika. U Skoli su zaposlena 103
radnik4 od kojih su 73 odgojnoobrazovna radnika- U razvojno-pedagolkoj sluZbi rade 2 pedagoga i 1
defektolog. Sve pripreme zzpijelaz u novti Skolsku zgradu su zavr5ene, a Skola u Kistanjama prvi put od
svog postojanja podinje raditi u uvjetim4 gdje se u cjelosti moie realinrati program suvremene osnovne
Skole. U novoj Skolskoj zgradi smje5tena je i spomen-soba XD( udame sevemo-dalmatinske divizije.
Opremanje spomen-sobe je u toku, a njeni sadrZaji bit 6e neiscrpan izvor u odgoju naiih rnladih naraS-

taiu

iI

F.A=*:!,
*:

CENTAR ODGOJA I
USMJERENOG

oBRAZOVANJA

BRATSTVO I
JEDINSTVO''
KNIN
Telefon:059/60-330

RAZVOJ SREDNJEG
SToTSTVA ,U KNINU

Podetak sreil4ieg Skolstva

u Kninu bilo je

vezarrro zL

CK POLJODJELSKU

obrazova4ia mladih
radnika, te na inic[iativu
Sindikalnog savjeta opdine

SPLIT, kad je
Po[iopriwedno dobro
,,Glavica" - Knin 1908.
godine postalo fil[iala.

Iftrin 10. ll 1946. godine

Skoh je radila na
Mont[ievoj glavici,

Tokom svojeg

ueIoNU

sa

praktiCnom nastavom. i
imala je te godine 26
polaznika. Do 1963. godine

poljopriwedni programi su
se qieqiali, a samim tim i
tip Skola, dok Skola n[ie
ukinuta. kao
POLJOPRIVREDNA

SxoLA, 1963. godine.

DRZAYNA REALNA
GIMNMIJA u Kninu
osnovana

dolazi do osnivania
STRUENE PRobUZNE

Srcnrsxn Sxor,n.

dugogodiS4ieg rada, Skola

priet\ia svoj naziv u
SKOLA UCENIKA U
PRMEDI. da bi kao
SREDNJA STRUENA
Sxom usla u
Sred4io3kolski centar.

Godine 1961. osniva se

EKONOMSKA SKOLA.
koja je imala dva s4iera:

je 1921. godine,
i malom

sa Cetiri razreda

Obrazova4ie

odgoj na

lrninskom podruCju ima

dugu poviiest - poCev od

1908. godine, kadje
Poliopriwedno dobro
,Glavica". kod Knina
postalo filiiala CK
POLJODJEf,SKE
UCIONE _ SPLIT, dO
danas

osnivanjem

radom Centra odgoja i

usqierenog obrazovar{a
,,Bratstvo i jedinstvo,'

Knin.

Kroz ovqi period od osam

deset[ieda, radilo je na
ovom podruCju vi5e tipova
Skola, prema potrebama

kninskog krqia i Sire, i

shodno sociialnoj strukturi
stanovniStva.

haturom. da bi ved
sl[jedede godine nosila
naziv. a samim tim i vedi
status DRZAVNA
REFORMNA REALNA
GIMNAZIJA u Kninu.
kojaje djelovala do 1929.
godi-ne. Ponovno otvara4je

DRZAVNE REALNE
GIMNAZIJE u KNINU
bilo je odobreno 1935.
godine, a 1939. godine ona
prerasta u VISU

GIMNAZIJU sa osam
razreda i velikom

maturom. VISA
GIMNAZIJA u Kninu
djelqie do 1976. godine,
kada ulazi u sastav
osnoYnog

SREDNJOSKOLSKOG
CENTRA.
Pos[ierafiri priwedni razvoj
u Kninu postavio je pitaqie

opdi i turistiiki. Kasnije je

uveden prognm za figovcc.
i
kzo i za ugostiteliskoturistidke radnike. Kasnije,
u Srednjo5kolskom centru
ovi programi 6e se jo5 bolje
realizirati.
Pored ovih 5kol4 u Kninu
je djelovala i
UEITELJSKA SxoIe oa
1948. do 1951. godine. Sve
ove Skole, svojim
kvalitetnim radom ostavile
su neizbrisiv peCat na
obrazovni i kulturni Zivot
grada, i omladinu ovog
podruCja.

