Adrian Gilbert

Proroanstvo Maya
otkrivanje tajni nestale civilizacije
BIBLIOTEKA SVJETLOST
Naslov originala:
The Mayan Prophecies
Copyright Adrian Gilbert i Maurice Cotterell
Narodu Meksika
Prolom
Sadanjem
Buduem
Sadraj
Prolog 9
1. Tajnovite Maye 13
2. Koncept vremena Maya 33
3. Nova astrologija sunca 47
4. Maurice Cotterell u Meksiku 63
5. Zemlja egrtue 93
6. Nova vatra, chacmooli i lubanja sudbine... 117
7. Prekoatlantske predaje 131
8. OlmekiiAtlantida 143
9. Sunce, njegova energija i utjecaji 159
10. Kataklizma Atlantide 173
Biljeke 189
Dodaci 203
Rijenik
Prolog
Ujutro 12. rujna 1993. godine sjedili smo u kuhinji mog kolege Roberta Bauvala i
razgovarali o konanim izmjenama u knjizi "Tajna Oriona" koja je uskoro trebala biti
objavljena. Blisko smo suraivali na tom projektu gotovo godinu dana i upravo smo zavrili
tiskovnu konferenciju, zajedno s naim izdavaima i osobljem zaduenim za prodaju.
Ushieni prijemom kojim su nas doekali i jo uvijek iscrpljeni zbog nedovoljnog sna,
nastojali smo se opustiti uz nedjeljne novine. Dok sam ih prelistavao pogled mi je privukao
lanak Michaela Robothama. Iznad slika poruene palae, piramide i zastraujueg kipa boga
imia velikim slovima je pisalo: "ON JE RIJEIO STOTINAMA GODINA STARU
TAJNU." Iznad druge slike koja je prikazivala mukarca nalik Indiana Jonesu kako izranja iz
dungle i prua kamenu plou prema kameri, nalazio se naslov: "ovjek koji je deifrirao
gravure Maya". Privukao sam stolicu i poeo itati lanak.

Palaa i piramida sa slike nalazili su se u udaljenom podruju jugozapadnog Meksika u

mjestu Palenque. To je bio jedan od brojnih gradova koje su izgradili Maye, visoko nadaren
narod ija je civilizacija naglo propala tijekom devetog stoljea. Iako njihovi potomci i dalje
obrauju planinska podruja na sjeveru, Palenque i ostali gradovi u nizinama preputeni su
dungli i izgubljeni pod svodom brzorastuih penjaica i drvea. Mukarac sa slike, koji je
oigledno uspio deifrirati tajne Maya, bio je neki Maurice Cotterell, a kamena ploa koju je
drao pred sobom replika grobnog poklopca pronaenog u piramidi. Ve sam uo za taj
tajnoviti kamen, takozvani "Poklopac iz Palen-que", uz kojeg uglavnom vezuju teorije o
bogovima iz svemira. Stoga me je iznenadilo to Cotterell nije iznosio slina razmiljanja.
Njegovo deifriranje poklopca zasnivalo se na znanstvenom pristupu; analizirao je znaenje
poklopca u okvirima mitologije Maya i spoznaja vezanih uz cikluse Sunca. U svom lanku
iznio je uvjerljivu teoriju o nagloj propasti civilizacije Maya. Ta tema jo uvijek predstavlja
tajnu i njegove ideje su zadale novi smjer daljnjim istraivanjima.
Dok sam itao lanak uvidio sam koliko malo znam o Mayama ili bilo kojoj drugoj
amerikoj civilizaciji prije panjolskih osvajanja. Kao i mnogi drugi i ja sam, naravno, vidio
dokumentarne filmove o tajnama kao to su linije u ravnici Nazca u Peruu. No, nisam imao
sveobuhvatni pregled o slijedu civilizacija u Srednjoj Americi na nain kao to sam to imao o
Europi, Egiptu ili Mezopotamiji. Takoer nisam uvidio koliko su tehniki profinjene bile
piramide i hramovi u Meksiku. Budui sam bio u Egiptu i posjetio Veliku piramidu, zamiljao
sam piramide kao velike, geometrijski jednostavne graevine, ili kao hrpe izlomljenih
krhotina. Meksike piramide bile su drugaije, vie su nalikovale na babilonske zigurate ili
ak kineske pagode nego na egipatske piramide. I one su bile vezane uz kult smrti, poput
egipatskih, a ^m'lo se da imaju neko simboliko znaenje vezano uz nebesku religiju. Ovo
posljednje izgledalo je posebno zanimljivo. Robert Bauval i ja trebali smo upravo objaviti
"Tajnu Oriona", knjigu u kojoj je predstavljena nova zvjezdana teorija o egipatskim
piramidama. Sada me je zanimalo moe li Cotterell pronai vezu s meksikim piramidama.
Novinski lanak nije o tome govorio, no, prije nego sam odloio novine odluio sam se
pozabaviti time im budem imao vie vremena.
Nekoliko mjeseci kasnije, u svibnju 1994, putovao sam za Cornwall kako bih se po prvi
puta osobno sreo sa Mauriceom Cotterellom. "Tajna Oriona" bila je objavljena u veljai
prethodne godine, a pratila ju je BBC-eva dokumentarna emisija pod naslovom "Velika
piramida-zvjezdana vrata". Knjiga je postala bestselerom preko noi unato snanom
suprotstavljanju nekih starijih egiptologa deprimiranih injenicom da smo uspjeno zaobili
sporost Akademije. U uzbuenju zbog objavljivanja knjige i snimanja dokumentarne emisije
gotovo sam zaboravio na poklopac iz Palenque. Tada mije zajedniki znanac pokazao pregled
Cotterellovih djela. Zapanjilo me koliko je njegov rad bio originalan i irokog spektra; on se
bavio ne samo Meksikom i Ma-yama ve i brojnim drugim temama. Imao sam njegov
telefonski broj i odluio ga nazvati. Nije elio mnogo govoriti preko telefona, ve smo
dogovorili da doem u posjet preko vikenda i pregledam mirno i bez urbe njegovo opseno
djelo. Nakon vonje kroz uske, vijugave ceste obrubljene drveem proao sam cesticom koja
je vodila kroz uska vrata pod pravim kutem do strmog prilaza. Naao sam se pred neobinom
seljakom kuom iz 18. stoljea koja se uzdizala nad rijekom Tamar. Nisam trebao kucati jer
je Cotterell uo moj dolazak i otvorio vrata. Preostalo nam je samo da se upoznamo i uemo u
kuu na alicu aja.

Maurice Cotterell ima otprilike etrdesetak godina, iako se doima neto mlaim. Njena
graa i brzina govora i pokreta ukazuju na ivahan temperament. Uzeli smo alice aja i
odmah otili u njegov ured gdje mi je s pomou folija i markera poeo objanjavati svoje
teorije. Govorio je gotovo est sati bez prestanka; povremeno bi izvukao ispis grafikona iz
tiskaa ili dokazivao smisao svojih rijei koristei se djejim zvrkom kao trodimenzionalnim
modelom. No, bez obzira koliko vremena prolo, inilo se kao tren, toliko su zanimljive i
nove bile injenice koje je objanjavao. Poput gledatelja zaokupljenog sadrajem filma, elio
sam uti jo vie i bio sam nestrpljiv da stignem do kraja prie. Ponekad bi na razgovor bio u
potpunosti tehnike prirode te sam razbijao glavu ne bih li se prisjetio onoga to sam uio
prije 25 godina glede mehanike valova. Poigravali smo se folijama Poklopca iz Palen-que,
polaui ih jednu na drugu, stvarajui tako udnovate slike bogova i zmajeva. Njegov rad
imao je dvije strane, jednu racionalnu i znanstvenu i drugu intuitivnu i umjetniku, no one su
se meusobno stapale i upuivale jedna na drugu. Uzorci otkriveni na acetatima posjedovali
su neku svoju logiku a znanost je sadravala svoju neobinu ljepotu. Ta dva aspekta njegovog
rada bila su nalik dvjema stranama kovanice ili polutkama mozga; dvije, a ipak jedna. Iako su
se doimale razliito, u sreditu obje serije studija nalazila se ista neodoljiva i poneto
zastraujua tema: potpuna ovisnost ovjeanstva o ciklusima Sunca. Kao to ne moemo
gledati izravno u Sunce a da pritom ne oslijepimo, isto tako, to vie prouavamo Suneve
cikluse vie primjeujemo koliko smo na Zemlju slijepi u odnosu na stvarnost koja upravlja
naim postojanjem. Nae neznanje ini tu injenicu zastraujuom.
Dok mi se vrtilo u glavi, izili smo iz njegovog ureda kako bi pojeli izvanrednog lososa
kojeg je za veeru pripremila supruga Ann. Uz desert i au vina potvrdili smo ve ranije
donesenu odluku, zajedno emo napisati knjigu kojom bi ove ideje uinili dostupnima to
veem broju ljudi. Kao jedan od autora "Tajne Oriona" bio sam svjestan koliko je teko
postii odgovarajue ozraje za ideje koje su radikalno drugaije i predstavljaju izazov
znanstvenom arheolokom pravovjerju. Profesoru je jednostavno upotrijebiti svoj autoritet i
njime utiati sve akademske rasprave oko teorija sa kojima se ne slae. Stoga me nije
iznenadilo uti da se i Cotterell, kao i Bauval sa kojim sam takoer suraivao, ve sukobio sa
akademskim svijetom. Ve same njegove ideje o ciklusima sunevih pjega zasluuju
odgovarajuu pozornost, ali pouzdani akademski dnevnici uglavnom su odbili objaviti
njegove lanke, vjerojatno stoga to nije priznati "strunjak" u uem smislu rijei. No, ukoliko
stvari sagledamo sa druge strane, on jest svjetski strunjak jer je upravo on pokreta ovih
teorija i jedina osoba za koju znamo daje prouila taj predmet na ovakav nain. Postavlja se
pitanje: tko je uenjak? Je li to profesor sa nizom naslova ispred svog imena koji uglavnom
samo sjedi za svojim stolom, ili osoba izvan akademskih krugova koja dolazi sa izvornim
idejama?
Cotterellove ideje su radikalne i kontroverzne. No, one su na svoj nain suvisle. Njegova
prouavanja Poklopca iz Palenque i ciklusa Sunevih pjega ukazuju na potrebu za radikalnim
ponovnim razmatranjem ne samo povijesti Srednje Amerike ve i nae sudbine. Danas se
mnogo strahuje zbog smanjivanja ozonskog omotaa, globalnog zatopljenja, oneienja,
prenapuenosti i iscrpljivanja izvora. No, ispod tog straha jo uvijek se nalazi snano
vjerovanje u sposobnosti moderne civilizacije da prevlada oluju i preskoi privremene
prepreke. ak i'oni koji smatraju daje takva vjera neutemeljena i dawse trebamo vratiti
jednostavnijem stilu ivota, bez zamki tehnolokog drutva, dre da ovjeanstvo odluuje i

upravlja svojom sudbinom. Sve nae utopije pretpostavljaju barem teorijsku mogunost da
ovjeanstvo ivi mirno i u skladu sa planetom, iako nije uvijek tako u praksi. No, to ako je
zakljuak kriv? to ako postoje kozmiki faktori koje ak ni mi nismo u mogunosti
kontrolirati? to ako su uspon i pad civilizacije uvjetovani Suncem, kako kae Cotterell?
Trebamo li se ismijavati, sakriti glavu u pijesak ili se potruditi da bolje razumijemo ove
utjecaje?
Maye su imale sloen i izuzetno precizan kalendar. Danas moemo odgonetnuti barem neke
od njihovih hijeroglifa, a veina njih predstavlja datume. Od najvee vanosti za Maye bilo je
Sunce i njihovo vjerovanje u apoka-liptinu budunost ovjeanstva. Njihovu zabrinutost
moemo jednostavno odbaciti kao praznovjerje. No, to ako su oni znali o toj temi mnogo
vie od nas, kako Cotterell pretpostavlja u svom djelu? Dugujemo i sebi i svojoj djeci da se
potrudimo uskrsnuti to znanje. Tako emo barem biti spremni na global-, ne promjene ak ako
ih i ne budemo mogli kontrolirati. Ovo svakako treba biti odgovoran stav svih istinskih
uenjaka, a ja osobno elim znati istinu. Nadam se da i nai itatelji misle isto.
Adrian Gilbert
1.
TAJNOVITE MAYE
U dunglama Srednje Amerike nalaze se ostaci najtajnovitijeg naroda, Maya. Tko su bili
Maye? Odakle su stigli? Kakvu su nam, ako jesu, poruku ostavili? Ovo su samo neka od
pitanja koja su muila istraivae, uenjake i pisce tijekom 200 godina, otkako su 1773.
godine otkrivene ruevine njihovog najpoznatijeg grada Palenque(". Ovaj zadivljujui grad
jo nije u potpunosti iskopan i stalno mu prijeti bujna vegetacija dungle, a ipak je jedno od
uda Novoga Svijeta. Nainjen je od sjajnog bijelog kamena vapnenca i izgraen tako
savreno da ga se ne bi postidjeli ni renesansni majstori; njegove piramide, hramovi i palae i
dalje zadivljuju sve koji ih vide. No, tek krajem-20. stoljea smo donekle uspjeli deifrirati
natpise to prekrivaju zidove graevina i istinski doli u mogunost cijeniti taj dragulj.
Na povrini se javlja uzorak naroda znatno razliitog od naeg. Za razliku od nas, Maye su
osim stvari najnunijih za ivot imali vrlo malo osobnog vlasnitva. Obraivali su zemlju
sluei se najjednostavnijim oruem, uzgajali kukuruz i drugu osnovnu hranu. Istovremeno su
njihovi bogato odjeveni vladari izvodili neobine i bolne rituale na svojim tijelima kako bi
osigurali plodnost zemlje. Drutvo im je bilo hijerarhijsko: u njemu su i vladari i seljaci znali
gdje im je mjesto. Postoji velika razlika izmeu ovog drutva i njihovih europskih
suvremenika, drutava Mranog doba. Maye su bili vjeti astronomi. Vjerovali su da ive u
petom dobu Sunca i da su prije stvaranja modernih ljudi postojale etiri prethodne rase
tijekom etiri prethodna doba. One su sve bile unitene u velikim kataklizmama, nakon kojih
je preostalo tek nekoliko preivjelih kako bi mogli priati prie. Prema kronologiji Maya
sadanje doba zapoelo je 12. kolovoza 3114. godine prije Krista i trebalo bi zavriti 22.
prosinca 2012. godine. Tada bi Zemlju kakva je danas trebali unititi katastrofalni potresi.
O Mavama je objavljeno mnogo knjiga no do sada nitko nije uspio protumaiti njihov
izvanredni kalendar i kako su doli do ovih datuma. Iako je dosta toga napisano o mehanici
njihovog kalendara (ime emo se detaljnije baviti u kasnijim poglavljima), do sada jo nije
razjanjeno zato su razvili tako sloeni sustav obiljeavanja vremena kao to je "dugorono
brojanje". Tek sada, kada bi njihova budilica trebala zazvoniti, konano moemo vidjeti to ih

je to vuklo. Tek sada poinjemo uviati da su oni posjedovali znanja od vitalnog znaaja ne
samo za njihovo doba ve i za opstanak ljudske rase u sadanjem trenutku.
Moda je njihova civilizacija prema naim standardima ivjela primitivnim ivotom; nisu
imali tekue vode ve uboree potoke, nije bilo automobila niti cesta, a pogotovo
kompjutora. No, oni su bili bogato obdareni u drugaijem smislu. Najnovija istraivanja
pokazuju da su Maye razvili svoje psihike sposobnosti na naine koje mi nismo mogli ni
zamisliti12'. Poput australskih Aboridina i oni su aktivno koristili sanjanje za predvianje
budunosti i razumijevanje sadanjosti. Takoer su pratili planete i zvijezde sa nevjerojatnom
preciznou iako nisu imali teleskope ili moderne instrumente. Povrh svega bili su izuzetno
religiozni, vjerujui, kao i brojni srednjevjekov-ni krani, u nunost trapljenja tijela i
samoprijegor kako bi zasluili odlazak u raj. (3)
Od samih poetaka u svitanje vremena, preko kratkog zlatnog razdoblja, otprilike 600. do
800. godine nae ere, pa sve do post-klasinog razdoblja u trajanju od jo nekoliko stoljea,
Maye su stvorili neke od najveih svjetskih umjetnina. Zatim su, jednako tajnovito kako su se
pojavili, i nestali sa stranica povijesti. Uslijed nekog, nama za sada jo nepoznatog dogaaja
njihova je civilizacija propala i oni su napustili svoje gradove. Veliki dio prostora na kojem su
ivjeli, prouavali zvijezde i gradili nevjerojatne piramide, pretvorio se u pustinju. Budui su
Tolteci i kasnije Azteki osnaili u sjevernijim pokrajinama koje okruuju dananji Mexico
City, preivjeli Maye povukli su se ili u brda na jugu ili u doline Yukatanskog poluotoka na
sjeveru. Sredinje podruje, sjedite njihovog najveeg procvata, zauvijek je naputeno.
Prva panjolska ekspedicija pristala je na Yucatan 1511.(4) godine u bezuspjenoj potrazi za
zlatom. Tada je ve i taj poluotok, posljednje uporite hibridne tolteko-majanske kulture,
utonuo u propadanje. Iako su trebali napustiti osvajanje Yucatana, panjolci su doznali za
mnogo vei i bolji plijen koji se nalazio na sjeveru i zapadu; azteko carstvo u procvatu. Proi
e mnogo vremena prije nego li netko ponovo obrati pozornost na izgubljeno znanje Maya.
Carstvo Montezume
Azteki su bili narod ratnika. U dolinu Meksika su stigli tijekom 13. stoljea (slika 1). Prema
predaji doli su iz mjesta pod nazivom Aztlan koje se nalazilo vjerojatno u sjevernom
Meksiku, a po kojem je narod dobio ime Azteki (iako su oni sebe nazivali narodom Mexica).
Prema legendi koju su ispriali kasnijim panjolskim kroniarima, Mexice je u dolinu
Meksika poveo vi-djelac Tenoch. Njemu je u snu reeno da on i njegov narod moraju lutati
zemljom, sve dok ne stignu do mjesta borbe orla i zmije. Kada su konano stigli u dolinu
Meksika, koja je u to vrijeme jo uvijek bila prekrivena velikim jezerom, zatekli su na okolnoj
zemlji ve nastanjene pet drugih plemena. Ti su narodi bili prirodno osjetljivi pri upoznavanju
sa novo-pristiglim narodom i nisu bili voljni odrei se svoje zemlje. Vijeanjem su odluili
rijeiti problem tako da Aztekima ponude nenaseljen otok usred jezera, gdje se, ako ele,
mogu smjestiti.
Takva ponuda bila je poklon sa trnjem jer su domoroci dobro znali da taj otok vrvi
otrovnicama. Vjerovali su kako e zmije otjerati Azteke umjesto njih. No, bili su razoarani.
Kada su Tenoch i njegovi sljedbenici isplovili na otok vidjeli su znak kojeg su iekivali;
veliki orao je sjedio na kaktusu i borio se sa zmijom u svom kljunu. Oduevljen, Tenoch je
objavio da se nalaze na mjestu oznaenom u snu. Zmije nisu plaile Azteke jer su ih smatrali
velikim specijalitetom u podneblju iz kojeg su doli. Zahvalili su domorocima na pronaenom

domu i dobro opskrbljenoj smonici, te smjesta prihvatili ponudu i zapoeli graditi novi grad.
Nazvali su ga Tenochtitlan, prema njegovom osnivau.
U vrlo kratkom vremenu Azteki su postali dominantno pleme u dolini Meksika. Udruili su
se sa svojim susjedima i stvorili moan narod kojem je Tenochtitlan bio glavni grad. Zauzvrat,
njih su asimilirali narodi doline Meksika i nauili mnogo toga o lokalnim vjerovanjima,
obiajima i stavovima. Te su ideje uglavnom poticale od ranijih Tolteka, jo jednog ratnikog
naroda koji je stoljeima prije vladao veim dijelom Meksika i dijelovima Yucatana.
Tolteci, iji se glavni grad nalazio u mjestu nazvanom Tula, 25 kilometara sjeverozapadno
od Tenochtitlana, bili su krvoloan narod. Redovito su prinosili ljudske rtve kao dio svoje
Suneve religije. Koristei se noevima od vulkanskog stakla (5) otvorili bi grudni ko rtve i
iupali srce koje je jo kucalo, prinosei ga kao rtvu bogu Sunca. Vjerovali su da tim inom
hrane Sunce njegovom omiljenom hranom, ivotnom snagom ovjeka, i tako osiguravaju da
e ono i dalje izlaziti.
Azteki su prihvatili ovo praznovjerje i obiaje i doveli ih do apsurdnih krajnosti, to bi
uasnulo Tenocha da je toliko poivio. Ljudske rtve, a posebno odstranjivanje srca postale su
sredinja tajna njihove religije. Procjenjuje se daje samo za posveenje Tenochtitlanovog
glavnog hrama rtvovano 20.000 rtava. Na taj je nain svake godine nestajalo 50.000
nesretnika. Kako bi zadovoljili prozdrljivost Sunca za ljudskim srcima postojala je itava
kasta ratnika, svrstanih u pukove, iji je zadatak bio opskrbljivati sveenike novim rtvama.
Azteki su poticali pobune meu podanicima svog rasprostranjenog carstva jer im je to davalo
opravdanje za slanje vojske i uzimanje zarobljenika.
Nepotrebno je spomenuti da su ih se silno bojali i mrzili svi susjedni narodi Meksika.
Susjedi su kipjeli ogorenou i udili za tim da zbace omraene Azteke. Njihova jedina nada
bila je ve napola zaboravljena legenda o bogu-kralju, bijelcu s bradom imenom Quetzalcoatl,
koji e se jednog dana vratiti s one strane mora, osloboditi svoj narod i zatraiti natrag svoje
kraljevstvo. S maem u ruci on e dokrajiti prevlast Azteka i uvesti novo doba mira, napretka
i pravde. Davno prije je bilo predvieno da e se Quet-zalcoatl vratiti u godini nazvanoj 1
Trska. Stoga je azteki kralj Montezuma II sa strepnjom sluao glasine da su upravo te godine
u njegovo kraljevstvo stigli bradati mukarci bijelih lica.
Osvajanje Meksika
Hernan Cortes je 4. oujka 1519. godine sa 11 brodova, 600 vojnika pjeaka, 16 konja i
neto topnitva pristao uz obalu Meksika i odmah zauzeo grad Tabasco. Prije odlaska u
unutranjost osnovao je panjolsku koloniju Vera Cruz, sebi dodijelio in generalnog
zapovjednika i zatim spalio svoje brodove kako bi onemoguio povlaenje. udio je za
zlatom, pa se potpomognut novim saveznicima okupljenim u republici Tlaxcale uputio prema
aztekom glavnom gradu Tenochtitlanu. Tako je zapoela jedna od najneo-binijih
pustolovina u itavoj svjetskoj povijesti; jer, konkvistadori su unitili carstvo o ijoj veliini i
moi nisu ni slutili kada su prvi puta stupili u taj dio svijeta.
U prvo vrijeme Azteki i ostali domoroci su vjerovali kako je panjolski osvaja Cortes
uistinu bog Quetzalcoatl<6), o ijem su povratku s istoka govorili proroci. Bio bog ili ne,
Cortes je stigao s maem u ruci i za neto vie od dvije godine u potpunosti unitio azteko
carstvo. Do 13. kolovoza 1521. Tenochtitlan je bio u njegovim rukama, kralj Montezuma II
bio je mrtav a njegov nasljednik Cuahtemoc, posljednji azteki car, postao je Cortesov taoc

(7). Tako je jedna od najbogatijih zemalja svijeta, do tog trenutka potpuno nepoznata
Europljanima, postala panjolska pokrajina.
Kada je Cortes stigao u Tenochtitlan bio je istovremeno zapanjen i zgranut onime stoje
tamo vidio: veliku metropolu s izvornom kulturom. Grad je bio izgraen na otoku usred
jezera, okruen mreom kanala koji su omoguavali pristup brojnim umjetno stvorenim
otocima. Na njima su se uzgajali usjevi, uglavnom kukuruz, chilli paprike i grah koji i danas
predstavljaju osnovnu hranu Meksika.
U usporedbi s europskim gradovima, ovaj je grad bio ogroman, a broj stanovnika u njemu
procjenjuje se na 200.000. Iako su kue uglavnom bile nainjene od pletera premazanog
ilovaom, plemstvo i sveenici su ivjeli u velianstvenim kamenim palaama. U gradu su se
nalazila prostana podruja sa trnicama, gdje su, kao u svakom drugom civiliziranom naselju,
ljudi mijenjali robu i usluge za hranu. U sreditu grada nalazio se kompleksnrama zajedno sa
graevinama u obliku stepenastih piramida (8) One su bile prekrivene tukaturama preivnih
boja i na prvi pogled su vjerojatno djelovale blistavo. Meutim, iznad tih velebnih spomenika
irio se odvratan smrad, jer su se ba tamo odravali krvavi rituali azteke religije. Nakon to
bi iupali srce koje je jo kucalo i ponudili ga Suncu, mrtva tijela bi bacali niz stepenice
piramida. panjolci su izvjetavali (makar se moda radilo o kleveti) da su Azteki bili
ljudoderi te bi barem neke od rtava ovih barbarskih rituala zavravale u loncu.
Kakva god bila istina, nema sumnje da su panjolci bili duboko okirani ovakvim ritualima
od kojih su im otvrdnula srca prema gradu i narodu. to se panjolaca tie, svi su Indijanci
bili sljedbenici vraga i trebalo ih je preobratiti na kranstvo. I silom, ukoliko bude potrebno.
Porazivi Azteke i zarobi-vi Cuahtemoca, Cortes je naredio da se grad u potpunosti uniti
kako bi izbrisao svako sjeanje na njegovu sotonsku prolost. Tenochtitlan je bio sravnjen sa
zemljom, a njegove palae i hramovi uniteni dinamitom kako bi se kamen mogao iskoristiti
za izgradnju novih crkava i vila za osvajae. U meuvremenu, domoroci su pretvoreni u
robove i obavljali su naporne poslove ponovne izgradnje. U vrlo kratkom vremenu
stanovnitvo je desetkovano napornim radom, bolestima i povremenim ubojstvima. Pod
prijetnjom smrti narod Meksika je bio prisiljen preobratiti se na kranstvo i odrei se svojih
starih bogova. Bilo im je zabranjeno pisati svojim jezikom i morali su uiti panjolski. Svi
pronaeni pismeni zapisi iz starih vremena bili su uniteni. Idole i ostale velike predmete koje
se nije moglo lakoom slomiti, spaliti ili rastaliti zakopali su ne bi li tako odstranili njihov zao
utjecaj. O neizrecivo okrutnim djelima koje je poinila Inkvizicija u ime kranstva vjerojatno
je bolje i ne govoriti. Kao to su Kinezi nakon Maove invazije Tibeta orobili ne samo zlato,
srebro i druge plemenite metale ve, to je jo i vanije, kulturu te zemlje, isto su uinili i
panjolci u Meksiku. Sreom, u Crkvi se nalo nekoliko prosvjeenih pojedinaca koji su se
potrudili zabiljeiti barem neke od domaih predaja prije nego su potpuno nestale.
Jedan od njih bio je franjevaki redovnik Bcmardino dc Sahagun. On je 1529. otplovio u
Meksiko zajedno sa nekoliko Indijanaca, vraenih u domovinu nakon to su ih javno
pokazivali u panjolskoj kao zabavu na dvoru. Franjevac je nauio Nahuatl<9), njihov jezik.
Proputovao je Meksiko i tijekom svog dugog rivota sakupio ogromnu riznicu legendi
zapisanih u 12 svezaka. Traio je najuenije meu preivjelim Indijancima kako bi mu priali
legende o svojim narodima. Tako je Sarahun spasio sjeanje na indijansku povijest prije
osvajanja.

Za vrijeme panjolske okupacije i Crkva i drava obeshrabrivali su uenjake u nastojanjima

da objave podatke koji su ukazivali da je Meksiko prije Cortesove invazije imao civilizaciju i
povijest. Saharunu su njegovi prijatelji Indijanci otkrili kako su, ba naprotiv, prije Azteka
Meksikom dolinom vladali raniji narodi jednostavno nazvani Toltecima, (l0) to znai
umjetnik, ili graditelj, a odnosilo se na njihovo zaudno umijee. Njihov glavni grad bio je
Tollan, grad iz prie, u kojem su pod vodstvom boanski inspiriranog voe Quetzalcoatla(lli
razvili svoja umijea i vjetine do vrlo visokog stupnja. Kao to sam tek kasnije otkrio,
Quetzalcoatl nije bio samo puki junak: on je predstavljao cilj i namjere visoko razvijene i
miroljubive religije koja je nekad davno, mnogo prije dolaska panjolaca vladala Srednjom
Amerikom. Oito je da su Tolteci bili vjeti astronomi, brojali su dane i paljivo pratili
kretanja planeta. Ovo zlatno doba je zavrilo otprilike oko 950. godine, kada je Quet-zalcoatl
bio prisiljen krenuti na istok traei feud. Stoga je u dolinu provalio niz manje civiliziranih
plemena sa sjevera, od kojih su posljednji bili sami Azteki.<l2) Azteki su sauvali poneto od
znanja ranijih Tolteka, ali dosta toga je izgubljeno ukljuujui, kako se ini, i sam grad Tollan.
Sahagun je vjerovao daje u Meksiku prije Azteka zaista postojala velika civilizacija sa
sreditem, prije izgradnje Tollana, na mjestu naputenog grada Teotihuacana. Na tom mjestu,
otprilike 40 milja sjeverno od Mexico Citya nalaze se impresivne Piramide Sunca i Mjeseca,
koje su u to vrijeme bile skrivene pod zemljom. Azteki su od Tolteka naslijedili vjerovanje da
e se Quetzalcoatl, kojeg su tovali poput boanstva, jednoga dana vratiti kako bi vladao
svojim narodom. Takoer su vjerovali daje Quetzalcioatl u Teotihua-canu rtvovao neke
bogove kako bi se Sunce kretalo nebom. Njihovi proroci su govorili kako e se on vratiti u
grad svojih predaka i zbaciti azteko carstvo.
Neobino je da su upravo na mjestu Teotihuacana Cortes i njegova vojska vodili odlunu
bitku protiv Montezuminih hordi. Kao i drugdje u Americi, i ovdje se oruje domorodaca nije
moglo nositi sa vatrenim orujem i oklopima Europljana. Unato tome, malobrojni panjolci
su trebali biti poraeni. Opkoljeni tisuama Indijanaca koji su vitlali kopljima, panjolci su
krenuli u oajniki napad i ubili vojnog komandanta svojih suparnika, "zmiju-enu".
Domoroci su se uplaili loeg predznaka i pobjegli s bojnog polja, omoguivi bijeg Cortesu i
njegovim ljudima. Cortes se vratio godinu dana kasnije s brojnijom vojskom i osvojio azteki
glavni grad Tenochtitlan.
Iz njegovog pepela izrastao je Mexico City, glavni grad Nove panjolske, najbogatijeg
posjeda panjolskog kralja. Vrlo brzo on je privuTao na tisue doseljenika, veinom
mukarce, uglavnom pustolove, misionare i trgovce. Mexico City je izgraen kao prekrasna
metropola u europskom stilu. Gradnja ostalih gradova poput Guadalajare, Vera Cruza i
Acapulcoa predstavljala je raanje novog svijeta i napretka. Ali samo za doseljenike. Prema
Indijancima se postupalo vrlo loe.
Saharun je pomno istraivao ovo povijesno razdoblje i okirale su ga prie koje je uo. U
svojim djelima je ublaio vei dio domorodakih iskaza o strahotama nakon invazije, no, ak
ni tada nije dobio doputenje da objavi svoj rad. Vlada je skrivala njegove knjige jer seje
osvajanje eljelo prikazati u pozitivnom svjetlu. Meutim, iako je njegov rad obustavljen a
njegovo djelo na kraju izgubljeno kao cjelina, nepotpuna kopija rukopisa pojavila se 1808.
godine, u vrijeme francuske invazije na panjolsku. Knjiga je konano objavljena 1840.
godine(13)
Prie putnika

Prije stjecanja nezavisnosti vrlo malo stranaca (tj. ne-panjolaca) smjelo je ui u Meksiko;
oni kojima bi to uspjelo bili bi pod prismotrom. Jedan od njih bio je Giovanni Careri iz
Napulja. On je stigao u Acapulco, grad na zapadnoj obali, godine 1697. podnjevi naporno
petomjeseno krstarenje iz Manille na Filipinima (u to vrijeme takoer dio Nove panjolske).
Proputovao je veliki dio zemlje i bio je zapanjen otkrivi koliko se njenog bogatstva nalazi u
rukama Crkve. Sprijateljio se sa sveenikom Don Carlos de Siguenza Y Gongorom, kojeg su
protjerali iz jezuitskog reda. Sveenik je sklapao prijateljstva s Indijancima i pritom sakupio
neprocjenjivu zbirku rukopisa i slika spaenih od masovnog spaljivanja 150 godina ranije.
Jedan od njegovih prijatelja bio je Don Juan de Alva, sin nekog Fernanda de Alva Cortes
Ixtlilxochi-tl, i direktni potomak kraljeva Texcocoa. Taj Ixtlilxochitl bio je uen ovjek i
napisao je prvu povijest Meksika na panjolskom. Siguenza ju je pokazao zadivljenom Careri,
jer se u njoj govorilo o drevnom meksikom kalendaru nestalom u vrijeme osvajanja. Prialo
se da su uz pomo tog kalendara azteki sveenici mogli voditi preciznu kronologiju dugih
vremenskih razdoblja. Kalendar se oigledno zasnivao na 52-godinjim i 104-godinjim
ciklusima, a biljeio je solsticije, ekvinocije i kretanja planete Venera.
Sam Siguenza je vrio mnoga istraivanja o kronologiji drevnog Meksika. Kao profesor
matematike na Sveuilitu u Meksiku i strastveni astronom, bio je dovoljno kvalificiran da
obavlja ova istraivanja. Koristio se rijetkim dokumentima i paljivo izraunavao pomrine
Sunca i Mjeseca, kretanja kometa i ostalih nebeskih tijela i na taj nain uspio rekonstruirati
kronologiju Indijanaca. Ona je bila toliko precizna daje mogao tono odrediti specifine
datume, ukljuujui poetak aztekog carstva i osnivanje Tenochtitla-na 1325. godine.
Takoer je zakljuio da je prije vladavine legendarnih Tolteka postojao jo jedan narod,
Olmeki (14), ili "gumeni narod" nazvan tako jer su njegovi pripadnici ivjeli u podruju
Meksika, domovini kauukovca. Siguenza je smatrao da su stigli sa mitskog otoka Atlantida i
da su upravo oni graditelji piramida u Teotihuacanu. Uputio je Careria u to neobino znanje.
Careri je kasnije ukljuio teoriju o Atlantidi kao i materijale o kalendaru u svoju knjigu "Giro
del Mondo", napisanu po povratku u Europu. Sreom daje Careri sve te podatke stavio na
papir, jer iste godine, nakon Siguenzine smrti njegovu je dragocjenu arhivu rasprila ili
unitila Inkvizicija. Jezuiti su preuzeli i njegove rukopise, no oni su izgubljeni (moda se jo
uvijek nalaze u nekoj knjinici) kada je red izbaen iz Meksika 1767. godine.
Veina Europljana smatrala je kako su prije osvajanja meksiki Indijanci bili tek divljaci
koji jedva na prste izbroje do deset. Carerino izvjee o aztekom kalendaru u "Giro del
Mondo" doekano je s ismijavanjem. injenica je da je bio lo matematiar i nije ba
uvjerljivo predstavio Siguenzine argumente. Bilo kako bilo, barem je zabiljeio pojam
aztekog kamenog kalendara za budua pokoljenja. Uskoro e drugi istraiva, koji je
prouavao Care-ria, stii iz Europe i otkriti nove spoznaje iz meksike prolosti.
Baron Friedrich Heinrich Alexander von Humboldt bio je poznat u europskim knjievnim i
politikim krugovima kao prijatelj Goethea, Schillera i Metternicha. Umalo je otiao u Egipat
sa Napoleonom i njegovim uenjacima, no brod kojim je trebao putovati potonuo je u oluji.
Umjesto u Egiptu zavrio je u Americi, noen nepresunom znatieljom. S jo nekoliko
prijatelja stigao je iz Ekvadora u Acapulco 1803., ponijevi sa sobom najmodernije
znanstvene instrumente, ukljuujui geodezijsku opremu i teleskope. Nakon to su izvrili
razliita mjerenja okoline, krenuli su u Mexico City i proli kroz podruje rudnika srebra u

Taxcou. Iako protestant, Humboldt je toplo primljen kod vicekralja koji mu je, izvan
oekivanja, omoguio pristup u povjerljive dravne arhive. Kod prouavanja posebnu panju
je posvetio starinama koje se jo moglo nai u gradu. Jedna od njih bila je veliki kameni
Sunev kota otkriven 12 godina ranije. Paljivo ga je prouio povjesniar Leon y Gama koji
je proveo ivotni vijek prouavajui drevne meksike dokumente i, ba kao i Siguenza, teno
govorio Nahuatl, jezik domorodaca. U kamenuje prepoznao legendarni azteki kalendar kojeg
spominju Ixtlilxochi-tl i Siguenza. Meutim, kada je objavio brouru o svojim otkriima
panjolsko sveenstvo ga je ismijalo. Oni su uporno tvrdili da je kamen bio rtveni oltar a
njegovi zamreni crtei samo ukras, (sl.3)
Kada je Humboldt vidio kamen koji se jo uvijek nalazio poduprijet o zapadni zid katedrale
blizu mjesta na kojem je pronaen, sloio se s Leon y Gamom. Kao astronomu bilo mu je
jasno da je kamen imao znaenje kalendara. Njegovom strunom oku kamen je predstavljao
dokaz da su Azteki uistinu posjedovali napredno znanje astronomije i vjerojatno vrlo
sofisticiran matematiki sustav. Ne samo da je potvrdio miljenje Leona y Game kako osam
trokuta koji se ire iz sredita predstavljaju podjele dana, ve je takoer primijetio da su
mnogi simboli kojima su Azteki oznaavali svoj mjesec sastavljen od 18 dana, jednaki onima
koji su se koristili u Istonoj Aziji. Zakljuio je da dva zodijaka potiu iz zajednikog izvora.
Na putu za New York, gdje je posjetio masonskog brata Thomasa Jeffer-sona, Humboldt se
latio zadatka da izradi nekoliko knjiga velikog formata o svojim putovanjima kroz obje
Amerike, koje bi po objavljivanju trebale zapanjiti njegove europske suvremenike. Izgledalo
je da napokon ugledna oso-" ba, ovjek od znanosti i autoriteta, ustaje protiv ope
prihvaenog miljenja kako su Meksikanci prije osvajanja bili potpuni divljaci.
Osim to su iskoritavali mineralno bogatstvo zemlje, Europljani su takoer eljeli razviti
njenu poljoprivredu. Veina zemlje nije bila prikladna za poljodjelstvo; najisplativiji nain
iskoritavanja zemlje bilo je uzgajanje stoke. Meutim, to je znailo Indijancima oduzeti
njihova tradicionalna mala gospodarstva. Rast velikih stonih farmi prouzroio je daljnje
neugodnosti ve ionako osiromaenim Indijancima u selima. Bilo je mnogo razloga za
nezadovoljstvo. Francuska revolucija 1789., sa svojom budnicom o slobodi, jednakosti i
bratstvu, indirektno je djelovala kao katalizator promjena u Meksiku, ba kao i u Francuskoj.
Kada je Napoleon svrgnuo panjolskog kralja i postavio svog brata na prijestolje, mnogi su
poeli sumnjati u legalnost neprekinute vlasti panjolske nad Meksikom. Meksikanci su na
sjeveru ve imali primjer Sjedinjenih Drava koji je dokazao da kolonija moe odbaciti svoje
europske gospodare. Nije stoga trebalo dugo da i oni krenu u otvorenu pobunu. Izbacili su
panjolce i zapoelo je dugo razdoblje sukoba (materijal za tisue pageti-vesterna) u trajanju
od preko stotinu godina. Popratni uinak meksike nezavisnosti bio je laki ulazak u zemlju
strancima koji nisu bili panjolci. Brojni neustraivi istraivai posjetili su Meksiko; meu
njima i Englez William Bullock. On je 1822. isplovio iz Liverpoola za Vera Cruz vrativi se
Humboldtovim putem natrag u Mexico City. Ba kao i Humboldta i njega se snano dojmio
azteki kameni kalendar. Smatrao ga je dijelom krova nekadanjeg velikog hrama u
Tenochtitlanu (poput slavnog egipatskog zodijaka iz Danderaha, nedavno prenesenog u
Bibliotheque Nationale de Pa-ris)(b). Nainivi gipsani odljev kamena, posvetio je pozornost
drugoj starini koju je iskopao Humboldt a vlasti je zatim urno dale ponovo zakopati jer je
bila previe strana za gledanje.

