ANDRIC CITATI

"Ako, sa krajnjim naporom, ovjeku koji stari poe za rukom da se odri uredan i ist,
to je sterilizovana istia apoteke a ne istoa cvijeta."

"Bolest je sirotinjska sudbina, ali i bogataka kazna."

"Cijelog vijeka se lijeimo od nesretnog djetinjstva."

"im jedna vlada osjeti potrebu da svojim graanima obeava putem plakata mir i
blagostanje, treba biti na oprezu i oekivati obrnuto od toga."

"ovjeka ete najbolje upoznati ako ga posmatrate kako se ponaa kad se neto
dijeli besplatno."

"ovjek koji ne voli nije sposoban da osjeti veliinu tue ljubavi, ni snagu ljubomore,
ni opasnost koja se u njoj krije."

"udno je kako je malo potrebno da budemo sretni, i jo udnije: kako nam esto ba
to malo nedostaje!"

"Da je utnja snaga, a govorenje slabost, vidi se po tome to starci i djeca vole da
priaju."

"Dugi su i zamreni rauni i obrauni izmeu onih koji imaju i ne daju i onih koji
nemaju nita do svojih potreba."

"I vrline jednog ovjeka mi primamo i cijenimo potpuno samo ako nam se ukazuju u
obliku koji odgovara naim shvatanjima i sklonostima."

"Ima izvjesnih mislilaca ija filozofija nije nita drugo, do neki duevni komoditet,
neko rimovanje misli."

"Ima ljudi iji je ivot tako dobro ispunjen da ni svojom smru ne mogu da nas
obeshrabe."

"Ima u nekim ljudima bezrazlonih mrnji i zavisti, koje su vee i jae od svega to
drugi ljudi mogu da stvore i izmisle."

"Imati veliku snagu, fiziku ili moralnu, a ne zloupotrijebiti je bar ponekad, teko je,
gotovo nemogue."

"Ja sam, Envere, u mojoj literaturi doao do avlinskih vrata, a ti si uao u kuu."
(o Enveru olakoviu)

"Kad ponemo da se pitamo ta emo sa svojim ivotom (kod nekih se to pitanje

postavlja i u mlaim godinama, a kod veine sa prvim pojavama starenja), to je znak da
silazimo sa pravog puta i da ivot ne zna ta e sa nama. Jer, ne ivimo mi ivot, kao to
u svojoj slijepoj egocentrinosti mislimo, nego ivot upotrebljava nas, upravlja nama i
odbacuje nas kad vie ne moemo da posluimo njegovim nama nepoznatim ciljevima.
Poslije toga mi jo ivimo neko vrijeme, ali samo po inerciji, kreui se sopstvenim
pogonskim sredstvima, dok nas taj ivot ne skloni sa piste kao smetnju svom ivom
saobraaju. Deava se, naroito na putovanjima i kad ostanem due sam, da izgubim
raun o vremenu i o sebi u njemu, da mi posve nestane utvreno osjeanje vremena,
kao to ovjeku nestaje daha, da gubim brzinu i padam kao mrtav predmet, sopstvenom
teinom. Tada se gubi najprije sjeanje, pa svijest o sebi i svojim dimenzijama,
planovima, dunostima i potrebama, naglo slabi volja i odliva se snaga od nas. U tom
stanju, kad bi potrajalo, ne bi se moglo ivjeti ni onoliko koliko ovjek moe izdrati bez
vode ili bez hrane, jer od njega postaje ivo nita koje se gubi u optem, bezimenom
postojanju.

"Ko ini dobro, od njega se jos vie dobra oekuje."

"Ko je duga vijeka, taj nadivi sve, pa i svoje zasluge."

"Ljepa dua dublje jeca."

"Ljubav, kad je iskrena i duboka, lako prata i zaboravlja."

"Ljudi esto cijelog vijeka vuku za sobom obzire, kao lance, a na kraju vide koliko su
nedostojni i nepotpuni."

"Ljudi koji ne paze ta govore i ne vode rauna kad ta govore ni pred kim govore, a
mnogo vie misle o tome kako izgledaju i kakav utisak ostavljaju dok govore, nisu ni
prijatni ni korisni, i sa prilinom vjerovatnou moe se kazati da e cijeloga ivota biti i
sebi i drugima nezgodni i teki.Ali, sa druge strane, ljudi koji samo na to paze i samo o
tome vode rauna, a ni po emu drugom nisu nita bolji. Naprotiv. U ovom sluaju pravi
put je zaista u sredini."

"Ljudi koji sami ne rade i ne poduzimaju nita u ivotu, lahko gube strpljenje i padaju
u pogreke kad sude o tuem radu."

"Ljudi male pameti rijetko se boje da ne budu dosadni."

"Ljudi vole razgovore o padu i ponienju onih koji se suvie visoko uzdignu i polete."