OSNIVANJE

SREDNJOSKOLSKOG
CENTRA U KNINU
Zahonom o reformi
sred4jeg obrazova4ja u SR

Hrvatskoj 1975. godine,

63

napustiti i nastaviti rad u

gimnazijskoj zgradi, u tri
sqjene sa nastavnim satom
u trqia4iu od 35 minuta.
Radedi u tim nemogudim

uvjetima moralo se hifito

djelovati u cilju
obezbjeileqia novog
Skolskog prostora. Trebalo
je udenicima stvoriti nove'
suvremeniie uvjete rada i
omoguditi kvalitetnije
obrazovaqie.

osnivaqia

SREDNJOSKOLSKOG
CENTRA,BRATSTVO I
JEDINSTVO'- KNIN,
sp4jaqjem tr[iu postojedih
Skola: GIMNAZIJE,
EKONOMSKE SKOLE I
SREDNJE STRUENE
Sroln. \ieseqje o
stapa4ju tiju sred4iih
Skola u jedinstvenu radnu
organizac[iu - CENTAR'
donijelo je Vijede
udruZenog rada SkupStine
l91 6.
op6ine Knin 18.
godine.

lll

SREDNJOSKOLSKI

U prvoj Skolskoj 1976171.

godini u pripremni stuPa4i,
upisalo se u prvi razred
772 uCenika svrstanih u
22 odielieqia, a drugi
razredje pohailalo 583
uCenika u 18 odjelieqia.

zgrrde Sredqie struCne Skole

bivSoj zgrardi

zgadi Gimnazije, koje

prostorno nisu
zadovofavale potrebe
nastave, koie ie nudila
reforma usqierenog
obrazovaqja u SR

CENTAR podeo je s radom

1.W1916.'godine, sa
osnovnom djelaho5du

obrazovanje

i odraslih,

od

dmgog do Cetvrtog stuPrfa

srednje struCne
spreme. Skolovaqie je

i s(ieca4j-e

organizirano Putem

dipl. inZ. arh. mr Dorda

Romi6a, dipl. inZ. arh.

odrZavala u vidu

djelatnost u Centm
odvijala se u dviie Skolske

Novoosnovani

omlailine

Sire. Novi srednjo5kolski

centar je graditeljsko djelo

predavanja, vieZbi, struCne

prakse i proizvodnog rada,
organiziranog u pogonima
organizacija udruZenog
rada u Kninu, kao i u
Skolskom praktikumu.

Obrazovno-odgojna

najmodern[iu i
naj suvremeniju Skolsku
zgradu u SR Hrvatskoj i

redovnog i izvanrednog
Skolova4ia. Nastava se

dolaziiuKninudo

orlgoj

1988. godine a zaw5en je

9. septembra 1989. godine.
UnutraSnjim sadrZ4iima i
funkcionalno5du, kao i
vanjskim izgledom, novi
sredqio5kolski centar u
Kninu predstavlja

Ilrvatskoj. Situaciia je
postala jo5 teZon dono5erfem Ltkona o
us4jerenom obrazovanju
1985. gorline, jer nova
reforma zahtjeva nove
potrebe za novim Skolskim
prostorom. Medutim,
problem neodgovarqju6eg
Skolskog prostora postao je
jo5 ozbiliniii kad su
kninsku opdinu pogodili
potresi 1986. godine. Tim
potresima o5tedene su obje
Skolske zgrade, zbog Cega
se jedna mordla potpuno

NOVI
SREDNJOSKOI,SKI
CENTAR
- DANAS JE
PONOS GRADA KNINA
Na sastanku Odbora za
izgradnj u srednj o5kolskog
centra donesena je odluka
da se novi srednjo5kolski
centar gradi na novoj

lokaciji, na Simunovida
glavici. Na godi5njicu
oslobodenja Knina" 3.
decembra 1987. godine,
organizirana je svedanost
polaganja kamena temeljca
na qiestu gdje ie se graditi
novi centar. Tom prilikom
kamen temeljac je poloZio

potpredsjednik Izw5nog
vijeia Sabora SR Hrvatske
dr Stjepan Bratko uz
prisustvo velikog broja

uienika, nastavnika i
gradana Knina i okolice.