Radilo se o velikom kipu Coatlicue, majke boginje Nahuatlovog panteona (sl.4), visokom
devet stopa i tekom dvanaest tona. Bullock je zapisao:
"Imao sam ast vidjeti uskrsnue tog groznog boanstva, kojem su rtvovane desetine tisua
ljudskih rtava u vjerskoj i krvoednoj gorljivosti njenih zaluenih oboavatelja." Isklesan iz
jednog bazaltnog bloka, nejasnog ljudskog oblika, idol je predstavljao krajnje zastrauju
prizor. Njena se glava sastojala od dvije zmijske glave okrenute jedna prema drugoj; ruke su
joj takoer bile zmije, ba kao i tkanina koja ju je obavijala, ovijena krilima leinara. Stopala
su joj bila jaguarova, a pande ispruene kao da su spremne ugrabiti plijen. Iznad njenih
velikih, deformiranih grudi nalazila se isklesana ogrlica od lubanja, srca i odsjeenih ruku
povezanih crijevima. Tako neobian i zastrauju prikaz boice ivota i smrti, s neobinim
odjecima hinduistike boice Kali, bio je prekrasno izraen. Tko god daje izradio ovo
izuzetno umjetniko djelo oito je bio majstorski kipar na razini najboljih majstora drevnog
Egipta, Europe ili dalekog Istoka. Bullock je ovdje uoio udnu podvojenost; kako je drutvo
na nivou profinjenosti potrebnom za stvaranje tako sjajnog djela moglo istovremeno biti
toliko nevjerojatno divlje? Zato bi civiliziran narod poelio rtvovati tisue ljudskih bia
kako bi zadovoljio poudu za krvlju beivotnog komada kamena, kako god prelijepo bio
isklesan? Meksike vlasti s poetka 19. stoljea nisu imale odgovora na ta pitanja. Stoga su
kip urno ponovno zakopali kako ih ne bi stalno podsjeao na tako neugodno protuslovlje.
Bullock je posjetio Teotihuacan prije povratka u London sa svojom egzotinom zbirkom
flore i faune, gipsanim odljevima Coatlicue i kamenog Kalendara, modelima Piramida Sunca i
Mjeseca i drugih trofeja. Oni su izloeni u njegovoj obnovljenoj "Egipatskoj sobi" na
Piccadillvu. Kamenom Kalendaru su matoviti britanski novinari dodijelili nadimak
"Montezumin sat". Osim nekoliko rijetkih rukopisa i Humboldtovih skupih ilustriranih knjiga
velikog formata, ovo su bile prve meksike starine prenesene u Europu. One su dobile
priznanje koje zasluuju zbog onog to zaista predstavljaju, a ne samo zbog svog srebrnog ili
zlatnog sadraja. Bullock, draguljar i trgovac, imao je i druge motive, a ne iskljuivo
ovjekoljublje. Novcem od svoje Londonske izlobe kupio je rudnik srebra u Meksiku.
Otkrie Maya
Iznenauje kako vie od dva stoljea nakon Cortesove invazije, ni intelektualci ni pustolovi
nisu obraali previe pozornosti na jug zemlje. Moda je to bilo zbog vrue i kune klime, no,
vjerojatnije zbog manjka rudnih izvora. Vie su voljeli odlaziti na sjever u Floridu, Texas,
New Mexico i Kaliforniju; sve su ove drave bile panjolske kolonije prije nego su preputene
novim Sjedinjenim dravama. Posljedica je da danas juni Meksiko predstavlja vie
Indijansko podruje od ostalih dijelova zemlje. Indijanci su ovdje zadrali brojne obiaje i
imaju separatistike namjere. U dravi Chiapas izbila je 1994. godine pobuna protiv sredinje
vlade Meksika. Grad San Cristobal de las Casas zauzela je gerila "Zapatista", nazvana tako
prema meksikom junaku i borcu za slobodu Emilianu Zapati. Mnogo je ljudi poginulo i
vojska je teko smirila ustanak. itav taj dogaaj se pokazao kao vrlo neugodan za vladu koja
je nastojala uvjeriti Svjetsku banku kako je Meksiko sigurno mjesto za investicije.
Pobunu su izazvale Cholan Maye (16), potomci naroda koji je jednom stvorio najveu
predkolumbovsku civilizaciju u Americi. 0 toj zadivljujuoj prolosti znalo se vrlo malo, sve
dok 1773. godine kanonik u Ciudad Realu u Chiapasu, redovnik Ordonez, nije nauo glasine
o naputenom gradu zaudnih razmjera skrivenom u dungli. U pravom kolonijalnom duhu

natjerao je svoje upljane da ga nose u nosiljci gotovo 70 milja do mjesta gdje se trebao
nalaziti izgubljeni grad. Tamo ga je, potpuno zaraslog vegetacijom duigle, doekao
zapanjujui prizor, Palenque.
Uzdignut iznad zelenih, esto poplavljivanih nizina Usumacinte, ovaj naputeni grad sa
svojim piramidama, hramovima i palaama izgraenim od bijelog vapnenca nalazi se u
podnoju lanca niskih breuljaka prekrivenih tropskim umama. Tu makao papige blistavih
boja lete iznad vrhova drvea a u daljini se uje urlikanje majmuna. U ovakvom
velianstvenom okruju Maye su izgradili svoj najdojmljiviji grad, koji i danas krije mnoge
tajne i zagonetke, kako za arheologe tako i za povjesniare. Otac Ordonez je u monografiji "A
Historv of Creation of Heaven and Earth" pisao o svojim otkriima. Nastojao je objasniti
ruevine, koje je nazvao Velikim gradom zmija, u okviru lokalnih mitova. Tvrdio je da je
Palenque izgradio narod koji je stigao s Atlantide pod vodstvom Votana, iji je simbol bila
zmija.
Pria o Votanu nalazila se u knjizi Quiche Maya, koju je 1691. spalio biskup Chiapasa,
Nunes de la Vega. Sreom, biskup je kopirao dio knjige prije bacanja u vatru i iz te kopije
redovnik Ordonez je doznao svoju priu. Prema toj knjizi Votan je stigao u Ameriku u pratnji
sljedbenika odjevenih u duge haljine. Domoroci su se sprijateljili s doljacima, pokorili se
njihovoj vladavini, a doljaci su enili njihove keri. Iako je spalio izvornu knjigu, biskup
Nunes je bio dovoljno zainteresiran za priu i ozbiljno je shvatio dio u kojem Votan sprema
tajno blago u mranoj, podzemnoj kui. Pretraivi cijelu svoju biskupiju konano gaje i
pronaao. Ilije tako na prvi pogled izgledalo.
Naredio je straarima da opkole blago, ali pokazalo se da ono ini tek nekoliko glinenih
vreva s poklopcima, nekoliko zelenih kamenia (vjerojatno ad) i neto rukopisa. Njih je
biskup odmah spalio na trnici zajedno sa Vota-novom knjigom.
Prema kopiji koja je dospjela u ruke redovnika Ordoneza, Votan je etiri puta putovao
preko Atlantika do svog starog doma nazvanog Valum Chivim. Redovnik je taj grad
prepoznao kao Tripoli u Feniciji. Zakljuio je da je Votan bio feniki mornar koji je otkrio
Ameriku vjerojatno dvije tisue ili vie godina prije Kolumba. Prema legendi, na barem
jednom od putovanja kui, Votan je posjetio veliki grad u kojem se gradio hram koji e
dosegnuti nebesa, iako mu je sudbina dodijelila izazivanje zbrke jezika. Biskup Nunes u
svojoj knjizi "Constitutiones Diocesianos de Chiapas" tvrdi sa sigurnou da je Votan posjetio
Babilon i njegovu slavnu kulu. Ako uzmemo kao injenicu da je prava kula babilonska bila
zigurat a Babilon najvei grad na Zemlji u vrijeme moreplovaca Feniana, to je primamljiva
ideja. Zigurati Mezopotamije bili su stepenaste piramide s terasama na kojima su se nalazili
hramovi i ova slika snano potsjea na piramide iz Palenque.
Nakon Ordonezovog otkria uslijedilo je slubeno istraivanje ruevina pod vodstvom
kapetana topnitva Don Antonio del Ria. On je organizirao ekipe domorodaca koje su
maetama krile prolaz kroz dunglu i otkrivale izuzetne graevine jednu za drugom. Jedan
od njegovih pomonika izraivao je crtee graevina i odljevke reljefa od tuka, po opem
miljenju izuzetno lijepih. Del Rio je graevine smatrao djelom Rimljana i navodio autoritete
po kojima su Sjevernu Ameriku u drevna vremena posjetili Egipani, Grci, Britanci i drugi.
Izvjee koje je poslao u Madrid izazvalo je otpor sveenika i tiho je zakopano u arhive. No
nije sve bilo izgubljeno. Jedna kopija izvjea pohranjena je u Guatemala Cityu. Objavio ju je

Talijan, Dr Paul Felix abre -ra. Napisao je i predgovor sa zakljukom da su Kartaani

vjerojatno odlazili u Ameriku prije prvog punskog rata, 264. godine prije Krista, enili
domorotkinje i tako stvorili narod Olmeka. Ova poboljana verzija del Riovog izvjea na
kraju je uspjela stii do Londona, u ruke knjiara Henrya Ber-thouda. On ju je preveo i
objavio pod naslovom "Description of the Ancient City discovered Near Palenque/Opis
drevnog grada pronaenog pored Palen-que". To je bilo prvo objavljeno izvjee o
ruevinama Palenque. Kao i obino, trebao se pojaviti netko sa strane da bi ga tiskao.
U godinama koje slijede razliiti europski pustolovi dolaze u Palenque kako bi sami
istraivali ruevine iz pria. Maximilien Waldeck, bivi uenik Jacquesa Davida (l7), nainio
je lijepe gravure graevina. Amerikanac John Stephens i njegov prijatelj, Englez Frederick
Cathervvood, koji je ranije izradio crtee rijetkih starina na Bliskom Istoku, izmjerili su
hramove i piramide Palenque. Radili su u zastraujuim uvjetima, bolovali od malarije i bili
izloeni stalnim napadima krpelja i muha. Unato tome obavili su prvo pravo ispitivanje
nalazita. Na kraju, svoja otkria, zajedno s brojnim ilustracijama, objavili su u knjizi koja je
odmah postala bestseler - "Incidents of Travel in Central America, Chiapas and Yucatan".
Iako su Stephens i Cathervvood pribliili Palenque i ostale drevne gradove Maya (Copan,
Quiche i Uxmal) pozornosti ire javnosti, nisu ili dalje jer nisu razumijeli jezik Maya, bilo
pisani ili govorni. Taj je zadatak mogao obaviti samo uenjak dovoljno intelektualno
osposobljen da deifrira jezik Maya kako je to uinio Champollion sa egipatskim
hijeroglifima.
A takav je bio opat Brasseur de Bourbourg. Francuz kao i Champolion. Krenuo je u
Ameriku 1845. godine, u posjet New Yorku prije iskrcavanja u Meksiku. Tamo je, uz pomo
utjecajnih i monih prijatelja dobio dozvolu za pristup arhivima vicekralja i sam proitao
Ixtlilxochitlovu povijest Azteiia. Sprijateljio se i s potomkom jednog od Montezumine brae i
od njega nauio Nahuatl. Putujui cijelom zemljom u potrazi za drevnim tekstovima uspio je
spasiti brojne dragocjene rukopise koji su propadali u samostanima i knjinicama. Meu
njima bio je i Popol Vuh, kojeg je preveo nakon to je prethodno nauio dijalekte Maya,
Cakchiquel i Quiche. Pokazalo se da je rije o jednom od velikih svjetskih epova, poetskom
prikazu mita o stvaranju. Po povratku u Pariz tekst je i objavio, a zatim poeo pisati opseno
djelo "Histoire des Nations Civilisees du Mexique et de l'Amerique Centrale". Tada je ve bio
blizak sa panjolskim vlastima pa mu je omoguen pristup u njihove arhive u Madridu. Tamo
je pronaao izvorni rukopis biskupa Diega de Landae "Relacion de las Cosas de Yucatan". U
rukopisu su se nalazili crtei hijeroglifa Maya koji su se odnosili na njihov kalendar. Uz
pomou njih uspio je barem djelomino deifrirati jezik.
U Madridu je upoznao potomka samog Hernana Cortesa, profesora Jea-na de Tro y
Ortalanoa. Profesor je posjedovao dokument (Troano Kodeks) koji je ve generacijama
pripadao njegovoj obitelji. Ovaj dokument velik 70 stranica, kojem je kasnije pridruena
njegova druga polovica, Cortesianus Kodeks, dobio je novo ime Madridski Kodeks. On
predstavlja najvei poznati sauvani rukopis Maya na svijetu. Brasseur je, moda naivno, u
ovom dokumentu pronaao potvrdu za mitove o Atlantidi o kojima su priali domoroci
Srednje Amerike. On je vjerovao da se nekad, od Meksikog zaljeva do Kanarskog otoja,
protezao veliki otok-kontinent, Atlantida. Smatrao je Maye potomcima preivjelih nakon
velike kataklizme, ili niza kataklizmi koje su kontinent progutale. Iznio je i revolucionarnu
teoriju o poetku civilizacije na Atlantidi, a ne na Srednjem Istoku to je bilo ope miljenje;

preivjeli s Atlantide donijeli su kulturu u Egipat i u Srednju Ameriku. Akademici tada, a ni

sada, ne prihvaaju ozbiljno ove ideje. No one barem nude neka objanjenja za zagonetne
podudarnosti izmeu majanske i drevne egipatske abecede.
Ostale dragocjene meksike dokumente kopirao je i spojio u devet prevelikih i preobilno
ilustriranih svezaka drugi Englez, Lord Kingsborough. On je bio uvjeren kako su Maye
potomci Izgubljenih Izraelskih plemena (l8) i o tome pisao duge komentare. Lord je objavio i
ilustraciju iz Codexa Borgia, prikaz 20 znakova za dane u kalendaru Maya (si.3) koji
odgovaraju razliitim dijelovima ljudskog tijela, to jako potsjea na srednjevjekovne prikaze
12 zodijakih znakova i njihovih atribucija. Peter Tomkins (l9) u svojoj knjizi "Mysteries of
the Mexican Pyramids" u komentaru tog prikaza, bez nekog vidljivog razloga, pretpostavlja
kako je slika povezana s teorijom da se ivotna energija sa Sunca iri preko brojnih planeta do
lijezda u ljudskom tijelu nad kojima ima kontrolu.
Prve fotografije meksikih piramida nainio je Francuz Claude Charnay, radei pod
okriljem Viollet-le-Duca, ministra lijepih umjetnosti Napoleona III. Charay je kasnije vrio
iskopavanja u Teotihuacanu i nainio kalupe reljefa iz Palenque te ih poslao u Pariz. U tome
je imao suparnika, Engleza Alfreda Maudsleya, zaposlenika kolonijalne slube. Rezultati
Maudsleyevih podrobnih ispitivanja majanskih ruevina i njihovih tekstova na hijeroglifima
bili su konano objavljeni u izdanju od 20 svezaka, u razdoblju od 1889. do 1902. godine'201
Uz velike potekoe on je nainio gipsane odljeve stela Maya i poslao ih natrag u Englesku,
gdje su smjeteni u podrumu "Victoria and Albert Museum", South Kensington, u Londonu.
Vjerojatno jo i sada tamo propadaju.
Poklopac iz Palenque
Na prijelazu iz 19. u 20. stoljee, pustolove i putnike koji su do tada vladali tim podrujem,
postepeno je istisnula nova vrsta profesionalnih arheologa. Iako je arheologija Novog svijeta
bila i ostala slabi takmac europskoj i srednjeistonoj znanosti, s gradova Maya se polagano
dizao veo tajne. Dungla oko Palenque je u velikoj mjeri posjeena kako bi se oslobodili
spomenici skriveni u njenoj unutranjosti. Po prvi puta od kako su naputeni prije vie od
tisuu godina. Otkrie ostataka koji pripadaju kulturi starijoj od majanske, a posebno velikih
bazaltnih glava, dalo je materijala za legende o Olmekima kao najranijem civiliziranom
narodu u Srednjoj Americi. Moderne tehnike iskopavanja i napredak u razumijevanju
majanskog kalendara omoguio je precizno datiranje spomenika te je do 1950-ih godina
nastala prihvaena kronologija uspona i pada civilizacija Srednje Amerike.
Do tog vremena arheolozi su u Palenquei pronali razliite dobro opremljene grobove,
ponekad ugraene u terase hramova ili palaa. Meutim, to nije bilo nita u usporedbi s
otkriem meksikog arheologa Alberta Rua, 1952. godine.
Meu ruevinama Palenque nalazi se izvanredna graevina poznata kao Hram Natpisa
(Slika 1B i 2B). Ova graevina se nalazi na vrhu 65 metara visoke stepenaste piramide s
podom izraenim od velikih kamenih ploa. Ruzovu panju privukao je ba pod: primijetio je
da jedna od kamenih ploa na povrini ima dvostruki niz rupa i pomine kamene epove.
Smatrao je da su tamo postavljeni kako bi se kamen mogao podizati. to je i sam pokuao
uiniti. Podigavi kamen otkrio je stubite puno kamenih krhotina (Slika $B). Trebalo je etiri
radne sezone kako bi se oistilo stubite, koje je na pola puta mijenjalo smjer. Na samom dnu,
otprilike na istoj razini s osnovicom piramide, pronaao je sobu. Na njenom podu, ispod
krhotina leali su kosturi 6 mladih odraslih osoba. Gotovo sigurno se radilo o ljudskim

rtvama. Na udaljenom kraju nalazio se prolaz, blokiran velikom trokutastom ploom (Slika
7B). Kada su povukli plou prema nazad arheologe je zapanjilo otkrie netaknutog groba
(Slika 6B).
Pokazalo se da je kripta prilino velika; 9 metara duga i 7 metara visoka. Na njenim
zidovima nalazili su se reljefi od tuka; likovi mukaraca u vrlo arhainim kostimima za koje
danas pretpostavljamo da predstavljaju Devet gospodara iz devet teologija Maya. Na podu su
leali i razliiti predmeti tamo ostavljeni s nekom namjerom, kako se inilo: dva kipa od zada
i dvije prekrasno oblikovane glave. Meutim, od najneposrednijeg znaenja bio je sam grob,
pokriven velikim pravokutnim poklopcem, ukraen zamrenim, visoko stiliziranim reljefima.
Povukavi poklopac unazad istraivai su bili osupnuti njegovim sadrajem. Unutra su
pronali pravo zakopano blago rukotvorina Maya. Lice pokojnika bilo je prekriveno
izuzetnom maskom od mozaika zada (Slika 3B). Mukarac u grobu imao je i naunice od zada
i bisernica, nekoliko ogrlica od cjevastih krunica, te prstenje, sve izraeno od zada. U svakoj
ruci je drao veliki komad zada te jedan komad u ustima. Obiaj poznat kod Kineza, ba kao i
kod Maya i Azteka. Koliko god bilo sjajno njegovo bogatstvo (sama maska od zada je
najfinije do sada pronaene izrade), jo je zagonetnije otkrie poklopca s lijesa (Slika 20B).
Poklopac iz Palenque tei nekih 5 tona i prevelik je za micanje iz groba u kojem se nalazi i
danas. Studenti i uenjaci eljni objanjenja njegovih tajanstvenih crtea posveivali su mu
mnogo pozornosti. Najvie vicarski pisac Erich von Daniken. U svojoj knjizi "Koije
bogova" on izvodi hipotezu po kojoj tajanstveni lik u sreditu Poklopca predstavlja svemirca
za upravljaem svog broda. Nepotrebno je rei da su takvu pretpostavku izvrgli ruglu
arheolozi koji rade na tom podruju. Oni su uspjeli identificirati ovjeka u grobu kao visoko
tovanog kralja Palenque, nazvanog Sunce Kralj Pacal, koji je umro 683. godine nae ere u
osamdesetoj godini. No, nita nije ukazivalo da je kralj ili bilo tko drugi u Meksiku toga
vremena vidio, a pogotovo ne upravljao svemirskim brodom! Poput ranijih teorija koje su
povezivale Maye s Atlantidom, drevnim Egiptom i izgubljenim Plemenom Izraelskim, i
Danike-nova teorija o bogu, majanskom svemircu izvedena je iz nagaanja. Meutim, koliko
god njegove ideje nisu bile dobrodole na Akademiji, bile su u skladu s raspoloenjem 1960tih godina i knjiga je postala meunarodni bestseler. Svidjelo se to njima ili ne, meksiki
arheolozi suoili su se s javnou koja je voljela Danikenove teorije a Poklopac iz Palenque je
postao zatitni znak svega to je Daniken zagovarao. Nije stoga udno da su bili spremni kada
je Maurice Cotterell, prilikom posjeta Meksiku 1992. godine, iznio novu,-jo kontroverzniju
teoriju o Poklopcu.
Velika tajna okruuje Maye i jo je nerijeena. Odakle su stigli? Zato su gradili svoje
spomenike? Kako to da su iznenada nestali i ostavili svoje nevjerojatne gradove nemilosti
dungle? Ova su pitanja zbunjivala generacije istraivaa i posjetitelja Palenque i ostalih
majanskih gradova. Arheologija nam je ponudila neke odgovore, posebno deifriranjem
drevnog majanskog kalendara, ali do sada nije uspjela objasniti stvarne motive Maya.
U rjeenju zagonetke kljuni svjedok je upravo Poklopac. I izgleda da smo konano razbili
njegov kod.
2.
KONCEPT VREMENA MAYA
Ponovno otkrivanje kalendara Maya

Bez sumnje, potpuno unitenje drevnog Meksika uinilo je nepopravljivu tetu. Prvih
godina panjolske vladavine izgubljeno je toliko mnogo arhiva, spomenika pa ak i jezika
zbog ega vjerojatno nikada neemo saznati neke informacije o kulturi drevnih Maya. Unato
tome, u posljednjih nekoliko stoljea uinjen je znatan napredak i mnogo toga otkriveno je
ispod pepela povijesti. Istraivanja ruevina Maya i biljeenja predanih amatera kao to su
Stephens, Maudslev i Charnav predstavljaju samo mali dio tog rada. Jednako je zanimljiv i
jednako toliko vaan rad ostalih uenjaka na deifriranju tekstova Maya. Prvi i najvaniji
medu njima bio je osebujni Charles Etienne Brasseur de Bourbourg. Iako ga akademici danas
preziru kao ekscentrika zbog njegovog vjerovanja u postojanje Atlantide, on je ustvari bio
vrlo darovit. U svoje vrijeme bio je visoko cijenjen u najviim krugovima europskog drutva,
a francuska vlada Napoleona III. gaje zaduila za pisanje knjige o Yucatanu. Gravure koje bi
popratile Brasseurov tekst trebao je pribaviti Grof Jean-Frederick Waldeck, iji je ugled
takoer danas pod sumnjom zbog njegovih difuzionistikih stavova. Grof je smatrao da
civilizacija Maya nije nastala u cjelosti na tom podruju, ve da su im znanja donijeli iz
drugih zemalja Kaldejci, Feniani i Indijci.
Waldeck je smiono proveo godinu dana prouavajui i crtajui ruevine Palenque,
ukljuujui i razdoblje od etiri mjeseca na nalazitu u graevini poznatoj kao Kua rauna.
On se svakako razlikovao od ostalih ljudi: kada mu je bilo 100 godina oenio je
sedamnaestogodinjakinju, pripisujui svoju muevnost i dugovjenost preparatu spravljenom
od hrena kojeg bi uzimao tijekom est tjedana svakog proljea. Pria se da je umro od kapi
nakon to mu je zapela za oko prekrasna djevojka koja je etala ulicom nasuprot Pari caffea u
kojem je sjedio.
Iako ovakve prie i dalje zabavljaju sve koji ga omalovaavaju, njegove objavljene
litografije izazivaju tek nelagodu zbog oitih netonosti. Njegovi izvorni radni crtei koji se
danas nalaze u Ayer CoUection of the Newberry Librarv, u Chicagu djela su vrhunske
kvalitete. Stoga je vie nego vjerojatno kako je Waldeck dotjerao ve dovrene litografije
inei ih privlanijima za publiku koja je eljela vidjeti romantine slike poput onih u slavnoj
"De-scription d'Egvpte" (l) Nije mogao znati da e kasnijim mavanistima trebati znanstveno
precizni crtei kako bi im pomogli u njihovim nastojanjima oko deifriranja tekstova Maya.
ak i daje to znao, vjerojatno bi odgovorio kako znanost nije njegova briga, budui je on
umjetnik i vie ga zanima zabiljeiti duh onoga to je vidio.
Sam Brasseur roenje u Francuskoj 1814. godine. Karijeru je izgradio vrlo rano, pisanjem
loih romana, da bi u kasnim dvadesetim godinama*lhva-tio kako mu trebaju bolje preporuke
ukoliko eli vie postii u ivotu. Stoga se prikljuio Crkvi, ne zbog snanog vjerskog
osjeaja ve karijerizma. U 19. stoljeu inteligentni gospodin mogao je bez mnogo potekoa
postati opat. To je bio naslov esto osloboen sveenike slube iako je imao odreene
vjerske znaajke. A posebno je odgovarao mukaicima koji su eljeli postati privatni uitelji
djece plemia ili, poput Brasseura, prouavati crkvene arhive. Kao to smo ve vidjeli, on je u
tome bio posebno vjet. Ne samo da je pronaao Popol Vuh ve je 1862. iznio na svjetlo dana
objavljeno izdanje biskupa Landae "Relacion de las Cosas de Yucatan" i znaajne Kodekse
Maya pod tadanjim naslovom Troano i Cortesianus, danas sakupljene u "Madri-dski
Kodeks". Trei veliki Kodeks Maya, Dresdenski postao je dostupan u obliku opsenog
Kingsborough izdanja objavljenog izmeu 1831. i 1838. godine.

Koristei se informacijama sadranim u "Relacion", Brasseur je zapoeo s deifriranjem

sva tri Kodeksa. Prije nego je pronaena Landina knjiga najveu prepreku tumaenju
autentinih zapisa Maya predstavljalo je nepostojanje kljua znaenja njihovih neobinih
hijeroglifa. Smatralo se kako Maye i ostali Indijanci nisu mogli izraziti sloene ideje u
pisanom obliku jer su bili "primitivni". Meutim, pokazalo se da je Landino djelo kamen iz
Rosette (2) za arheologiju Maya i moemo samo zamisliti Brasseurovo uzbuenje kada je to
shvatio. Prolo je tek 41 godina otkako je jedan drugi Francuz, Jean Francois Champollion,
objavio svoja prva deifriranja egipatskih hijeroglifa analizirajui kamen iz Rosette.
Vjerojatno se Brasseur nadao kako bi i on mogao izazvati slinu senzaciju. Do tog vremena
ve se znalo da su Azteci i Maye koristili dva kalendara. Prvi je sadravao ciklus od 260 dana
pod nazivom tzolkin, a drugi "svjetovnu godinu" od 365 dana. Brasseur je u "Relacion"
pronaao tablicu sa nazivima dana u tzolkinu kojih je bilo 20, i nazivima devetnaest mjeseci
svjetovne godine. Meutim, tamo se moglo nai mnogo vie informacija, jer se uz svako ime
na panjolskom nalazio i njemu pripadajui glif Maya. Brasseur je s uzbuenjem shvatio da
ispred sebe ima leksikon kalendara, klju majanskog odreivanja vremena. Taj tekst je mogao
primjenjivati i na ostale tekstove u Kodeksima.
14 15 16 17 18 19 20
Prvo to je otkrio (tada nije znao da je isto ve rijeio drugi istraiva, Constantine
Rafinesque) bio je nain na koji su Maye koristili crte i toke za prikazivanje brojeva. Brojeve
do 4 oznaavali su tokama, dok su petice prikazivali linijama. Broj 6 bi tako prikazali kao
crtu i toku, a 13 kao dvije crte i tri toke (slika 5).
Vrlo je jednostavno shvatiti funkcije ovih kalendara i njihovo meudjelovanje kada
shvatimo nekoliko osnovnih koncepata. Tzolkinom se koristilo u davna vremena, vjerojatno
ve u doba Olmeka (3); neka udaljenija plemena Maya koriste ga i danas u magine svrhe.
Kalendar se zasniva na kombiniranju naziva 20 dana i brojeva od 1 do 13. Datumi se ne niu
kao u naem gregorijanskom kalendaru u kojem mjeseci imaju 30 ili 31 dan, ve na potpuno
drugaiji nain. Najlaki nain da to shvatimo je da usporedimo nizanje datuma u kalendaru
Maya s nazivima mjeseci u naem kalendaru. Niz bi zapoeli s 1. sijenja. Zatim bi umjesto 2.
sijenja uslijedio 2. veljae. Nakon njega bi slijedio 3. oujak i tako dalje sve do 12. prosinca,
iza kojeg bi doao 13. sijeanj. Puni krug bi u ovom sluaju iznosio 156 dana (12x13) a zatim
bi se vratili ponovno na 1. sijeanj, (sl.6).
Slika 6.
Raunanje ciklusa od 260 dana
Nazive dana prikazivali su posebnim hijeroglifima (si.7). Ciklus je izgledao ovako: 1 Imix,
2 Ik, 3 Akbal...l3 Ben, 1 Ix, 2 Men...itd. Posljednji dan u nizu od 260 bio bi 13 Ahau, iza
kojeg bi u slijedeem nizu uslijedio 1 Imix.
Cijeli krug predstavlja kota. (si.8)
Kao to je ve istaknuto, Maye su takoer koristili i svjetovnu ili neodreenu godinu, Haab,
koja je imala 365 dana. Oni nisu uraunavali dodatnu etvrtinu dana uslijed koje nastaje naa
prijestupna godina(4) Ta se godina sastojala od 360 dana podijeljenih u 18 mjeseci od po 20
dana i dodatni kratki "mjesec" od 5 dopunskih, umetnutih dana kojih su se jako bojali.
Nazivi mjeseci od po 20 dana i kratki mjesec od 5 dana takoer su imali svoje znakove
(sl.9). Posljednji od njih, Uayeb, bio je kratak, umetnuti mjesec od samo 5 dana. 20 dana u

mjesecima brojili su se od nule (koju su nazivali sjedite mjeseca) do 19 pa su brojili redom:

sjedite Popa, 1 Pop, 2 Pop, 3 Pop,...3 Uayeb, 4 Uayeb, pa opet Sjedite Popa.
injenica da su postojala dva ciklusa, tzolkin i neodreena godina, znailo je da svaki dan
ima dva naziva, u svakom ciklusu po jedan; npr. 3 Akbal 4 Cumhu. Budui su ta dva ciklusa
bila razliitog trajanja, dvostruka kombinacija naziva odreenog dana nije se ponavljala
tijekom 52 neodreene godine ili 73 tzolkina (52x365=18980=73x260). Ovo vremensko
razdoblje obino se naziva aztekim stoljeem (5) ili KALENDARSKI KRUG.
Ovaj nain biljeenja datuma oigledno je zadovoljavao svakodnevne potrebe. U svakom
sluaju, glavna preokupacija aztekih sveenika, koji su se sluili ovim kalendarom sve do
panjolske invazije, bila je magijske prirode. Odreene dane, posebno pet umetnutih dana
Uaveba, smatrali su nesretnima. Datum roenja takoer je imao ogromno znaenje: odreivao
je daljnji tok ivota osobe, ukljuujui ime i karijeru. Iako je Kalendarski krug dobro sluio za
biljeenje datuma iz nedavne prolosti, imao je oigledna ogranienja. Maye su to rijeile
razvijanjem jo jednog naina biljeenja vremena nazvanog "dugorono brojanje".*6'
I
Koncept vremena Maya ? 2
Dugorono brojanje Maya
Jedinstveno dostignue Maya, za razliku od Azteka koji su doli kasnije, bio je izum
tehniki vrhunski doraenog kalendara. Danas na Zapadu koristimo gregorijanski kalendar,
osuvremenjenu verziju julijanskog kalendara. Svi nai datumi su uvjetovani odreenim
dogaajem, roenjem Krista nulte godine. Datume prije tog dogaaja oznaavamo "prije
Krista" a sve nakon toga smatramo "naim dobom". Tako kalendarom moemo oznaiti
datume u bilo kojem razdoblju prolosti ili budunosti. Gregorijanski kalendar je postao
dijelom naeg svakodnevnog ivota u tolikoj mjeri, da zaboravljamo kako nije jedini koji se
danas upotrebljava u svijetu, kao i u dalekoj prolosti. U Srednjoj Americi nisu znali za
postojanje kranskog kalendara prije dolaska panjolaca. Srednjeamerikim Indijancima
poetak kalendara nije oznaavalo roenje Krista ve jedan drugi dogaaj iz davne prolosti,
roenje Venere. To nema nikakve veze sa prelijepom boicom iz europske mitologije ve s
prvim pojavljivanjem (roenjem) planete Venere. Maye su bili vrsni astronomi i, kao to emo
pokazati, pomno su pratili kretanja Venere, stvarajui tako osnovu sloenog kalendarskog
sustava koji se primjenjivao tisuama godina.
Rad njemakog knjiniara Ernsta Forstemanna znatno je pridonio deifriranju
funkcioniranja kalendara Maya. Roenje u Danzigu a do 1867. godine radio je u knjinici u
Dresdenu. U samoj toj injenici nema nita neobino, no, upravo se u toj knjinici nalazio
najvaniji dokument Maya - Dresdenski Kodeks. Forstemann je poeo ozbiljno prouavati
Kodeks 1880. godine i prvo je izradio izuzetno precizan faksimil. Objavio je samo 60
primjeraka, no i to se pokazalo dragocjenim jer je izvornik spremljen u vinski podrum gdje
gaje za vrijeme Drugog svjetskog rata ozbiljno otetila voda.
Amerikanac Cyrus Thomas je, nakon paljivog prouavanja fotografija djelova natpisa, ve
1882. zakljuio da brojeve Maya treba itati s lijeva na desno i odozgo prema dolje. Uz
pomo Dresdenskog Kodeksa i kopije Landi-ne knjige "Relacion", Forstemann je uspio otii

dalje i potpuno rastumaiti kalendar Maya. Zakljuio je da su se Maye sluili sustavom sa

osnovom 20 (vigezimalni) a ne dekadskim kojim se mi koristimo, te da su biljeili datume u
obliku dugoronog brojanja koje za svoj poetak uzima datum iz Kalendarskog kruga; 4 Ahau
8 Cumhu tisuama godina ranije.
Da bismo razumijeli daljnje tekstove u ovoj knjizi potrebno je shvatiti nekoliko
jednostavnih koncepata biljeenja vremena kod Maya. Osim to su se sluili tzolkinom od
260 dana, neodreenom godinom od 365 dana i kalendarskim krugom od 52 godine, Mayc su
takoer biljeili i zbrajali pojedine
Haab ili ciklus od 365 dana
HAAB: godina od 365 dana ili haab imala je 18 mjeseci (uinali) sapo 20 dana svaki, koji u
zbroju daju 360 dana (18x20=360). Pet "nesretnih "dana, nazvanih Uayeb, dodani su godini
do broja od 365 dana.
dane. Pri tom su upotrebljavali vigesimalni ili sustav sa osnovom 20, biljeei vrijeme
jedinicama koje su nazivali uinali (u izgovoru wee-nal), tuni, baktuni i tako dalje. Ovaj se
sustav na prvi pogled doima nespretnim, ali jednom kada usvojimo koncept raunanja sa
dvadeset vie nije tako. Sustav je funkcionirao ovako:
20 kina (dana) = 18 uinala 20 tuna 20 katuna
1 uinal (mjesec od 20 dana)
1 tun (godina od 360 dana)
1 katun (7.200 dana)
1 baktun (144.000 dana)
Na stelama su datumi Maya upisani u obliku dvostrukih stupaca hijeroglifa. itaju se s lijeva
na desno, s vrha prema dnu. Niz zapoinje uvodnim glifom i esto zavrava podacima koji se
odnose na Mjeseeve cikluse i na jednog od Devet Gospodara noi koji je vladao u to vrijeme.
Meu ostalim ovdje moemo nai i datum, izraen na tri naina: kao broj baktuna, katuna,
tuna itd., prema tzolkinu (niz od 260 dana) i prema Haabu (godina sa 365 dana). Slika 10
prikazuje tipian datum iz "dugoronog brojanja" zabiljeen na takozvanoj Levdenskoj ploi.
Datum itamo ovako: uvodni glif, 8 baktuna, 14 katuna, 3 tuna, 1 uinal, 12 kina; 1 Eb 0
Yaxkin.
Osim to je razotkrio sustav "dugoronog brojanja", Forstemann je doao i do drugih
otkria za vrijeme svojih istraivanja na Dresdenskom Kodeksu. Otkrio je "Tablicu Venere"
uvrtenu u Kodeks. Tablica je sluila za izraunavanje kretanja Venere u njenom ciklusu od
otprilike 584 dana. Forstemann je uoio i mjeseeve tablice za izraunavanje eventualnih
pomrina i tako uspio dokazati da je ono to se smatralo tek blistavo oslikanom relikvijom
povijesnog znaenja ustvari bilo djelo genija. Stoga nije udo to su Indijanci oajavali dok su
nesvjesni biskupi njihove drevne tekstove predavali vatri. Tim inom unitene su neke od
najveih znanstvenih tvorevina koje je postigao ljudski um i zabiljeke nastajale tijekom
stotina godina astronomskih istraivanja.
Iako je svoju potragu provodio tiho u uglu njemake knjinice, daleko od dungli Srednje
Amerike, Forstemann je nesumnjivo pronaao najvaniji klju sustava datiranja kod Maya.
No, ni njemu nije polo za rukom deifrirati ga u potpunosti. Iako je uspio proitati datume