"Mir i spokojstvo, jedina su dobra i najvee dostojanstvo skromnih i bezimenih ljudi."

"Mladost je sretno doba u kome ovjek poinje da vjeruje u sebe, a jo nije prestao
da vjeruje drugima."

"Mnogi postignu ono to su htjeli, a izgube sebe."

"Moda je u poetku bilo i drugih motiva, ali danas je glavni strah. Od straha su ljudi
zli, surovi i podli, od straha su dareljivi, ak i dobri."

"Nisu svi ljudi tako hravi i kao to to hrav ovjek misli."

"Nita ljude ne vezuje tako kao zajedniki i sretno proivljena nesrea."

"Nita ne moe tako da nas prevari kao nae roeno osjeanje smirenosti i prijatnog
zadovoljstva tokom stvari."

"Nita nije tee ni stranije nego gledati svijet oko sebe oima bive ljepotice."

"Od svog porijekla i djetinjstva ne moe se lahko pobijei."

"Oko ljepote su uvijek ili mrak ljudske sudbine ili sjaj ljudske krvi."

"Onaj koji ne iznosi njeni cvijet svoje due na vjetrove iskuenja, pa ma ga i cijela
spasio i prenio do kraja, tome je kao da ga nikad nije ni imao."

"Ono to je najljepe na iskrenoj i dubokoj ljubavi na kojoj je sve lijepo, to je da u

odnosu prema onome koga volimo nijedna naa mana ne dolazi do izraza. Mnogo ta
to je zlo u nama izezava, a ono to je dobro ustostruuje se"

"Prekori izmeu starih i harmoninih suprunika bezazleni su, bez otrine, ne

sudaraju se nego klize lahko kao oni kamenii beluci koje je rijeka u toku godina
zaoblila i uglaala do savrenstva, tako da vie vezuju par ljudi nego to ga dijele."

"Primitivni i ogranieni ljudi imaju razvijenu sposobnost nadanja. Kod umnih i

darovitih ljudi ta mo je, ini mi se, manja."

"Rana koja se krije, sporo i teko zarasta."

"Rat, i najdui, samo protrese pitanja zbog kojih se zaratilo, a njihovo rjeenje
ostavlja vremenima koja nastupaju poslije sklapanja mira."

"Slabe i plaljive ljude strah nagoni da rade upravo ono ega se najvie boje."

"Smrt ne eka niko odve dugo".

"Svi mi umiremo jednom, a veliki ljudi po dva puta: jednom kada ih nestane sa
zemlje, a drugi put kada propadne njihova zadubina"

"Svi pravi ivoti su lijepi i teki."

"Svi smo mi mrtvi, samo se redom sahranjujemo."

"to ne boli - to nije ivot, to ne prolazi - to nije srea."

"Tok dogaaja u ivotu ne zavisi od nas, nikako ili vrlo malo, ali nain na koji emo te
dogaaje podnijeti, u dobroj mjeri zavisi od nas."

"Toliko je bilo u ivotu stvari kojih smo se bojali. A nije trebalo. Trebalo je ivjeti."

"U zemlji mrnje najvie mrze onoga ko ne umije da mrzi."

"Vrijednost ljepote je u beskrajnoj raznolikosti vidova u kojima nam se javlja. U tome

je i njena oplemenjujua snaga i njena najvea dra."

"Za one koji su noeni mladou i gonjeni eljom, i duina oekivanja i gorina
neizvjesnosti samo su sastavni dio velike slasti koju ljubav svakome obeava."

"Zarazna je i razorna mo lai."

"Zato od svih stvorova samo ovjeku dano da moe da zamrzi svoj ivot?"

"Zvjezdanog neba i ljudskog srca nikad se ovjek nee moi nagledati."

"ena stoji, kao kapija, na izlazu kao i na ulazu ovoga svijeta."

"ivot nam vraa samo ono to mi drugima dajemo."

"ivotna snaga jednog ovjeka mjeri se, pored ostalog, i njegovom

sposobnou zaboravljanja."

Ja sam video u emu je takozvana borbenost nekih borbenih ljudi. Oni izmisle svoju
borbu, na silu jej nau razloge, nadenu ime, i bore se, bez rizika i rezultata, bore se
samo da ne bi morali misliti i raditi. (I.Andric)

BEZ NASLOVA
Ni bogova ni molitava!
Pa ipak biva ponekad da ujem
Neto kao molitven apat u sebi.
To se moja stara i veno iva elja
Javlja odnekud iz dubina
I tihim glasom trai malo mesta
U nekom od beskrajnih vrtova rajskih,
Gde bih najposle naao ono
to sam oduvek uzalud traio ovde:
irinu i prostranstvo, otvoren vidik,
Malo slobodna daha.
(I.Andric)