Novi srednjo5kolski centar

poieo se graditi 8. februara

Mladena Sabolovida i diPl.

inZ. arh. DZevdeta
Voljevice iz projektne ku6e

,,hojekting"

Ztgreb.

Sredstva za izgradnju
centra osiguravali su Savez
SIZ-ova SR Hrvatske,
Republidki fond za razvoj
nedovoljno razvijenih

krajeva SR Hrvatske i
udruZeni rad op6ine Knin.

Gradnja centra Povjerena

je RO
..INDUSTROGRADNJN'

tzZrgeba.,,Y.
CETKOVIC'' i
..GRIJANJE" - Zagreb.

UGOSTITBLJSTVOTURIZAM,

KTJLTURA I
TJMJETNOST. i 17
zanimanja: struini tehniiar
op6i, sfrojobravar, alafriCar,
i tokar, elektroenergetidar,
priro doslovno -matematiiki

tehniiar,
litofarmaceutski tehnidar,
vozad teretnih motornih
v ozila,, odjevni strudni
radnik, ekonomski strudni
radnik, prodavai,
samostalni konobar,
samostalni kuhar, radnik u
Pored klasidnih uiionica,
izgradene su i opremljene
suYremenom opremom
specijalizirane uiionice,

praktikumi, kabineti,

polivalentnog obrazovno g

kulturno-znanstvenim

programa i vr5i
obrazovanje uienika kroz

ustanovamao

MATEMATIKA,
POLJOPRIVREDA,
PROMET, TEKSTIL,
EKONOMIJA,
TRGOVINA,

Odgojno-obrazoYnu
djelatnost u Centru
ostvaruje 120 nastavnika.
Centar ukupno broji 156
Stalno zaposlenih radnika.
Za unapredenje odgojno-obrazovnog rada u Centru
dj eluj e struino -pedago Ska

ESU-ku6anski aparati,
10 struka, STROJARSTVO, o drZavanj e elektriikih
strojeva i uredaja.
ELEKTROTEHNIKA"

radionice.

Uienicima

radnicima je

na raspolaganju prostor

biblioteke i iitaonice sa
preko 22.000 knjiga,
restoran, prostori za
slobodne aktivnosti (Foto-

-kino, Klub narodne

tehnike, radio-amateri),
prostor za tad omladinske
organizacije, sportska
dvorana i otvoreni sportski
tereni.

OBRAZOVANJE U
CENTRU
Redovnim obrazovanjem u

Centru obuhva6eno je

Skolske 1989/90. godine

1.893 uienika. svrstanih u
66 odjeljenja. Centar je

sluZba.

Struina praksa uienika

danas se ostvaruje u

radionicama Centra. a

jednim dijelom u

poduzedima i ustanovama

u Kninu.
trinanciranje obrazovno-odgojnog rada u Centru
vr5i se posredstvom SIZova usmjerenog
obrazovanja SR llrvatske.

SREDNJOSKOLSKI
CENTAR
U KNINU JE
GARANCIJA

BOLJEG I
KVALITETNIJEG
OBRAZOVANJA I
ODGOJA
NJEGOVIH
UEENIKA.

65

KULTURA I INFORMIRANJE
TeleJbn: 059/60-523

jelatnost Centra za kulturu'

Muzeji kninske krajine, Radio-Knina i pet kultumo SE

1Z

uSM
faktor

kultumo-untetnidke altivnosti u

prostomom smislu je Dom JNA koji

sastavu ima kinodvoranu i
niz prostorija namjenjenih

u wom

zabavno-rekreativnim sadrZaj ima.

Saradnja odgovarajucih oryana
Garriizona Knin i institucija iz oblasti
kulture, jd vec tradicio'nalno dobra i
uspjeSna

Ki\tll\

Kao organizacija elemeritame difuz[je

kulture, Centar nastavlja rad Naiodnog
weud-iliita koje je osnovano 1948.
godine, i u wom sastavu ima slijedece
sadriaje i aktivnosti:
koja je
- Naiodna knjiZnica u Kninu
osnoyaftr 1948" godine - potlonjenirn
knjieama gra<lana i Podrudna knjiZnica
u Kistanjama koja je otvorena 1980.
godine takoder, poklonjenim knjigama
Naiodna knjiZnica ima fond knjiga od
25.000 primjeraka