"dugoronog brojanja" u kontekstu Dresdenskog Kodeksa, nije ih uspio povezati sa poznatim

datumima u gregorijanskom kalendaru. Za to je bilo potrebno vie podataka, odnosno vie
preciznijih prikaza natpisa s datumima u obliku u kojem su pronaeni na spomenicima Maya.
Zasluge ovog konanog postignua, koje bi omoguilo prevoenje svih datuma "dugoronog
brojanja" u prepoznatljive gregorijanske datume, pripadaju nekim drugim umovima. Krajem
19. stoljea bilo je sporadinih pokuaja fotografiranja reljefnih spomenika Maya. To uope
nije bilo jednostavno jer su spomenici razbacani diljem dungle Srednje Amerike. Potpun i
precizan pregled postao je konano dostupan i ostalim istraivaima tek kada je na scenu
stupio Alfred Maudslev. Nova-prekretnica u prouavanju Maya bilo je objavljivanje njegovog
djela "Archeology" kao dodatka djelu u pet svezaka "Biologia Centrali-Americana", u
razdoblju izmeu 1889. i 1902. godine. Sada je konano bilo mogue usporediti bogate
uzorke natpisa s Landinim tekstom i podacima sadranim u Kodeksima.
Koncept vremena Maya 2
Ne iznenauje (opet na razoaranje modernih majanista) to je slijedei veliki korak
naprijed u razumijevanju kalendara Maya uinio jo jedan ekcen-trik sa strane, Joseph T.
Goodman. On je bio poduzetnik u pravoj amerikoj maniri i u ranoj je mladosti postao
profesionalni novinar. Do svoje 23. godine pokrenuo je privatne novine u Virginia Cityu,
"Territorial Enterprise". Virgi-nia City se nalazi blizu Renoa u dravi Nevada i jedan je od
onih gradova razvijenih preko noi. Tamo je 1859. pronaeno zlato i na temelju lako steenog
bogatstva mjesto se ubrzo pretvorilo u tipini grad Divljeg zapada. Goodman je plovio
uzburkanim morima. Nije samo upravljao lokalnim novinama (Mark Twain je upravo u tim
novinama dobio svoj prvi reporterski zadatak) ve je i petljao sa zlatnim polugama. Obogatio
se i mogao preseliti iz frenetine atmosfere Virginia Citya, grada brzog ritma ivota, u
relativno mirnu Ka-liforniju. Ondje je pokrenuo druge novine, "San Franciscan", kupio
vonjak u Fresnou i posvetio se novom hobiju: prouavanju Maya.
Godine 1897. bio je spreman objaviti prve rezultate svoga rada kao prilog Maudslevevom
arheolokom dodatku monumentalnoj "Biologia Centrali-Americana". Zanemario je
prethodne uspjehe Forstemanna iji je rad vjerojatno poznavao i tvrdio kako je upravo on
otkrio "dugorono brojanje" i poetni datum kalendara, 4 Ahau 8 Cumhu. Dananji majanisti,
poput Erica Thompsona, uvjereni su kako je Goodman ukrao ideju Forstemannu, jer na
raspolaganju nije imao dovoljnu koliinu izvornog materijala kojom bi sam neto otkrio.
Bilo kako bilo, on je majanologiji podario neke druge iznenaujue i originalne postavke.
Prva od njih je otkrie da su Maye koristili posebne slikovne glifove kao alternativni nain
prikazivanja brojeva sustavu linija i toaka. Kao to i mi piemo brojeve na razliite naine;
arapskim pismom, rimskim brojevima ili ak oznaavanjem crticama, tako su i Maye koristili
vie od jednog sustava u biljeenju datuma. Ipak, od mnogo veeg znaaja bio je lanak kojeg
je objavio 1905. u asopisu "American Anthropologist". U lanku naslovljenom jednostavno
"Datumi Maya" predstavio je pionirski rad kojim je konano omogueno povezivanje datuma
"dugoronog brojanja" s datumima naeg kalendara.
Do tog vremena svi datumi "dugoronog brojanja", stotine njih napisanih na hramovima,
piramidama i ostalim spomenicima lebdjeli su u zraku. Nitko nije uspio pronai potrebnu
vezu izmeu datuma Maya i naeg kalendara koja bi omoguila datiranje natpisa prema

gregorijanskom sustavu biljeenja. Paljivim prouavanjem Landinih "Relacion", Kodeksa i

razliitih kolonijalnih biljeki, Goodman je uoio vezu koja je konano omoguila
PROROANSTVO MAYA
drugim uenjacima da sastave cjelokupnu kronologiju civilizacije Maya. Goodmanov rad na
"dugoronom brojanju" godinama nije bio priznat. Konano je njegovu kronologiju potvrdio i
prihvatio jedan od najutjecajnijih majanista, Eric Thompson (7) prepravivi ju za tri dana.
Jednom za uvijek ustanovljeno je da kraj posljednjeg Velikog ciklusa i poetak sadanjeg
odgovara datumu od 13. kolovoza 3114. prije Krista po gregorijanskom kalendaru. Kako
Veliki Ciklus iznosi 13 baktuna, ili 1.872.000 dana, kraj sadanjeg razdoblja trebao bi biti 22.
prosinca 2012. godine. Radi se o bliskoj budunosti, jer mi ivimo u posljednjim godina
sadanjeg ciklusa.
Astronomija Maya
Meutim, Maye nisu mjerili vrijeme samo teorijski, brojei dane koji prolaze. Bili su i
vjeti astronomi. Spaavanjem i prouavanjem sve veeg broja njihovih gradova iz dungle,
ustanovljen je veliki znaaj poloaja u prostoru hramova i ostalih graevina. Maye, kao i
ostali narodi Srednje Amerike, bili su svjesni neba koje ih okruuje i kretanja planeta. esto
su vjuta ili svodovi, izraeni tehnikom "izboenog kata" (8) koji predstavljaju posebnu odliku
klasinih hramova Maya, bili smjeteni tako da oznaavaju izlazak, najviu toku i zalazak
odreenih zvijezda. Posebno ih je zanimalo kretanje Plejada, te lutajuih planeta Merkura,
Venere, Marsa i Jupitera. Nije potrebno isticati da su poblie promatrali Sunce i Mjesec to im
je omoguilo precizna predvianja pomrina.
Forstemann je prvi prepoznao u Dresdenskom Kodeksu tabele za predvianje pomrina. Mi
bismo se danas posluili algebrom, ali, koliko nam je poznato, Maye nisu djelovali na taj
nain. Oni su se koristili kombinacijom promatrake astronomije i tablica vezanih uz ta
promatranja kako bi predvidjeli budunost(9) Tablice iz Dresdenskog kodeksa nudile su
sveenicima potrebne informacije vezane uz oekivane pomrine i usklaivale ih sa
znaajnim tzolkin ciklusom od 260 dana. To je postignuto tako daje tablica obuhvaala 11.958
dana to gotovo odgovara trajanju 46 tzolkina (11.960 dana), a zatim bi se vraali na poetak.
Broj 11.960 dana iznosi i 405 lunarnih mjeseci. Tablica je bila toliko precizna da je trajanje
lunarnog mjeseca izraunato sa samo sedam minuta zaostatka! Takoer je otkriveno da drugi
niz brojeva predstavlja korekcije prve tablice, to joj omoguava preciznost do jednog dana u
4.500 godina. To je izvanredno postignue.
Predvianja pomrina su bez sumnje bila vana, ali od jednakog, ako ne i veeg znaaja za
Maye bilo je ponaanje planete Venere. Forstemann je
Koncept vremena Maya 2
primijetio da je 5 stranica Dresdenskog Kodeksa bilo posveeno izraunavanjima vezanim uz
Veneru. Izgleda da Maye nisu bili toliko zainteresirani za svakodnevna kretanja planeta ve za
njegovo prosjeno kruenje tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Godina na Veneri moe
trajati od 581 do 587 dana to u prosjeku iznosi 584 dana. Ovaj broj i njegovi viekratnici bili
su od posebnog znaenja za sveenike, sastavljae tablica. Jo je zanimljivija injenica da one
sadre dva datuma od kojih nastaje takozvani "super-broj" Dresdenskog Kodeksa. Radi se o
broju 1.366.560 dana koji povezuje poetak Dresdenskog Kodeksa sa poetkom sadanjeg

razdoblja, roenjem Venere. To je izuzetno znaajno jer povezuje itav niz vanih ciklusa.
1.366.560
260x5.256
(broj tzolkina) 365x3.744
(broj neodreenih godina) 584x2.340
(broj
prosjenih ciklusa Venere) 780x1.752
(broj prosjenih razdoblja Marsa) 18.980x72
(broj Kalendarskih krugova ili aztekih stoljea) Upravo se zbog tog glavnog broja
Dresdenskog Kodeksa Maurice Cotte-rell zainteresirao za Maye. Taj se broj nalazi vrlo blizu
drugom znaajnom broju od 1.366.040 dana do kojeg je sam Cotterell doao potpuno
drugaijim putem: prouavanjem ciklusa sunevih pjegi. Je li mogue da su ta dva broja, koja
se razlikuju za samo 260 dana, povezana? Slijedeih nekoliko godina ta je veza postala
najvanijim sadrajem njegovog zanimanja, a otkria do kojih je doao na tom podruju
postala su senzacionalna. Meutim, prije nego se time pozabavimo ostavit emo na kratko
Maye i vratiti se unatrag. Pogledajmo kako je Cotterell doao do svog "super-broja" od
1.366.040 dana.
PROROANSTVO MAYA
3.
NOVA ASTROLOGIJA SUNCA
Astrologija, najstarija znanost, predmet je koji razjedinjuje svijet. Neki ju vide kao saetak
svega vrijednog ljudskog interesa. Moda je vei broj, barem meu znanstvenicima, njenih
protivnika koji u prouavanju pretpostavljenih utjecaja zvijezda ne vide nita vie od slijepog
praznovjerja. No, praznovjerje ili ne, astrologija nije tek europska ili euroazijska opsjednutost.
Izgleda da su sva civilizirana dmtva bila zainteresirana za kretanja zvijezda, pa tako i Maye.
Sauvani Kodeksi Maya, kao to je Dresdenski, uglavnom se bave astrolokim temama;
izraunavanjima i prognoziranjem 584-dnevnog ciklusa Venere, tablicama za izraunavanje
pomrina. Danas nam je poznato da su neke graevine Maya, kao to je Caracol u Chichen
Itzai, sluile kao zvjezdarnice, omoguujui sveenicima da promatraju toan trenutak izlaska
i zalaska planeta, iskljuivo u astroloke svrhe.'" Profinjenost metoda koje su Maye koristile
pri izraunavanju ciklusa Venere, Marsa i drugih planeta samo je jedna od mnogih
iznenaujuih znaajki ove civilizacije. A u korijenu njihovog astrolokog zanimanja bila je
plodnost ljudi.
Ne iznenauje to astrologija izaziva toliki stupanj skepticizma uslijed divljih i matovitih
tvrdnji koje se ponekad iznose u njeno ime. Moemo li zaista vjerovati da e nam prolazak
Jupitera kroz znak naeg roenja donijeti sreu? Ili obrnuto, izaziva li uistinu konjunkcija
Saturna s nekim drugim planetom nesreu, kako kau prirunici? U astrologiji su znanost i
mistika isprepleteni tijekom dugog vremenskog razdoblja i nije lako doi do jedinstvenog
zakljuka o njezinoj vrijednosti. No, svatko tko se bavi prouavanjem ljudi ne moe ju u
potpunosti zanemariti.
PROROANSTVO MAYA
Isto je zakljuio i Maurice Cotterell kada je kao mladi asnik za veze u
Trgovakoj Mornarici proveo mjesece i mjesece na moru. U ogranienjima
broda nije mogao ne primijetiti kako se ponaanje nekih mornara mijenja u
skladu s astroloki pripisanim znaajkama. Na primjer, mukarci roeni pod

agresivnijim "vatrenim" znacima uistinu su bili agresivniji. Njihova agresija

javljala se cikliki, iako na prvi pogled nije bilo jasno kako je to povezano sa
astrologijom. Budui ga je problem zanimao, Cotterell je odluio prouiti
ovaj predmet kada bude imao slobodnog vremena. Za vrijeme odmora na
kopnu, otiao je u lokalnu knjinicu i izvukao sve knjige koje su na bilo koji
nain bile vezane uz temu. Tu su se nale ne samo popularne knjige o astrono
miji i astrologiji ve i knjige koje na prvi pogled nisu ovdje pripadale, poput
knjige o uzgajanju pela (ivotni ciklus i ponaanje pela je blisko vezano uz
Sunce). Prouavajui materijale naiao je na rezultate vrlo zanimljive studije
koju je na Institutu za psihijatriju proveo astrolog Jeff Mayo (2) u suradnji s
glasovitim psihologom, profesorom Hansom Eysenckom (3). Na osnovu dvije
znanstveno-kontrolirane studije provedene na 1.795 osoba u prvoj i 2.324
osobe u drugoj, uspjeli su pokazati povezanost astrolokih znakova i introvertiranosti tj. ekstravertiranosti. (si. 11) **
Slika U.
Mayo/Eysenckov dijagram
Ekstravertiran
Mean
Introvertiran
Sunani znakovi i tendencija ka ekstravertizmu i introvertizmu
prva studija (1795 uzoraka)
Druga studija (2324 uzoraka)
Gore su prikazani rezultati studije koju je proveo astrolog JeffMayo i Institut za psihijatriju,
pod okriljem Profesora H.J. Eysencka. Na osnovu dvije studije sa po 1795 odnosno 2324
ispitanika, moemo vidjeti da su pozitivni znakovi (Ovan, Blizanci, Lav, Vaga, Jarac i
Vodenjak) preteno ekstravertirani, dok su negativni znakovi preteno introvertirani.
Vjerojatnost da su ovi rezultati sluajni je 10000:1. Prosjek je neto iznad 13.50.
1
Nova astrologija Sunca 3
Primjeri se nisu mogli objasniti statistikom jer vjerojatnost za takav sluaj iznosi 10.000 na
1. Kao to bi predvidio svaki astrolog, definitivno je postojala statistika tendencija da e ljudi
roeni u takozvanim vatrenim i zranim znakovima biti ekstraverti a oni roeni u vodenim i
zemljanim znakovima introverti(4) Dvanaest astrolokih znakova izmjenjuju se redom: vatra,
zemlja, zrak i voda, pa se tako i godina dijeli vrlo jasno u ekstravertirane i introvertirane
mjesece koji se izmjenjuju.(sl.l2)
Slika 12.
Izmjenini astroloki znakovi
+
Cotterell je bio svjestan da znakovi zodijaka zbog precesije (polagano pomicanje prema
natrag ekvinocijalnih toaka na Sunevom putu preko neba) prostorno vie ne odgovaraju
zvijeima koja nose njihova imena. Prece-sijske promjene znae da se Sunce u vrijeme
drevne Grke u proljetnom ekvi-nociju fiziki nalazilo u zvijeu Ovna, dok se danas u to
vrijeme nalazi u Ribama. injenica da astrolozi jo uvijek prvi proljetni znak nazivaju

Ovan(5) a ne Ribe, stvar je konvencije koja se nije mijenjala i jedan je od razloga zato
znanstvenici odbacuju astrologiju kao pseudo-znanost. No podaci koje su iznijeli Mayo i
Evsenck pokazuju da naizgled pogreno postavljen astroloki krug znakova djeluje; ljudi
roeni u znaku Ovna pokazuju znaajke ekstra-verta iako se Sunce ne nalazi u samom
zvijeu Ovna. Za to moe postojati samo jedno objanjenje: u astrologiji nije vana
zvjezdana podloga zodijaka,
PROROANSTVO MAYA
koja u stvari djeluje samo kao slika na povrini, ve neki ciklus koji se odnosi na samo Sunce.
Drugim rijeima korijen astrologije lei u utjecaju Sunca i varijacijama Suneve godine.
Cotterell se suoio s pitanjem: na koji nain, ovisno o znaku zodijaka u kojem su roeni,
Sunce ini ljude ekstravertima ili introvertima? Kao radio operater bio je svjesniji od veine
ljudi Suncem uvjetovanog djelovanja gornje Zemljine atmosfere na radio valove. Takoer je
znao, da u vrijeme kada moemo vidjeti mnogo Sunevih pjega, radio signali postaju
izoblieni i stvara se mnogo buke, to oteava prijem. Moda je i astroloki uinak nekako
povezan sa promjenama na Suncu, posumnjao je Cotterell, ali nije imao predodbu kako se to
zbiva.
Suneve pjege
Najuoljivije i najpoznatije od svih nebeskih tijela, Sunce, je objekt iju prisutnost
podrazumijevamo samo po sebi. No, koliko zaista znamo o roditelju naeg Sunevog sustava,
tijelu kojeg su tolike kulture prije nas smatrale ocem bogova? Razvijenost modernih teleskopa
i kompjutora znatno je obogatila nae znanje, barem to se tie vanjskog izgleda Sunca. No,
jo uvijek mnogo toga ne znamo, a vjerojatno nikada neemo niti saznati. Cotterell je
prepoznao Sunce ili neki Sunev ciklus kao prvotni uzronik odreivanja astro-lokih tipova i
elio je saznati to je tono zasluno za uoene efekte. Predosjeao je vezu sa Sunevim
pjegama, no trebalo mu je vie podataka kako bi bio siguran da je u pravu. Takoer je trebao
saznati vie o nainu na koji Suneve pjege djeluju na magnetsko polje Zemlje.
Suneve pjege su podruja relativno niske temperature na povrini Sunca; one izgledaju
tamne samo zato stoje ostatak povrine Sunca topliji i sjajniji od njih. Prvi ih je uoio Galileo
1610. godine koristei se pri promatranju jednim od prvih teleskopa. Shvatio je da gleda mrlje
na samoj povrini Sunca, a ne neki satelit koji prolazi ispred njega. Za razliku od planeta
Merkura i Venere koji takoer ponekad prou preko Sunevog diska, ovdje se ne radi o
stalnim znaajkama ve se njihov broj i poloaj na povrini Sunca neprestano mijenja. Neke
pjege traju tek nekoliko sati, druge mjesecima, no sve one s vremenom nestanu. Razlikuju se i
po veliini, neke su dovoljno velike da ih moemo vidjeti golim okom (6)
Ve dugo znamo da Suneve pjege nisu u potpunosti nasumine pojave. R. VVoolf je 1843.
ustanovio ritam pojavljivanja i nestajanja Sunevih pjegi koji se kree u ciklusu od otprilike
11.1 godine. U poetku ciklusa pjege se
Nova astrologija Sunca 3
javljaju blizu Sunevih polova. Kako ciklus napreduje tako se one postepeno javljaju sve blie
i blie ekvatoru. Zatim se, obino prije nego ciklus konano nestane, poinju pojavljivati blizu
polova. Meutim ciklus nije potpuno pravilan a maksimumi ili vrhunci aktivnosti Sunevih
pjega nisu jednakog intenziteta. Postoje takoer i krajnji minimumi, izmeu 1645. i 1715.

godine na-primjer, kada uope nije bilo pjega. (7) U to vrijeme Sunce jasno pokazuje blistavo
lice irokom svemiru koji ga okruuje.
Uzroci pojavljivanja Sunevih pjega
Dugo vremena astronomi i fiziari nisu mogli objasniti pojavu Sunevih pjega. Dok sjedne
strane njihova kratkotrajna priroda stvara dojam atmosferskog fenomena, poput tornada,
njihovo periodino pojavljivanje ukazuje da ih pokree neki dublji, neobjanjivi mehanizam
unutar Suneve jezgre. Sunce se, kao i Zemlja, okree oko svoje osi postavljene u poloaj
sjever-jug. Meutim, izmeu ta dva tijela postoji bitna razlika; dok Zemlja ima tvrdu i
stjenovitu koru pa se stoga okree poput vrste lopte, Sunce je sastavljeno od pregrijanih
plazminih plinova i ne okree se ujednaeno. U stvari, Sunce se okree sporije na polovima
nego na ekvatoru. Stoga Sunev dan na polovima traje 37 zemaljskih dana a na ekvatoru samo
26 dana(8) Poput Zemlje i veine drugih planeta u Sunevom sustavu i Sunce ima magnetsko
polje. Meutim, ono je mnogo sloenije od zemljinog. Mnogo toga ostaje tajnovito glede
Sunevog magnetskog polja, no trenutno se pretpostavlja kako se sastoji iz dva dijela; dipola
sjevcr-jug i ekvatorijalnog kvadripola. Polje dipola sjever-jug

Slika 13.
Suneva magnetska polja
Mode! magnetske strukture; u ovim shematskim dijagramima prikazana je magnetska
struktura Sunca u osnovi korone koja se sastoji od dvije komponente; uzorka izmjeninih
pozitivnih i negativnih polariteta blizu ekvatora (lijevo) i nagnutog dipolnogpolja na polovima
(desno). Oni se rotiraju razliitim brzinama i njihov zbroj ovisi o njihovoj relativnoj fazi.
PROROANSTVO MAYA
Nova astrologija Sunca 3

je pomalo sline orijentacije kao i magnetsko polje Zemlje. Polje kvadripola izgleda poput
etiri "mjehuria" magnetizma smjetenih u pravilnim razmacima oko Sunevog ekvatora.
Ovi mjehurii su izmjenjivog polariteta; ekvivalent sjevernom i junom polu magneta samo
to ovdje imamo etiri pola umjesto dva (si. 13). Budui se Sunev ekvator okree bre od
njegovih polova, linije njegovog magnetskog toka uvijaju se u petlje, poput pageta uvijenih
oko vilice (si. 14). Posljedica toga je stvaranje malenih podruja snanog magnetizma ispod
povrine Sunca. Smatra se da magnetske petlje na kraju izbijaju na povrinu i tako uzrokuju
nastanak Sunevih pjega (9) (si. 15)

Cotterell je posumnjao da ove varijacije u Sunevom magnetizmu uzrokuju astroloke razlike

meu ljudima, te je svoja prouavanja usmjerio na njih. Ali tada se javlja pitanje: kakav bi
mehanizam mogao prouzroiti takve efekte?
Slika 15.
Petlje Sunevih pjega
Suneve pjege su podruja na povrini Sunca koja su probijena magnetskim petljama iz
unutranjosti.

Slika 14.
Zakrivljenje Sunevog magnetskog toka
Vjetrovi sa Sunca
Nae znanje o Sunevom sustavu naglo se povealo otkako smo uspjeli poslati svemirske
letjelice van Zemljine atmosfere. Olako zaboravimo da tek od nedavno, od ezdesetih godina,
na Sunev sustav moemo promatrati iz druge perspektive. Ne samo sa povrine naeg
planeta. Tek sada, krajem 20-og stoljea moemo ii i dalje od nae atmosfere i doivjeti
istinski svemir. Otkrili smo da je on daleko od predodbe skoro savrenog vakuuma kakvu
smo imali jo prije nekoliko godina. Umjesto toga, ispunjen je zraenjima, plinovima i
esticama praine. Ove tvari rasprene su irokim podrujem svemira. Pokazalo se da te
nevidljive ili "crne" materije ima mnogo vie nego to je sadre sve vidljive zvijezde i planeti.
Izgleda da su ove posljednje tek tijela visoko zgusnute tvari koja plutaju u moru rijetkog,
prorijeenog plina. Ovo objanjenje je mnogo blie drevnim vjerovanjima o svemiru nalik na
beskrajni ocean kroz koji Zemlja pliva poput kornjae, nego teorijama prolog stoljea.
PROROANSTVO MAYA
Nova astrologija Sunca * 3

Naa obitelj planeta u pravom smislu rijei ivi u Sunevoj auri. Zvijezda roditelj nam daje
vidljivu svjetlost i isijava elektromagnetski spektar. Njegovo zraenje ukljuuje radio,
infracrvene, vidljive, ultraljubiaste i x-zrake. Osim ovih vrsta zraka ono takoer izbacuje u
svemir materiju u obliku takozvanih Sunevih vjetrova. To je tok nabijenih estica, iona, koje
Sunce konstantno izbacuje sa svoje povrine u svemir, posebno sa izboina. Iako je taj
"vjetar" vrlo rijedak u usporedbi sa kretanjima nae mnogo gue atmosfere na Zemlji, on je
izuzetno znaajan. Na primjer, uslijed njegovog djelovanja repovi komete uvijek idu od

Sunca, poput napuhnutih vjetrokaza. Meutim, Sunevi vjetrovi ne utjeu samo na komete
ve i na nau planetu. Atmosferu nae Zemlje poput opne obavija magnetosfera. Ona se iri u
svemir i sastoji od
Slika 16.
Magnetosfera i Van Allenovipojasi
Magnetosfera Zemlje:
sa svoje sunane strane magnetosfera Zemlje je pritisnuta visoko energetiziranim esticama
Sunevog vjetra, koje se sudaraju sa magnetskim poljem Zemlje. Na suprotnoj strani
magnetski rep se protee daleko u svemir.
Van Allenovi pojasi:
zemlja je okruena zonama zraenja
poznatim pod nazivom "Van-Allenovi
pojasi" u kojima se nabijene estice
kreu amo-tamo, zarobljene
magnetskim poljem Zemlje: pojasevi
su stoga nagnuti pod kutem na
rotacionu os Zemlje.
Slika 17.
Presjek ekvatorijalnog magnetskog polja Sunca
dvije zone nazvane Van Allenovi pojasi, prema ovjeku koji ih je otkrio. (10) (si. 16). Tamo
gdje Sunev vjetar udari u magnetosferu ona se iskrivi i nastaje
fronta udaraca.
Vrsta i koliina estica izbaenih u obliku Sunevog vjetar varira, no uglavnom se radi o
elektronima, poput katodnih zraenja u televizoru, ili protonima, pozitivno nabijenim
jezgrama vodika00 Ako zamislimo presjek Sunca na ekvatoru vidimo etiri mjehuria
njegovih kvadripolova. (si. 17). Kako se Sunce okree oko svoje osi, ono izbacuje nabijene
estice u svemir. Prirodu tih estica i njihov polaritet na podruju oko Sunevog ekvatora u
bilo kojem trenutku odreuje magnetski polaritet mjehuria tog podruja. estice koje Sunev
vjetar izbacuje iz podruja negativnog polariteta negativno su nabijene (elektroni), dok one iz
pozitivno nabijenih podruja nose pozitivan naboj (uglavnom protoni). Poput prskalice u vrtu
Sunce izbacuje estice u svim smjerovima, no one se razlikuju prema izvoru emitiranja (si.
18). To dokazuju podaci koje je na Zemlju poslala meuplanetarna letjelica (IMP1
1963).
Osim to pri udaru u Zemljinu magnetosferu uzrokuje frontu udaraca, Sunev vjetar je
zasluan i za druge, dramatinije pojave. Brojne nabijene estice prolaze kroz kou Zemljine
magnetosfere i ostaju zarobljene u Van Allenovim pojasima. Potom dobivaju ubrzanje prema
polovima uslijed djelovanja magnetskog polja Zemlje, ulaze kroz gornji sloj atmosfere i
stvaraju sjajna svjetla poznata kao Aurora Borealis ili Polarna Svjetlost (Slika 25B)
Sunev vjetar ne samo da uzrokuje Aurore ve ponekad moe stvoriti mnogo ozbiljnije,
zastraujue efekte. Neto takvo dogodilo se 1989. godine. Izvjee Geoloke Istraivake
skupine u Edinburghu pokazuje kako su se u sijenju i veljai te godine povremeno poele
pojaavati aktivnosti na cijeloj

PROROANSTVO MAYA
Sunce odbacuje estice poput zalijevaa vrtova
Sunev vjetar: kako se Sunce okree estice od kojih je sastavljen Sunev vjetar ire se poput
kapljica vode iz vrtnog zalijevaa. Meutim, u blizini Sunca (unutar zaokruenog podruja u
dijagramu), magnetsko polje Sunca je dovoljno jako da privue estice te one krue zajedno
sa Suncem kao da su vrsto privrene.
Struktura Sunevog vjetra kako ju je zabiljeila meuplanetarna letjelica (IMPI1963).
Slika 18.
Sunce odbacuje estice poput zalijevaa vrtova
povrini Sunevog diska. 5. oujka u 13.54 sati, divovski bljesak x-zraka u trajanju od 137
minuta izbaen je sa Suneve povrine. Ovo se smatra najveim dogaajem te vrste u ovom
stoljeu, a uzrokovao je preoptereenje senzora na opremi kojom su se znanstvenici koristili
pri promatranju. U podruju gdje se pojavio bljesak jasno se mogla vidjeti skupina Sunevih
pjega - dokaz povezanosti dogaaja i magnetskog ponaanja Sunca. 8. oujka dolo je do
prodora Sunevih protona i velike koliine ovih iona poele su tei na Zemlju noene
Sunevim vjetrom. Ta se aktivnost nastavila do 13. oujka. Ova struja nabijenih estica, jezgri
atoma vodika, ozbiljno je utjecala na magnetsko polje Zemlje. U stvari, promjena u tijeku
ovakvog intenziteta nije zabiljeena od 1952. godine i uzrokovala je estoku magnetsku oluju.
Monitori u laboratoriju Lerwick na otocima Shetland registrirali su veliko odstupanje u
magne-tizmu Zemlje (8) unutar samo nekoliko sati. Normalno odstupanje iznosi 0.2 na sat.
Intenzitet oluje bio je toliki da se Auroru Borealis moglo vidjeti jasno na jugu Engleske. I
zaista, izvjea o toj pojavi stizala su iz Italije, ak i sa Jamaice. Brze izmjene u magnetskom
polju Zemlje stvorile su velika kolebanja u strujnim vodovima, telefonskim linijama i
telegrafskoj mrei. U Kanadi je vie od milijun ljudi ostalo bez elektrine energije jer su
djelovi
Nova astrologija Sunca 3
dalekovodne elektrine mree otkazali zbog preoptereenosti transformatora. U Zemljinoj
ionosferi, podruju koje je i samo sastavljeno od nabijenih estica, i od kojeg se obino
odbijaju radio valovi, dolo je do takvih poremeaja koji su onemoguili komunikciju ovim
putem. Pozadinska buka takoer je ukazivala da su komunikacije satelitom teko oteene.
Zraenje je bilo toliko jako da astronautima na svemirskoj letjelici "Discoverv" nije bilo
dozvoljeno raditi izvan kapsule. Njihova je misija prekinuta dan ranije zbog kvara na
kompjutoru koji je vjerojatno nastao uslijed oluje. Opasnost je prijetila i pod pokrovom viih
slojeva atmosfere. Zrakoplov kompanije "Concorde" morao je promijeniti pravac i letjeti
prema jugu, jedini nain da se izbjegne zraenje posade i putnika. Sve u svemu, jedan bez
sumnje spektakularan bljesak prouzroio je katastrofu na Zemlji.
Astrogenetika
Godine 1986. taj se dogaaj tek trebao dogoditi u budunosti, no Cotte-rell je ve tada
postavljao novu teoriju koja je povezivala astrologiju sa ponaanjem Sunca. Bio je uvjeren da
astroloke razlike meu ljudima nastaju zbog promjena u Sunevim vjetrovima i njihovog
djelovanja na magnetsko polje Zemlje, jer ono pri zaeu utjee na budui razvoj fetusa.
Dragim rijeima, tek oploeno ljudsko jajace ve je pri zaeu uvjetovano uzorkom

magnetske atmosfere u tom trenutku to odreuje njegov astroloki tip kod roenja. Ova
teorija o "zaeu" korjenito se razlikuje od teorija veine astrologa koji smatraju da su vani
utjecaji planeta i zvijezda u trenutku roenja. Bez obzira na to, Cotterell, uvjeren da je u pravu
poinje pisati knjigu "Astrogenetika". Njegova otkria sakupljena su i u Dodacima 1 i 2 ove
knjige.
Sredinom godine pripremio je prvu verziju "Astrogenetike" i poslao ju vodeim
autoritetima astronomije i astrologije nadajui se povoljnim komentarima ili barem pozitivnoj
povratnoj informaciji. Naalost, veina znanstvenika kojima je pisao nisu mu uope
odgovorili. Mogao je nagaati kako se ne slau sa njegovim otkriima ili uope nisu
zainteresirani za teze. No, to ga nimalo nije omelo. Doznao je za odravanje Meunarodne
konferencije o astrologiji u Royal Free Hospital u Londonu u organizaciji Britanskog Astrolokog Drutva. Oni su bili upoznati sa njegovim dugogodinjim istraivanjima i sloili su se
da o svojim otkriima govori na konferenciji. Na raspolaganje je dobio tek deset minuta prije
ruka, deset minuta za opisivanje viegodinjeg rada, no i to je bilo bolje od utnje. Cotterell
je konano dobio priliku da javnosti objelodani predmet svog zanimanja.
PROROANSTVO MAYA
Nije bio razoaran. Prema oekivanjima, veina okupljenih astrologa bili su neugodno
iznenaeni njegovom teorijom o veem znaaju vremena zaea nego roenja. Prihvatiti
takvu teoriju znailo bi promijeniti osnove njihove znanosti. I ne samo to. Veliki broj njihovih
klijenata ne zna tono vrijeme i mjesto roenja ak i ako znaju datum. Kako se moe
oekivati da ljudi znaju mjesto i vrijeme zaea? Ukoliko pretpostavimo da bi roditelji mogli
rei gdje se dogodio in koji je rezultirao trudnoom, to jo uvijek ne bi pomoglo pri
odreivanju trenutka zaea; ono se moglo dogoditi satima ili ak i danima kasnije. Mlak
prijem na Cotterellove rijei se stoga mogao i oekivati. Meutim, nije sve bilo izgubljeno.
Astrolozi nisu bili jedini sluatelji predavanja. Meu njima je bilo i ljudi drugih profesija novinara. U novinskim izvjeima o konferenciji najvie pozornosti je posveeno
Cotterellovoj novoj teoriji. U poduem lanki Diana Hutchinson iz "Daily Mail" nazvala gaje
"arobnjakom zbog kojeg astrolozi vide zvijezde": "ini se da je dokazano kako postoji
znanstvena osnova astrologije."02' Nakon toga su uslijedili radio intervjui za BBC World
Service, BFPO(I3) i sat vremena telefonskog ukljuenja u LBC <l4) Konano je tema
Sunevih pjega, Sunevih vjetrova i njih^og djelovanja na ljudsku genetiku javno objavljena.
Bio je to tek poetak. Dvije godine kasnije, 1988., Cotterell je objavio rad pod naslovom
"Astrogenetika - Nova teorija". Iako su asopisi poput "Nature" odbili napisati prikaz knjige,
teorija je dobila priznanja nekih nepristranih akademika1'5* U meuvremenu je Cotterell
promijenio posao. Sada je radio u Cranfield Institute of Technologv (dananji Cranfield
Universitv). To mu je pruilo mogunost korienja jednog od najjaih kompjutora u zemlji.
Na sveuilinom kompjutoru koristio je specijalizirani algoritam kako bi odredio ponaanje i
meudjelovanja tri magnetske varijable ukljuene u rotaciji Zemlje oko Sunca. Do tada to jo
nitko nije uspio proraunati zbog sloenosti jednadbi ukljuenih u sintezu tri promjenjive
varijable: polja Sunevih polova (37 dana), njegovog ekvatorijalnog polja (26 dana) i brzine
kruenja Zemlje oko Sunca (365,25 dana). Kako bi pojednostavio stvari, Cotterell se posluio
jednadbom zasnovanom na fotografijama magnetskog polja Sunca i Zemlje koji se
kombiniraju svakih 87,4545 dana. To se dogaa zbog toga to svakih 87,4545 dana polja

Sunevih polova i polje ekvatora dovre zajedniki ciklus i vraaju se na na nulu. Kompjutor
je marljivo radio na njihovim zbrojevima nekoliko sati i konano izbacio podatke u obliku
grafikona. Rezultat je bio senzacionalan. U dugom ispisu nazupanih vrhova i dolova, poput
otkucaja nekog nepouzdanog srca, jasno se moglo uoiti ritmove ciklusa. Ovaj grafikon
meudjelovanja pokazivao je otiske prstiju mehanizma koji pokree
Nova astrologija Sunca 3
Suneve pjege. Lako se moglo uoiti ciklus koji traje 11,49 godina i oznaava razdoblja
intenzivne aktivnosti. Meutim, to nije bilo sve. Grafikon je jasno pokazivao i druge cikluse
mnogo duljeg vremenskog trajanja.
Dugi dani Sunca
Cotterell je mjesecima bio zadubljen u kompjutorski ispis odgonetavajui ono to e postati
njegovo najznaajnije otkrie. Podaci su u nepreraenom obliku predstavljali relativne kuteve
magnetskih polja Sunca i Zemlje snimljenih u razmacima od 87,4545 dana. Meutim, u
poetku uope nije bilo jasno to grafikon predstavlja.
Vizualne zabiljeke Sunevih pjega kako ih vide astronomi ukazuju da ciklus traje 11,1
godina. Cotterell je sada mogao dokazati trajanje ciklusa iz kompjutorski dobivenih podataka.
Radi jednostavnijeg objanjenja svako razdoblje od 87,4545 dana nazvao je bit. Razdoblje od
8 takvih bita ili 8x87,4545 dana (gotovo 700 dana) doima se jako znaajnim, pa gaje nazvao
mikrociklusom. est takvih mikrociklusa (48 bita) ini dulji ciklus od 11,49299 godina. Taj se
broj nevjerojatno podudara sa trajanjem prosjenog ciklusa Sunevih pjega od 11,1 godine.
Izgledalo je daje konano pronaao vezu za kojom je tragao.
Paljivije prouivi podatke primijetio je da se grafikon ponavlja nakon ciklusa od 781 bita.
Ovo razdoblje od 68.302 dana (ili 187 godina) nazvao je ciklusom Sunevih pjega. To dugo
razdoblje odgovara duljini 97 mikrociklusa, no paljive analize podataka pokazuju da 92
ciklusa zaista traju po 8 bita, dok preostalih 5 traju po 9 bita; kao da sadre dodatni "klizni
bit". To bi znailo daje ciklus koji bi teorijski trebao trajati 776 bita u praksi pomaknut
unaprijed za 5 bitova. U prvo je vrijeme anomalija u ponaanju bila vrlo zagonetna. to ju
uzrokuje? Vrativi se svojim prirunicima i prouivi ponovno brojeve koji se odnose na
magnetsko polje uoio je da oni ukljuuju neto to se zove sunev iskrivljeni neutralni
pokrov. Kao i na bilo kojem drugom magnetu, tako i na Suncu postoji podruje oko ekvatora
gdje su dva polarna magnetska polja u ravnotei pa tamo ne prevladava niti sjeverni niti juni
pol. Rezultat je tanka neutralna ploa ili granina povrina izmeu dvije magnetske zone koja
zrai u svemir. Meutim, svi se prirunici slau da zbog sloene prirode Sunevog
magnetskog polja ova ploa nije potpuno glatka ve je ko-vrava (si.19). Izgleda da se
neutralna ploa pomie za jedan bit svakih 187 godina, a "klizni bit" se premjeta kroz cijeli
niz od 97 mikrociklusa u razdoblju od 97x187 ili 18.139 godina.
PROROANSTVO MAYA
Slika 19.
Iskrivljen neutralni pokrov Sunca
ini se da je to veliko razdoblje magnetskog meudjelovanja Sunca i Zemlje od najvee
vanosti. Meutim, ono je neravnomjerno podijeljeno u tri razdoblja od po 19 ciklusa

Sunevih pjega i dva razdoblja sa po 20 ciklusa, to zajedno ini 97. Dojam je da svaki puta
kada neko od tih razdoblja zavri, magnetsko polje Sunca se okrene u suprotnom smjeru.
Cotterell je ponovno nastojao privui pozornost znanstvenika svojim idejama ali je opet bio
ignoriran. asopis "Nature" odbio je objaviti lanak, saetak njegove nove teorije o ciklusima
Sunevih pjega. Odbijen je i njegov zahtjev Kraljevskom Astronomskom Drutvu da ukljui
njegov rad u svoj tromjese-nik. Kao razlog odbijanja naveli su da se o istinskom obliku
Sunevog magnetskog polja ne zna dovoljno, a Cotterellove teorije proglaene su
nepotpunima. Budui su podaci na kojima je Cotterell radio i koristio kao osnovu za svoje
argumente doli upravo iz tog izvora taj je izgovor bio neuvjerljiv. Sunevo polje i oblik
iskrivljene neutralne ploe doista su mnogo sloeniji od njihovih idealiziranih oblika
prikazanih u prirunicima, no negdje treba poeti. Znanost je puna pretpostavki i
pojednostavljenja bez kojih nema napredovanja u znanju. Ukoliko su ti asopisi zaista bili
otvoreni za moderna istraivanja kako su tvrdili, onda bi trebali irokoj publici predstavljati
nove ideje i poticati takvu vrstu rasprave koja moe dovesti do daljnjih objanjenja. itajui
Nova astrologija Sunca 3
otresite odgovore Cotterell se morao zapitati to je pravi razlog odbijanja njegovih lanaka.
Upitna znanstvena vrijednost ili injenica da nije bio priznati astronom - akademik. Nije se
dao smesti i nastavio je sa istraivanjima. A ona su ga odvela u potpuno novom i
neoekivanom pravcu.
Suneve pjege i Maye
Cotterell je preao dug put od poetaka svojih prouavanja astrologije i Sunevih vjetrova.
Ono to je zapoelo kao relativno jednostavna teorija o ljudskom ponaanju proirilo se u
studiju mnogo veih razmjera - o mehanizmu ciklusa Sunevih pjegi. Na poetku svojih
istraivanja nije ni pomiljao da e rezultat biti takav. Sada se inilo da je naiao na neto
mnogo uzbudljivije, iako moda prilino zabrinjavajue. Ponovimo; znaajna vremenska
razdoblja Sunca bila su.
a) 87,4545 dana (1 bit) = vremensko razdoblje po
trebno magnetskim poljima Sunca da se vrate na
svoje poetne poloaje
b) 8 bitova = 699,64 dana (1 mikrociklus)
c) 48 bitova = 4197,81 dana = 11,49299 godina
d) 781 bitova = 68302 dana ili 187 godina
(1 ciklus Sunevih pjega)
e) 97x68302 dana = 18139 godina
(1 ciklus iskrivljene neutralne ploe)
Cotterell je bio sve vie zainteresiran za ovo zadnje razdoblje i njegove podjele. Rastavivi
ga na sastavne dijelove uoio je da ono ukljuuje pet vremenskih razdoblja koja odgovaraju
izmjenama polariteta Sunevog magnetskog polja i pomicanju iskrivljene neutralne ploe. To
bi izgledalo ovako:
9x187 godina = 20x187 godina = 19x187 godina = 19x187 godina = 20x187 godina =
1)
2) 3) 4) 5)
1.297.738 dana

1.366.040 dana
1.297.738 dana
1.297.738 dana
1.366.040 dana
Kada je prvi puta itao o majanskom super broju od 1.366.560 dana, zabiljeenom u
Dresdenskom Kodesku, Cotterell je odmah uoio slinost sa Sunevim ciklusima od
1.366.040 dana. Podudarnost je bila prevelika da bi bila sluajna. tovie, nain na koji je on
podijelio vee razdoblje preokretanja polariteta Sunca, poput odraza u ogledalu odgovarao je
majanskoj koncepciji. Sasvim podudarao njegovim podacima Maye su govorili kako naem
PROROANSTVO MAYA
dobu prethode etiri ranija doba. Izgledalo je kao da govore o pomicanju ili promjeni smjera
magnetskog polja Sunca. Je li to bio mehanizam koji je uvjetovao propast jednog doba i
poetak drugog?
Daljnjim iitavanjem knjige "Early Man and the Cosmos" (16)> Cotterell je naiao na
neobinu biljeku o drugom broju Maya, 1.359.540. Ovaj "sretan broj" , vrlo slian onome
koji se nalazi u Dresdenskom Kodeksu, odnosi se na datum inaguruacije Hrama Kria u
Palenquei(l7) Kao i Dresdenski super-broj i ovaj se broj moe podijeliti u sedam kalendarskih
i planetarnih ciklusa, to ukazuje daje imao vie ritualno nego kalendarsko znaenje. Cotterell
je shvatio da u ruci dri klju povezivanja brojeva vezanih uz Suneve pjege i kalendara
Maya. Odluio je otii u Meksiko i sam prouiti predmet. Ne sumnjajui daje na tragu neeg
vanog, izvrio je potrebne pripreme i rezervirao kartu za Mexico City. Krenuo je na
putovanje koje mu je izmjenilo ivot.
4.
MAURICE COTTERELL U MEKSIKU
Meksika pustolovina
Mexico City danas je napredna, ivahna metropola s brojem stanovnika procjenjenim na
vie od 25 milijuna. To je najvei grad na svijetu, dva puta vei od Londona ili New Yorka, no
tek s dijelom njihove infrastrukture. Mexi-co City je jo uvijek grad kontrasta. Iako oblik
njegovog sredita mijenjaju sjajni novi neboderi, oni su okrueni nezakonito naseljenim
kampovima. Uz najbolju volju, nemogue je nositi se s beskrajnom strujom siromanih
doseljenika. Tek to se blagodati poput tekue vode i struje uvedu u jednu pljesnivu siromanu
etvrt, u ipraju do nje pojavljuju se nove nastambe. Stoga se grad iri u svim pravcima,
dokle pogled see. Stigavi avionom British Airwaysa Cotterell se naao u sreditu sve te
graje, borei se za dah u rijetkom zraku, punom isparavanja.
eljan vidjeti to vie u kratkom vremenu koje mu je stajalo na raspolaganju, krenuo je u
staru etvrt, izgraenu na izvornom otoku Azteka. Ovdje se oko glavnog trga "zocalo" (1)
nalaze mnoge panjolske graevine, ukljuujui i predsjedniku palau i katedralu. Katedrala
predstavlja tuan prizor, jer kao i veina starih crkvi u gradu polako tone u zemlju (2). Od
uruavanja ju titi unutarnja mrea skela koje unakazuju nekadanju ljepotu. Predsjednika
palaa u kojoj se nalaze slavni murali Diega Riviere (3) to prikazuju povijest Meksika (Slike
9. B, 10. B i 11. B), u neto je boljem stanju. Izraena od kamenja unitenih aztekih piramida

jedna je od najstarijih graevina u Mexi-co Cityu. Izgleda da podnosi zub vremena mnogo
bolje od velike katedrale. U

PROROANSTVO MAYA
blizini se nalaze posljednji ostaci Tenochtitlana, podnoje Templo Mavora, nekada najvee
azteke piramide. Cotterell je saznao daje nalazite potpuno otkopano tek 1978. godine, nakon
to su radnici "Elektrokompanije" prilikom iskopavanja kanala za kablove, naili na veliki
oltarni kamen(4). Arheologe zaduene za iskopavanje uzbudilo je otkrie da su Azteki
rekonstruirali svoj hram vie puta, gradei svaku novu piramidu iznad/oko prethodne. Radili
su tako jer je na kraju kalendarskog kruga od 52 godine sve trebalo obnoviti. Izgleda da su
ak i piramide dobijale novu kou kada je to diktirao kalendar.
Cotterell je potom posjetio Antropoloki Muzej, glavni muzej u zemlji. Nalazi se
jugozapadno od zocaloa na kraju dugake Avenida Paseo de la Reforma, glavne gradske
arterije. To je jedan od najveih arheolokih muzeja u svijetu, otvoren 1964. godine i smjeten
u izvanrednoj modernoj zgradi na odgovarajuem elegantom poloaju u sreditu Chapultepec
Parka. U njemu se nalazi ogromna zbirka pretkolumbovskih rukotvorina ukljuujui i azteki
kameni kalendar i kip Coatlicue koji se toliko dojmio Bullocka. U dvoranama smjetenim oko
otvorenog dvorita, izloene su zbirke razliitih pretkolumbovskih kultura. Tako moemo
vidjeti velike zbirke Olmeka, Zapoteka, Tolteka i rukotvorina Maya, a jedna je dvorana
posveena drevnom gradu Teotihuaca-nu. U ovoj sobi se uz brojne kipove i lonce nalazi
reprodukcija u punoj veliini dijela jedne od najslavnijih graevina, Piramide Quetzalcoatl.
Slijedei dan Cotterell je posjetio Teotihuacan. On se nalazi otprilike 25 milja sjeveroistono
od Mexico Cirya i popularno je odredite turista jer je lako dostupno. Ruevine ovog grada
prvi puta je otkrio 1889. nekonformistiki arheolog i vodei uenjak Leopaldo Batres (5). One
su najvee i najzagonetnije od svih meksikih nalazita. Grad je doivio procvat u klasinom
razdoblju, kada su Maye izgradile Palenque. Naputen je iz nepoznatih razloga oko 750.
godine. Batres je u svojim istraivanjima pronaao dokaze da gaje unitio veliki poar. Na
prvi pogled, inilo se daje grad pao od ruke osvajaa, jer tko bi ga drugi zapalio? No,
pronaena je neobina anomalija; ini se da su brojne graevine namjerno ispunjene
krhotinama i zakopane tako da i drveni krovovi budu neoteeni. Kao da su sauvani u
hladetini. Iskopavanje i prenoenje tona zemlje i kamenja s jedinom namjerom da se zakopa
naputeni grad vjerojatno je predstavljalo teak zadatak. Nema jasnog objanjenja zato bi
sami stanovnici grada ili njihovi osvajai uinili tako neto. Batres je mogao samo
pretpostaviti da su to uinili kako bi zatitili svetita od oiju bezbonika. Teotihuacan, iako
necjelovit, i danas predstavlja dojmljiv prizor. Du 42 metra iroke i 4 kilometra duge Avenije
mrtvih nalaze se pravilno rasporeene 23 palae i hrama. No, oni izgledaju poput patuljaka u
odnosu na ogromnu
Maurice Cotterell u Meksiku 4
Piramidu Mjeseca koja se nalazi na sjevernom kraju avenije, i jo vee Piramide Sunca<6)
koja se nalazi istono od nje, gotovo na sredini avenije. Na njenom junom kraju, na strani
Piramide Sunca, nalazi se trg na kojem je izgraena manja Piramida Quetzalcoatl. To je
izvanredna graevina koja nam, kao i Templo Mayor u Tenochtitlanu, prua dokaze kako je

graena u nekoliko navrata, u slojevima nalik na koru luka. Tako saznajemo da ideja o
obnavljanju u odreenim vremenskim razmacima nije izum Azteka, ve potie iz mnogo
ranijih vremena.
Smrt bogova
Naalost, za razliku od Maya, stanovnici Teotihuacana nisu ostavili pismene tragove koji bi
objasnili njihova vjerovanja. Meutim, moemo stvoriti neke predodbe iz umjetnikog
prikazivanja njihovih bogova. Pritom nam je od posebne koristi Piramida Quetzalcoatl. U njoj
se nalazi friz na kojem se izmjenjuju nizovi kipova pernate zmije, boga Quetzalcoatl(7) i
kinog boga, Tlaloca. Oito je da su ta dva boanstva bila tovana u Dolini Meksika mnogo
prije Tolteka.
Pravo znaenje Piramida Sunca i Mjeseca takoer je nepoznato. Znamo ih po ovim
imenima jer su ih tako nazivali Azteki. Oni su gradu nadjenuli i ime Teotihuacan, to znai
"Mjesto gdje su roeni bogovi" i uz nalazite vezali svoju mitologiju. Azteki su vjerovali da
su se na kraju prethodnog razdoblja bogovi u tami okupili u Teotihuacanu i odluili koji e od
njih postati novo sunce to obasjava svijet. Prema jednom od mitova, drski bog Tecuciztecatl
dobrovoljno se javio, dok su ostali bogovi izabrali skromnog, starijeg Nanahua-tzina kao
drugog takmaca. Izgraena je velika pogrebna lomaa i Tecucuzte-catl je pozvan da u nju
skoi. Prvi kandidat nije smogao hrabrosti za osobnu rtvu, pa su bogovi zamolili
Nanahuatzina da uini isto. On je odmah potrao i skoio u vatru. Vidjevi to, Tecuciztecatl je
skupio hrabrost i takoer se bacio na lomau, osramoen jer gaje pretekao njegov skromni
protivnik. No, to nije bio kraj; obojica su se ponovno rodili poput ptice feniks. Nanahuatzin je
postao novi bog Sunca, Tonatiuh, a Tecuciztecatl je postao Mjesec(8). Naalost, Sunce se nije
kretalo nebom ve je stajalo nepokretno na istonom horizontu. Tonatiuh je zatraio
podaniku vjernost i krv ostalih bogova prije nego krene na svoj put nebeskim svodom.
Nakon vijeanja bogovi su pristali i jedan po jedan dozvolili da im Quetzalcoatl izvadi srca.
Ojaan ovom krvavom rtvom Tonatiuh je postao Nahui OUin, Sunce Kretanja.
Azteki su ovom priom o bogovima koji rvuju sebe, gotovo sigurno naPROROANSTVO MAYA
slijeenu od ranijih Tolteka, opravdavali svoju krvavu religiju. Smatrali su da, ukoliko bogovi
moraju umrijeti kako bi Sunce i dalje kruilo nebom, i ljudi moraju slijediti njihov primjer i
voditi rauna daje bog Sunca propisno nahranjen (9). Veza ovog aztekog mita i nalazita u
Teotihuacanu nikada nije objanjena, no mogue je da su tamonja dogaanja ukljuivala
veliki, krvavi ritual. ini se prihvatljivim miljenje daje naputeni i spaljeni grad postao
svetite Azteka.
Planina Boga imia
Cotterell je iz Mexico Citya odletio u Oaxacu(1C). Dolina Oaxaca ima dugu povijest
naseljavanja, a Azteki ju osvajaju tek 40 godina prije dolaska Cortesa. panjolski kolonijalni
grad izgraen na ranijim aztekim ruevinama je na vie naina najprivlaniji u itavom
Meksiku. Na visini od 1600 metara grad je izloen ugodnoj klimi. Kada je Cortes tamo stigao
zaljubio se u to podruje i namjeravao tamo ivjeti00. No, ono to Oaxacu ini posebno
zanimljivom nije toliko arm starog svijeta ve oblinje ruevine Monte Albana, mjesta koje
oduzima dah, najnevjerojatnijeg prostora u itavom Meksiku. Na vrhu planine koja nadvisuje
dolinu Oaxaca nalazilo se ceremonijalno sredite dostojno samih bogova.