U okviru

kulhrmo-umjetnidke

djelatnosti Centr4

vrii

se org,anizacija

1989. godine. U Kistanjamq kao

centm nerazvijenog dijela kninske

i
i

muzidkih gostovanja
istaknutih umjetnika iz
E{tave naie zemlje, i- organizacija

pozoriSnih
ansambala

Jugoslavenskih pjesniikih susreta

,Dalmaciji u pohode'.

sastavu

Centra djeluje: dramska sekcija (20

dlanova), folklorna sekcija (50 dlanova),

likovna sekcija (Kninski likovni krug

sa 20 dlanova) i muzidka sekcija
(Gradski duvadki orkestar, sa 80
dlanova). Najveci zrlnrda;i za ranoi
kulhue na podrucju opcine u
poslijeratnorn periodr.r" ima osnivanje
Duvadkog orkestra 1985. i
organiziraqje rada NiZe muzidke Skole

Bukovice,

vrii se adaPtacija

Doma

kuiture za prikaziv anie kino-predstavaIzgradnjom novog srednjo5kolskog

centra Ginnnaz[ja se vi-Se ne koristi za

RA D IO -K N IN
je

nastavu,.te je, podetkom ove godine,

prihvacena ideja o sanaciji adaptaciji i
do$adnji zgnde Grmrnzije za
kultume potrebe grada

reteron: oss/60-41 0

adio-Knin
poieo sa radom
marta 1962. godine, u sastavu
Centra za kulturu Knin. Od 1.
septembra 1988. godine posluje kao
samostalna radna organizacija, iiji je
osnivat Opdinska konferencija

SSRNH-Knin.
Amaterska kultumoumjetnidka
aktivncist na podru{u op6ine, realizira

se kroz rad pet kultumo.umjetnidkih

druStavq

i w: zI<JO,Dusko

Ova radio,-stanica emitira vlastiti

program svakog radnog dana od 14-17,

te nedjeljom od 9-12 sati, na UKV

i 104,5 mhz.
Centralno mjesto u programu
podruiju od 90,2

Damjanovi6"-Knir\ KUD,Stevo
Opaii6"-Golubi6. KUD

magnetofona

i reZ[iski stol), i

nekvalitetnom antenskom tehnikom,

pa

je iqinost veoma skromna. program

Radio-Kninq za sada, iqie

samo

tretina opdinskog stanovni5tva.

Medutim, u zad4iih pola godine,
zahvaljujudi razumijevanju dru5tveno-

-politiikih zajednica i Radio-televizije

Zagreb, podelo se sa tehniikim
unapredenjem. U ci[iu stvaranja

tehniikih uslova za

pokrivanje

Radio-Knina" pripada Informativnoj

emisiji ,,Dnevnik", koja se emitira

,Tromeda'-Strmica" KLID
i KUD .Mladen

svakog radnog dana u 16 sati. SadrZ4i

.Polef-Vrbnik

ove emisije dine dnevne vijesti,

informacije, izvje5taji i komentari sa
aktuelnom tematikom iz druStveno-

Tomasovi6"-smrdelje.

-politiikog, priwednog, kulturnog,

obrazovnog i sportskog Zivota grada i
opiine. Ostali dio programa ispunjen

je emisijama zabavno-muziikog

karaktera, te prema odredenim danima

tematskim emisijama, koje se

najCe3de emitiraju ,,uZivo" i

poilrazumijevaju kontakt

sa

slu5aocima.

podrudja Bukovice, te

U Radio-Kninu je zaposleno osam

- ietiri novinara, rlva tonska

Plavna UKV radijskim programom

Radio-Knina, sa RO ,,Oda5iljaii i

radnika

realizatora, jedan administrativni

radnik i glavni i odgovorni urednik.
odnosno direktor. Financiranje Radne
organizacije provodi se sredstvima

SV-a kulture,

budZeta opdine i

sredstvima vlastite realizacije.

stanja,

rla.

udsyno- njeguju folklomu ahivnost i

Za,27 godina svog postoja4ia i rada.

jedino sredstvo javnog informiranja na
podruiju op6ine - Radio-Knin, nije
uspio obezbijediti tehnidke uslove, da

bi

omogudio dqinost na podruiju

cijele op6ine. Radi se sa dotrajalom

tehnikom (dva gramofona,

TlT0-Tt/0BAb

irt'rII

dva

veze"