Monte Alban, izvanredno dostignue tehnike, osnovali su Olmeki doseljenici negdje oko
800. godina prije Krista. Oni su najprije umjetno poravnali vrh planine stoje ve samo po sebi
predstavljalo ogroman zadatak. Zatim je na velikom podruju bilo ureeno igralite,<12)
grobovi i druge graevine. Oko 300. godine prije Krista u Dolinu Oaxaca je uao drugi narod,
Zapoteki. Zauzeli su Monte Alban i izgradili svoje piramide, hramove i grobove. Poput Maya
i Zapoteki su imali pisani jezik, iako je preostalo tek nekoliko njihovih natpisa koji vjerojatno
nikada nee biti deifrirani. Ba kao i u Teotihuacanu, i Zapoteki su paljivo napustili ovaj
prostor i zakopali svoje hramove i piramide. Meutim, tim su se prostorom kasnije koristili
njihovi suparnici iz doline, ratoborni Mixteki. Oni su ispraznili zapoteke grobove i u njih
ukopavali svoje mrtve.
Do dolaska Azteka, Monte Alban je postao samo vrh breuljka koji je uvao svoje tajne sve
do dolaska Bartesa.
Godine rada na nalazitu donijele su dobitak. Netaknut grob Mixteka skrivao je veliku
koliinu zlatnog nakita i mnogo izrezbarenih kostiju. U meksikom Antropolokom Muzeju
Cotterell je zapazio jedno od najznaajnijih ^otkria iz Monte Albana, neobinu masku boga
imia. Gledao je brojne keramike prikaze istog boanstva koji je vjerojatno bio glasnik
smrti.
Maurice Cotterell u Meksiku 4
Cotterellovu pozornost je privukla i poznata skupina kipova pod nazivom Plesai. Radi se o
nizu reljefa koji prikazuju likove u razliitim poloajima. Kada su ovi kipovi otkriveni
smatralo se da predstavljaju ljude koji pleu (Slike 31. B i 32. B). Danas se vjeruje da likovi
imaju medicinsko znaenje. Graevina u kojoj su pronaeni jedna je od najstarijih u Monte
Albanu i vjerojatno je imala funkciju bolnice. Izgleda da neki kipovi predstavljaju pacijente s
vidljivim tjelesnim nedostacima dok su drugi vjerojatno povezani s aspektom plodnosti.
Nakon Monte Albana Cotterell je posjetio zapoteki grad Mitla udaljen otprilike 40
kilometara. On je potpuno drugaiji od Monte Albana i izgraen je unizini. Ovdje su Zapoteki
izgradili ritualno sredite koje je takoer sluilo kao groblje. Meutim, ovdje su graevine
bile ukraene na vrlo neuobiajen nain. Dok su hramovi u Monte Albanu raeni od klesanog
kamena, u obliku stepe-nastih piramida kosih strana, hramovi u Mitli su pravokutne kutije
ukraene velikim ploama mozaika. Mozaici su bili ukraeni vrlo zamrenim crteima,
sloenim od malih komadia kamena paljivo posloenih u kvadrate i rombove. Kameni
komadii su sloeni i spajani bez cementa. Sveukupno je bilo oko 15 razliitih crtea koji su
oito predstavljali elementarne sile i godinja doba. Jo jednom se vanim pokazao bog kie,
jer su omiljeni motiv bila tri crtea, uglavnom raena zajedno i prema tumaenjima
predstavljaju oblake, kiu i munju. Naputajui Dolinu Oaxace Cotterell je odletio na istok u
Villahermo-su, grad udaljen samo jednu vonju autobusom od, za Cotterella, najznaajnijeg
odredita: Pacalovog grada u dungli - Palenque.
Izgubljeni grad
Palenque se znatno promijenila otkako ju je 1773. godine otkrio otac Or-donez, te otkako je
1843. objavljeno klasino djelo Stephensa i Cathervvooda, "Incidents of Travel in Central
America, Chiapas and Yucatan". Nisu se izmijenile samo dvije stvari; tropske vruine i
komari. Teka atmosfera na rubu dungle jo uvijek predstavlja izazov neustraivim
putnicima. Moda je upravo to jedan od razloga zato su grad napustili njegovi graditelji. Ovo

je sigurno najdojmljiviji predpanjolski grad u itavoj Americi. No, podruje na kojem se

nalazi nije uvijek bilo prekriveno dunglom. U klasinom razdoblju izmeu 600. i 800.
godine, grad je bio gusto naseljen. To je ustvari bio jedan od brojnih gradova u sredinjem
podruju zemlje Maya. Njegovo porijeklo kao i razlog odlaska stanovnika jo uvijek
predstavljaju tajnu. Sam grad je ustvari znatno manji od slavnog vucatanskog sredita iz 10
stoljea, Chichen Itzae.
T
Maurice Cotterell u Meksiku 4
PROROANSTVO MAYA
No, unato veliini, Palenque zasluuje potovanje zbog kvalitete svojih graevina. Veina
arheologa i posjetitelja slau se u ocjeni da se radi o najljepem gradu Maya u kojem su
usklaene estetske proporcije i savreno izraeni ukrasi. Danas, naalost, moemo vidjeti
samo blijedu sjenu njegovog nekadanjeg izgleda. Kada je grad tek bio izgraen veina
graevina bila je prekrivena sjajno-obojanim tukaturama-frizovima(l3) Tek mali dio njih
sauvan je do dananjeg dana, pa se moramo osloniti na bakroreze ranijih istraivaa, posebno
Catherwooda, kako bi doarali njihov nekadanji izgled.
Samo je mali dio Palenque iskopan do kraja. Mnoge graevine udaljene od sredita jo su
uvijek umotane u umske pijavice ili se nalaze ispod zemljanih humaka. Veliki broj otkrivenih
slubenih graevina (za razliku od kua za stanovanje) potvruju da se radilo o vanom
obrednom sreditu. Moemo samo zamiljati kakvi su se tu slikoviti rituali izvodili. ovjek
vjerojatno najzasluniji za izgradnju ovog velianstvenog grada bio je naravno Pacal(14). On
je stupio na prijestolje u dobi od 12 godina, a umro je 683. godine u dobi od 80 godina (15).
Arheolozi se openito slau u miljenju da se ispod Hrama Natpisa nalazi njegova grobnica,
iako je graevinu dovrio njegov sinCJhan Bahlum. Ukoliko je to tono, onda je Pacal
zasluan za natpise prema kojima je piramida dobila svoj sadanji naziv. injenica da su i
sarkofag i poklopac preveliki za micanje govori u prilog miljenju daje piramida od samog
poetka imala namjenu mrtvanice. Oboje su najprije postavljeni na to mjesto, a zatim je oko
njih izgraena piramida sa svojim natpisima. Ova pretpostavka svakako ima smisla; ak i ako
pretpostavimo da bi teak sarkofag proao kroz vrata kripte teko je zamisliti njegovo
podizanje uz vanjsku stranu piramide i jo tee sputanje uskim unutarnjim stubitem.
Gospodin Pacal je oigledno bio vrlo inteligentan i vjerojatno je bio iniciran u tajnu
mudrost Maya, kakva god ona bila. Svi dokazi, prikupljeni iz njegovog groba i s drugih
natpisa u Palenquei, ukazuju da su ga za ivota smatrali gotovo boanstvom. Nakon njegove
smrti piramida je na odreeno vrijeme postala mjesto hodoaa i sredite neke vrste kulta
predaka. Cotterella je ona vie privlaila od Hrama kria.
Nakon duge vonje autobusom, stigao je iz Villahermose u Palenque. Nije gubio vrijeme.
Ve slijedeeg dana uputio se na arheoloko nalazite. Pred njim se nalazila velianstvena
piramida - Hram Natpisa. Zastajui tek da doe do daha, Cotterell se uspinjao graevinom o
kojoj je do tada samo matao. Slijedei put kojim je Alberto Ruz proao prije vie od 30
godina, spustio se unutarnjim stepenicama u srce piramide. Prolaz je bio dugaak i
nepodnoljivo vlaan, a vapnenaki zidovi proeti znojem tisua posjetitelja koji su prije

Slika 20.
Pacal grabi zmiju
njega ovuda proli. Negdje na pola puta stepenice su naglo skretale u desno i dovele ga u
predsoblje sa est ukopanih kostura, rtvovanih kako bi mogli tititi i pratiti svog gospodara
na putovanju u drugi svijet. Uzbueni Cotterell je preskoio nekoliko posljednjih stepenica,
do trokutaste ploe koja je omoguavala pristup Pacalovom grobu. Dok je tako stajao u
polumraku i virio u kriptu osjeao je kako mu trnci prolaze niz kimu. Nalazio se ispred
slavnog poklopca iz Palenque koji je jo uvijek pokrivao, sada ve opljakan, Pacalov . grob.
Ve je vidio mnoge pretkolumbovske rukotvorine u Monte Albanu i u Nacionalnom
Antropolokom Muzeju u Mexico Citvju, ali nije bio spreman za sablasnu bezvremenost ovog
groba. Izgledalo je kao da veliki poklopac, sa svojim sloenim isprepletenim crteom, pripada
drugom svijetu - mjestu gdje su logika i razum potpuno izokrenuti. Umjetniko djelo? Da, ali
i mnogo vie od toga: zagonetka. Sada je shvatio zato su von Daniken i ostali bili toliko
opsjednuti ovom starinom. Kao i Pacalova maska od zada, sa svojim poluotvorenim usnama i
zagonetnim izrazom lica, i Poklopac je predstavljao izazov promatrau. Mamio gaje da istrai
njegove tajne i istovremeno odbijao jednostavan odgovor. U ovom prvom susretu, Cotterellu
se inilo da magija Poklopca prelazi na njega. Vie ga nije mogao zaboraviti ili se zavaravati
kako je rije o obinoj kamenoj ploi. Poklopac je bio iv i pozivao je da se otkriju njegove
tajne. mirkajui, vratio se na svjetlo dana i paljivo spustio s vanjske strane piramide.
Okruili su ga razbacani ostaci nekad plemenitih graevina. Sunce je jo uvijek plamtjelo na
nebu, rastapajui vlakna njegove znojem natoT
PROROANSTVO MAYA
pljene koulje. Ali, nita od toga vie nije bilo vano. Cotterell vie nije vodio rauna o tako
obinim stvarima. Promijenio se do sri; vrata tajne su se otvorila i pozivala da otkrije to
kriju Pacal i njegov zagonetni kalendar.
Daleko od spomenika, u selu Palenque, nalazile su se prodavaonice za turiste u kojima se
moglo kupiti sve; od konih predmeta do vjerno nacrtanih replika Poklopca. Cotterell je uzeo
jednu i nestrpljivo sakupljajui informacije, kupio sve knjige o Mavama. Natovaren ovim
trofejima vratio se u Englesku preko post-klasinih gradova Maya, Uxmala i Chichen Itzae u
sjevernom Yucatanu. Tada jo nije znao da je na tragu izvanrednog otkria: kralj Pacal i
njegov narod posjedovali su znanja koja mi tek sada poinjemo ponovno otkrivati.
Deifriranje
Kada je stigao kui, Cotterell se odmah primio posla: odgonetavanja tajni Maya. Izolirao se
od znatieljne okoline i zadubio u knjige donesene iz Meksika. Krenuo je u potragu za
kljuem sredinjih zagonetki: Poklopca iz Pajen-que i svetog broja Maya - 1.366.560. Ali,
prvo se trebalo uhvatiti u kotac s kalendarom - ili kalendarima Maya, jer bilo ih je nekoliko.
Kao to smo vidjeli, one najjednostavnije koristili su i Azteki, Zapoteki, Tolteki i drugi. Takav
kalendar se zasnivao na meudjelovanju dva ciklusa; "neodreene godine" od 365 dana i
"svete godine" od 260 dana. Tzolkin u trajanju od 260 dana koristio se od davnih vremena.

Potjee barem iz vremena Olmeka i kod nekih udaljenih plemena Maya koristi se u magijske
svrhe do dananjih dana. Zbog magijske pozadine imena pojedinih dana, Cotterell je odmah
shvatio koliki je znaaj tzolkina, iako mu je porijeklo nejasno. Cotterellov broj 1.366.040 i
super-broj Maya 1.366.560 dijeljenjem sa 260 daju cijele brojeve; u prvom sluaju 5254, a u
drugom sluaju 5256. Ovo je izgledalo znaajno. Jo je vanije daje Cotterell, radei na
Cranfieldu doao do odlunog otkria. Analizirajui nain na koji meusobno djeluju
magnetska polja Sunevih polova i ekvatora primijetio je da oni dolaze jedan blizu drugoga
svakih 260 dana. To je snano potkrijepilo njegovu pretpostavku da je brojevni sustav Maya
bio povezan sa Sunevim magnetskim ciklusima.
Cotterel je posebno elio otkriti nain kojim su Maye i ostali narodi istovremeno koristili ta
dva ciklusa, jer svaki je dan nosio dva razliita imena. Jedno ime se zasnivalo na poloaju
dana u tzolkinu, a drugo je poticalo iz neodreene godine od 365 dana. Njihova kombinacija
tvorila je azteko stoljee: razdoblje od 52 neodreene godine ili 73.260 dana.
Maurice Cotterell u Meksiku 4
Za Cotterella je broj 260 postao temeljni klju deifriranja brojevnog sustava Maya. Iako su
ostali uenjaci ve preveli datume na natpisima Maya u datume naeg kalendara, Cotterell je
smatrao da jo uvijek ne postoji zadovoljavajue objanjenje razloga korienja ciklusa od
144.000, 7.200, 360 i 20 dana. Osim toga, zato su Maye izostavili vano vremensko
razdoblje od 260 dana iz svojih natpisa? I zato su, prema njegovim otkriima, pripisivali
toliko znaenje broju 9? Cotterell je odluio umetnuti u niz ciklusa broj od 260 dana koji je
nedostajao. Zatim je svaki ciklus umnoio sa 9, zbrojio sume i doao do izvanrednog rezultata
- magijskog broja Maya. I dalje, magijski broj se gotovo podudarao s njegovim brojem
1.366.040, vezanim uz cikluse Sunevih pjega.
20 9
260
360 9
144000
7200
1296000 + 64800 + 3240 + 2340 + 180 = 1366560
Cotterell je znao daje osvojio glavni zgoditak; izgleda da su ciklusi brojevnog sustava
Maya sluili za privlaenje panje na vanost ciklusa od 1.366.560 dana. tovie, vjerovao je
da njegove teorije o magnetskom ponaanju Sunca omoguuju jedinstveno razumijevanje
astronomske vanosti ciklusa od 260 dana, bez kojeg brojani kod Maya ne bi nikada bio
deifriran.
Svladavi zamrenosti osnovnog kalendara posvetio je pozornost slavnom aztekom
kamenom kalendaru, kojeg je takoer vidio u Mexico Citvju. Prvo je proitao plakat kojeg je
uzeo u meksikom Antropolokom Muzeju. Pisalo je da kameni kalendar slavi azteka
vjerovanja iz ranijih vremena. U sreditu kotaa nalazio se prikaz Tonatiuha, boga Sunca.
Njegov isplaeni jezik simbolizira injenicu da on daje dah ili ivot. Za Azteke, Tolteke i
ostale narode, Sunce nije bilo neto to se podrazumijeva samo po sebi, niti je u ejelosti bilo
dobrohotno. Oni su vjerovali da Sunce trai ljudske rtve kao uvjet stalnog kretanja po nebu.
U protivnom, nestat e zauvijek i tako donijeti kraj petom, posljednjem razdoblju.
Oko lica boga Sunca nalaze se simboli koji predstavljaju etiri prethodna razdoblja. Svakim
razdobljem vladao je drugi bog i svako je zavrilo nekom vrstom kataklizme. Cotterell je elio

saznati vie, pa se posluio izvjeima koje su nakon Cortesove invazije, panjolskim

redovnicima dali potomci preivjelih. Izvjea su bila jasna. Mnoga znanja vezana uz detalje
pretkolum-bovskih vjerovanja nepovratno su izgubljena. Ipak, ostalo je dovoljno materijala za
rekonstrukciju osnovnih elemenata nestalih uenja. U anonimnom rukopisu iz 1588. godine,
"Leyenda de los Soles", vjerojatno nastalom iz nekog
PROROANSTVO MAYA
ranijeg dokumenta poput Kodeksa Chimalpopoca i ljetopisa Cuauhtitlan, nalazila se pria. U
njoj je Cotterell naao potvrde vjerovanja u vremenske cikluse zasnovane na razdoblju od 52
godine - Azteko stoljee. Ovo izvjee daje precizne detalje vremenskih razdoblja koji su
oito imali simbolino znaenje:
Prvo Sunce Drugo Sunce Tree Sunce etvrto Sunce
Nahui Ocelot Nahui Ehecatl Nahui Quihahuitl Nahui Atl
trajanje, 676 godina (52x13) trajanje, 364 godine (52x7) trajanje, 312 godine (52x6) trajanje,
676 godina (52x13)
Prema ovom spisu, drugo i tree doba - ili Sunce - trajala su mnogo krae od prvog i
posljednjeg. Meutim, kada ih zbrojimo dobijemo razdoblje od 676 godina, upravo koliko su
pojedinano trajala druga dva razdoblja. To znai da ova etiri Sunca predstavljaju tri
etvrtine punog kruga, te daje potrebno jo jedno, peto razdoblje od 676 godina kako bi se
dovrio puni krug od 52x52 godine. Iako je spis numeroloki zanimljiv, nije izgledalo da se
zasniva na stvarnim vremenskim razdobljima ili daje povezan s magijskim brojem Majjja od
1.366.560 dana. inilo se da prije naglaava ogranienja aztekog kalendara koji nije mogao
ii dalje od osnovne podjele vremena na razdoblja od 52 godine.
U Vatikansko-latinskom Kodeksu, Cotterell je pronaao mnogo potpunije, ali u poetku
tajnovitije izvjee Azteka o proteklim razdobljima:
Prvo Sunce
Matlactili. Trajanje: 4008 godina. U to su doba ivjeli divovi i jeli kukuruz. Voda je unitila
Sunce. Ta se pojava zvala Apachiohualiztli (Poplava-Potop), neprestana kia. Ljudi su se
pretvorili u ribe. Neki kau da je samo jedan par, Nene i Tata, uspio pobjei zatien starim
drvetom koje je ivjelo blizu vode. Drugi govore da se sedam parova sakrilo u peini dok se
vode nisu spustile. Oni su iznova naselili Zemlju i za svoje narode bili bogovi. Ovim je
razdobljem vladala boica Chalchiuhtlicue ("Ona sa suknjom od zada"), ena Tlaloca.
Drugo Sunce
Ehecatl. Trajanje: 4010 godina. Tadanji su itelji jeli divlje voe Acotzin-tli. Ehecatl, bog
vjetra, unitio je Sunce, a ovjek se pretvorio u majmuna i penjao po drveu kako bi preivio.
To se dogodilo u godini Jedan Pas (Ce Itzcuintli). Jedan mukarac i jedna ena stajali su na
kamenu i spasili
Maurice Cotterell u Meksiku 4
se od unitenja. Ovo se vrijeme naziva zlatnim dobom i njime je vladao bog vjetra.
Tree Sunce
Tleyquiyahuillo. Trajanje: 4081 godina. Ljudi, potomci para spaenog iz drugog Sunca, jeli su
voe Tzincoacoc. Vatra je unitila svijet na dan Chicunahui Ollin. Ovo je razdoblje dobilo
naziv Tzonchichiltic ("Crvena glava") i njime je vladao bog vatre.

 etvrto Sunce
Tzontlilac. Zapoelo je prije 5026 godina. Ovo razdoblje u kojem je osnovana Tula naziva se
Tzontlilac (Crna kosa). Ljudi su umirali od gladi nakon kia krvi i vatre.
Ovo izvjee nabraja razdoblja drugaijim redoslijedom, to ukazuje da su meu kasnijim
Aztekima postojale nejasnoe o pravom stanju stvari. Cotterell gaje odluio upotrijebiti u
daljnjim istraivanjima, jer je djelovalo pouzdanije. Razmiljajui o izvjeu, posebno o ulozi
boice Chalchiuhtlicue ("One sa suknjom od zada"), prisjetio se Poklopca iz Palenque. Je li
moda boica Chalchiuhtlicue ili njen majanski ekvivalent(16), prikazana u sreditu
Poklopca? Nitko nikada nije taj lik promatrao kao enu. Sada, inilo se da u potpunosti
odgovara toj pretpostavci. Opisi boice navode daje, osim stoje nosila suknju od zada, imala i
ogrlicu od zada s koje je visio zlatni medaljon. Takoer se govorilo da boica u svojoj desnoj
ruci dri okrugli ljiljanov list, dok joj iz nogu tee voda. Svi ti detalji nalazili su se na
Poklopcu (sl.21). Na njemu moemo vidjeti lik ene razmaknutih nogu, kao da raa. U ruci
dri neto nalik na list, dok nogama stoji u potoku vode. Oko vrata je imala zrnca ogrlice i
medaljon. Cotterell vie nije sumnjao: ovo nije bio prikaz svemirca niti mukarca koji okrenut
leima pada u zagrobni svijet - ovo je bila boica Chalchiuhtlicue!
Siguran u ispravnost zakljuka, zapoeo je sa sustavnim pretraivanjem Poklopca, traei
crtee drugih bogova. Prvi i najuoljiviji bio je Ehecatl - bog vjetra i prvoroeni bog. Kao
aspekt Quetzalcoatl ("pernate zmije"), koju su Maye poznavali kao Kukulcan, Ehecatla su
obino prikazivali u obliku ptice dugog repa. Ako pogledamo Poklopac, jasno je da lik na
vrhu predstavlja upravo takvu pticu, Quetzal, ije su zeleno perje Maye i Azteki visoko
cijenili
(sl.22).
U poetku je bilo teko pronai preostala dva boga iz ostalih razdoblja: ta je zagonetka
zahtijevala dodatni trud. A onda mu je konano postalo jasno;
PROROANSTVO MAYA
Maurice Cotterell u Meksiku 4

Slika 21.
Chalchiuhtlicue, boica vode
Poklopac treba pogledati iz drugog kuta! Preokrenuvi ga odmah je uoio ono to je traio.
Najprije je pronaao Chaaca, boga kie, majanski ekvivalent aztekom Tlalocu. Moglo ga se
vidjeti na dnu Poklopca, prikazanog sa Tst, poput surle dugih zuba (sl.23).
Ispod ili iznad njega (ovisno s koje strane promatramo Poklopac) nalazio se bog Tonatiuh,
prikazan kao i na aztekom kamenom kalendaru, s isplaenim jezikom, simbolom davanja
ivota. Vana je razlika daje azteki Tonatiuh bio prikazan sa svim zubima u ustima, dok je
ovom bogu manjkala veina zuba. Izgledalo je da ih je istroio, stoje ukazivalo na kraj
njegovog razdoblja (si.24).

Izmeu likova Chalchiuhtlicue i Ehecatla nalazio se oblik koji prikazuje Drvo ivota ili
Drvo dojenja. A u njegovom sreditu kri. Cotterell je bio uvjeren da kri predstavlja Sunce,
opisano istim simbolom u mnogim drugim svjetskim kulturama.

Slika 23.
Tlaloc, bog nebeske vatre i kie
Otkriem slika bogova uklesanih na Poklopcu, Cotterell je zavrio prvu razinu deifriranja.
Poklopac iz Palenque imao je dvojaku prirodu. S jedne strane sluio je kao pokrov Pacalovog
groba i bio posveen jednom ovjeku, ali s druge strane, u svojim slikama je skrivao
univerzalni sadraj. On je knjiga simbola izraena za itanje. I ne samo to. Poklopac je bio
kulturni i povijesni dokument. Njegovi crtei zabiljeili su prola razdoblja i za Maye imali
slino znaenje kao kameni kalendar za Azteke. Na njemu su opisani povijesni dogaaji,
mitovi i objanjenja svete knjige stvaranja, Popol Vuha. Cotterell je odavno znao za
postojanje ove svete knjige Quiche Maya, koju je, kao to smo vidjeli, prvi puta na
francuskom objavio Brasseur de Bourbourg 1861. godine. Cotterell je proitao prvu reenicu
iz esto listanog engleskog prijevoda:
Popol Vuh, kako se naziva, vie se ne moe vidjeti... izvorna knjiga, davno napisana, nekada
je postojala, no sada je skrivena i od tragaoca i od mislioca...

Slika 22.
Ehecatl, bog vjetra
Slika 24.
Tonatiuh, bog Sunca
PROROANSTVO MAYA
Slika 25.
Kri Sunca
izmeu
Ehecatla i
Chalchiuhtlicue
Razmiljajui o ovim rijeima javila se misao da autor moda govorio doslovno. Moda je
postojala skrivena verzija knjige, spremljena na mjesto koje nitko nee moi pronai. Ili nee
znati protumaiti stoje pronaao. Sam naziv "Popol Vuh" znai "Knjiga savjeta"(17) i u
njenim bajkovitim priama o raanju ovjeanstva i djelima junaka, kao to su blizanci
Xbalanque i Huahpu, postoji ozbiljna svrha. Nema sumnje daje ono to o toj knjizi danas
itamo, posebno u prijevodima, tek povrno tumaenje visokog ezoterijskog umjetnikog
djela. Ispod poezije nalazi se skriven dublji smisao, mitologijom oba-vijena pria izmeu
redaka o katastrofama. Cotterell se zapitao, nije li sam Poklopac iz Palenque izvorni Popol

Vuh, onaj koji je nestao "skriven od traga-oca i mislioca". Bio je uvjeren da se Poklopac
sastoji od vie razina znanja. Deifrirati ove razine postalo je njegovom opsesijom. Ali prvo je
morao pronai klju.
Maurice Cotterell u Meksiku 4 Slojevi kralja Paala
Cotterell je u Palenque bio privuen brojevima vezanim uz ciklus Sunevih pjega, a
posebno brojem od 1.366.040 dana. No, posjeta drevnom gradu odvukla mu je panju u
sasvim drugaijem pravcu. Na povratku u Englesku, njegovi snovi nisu bili ispunjeni
hijeroglifima vezanim uz roenje Venere i brojem 1.366.560, ve sablasnim grobom na dnu
stepenita. U mislima se vraao Poklopcu i njegovim neobinim ukrasima. Bio je uvjeren da
sadre neko dublje znaenje, poruku zapeaenu i namijenjenu buduim generacijama.
Naravno, ve je ranije povezao glavni lik Poklopca s prelaenjem Sunevih razdoblja i nije
sumnjao u ispravnost takvog tumaenja. No, progonio gaje osjeaj da se nalazi tek na poetku
otkrivanja tajne, da postoje dublja, ezoterijska objanjenja Poklopca. Pomalo oajan, skrenuo
je pozornost sa sredinjih motiva na okolno rubno podruje. I tamo se nalazila neka vrsta
ifre.
Oko rubova poklopca protezala se neobina bordura, sastavljena od raznolikih prikaza.
Neke je prepoznao kao simbole Sunca, Mjeseca, planeta i zvijea. Meu njima je bilo i
ljudskih lica. Sasvim sigurno s nekim razlogom. Cotterell je bio uvjeren - i rub krije svoju
poruku. Ako paljivije promotrimo sve rubove Poklopca, uoit emo da nedostaju dva ugla.
(si 26). Oteenje poklopca nigdje nije zabiljeeno, niti netko spominje da "su uglovi otkinuti.
Sto-,ga se moglo zakljuiti da su vjerojatno bili odlomljeni ve u trenutku kada je Poklopac
postavljen u kriptu. Ili je moda tako izraen. U svakom sluaju neobina situacija, jer se
Poklopac doimao apsolutno savrenim. Je li mogue da su Maye pokrili sarkofag svog
najznaajnijeg kralja poklopcem koji je sluajno oteen? tovie, je li vjerojatno da se ista
nezgoda mogla dogoditi na dva ugla? inilo se vjerojatnijim da su uglovi namjerno
odlomljeni kao dio zamiljenog plana. Pitanje je bilo, kakvog?
Cotterell je poeo uviati da je tvorac poklopca (vjerojatno sam Pacal) volio zagonetke i
uivao poigravajui se elementima crtea meusobno ih isprepliui. Je li isto uinio i s
rubovima? Jesu li rubovi odlomljeni s namjerom privlaenja pozornosti na neto drugo?
Ukratko, je li postojala skrivena poruka?
Maye su vjerovali da je mikrokozmos tek dio makrokozmosa, a svaki pojedinac preslika
ina Stvaranja. Ova se ideja proiruje na Jastvo tako da svakog pojedinca moemo promatrati
kao sastavni dio jedinstva, to dovodi do dualistike percepcije "Ja sam ti" i "Ti si ja". Uoio
je da ovo vjerovanje saeto u njihovom panteonu bogova predstavlja suprotstavljene snage
prirode. Priroda fizikog svijeta i ovjeanstva ostvaruje se kroz komplementarnu
w
PROROANSTVO MAYA
Slika 26.
Rubovi Poklopca
dualnost, kao dan i no, roenje i smrt. Suprotnosti se isprepliu i nadopunjuju. Tako no
neumoljivo postaje dan i dan jednom mora postati no. Jednako tako, roenje vodi ka smrti, a

smrt ka roenju. Dobro e vremenom postati zlo (zbog pretjerivanja) jednako sigurno kao to
e zlo postati dobro (kao posljedica averzije prema bolu i patnji).
Ovakav uvid u psihu Maya Cotterellu je omoguio pronalaenje novog kljua u postupku
deifriranja. Jer, ako sam ja ti, a ti ija, ukoliko no postaje dan a dan postaje no, onda i
uglovi koji nedostaju ustvari negdje postoje. Moda ih ne vidimo jer ne gledamo na pravi
nain. to ako postoji jednostavna poruka: "Nadopuni uglove i pronai e neto drugo."
Ako promatramo rub s desne strane, moemo vidjeti da bi se odlomljeni kod na vrhu trebao
sastojati od pet velikih toaka povezanih malim tokama, nalik na kri u obliku slova X.
(si.27) Daje tome tako potvruje pojavljivanje istog simbola malo' nie na rubu. Izgleda da
poruka glasi - simbol je potrebno dovriti. No jo uvijek ostaje pitanje kako? Promatrajui
grafiki prikaz Poklopca i njegovog ruba, Cotterel je naslutio da bi se uglovi trebali dopuniti
ako na poklopac poloimo njegovu kopiju, po principu slike u ogledalu. Kopija bi
nadomjestila onaj dio slagalice koji nedostaje. Stoga je nainio dvije folije, kopije Poklopca i
stavio ih jednu na drugu. Njihovim pomicanjem uspio je uskladiti uglove tako da odlomljeni
simbol podsjea na ranije uoeni simbol sa sredine ruba. Zatim je pregledao ostatak ruba i
zapanjio se kako cjelina poinje
Maurice Cotterell u Meksiku 4
dobijati smisao. Ono to je prije podsjealo na kaotine slike, nadopunjeno svojim "odrazom
u ogledalu", polovicom koja je nedostajala, poprimilo je sasvim drugaiji smisao. Tek sada se
moglo vidjeti to slike uistinu predstavljaju. Krenuvi na suprotni rub, Cotterell je ponovio
postupak. Ponovno ga je otkrie iznenadilo. Naizgled beznaajni glifovi odjednom su oivjeli.
Umjesto s teko uoljivim i nerazumljivim polu-likovima, Cotterell se suoio s jasnim
crteima iz mitologije Maya. Najuoljiviji je bio lik zmaja, simbol plodnosti, jasno nacrtan na
lijevom rubu (sl.28). Zmaj je imao lice jaguara i oba lica su se suptilno stapala. Nie niz rub
nalazi se prikaz majmuna ruku ispruenih iznad glave, kao da visi s drveta. Ispod majmuna
smjetena je stilizirana zmijska glava, vjerojatno simbol pernate zmije, boga Quetzalcoatla.
Sastavljen u cjelinu, uzorak je neobino podsjeao na priu o Stvaranju iz Popol Vuha.
Azteki i Maye su vjerovali u postojanje etiri svijeta prije ovog naeg. Za njihova trajanja
bogovi su oblikovali razliite rase ljudi; prvo od gline, a zatim od drva. Prve rase nisu ispunile
primarnu zadau ovjeanstva; obraivati zemlju, moliti se bogovima i dobavljati im rtve.
Stoga su ih bogovi unitili i sauvali tek nekoliko pojedinaca. Tijekom posljednjeg unitenja
preivjeli su pretvoreni u majmune, koji su visei s drvea izbjegli razaranje. Tako su i Maye,
poput modernih darwinista vjerovali da je rasa majmuna prethodila stvaranju modernog
ovjeanstva. Odnosi li se prikaz viseeg majmuna na ,rubu Poklopca na ovu epizodu iz
Popol Vuha? Cotterell je poeo u to vjerovati.
Slika 27.
Slomljeni uglovi mogu se preklopiti
Obrativi pozornost na donji rub Poklopca, pronaao je istom tehnikom preklopljenih slika
neto drugo. Na sredini ovog ruba nalazi se ljudski lik s

Maurice Cotterell u Meksiku 4

PROROANSTVO MAYA

neobinom "bananom" na nosu. Kako bi odstranio bananu bilo je potrebno prisloniti dva nosa
jedan uz drugi (si. 29 i 30).
Ako sada pogledamo veliku sliku na Poklopcu vidimo da se slina banana nalazi i na nosu
sredinjeg lika (si. 31) to bi se dogodilo kada bi i ovdje primijenio princip ogledala? Paljivo
je onglirao i okretao slike sve dok se nisu preklopile, okrenute jedna prema drugoj. Njihovim
spajanjem banana je nestala. Koliko god nevjerojatno zvualo, nastala je nova, znaajna slika.
Odjednom se moglo nazrijeti leteeg imia na mjestu gdje se sastaju dva lica (Slika 23.B).
Ustvari, tamo su se nalazile dvije slike imia; jedan je letio licem prema promatrau, a drugi
je prikazan s lea, kako odlijee.
Slika 28.
Otkrivanje tajnih glifova na rubu

Slika 29.
Rub
noseva
"banana "
Cotterell je znao daje bog imi imao istaknutu ulogu u mitologiji mnogih meksikih
kultura, izmeu ostalih i u kulturi Monte Albana. Kada je posjetio Antropoloki Muzej u
Mexico Citvju, posebno ga se dojmila slika ovog boga izraena od 25 komadia zada.
Izgledalo je kao da imi, u tihom letu kroz no, predstavlja smrt. U Popol Vuhu, dva
najznaajnija lika su junaci blizanci Hunahpu i Xbalanque. Njihov zadatak je bio pokoriti zle
gospodare podzemnog svijeta. U prii, imi ubojica, Camazotz, otrgne glavu Hunahpua koju
zamijene tikvom.'17' Kasnije je, razliitim trikovima njegove brae, glava vraena i arolijom
privrena natrag na tijelo. Stoga Cotterell nije smatrao sluajnou to se slika imia
pojavila na Poklopcu.
Druga sloena slika otkrivena na Poklopcu prikazivala je jaguara. Maye smatraju da jaguar
predstavlja peto razdoblje stvaranja. Cotterell je sliku otkrio kada je postavio foliju sredinje
rubne slike od pet toaka preko isto takvog motiva. Jaguar ima istaknuto mjesto u umjetnosti
Maya i Olmeka. Stoga zaPROROANSTVO MAYA
Maurice Cotterell u Meksiku 4

panjuje da se simbol petog razdoblja otkriva preko uzorka od pet toaka (Slika 24. B). Ranije,
Cotterella je zbunjivalo zato Poklopac prikazuje samo etiri boga iz prethodnih razdoblja,
dok se na aztekom kamenom kalendaru nalazilo njih pet. Sada je znao zato: vjeti Maye
sakrili su petog boga nemarnom oku sluajnog promatraa.

Ne koristei kopije, ponovno je paljivo pregledao Poklopac. Bilo mu je jasno da motiv

kria koji se nalazi iznad leeeg lika predstavlj a Sunce. Koritenje kria kao simbola Sunca
univerzalno je u cijelome svijetu i ukazuje na veliku starost tog znaka. Meutim, simbol je
imao i drugo znaenje. On predsta- -vlja drvo Ceiba, majansku verziju univerzalnog drveta
ivota koje umjesto plodova nosi 400.000 bradavica. Drugim rijeima, ono predstavlja Drvo
stvaranja iz kojeg hranu crpi svaki oblik ivota. Neke od tih bradavica prikazane su na kriu
Poklopca kao klinovi na drveru. Jo je zanimljivije da Sunce-kri po sebi ima crtee petlji.
Jesu li oni simbolizirali magnetske petlje na Suncu iz kojih nastaju suneve pjege? Ako je
tako, kako su Maye mogli znati za postojanje takvog fenomena? To su bila pitanja bez
odgovora.
Nastavljajui s tehnikom preklapanja, Cotterell je na Poklopcu uspio pronai preko stotinu
slika i pria vezanih uz mitologiju Maya. Radi li se ovdje o bujnoj mati zanesenjaka ili one
zaista postoje? Sam Cotterell nije sumnjao u njihovo postojanje. Ipak, odluio je potraiti
miljenje strunjaka.
Akademsko gunanje
Muzej ovjeanstva je graevina za ije postojanje zna malo ljudi, ukljuujui i stanovnike
Londona. Skrivena u pokrajnjoj ulici iza Piccadillva vie izgleda kao staromodni politehniki
koled ili neka dvorana nego odjel
nosevi
Slika 30. Sastavljeni "banana "

Slika 31.
Sredinji lik na Poklopcu s "bananom"
na nosu
Britanskog Muzeja. Iako je u cjelosti prostran, ipak najvie panje posjetitelja privlai velika
dvorana, izgledom nalik na klub gentlemana ili londonsko prebivalite nekog provincijskog
bogataa. Nasuprot glavnog ulaza nalazi se veliko stubite uz koje, sa svake strane, stoje
ogromni gipsani odljevi kipova Maya. Iznad njih, na katu, udomljena je glavna zbirka. Radi
se o irokom rasponu etnografskih rukotvorina, od Mauia Uskrnjih otoka sa svojim
neobinim ustima i slijepim oima, do afrikih maski i polinezijskih kopalja. Iako je vidljiva
briga muzeja za multikulturalne vrijednosti, teko je rei zato su neke rukotvorine osuene
na boravak u ovoj zgradi, a ne u mnogo poznatijem i posjee-nijem Britanskom Muzeju. Do
nedavno, tonije do listopada 1994., u Britanskom muzeju se nisu mogli nai izloci iz
Amerike, osim ogromnog totemskog stupa. Ovaj nedostatak je sada ispravljen otvaranjem
nove Meksike Galerije, ali se dogaalo da amerike starine velike vrijednosti nikada nisu
izloene u Britanskom Muzeju. Samo su rijetki upueni znali da ih treba potraiti u politiki
korektnijem Muzeju ovjeanstva. Ima tu i dobrih strana. U sobama i galerijama Muzeja
ovjeanstva ne morate se gurati s velikim brojem turista i obilazak nalikuje ulasku u neiji
privatni svijet; kao da ulazite u tuu kuu koja je samo nominalno otvorena za javnost.
T

PROROANSTVO MAYA
Svaki veliki londonski muzej ima dvosrtruku funkciju: kao izlobeni prostor koji javnosti
omoguava i kao akademsko tijelo koje obavlja istraivanja i uva znanje. Osim vojske
zijevajuih straara koji stoje ili sjede u svakoj od soba dostupnih javnosti, u muzejima se
zapoljava veliki broj uenjaka. U Britanskom Muzeju postoje itavi odjeli koji skriveni iza
vrata od mahagonija zauzimaju velike dijelove zgrade. Osoblje odjela ima na raspolaganju
knjinice i opremu za istraivanja nedostupnu obinim smrtnicima, ali uvjeti muzejske
povelje im nalau pruanje pomoi i savjeta, ako se to od njih zatrai. Svatko ima pravo
slobodno zatraiti propusnicu u glasovitu itaonicu Britanskog Muzeja i svatko ima pravo
stupiti u kontakt sa zaposlenima, pismom, telefonom ili osobno i zamoliti ih za informacije.
Dok sam radio na knjizi "Tajna Oriona" ponekad sam suraivao s egiptolozima iz Britanskog
Muzeja. Uvijek su bili utivi i usluni. To ne znai da su se uvijek slagali s nama, ali barem su
bili voljni razgovarati. Stoga sam bio iznenaen kada sam uo kako je doekan Maurice
Cotterell. Ne samo da njegove ideje nisu naile na razumijevanje, ve je jedva ugovorio
sastanak u Muzeju ovjeanstva. U listopadu 1992. telefonirao je i zamolio sastanak s
asistentom-uvarom Muzeja. Ve je pokuao ostvariti kontakt pismom, ali nije dobio odgovor.
Kada je uspostavio telefonsku vezu, odbijen je bez oklijevanja. Ali, to ga nije zaplailo.
Stupio je u kontakt s Meksikom ambasadom u Londonu i razgovarao s njihovim kulturnim
ataeom, gospodinom Ortezom. Zaintrigirani atae naslutio je vrijednost Cotterellovog rada,
ali je odbijen i njegov zahtjev da Cotterell bude primljen na razgovor. Muzej se ispriao zbog
prezauzetosti osoblja. Dva mjeseca kasnije Cotterell je osobno posjetio gospodina Orteza.
Ovoga puta su bili bolje sree: asistentica u muzeju je nevoljko pristala posvetiti im 10 minuta
svog vremena. Cotterell je opijeno jurio Londonom, kao da mu je odobren prijem kod
kraljice. Naalost, pokazalo se da samo gubi vrijeme. Asistentica ga je jedva saluala i osorno
uputila na knjige mjerodavnih autoriteta.
Glavna zamjerka njegovim teorijama bila je da Maye nisu imale na raspolaganju folije
kopija, pa sve to je ovim nainom otkrio pada u vodu. Na prvi pogled argument se nije
moglo osporiti. Naravno da Maye nisu imale folije kopija Poklopca s kojima bi se poigravali
kao stoje to inio Cotterell. No, jesu li im zaista bili potrebni? Moda je postojalo neko drugo
objanjenje. Da je imao vremena za raspravu, Cotterell se mogao pozvati na Popol Vuh u
kojem pie:
...i kraljevi su znali hoe li biti rata, i sve im je bilo jasno pred oima; vidjeli su hoe li biti
umiranja, ili gladi, hoe li biti sukoba...
Maurice Cotterell u Meksiku 4
Popol Vuh je bila knjiga prolosti, sadanjosti i budunosti. Takoer je sadravala znakovite
aluzije o nadmonoj inteligenciji kojom su bili obdareni oevi utemeljitelji:
...oni su sve vidjeli, i mogli su vidjeti daleko, mogli su znati sve to postoji na svijetu. Kada su
gledali, odmah su vidjeli sve oko sebe i razmiljali o nebeskom luku i o okruglom licu
Zemlje. Stvari skrivene (u daljini) su vidjeli, a da se nisu morali prethodno pomicati;
odjednom su vidjeli svijet.... Velika je bila njihova mudrost.
to se tie Cotterella, Mavama nisu bile potrebne folije. Njihovi rukopisi i njihovo
nadmono znanje o astronomiji, arhitekturi i znanosti bili su dovoljan dokaz. Iako nije tono
znao kako su doli do visoko razvijenih prostornih sposobnosti, osjeao je da dokazi postoje i

lee pred njim, u slikama deifriranim s Poklopca. Maye su sigurno bili mnogo napredniji od
svojih susjeda, jer su gotovo jedini meu indijanskim plemenima Amerike imali pisani jezik.
Samo su oni koristili kalendar dugoronog brojanja, koji je svojom sloenou daleko
nadmaivao kalendare Azteka, Tolteka, ili bilo koje druge pretkolumbovske civilizacije. Svoje
gradove i hramove gradili su s umjetnikim darom kakvog pripisujemo visokim kulturama.
Maye su, ili njihovi preci, zasluni za prvo uzgajanje kukuruza. Sva ova postignua ukazuju
na izuzetnu inteligenciju, barem meu njihovom elitom.
Razmiljajui na ovaj nain Cotterell je shvatio kako su Maye mogli stvoriti sloen crte na
Poklopcu bez modernog izuma kopija. Zapadnjako obrazovanje ima svoje dobre strane, ali i
slabosti. To se najbolje primijeti u nainu na koji koristimo um. Nekada su ljudi lakoom uili
duge epske pjesme i recitirali ih. Danas, prosjeno obrazovan i sposoban ovjek vrlo teko
zapamti nekoliko stihova iz Shakespearea. Iako je uenje napamet na zapadu izilo iz mode, u
mnogim zemljama u razvoju znanje se jo uvijek prenosi na ovaj nain. Na primjer, u
islamskim zemljama smatra se normalnim da djeca naue napamet Kuran u cjelosti. Rimljani
su razvijali pamenje kombinirajui ga s vizualizacijom. Kada je govornik trebao odrati
sloen govor, on se nije oslanjao samo na inspiraciju koja bi ga obdarila potrebnim rijeima.
Umjesto toga organizirao je misli vizualizirajui neko poznato mjesto, naprimjer kazalite.
Zatim bi u mati, na razliita mjesta u kazalitu, postavio misaone simbole koji su
predstavljali teme rasprave. Dok je drao govor u svijesti je odravao viziju kazalita, kretao
se po njemu, dolazio do misaonih simbola i predavao o temama koje je svaki od njih
predstavljao.
PROROANSTVO MAYA
Ova metoda razvijanja misli bila je popularna i u vrijeme renesanse, a danas ju koriste
profesionalni maioniari. Potrebno je razviti matu kako bi metoda djelovala, odnosno moi
jasno razmiljati u slikama. To nije tako teko kao to se ini. Rije je o prirodnoj sposobnosti
svakog ljudskih bia. Meutim, ona zahtjeva odreenu mentalnu snagu potrebnu za
odravanje vizije. Mogue je, dakle, da se tvorac Poklopca posluio okom uma, umjesto
pomicanja fizikih kopija i presvlaka. Sloeni crtei nastali su u viziji razvijene svijesti.
Cotterell u muzeju nije stigao objasniti svoju teoriju. Bez odugovlaenja pokazali su mu
vrata. Ostao je osupnut stavom asistentice koja je odluno odbila napisati pismo preporuke
meksikim arheolozima. Jer, Cotterell se planirao vratiti u Meksiko. Ali zastoje tako izravno i
neugodno odbijen u Londonu? Zbog ega je upravo ova tema izazivala estoku provalu
gnjeva? Jesu li uvijek bili tako grubi prema strancima, ili je razlog to stranac predlae neto
novo.
Na alost, Cotterell e uskoro shvatiti da asistentica nije usamljena u takvom stavu. I drugi
su arheolozi nastupali jednako neprijateljski. Odlu*# je stoga, sam izvriti pripreme i
ugovoriti potrebne sastanke za vrijeme svog boravka u Meksiku. Njegova posljedna posjeta
Meksiku bila je izlet. Uio je o Mavama i upoznao piramidu-grob u Palenquei. Ovoga puta
vraa se pokazati vlastite materijale i spoznaje. Poela mu se sviati ideja da otkria o
Poklopcu iz Palenque objavi u zemlji njegova porijekla.
Meksiki doruak
Sve je zapoelo kao obian dan u veljai u Mexico Citvju. Bulevarima su tutnjali
automobili, uobiajena guva prodavaa, prosjaka i dnevnih putnika tekla je ulicama. Rijedak

oneien zrak oteavao je disanje. Ukratko, sve se odvijalo normalno u najveoj metropoli na
Zemlji, izgraenoj na ruevinama aztekog glavnog grada, Tenochtitlana. U jednom od
bogatijih predgraa ovog velikog grada, bliska prijateljica predsjednikove supruge povukla je
zastore i ukljuila televiziju. U studiju na drugom kraju grada dvije najavljivaice su se
vrpoljila, ekajui nastavak emisije nakon prekida za reklame. Obje su ene bile tridesetih
godna, paljivo odjevene i naminkane, poput bilo koje europske ili amerike TV-domaice.
No, na njihovim licima se, ispod maske modernog svijeta, nazirala patnjom ispunjena povijest
njihove zemlje. Starija je bila panjolskog porijekla. S desne strane se nalazila njena
pomonica, prevoditelj.
Maurice Cotterell u Meksiku 4
Bila je jednako lijepa, ali sa nezamjenjivim crtama lica Maya Indijanke. U sreditu njihove
panje bio je gost dana, Maurice Cotterell. On je trebao govoriti o svojim otkriima.
Maurice je sa sobom ponio veliki fascikl biljeaka i folije kamene ploe formata A4. Praen
budnim okom kamere i vidno uzbuenim pogledom djevojaka, poeo je tumaiti Poklopac
kao saeti oblik enciklopedije drevnog znanja Maya. Slaui folije jednu uz drugu, otkrio im
je slike skrivene na rubovima kamene ploe: tigra, majanske verzije zvijea Velikog
Medvjeda i stiliziranog psa, planete Venere kao veernje zvijezde. Kada je folije stavio jednu
povrh druge, pojavile su se druge slike, imi-bog smrti i Quetzalcoatl, pernata zmija.
Magijsku predstavu je zavrio ustvrdivi da su Maye bili vrlo inteligentan narod i da su oito
isklesali kamenu plou kao nain uvanja znanja za budunost. Nadao se da e meksiki
arheolozi nastaviti s ovim radom, jer je vjerovao da je konano pronaao klju tajne Maya i
toan odgovor na pitanje
zato su nestali.
Nakon samo nekoliko minuta programa telefonska centrala TV-stanice bila je zaguena.
Izgledalo je kao da pola Mexito Cityja gleda emisiju i po prvi puta slua teoriju zatakanu od
strane britanskih arheologa. Meu pozivima bio je i onaj prijateljice prve dame, supruge
ministra Kabineta. Obje dame su bile lanice prestinog dobrovoljnog kulturnog drutva
Mexico Cityja koje je upravo tih dana trebalo odrati svoj redoviti sastanak. Zamolile su
Mauricea da ih posjeti i izloi svoja otkria ostalim lanicama drutva. Dva dana kasnije,
naao se u slubenoj vladinoj zgradi stojei pred publikom od 40 gospoa, supruga veine
vladinih ministara. Kako nisu imali projektor, morao je folije drati ispred bijele pozadine dok
je objanjavao svoje teorije. Iako je soba bila puna i iz zadnjih redova nije bilo mogue vidjeti
to se zbiva, nitko se nije bunio. Mnoge su gospoe ve vidjele TV-intervju. Njima je
uzbudljiva bila ve sama ideja o tako velikom otkriu vezanom uz jedno od najcjenjenijih
ostataka prolosti njihovog naroda i potpuno otvoreno su o tome govorile. Neke su gospoe
plakale; druge su ljubile Cotterella proglaavajui ga reinkarnacijom Paala. Sve su mu eljele
stisnuti ruku i glasno su nudile pomo. Prva dama je, gestom koja je izmamila pljesak,
podarila medalju sa utom trakom -najvilju ast koju dodjeljuje Drutvo. Obeala je i da e
dogovoriti sastanke s nekim vrhunskim meksikim arheolozima. Budui je to bio jedan od
glavnih razloga njegovog dolaska u Meksiko, Cotterell je bio iskreno zahvalan. Ali
istovremeno i zabrinut, pouen bolnim iskustvima u Muzeju ovjeanstva. Hoe li ovaj puta
biti drugaije? Iako je oprva dama bila tako ljubazna, morao je priznati da predznaci nisu bili
dobri.

PROROANSTVO MAYA
Sastanak s inkvizicijom
Nakon katastrofalnog sastanka u Muzeju ovjeanstva, Cotterell je znao da u promoviranju
svojih teorija ne moe oekivati pomo profesionalnih arheologa. Svejedno, bilo je vano s
njima raspravljati. I ne samo to. Trebala mu je inteligentna povratna informacija o uklapanju
njegovih ideja u ope prihvaeno miljenje o Mavama. Stoga je eljno oekivao susret s
meksikim akademicima. Kada je stigao u Mexico City bezuspjeno je pokuavao susresti
direktora Templo Mayor muzeja, koji tada nije bio u zemlji. Nakon TV-emisije i objavljivanja
lanaka o Cotterellovom radu u novinama, direktor se naglo vratio i sastanak je dogovoren.
Ako je sastanak u Muzeju ovjeanstva bio leden, ovaj je bio vatren. Pokazalo se da je
direktor ovjek pedesetih godina, zdepast, a njegova panjolska vanjtina davala mu je izgled
konkvistadora. Nije dobro govorio engleski, to ga nije smetalo jer je ve unaprijed odluio da
su Cotterellove teorije o Poklopcu iz Palenque krivovjerne. Zajapuren i zapjenjen zgrabio je
jednu foliju i pokuao ju potrgati. Kada mu nije uspjelo jo se vie razljutio i dosk>?o je
izbacio Cotterella na ulicu. To je bila predstava s namjerom. Pokazati prezir ustanove prema
pridolici koji se usudio prei Atlantik i izazvati domau ekipu na njihovom terenu. Opet je
Cotterell imao osjeaj da i nehotice gazi po zabranjenom podruju. Sada je znao kako su se
osjeale drevne Maye kada je biskup Landa njihove svete knjige pretvorio u lomau. Neke
stvari u Meksiku se izgleda ne mijenjaju.
Cotterell je imao i sastanak s dvojicom lanova osoblja Antropolokog muzeja ekvivalenta londonskom Muzeju ovjeanstva. Radilo se o mlaim arheolozima, mukarcu i
eni tridesetih godina. Bili su vrlo ljubazni, ponudili mu da sjedne i paljivo ga sluali oko tri
sata, dok je korak po korak objanjavao deifriranje Poklopca iz Palenque i njegovu
povezanost s ciklusom Sunevih pjega. Cotterell se pitao nije li njihova pozitivna reakcija
moda izravna uputa same prve dame.
Vratio se u svoju hotelsku sobu i pripremao za spavanje kada se neto pojavilo ispod
vrata.Bila je to podsjetnica nekog Miguela, direktora Poljoprivrednog koleda Maya. Sasvim
neobina situacija i Cotterell je posumnjao na provokaciju. Prvo, telefonski broj na karti bio je
prekrien i na poleini je dopisan novi broj. Drugo, zato bi karta bila izruena na tako udan
nain? Bilo bi jednostavnije telefonirati. U napisanoj poruci on, Miguel, pie da je vidio
emisiju na TV i eli osobno upoznati Mauricea i razgovarati o njegovim idejama. Dogovcrili
su sastanak slijedeeg jutra, u subotu. Taj je sastanak
Maurice Cotterell u Meksiku 4
trebao biti kratak. Naime, ve je ranije, preko lokalnih novina "Nova Dadis", Cotterell
dogovorio intervju s arheologom u nezavisnom Museum del Car-men.
Miguel je imao ezdeset godina, bio je ustar i prodornih oiju. Pratio ga je mladi od
dvadesetak godina koji se predstavio kao njegov sin, no, inilo se vjerojatnijim da je bio unuk.
Cotterell je ponovo imao nelagodan osjeaj da neto nije u redu. Teko je rei zato je
reagirao tako udno, moda zbog naina na koji je sklopljeno poznanstvo. Miguel je izgledao
vie kao Castane-din don Juan nego kao direktor Instituta. No, moda je i bio. U svakom
sluaju, sastanak je proao u prijateljskom raspoloenju. Cotterell je objasnio svoje teorije, a
sluatelj pozorno pratio svaku rije. Konano je razgovarao s nekim tko zna i razumije o emu

pria kada spominje vremenske cikluse i ulogu Sunevih pjega. Miguel je postavljao
inteligentna pitanja, ne sumnjajui u vrijednost kopija. elio je znati smatra li Cotterell da su
ciklusi Sunca povezani s idejama Maya o rotiranju usjeva. Zato su koristili cikluse od
144.000, 7200 i 360 dana za svoje usjeve? Cotterell nije mogao potvrdno odgovoriti, ali je
obeao da e to prouiti i nazvati ga za nekoliko dana. Ve slijedeeg dana nazvao je
telefonske brojeve sa kartice, no nitko nije uo za njegovog posjetitelja iz Poljoprivrednog
koleda Maya. Kasnije je pisao na adresu sa posjetnice. Opet bezuspjeno. Miguel je nestao
jednako tajnovito kao to se i pojavio. Kasnije toga dana, Cotterell je otiao u Museum del
Carmen gdje se susreo s dr Yolotos Gonzales, koja je, kao i asistentica u Engleskoj bila pred
umirovljenjem. Za razliku od neprijateljski raspoloenog gospodina iz Templo Mayor Muzeja,
doktorica je bila zainteresirana za materijal. Sloila se da je Maurice deifriranjem Poklopca
definitivno pronaao neto vano. Bila je uvjerena daje rad vrijedan daljnjih istraivanja, ali
gaje upozorila na prepreke. Moe oekivati suprotstavljanje arheolokog kruga, tijela koje od
vremena diktatora Porfiria Diaza ima ogroman utjecaj na dogaaje u Meksiku. Cotte-rellu nije
bilo u potpunosti jasno ovo upozorenje i nastavio je promociju svojih otkria. Posjetio je dvije
vodee meksike banke i nekoliko izdavaa koji su pokazali zanimanje za njegov rad
objavljen u tisku. Obje skupine su izrazile izuzetnu podrku i garantirale objavljivanje djela, u
privatnoj distribuciji za tovane klijente banke ili kao komercijalni projekt za iru javnost.
Preostalo je samo potpisati ugovor.
Prije povratka u Englesku, Cotterell je jo jednom posjetio Piramide u Palenquei. Ovaj puta
je primjetio neto prilino uznemirujue. Prilikom prve posjete bio je toliko opinjen prvim
dojmom o Meksiku i tajnovitom mjestu u dungli da uope nije obratio pozornost na stanje u
kojem se nalaze spomenici.
PROROANSTVO MAYA
Sada, smiren i objektivan, mogao je zapaziti kako su spomenici izloeni djelovanju masovnog
turizma, ali i neeg znatno opasnijeg. Naftnom procvatu. Nekad bijeli vapnenac piramida i
palaa sada je bio uprljan mrljama od ai proizvedene u rafinerijama, tek nekoliko milja
udaljenim od movarnih rubova Meksikog zaljeva.
Nagli razvoj naftne industrije sedamdesetih, imao je nakon embarga OPECa razorno
djelovanje. Ne samo na prirodu u podruju Tabasca ve i na njihovo arheoloko nasljee.
Mnogi ostaci Olmeka, bazaltne glave, kipovi i jedan itav mozaik, premjeteni su sa izvornog
poloaja na otoku La venta u istoimeni park u provincijskom glavnom gradu Villahermosa, a
mjesta s kojih su odstranjeni pretvorena su u buotine nafte. Na taj su nain izbrisani preostali
arheoloki tragovi.
Utjecaj naftne industrije, vjerojatno najmonije u svijetu i sigurno ivotno vane za
gospodarstvo Meksika, jedva se moe precijeniti. Iako nema sumnje da je donijela bogatstvo
tamo gdje su nekada bile malarine movare, njeni popratni efekti su prilino katastrofini.
Kisele kie nastale u Villahermosi i ostalim gradovima polagano izjedaju vapnenac Palenque,
i ve postaje tako proitati mnoge natpise. No, tako je predodreeno. Jednom kada je
pronaena nafta, pokazalo se da vie nita ne moe stati na put njenom vaenju. Nedavno su
zapoela buenja u Palenquei, stotinu yardi od same Piramide Natpisa. Cotterell je mogao
samo uzdisati i moliti da unitenje prestane. No, s toliko gladnih usta koje treba nahraniti, ne
iznenauje to meksika vlada daje naftnoj industriji dsoki prioritet. Prihodi od turizma, iako

vani za gospodarstvo zemlje, neznatni su u poreenju s prihodima koje donosi crno zlato.
Stoga su starine u stalnoj opasnosti. Uslijed pada meksikog pesosa i opasnosti od politike
korupcije u visokim krugovima, prijetnja arheolokim spomenicima moe samo rasti.
Cotterell je spakirao stvari i vratio se u Englesku, odluan da ovoga puta skrene panju
svijeta na jadno stanje spomenika Maya. Saeo je svoje ideje u djelo pod naslovom."udesni
Poklopac iz Palenque" i objavio ga o svom troku, pohranivi jedan primjerak u British
Librarv kako zahtjeva procedura. Ako se njegova teorija ne dopada akademicima, barem e
biti dostupne buduim istraivaima. Takoer je stupio u kontakt s "Mail on Sundav". Kao i
osoblje na meksikoj televiziji i ovdje su bili oduevljeni njegovim idejama te objavili
dugaak lanak s naslovom "ovjek koji je deifrirao gravure Maya". I taj nas je lanak
upoznao. Meutim, mene nije privukao Poklopac iz Palen-que ili Cotterellova otkria s
folijama, ve njegov izvanredni rad vezan uz cikluse Sunevih pjega, kalendar Maya i
biologiju ljudi. Njegovi stavovi nadili
Maurice Cotterell u Meksiku 4
su sve dotadanje spoznaje iz Astrogenetike i vrijedilo ih je objaviti. Svojom solarnogenetikom teorijom, ukoliko je istinita, on je otkrio neto ivotno vano za sve stanovnike
Zemlje.
PROROANSTVO MAYA
5.
ZEMLJA EGRTUE
U potrazi za Mayama
Cotterellove teorije koje povezuju Suneve cikluse i Maye zadivile su me svojom
jednostavnou i univerzalnou. Je li mogue da su Maye, ivei u uvjetima koje bi mi danas
izjednaili s kamenim dobom, imah tako precizna znanja glede Sunevih pjega? Jesu li uistinu
u svojim mitovima pamtili i biljeili razornu tragediju koja je gotovo unitila ovjeanstvo?
Jesu li zaista mogli pomou astrologije, numerologije, snova ili slinog predvidjeti
budunost? Bio sam potpuno obuzet tim pitanjima i shvatio sam da u odgovore pronai
jedino ako sam odem u Meksiko. Nisam traio samo oigledne i opipljive ostatke ove nestale
civilizacije ve njihovu kulturnu atmosferu i ako je mogue pokazatelje ezoterijske prirode
njihovog znanja. Poeo sam shvaati daje znanje bilo usko vezano uz uenja boga-ovjeka ili
avatara kojeg su Azteki zvali Quet-zalcoatl a Maye Kukulcan. Moda su od njega uili o
ciklusima Sunevih pjega ili barem dobili svoje znanje o astronomiji. Bio sam siguran da se
ispod mitova i praznovjerja krije stvarno ljudsko bie, mudri uitelj, koji je nekada poticao
religiju zasnovanu na samopreobrazbi. elio sam saznati o emu se radilo u toj religiji, i, ako
je mogue, tko je bio taj uitelj i kada je ivio.
U prosincu 1994. godine, konano mi se ukazala prilika da krenem stopama Mauricea
Cotterella. Do tada sam ve dosta proitao o Mayama, Azteki-ma, Toltekima i drugim
narodima i veselilo me to u i sam vidjeti ruevine ove zadivljujue civilizacije. Moja ena
Dee, obiteljski fotograf, uzela je dopust i pola sa mnom. Ona je pratila Roberta Bauvala i
mene na mom prvom

PROROANSTVO MAYA
putovanju do egipatskih piramida i eljela ih je usporediti s meksikima. Stigavi u Meksiko
City, bili smo iznenaeni koliko je centar grada privlaan i koliko je mnogo starih kolonijalnih
graevina odoljelo zubu vremena. Iako su u ovom dijelu svijeta potresi(1) stalno prisutna
stvarnost, ini se da veu prijetnju graevinama predstavlja slijeganje tla. Zaudilo me da su
mnoge stare crkve potonule i do 9 stopa u meko tlo i danas se do njih moe doi samo preko
mostova i stepenica. Druge graevine poput kolonijalne palae, imaju velike pukotine u
zidovima i takoer tonu na dno jezera Texcoco. Uz pomo UNE-SCOa sakuplja se novac
kako bi se spasilo arheoloko blago, stari dio Mexico Citya, no ini se da je za to prekasno.
Vjerojatno nema tog novca koji bi zauvijek zaustavio sile prirode.
Slika 32.
Orao hvata zmiju-prizor iz meksikog Muzeja za antropologiju
Maye su u zocalu odravale demonstracije protiv postavljanja novog guvernera podruja
Chiapas. Okupljeni u malim skupinama ispod provizornih atora od obojene plastike izgledali
su umorno i potiteno. Kao da pobuna zapotista od prologodinjeg proljea jo uvijek tutnji,
donosei malo zadovoljstva Mayama(2) Ispred trga nalazi se velika katedrala, za iju gradnju
je trebalo 500 godina, a sada se uruavala. Neprimjereno kranskom spomeniku, na njenoj
prednjoj strani nalazila se velika ploa ukraena starim aztekim simbolom Tenochtitlana:
orao stoji na kaktusu i stee zmiju u kljunu. Ubrzo sam otkrio daje taj simbol sada grb
meksikog naroda i moe se nai svugdje, na javnim zgradama, majicama, kovanicama
(sl.32). Katolika crkva jo uvijek ulijeva ogromno potovanje na svim razinama drutva.
Stoga Meksikanci uzburkanih emocija zahtijevaju natrag svoju prolost, a ovaj azteki simbol
preZemlja egrtue 5
dstavlja sve to je bilo veliko u njihovoj zemlji prije Cortesovog dolaska. Iza
katedrale sam naiao na ruevine Templo Mayora i niza zgrada postavljenih
poput godova drveta. Zgrozio sam se pomislivi na 20000 dua kojima su
iupali srca u ceremonijama posveenja za svaku od tih graevina. No, Azteki
su kao i drugi Indijanci, vjerovali u reinkarnaciju, odnosno da dua rtvovanih
odlazi pravo u raj. Trebalo je malo raspaliti matu da bi se potamnjeno vulkansko kamenje, koje se nalazilo ispred mene, vidjelo kao podnoje sjajne, svijetlo
obojene piramide s dva tornja kako je prikazana u mom vodiu. Izgledali su
vie kao temelji neke tmurne Lancashirske predionice pamuka. Zatim sam
dozvao u sjeanje rukopise Bernardina Sahaguna, prvog misionara koji se
sprijateljio s Indijancima i sastavio ozbiljne biljeke o njihovim obiajima prije
nego su svi nestali. On je zabiljeio da su Indijanci, svaki puta na zavretku
razdoblja dugog 52 godine, ivjeli u smrtnom strahu. Posljednje noi starog
ciklusa u strahu daje svijet doao kraju i da se sunce vie nee podii, krenuli
bi u brda. Tamo su prouavali nebo i ekali da Plejade stignu na juni meridijan(3). Kada se Sunce nastavilo micati (to bi naravno uvijek uinilo), nastalo
bi silno veselje, jer ipak nije doao kraj svijeta. Palila se nova vatra, poput
Olimpijskog plamena i po itavom kraljevstvu bi poslali baklje u znak proslave

novog ciklusa kojeg je odobrio bog Sunca Tonatiuh. U meuvremenu je staro

zemljano sue razbijeno, a Templo Mayor dobivao "novu kou". ini se da su
Azteki voljeli nove poetke iako ih je to vjerojatno kotalo mnogo vremena i
materijalnih dobara.
Promatrajui ruevine Templo Mayora nisam mogao ne primijetiti zmijske" glave kako
izviruju iz podnoja, poput grotesknih ivotinjskih likova na gotikim crkvama. Nisam to
oekivao. Mislio sam da su meksike piramide, iako stepenaste, glatkih strana. Ustvari,
slijedeeg dana sam otkrio daje staro nalazite Teotihuacana predstavljalo presedan glede
takvih ukrasa. U meksikom Muzeju Antropologije nalazio se veliki broj aztekih kipova koji
su prikazivali zmije. Neke od njih su bile toliko ivopisno izvedene da se inilo da bi gotovo
mogle otpuzati. Veza izmeu Azteka i Teotihuacana postala je oita kada sam uao u sobu
gdje je prije nekoliko godina Maurice ispitao repliku Piramide Quetzalcoatl. Na zidu je visio
prikaz boga Sunca, kako su ga vidjeli stanovnici Teohuacana. Kao i na kasnijim prikazima
Tonatiuha na aztekom kamenom kalendaru i ovdje je prikazan s isplaenim jezikom. No,
ovaj bog nije imao okruglo, punano lice Tonatiuha: njegovo lice je bilo prikazano kao
lubanja. Jasno je da su u Teotihuacanu uoili povezanost Sunca i smrti.
Slijedeeg dana smo posjetili sam Teotihuacan i popeli se na vrh Piramide Sunca. Ugledali
smo predivnu panoramu okolnog podruja. Sada sam mogao

PROROANSTVO MAYA
razumjeti strahopotovanje kojim su Azteki doivljavali ovo drevno mjesto. Takoer sam
mogao zamisliti kako je ovo podruje izgledalo kada je Cortes okupio svoje ljude protiv snaga
okupljenih pod zapovjednitvom ene-zmije. U to su vrijeme piramide i hramovi bili
prekriveni ikarom, no, svejedno bi mogli predstavljati zaklon opsjednutim panjolcima. Smrt
ene-zmije i bijeg preostalih Azteka bio je dan kada je Amerika zauvijek izgubljena za
Indijance(4) Nakon toga, bilo je samo pitanje vremena kada e stii ostali Europljani i dovriti
to je zapoeo Cortes. Dok sam stajao na Piramidi Sunca i razgledavao Aveniju mrtvih ispred
sebe, pitao sam se koliko je sam Cortes poznavao mit o Quetzal-coatlu. Je li znao da Azteki
vjeruju u osvetu boga-ovjeka kojeg su otjerali iz kraljevstva i njegov povratak u Teotihuacan
jednoga dana? Je li Cortes bio svjestan psiholoke prednosti koje mu proroanstvo daje? Bilo
kako bilo, Cortes je preivio. Godinu dana kasnije doslovno je ispunio proroanstvo pokorivi Azteke.
Spustio sam se s piramide i hrabro odbio juri, ovoga puta ulinih prodavaa suvenira
umjesto divljih Azteka, i probio do Citadele i Piramide Quetzal-coatl. Za razliku od replike
friza kojeg sam ve vidio u Muzeju Antropologije, ovaj je potpuno izgubio boju. Ali pogled je
i dalje bio nevjerojatan. Ispod mlae piramide prilino jednostavnog i obinog izgleda,
arheolozi su pronali ostatke starije konstrukcije. Ona je bila puno ivlja, s glavama koje se
izmjenjuju i vjerojatno predstavljaju dva glavna boga panteona u Teotihuacanu, Quetzalcoatla i Tlaloca (Slika 16.B). Izgleda da se na kipovima Quetzalcoatl, sloenim stepenasto
jedan iznad drugog, udruuju karakteristike zmija i predatora velikih zuba, moda jaguara.
Svaka je glava imala cifrast ovratnik s laniima oko vrata koji su se irili poput zraka sunca.
Zanimljivo, glave su bile potpuno nalik onima koje sam vidio dan ranije na stranama Templo

Mayor. Azteki ih oito nisu zaboravili iako su bili zakopani pod kasnijim piramidama.
Meutim, nisam bio do kraja uvjeren da su te glave predstavljale Quetzalcoatla, kao to je bilo
reeno u vodiu: izgledale su suvie demonski i elementarno da bi predstavljale mudrog
uitelja kojeg sam traio.
Lica Tlaloca, s'okruglim kiljavim oima i zmijskom koom, bila su mnogo apstraktnija.
Ako su likovi Quetzalcoatla predstavljali boanstvo povezano sa Suncem, Tlaloc je
definitivno bio vezan uz zemlju. Izgledalo je da par predstavljao dvojnost, poput kineskog
yang-tigra i yin-zmaja. Je li postojala orijentalna veza? Quetzalcoatl je izmeu ostalog
povezivan s vjetrom, a Tlaloc je bio bog kie, to predstavlja neobinu kombinaciju<5).
Budui se u tom trenutku nisam mogao ozbiljnije baviti ovim pitanjem, privremeno sam
odustao.
Nakon to smo napustili podruje Mexico Citvja, prije dolaska u PalenZemlja egrtue 5
que proli smo kroz Oaxacau i Monte Alban. Ovdje je sve proteklo prema oekivanjima
nastalim prouavanjem slika tih mjesta. Meutim, vidjeti Palen-que vlastitim oima posebno
je iskustvo. Prvo vas iznenadi: kako je takvo mjesto uope moglo biti izgraeno? Podizati
veliki grad usred sve te silne vruine i vlage!? Takoer zbuni obujam mjesta kojeg je tek dio
bio iskopan. Ono se protee daleko u ogromnu, treperavu dunglu koja ga okruuje. Ui u
dunglu bilo je kao ui u plua prastare zvijeri iji vas vrui dah proima poput saune. Ovdje
se nalazi drvee stotinu stopa visoko, koje kod nas u Engleskoj prepoznajemo kao kune
biljke. Ogromno korijenje protee se uokolo poput pipaka. Potok je s brda i dalje punio kanal,
vjerojatno izgraen u vrijeme vladavine Paala ili njegovog sina Chan Bahluma.
Dok smo prolazili ruevinama vidjeli smo mnogo dokaza zanimanja Maya za Sunce i
zvijezde. Ako stanete ispred Chan Bahlumovog Hrama Kria moe se uoiti kako je poravnan
u pravoj liniji s Hramom Natpisa njegovog oca. Kada bi se ta linija produila pokazivala bi u
toku zalaska Sunca usred ljeta. Poruka je jasna: mrtvi Pacal je zalazee Sunce i svoju mo i
odgovornost prenosi na svog sina Chan Bahluma, novog vladara (6). Osjeaj za kontinuitet
Slika 33.
Ploa koja prikazuje prijestolje u obliku jaguara, "Palaa" Palenque
PROROANSTVO MAYA
dinastija naglaen je u nizu plitkih reljefa, koji su sada naalost izblijedjeli, a nekada su
ukraavali unutranjost svetita hramova iz Skupine Kria. Oito je Pacalova dinastija uivala
neku vrstu Boanskih kraljevskih prava vezanih uz svetu numerologiju(7) Maya.
Unutar najvee zgrade grada, takozvane Palae, vidio sam jednu posebno zanimljivu sobu,
vjerojatno zvjezdarnicu, jer se blizu stropa nalazi friz s prikazima odreenih zvijezda i
planeta. Najednom od vanjskih zidova iste zgrade jo se uvijek mogu vidjeti ostaci reljefa od
tuka koje je crtao grof Waldeck(8). Jedan od njih prikazuje mladog kralja na prijestolju. Kralj
ima oblik jaguara s dvije glave i od sluge prima krunu (si. 33). Ovo podsjea na prijestolje
Tutankamona koje sam vidio u Egiptu nekoliko godina ranije. to lije mone kraljeve toliko
privlailo tokastim makama da su njihovim majim likom ukraavali svoje prijestolje? I

kako je mogue da se slian crte pojavio na udaljenosti od tisuu milja, stoljeima kasnije, na
suprotnoj strani Atlantika? To je bila tajna.
Slika 34.
Tlaloc izraen u stilu
Teotihuacana, Palenque
etajui stigao sam do zgrade poznate kao Grofovska kua, oito jer ju je nekada Waldeck
koristio kao prebivalite. Ovdje se nalazilo neobino lice od tuka zatieno slamnatim
krovom od neugodnog sunca (si. 34). Izraeno je potpuno drugaijim stilom od ostalih
tukatura prisutnih na tom mjestu i moda je stoga, to izgleda kao da nosi naoale,
identificirano kao meksiki bog kie, Tlaloc. To lice u posljednje vrijeme jako zbunjuje
arheologe jer se smatra daje izraeno u stilu Teotihuacana. Dokazi dijelova grnarije i
potreptina od vulkanskog stakla dokazuju da su stanovnici Teotihuacana trgovali s Mavama,
ali ova maska ukazuje na dodatne bliske kulturne i vjerske veze izmeu ovih prilino
razliitih rasa amerikih Indijanaca.
Zemlja egrtue 5
Napustivi Palenque otili smo na sjever, kako bi vidjeli dijelove Yucatan-skog poluotoka,
na kojem su Maye preivjeli veliku katastrofu koja je u 8. stoljeu progutala vei dio Srednje
Amerike. Ovdje je na vie naina umjetnost Maya dosegla svoj vrhunac. Slijedei put kojim
je proao Maurice, najprije smo krenuli u Uxmal (to se izgovara Oosh-mal), umjetniki
najprofinjeniji vucatanski grad. Najupadljivija znaajka grada bila je Piramida arobnjaka
(Slika 17.B), visoka zgrada zaobljenih uglova i vrlo uskih stepenica. Uspinjanje tom
strukturom, a pogotovo sputanje, teka je kunja i ne prepo-rua se onima koji pate od
vrtoglavice. Do njega se nalazi malo dvorite, iz kojeg se prua izvanredan pogled na
Piramidu. Komora i kameni ukrasi koji ju okruuju izgledali su kao ogromno lice - lice kinog
boga Chaaca (Slika 18.B). Moemo samo nagaati kakvi su se rituali izvodili u ovoj komori
(vjerojatno vezani uz kiu). Iz velikog broja isklesanih maski kinog boga koje su se mogle
vidjeti svugdje po ruevinama Uxmala, bilo je oito daje Chaac bio vaan bog. Maske,
uglavnom sloene jedna na drugu u uglovima vanih graevina, podsjeaju na lica Tlaloca na
Piramidi Quetzalcoatl u Teotihuacanu, osim to ove imaju neobine slonovske surle (Slika
19.B). Njihova je svrha predstavljala tajnu preko 150 godina; John Stephens je primjetio u
svom putopisu 1843:
.. .kako bi bolje razumio predstavljeni ukras itatelj mora predoiti izboeni dio kamena. On
je dugaak jednu stopu i sedam ina, od debla kojim je privren u zidu do kraja zavoja.
Pomalo podsjea na slonovsku surlu, kako ju je i nazvao Waldeck, moda ne u potpunosti
neumjesno. No, nije vjerojatno da je ba takva bila zamisao kipara, jer je na amerikom
kontinentu slon bio nepoznat.(9)
Stephens ovdje prilae dijagram dotinog predmeta neobinog oblika, nalik na udicu s 10
malenih kruia uklesanih po sebi (Slika 35.B). Gledajui dijagram prisjetio sam se, ne
slonovske surle (budalasta sugestija tipina za Wal-deckov romantizam) ve zvijea, moda
Velikog Medvjeda ili Malog Medvjeda. Kasnije sam ponovno razmislio o tome i uvidio da
moda i nije tako daleko od istine. Kia je stanovnicima Uxmala bila od izuzetne vanosti, jer
na tom podruju nema rijeka, ak niti cenotesa, prirodnih izvora koji su obiljeje Yucatana.