MZ Strmice i

RTZ, postignut je dogovor

izgrad4ii objekata koji 6e omoguditi

dqinost. Do sadaje izyr5en dio poslova

(nabavljen UKV oda5itjai, antenski
stubovi za repetitore,,Konj" i Strmica i
izgrailena antenska ku6ica na lokaciji
,Ko4j"), a ditav bi posao trebalo biti
zavr5en do krqia 1989. godine.
Poietkom 1990. godine, odekuje se da

6e Radio-Knin slu5ati cjelokupno

pa iak i neke

stanovni5tvo op6ine,

susjedne opdine. Sredstva za ovu

investiciju obezbijedita je Skup5tina
opdine Knin.

izvome'pjevadke gupe. Zapaiene

uspjehe na regio'nalnom i republidkom
nivoq postigli zu dlanovi folRlome

KUD ,Stevo Opafid"-Colubi6 i

ZKIJD,Du5ko Damjanovid"-Knirl

s,ekcije

Smotru izvomog naiodnog sFaralaitva

tromede'-, koje se odrZava u
"Siielo

Strmi4 uspje5no org:rnizina KUD

"Tromeda'

Irdesna zajednica Strmica-

67

FIZIEKA
KULTURA
Telefon: 059/62-333

godine)
Rukometni klub ,,Zeljeznidat''- Krtin (osnovan 1970
Dalmatinskoj
u
ima mu5ku i Zensku ekipu, koje se takmide
rukometnoj ligi. Klub ima 40 aktivnih blanova'

Atletski klub

takmidi u
je postigla
Hrvatskoj

ih

igrada

- Kistanje (osnovan 1969- godine), takmidi se u

Dalrnatinskoj nogometnoj tigi (sjever), a 1981'/82. godine
takmidio se u jedinstvenoj Hrvatskoj nogometnoj ligi. Klub ima
omladinsku nogometnu Skolu u Biovidinu Selu'i Devrskama'
te 95 aktivnih igrada raznih uzrasta.

NK ,,Bukovica"

Biciklistidki klub

Knin (osnovan

1954) okuptja 80 aktivnih

dlanova.

Sahovski klub Knin (osnovan1924) bioje udlanjen u

Sahovski savez Hrvatske. Najve6i uspjeh ovaj klub je postigao
1946/47 . godine, kao prvak Dalmacije (
U svDjim redovima odgojio je nekoliko
TMK-u ie L975. $odine osnovan Sahov
takmidio u Dalmatinskoj Sahovskoj ligi. Godine 1982. ovaj

Ko5arkadki klub - Knin (osnovan 1975.godine, ima mu5ku i

Zensku ekipu sa 40 dlanova- Mu5ka ekipa se takmidi u
Dalrnatinskoj kodarka5koj ligi, a najve6i'uspjeh bio je
takmidenje u Hrvatskoj koSarka5koj ligi. Ko5arkaiki klub
,,Kosovo" - Kosovo (osnovan je 1980. godine), a takmidi se u

Knin (osnovan 1976) okuplja 80 aktivnih dlanova

ruznog uzrasta. Postignuti su znadajni uspjesi 1981' godine- kao

prvaci SRH u krosu na 10.000 m (seniori), 1982. godine prvaci
SRH'na 4 x 400 m (omladincD, 1985. godine prvaci Hrvatske
lige (iug) seniori. Klub ima talentirane i perspektivne sporfase,
kao'i dva 6lana republidke i drZavne reprezentacije'

omladinsku nogometnu Skolu

Opcinskoj koiarka5koj ligi

klub se fuzionirao

Sibenik.

sa

Kugla5ki klub TVIK

SK KNIN.

- Ifuin

(osnovan 1980) takmidi se u

Sibenskom kugladkom savezu. Najve6i uspjeh Klub je postigao

kad se-takmidio u jedinstvenoj Dalmatinskoj kugladkoj ligi'

Okuplja 50 ativnih 6lanova.