Da bi preivjeli sune mjesece u godini u potpunosti su ovisili o umjetnim cisternama. Stoga

su podovi dvorita hramova bili graeni s laganim nagibom kako bi mogli odvoditi kinicu u
pripremljene cisterne. Tako neto smo ve vidjeli u Monte Albanu, gdje je vladao slian
nedostatak vode i hra-

PROROANSTVO MAYA
movi su bili graeni na vrhovima brda. Meutim, u Uxmalu je ovakav pothvat bio uistinu
nevjerojatan, jer se oito trebalo prilagoditi monsunskim uvjetima. Jo jedan omiljeni simbol
Uxmala bila je pernata zmija; bog Quetzalcoatl u svim svojim razliitim oblicima. Zmije su se
nalazile svugdje po hramovima, ponekad s dvije glave, a ponekad s jednom (si. 36, 37)
Pernate zmije su tvorile nekadanju ogradu igralita i razigrale se du prednjih strana frizova
u skupini graevina danas poznatih pod prilino matovitim nazivom "Samostan". Postaje
jasno da su kultovi blizanaca Quetzalcoatl-Kukulcan i Tlaloc-Chaac bili dominantni ovdje kao
to su bili i u Teotihuacanu. Pitao sam se, postoji li neka veza izmeu ta dva mjesta i, ako je
tako, u kakvom su meusobnom odnosu bili. Arheologija iz prirunika na ovim je pitanjima
zakazala, upuujui samo na neodreene trgovake veze izmeu Teotihuacana i Maya. No, ja
sam sumnjao da se ovdje radilo o neem dubljem. Usporeujui umjetnost Uxmala s
umjetnou Teotihuacana, Tenochtitalana i Monte Albana, bilo je jasno daje
Slika 35.
Waldeckova
slonovska
surla
na Yucatanu kola Quetzalcoatla dosegla svoj najvii izraz. Detalji na zidnim reljefima i
sloenost u njih utkanog simbolizma govorili su o renesansi, a ne o post-klasinoj dekadenciji.
Izgleda da smo promatrali rukotvorine naroda koji je bio ispunjen stvaralakom energijom,
vitalnou i snanim uvjerenjima. Daleko od povlaenja u zaborav. inilo se da se
pribliavamo izvorima ove neobine religije.
Slijedei dan otili smo u Chichen Itzau, najslavniji od svih drevnih gradova Yucatana. U
starijem dijelu grada, kao i u Uxmalu, zapazili smo iste slike zmija i kinih bogova koje se
neprestano ponavljaju. Stil graevina bio je vrlo slian onima u Uxmalu. Meutim, glavna
podruja grada, zbog svoje neobine po\ ijesti, pokazivala su znatno drugaiju, vojniku
atmosferu. Za razliku od Uxmala, koji je ostao grad Maya, sve dok ga nisu napustili, Chichen
Itzau su
Zemlja egrtue 5
Slika 36.,37.
Frizovi sa prikazima zmija, Uxmal
kolonizirali osvajai sa zapada: Tolteki. Oni su sa sobom donijeli vojniku disciplinu i apetit
Azteka za ljudske rtve. 0 tome svjedoe mnogi reljefi jaguara i orlova koji se goste srcima
rtava, te itavi zidovi prekriveni uklesanim ljudskim lubanjama. Promatrajui ih, bilo je
teko osjeati bilo kakvu ljubav ih simpatiju za osvajae, ili vjerovati daje njihov voa bio

dobar i astan ovjek. No, predaja kae daje i on bio Quetzalcoatl. Trebalo je poblie istraiti
ovu vezu.
Chitchen Itza i legenda o Quetzalcoatlu
Grad Maya, Chichen Itza izgraen je otprilike u isto vrijeme kada i Ux-mal, u zavrnom
klasinom razdoblju00' Meutim, negdje u 10. stoljeu, s mora su na Yucatan nahrupili
tolteki ratnici. Prema legendama koje su ispriane panjolcima u 16. stoljeu, vodio ih je bog
- kralj Topilzin - Ce - Acatl, koji je uzeo naslov Cjuetzalcoatla ili Kukulcana. Izgleda da se
radi o istom kralju
PROROANSTVO MAYA
koji se spominje u aztekim legendama i koji je nekada vladao Toltekima u Tuli, dok ga nije
istjerao njegov suparnik Tezcatlipoca "Ogledalo koje se dimi". Legenda ga opisuje kao
miroljubivog vou koji je, napustivi svoj dom, stigao na Yucatan i osnovao novi glavni grad
u Chichen Itzi. Redovnik Diego de Landa kae:
Miljenje je Indijanaca, daje Itzama koji su ivjeli u Chichen Itzai, vladao veliki kralj
Kukulcan, a dokaz tome je glavna graevina nazvana tim imenom.
(12)
Kau da je doao sa zapada, ali se ne slau oko toga je li doao prije ili nakon Itza (ll) ili s
njima. Nije imao enu ili djecu. Nakon povratka, u Meksiku su ga smatrali jednim od bogova
i nazivali ga Cezalcohuati (Quet-zalcoatl). U Yucatanu je takoer tovan kao bog, zbog
velikih usluga koje je uinio dravi. Te su se usluge oitovale u zavoenju reda u Yucatanu i
smanjivanju nesloge koja je u zemlji nastala nakon smrti njihovih poglavara.
Nakon stoje ispriao kako je Kukulcan nastavio traiti drugi grad nazvan Mavapan, to
znai "standard Maya", Landa dalje kae: "Kukulcan je nekoliko godina ivio u tom gradu,
Mavapanu, s poglavicama. Potom ih je ostavio u miru i prijateljskim odnosima i vratio se
istim putem u Meksiko."(l3)
Moderni majanisti istiu kako u Landinom izvjeu vlada silna dvosmislenost i zbrka zbog
injenice daje oito bilo vie od jedne migracije na Yucatan. Quetzalcoatl ili Kukulcan je
sigurno bio tolteki vladar. Meutim, Itzae su bili kasniji, prezren narod, koji je stigao u
Chichen Itzu u 13. stoljeu i svoje ime dodao bivem toltekom gradu Chichen. U svakom
sluaju, dolazak prvog Quetzalcoatla nije mogao biti miroljubiv dogaaj kakvim ga opisuju
povjesniari. Dokazi na natpisima u samom Chichenu govore o nasilnoj provali i zbacivanju
lokalne dinastije Maya. Murali u Hramu Ratnika prikazuju kako su Tolteki preuzeli kontrolu
nad zemljom. Najprije su Maye svladali na moru, potopivi njihove splavi, a zatim ih
pobijedili u velikom sukobu i na kopnu. U gradu koji je mogao biti i sam Chichen. Maye su
pretvoreni u robove, a voe rtvovane bogu Sunca.
Promatrajui prizore ratovanja, bilo mi ih je teko ugurati u okvire Landi-nog opisa
miroljubivog Qutzalcoatla. Nije izgledalo niti da se radi o nekom zastranjenju nastalom iz
nunosti rata. Iz drugih graevina, Hrama Jaguara naprimjer, bilo je jasno da ljudska rtva
ini sastavni dio kulture Tolteka, kao i kasnijih Azteka. Na igralitu se oito igralo do smrti;
voi pobjednika (ili moda
Zemlja egrtue 5

i gubitnika) odrubljena je glava kako bi njegova prolivena krv postala hrana Suncu.
rtvovanje srca bila je stalna znaajka njihove religije. U Hramu Ratnika pronaeno je obilje
dokaza koji to potvruju, prizora jaguara i orlova kako jedu ljudska srca (si. 38). Te su me
slike uasavale. alio sam robove Maye koji su vjerojatno predstavljali sirovinu sablasnog
sakramenta. Ukoliko je taj Quetzalcoatl bio bog - kralj iji povratak su predvidjeli Azteki,
onda je Cortes moda uistinu bio njegova reinkarnacija. Jer, obojica su podjednako
nemilosrdno unitavali ivote stranih naroda u svojoj elji za vlau. No, pria nije bila
potpuna. inilo se da neto nedostaje, neto to je Landa tek dao naslutiti govorei da postoji
neslaganje oko dolaska Kukulcana. Je li stigao prije, s njima, ili nakon Itza.
Do sada je ve bilo jasno, kult Quetzalcoatla-Kukulcana bio je mnogo vei od tog "kralja" i
vrlo vjerojatno mnogo stariji. Kao i u Uxmalu, kult u obliku pernate zmije viestruko je
potvren u nainu ukraavanja zgrada. Ovaj oblik ukraavanja dosegao je vrhunac u izuzetnoj
Piramidi Kukulcana, koju Landa opisuje kao "glavnu gradsku graevinu". Nakon obilaska
piramide zabiljeio je slijedee:
Graevina ima etiri stepenita koja gledaju na etiri strane svijeta; one su 33 stope iroke,
svaka sa 91 stepenicom uz koje se teko popeti. Stepenice su jednako visoke i iroke kao i
nae...
.. .u podnoju, sa svake strane stepenica nalazila su se estoka usta zmije,. neobino izraena
iz jednog komada kamena.(14)
Ove velianstvene glave jo se mogu vidjeti i ja sam ih uspio dobro prouiti. Daleko od
toga da su jedinstvene, mogu se nai u podnoju praktiki svakih stepenica na bilo kojoj
znaajnijoj graevini u Chichen Itzi. Zmije su najee prikazivane u paru i imale su prilino
kratka tijela koja su sluila kao stupovi na ulazu u hram. Na vrhu se uvijek nalazi rep u obliku
slova L, sa stiliziranim prikazom egrtaljke. Na zidovima hramova nalaze se maske glava
pernatih zmija iz kojih izviru ljudske glave (si. 39). Kao da zmije raaju ljude. Moda
simboliki prikaz inicijacije sveenika. Sline maske sam vidio u Uxmalu i nekako su se
doimale znaajnim. Sigurno je postojala veza s religijom Quet-zalcoatla, no jo uvijek nisam
razumio o emu se radi.
Po povratku u Piramidu Kukulcan ustanovio sam daje ona imala, kao to je utvrdio Landa,
kozmoloko znaenje. Sa svake strane se nalazila 91 stepenica, s jednom dodatnom na vrhu
koja je omoguavala dolazak do hrama. Taj broj nije bio sluajan: on jasno simbolizira 365
dana u godini. tovie, injenica
PROROANSTVO MAYA
Zemlja egrtue 5

Slika 38.
Orao jede ljudsko srce, Hram Ratnika, Chichen Itza
da je piramida okrenuta u etiri osnovna pravca ima svoje opravdanje. I*pida u svoioj knjizi
kae da su vucatanski Maye odravali posebnu novogodinju sveanost koja se mijenjala iz

godine u godinu. Imena 20 dana u mjesecu bila bi podijeljena u etiri skupine od po pet dana.
Poetno ime u svakoj skupini koristilo se za odreivanje onoga to Landa naziva
"dominikalno slovo" godine i njemu pripadajueg boanstva. On pie:
Meu mnotvom bogova koje su tovali ovi narodi bila su etiri koje su nazivali Bacab. Kau
da su to bila etiri brata. Kada je Bog stvorio svijet brau je postavio na njegova etiri ugla
kako bi pridrali nebo. Takoer kau da su Bacabi pobjegli kada je Potop unitio svijet. Dobili
su druga imena koja ujedno oznaavaju etiri toke svijeta gdje ih je Bog postavio da dre
nebo. Bog je svakom bratu i mjestu na kojem se nalazi dodijelio i jedno od etiri dominikalna
slova. Ona signaliziraju nesree ili blagoslove koji e se dogoditi tijekom godine koja pripada
svakom pojedinom i pripadajuim slovima.(l5)
U svakom vucatanskom gradu bio je obiaj stavljanja dvije hrpe kamenja na svaka od etiri
vrata okrenuta prema etiri strane svijeta. Na njima su se odravale ceremonije istjerivanja
demona prije uvoenja nove godine. Zbog kalendarskog znaaja stepenica Piramide
Quetzalcoatl i njene orijentacije u osnovnim pravcima, oito da je ova graevina trebala
simbolizirati sredinji
stoer ili deblo svijeta oko kojega se okree svemir. No, ona sadri jo jednu zaudnu
znaajku, koju Landa nikada nije uoio, jer je otkrivena tek nakon obnavljanja graevine u 20.
stoljeu. Dva puta godinje, za ekvinocije, Sunce izvodi zapanjujui trik, koji se neupuenima
u njegove tajne vjerojatno doimao kao udo. Tijekom popodneva u ova dva dana, sjene padaju
na ograde i one tako dobijaju oblik zmija koje gmiu niz piramidu. Moemo samo
pretpostavljati to je to simboliziralo. Moda se promatrau inilo kao da se neki udesni,
sablasni Quetzalcoatl vraa u ivot.
Meutim, itava graevina nije u potpunosti posveena zmiji. Kao i u Teotihuacanu,
Piramida Quetzalcoatla ima unutarnju strukturu u kojoj se izmjenjuju glave dva glavna boga,
ime piramida pokazuje znakove viestrukog obnavljanja. Arheolokim istraivanjima je
otkriveno tajno stepenite ispod sadanjeg vanjskog sloja, koje vodi prema gore, u unutarnju
komoru. U njoj se nalazi udesno prijestolje u obliku jaguara obojenog u crveno, s mrljama od
zelenog zada. Prizor jaguara koji zuri bijelim oima u obliku koljke, podsjetio me ponovno
na plou koju sam vidio u Palenquei, a koja prikazuje njihovog kralja Paala kako sjedi na
svom prijestolju u obliku jaguara. ini se da su Tolteki, graditelji ove kasnije piramide,
posudili simbol moi od Maya. A od koga su ga preuzeli Maye?
U Chichen Itzai nalazi se jo jedna zanimljiva graevina koju sam posjetio. Zove se
caracol, panjolsko ime i znai "pu" (Slika 26.B). Ovo je neobina struktura krunog
presjeka i u unutranjosti ima spiralne stepenice koje vode do gornje komore. Zbog toga je i
dobila dotino ime. Na njoj maleni
Slika 39.
Pernata zmija kojoj iz usta izlazi ljudska glava
PROROANSTVO MAYA
prozori gledaju u razliitim pravcima. Danas se vjeruje da su sluili za promatranje planeta,
posebno Venere. Oito je da sveenici Chichen Itzae nisu bili zainteresirani samo za Sunce i
njegove ekvinocije, ve su promatrali i druge planete i zvijezde.

Napustili smo ruevine i njihovu zaguljivu poslijepodnevnu vruinu i nastavili za Meridu,

glavni grad pokrajine Yucatan. Ovdje je Don Francisco de Montejo, bivi Cortesov asnik,
osnovao bazu 1542. godine. Od skromnih poetaka, Merida se razvila u uspjean panjolski
grad, s ugodnim trgovima i kuama u kolonijalnom stilu. Izvor njegovog bogatstva je
neugledni kaktus kojeg nazivaju heneguin a raste u obilju pod vruim tropskim suncem. Kada
se listovi te biljke nasjeckaju, stvaraju izuzetno vrst vlaknasti materijal, sisal, koji se koristi
pri pravljenju uadi. Danas sisal nije toliko vaan; uglavnom je zamijenjen jeftinijim, jaim
sintetikim materijalima. Meutim, jo se uvijek koristi pri izraivanju pletiva, koara, cipela,
viseih mrea i panama eira koje prodaju ulini prodavai na svakom uglu u Meridi.
etajui Meridom jo je uvijek, istina uz malo vie truda, mogue osjetiti neto od starog
kolonijalnog arma. Tijekom posljednjih 20 godina grad JJton Francisca je progutao preko
milijun novih stanovnika i svi su oni u stalnom pokretu. Uske su ulice zakrene pjeacima i
svakom zamislivom vrstom motornih vozila. I svi se natjeu za dragocjeni prostor. Iako je
grad izgraen prema sustavu mree i svaka ulica ima svoj broj - blagodat za putnika koji se ne
moe snai - neprekidna buka, zagaenje i pritisak mnotva ljudi pretvara obinu kupovinu u
stresnu i opasnu aktivnost.
Odsjeli smo u hotelu prikladnog naziva "asa del Balham", to znai "Kua jaguara". U
elji da to vie saznamo o mjestima koja smo posjetili, odluili smo potraiti knjiaru. Nismo
trebali traiti daleko, jedna se nalazila izmeu hotela i Opere, u kojoj se, potpuno
neprimjereno prikazivao "elkunik". U duanu, kao i svim drugim mjestima, moglo se nai
finu patinu crne praine koja potie od goriva s dodatkom olova. Sreom, veina knjiga je bila
zatiena.plastinim omotima. Traili smo policu s knjigama na engleskom jeziku, eljni
dodatnih podataka koji bi bolje objasnili lokacije Maya i Quetzalcoatla. Pronaao sam niz vrlo
neobinih knjiga. Sve su pripadale istom autoru, nekom Jose Diaz Bolioi, i bile slinih
naslova: Zato egrtua u civilizaciji Maya, Geometrija Maya i njihova umjetnost egrtua,
kola egrtue. Sumnjajui kako sam moda nehotice naiao na neto prilino vano, kupio
sam knjiice i ponio ih sa sobom. Otkrio sam da to nisu samo neobine prie, ve klju koji
sam traio. Imao sam objanjenje zato su pretkolumbovske civilizacije, ne samo Maye,
naizgled bile toliko opsjednute zmijama. Ostao
Zemlja egrtue 5
sam budan dugo u no i proitao sve knjiice. U jednoj je pisalo da Diaz Bolio ivi u Meridi.
Potraio sam ga ve slijedeeg dana.
Upoznavanje izuzetnog ovjeka
Taksijem sam stigao do odredita u predgrau. Sunce je upravo zalazilo kada me na vratima
kue prijazno pozdravio sam Jose Diaz Bolio, ovjek star otprilike osamdesetak godina (si.
40). Vie nije bio fiziki ivahan, ali je bio ustrog duha i eljan priati o svojim teorijama o
porijeklu kulture Maya. Prouavao je umjetnost i arhitekturu Maya gotovo 50 godina. Na
neuobiajen nain. Tijekom svog dugog ivota bio je vojnik, pjesnik, glazbenik i arheolog.
Sva ta zanimanja mogla su se vidjeti urezana na njegovom grubom licu. Mogao sam ga
zamisliti kao mladog borca u revolucijama koje su potresale Meksiko toliko dugo vremena.
elina odlunost koja gaje zasigurno krasila tijekom mnogih bolnih godina, jo je uvijek bila
prisutna i bio sam svjestan da ne razgovaram s obinim starcem. Poput Don Juana Carlosa

Castanede i Jose Diaz je bio izuzetna pojava. ovjek od znanja i mudrosti, vidio je svijeta i
nije se bojao suoiti s vjenou.
Slika 40.
Jose Diaz Bolio
Pred nama, na stolu, bilo je raireno preko 20 knjiga i knjiica i sve ih je sam napisao i
objavio. Bez pomoi iz vanjskih izvora. Mimo svih oekivanja, uspio je svoje ideje nametnuti
svijetu, unato protivljenju vlade, koja je smatrala da iznoenjem istine o civilizaciji Maya
sramoti Meksiko. Sada je, sjedei mirno u svojoj kuici, nastojao na mene prenijeti duh svojih
ideja. Kljuni koncepti su bili vrlo jednostavni, ali i izuzetno opirni. Prema tvrdnjama Diaz
Bo-lioa, Maye i uistinu sve ostale kulture Srednje Amerike koje zavreuju naziv

PROROANSTVO MAYA
civilizacije, bile su duboko ukljuene u kult egrtue. Uvjeravao me da to nije hipoteza, ve
injenica koju je u svojim djelima uvijek nanovo dokazivao tijekom proteklih 50 godina.
Vlasti su bile okirane, ne zbog toga to nisu shvatile kolika je vanost zmija u umjetnosti
Maya, ve zbog Joseove tvrdnje da su Maye svoje znanje o svijetu doslovno primili "iz usta
egrtue".
Do tada me ve zaarao svojom priom, pa sam sjedio kao prikovan za stolac dok je
iznosio svoju tezu o kulturnoj razgranatosti egrtue. Objasnio je kako je u poetku svojih
istraivanja obino drao egrtue u kui i prouavao njihovo ponaanje iz prve ruke. Nije
bilo dovoljno o njima itati u knjigama ili se konzultirati sa strunjacima, elio ih je vidjeti i
osjetiti sam. Pored nas, u plastinoj vreici, nalazile su se dvije zmijske koe i poeo sam se
osjeati nelagodno. Glavom mi se motala misao ne lei li negdje u sobi, pod sofom ili
krevetom, iva egrtua. Uvjeravao me da vie ne dri ive zmije, ali ranije se znalo dogoditi
da kuni ljubimci pobjegnu, to bi izazvalo neizrecivu strku meu susjedima. Ovih dana,
meutim, sve je mirno i on se koncentrira na pisanje, objavljivanje knjiga i poneko privatno
predavanje zainteresiranim studentima. Smirio sam se i nastavio paljivo sluati Josea. Moje
uvjerenje da je uppvo koncept egrtue karika koja nedostaje u razumijevanju kronologije
Maya, sve je vie raslo.
Nastavili smo razgovor jo nekoliko sati. Jose je postajao sve umorniji, a ja sve bogatiji
novim podacima. Na rastanku, obeao sam umornom domainu pomo u distribuciji njegovih
knjiga u Engleskoj. Vratio sam se ohrabren u Hotel asa del Balham i odmah poeo
povezivati nove ideje s Mauriceovim radom o ciklusu Sunevih pjega.
Uenja Don Josea
Na poetku naeg razgovora Don Jose, kako u ga ubudue zvati, objasnio je da u korijenu
drevne religije Maya lei tovanje egrtue. Da je to barem djelomino tono vidimo iz
brojnih kipova zmija s repovima egrtue ispred njihovih hramova i piramida. Meutim, kult
je iao mnogo dublje od toga. Nije se radilo o bilo kojoj staroj egrtui. Zmija znaajna za
Maye bila je Croalus durissus durissus i njene podvrste, koje su nazivali Ahau Can, "Velika
kraljevska zmija" (si. 41). Ova vrsta zmija ivi samo na poluotoku Yucatan i njemu susjednom
podruju, no njeno kulturno znaenje se proirilo do Sjedinjenih Amerikih Drava i

Argentine u Junoj Americi. Don Jose misli kako ima vie razloga zastoje Crotalus Mayama
bio toliko znaajan, a najvaniji je vjerojatno bio povezan s uzorkom na njenim leima.
Zemlja egrtue 5
Mnoge zmije imaju uzorke na koi. Crotalus durissus durissus meutim ima poseban crte
isprepletenih kvadrata i krieva koji se protee du njenih lea (si. 42). Prema don Joseu, ovaj
uzorak se esto javlja u umjetnosti i arhitekturi Srednje i June Amerike, toliko esto da
predstavlja sredinju inspiraciju umjetnosti amerikih Indijanaca. Pokazao mi je sliku iz
hrama u El Tajinu, Veracruz, koja tono odgovara uzorku Crotalusa. Sasvim je jasno da to nije
sluajno (si. 43). Sjetio sam se mozaika - frizova iz Mitle, sastavljenih od "cikcak" linija
nainjenih od malenih kamenia. Sada sam shvatio da su i oni zasnovani na istom uzorku
zmijske koe. Maleni isklesani kamenii koji su sainjavali mozaik bili su poput ljusaka
zmijske koe i odgovarali su uzorku pravilno obojenih rombova. Glavna razlika izmeu crtea
Zapoteka i crtea iz El Tajina kojeg sam sada promatrao, bila je u tome da je ovaj posljednji
bio toan prikaz zmijske koe, a mozaici iz Mitle su bili ekspresionistiki. Zapoteki su
preuzeli taj osnovni crte i stvorili varijacije na temu upravo onako kako skladatelj pie
simfoniju na osnovu jednostavne melodije (si. 44). Don Jose me je uvjeravao da se upravo
tako zbivalo, ne samo u arhitekturi ve i u ostalim umjetnostima, ukljuujui i jednostavan
vez na nonji seljaka. Ovakvo objanjenje imalo je smisla, jer je "cikcak" uzorak koji
prevladava na indijanskim crteima svoje porijeklo dugovao neemu vanom, a inspiracija je
morala doi iz okoline; zato ne s koa egrtue?
Slika 41.
Ahau Can, Crotalus durissus durissus
ina
PROROANSTVO MAYA
T
Zemlja egrtue 5

egrtue Crotalus
Meutim, bio je to tek poetak uenja. Don Jose je nastavio pokazivati kako se uzorak
Crotalusa sastoji od isprepletenih pojedinanih kvadrata, a svaki od njih sadri oblik kria.
Upravo je zbog tog jednostavnog crtea kria u kvadratu, nazvanog canamayte uzorkom (si.
43), ova vrsta egrtue postala sveta za Maye. Ona predstavlja osnovu njihove znanosti jer ih
je poduila geometriji.
Prouavajui canamayte uzorak pomislio sam kako je vrlo vjerojatno predstavljao osnovnu
inspiraciju iz koje se razvila arhitektura Maya i ostalih amerikih Indijanaca. Prirodno bi bilo
okrenuti poloeni kvadrat sa stranicama usmjerenim u pravcu etiri kardinalne toke. Tada bi i

kri bio okrenut u tom pravcu. Prirodan nain prevoenja ovog motiva u tri dimenzije bila bi
piramida okrenuta prema tokama kompasa, sa stepenitem koja se sa svake strane pruaju od
sredita prema dolje. Upravo na taj nain su izgraene brojne piramide Maya i ostalih naroda.
Najoitiji takav primjer je sam Hram Quetzal-coatl u Chichen Itzai kojeg sam posjetio dan
ranije. Sloenije lokacije kao to je vrh brda u Monte Albanu konstruirane su prema principu
canamayte. Usmjerene su prema kardinalnim tokama, no u ovom sluaju su upotrijebljeni
viestruki kvadrati. U svojim knjigama, posebno u "Geometriji Maya i njihovoj umjetnosti
egrtue", Don Jose ukljuuje niz dijagrama koji nam pokazuju kako su Maye koristili
canamayte u definiranju nacrta zgrada i njihova uzdi-gnua. Ako ga okrenemo na stranu i
postavimo na jedan ugao tada profil canamaytea nainjen od ljusaka zmije, podsjea na profil
stepenica piramide. Druge znaajke arhitekture, kao to su presjeci vrata i postavljanje
krovova hrama, vjerojatno takoer potiu iz jednostavnog canamayte uzorka.

5/iito 43.
Uzorak na arhitekturi prema Crotalusu, El Tajin
Prema Don Joseovoj teoriji kraljevska zmija Ahau Can nije poduila Maye samo zakonima
prostora. Ona ih je uila i vremenu. Jedna od neobinih pojava kod zmija je da presvlae
kou. Crotalus durissus durissus to ini jednom godinje, sredinom srpnja, otprilike u vrijeme
kada na Yucatanu Sunce dosee svoju najviu toku na nebu, drugi puta u godini(16). Stoga
postoji prirodna korespondencija izmeu Sunca i zmija koji se zajedno obnavljaju u godini.
Ova povezanost Sunca i zmije kod Mayaje jae izraena jer su vjerovali da Ahau Can dobiva
novu egrtaljku kod svakog presvlaenja. Prema lokalnoj predaji, mogue je odrediti starost
zmije ako joj izbrojimo egrtaljke na repu. Zbog toga egrtaljke u obliku srca simboliziraju
godinu i Maye ih jo uvijek uvaju
za sreu.
Don Jose je iznio dodatne, zapanjujue informacije koje povezuju kult egrtaljke sa samim
kalendarom Maya. Prema njemu, C. durissus gubi i mijenja zub svakih 20 dana. Ovo
vremensko razdoblje je naravno uinal kod Maya. Don Jose istie da standardni glif koji
predstavlja tu pojavu izgleda poput otvorenih usta zmije s dva vidljivo istaknuta zuba. Stoga
se pita, nisu li Maye brojili svoje dana u ciklusima po dvadeset, jer su taj broj prepoznali kao
osnovni ciklus obnavljanja svoje omiljene zmije? ak i ako nije bilo tako, mora se priznati
prisutnost nevjerojatne podudarnosti u injenici da se kalendar Maya tako precizno poklapa s
ciklusom Ahau Cana.
Prema Don Joseu drevni Maye nazivali su se chanes, to znai zmije. Bili su izuzetno
predani i izvravali su odreene obrede inicijacije u ime svoje religije. Kao to idovski ili
muslimanski djeai treba bili obrezan, a kranin krten kako bi bio prihvaen kao Boji
odabranik, tako je djeci Maya, barem
PROROANSTVO MAYA
Zapoteki mozaik iz Mitle; oblaci, kia i munje
onima plemenita roda, trebalo spljotiti glavu. To je bio bolan postupak koji bi nekada zavrio
smru djeteta: stoga je teko povjerovati da se provodio (Kako antropolozi obiavaju rei)

samo zbog mode. Niti jedan roditelj ne bi nepotrebno podvrgnuo dijete tolikoj boli. Jedini
uvjerljivi razlog njegovog izvoenja bio je religiozne naravi. Don Jose tvrdi da se spljotenje
glave izvodilo kako bi djetetu dali tzv. Polcan, glavu zmije (Slika 28.B). Na taj nain dijete je
bilo inicirano u obitelj chanesa, naroda zmije. Postali su njena djeca. Za te je ljude Ahau Can i
sve vezano uz nju predstavljala jednako vaan religiozni i kulturni simbol kao kri za krane.
Ona je ispunjavala njihove ivote i u svakoj su prilici iskazivali svoju privrenost njenim
vrijednostima, bez obzira radilo se o izgradnji hrama ili vezenju suknje. Prema Don Joseu,
postojala je jo jedna vrsta inicijacije koja se i danas provodi u nekim dijelovima Yucatana.
Ovaj obred ukljuuje ivu egrtuu. Desnom rukom treba devet puta prei preko zmije na
lijevu stranu, a zatim lijevom devet puta na desnu. Obred se izvodi kako bi se
zadobio'umjetniki dar.
Kakav je zapravo kult s totemom Ahau Can i kome duguje svoje porijeklo? Don Jose nudi
dva objanjenja, koja moda govore o istom. Prvo objanjenje kae daje u davno doba neki
domorodac, inteligentniji od ostalih, primijetio uzorak na leima Crotalusa i poeo ga
oponaati u svojoj umjetnosti. Iz takvih jednostavnih poetaka moda je nastala kola koja se
koristila geometrijom uzorka canamavte kao inspiracijom i razvila praktine tehnike
arhitekture i prikladne uzorke za svoju odjeu. Zmija bi osim toga, uslijed svoje
Zemlja egrtue 5
sposobnosti odbacivanja koe, simbolizirala uskrsnue i besmrtnost. Ona je sunana ivotinja
iji je ivot usklaen s godinjim ciklusom Sunca. Stoga bi bilo vrlo jednostavno povjerovati
da je Crotalus nekako obdaren Sunevom inteligencijom. Tako je ponovno, kao i u biblijskoj
prii o Adamu i Evi prije pada, zmija uitelj ovjeanstva. Kao najmudrija od ivotinja
poduila je Maye kalendarima, matematici i osnovnim uzorcima njihove umjetnosti. Uzorkom
na koi i ivotnim stilom ona je i nehotice izloila osnovne elemente ove civilizacije. Ovo
moemo nazvati racionalnim objanjenjem i ono bi moda moglo nai potporu meu
antropolozima. No, postoji i drugo objanjenje.
Neobina je ironija daje najbolja analogija za drugo objanjenje pria o svetom Patricku
koji je, prema legendama, otjerao sve zmije iz Irske odmah nakon to je kransko vjerovanje
stigalo na njene obale. Sveti Patrick se, u elji da Ircima objasni uenje o Svetom Trojstvu,
sagnuo i ubrao djetelinu s tri lista. Njena struktura tri - u - jednom bila je u tom trenutku
odgovarajui simbol onoga to je htio pokazati. Irci su razumjeli i poeli tovati djetelinu kao
neto sveto, pa ona i danas simbolizira Trojstvo i samu Irsku. Meutim, nije djetelina poduila
Irce kranstvu ve Sveti Patrick, koji se njome posluio kao simbolom. Promatrajui uzorke
zmijske koe, pitao sam se nije li se neto slino, davno prije dogodilo i na Yucatanu? Je li
postojao "sveti Patrick" koji se nasukao na obale Yucatana i posluio lokalnom zmijom kako
bi na razumljiv i prihvatljiv nain nauio stanovnike elementima napredne religije? Je li
uzorak canamavte, poput djeteline postao kulturna ikona zbog povezanosti s mu-dracem? Ovo
je objanjenje za mene mnogo uvjerljivije od jednostavnog objanjenja kulturne evolucije.
Posumnjao sam da je "sveti Patrick" moda bio sam Quetzalcoatl. A onda i otkrio njegovo
ime: Zamna.
U svojoj knjizi "kola egrtue", Don Jose drevnu religiju Maya naziva zamnaizmom.
Zamna (ili Itzamna) bio je glavni bog u majanskom panteonu bogova i prema navodima Don
Josea, prototip kasnijeg Quetzalcoatla. U "koli egrtue" pie:

Izgleda daje Zamna, bog-junak Maya bio izvorni uzorak ili model Quet-zalcoatla, toltekog
boanstva. Pojavivi se prije invazije Tolteka na Yu-catan, on sadri sve atribute kasnijeg
boanstva. Zamnaizam nije bio krvava ili nasilna religija. Ljudske rtve je na Yucatan uveo
Tulin Quetzal-coatl - Topilzin-Ce-Acatl.
Kao djeak, Don Jose je vidio u Izamalu, na Yucatanu, veliku glavu Zam-ne izraenu od
tuka, koju su kasnije unitile nekulturne ruke.(l7)
-1 -IO

PROROANSTVO MAVA
Zemlja egrtue 5
nik Ramon Aguilar, kada su ga tamo odveli njegovi upljani 1773. Knjiga "Povijest stvaranja
neba i zemlje" koju je kasnije napisao, zasniva se na dokumentima koje je unitio biskup
Nunez de la Vega iz Chiapasa i Palenque spominje kao "Veliki grad Zmija".
Ordonezova knjiga bavi se legendarnim voom, Votanom, koji je doveo svoj narod u
Palenque i iji je simbol bila zmija. Je li taj Votan, za kojeg kau daje doao s Atlantika,
moda bio prorok Zamna, majanski ekvivalent svetog Patricka? Poeo sam uviati kakva se
pria krije iza majanskog kulta zmije.
Prije odlaska iz Meride i povratka u Englesku ponovno sam posjetio Don Josea. Ovoga
puta poveo sam suprugu Dee. Nali smo ga u krevetu, u pidami, jer se tokom noi razbolio.
inio se starijim i krhkijim nego prethodnog dana, snaan podsjetnik da s 88 godina tijelo
vie nije moglo pratiti um. Razgovarali smo o njegovom glavnom djelu, "La serpiente
emplumada" i "Mi Descubri-miento del Culto Crotalico" i mogunostima njihovog
objavljivanja u Engleskoj. Tada je na nae veliko iznenaenje Don Jose odjednom zapjevao.
Snaan tenor ispunio je zrak djelovima talijanske opere. Iako se osjetio lagani napor na
visokim notama glas je bio vrst, gotovo mladolik. "To je udno," rekao je. "Iako mi je tijelo
staro i ne mogu initi to bih elio, glas je ostao sauvan i
mlad."
Dee i ja smo bili oduevljeni razigranou ljudskog duha koji se odbijao predati starosti. Na
rastanku, potpisao je kopije svojih knjiga. Obeali smo

Slika 45.
Catherwoodov bakrorez divovske glave Zamnae, Izamal
Sreom, Frederick Cathenvood je 1844. godine izradio bakrorez ove velike glave Zamne,
pa moemo vidjeti kako je izgledala (si. 45). Uope nije slina kasnijim prikazima Itzamne u
Kodeksima Maya, gdje je prikazan kao stariji bog. Ovaj kip monolitnog obujma, prikazan je

otvorenih usta kao da izgovara neko vano uenje. Don Jose kae da je glava Zamne u
Izamalu davno postala plijenom vandala, no, ja sam vidio neto slino meu ruevinama
Palenque. Tamo se u podnoju palae nalazi jo jedna velika glava od tuka. Ona ima frizuru
okienu perjanicom i meditativan pogled (si. 46). Sigurno nije sluaj to se tamo nalazi glava
Zamne. Religija koja se provodila u Palenquei bila je povezana s kultom QuetzalcoatlKukulcana. Ime Palenque dolazi iz panjolskog jezika i oznaava "mjesto odvojeno
ogradom", drugim rijeima palisada, to je ovo panjolsko selo nekada i bilo. Njegovo
izvorno ime je vjerojatno Nachan; tako gaje nazivao prvi panjolski posjetitelj, redovSlika 46.
Divovska glava, vjerojatno Zamna, Palenque
PROROANSTVO MAYA
jedan drugome novi sastanak. Zatim mi je pokretom ruke, ujedno znaajnim i vjetim
poklonio dvije koe egrtua. Kod kue, preao sam rukom preko njih devet puta u svakom
pravcu. Moda u tako barem djelomino biti iniciran u kult Crotalus durissus durissus i uz
njenu pomo saznati vie o ezoterijskoj strani zamnaizma.
6.
NOVA VATRA, CHACMOOLI I LUBANJA SUDBINE
Vibriranje egrtaljke
Na izlet u Meksiko bio je uspjeniji od oekivanog. Pronaao sam put kojim je prenoeno
neobino znanje Maya. Iz uenja Don Josea bilo je jasno da kult egrtue predstavlja izuzetno
vaan element njihova vjerovanja. No, bio je to tek dio prie. Unutar cijelog mozaika kulture
Maya nazirao se i kozmiki element, jai nego li je to bila zmija Crotalus. Sve to znamo o
Mayama govori da su bili izuzetno dobri astronomi i numerolozi, a njihovo zanimanje za nebo
sadrano je u izrazu Quetzalcoatl ili "pernata zmija". Prilino me je iznenadilo kada je vodi u
Palenquei istaknuo da su Maye pratili kretanja zvijea Orion, uvijek nou vidljivo na ovoj
geografskoj irini.(1) Njihovo zanimanje za Orion bilo je jednako fascinaciji zvijeem
Plejada(2) (Slika 37.B). Ovo malo zvijee, dio zvijea Bika, moemo opisati kao umanjenu
verziju Velikog Medvjeda. Moda su upravo njih prikazivale Catherwoodove "slonovske surle", esto ponavljan motiv na vucatanskim hramovima. Iako unaprijed nisam mogao znati
gdje me moe odvesti, odluio sam se pozabaviti tim pitanjem.
Pomou svog kunog raunala poeo sam istraivati tajanstvene dogaaje vezane uz
skupinu Plejada i azteki novogodinji festival. Maye su Plejade nazivale tzab, to znai
"egrtaljka". Vjerojatno su smatrali da Plejade imaju istu ulogu kao i zmijska egrtaljka, koju
zmija pretrese kao upozorenje prije napada. Ako moemo vjerovati izvjeu redovnika
Bernandina Sahaguna, Azteki su imali slinu koncepciju. U svojoj je knjizi objavio sliku koja
prikazuje azteki prikaz Plejada kao devet zvijezda sadranih u nekoj vrsti lania od
PROROANSTVO MAYA

sedamnaest drugih zvijezda, (si. 47) Vrlo je teko nai engleske prijevode njegovih djela.
Sreom, Don Jose navodi odgovarajui odlomak u jednoj od svojih knjiica "Zato egrtue u
civilizaciji Maya?" Zbog vanosti odlomka, citirat u ga u cijelosti.
Slika 47.
Azteka ilustracija Plejada, Sahagun
Mjerenje vremena kod ovih Indijanaca (Meksikanaca) izgledalo je ovako: najvea mjera za
vrijeme iznosila je 104 godine i zvali su je stoljeem; polovicu tog razdoblja, 52 godine,
nazivali su snopom. Godine siM#vim nainom brojane jo od davnih vremena; nije poznato
kada je sve poelo, no Indijanci su vrsto vjerovali da e svijet zavriti na kraju jednog od tih
snopova. U njihovim se proroanstvima kae da e tada prestati kretanje nebeskih tijela.
Kobni dogaaj je signaliziralo kretanje Cabrillas (Plejade) u noi kada se odravala sveanost
nazvana Toxiuh molpilli; jer u pono te noi Cabrillas su se nalazile usred neba. Te su noi
palili vatre i ritualno ih gasili. Svi sveenici u hramovima hodali su u velikim povorkama.
Krenuli su odavde, iz Meksikog Hrama (Tem-plo Mayor) rano u noi, prema brdu
Uixachtecatl, blizu Ixtapalapa i pred pono stigli na sam vrh gdje se nalazio sveani cu (naziv
Maya u znaenju "bog i hram", izraz kojeg su konkvistadori nauili kada su pristali na Yucatan), izgraen posebno za ovu sveanost. Kada su vidjeli da Cabrillas ili Plejade prolaze
zenit, shvatili bi da nebo nee stati i da nije stigao smak svijeta. ivot e trajati najmanje
naredne 52 godine. U tom trenutku mnotvo ljudi bi se okupilo u brdima u okolici pokrajina
Texcoco, Xochimilco i Quahtitlan, u iekivanju nove vatre koja je signalizirala nastavljanje
svijeta. Sveenici bi uz velike ceremonije donijeli vatru u cu, nakon ega se vatra palila i po
okolnim brdima. Prisutni su ugledavi taj prizor bili toliko sretni da su skakali i vikali i njihov
je povik sezao do neba; svijet nije doao svome kraju i oni su pred sobom imali jo 52 godine.
Posljednja ceremonija nove vatre odrana je 1507. godine. Bilo je sveCt.
Nova vatra, chacmooli i lubanja sudbine 6
no jer panjolci jo nisu stigli. Slijedea gavilla (snop) nazvana toxiuh molpilla zavrila je
1559. Tom prilikom nije odrana javna proslava jer su panjolci i njihovi sveenici bili
prisutni.
Iznoenjem nove vatre i odravanjem ceremonije obnavljali su ugovor s idolom: morali su
sluiti i odravati njegove kipove koje su drali u kuama. Veselili su se, znajui da je svijet
siguran. Jasno da je ovaj nain mjerenja vremena vraji izum, s kojim su obnavljali ugovor
svake 52 godine. Vrag ih je zastraivao dolaskom kraja svijeta uvjeravajui ih da je
pokretanjem svijeta produljio vrijeme i dao im ga na poklon(3)
Bernandino Sahagun, kao dobar franjevac, nije sumnjao daje sveanost Nove Vatre, kao i
ostale u religiji Indijanaca, bila povezana s idolatrijom i tovanjem sotone. To nas ne
iznenauje ako se podsjetimo da u Tlalocu, Co-atlicueu i drugim mjestima prevladavaju
brojni kipovi neobinog oblika, posebno motiv zmije koji je u oima panjolaca bio simbol
samog sotone. Ipak, franjevca se moralo dojmiti neto to su mu Indijanci ispriali, inae se
ne bi trudio zabiljeiti ceremoniju s toliko detalja. Moda su njegovi snani prosvjedi protiv
Sotone umetnuti zbog politikih razloga. On sam, oito je bio fasciniran astronomskim
znaenjem ceremonije Toxiuh molpilli.

Ako pozornije prouimo njegovo izvjee, uoit emo da su Indijanci imali nekakav
sofisticirani, vjerojatno astronomski sustav mjerenja vremena. Kru-cijalnim su smatrali
trenutak prelaska Plejada preko junog meridijana u po: no. Meutim, ovaj trenutak se ne
moe precizno odrediti samo promatranjem zvijezda. Plejade izlaze i prelaze meridijan svaki
dan. Meutim, samo jednog dana u godini one meridijan prelaze tono u pono. Meksikanci
su morali imati neki drugi precizan nain odreivanja. Bio sam znatieljan otkriti o kojem se
danu radi, pa sam, uzevi Sahagunov datum iz 1507. godine, kao datum posljedne takve
ceremonije, u pomo pozvao kompjutorski program SKY-GLOBE. Rezultati do kojih sam
doao bili su fascinantni - no, prije nego ih izloim potrebno je objasniti jo neka pitanja.
U svojoj knjizi "Relacion" Diego de Landa biljei da su slinu ceremoniju vatre provodili i
Maye u gradu Mani. Izgleda se u jednom trenutku sveanost vatre proirila kod svih Maya na
Yucatanu. Nakon unitenja Mayapana(4) (oko 1450. prema Landi) ograniila se samo na
Mani. Dvanaesto poglavlje "Relaciona" govori o odlasku Kukulcana iz Yucatana.
Neki Indijanci su vjerovali daje otiao s bogovima na nebo, pa su stoga i njega smatrali
bogom. Odredili su vrijeme kada treba upriliiti sveanost njemu posveenu, to se potivalo
u cijeloj zemlji, sve do unitenja Mayapana. Obiaj
PROROANSTVO MAYA
se poslije odrao samo u pokrajini Mani, dok su ostale pokrajine, svake godine po jedna, u
znak priznanja Kukulcanu darivale gradu Mani na poklon etiri, a ponekad i pet
velianstvenih pernatih zastava. Tako je nastao novi nain odravanja sveanosti.
Dana 16. Xula sakupili bi se u Maniju svi poglavari i sveenici. S njima bi dolo veliko
mnotvo iz gradova. Svi su postili. Uveer tog dana krenuli bi u velikoj povorci, u pratnji
brojnih komedijaa (profesionalnih zabavljaa) iz kue poglavara u kojoj su se okupili. Hodali
bi polako do hrama Kukulcana, svi propisno dotjerani. Kada bi stigli i izgovorili molitve,
smjestili bi zastave na vrh hrama, a dolje u dvoritu svatko je postavio svog idola na lie
drvea donesenog ra tu svrhu; zatim su palili novu vatru i tamjan, prinosei rtve u obliku
hrane kuhane bez soli ili papra i pia spravljenih od meksikog graha i sjemenki tikvica. Tamo
bi poglavari i ostali koji su postili boravili pet dana i noi, palei mirisnu smolu i prinosei
rtve. Nisu se vraali kui ve bi nastavljali s molitvama i svetim plesovima. Do prvog dana u
Yaxkinu komedijai bi obilazili glavne kue, izvodili^p/oje toke i primali poklone, koje bi
zatim odnosili u hram. Petog dana poglavari, sveenici i plesai bi podijelili darove, sakupili
zastave i idole, vratili ih poglavaru domainu i otili svojim kuama. Uvjereni da se Kukulcan
posljednjeg dana spustio s neba i primio njihove rtve i pokore. Ovu sveanost su nazivali
Chicc-kaban. (5)
Biljeka Williama Gatesa, prevoditelja Landinog djela, govori nam neto vie o festivalu u
Mani.
Xul znai "kraj", "zavretak"; 16. tog mjeseca su palili novu vatru i posljednjih pet dana u
mjesecu nastavljali sa rtvama i ostalim ceremonijama. One su se poklapale s obredima koje
su kasnije izvravali prije poetka 1. Popa ili Nove Godine. Kin znai "sunce", "dan",
"vrijeme", pa tako Yaxkin znai "novo vrijeme". Mjesec Yaxkin trajno je zadrao ulogu
obnavljanja svih alata, vrijeme pripreme za sveto ceremonijalno klesanje novih slika koje
slijedi u narednom mjesecu Molu. U Landino vrijeme 16. Xul se poklapao sa 8. studenim,

Yaxkin je poinjao 13. studenog, a Mol je zavravao na dan zimskog solsticija, 22.
prosinca.<6)
Landa nam kae i da su Maye raunale vrijeme prmou zvijezda i planeta.
L
Nova vatra, chacmooli i lubanja sudbine 6
"Da bi odredili noni sat domoroci su se vodili planetom Venerom, Plejadama i Blizancima.
Tijekom dana imali su izraz za "sredinu dana" i za razliite dijelove od zore do sumraka,
prema kojima su prepoznavali i odreivali vrijeme za rad." (7)
South Meridian
Slika 48.
Plejade prelaze meridijan u pono 11. studenog 1507.
Kada sam, pomou kompjutora provjerio kojeg su dana 1507. godine Plejade prelazile
meridijan u pono, bio sam iznenaen jer radilo se o 11. studenom (si. 48, 49). Taj se datum
nalazi tono izmeu 16 Xula (8. studeni) i poetka Yaxkina (13. studeni). Znamo da je
sveanost, zajedno s postom, trajala pet dana i vjerojatno se dogaala u vrijeme kada su
Plejade prelazile meridijan u pono svakog dana, a sredinji dan tog razdoblja bio je
vremenski najprecizniji. Oito, ceremonija Nove Vatre za Maye je bila dogaaj godine, dok su
ga Azteki obiljeavali samo jednom u 52 godine. Vrlo je vjerojatno da se sveanost odravala
i u Chichen Itzai. Ukoliko je to tono, onda je mjesto odravanja obreda Nove Vatre bilo u
hramu na vrhu Piramide Kukulcan, na tom najsvetijem mjestu. Vrijedi zabiljeiti da strane te
piramide podsjeaju na ljuske egrtue i da se njena arhitektura ad quadratum, kao to smo
vidjeli, vjerojatno zasniva na uzorku canamayte. Jo jedna veza kulta egrtue kod Maya i
kasnijih meksikih religija povezanih sa Quetzalcoatl-Kukulcanom. Meutim, oito je da
postoji veza starija od svih ovih. Najznaajniji bog Maya
PROROANSTVO MAYA
bio je Zamna, oinski lik i uitelj mudrosti. Izgleda daje on bio prototip kasnijem
Quetzalcoatl-Kukulcanu i vjerojatno su njega zazivali u poetnim ceremonijama Nove Vatre.
Landa pie kako je Zamna majanski ekvivalent egipatskog boga Ozirisa.(8) Kao to je Oziris
povezan sa zvijeem Oriona (9)i tako su Zamna i njegova kasnija inkarnacija QuetzalcoatlKukulcan povezani s Plejadama.
Slika 49.
Juno i istono nebo u pono 11. studenoga 1507.
U svojoj knjizi "Azteki i mitovi o Mavama", profesor Karl Taube s Kalifornijskog sveuilita tvrdi da sveanosti Nove Vatre moemo vezati uz ideju
obnavljanja svijeta nakon Potopa. Zapravo, radi se o proslavi najznaajnijeg
dogaaja, trenutka kada su bogovi poetkom naeg doba nanovo stvorili svijet.
Kao to misa obnavlja ugovor katolika s Bogom, vezan uz dogaaje smrti i
uskrsnua Krista, tako je i sveanost Nove Vatre obnavaljala ugovor Maya s
njihovim bogovima, posebno Zamnom. Karl Taube pretpostavlja da su Maye
sline sveanosti odravali i na poetku ostalih vanih razdoblja, na primjer na

poetku novog katuna. Grafiki prikazi Potopa u tri knjige Chilam Balam,
otkrivaju da su ritualna uvoenja Katuna i ostalih kalendarskih razdoblja bila
zamiljena na sline naine.(10) *

Nova vatra, chacmooli i lubanja sudbine 6

Sada sam poeo uviati da je zvijee Plejada imalo slino znaenje za Indijance Srednje
Amerike kao Orion i Sirius za drevne Egipane. Stanovnicima Egipta, izlazak Siriusa u zoru
je najavljivao plavljenje Nila i poetak nove godine. Oni su svoj kalendar organizirali prema
tom dogaaju, a sam je dan bio popraen velikim sveanostima. Slino su Maye i ostali
indijanski narodi doekivali kulminaciju Plejada u pono, prije paljenja nove vatre i
zapoinjanja novog ciklusa. Azteki su pratili kulminaciju Plejada u pono, 11. studenog. Ne
znamo jesu li ovo zvijee pratili i tijekom godine. Drugi datum koji je zahtijevao
prouavanje bio je 12. kolovoz. Toga je dana 3114. godine prije Krista zapoeo na sadanji
ciklus. To bi trebao biti datum paljenja izvorne vatre, kada su bogovi rodili Sunce i Mjesec na
pogrebnim lomaama Teotihuacana. Stoga sam se jo jednom posluio SKYGLOBEom,
upisao potrebne podatke i prilagodio faktor vremena trenutku kada su se Plejade nalazile na
meridijanu. Jo jednom sam bio iznenaen. Pokazalo se da su tog dana (i uvijek u to doba
godine) Plejade bile na meridijanu upravo prije zore. To nije sve. Toga trenutka Suncu je
prethodila Venera kao jutarnja zvijezda (si. 50). Drugim rijeima, Plejade su izvrile istu
funkciju kao Sirius za Egipane; najavu zore, "Roenje Venere" i poetak novog vremenskog
ciklusa. A preko jugoistonog neba protezala su se poznata zvijea Bika, Oriona i Velikog
Psa koji su igrali toliko znaajnu ulogu u ivotima Egipana. Je li postojala povezanost? Zato
su Maye odluili zapoeti svoj kalendar u vrijeme kada su ba te zvijezde bile toliko
istaknute? Pitanja na koja emo odgovoriti kasnije.
Chac-Mooli i ceremonija vatre
Augustus le Plongeon, sin francuskog mornarikog komodora, doao je u Meridu 1873. sa
svojom mladom enom, Engleskinjom. Nauivi govoriti lokalnim dijalektom Maya, uputio
se za Chichen Itzau. U to vrijeme podruje sjevernog Yucatana, dakle okolicu Meride,
prekrivale su velike plantae sisala, a bogati su zemljoposjednici tretirali domoroce kao
robove. Zbog blage naravi i injenice da im se obraao njihovim jezikom, lokalni Maye su
Francuzu otvoreno govorili o svojim obiajima. Kao i Brassuer de Bourbourg prije njega, i le
Plongeon je bio uvjeren da su Maye sauvali izgubljeno znanje najvieg reda. Koliko je
mogao razumjeti, to je znanje ukljuivalo magiju i proricanje. Traei meu ruevinama
Chichen Itzae, otkrio je glif na zidu graevine koju je nazvao gymnasium. Glif je nedvojbeno
predstavljao "Chac-Mool" i odreivao mjesto na kojem treba kopati kako bi se pronaao kip
tog bia. Le Plongeon je iskopao rupu duboku 24 stope i uistinu pronaao neoPROROANSTVO MAYA
Nova vatra, chacmooli i lubanja sudbine 6

bian kip ovjeka koji lei, gleda na jednu stranu i na trbuhu dri tanjur. Zakljuio je daje to
Chac-Mool kojeg je traio (Slika 36.B).
Ovaj kip sada se uva u Muzeju Antropologije u Mexico Citvju i samo je jedan od nekoliko
slinih kipova. Svi su izraeni u istom, naizgled neudobnom leeem poloaju, virei preko
desnog ramena kao da promatraju neto u daljini. U Chichen Itzai nalazi se reprodukcija
Chacmoola na vrhu Hrama Ratnika, postavljena izmeu dva stupa u obliku egrtua i jedna
manja pored prijestolja u obliku crvenog jaguara u unutranjosti Piramide Kukulcana. Jo
jedna ili dvije razasute su negdje u Chichenu, a jedna se nalazi u muzeju Me-rida.
No, iako su Chacmooli jedni od najprepoznatljivijih kipova u Meksiku,
iako su postali kulturne ikone itavog podruja Yucatana, njihova prava uloga
ostala je tajnom. Veina vodia navodi isto, ortodoksno miljenje da su kipovi
povezani s toltekom praksom prinoenja ljudskih rtvi i da su moda sluili
kao stolovi za odlaganje jo kucajuih srca rtava. Za ovakvo miljenje nema
dokaza. Ukoliko su i sluili u tu svrhu, zato lik gleda preko ramena, a ne
prema ponuenoj rtvi? *p
Druge pretpostavke, da su sluili kao stolice ili naslonjai, jednako su neuvjerljive; kipovi
izazivaju nelagodu dok ih gledate i sasvim sigurno nisu pogodno mjesto za odmor. No, to
onda predstavljaju?
Don Jose ima svoje zamisli o Chacmoolima. U svom malenom vodiu kroz ruevine
Chichen Itzae ovako pie o kipu koji se nalazi u unutranjosti Piramide Kukulcan:
Takozvani Chacmool. Ovaj je naziv skandalozno pogrean. Pravi naziv moda nikad neemo
saznati. Ovaj kip predstavlja sveenika ili boanstvo koje lei na leima savijenih koljena. On
dri kvadrat s etiri egrtaljke i Sunevim diskom u sreditu. Ono izraava ideju neba s
jednom egrtu-om u svakom uglu.(11)
Malo dalje u istoj knjizi opisuje "Grob Chac-Moola" poznat kao Terasa Venere.
Ovdje imamo dva pogrena naziva za nepoznati predmet. U njemu je le Plongeon pronaao
slavni takozvani Chac-Mool. Na terasi se nalaze prekrasni simboli egrtue i, stoje
karakteristino, znak za Pop koji pripada prvom mjesecu kalendara Maya. Svrha ove terase je
nepoznata, to je sluaj i u drugim hramovima.(12)

Slika 50.
Roenje Venere prije zore, 12. kolovoza 3114. godine prije Krista
Don Jose pie da se azteka Nova Vatra palila na svetom drvenom predmetu kojeg su
stavljali na prsa rtvovanog ovjeka.(13) To me navelo na razmiljanje: jesu li takozvani
Chacmooli iz Chichen Itzae bili zamjene za takve rtve? Ako je tako, kakva je bila njihova
svrha? Moja prva pretpostavka je bila da su kipovi predstavljali bogove Nove Vatre na ijem
trbuhu je paljena vatra u vrijeme obreda. U gore navedenom izvjeu redovnika Bernandina
Sahaguna stoji da su i Azteki na ceremoniju Nove Vatre nosili cu, to je ujedno predstavljalo i
boga i hram. Je li mogue da se radilo o njihovom ekvivalentu Chacmoola, o kipu boga-vatre
koji je uz to sluio i kao oltar?
Jo se jedno pitanje namee: kako su palili vatru? Po Sahagunu, Azteki su palili svoju Novu
Vatru odmah nakon ponoi, im bi Plejade prele meridijan. Ne kae kako su to izvodili, ali
moemo pretpostaviti da su se koristili kresivom ili trljanjem drvenih tapia. to ne znai

daje tako bilo i prilikom novogodinje sveanosti Maya; majanska ceremonija je trajala pet
dana i nema nikakvih nagovjetaja da su se vatre palile u pono. Landa nam kae da su idole,
iznesene za tu priliku, polagali na leajeve od lia. Zato? Kakva je veza idola i suhog lia.
Prouavajui simbolizam rituala shvatio sam da su Maye svoju Novu Vatru dobijale izravno
od samog Sunca. To su mogli jednoL stavno postii koristei se nekom vrstom lee koja je
lomila zrake sunca u zoru i tako palila vatru na krijesu postavljenom blizu Chacmool "idola"
ili cua.

PROROANSTVO MAYA
Nova vatra, chacmooli i lubanja sudbine 6

Lubanja sudbine J
Poetkom dvadesetih, eminentni arheolog, dr. Thomas Gann, izvanredni profesor
arheologije Srednje Amerike na Sveuilitu u Liverpoolu, objavio je otkrie drevnog grada na
rijeci Rio Grande, nedaleko od granice s Gvatemalom. Njegov neobian poloaj zbunio je
znanstvenike, ba kao i nepoznato porijeklo graditelja. U lanku objavljenom 26. srpnja 1924.
u "The Illustrated London News" profesor Gann pie:
Graevine se sastoje od velikih kamenih terasastih piramida, kojima se s jedne strane prilazi
irokim kamenim stepenitem. Prva zgrada koju smo oistili od grmlja i humusa bila je krnja
piramida, duga 90 stopa, iroka 75 stopa i visoka 30 stopa. itava piramida je u potpunosti
obloena precizno izrezanim blokovima pjeenjaka i vapnenca, na nitim povrinama mnogih
vapnenakih ploa je privraen sloj rotnjaka debljine 1' ina. U povezivanju ovog kamenja
nije koritena tbuka niti neki slian materijal. Grad smo nazvali Lubaantun - u doslovnom
znaenju "mjesto palogka-menja" na jeziku Maya. Lubaantun se razlikuje od svih ostalih
poznatih gradova Maya jer nema palaa i hramova. Nema ni kamenih kipova i velikih
monolita na kojima su obino upisivani datumi njihova podizanja, a koje su Maye postavljali
u intervalima od po 20 godina (kasnije u intervalima od po pet godina), po itavoj Srednjoj
Americi i Yucatanu.
Gann zavrava svoj lanak:
U ruevinama Rio Grande (Lubaantun) nalazimo jedno od najstarijih na-seobi Maya koje
datira iz razdoblja mnogo starijeg od bilo kojeg ruevnog grada danas poznatog u Srednjoj
Americi.
Na tom je mjestu, i danas teko dostupnom, 1927. pronaena sablasna rukotvorina. Zasluga
za otkrie pripada 17-godinjoj kerki osebujnog ovjeka, F. A. Mitchell-Hedgesa. Radilo se o
savrenoj kristalnoj lubanji. Sada znamo da su Indijanci Srednje Amerike bili izuzetno vjeti u
obraivanju vulkanskog stakla; brojni alati, oruje i ritualni instrumenti izraeni od tog
materijala pronaeni su na podruju cijelog Meksika. Meutim, ova se lubanja razlikuje po
tome to je izraena od gorskog kristala, toliko savreno da joj se vilica moe pomicati. No,

koliko znam, jo nitko nije uspio ponuditi uvjerljivo objanjenje kako je lubanja izraena u
doba kada nije postojao eljezni alat. Po dananjim
L.
spoznajama, trebalo bi 150 godina marljivog rada da se izgladi kristal tvrdoe dijamanta,
koristei se samo pijeskom kao abrazivnim sredstvom. Ali, lubanja postoji i oigledno je
nastala za vrijeme ili prije nastajanja izgubljenog grada Lubaantun, pretee ostalih ruevina
Maya. Zakljuak je jasan, ukoliko su preci Maya posjedovali tehnologiju kojom su mogli
izgladiti kristal u okrugle oblike, onda su to vjerojatno mogli uraditi i njihovi potomci. Stoga
postaje mogue da su Maye mogli izraditi i konveksne lee, dovoljno dobre za paljenje. Je li
moda i sama lubanja imala svrhu jedne takve lee.
Lubanja sudbine je nainjena od istog gorskog kristala. Vidjeli smo, znanstvenici tvrde daje
trebalo 150 godina cjelodnevnog rada, generacije za generacijom, da poprimi svoj savreni
oblik. Cijeli ivot, nepoznati umjetnici su strpljivo trljali pijeskom ogroman blok gorskog
kristala, dok se konano nije ukazala savrena lubanja.
Stara je najmanje 3600 godina i prema legendi sluila je visokom sveeniku Maya kod
izvoenja ezoterijskih rituala. Pria se, kada netko poeli smrt u prisustvu lubanje, smrt
redovito uslijedi. Opisivali su je kao utjelovljenje zla. Ne elim objanjavati ovu pojavu.(14)
Osim pretpostavljenih smrtonosnih mogunosti kristalne lubanje, tekst spominje i legendu
koja lubanju povezuje s visokim sveenicima Maya i njihovim ezoterijskim ritualima. Je li
jedan od tih rituala bilo donoenje Nove vatre? Teko je, bez provjere njezine djelotvornosti,
sa sigurnou odgovoriti na ovo pitanje, no okrugla lubanja bi sigurno mogla imali osobine
lee. Tada su je Maye koristili kako bi usmjerili zrake sunca i potpalili vatru.
U Muzeju za antropologiju u Mexico Cityu, u galeriji o Teotihuacanu, vidio sam prikaz
Sunca kao lubanje okruene krugom zraka. Lubanja ima isplaen jezik to se tumai
simbolom davanja ivota. Neobian i kontradiktoran simbol. Razmiljajui o tome shvatio
sam da Sunce zapravo dvojako djeluje svojim zraenjem. Umjerene koliine zraenja
izazivaju rast bilja, a prevelika koliina ubija upravo onu vegetaciju koja se neko njome
hranila. Stoga mi se uinilo da lubanja iz Teotihuacana simbolizira ove dvojne atribute Sunca:
onoga koji donosi i ivot i smrt. Njen "jezik" predstavlja zrake Sunca (moda i Sunev vjetar)
usmjerene prema Zemlji. elio sam otkriti mogue veze s konceptom Sunevih doba, pa sam
poeo traiti dublje po aztekoj mitologiji.
Potraga nije dugo trajala. U aztekom mitu o Teotihuacanu govori se o starom bolesnom
bogu, Nanahuatzinu, koji treba umrijeti na pogrebnoj lomai kako bi se mogao ponovno roditi
kao Tonatiuh, bog Sunca sadanjeg doba. U
PROROANSTVO MAYA
drugom mitu, Nanahi/atzin je zasluan za otvaranje stijena i donoenje kukuruza na povrinu
Zemlje, kako bi nahranio ovjeanstvo.(15) Spojivi dva mita, uvidio sam daje Nanahuatzin
predstavljao, sjedne strane snagu i mo prirode da proizvodi hranu, a s druge strane mrtav,
drveni materijal koji ostaje nakon etve. Spaljivanjem tog materijala (posebno starih stabljika
kukuruza) oslobaa se energija za koju su Azteki vjerovali daje obnovljena Suneva svjetlost.
Gledano na ovaj nain, njihovi krijesovi su imali ceremonijalno znaenje, vraanje ivota

Suncu i osiguravanje novih usjeva. I Maye i Azteki su plodnost povezivali s vatrom.

Primjenjivali su sustav obraivanja zemlje tzv. "sjee i paljenja", znajui daje svjee oiena
zemlja najplodnija za usjeve.
Kristalna lubanja, tako mi se barem ini, na isti nain simbolizira smrt i ivot. Za razliku od
lubanje iz Teotihuacana, nije bilo isplaenog jezika, ali je zato prozirna za svjetlost. elei ba
taj uinak njezini graditelji su je nainili od kristala. Kristalnoj lubanji nije bio potreban jezik,
jer ona je sama bila sredstvo usmjeravanja energije - svjetlosti Sunca. Mitchell-Hedges, koji je
izgleda o temi znao vie nego je bio spreman priznati(16), izjavio je da se lubanja koristila u
ezoterijskim ritualima. A oni su ukljuivali Sunce. Osnovna osobina uporabe kristala je lom
svjetlosti. Pretpostavljamo daje visoki sveenik drao lubanju tako da lomi "jezik" Suneve
svjetlosti kroz otvorena usta. Ukratko, "lubanja sudbine" je sloena lea za paljenje koja se
koristila u ceremonijama Nove Vatre.
Drugi lanak dr. Thomasa Ganna u "The Ilustrated London News" od 1. studenog 1924.,
donosi nove spoznaje glede ove ceremonije. Gann sada opisuje istraivanja u okolici
majanskog grada Tulum i nain otkrivanja nove lokacije, nazvane "Chacmool":
Ruevni grad Chacmool nalazi se na poluotoku koji dijeli San Espiritu od Zaljeva Ascension.
Europljani nikada ranije nisu stupili na to mjesto, a nai vodii Indijanci su ga otkrili sluajno,
slijedei trag ranjenog jelena. Arhitektura nalikuje ostalim mjestima na istonoj obali graevine prekrivene kamenom tukaturom na piramidama obloenim kamenjem. Ovdje,
unutar malog beznaajnog hrama otkrili smo sliku Chacmoola: ogroman ljudski lik visok 8
stopa, izraen od izuzetno tvrdog cementa, lei na leima oslonjen na laktove, peta privuenih
stranjici, podlaktica i ruku pruenih uz bedra, glave podignute i okrenute na desno.
Ovaj smo kip otkrili pukom sluajnou, jer je bio potpuno ukopan u prlja-vtini i smeu koje
se stoljeima nakupljalo. Samo su vrhovi koljena izvirivali za nekoliko ina. Dok smo
otklanjali smee, naili smo na privjesak
Nova vatra, chacmooli i lubanja sudbine 6
u obliku koljke, dvije ogrlice od zelenog kamena, epi za ui, dijelove kosti tapira i malenu
glinenu palionicu tamjana. To je bilo izuzetno vano otkrie, jer su ovakvi likovi Chacmoola
istog toltekog porijekla i prona-, eni su samo na jo jednoj lokaciji Maya, Chichen Itzai.
Tamo su se, nakon to su ga osvojili Tolteki, snano razvili njihovi vjerski i umjetniki
utjecaji. Grad smo nazvali Chacmool prema njegovom bogu zatitniku.
Slika koja je popratila lanak prikazuje tipian lik Chacmoola, nalik na one pronaene u
Chichen Itzai, kao i palionicu tamjana u obliku ovjeka s isplaenim jezikom. Iz Gannovog
lanka proizilazi pretpostavka da je novo-otkriveni Chacmool kopija onoga pronaenog u
Chichen Itzai. Ukoliko je zaista visok 8 stopa, kako kae Gann, onda se radi o najveem do
sada pronaenom primjerku. Pitao sam se, zato su Tolteki (ili neki drugi narod) odluiti
prebaciti veliki kip Chacmoola u udaljeno mjesto na obali, ako su kod kue u Chichen Itzai
bili zadovoljni kipovima ljudske veliine? To jednostavno nije imalo smisla. inilo mi se
vjerojatnijim daje upravo to bio originalni Chacmool, a le Plongeonov u Chichen itzai kopija.
Naalost, dr. Gann ne kae nita o tome je li Chacmool bio okrenut prema moru. U svakom
sluaju, injenica da je pronaen u obalnom gradu ini se vanom i nanovo navodi na
razmiljanje o porijeklu Maya. Don Jose je ustrajao na miljenju da kult egrtue potjee sa
Yucatana; kristalna lubanja je pronaena na Yucatanu; svi kipovi Chacmoola pripadali su

Yucatanu. Je li mogue da su svi ovi predmeti bili zajednikog porijekla: daje, kako su
izjavljivali le Plongeon, Brasseur de Bourbourg i ostali istraivai, civilizacija Maya odnekud
donesena brodom na Yucatan? Znaaj ovih obalnih mjesta gurao je u tom pravcu. Odluio
sam provjeriti jesu li Maye sa Yucatana i Palenque, u svom kulturnom razvoju, bili pod
utjecajem kon-takata s prekomorskim trgovcima.
PROROANSTVO MAYA
ALBUM B

Slika LB
Litografija
Fredericka
Cathenvooda,
prikaz HramaPiramide Natpisa
u Palenauei

Slika 2.B
Dananji izgled Piramide Natpisa

Slika 3.B
Posmrtna maska od zada kralja Paala
PROROANSTVO MAYA
ALBUM B

Slika 4.B
Hram Skupine Kria u Palenquei
Slika 5.B
ovjek s tih .? m glave orla, Palengue
Slika 6.B

Pacalov sarkofag i njegov poklopac

Slika 7.B
Vrata koja vode do Pacalovog groba

wfiu
?
MM Slika 8.B
^H Stepenice u Piramidi Natpisa
1
Slika 9.B 1
Upoznavanje
plemia Maya,
?F i f^^PIRSI
mural, Diego
Rivera, Mexico
City
Slika 10.B
panjolci
podjarmljuju
Maye, mural
Diego Rivera
Mexico Cit

PROROANSTVO MAYA
ALBUM B

Slika ll.B
Indijanci upisuju Knjige na kori, mural, Diego Rivera, Mexico city
Slika 12.B
Sauvani kodeks Maya, Muzej za antropologiju, Mexico City
Slika 14.B
Avenija mrtvih, Teotihuacan
Slika 15.B
Piramica Sunca, Teotihuacan

Slika 13.B
Iskopane ruevine
starog
Tenochtitlana
Slika 16.B
Kipovi nafrizu,
Piramida
Quetzalcoatla,
Teotihuacan
Albumi
?0

73 O 73 O O > z
(A
H
o
I

Doba 1.
J*! VODA;
predstavljaju Chalchiuhtlicue, supruga Tlalocova. Unitenje je stiglo u obliku obilnih kia.
Ljudi su postali ribe kako bi preivjeli u vodi
Doba 3. ;t ,
VATRA;
bog Sunca Tonatiuh ovdje predstavlja unitenje treeg razdoblja kroz vatru
Slika 20.B
Poklopac iz Palenque
Slika 21.B
etiri
prethodna
kozmika
doba na
Poklopcu iz
Palengue

Doba 2. ZRAK; drugo razdoblje predstavlja Ehecatl, bog Vjetra. Tijekom ovog razdoblja
ljudsku vrstu su unitili jaki vjetrovi i uragani, a ljudi su pretvoreni u majmune kako bi se
mogli drati za drvo i oduprijeti vjetru.
Doba 4. ZEMLJA (kia lave); etvrto razdoblje predstavlja Tlaloc, bog kie i nebeske vatre. U
ovom razdoblju sve je uniteno kiom vatre i lave, a ljudi su pretvoreni u ptice kako bi
preivjeli katastrofu.
OD
C
Album B

-fjSlika 22-a.B
Sloeni rubni kod
prikazuje zmaja, :'^ jaguara, imia,
zmiju i majmuna ?? ??_ 7* -;
i
Bogjaguar, bog imi 1 (u zmajevim ustima)
CHALCHIUIHTLICUE, boica vode
MAJMUN KOJI VISI j (Pokretna l
pria) * \
Slika 22.B

Bogovi Maya s Poklopca iz Palenque

7} O 70 O
z
0)
o
I

00
c
a iiinniv
PROROANSTVO MAYA
ALBUM B

Slika 25.B
Aurora Borealis
Slika 29.B
Igralite, Monte Alban

Slika 26.B
Zvjezdarnica Caracol, Chichen Itza
Slika 30.B
Zgrada
"J",
Monte Alban

Slika 27.B
Glava tetoviranog mukarca, Palenque
Slika 28.B
Vladar Maya sa spljotenom glavom, palenque
Slika 31.B
Likovi "plesaa", Monte Alban
Slika 32.B
"Plesa", Monte Alban
PROROANSTVO MAYA
T
ALBUM B

Slika 33.B
Litografija Fredericka Cathenvooda, Slavoluk, Uxmal
Slika 34.B
Litografija Fredericka Cathenvooda, Samostan, Chichen Itza
Slika 35.B
Piramida-hram
Kukulana,
Chichen Itza
Slika 36.B
Likovi Chac-Moola izmeu stupova zmija, Hram vojskovoa, Chichen Itza
Slika 37. B
Zvijee Plejada

PROROANSTVO MAYA
f

Slika 38.B
Olmeka glava, park La Venta
7.
PREKOATLANTSKE PREDAJE

Slika 39.B
Olmeki sveenik u meditaciji
Slika 40.B
Olmeki
spaavaju
djecu
Drevni moreplovac i porijekla Maya
Otkako je biskup Nunes de la Vega prvi pronaao ruevine Palenque 1691. godine,
raspravljalo se o moguim graditeljima grada. Dananji arheolozi i ne sumnjaju daje Palenque
djelo lokalnih Maya koji su ivjeli u klasino doba izmeu 7. i 9. stoljea. No, uvijek su
postojali i oni drugi koji su smatrali da je tehnika izgradnje piramida izvana donesena u
Ameriku. ak i ako su piramide i hramove u gradovima Maya, poput Palenque, izgradili
domoroci, inspiracija i tehnologija su vjerojatno stigli izvana. Prema rijeima oca Ordo-neza
koji je prvi pisao o Palenquei, grad je osnovao u davno doba narod koji je doao s one strane
Atlantika pod vodstvom Votana, iji je simbol bila zmija. On tvrdi da je proitao u staroj
knjizi Qiuche Maya, koju je kasnije unitio biskup de la Vega, da su Votan i njegov narod
stigli morem iz zemlje Chivim. Na svom putu su zastali u "Boravitu trinaestorice" (moda
Kanarsko otoje) i na jo jednom velikom otoku, pretpostavlja se Kubi ili Hispanioli. Stigavi
na istonu obalu Meksika, plovili su uz rijeku Usumacinta i stigli do Palen-que. Kae se da su
Votan i njegovi sljedbenici nosili duge halje i razmjenjivali ideje sa domorocima, koji su se
oigledno prema njima odnosili prilino prijateljski i davali im svoje keri za ene. Tako je
nastala Palenque. Smatra se da je sam Votan bio tvorac originalne knjige koju je pronaao

biskup. Votan se oito jo etiri puta vraao kui u Valum Chivim, kojeg je Ordonez
identificirao kao libijski grad Tripoli. Za vrijeme jednog od tih putovanja Votan je posjetio
neki drugi veliki grad u kojem su gradili hram to dosee sve do
PROROANSTVO MAYA
Prekoatlantske predaje 7

neba. Biskup Nunes, u svom djelu "Constituciones Diocesianos de Chiapas" pretpostavlja da

se radilo o Babilonu.
Nije potrebno naglasiti kako akademski arheolozi nisu nimalo impresionirani priom o
Votanu, koju smatraju istom fikcijom. Meutim, njegova povezanost sa adom prouzroila je
uzbuenje po otvaranju groba Paala. Jer tamo je pronaena maska od zada koja mu je
pokrivala lice. Promatrajui reljefe od tuka koji prikazuju Paala i njegovog sina Chan
Bahluma nije teko razumijeti zato je Ordonez smatrao da je dinastija afrikog porijekla. Oni
su, naime, prikazani sa nosevima ljudi srednjeg istoka i irokim usnama. I ne samo to. Izgleda
daje Pacal bio izuzetno visok u usporedbi s prosjenim Maya Indijancem, ba kao i mukarac
iji se kostur nalazi u drugom, nedavno otvorenom grobu (l). Uzevi to kao dokaz, pitamo se
ima li istine u prii o Votanu? Je li zapravo i sam Pacal bio potomak Votanov? Zauuje
injenica da danas meu arheolozima prevladava hipoteza "nemijeanja" glede Indijanske
civilizacije, tj. da su civilizacije u Americi prije Kolumba bile u potpunosti neovisne.
Istovremeno, ova teorija je neprestano na udaru strunjaka drugih disciplina.
Ideja da inspiracija i motivacija za izgradnju piramida u Novom Cvijetu dolazi izvan
Amerika zaeta je kao zakljuak ranih kroniara i istraivaa poput Carlosa de Siguenze i
njegovog prijatelja, talijanskog putnika i pisca Giovanni Careria. Iako je Siguenza prihvatio
teoriju da su Indijanci uglavnom potomci plemena koja su dola sa sjeverozapada, vjerojatno
iz Azije, isto tako je bio uvjeren da su barem neki od doseljenika stigli brodom s druge strane
Atlantika. Vjerovao je da su ovi narodi donijeli sa sobom obiaj graenja piramida kao i
mnoge druge kulturne ideje. Careri u svojoj knjizi "Giro del Mondo" ponavlja ove stavove,
istiui da je ak i Aristotel znao da su Kartaani putovali iza Herkulovih Stupova
(Gibraltarska vrata).
Veza sa Kartagom bila je tema koja se esto vraa u brojnim kasnijim knjigama, to nije
sluajno. Mediteranska Kartaga je bila iznimno dobro smjetena na sjevernoafrikoj obali,
blizu dananjeg Tunisa. Dobro zatiena, imala je zaklonjene luke i bila okruena dobrom
obradivom zemljom, pa se mogla sama uzdravati. Meutim, kao i u sluaju srednjovjekovne
Venecije, napredak Kartage je takoer ovisio o prekomorskoj trgovini. Kartaani su bili p
jtomci fenikih emigranata i, kao i ostali pripadnici te rase, dobri moreplovci. Herodot je na
primjer zabiljeio da su Kartaani oplovili Afriku otprilike 2000 godina prije Vasca de Game.
Osim toga, imali su trgovinska sredita u mnogim zemljama i gradovima ukljuujui Memfis
(drevni egipatski glavni grad), Jeruzalem i Babilon. Kao trgovci, ostvarili su monopol nad
L

zalihama mnogih sirovina, meu ostalim i kositra. Kako bi ga sauvali, drali su svoje
trgovake puteve iza Herkulovih Stupova kao strogo uvanu tajnu. Ustvari oni su kontrolirali
svu trgovinu u zapadnom Sredozemlju: stranim plovilima bilo je zabranjeno ploviti zapadnije
od Sardinije. Za odravanje te zabranjene zone bila je potrebna snana mornarica koju su i
imali. Naalost, njihov stav protiv slobodne trgovine na kraju ih je doveo u sukob s
najmonijim susjedom, Rimom.
Kartaansko carstvo nije bilo zanemarivo i na svom vrhucu je vladalo dijelovima
panjolske, velikim dijelom sjeverozapadne Afrike i Balearima. Iza Herkulovih Stupova imali
su koloniju na otoku Madeira i drugim podrujima daleko od afrike obale, na Kanarskom
otoju. Redovito su plovili u Britaniju jer je ona u to doba bila najvaniji izvor kositra. Taj
metal, po kojem su nazvane oploene metalne limenke u kojima se uvao peeni grah, tada je
imao potpuno drugaiju namjenu: sluio je za proizvodnju bronce. Bronca se koristila u
izraivanju oruja i titova pa je vjerojatno ta trgovina vie od ostalih dovela Kartaane u
sukob sa Rimom.
Iako su danas Kartaani i njihov bivi glavni grad gotovo u potpunosti zaboravljeni, on je u
treem stoljeu prije Krista sa otprilike milijun stanovnika bio najmoniji suparnik Rima.
Jedno od junakih djela koje se pamte dogodilo se za vrijeme neizbjenih rimsko-punskih
ratova. Naime, Hanibal, koji je poveo svoju vojsku zajedno sa slonovima preko Alpa u Italiju,
bio je kartaanski general. Njegov konani poraz protiv Scipiona 202. prije Krista bio je
pogrebna zvonjava za carstvo Kartage i poetak rimske hegemonije u zapadnom Sredozemlju.
Kartaani nisu bili prvi koji su plovili iza Herkulovih Stupova u potrazi za kositrom i
drugim dragocjenim metalima. Mnogo prije njihovog uspona, meunarodnom trgovinom
izmeu Sredozemlja i zemalja iza tjesnaca dominirali su njihovi preci, Feniani. Njihove
glavne luke nalazile su se u Kanaanu na obali dananjeg Libanona i Izraela. Oni su bili
semitski narod, ba kao i njihovi susjedi Izraelci. Oito su nabavili dovoljno materijala
potrebnog za izgradnju slavnog Solomonovog hrama u Jeruzalemu. Prema Bibliji, pobrinuli
su se i za obrtnike, posebno tesare potrebne pri izgradnji drvenog svetita u unutranjosti
velianstvenog hrama u Jeruzalemu. Uzmemo li u obzir njihovu strunost u izgradnji drvenih
brodova, Feniani su bili dorasli zadatku. Budui je njihova domovina bila pod sve veim
pritiskom carstava sa istoka, najprije Asirije, zatim Babilona, Perzije i konano Grke, centar
prema kojem je gravitirao njihov svijet pomicao se prema zapadu, do Kartage koja je postala
najvei od svih fenikih gradova.
PROROANSTVO MAYA
ak i prije uspona Kartage, meutim, postojale su kolonije Feniana iza Herkulovih
Stupova. Najvanija od njih nalazila se u jugozapadnoj panjolskoj, u podruju moderne luke
Cadiz, pod imenom Tartessus. Grad Tari, kako ga zovu u Bibliji, bio je domaa luka za flotu
prekooceanskih plovila, mnogo veih od obalnih laa koje su grlile obale Sredozemnog mora.
Brodovi iz Taria sa svojim vjetim posadama bili su dobro poznati u drevnom svijetu kao
dobavljai niza luksuznih dobara. Dovozili su srebro iz rudnika sjeverozapadne panjolske te
bjelokost i robove sa obala zapadne Afrike. Gdje su nabavljali ta blaga predstavljalo je tajnu
za njihove kupce u istonom Sredozemlju, jer su informacije uvali za sebe.