Pored ovih klubova na op6ini Knin postoje i dru5tva, kao Sto
su: Planinarsko dru5wo DINARA - Knin (osnovano 1957),
Streljadko dru5tvo - Knin (1957), Turistibko dru5tvo - Knin
(1955); Turistidko druitvo KRKA - Kistanje (1986), Lovadko

dru5tvo - Knin (192I), Lovadko dru5tvo BUKOVICA Kistanje (1958), Ribolovno dru5tvo KRKA - Knin (1936),
Ribolovno druitvo PASTRMKA - Kistanje (1985), Pdelarsko

j!
,
,
I

druSwo - Knin (7966), DTO PARTIZAN - Ituin (1946),

Vatrogasno dru5wo - Knin (1888). Knin ima profesionalnu i
dobrovoljnu vatrogasnu brigadu, Druitvo prijatelja Sutjeske
(1981), koje okuplja 1.800 dlanova, Kinolo5ko dru5tvo (I919),
Izvidadki odred ,,Bo5ko Zunte'- Knin (1952), te Dru5tvo
dobrovoljnih davalaca krvi (i981).

TeleJbn:
0s9/62-91 3

ORA ,,KNIN
Imajudi u vidu bogatu tradiciju dobrovoljnog omladinskog rada mladih, opcinske organizacije Knina i

postignutih rezultata na raznim

gradili5tima Sirom SFRI, odlukom
Op6inske konferencije SSOH Knin,
Republidke konferencije SSOH, te
Vije6a udruZenog rada Sabora SR
Hrvatske. 1982. godine organizirana je ORA ,,KNfl\' - akcija saveznog karaktera.

Cilj organizacije ORA,,KNIN" bio

je iskljudivo sa zadatkom po5umljavanja kr5a i goleti na podru

ju op6i-

na Knina, Sinja i Dmi5a.

Podrudje Knina, danas poznato
prometno dvori5te, naseljeno je jo5
u rimsko doba.
Omladinsko naselje ,,Golubi6" nalazi se u blizini istoimenog sela, pet

kilometara udaljeno od Knina.

Smje5teno je na visoravni okruZenoj borovom Sumom, uz samo
akumulacijsko jezero.

Naselje sadinjavaju detiri dvrsta

objekta i devet montaZnih. IJ svom

sastavu, pored objekata za smjeStaj,

posjeduje savremeno opremljen restoran kapacitdta 240 mjesta, sportske terene, TV dvoranu i ambulan-

tu sa stacionarima. Kroz proteklih

osam godina organiziranja ORA
,,KNIN", po5umljeno je preko dvije
hiljade hektara dalmatinskog krsa
sadnicama crnog bora. Godine
1986. nrtadi iz raznih krajeva na5e
zemlje pored po5umljavanja, ostvarili su 120.000 norma-sati na poslovima elektrifikacije i modemizacije

Unske pruge na dionici BihacKnin i tako ubrzali njen zavr5etak

za Sest mjeseci.
Pored ogromnog angaZmana omladine Knina, potrebno je ista6i da je
za ovakav vid Zivota i rada mladih
ljudi, potrebna Sira druStvena podrSka. Mladi Knina su oduvijek imali
podr5ku Opiine, Zajednice op6ina i
SR Hrvatske. Kroz ON,,Golubid'
proSle su 133 ORB iz raznthk,rajeva na5e zemlje, sa 6.517 mladica i
djevojaka, Njeguju6i svijetle tradicije NOB-a i socljalistidke revolucije,
5ire6i bratstvo i jedinstvo i izgraduju6i sebe, kao daljnjeg nosioca naSih samoupravnih i socijalistidkih
odnosa, mladi Jugoslavije dokazali
su da jesu i ostaju Titova omladina.
Ostvaruju6i dobre rezultate u rad-

nim aktivnostima, nisu izostali ni

rezultati na druStvenim aktivnostima, tako da se svaki brigadir ukljudio u neku od aktivnosti, za koju
ima najvi5e afiniteta i Zelje. Organizirajua razne teiajeve obrazovno-tehnidkih, kultumo-zabavnih, idej-

no-politidkih

sportsko-rekreativ-

nih aktivnosti, dokazalo se da je

svaka ORA najveca kovadnica brat-

stva

jedinstva

moupravljanja.

velika Skola

sa-

i:ii.l'

i1
'1:

U
OSNOVNA B

Telefon: 059/60-436

,,Jugobanka" je osnovana 1955. godine,

kao prva specijalizirana banka u Jugoslavijr, pod nazivom Jugoslavenska banka za
vanjsku trgovinu, sa centralom u Beogradu
i frlijalama u republidkrm 'i vaZnijim
centrima zemlje.
Osnovni zadatak Banke je bio da osigura
sprovodenje vanjsko-trgovinske politike
Jugoslavije, kao i da aktivno udestvuje u
unapredenju i proSirenju ekonomskih
odnosa sa inozemstvom.
1965. godini, sprovodenjem priwedne
reforme Jugoslavije, vr5i se i reorganizaaja
bankarskog sistema Jugoslavije.,,Jugobanka" prerasta usko specijalizirano podruffe
svoje aktivnosti i nastaje univerzalna bankarska institucija, koja obavlja sve vrste
bankarskih poslova u zemlji i inozemsbu'
Konstituira se kao banka Priwede.

70

EKSPOZITURA KNIN

Krajem 1977 . godine Banka se konstituira

u,,Jugobanku" UdruZenu banku sa 15 osnovnih banaka, da bi krajem 1988. godine u

sistemu,,Jugobanke", UdruZene banke

bllo 24 osnovne banke.
,,Jugobanka" Split zapodela

je s radom

Zahvaljujuci konstantnom rastu svih osnovnih pokazatelja iz bilance, od svog osnutka pa do danas,-ova se banka danas po
svom neto kedihrom potencijalu nalazina
Sestom mjestu u SRH, a u okviru sistema
UdruZene Jugobanke na petom mjestu, od
ukupno 24 osnovnih banaka.

I.4.1951. godine. ZnaEajan period u

samoupravnom organlzlranJu 1 razvoJu

Danas,,Jugobanka"

,,Jugobanke" - Split, podinje krajem 1977.

godine kada je nastavljen proces samoupravnog transformiranja bankarstva u Jugoslaviji. Poslovi izvoza opreme i brodova,
izgradnja kompletnih objekata i zvodenje

Splitu, Dubrovniku, Zadru, Sibeniku, Kninu, Imotskom i Trogiru.

investicionih radova

inozemstvu, te

izuzelan rast i razvoj poslova Stednje stanovniStva, a posebno platnog prometa sa in-

ozemstvom, stvorili su preduvjete da

se

,,Jugobanka" - SjediSte Split 31. 12.1918.

godine transformira kao ,,Jugobanka" Osnovna banka - Split.

- Splitimau svom sastavu 14 organizacijskih jedinica i to u

Pnlikom svog osnivaqia Filijala je brojila 15

radnika, a danas u Osnovnoj banci ,,Jugobanci" radi 554 radnika.
Ekspozitura Knin osnovana je 1.1.1984.
godine, i po Stednji od 404.742 milijuna
dinara zauzima osmo mjesto u ,,Jugobanci" - Split. Ova ekspozitura broji 13 radnika. U slijede6oj godini ekspozitura ce se
preseliti u novi atraktivni poslovni prostor.-

POSLOVNA JEDINICA _ KNIN

Telefon: 059/60-170

D'

Splitska banka OB Split, kao dominanftra bankarska

banke Imotski, Knin, Sinj, i Splil

Sa 31.12.1988. god. broj zaposlenih u RZ iznosio
radnika.

je lTltt
llanka je urijek bila spremna da svojim vjerovnicima izr rSi
dospjele obaveze, a isto tako da svojim duZnicima stavi na
raspolaganje sredstva.odobrenog kredita u ugovorenom

kreditu.

U sastavu Splitske banke OB Splil nalazi se i njena poslovna jedinica KN.IN sa 40 zaposlenih radnika. Sie osnovne

- likvidnost Poslovne jedinice

- kratkoroino kreditiranje,
- investiciono kreditiranje,
- stambeno-komunalna djelatnost,
- kreditira4ie stanovniStva.

republidkih fondova, a koja imaju nisku kamatnu stopu, te

PT-qey[ qi" olak5anje za investitore (komintente).
PJ

KNIN u svom poslovanju iini napor i u angaZiranosti na

saniranju gubitaka komintentske strukture. Sve ove aktimosti PJ izvodi uz podr5ku svoje centrale u Splitu.

|1'..

*j'1,.1:
-2-*::Ji*#E-1