Ne iznenauje da su brodovi iz Taria (veliki trgovci bronanog doba) dolazili iz

panjolske. Njihova glavna funkcija je bila plovidba nemirnim morima Atlantika, ne
Sredozemlja. Cadiz ili Tari je idealna luka za istraivanje svijeta izvan granica june
Europe. Kako je drevna Troja stajala na vratima izmeu Europe i Azije tako je Tari
omoguavao pristup irem prostranstvu Atlantika. Upravo je to donijelo i bogatstvo i ugled
mjestu koje se nalazilo na rubu poznatog svijeta.
Sa stajalita trgovaca-mornara i njihove elje za istraivanjem mora i traenjem novih
zaliha i trita, iznenadilo bi nas da kapetani brodova iz Taria nikada nisu razmiljali o
prelaenju Atlantika. Zapravo, takav prelazak ne bi bio nita sloeniji za njihove brodove od
onih Kolumba, jer su kao i on mogli koristiti najee vjetrove i plime. Ako uzmemo u obzir
da danas ljudi gotovo rutinski prelaze Atlantik u malenim plovilima, od amaca na veslanje do
pedalina, apsurdno je pretpostaviti da drevni pomorci nisu bili sposobni za takvo djelo. Imali
su na raspolaganju prekooceanske lae i zaista je mogue daje barem dio srebra drevnog
svijeta poticao iz Meksika.
U ugovoru o mira koji je uslijedio nakon poraza Hanibala 202. godine prije Krista, Kartaga
je izgubila svoju flotu i sve svoje posjede izvan Afrike. Za trgovaki narod to je znailo
potpunu katastrofu. Stoga nije nezamislivo da su barem neki od njenih kapetana i admirala,
uvi to se dogodilo, odluili otii na zapad i tamo uspostaviti novu koloniju. Daleko od
rastue moi Rima. Kao to emo vidjeti kasnije, nedavno je svjetlost dana ugledao
iznenaujui dokaz da je zaista moglo biti tako. Pria o Votanu ne mora uope biti mit: on je
mogao biti kartaanski emigrant.
Meutim, ovo nije kraj prie o Mavama. Ako je Votan, pretpostavljeni osniva Palenque
bio Kartaanin, Libijac, Kelt ili moda Rimljanin, to ne objanjava izvanrednu prirodu
kalendara Maya, niti datuma njegovog poetka, 3114. prije Krista. Sva ova carstva starog
svijeta su premlada: ni jedno nije
Prekoatlantske predaje 7
starije od prvog milenija prije Krista. Meutim, postojala je jo jedna trgovaka sila ije se
postojanje rasprostiralo cijelim Sredozemljem i dalje, u vrijeme davno prije uspona Fenicije.
To je bio Egipat. Tekstovi i murali na zidovima mauzoleja kraljice Hatepsut (XVIII dinastija,
oko 1400. prije Krista) prikazuju trgovako putovanje u udaljenu zemlju. Openito se
pretpostavljalo da se radilo o Somaliji na rogu Afrike, no mogla je isto tako biti i juna
Arabija ili ak Indija. Nitko nije ni pomislio da bi ta tajnovita zemlja mogla biti Amerika. Ovi
murali barem pokazuju da Egipani nisu bili okrenuti samo sebi, kako se to obino misli. Ako
se vratimo unazad, mnogo generacija prije Hatepsut, u doba piramida (oko 2700.-2200. prije
Krista), znamo da su Egipani ak i tada bili sposobni izgraditi amce najvie kvalitete. Ne
samo da ih moemo vidjeti nacrtane na zidovima brojnih grobova ve su arheolozi pronali
amce u punoj veliini, zakopane u jamama uz veliku piramidu u Gizi. Jedan od njih, izuzetno
dobro sauvan, ponovno je sastavljen i danas se uva u posebnom muzeju na junoj strani
piramide. Iako su amci pronaeni uz piramide sluili za plovidbu rijekom i ne bi odgovarali
plovidbi otvorenim morem, oni predstavljaju jo jedan dokaz (ukoliko je takav dokaz uope
potreban) da su u vrijeme kada su izgraene piramide ivjeli obrtnici sposobni izgraditi velike
drvene brodove.

U razdoblju piramida Egipani su imali i druge lae osim drvenih brodova. Na zidovima
grobova datiranih barem u sredinu treeg tisuljea prije Krista, nalaze se slike amaca
izraenih od snopova vlati papirusa. Budui je Egipat u to vrijeme, kao i danas, oskudijevao
drvom, papirus je rasao u izobilju. On se uglavnom koristio za izraivanje smotaka
pergamenta nazvanih papyri, odakle i potjee dananja rije papir. Ali ta se svestrana biljka
koristila i u drage svrhe. Graditelje amaca je najvie zanimala injenica da stabljike papirusa
plutaju na vodi. Povezivanjem snopova papirusa moglo se napraviti splav kojom se prenosio
teret uz i niz rijeku Nil. Do vremena gradnje piramida, nacrt amaca od papirusa bio je toliko
razvijen da su u njima mogli isplovljavati na otvoreno more. Slike uklesane na zidovima
grobova blizu piramida prikazuju ove jedrilice opremljene jarbolima, oputama, kormilima i
kabinama. Takoer imaju pramce i krme koji se mogu podizati, to ukazuje da to nisu bile
samo rijene lae ve i morske, namijenjene za borbu s valovima.
Teorija da su drevni Egipani plovili preko Atlantika u Ameriku, na brodovima izraenim
od papirusa, testirana jel970. godine. Norveki pisac i istraiva Thor Heverdahl sa jo sedam
prijatelja odjedrio je iz zapadne Afrike upravo na takvom brodu. Nacrt njihove lae zasnivao
se, koliko je to bilo
PROROANSTVO MAYA
mogue, na crteima iz egipatskih grobova. Na ranijem izletu zabiljeenom u slavnoj knjizi
"Ekspedicija Kontiki", Heverdahl je dokazao da je bilo mogue ploviti splavima izraenim od
balsa-drveta iz June Amerike do Uskrnjih otoka (2). U tom ranijem projektu otkrio je da su
peruanski Indijanci s podruja jezera Titicaca koristili amce od papirusa. Njihovi nacrti
izvanredno slie amcima koje koriste pripadnici plemena jezera Tana, na izvoru Modrog
Nila. Pretpostavljajui da se radi o prijenosu tenologije, Heverdahl je elio dokazati
mogunost prelaska Atlantika u dalekoj prolosti. Vjerovao je da su drevni Egipani stigli do
jezera Titicaca, donijevi sa sobom ne samo tehnologiju izgradnje amaca od trske ve i ideju
o izgradnji piramida.
U svom drugom pokuaju Heverdahl i njegova posada uspjeli su bez pomoi prevaliti put
od Afrike do otoja Barbados u Zapadnoj Indiji za samo 57 dana (udaljenost od vie od 6000
kilometara). I ne samo to; njihov brod Ra II ostao je praktino neoteen nakon putovanja.
Koristei se materijalima i tehnologijom tog vremena dokazao je tehniki moguim da su
egipatski pomorci u doba piramida prelazili Atlantik.
Dokaz iz Sjeverne Amerike
Jedno je bilo dokazati da se u davna vremena moglo ploviti Atlantikom. Jo je uvijek ostalo
pitanje: je li to netko uinio? U zadivljujuoj knjizi "Amerika prije Krista", prvi puta
objavljenoj 1976. i doraenoj 1989. godine, Bar-ry Fell, profesor sa Harvarda, objavio je
zapanjujue dokaze koji pokazuju da su Ameriku zaista u vie navrata posjeivali i naseljavali
narodi iz kontinentalne Europe i Afrike. Od 5000. godina prije Krista pa sve do relativno
nedavno (nekih 1000 godina prije Kolumba). Naalost, mnogi arheolozi i povjesniari, vie iz
nacionalnog ponosa no znanosti same, odbijaju priznati sve vie dokaza daje zaista bilo tako.
Na primjer, iako su rimske amfore otkrivene u zaljevu Guanabara, na morskom dnu uz obalu
Brazila, slubeni autoriteti sa tog podruja odbijaju dati dozvolu za istraivanja (3) Na plai u
Beverlvu, Massachusetts(4) pronaeni su rimski novii datirani otprilike u 375. godinu.
Arheolozi inzistiraju na objanjenju da su novii vjerojatno pripadali nekom nepoznatom

modernom kolekcionaru koji je, ako im je za vjerovati, bio izuzetno neoprezan. Jo je jedna
punska tj, kartaanska amfora pronaena 1972. uz obalu Hondurasa u Srednjoj Americi(5)
Dozvola da se istrai olupina u kojoj je pronaena ponovno je odbijena, ovaj puta uz
objanjenje da bi priznavanje takve injenice predstavljala uvredu sjeanju i ugledu Kristofora
Kolumba. Glede takvog stava akademskih krugoPrekoatlantske predaje 7
va nije udno daje nae znanje o drevnim kontaktima starog i novog svijeta toliko oskudno.
Jednako su sporni i nalazi kartaanskih i keltskih natpisa u Americi. Prema navodima
profesora Fella (priznatog strunjaka za epigrafiju, prouavanje natpisa) natpisi na punskom
mogu se nai na vie mjesta u SAD. On je sa svojim prijateljima iz epigrafskog drutva
datirao brojne nadgrobne spomenike, kamene mogile i "podrume" izgraene u bronano doba,
te tvrdi da su ih izgradili europski moreplovci. Osim punskih natpisa mogu se nai i kratki
tekstovi na ogamskom pismu Kelta. U predrimsko doba ovi narodi nastanjivali su Francusku i
panjolsku. Fell tvrdi da su, kako sam Julije Cezar izvjeuje u svojim rukopisima, atlantski
Kelti bili prvoklasni pomorci, s brodovima koji su mogli podnijeti udaranje velikih atlantskih
valova. Fell je pronaao amerike natpise koji to potvruju, ukljuujui i zapise o brodovima
iz Taria. U svom djelu "Amerika prije Krista" Fell prevodi jedan od natpisa sa tarteanskog
punskog na kojem je napisan original. Nakon kratkog opisa brodskog korita tekst kae;
"Putnike iz Taria ovaj kamen najavljuje" (6)- Kamen o kojem se radi oito je oznaavao
toku gdje su brodovi iz Taria redovito pristajali kako bi razmijenili terete sa naseljenicima,
radnicima u rudnicima srebra duboko u zemlji ili lovcima na krzna.
Meni je zanimljivije bilo jo jedno vano otkrie iz 1976. godine, ovaj puta u samom
Meksiku. Prilikom iskopavanja ruevina grada Maya, Comal-coa na Karipskoj obali,
arheolozi su otkrili mnoge cigle koritene pri izgradnji grada prekrivene natpisima. Iako je
veina natpisa na ciglama bila, to se moglo i oekivati, majanskog porijekla, dva su natpisa
bila na neopunskom pismu koritenom u drevnoj Libiji. Jedna od cigli prikazuje grubi
kalendar, u kojem su mjeseci oznaeni njihovim poetnim slovima. Drugi prikazuje lik s
natpisom "Yaswa hamin" to znai "Isus titi". Stoga ih moemo datirati negdje u razdoblje
izmeu Kristovog doba i 3. stoljea i smatrati jo jednom potvrdom legende o Votanu (7)
Tee je naii na ranije egipatske rukotvorine i natpise, vjerojatno stoga to su se od starosti
istroili ili ih moda jo nitko nije prepoznao kao takve. Meutim, tekstovi prepoznatljivo
napisani u kasnijem, manje formalnom sveenikom stilu pronaeni su na Long Islandu i na
steli u Davenporru, Iowa. (8). Ono to se ini vrlo egipatskim je koncept izgradnje stepenastih
piramida koje imaju ulogu grobova. Jesu li koncept izgradnje piramida u centralnu Ameriku
donijeli Egipani, Kartaani ili neki drugi moreplovci? Iako je prejednostavno ismijavati
takvu pretpostavku na osnovu injenice da su nama poznate piramide u Novom svijetu mnogo
mlae od njihovih ekvivalenata u Africi,
PROROANSTVO MAYA
ova ideja, kao to smo vidjeli, nije bila bez pristalica. Meutim, pokazalo se da mjesto gdje
oito treba poeti traiti dokaze takvih veza nije u zemlji Maya, ve dalje na zapadu, u
najveem od predkolumbovskih gradova; Teotihuaca-nu.
Teotihuacan i egipatska veza

Velike Piramide Sunca i Mjeseca u Teotihuacanu, sjeverno od Mexico Citya s pravom se

usporeuju s piramidama u Gizi. Zbog kolosalne veliine, gotovo je nevjerojatno da su
njihovi graditelji mogli podii toliko velike spomenike tada dostupnim primitivnim oruem.
Ipak, u Teotihuacanu nalazimo znatno vie iznenaenja od samo te dvije graevine, koliko
god one bile impresivne. Ogromno podruje koje pokriva pokazuje da je u svoje vrijeme ovaj
grad bio najvea metropola cijele Amerike. ak je i u starom svijetu bilo malo gradova s
kojima bi se mogao usporediti. Teotihuacan je poput dananjeg Mexico Citya bio izgraen na
mreastom sustavu ulica. Njegova najimpozantnija osobina je, osim velikih piramida, velika
avenija koja se protee nekih 10 kilometara prije svog vrhunca na trgu ispred Piramide
Mjeseca. Sa svake strane ove avenije nalaze se mali hramovi i stepenaste terase od kojih su
mnoge sluile kao grobovi plemia. Iako malo znamo o porijeklu duhovnih praksi graditelja
Teotihuacana, Aztekima je ova avenija poznata kao Put mrtvih, moda kao priznanje izvorne
funkcije ovog dijela grada kao nekropole.
Sama ideja nekropole, grada mrtvih djeluje vrlo egipatski. Danas znamo da egipatske
Velike Piramide iz etvrte dinastije nisu bile graene samo da bi zadovoljile muice
despotskih faraona, ve su podignute prema odreenom planu. Poput Teotihuacana, Giza je
izgraena kako bi predstavljala neto vrlo odreeno. Visoko uzdignute piramide u Gizi nisu
samo najvee graevine na Zemlji, one su takoer simboli zadivljujue zvjezdane religije.
Kao to je otkrio i dokumentirao Robert Bauval u naoj zajednikoj knjizi "Misterija Oriona",
one su tako postavljene kako bi predstavljale Pojas Oriona, najpre-poznatljvijeg zvijea na
nebu. Egipani su zamiljali Mlijenu stazu kao nebeski pandan njihovoj rijeci, Nilu. Svake
godine su radosno iekivali poplave Nila jer je to bio i blagoslov i razlog za brigu. Trebali su
plodni mulj kojeg je rijeka donosila iz brdovitih predjela Etiopije i navodnjavanje polja. U
isto vrijeme bojali su se da rijeka moe poplaviti njihove domove. Vjerovali su da godinjom
poplavom upravljaju bogovi, posebno zatitnici Egipta, Oziris i Izis, te da poplavu koja se
javljala sredinom ljeta pokree prvo pojaPrekoatlantske predaje 7
vljivanje zvijezde Izis, Siriusa, nakon razdoblja u godini u kojem je bio nevidljiv. Ovu je
pojavu najavljivalo ranije uzdizanje Oriona. Stoga su sa eljnim iekivanjem promatrali ovo
zvijee koje granii s Mlijenom stazom.
Slika 51.
Zvjezdana vrata u Blizancima
Postojao je jo jedan aspekt ove prie. Egipani su vjerovali u nebeski zagrobni svijet i
nadali se da e tamo njihove due otii nakon smrti. Tekstovi uklesani u zidove nekih kasnijih
piramida, nude nam obilje dokaza o zamiljenom zagrobnom svijetu smjetenom u zvijeu
Oriona. Svi su se pokopi odvijali na zapadnoj obali Nila koja je, sa svojim piramidalnim
poljima, simbolizirala podruje Oriona na obalama Mlijene staze. Jezikom rituala,
prenoenje mrtvog tijela preko Nila zbog ukopa povezivalo se na neki nain sa prelaenjem
due preko nebeskog Nila, Mlijene staze, kako bi stigla u nebeski raj Oriona u kojem vlada
Oziris. Mlijena staza je bila rijeka mrtvih, izvorni Stiks preko kojeg moraju prijei mrtvi ako
ele stii u drugi svijet. Uloga egipatskih piramida, ukoliko dobro razumijemo, bila je pomoi
faraonu na njegovom putovanju, koristei se znanou podudarnosti; kako je gore, tako je i

dolje. Prelaenjem Nila, podvrgavanjem odreenim ritualima i pokapanjem u piramidi,

vjerovalo se da dua faraona ne samo da odlazi meu zvijezde Oriona ve i sama postaje
zvijezda. To je u glavnim crtama bila teorija prijelaza, temelj egipatske religije i ostala je
njena unutarnja tajna jo dugo nakon to su same piramide naputene.
PROROANSTVO MAYA
Slika 52.
Zvjezdana vrata u korpionu
Veza izmeu egipatskih piramida i Mlijene staze postaje jasna svakome tko joj eli
posvetiti malo vremena(9) Znaajno je, meutim, da postoji slina veza sa barem nekom od
meksikih piramida. Meu brojnim plemenima Sjeverne Amerike postojalo je vjerovanje daje
Mlijena staza put preko neba koji prelaze mrtvi putujui do najvieg neba. esto se zamilja
kako na oba njena kraja postoje vrata na mjestima gdje prelazi ekliptiku. Jedna od tih toaka
sjecita ili vrata lei izmeu zvijea Blizanaca i Bika, blizu Oriona (si.51), a druga je na
suprotnoj strani ekliptike izmeu zvijea korpiona i Strijelca (SI 52). Zemlja u svom
okretanju pokazuje jednu laganu nepravilnost uslijed ega se nebo iznad nas mijenja cikliki u
razdoblju od otprilike 26000 godina. Ova se nepravilnost naziva preeesija. Jedan od njenih
najuoljivijih efekata je mijenjanje znaka zodijaka koji izlazi u proljetnom ekvinociju svakih
2160 godina. Trenutno smo na kraju jednog znaka, Riba i trebali bismo ui u slijedei znak
Vodenjaka. Meutim, ekliptika ili put Sunca preko neba uvijek presjeca Mlijenu stazu u istim
tokama bez obzira na promjene uzrokovane prece-sijom.
Zamisao da Mlijena staza ima dvoja vrata nije ograniena samo na podruje Amerike, ve
je bila dijelom pitagorejske i orfike tradicije. U svom izvanrednom eseju o precesiji
"Hamletov mlin", pokojni ameriki profesor
Prekoatlantske predaje 7
Giorgio de Santillana i njegova njemaka kolegica Hertha von Dechend pratili su ovu
tradiciju s obje strane Atlantika. Oni navode Makrobija(10) koji daje prilino jasno izvjee o
vratima. On je, a vjerojatno i neki drugi rimski pagani, vjerovao da se due uspinju putem
Jarca i vraaju natrag kroz vrata Raka kako bi se mogle ponovno roditi. Ova se vrata zapravo
nalaze u Blizancima; Makrobije ih oznaava kao Raka samo zbog promjena uzrokovanih
prece-sijom(11). De Santillana i von Dechend i dalje usmjeravaju pozornost na mitove
amerikih Indijanaca, od Hondurasa do Nikaragve, o "Majci korpionu" koja boravi na kraju
Mlijene staze. Profesorski par ovo vjerovanje izjednauje sa "duhovnom zvijezdom"
(Antares-alfa korpion). Ova sjajna zvijezda nalazi se na junom sjecitu ekliptike i Mlijene
staze i oznaava Juna vrata. Oni istiu da su i Maye takoer imali staru boicu korpiona,
poput Egipana i Babilonaca (12)
Sve ove povezanosti i paralele izmeu kozmologija Starog i Novog svijeta mogu, naravno
biti sluajnosti. No, vjerojatnije je da dvije predaje imaju isto porijeklo. Maye su zamiljale
Mlijenu stazu na dva naina, vjerojatno zbog nastanka iz razliitih tradicija. S jedne strane
kao krokodila, kojemu je glava na dnu a tijelo se protee u nebo. Druga je vizija divovskog
Ceiba drva koje je pridravalo nebo poput stupa atora. Takoer izgleda da su Maye, zajedno
sa drevnim Egipanima vjerovali kako se barem jedno od njihovih kraljevstava ili nebesa

zagrobnog ivota nalazi u blizini Mlijene staze. Njihovo zanimanje za izlaenje Plejada koje
su povezivali sa svojim Sunevim kultom egrtue ukazuje da su vjerovali kako se ulaz u
nebo nalazio negdje u dijelu neba Bika i Oriona. Je li mogue da su o tome saznali, izravno ili
ne, od Egipana? Ili su dvije civilizacije na suprotnim stranama Atlantika, imale zajedniko
porijeklo? Ukratko, je li Brasseur de Bourbourg bio u pravu kada je pretpostavio da je pria o
Atlantidi (koju mnogi smatraju izvorom civilizacije Egiptu i Srednje Amerike) istina a ne mit?
To je bila tema koju sam htio istraiti.
PROROANSTVO MAYA
Prekoatlantske predaje 7

Slika 52.
Zvjezdana vrata u korpionu
Veza izmeu egipatskih piramida i Mlijene staze postaje jasna svakome tko joj eli
posvetiti malo vremena(9) Znaajno je, meutim, da postoji slina veza sa barem nekom od
meksikih piramida. Meu brojnim plemenima Sjeverne Amerike postojalo je vjerovanje daje
Mlijena staza put preko neba koji prelaze mrtvi putujui do najvieg neba. esto se zamilja
kako na oba njena kraja postoje vrata na mjestima gdje prelazi ekliptiku. Jedna od tih toaka
sjecita ili vrata lei izmeu zvijea Blizanaca i Bika, blizu Oriona (sl.51), a druga je na
suprotnoj strani ekliptike izmeu zvijea korpiona i Strijelca (SI 52). Zemlja u svom
okretanju pokazuje jednu laganu nepravilnost uslijed ega se nebo iznad nas mijenja cikliki u
razdoblju od otprilike 26000 godina. Ova se nepravilnost naziva precesija. Jedan od njenih
najuoljivijih efekata je mijenjanje znaka zodijaka koji izlazi u proljetnom ekvinociju svakih
2160 godina. Trenutno smo na kraju jednog znaka, Riba i trebali bismo ui u slijedei znak
Vodenjaka. Meutim, ekliptika ili put Sunca preko neba uvijek presjeca Mlijenu stazu u istim
tokama bez obzira na promjene uzrokovane prece-sijom.
Zamisao da Mlijena staza ima dvoja vrata nije ograniena samo na podruje Amerike, ve
je bila dijelom pitagorejske i orfike tradicije. U svom izvanrednom eseju o precesiji
"Hamletov mlin", pokojni ameriki profesor
Giorgio de Santillana i njegova njemaka kolegica Hertha von Dechend pratili su ovu
tradiciju s obje strane Atlantika. Oni navode Makrobija(10) koji daje prilino jasno izvjee o
vratima. On je, a vjerojatno i neki drugi rimski pagani, vjerovao da se due uspinju putem
Jarca i vraaju natrag kroz vrata Raka kako bi se mogle ponovno roditi. Ova se vrata zapravo
nalaze u Blizancima; Makrobije ih oznaava kao Raka samo zbog promjena uzrokovanih
prece-sijom(11). De Santillana i von Dechend i dalje usmjeravaju pozornost na mitove
amerikih Indijanaca, od Hondurasa do Nikaragve, o "Majci korpionu" koja boravi na kraju
Mlijene staze. Profesorski par ovo vjerovanje izjednauje sa "duhovnom zvijezdom"
(Antares-alfa korpion). Ova sjajna zvijezda nalazi se na junom sjecitu ekliptike i Mlijene

staze i oznaava Juna vrata. Oni istiu da su i Maye takoer imali staru boicu korpiona,
poput Egipana i Babilonaca (12)
Sve ove povezanosti i paralele izmeu kozmologija Starog i Novog svijeta mogu, naravno
biti sluajnosti. No, vjerojatnije je da dvije predaje imaju isto porijeklo. Maye su zamiljale
Mlijenu stazu na dva naina, vjerojatno zbog nastanka iz razliitih tradicija. S jedne strane
kao krokodila, kojemu je glava na dnu a tijelo se protee u nebo. Druga je vizija divovskog
Ceiba drva koje je pridravalo nebo poput stupa atora. Takoer izgleda da su Maye, zajedno
sa drevnim Egipanima vjerovali kako se barem jedno od njihovih kraljevstava ili nebesa
zagrobnog ivota nalazi u blizini Mlijene staze. Njihovo zanimanje za izlaenje Plejada koje
su povezivali sa svojim Sunevim kultom egrtue ukazuje da su vjerovali kako se ulaz u
nebo nalazio negdje u dijelu neba Bika i Oriona. Je li mogue da su o tome saznali, izravno ili
ne, od Egipana? Ili su dvije civilizacije na suprotnim stranama Atlantika, imale zajedniko
porijeklo? Ukratko, je li Brasseur de Bourbourg bio u pravu kada je pretpostavio daje pria o
Atlantidi (koju mnogi smatraju izvorom civilizacije Egiptu i Srednje Amerike) istina a ne mit?
To je bila tema koju sam htio istraiti.
Mi....
PROROANSTVO MAYA
8.
OLMEKIIATLANTIDA
0 bazaltnim glavama i bradatim mukarcima
Iz Palenque za Meridu, moja supruga Dee i ja poli smo zaobilaznim putem i posjetili
Villahermosu, glavni grad Tabascoa. Ovaj prometni modem grad, zbog svoje naftne industrije
amerikaniziranje vie od bilo kojeg drugoj grada kojeg smo do sada posjetili. Ali ovdje je
prije otkria "crnog zlata" bik teko ivjeti. Grad je okruen ravnom movarom u koju sve
tone, pa teren nij< prikladan za obraivanje tla. Na izlasku prema Palenquei na autobus je
zadrat nekoliko sati dok se most vraao nairag na razinu ceste. Teko je opisat tjeskobu dok
kroz mrak, oprezno prelazite preko 50 stopa visoke provalije iznad glatke, tamne rijeke.
Sreom, nije bilo problema, pa smo nakon mirno; ali prilino vrueg putovanja stigli u grad
okupan suncem. Na cilj nije bic grad sam, zbog nadolazeeg Boia na svakom uglu ukraen
prizorima rode nja Isusovog, ve njegova predgraa. Tamo se, poput malene tropske oaze
usred grmljavine prometa nalazi slavni park La Venta.
Prije odlaska iz Engleske itao sam o La Venti i silno ju elio vidjeti. Pari je 50-tih godina
uredio pjesnik, antropolog i sakuplja Carlos Pellicer. U njemi je sauvan, u manje vie
prirodnom okruenju, 31 kip, najneobiniji i najstarij koji se mogu vidjeti u Americi. Njihovo
prvotno boravite, otok La Venta j< vlaan dio tropske movare na rijeci Tonala. Meutim,
izmeu 1200. i 600 godine prije Krista, ovaj ne osobito vrijedan komad nekretnine bio je
glavn grad "gumenog naroda" ili Olmeka(1), nekadanjih stanovnika podruja Taba sca. Ovo
podruje krase najstarije piramide do sada pronaene u Americi
PROROANSTVO MAYA

Porijeklo te civilizacije izgubljeno je u magli vremena, ali see barem 3000. godina prije
Krista. Olmeki su zasluni za mnoga znaajna kulturna unapreenja Srednje Amerike,
naprimjer prvo uzgajanje kukuruza ili otkrie slavne igre loptom koja je u klasino doba
jednako fascinirala drevne Meksikance svih rasa kao nogomet danas. Olmeke piramide su
graene od blatnih cigli, sada pretvorenih u zemljane humke od kojih veinu tek treba
iskopati. Kipove su izraivali od bazalta, tvrdog vulkanskog kamena i oni su ouvani u znatno
boljem stanju
Utjecaj Olmeka proirio se velikim dijelom Srednje Amerike; od zemlje Maya na istoku do
Doline Oaxaca na zapadu. Naalost, oni nisu mogli znati da se njihov glavni grad nalazi iznad
jednog od najveih naftnih polja u Meksiku. Toje otkriveno 1937. godine za vrijeme
arheolokih iskopavanja. Otkrie je izazvalo nedoumicu; kako iskoritavati nalazite nafte a
pritom ne unititi arheoloke tragove? Prevagnula je elja za profitom. Najvie to se moglo
postii za samo nalazite bilo je dio kulturnog blaga prenijeti na podruje relativne sigurnosti.
Tako je park La Venta u Villahermosi postao novi dom ol-mekih kipova neprocijenjive
vrijednosti.
Na ulazu u park proli smo kroz mali zooloki vrt do Lagune Iluzrja, u kojoj se nalaze
kipovi. Prvi nas je pozdravio eta, komad bazalta visok otprilike dvije stope na kojem se
nalazi reljef bradatog lika dok koraa i nosi zastavu. Ispod zastave se nalaze tri jedva itljiva
hijeroglifa (si. 53). eta me je podsjetio na egipatskog Oriona, jedino to umjesto tapa dri
zastavu. Stoga me nije iznenadilo kada su mi objasnili da jedan od tri simbola predstavlja
zvijezdu. Meutim, nije bilo objanjeno zato nosi bradu.
Kod Olmeka i drugih ranih naroda postoji dosta kipova koji prikazuju bradate mukarce,
ukljuujui i neke "plesae" iz Monte Albana. Genetiki je uvjetovano da istokrvni ameriki
Indijanci nemaju brade, pa ovo pitanje i
Slika 53.
Olmeki kip "etaa'
Olmeki i Atlantida 8
dalje zbunjuje arheologe. Bilo je pokuaja da se brada objasni ili protumai kao deformirana
vilica, ali je svakom nepristranom promatrau jasno da ovakvo objanjenje nije uvjerljivo.
Zapravo, ne postoji drugo objanjenje osim onoga koje tvrdi da prikazani pojedinci nisu
ameriki Indijanci. Izgleda da smo ve na samom poetku naeg pohoda dunglom suoeni s
dokazima predkolum-bovskih kontakata.
Malo dalje niz stazu, stigli smo do prvih slavnih olmekih glava (Slika 38.B). Do danas je
otkriveno 18 takvih glava, a stalno se pronalaze nove u cijelom podruju Tabascoa, Izraene
od velikih bazaltnih blokova ove su glave visoke i do deset stopa i gotovo isto toliko iroke.
Glave koje se nalaze u parku nikako nisu najvee pronaene, no svejedno su dojmljive.
Izgledaju poput divovskih boksaa uronjenih do vrata u blato. Kao i kod etaa, nije poznato
koja je bila njihova prava uloga i svrha. Smatra se da predstavljaju ili mone vladare ili
glasovite igrae rasprostranjene igre loptom.(2) Ova igra, neka vrsta koarke koja se igrala
tvrdom gumenom loptom na igralitu kosih strana, imala je ritualno znaenje. U Chichen Itzai
najednom mjestu vidimo zrake svjetla koje sjaje iz Caracola. S jedne strane prema zvijezdi, s
druge prema igralitu koje se nalazilo dolje nie. Danas znamo da se ova graevina koristila

kao zvjezdarnica za promatranje planeta Venera. Pretpostavlja se da je tako ureeno kako bi

se ritualna igra mogla igrati u skladu s nebeskim pojavama. Vjeruje se daje kapetanu
pobjednike ekipe po zavretku utakmice odrubljena glava, kako bi njegov duh mogao
poletjeti u nebo. Ako je uistinu bilo tako, moda divovske bazaltne gromade predstavljaju te
oboavane koarkake kapetane. No, bez obzira na to, glave sa svojim punim usnama i ravnim
nosevima djeluju prilino afriki i ponovo potvruju teoriju da su Ameriku posjetili stranci
puno prije Kolumba.
Osim glava i etaa, u parku La Venta nalaze se i drugi bazaltni kipovi iz razdoblja
Olmeka. Na prvom mjestu je nekoliko "oltara". Oni su postavljeni tri stope iznad zemlje i
obino je na njihovoj prednjoj strani isklesan "sveenik" u poloaju polu-lotosa (Slika 39.B).
Ako pogledamo poblie, vidjet emo kako neki od likova nose oznake egrtue i frizure
jaguara, ukazujui na vanost oba ova kulta u tako ranoj prolosti. Druge je detalje bilo tee
protumaiti. Na jednom od oltara sveenik dri dijete kao da zaziva blagoslov. Na stranama
istog tog bloka nalaze se prikazi odraslih osoba koje dre djecu naizgled titei ih od neeg
zastraujueg (Slika 40.B). Nemogue je rei od ega, ali izgleda da su djeca sigurna sa
odraslima, koji vjerojatno predstavljaju njihove roditelje. Oni takoer nose oznake zmije i
jaguara. Promatrajui oltar, pitao sam seje li ovo naglaavanje djetinjstva i potrebe za zatitom
na neki nain povePROROANSTVO MAYA
zano s kataklizmikim poecima sadanjeg doba. Na prikazu se osjea, iako je to teko
objasniti, da odrasli tite djecu od prirodnih sila. Tajnovito kamenje ostaje nijemo i ne nudi
odgovor. No, barem nam daje uvid u neobian svijet Gumenog naroda, najstarije poznate
civilizacije u Americi.
Naravno, Olmeki nisu ograniili svoja djelovanja na obalu Zaljeva; neki od njih kretali su
se na zapad prema Dolini Oaxaca. Tamo su izgradili neobian grad, Monte Alban, koji je
toliko impresionirao Mauricea prilikom njegove prve posjete. Moja supruga Dee i ja takoer
smo, prije odlaska u Palenque, posjetili ovo visoko gnijezdo na vrhu planine i mogli uivati u
fantastinom panoramskom pogledu na okolne doline. Njegov poloaj ukazuje da se radi o
neko najvanijem ceremonijalnom sreditu podruja, ali od jednakog su znaaja vjetina i
rad uloeni u njegovu izgradnju. Prije poetka izgradnje, Olmeki su najprije morali poravnati
teren ostranivi vrh planine. Sigurno izuzetno naporan zadatak, ali tek uvod u ono to je
uslijedilo, podizanje kompleksa piramidalnih hramova oko sredinjeg trga veliine dva
nogometna igralita. Najednom kraju ovog "stadiona" nalazi se graevina u kojoj su
pronaeni uklesani likovi plesaa.
Izgleda da su Olmeki zauzimali visoravan Monte Albana otprilike d?T8OO. do 300. godine
prije Krista, prije nego ih je istisnuo narod Zapoteka. Novi vladari su gradili preko starijih
olmekih graevina i podizali nove piramide, od kojih su neke bile povezane podzemnim
prolazima. Takoer su izgradili sofisticirani sustav sakupljanja dragocjene kinice. Znaajna
briga za narod koji ivi na vrhu planine. Izgradnjom malene izboine na sredini ceste, voda je
bila usmjeravana u cisterne na sredinjem trgu. Meutim, postoje i druga postignua koja su
Zapoteke obiljeila kao posebno naprednu civilizaciju. Prije svih, uski vertikalni stup
pronaen u hramu kojeg su arheolozi nazvali Zgrada P. Iskopavanja u podnoju stupa nisu
dala rezultata i njegova je namjena dugo vremena ostala nepoznata. Na kraju se pokazalo daje

njegova funkcija vezana uz astronomiju, jer dva puta godinje (u svibnju i kolovozu), kada se
nalazi u zenitu, Sunce osvjetljava kamenu plou u podnoju stupa.
Ovaj moda-iznenaujui aspekt objanjava injenica da se mjesto nalazi izmeu Rakove
obratnice i ekvatora. Za razliku od lokacija na sjevernijim geografskim irinama, kao to su
Europa i SAD, vei dio Meksika se nalazi u suptropskom podruju. To znai da Sunce ne
dosee svoju najvilju toku na nebu samo u ljetnom solsticiju, ve ima dva zenita. Na ta dva
dana u godini Sunce se nalazi izravno nad glavama ljudi, a tap uspravno zabijen u zemlju, u
podne ne baca sjenu. Izmeu ta dva datuma i sredinom ljeta, Sunce nebom prelazi na sjeveru i
u podne osvjetljava sjevernu stranu graevina, bacajui
Olmeki i Atlantida 8
sjene na jug. U itavoj Srednjoj Americi dva zenitna dana smatrana su najvanijim danima u
godini i pretpostavlja se da simbol zmije s dvije glave, poput onoga na aztekom kamenom
kalendaru, predstavlja upravo to. Kada smo u prosincu 1994. posjetili Monte Alban, vodi
koji nam je pokazivao mjesto bio je miljenja daje zenit u svibnju bio znaajniji.
Dva postignua Zapoteka povezana su s drugom zgradom na trgu, kojoj je dodijeljeno
prilino nematovito ime: Zgrada J. Za razliku od ostalih graevina na tom podruju, ova nije
pravokutnog oblika i nije okrenuta prema kardinalnim tokama.'3' Ustvari, na toj zgradi nema
dvije jednake stranice ili ugla, a sama ima oblik pramca broda. Smjer plovidbe broda je
otprilike 45 od jugoistoka prema sjeverozapadu. Neki promatrai (4) su primijetili da bi
sveenik, ukoliko bi stajao na stepenicama ove graevine i gledao u pravcu jugoistoka, mogao
promatrati izlazak sjajne zvijezde Capella (Koija) izravno kroz vrata druge zgrade. Moda
je prvo pojavljivanje Capella, nakon razdoblja kada nije bila vidljiva, sluilo kao kontrolor
vremena. Zvijezda je bila glasnik prvog zeni-tskog prolaska Sunca, kasnije toga dana. Opet
pomiljamo na drevne Egipa-ne i njihovo promatranje izlaska Siriusa u zoru, poetka njihove
godine. ini se da su Zapoteki zapoinjali svoju godinu s prvim zenitnim povratkom Sunca.
Ovu su pojavu provjeravali odreenog dana na dva naina: pomou zvijezde Capella i uskog
stupa u Zgradi P. Takoer se smatra da je neobian poloaj Zgrade J u nekoj vezi s
magnetskim sjevernim polom, jer pokazuje u pravcu gdje se nalazio pol u vrijeme njene
izgradnje.'5'
Vano otkrie u Zgradi J predstavlja i niz piktograma koji se sastoje od datuma i hijeroglifa.
Nisu u potpunosti prevedeni i zbog nedostatka drugih primjera zapotekih rukopisa vjerojatno
nikada nee ni biti. Ovo je otkrie potaklo neke arheologe da zakljue kako su Zapoteki
izumili, ne samo sveti kalendar, ve i hijeroglifsko pismo Novog svijeta. Ali, kako na nekim
olmekim kamenovima u La Venti postoje drugi, takoer neprevedeni hijeroglifi, ova se
tvrdnja ini neosnovanom. Povezanost Olmeka s Oaxacom i Monte Albanom navodi
nepristranog promatraa na miljenje da su Zapoteki naslijedili svoj kalendar i umijee
pisanja od ovih ranijih naseljenika. to ukazuje na naprednu prirodu olmeke proto-majanske
kulture. No, to namee novo pitanje; od koga su Olmeki dobili svoje znanje? Za ortodoksne
majanologe ovo je pitanje tabu-tema jer sadri previe kulturnih i rasnih prizvuka koje bi
trebalo racionalno raspraviti. Ipak, kao to smo vidjeli, postoji uvjerljiv dokaz da su Olmeki
mogli doi u kontakt s drevnim egipatskim ili nekim drugim pomorcima. Meutim, moda
postoji neobiniji, neki bi rekli i lui odgovor na pitanje porijekla sre-dnjoamerikih
civilizacija; izgubljeni kontinent Atlantida.

PROROANSTVO MAYA
Atlantida, pretpotopni mit
Kao to smo vidjeli, mogua povezanost Maya s takozvanom izgubljenom civilizacijom
Atlantide, tema je brojnih knjiga. Ova popularna zagonetka meu ezotericima, ve u ideji
izaziva podsmijeh uglednijih arheologa i istraivaa Srednje Amerike. No, smijemo li olako
postojanje Atlantide odbaciti kao mit. Osjeajui kako se iza legende krije neto konkretno i
opipljivo, odluio sam ponovno pregledati dokaze.
Najraniji sauvani spisi o Atlantidi su izvjea Platona. Filozof u svoje dvije posljednje
knjige, Kritije i Timej, kae daje Solon, veliki zakonodavac Atene, prilikom posjete Saisu u
Egiptu uo ovu priu. Rijeima koje podsjeaju na vjerovanje Maya u periodiko unitenje
Zemlje, egipatski sveenik objanjava Solonu da oni znaju mnogo vie o povijesti svijeta
nego Grci:
Vi (Atenjani) sjeate se samo jednog potopa(6) iako ih je bilo mnogo... Ti i tvoji sugraani
potomci ste onih nekoliko preivjelih, ali o tome ne znate
nita jer brojne generacije koje su slijedile nisu ostavile pisane tragove.(7)
*>
Prema Platonu, neko je postojao veliki otoni kontinent u sredini dananjeg Atlantskog
oceana. Upravo su Grci iz Atene prijeili da stanovnici tog otoka krenu u invaziju Europe i
Afrike.
Nai zapisi kau kako je va grad (Atena) koio veliku silu koja je arogantno napredovala iz
svoje baze u Atlanskom oceanu, prema gradovima Europe i Azije. U to se vrijeme moglo
ploviti Atlantikom. Nasuprot tjesnaca kojeg, kako kae, nazivate Herkulovim Stupovima,
nalazio se otok vei od Libije i Azije zajedno; s njega su putnici u ta vremena mogli stii do
drugih otoka, a sa njih do kontinenta kojeg okruuje ono to uistinu moemo nazvati
oceanom. (8)
U ovom izvjeu, napLanom oko 350. prije Krista, zapanjuje injenica da su Egipani znali
za postojanje Amerike. U njemu se kategoriki tvrdi da postoji kontinent nasuprot Europe,
okruen onim to uistinu moemo nazvati oceanom.
ak i ako s rezervom uzmemo postojanje nekadanjeg kontinenta Atlantide, ovdje nalazimo
snanu potvrdu o predkolumbovskim kontaktima izmeu Starog i Novog svijeta. Kako bi
drugaije Egipani znali za postojanje jo jednog kontinenta s druge strane Atlantskog
oceana? Platon nastavlja:
Olmeki i Atlantida 8
Na tom otoku, Atlantidi, uzdigla se mona i istaknuta dinastija kraljeva, koji su vladali svojim
i brojnim drugim otocima kao i dijelovima kontinenta. Kontrolirali su, unutar tjesnaca, Libiju
do granica s Egiptom i Europu sve doTirenije (Toskane).(9)
Iz ovoga proizilazi da je Atlantida bila mono pomorsko carstvo koje je vladalo ne samo
zapadnom Europom, veim dijelom Sjeverne Afrike i otocima u Atlantiku, ve takoer i
dijelovima kontinenta o kojem nam upravo govori - Americi. I dalje nezadovoljni, vladari
carstva Atlantide oito su eljeli prodrijeti dalje na istok i preuzeti kontrolu nad zemljama
istonog Sredozemlja, Grkom i Egiptom. Sklopljen je savez za obranu od zavojevaa, no, na
kraju su samo Atenjani pruili otpor.

Kasnije su doli potresi i poplave izuzetne estine. Samo u jednom uasnom danu i noi sve je
vae (Atenske) borce progutala zemlja. A Atlantidu je progutalo more i ona je nestala. Stoga
je, do dananjeg dana, more na tom podruju neprikladno za plovidbu, koju prijei blato ispod
povrine, ostaci potonulog otoka.(l0)
U Platonovom drugom izvjeu o mitu, Kritiji, kae se da je prolo 9000 godina od objave
rata izmeu onih koji su ivjeli izvan i onih unutar Herkulovih Stupova. Ne znamo koliko je
dugo trajao rat, ali se daje naslutiti daje zapoeo prije nego su Atlantiani preuzeli kontrolu
nad Libijom i Europom. Budui je Platonovo izvjee napisano oko 350. prije Krista, datum
zapoinjanja ovog rata mogli bi smjestiti otprilike u 9500. godinu prije Krista. Ovaj je datum
nevjerojatan, jer datira mnogo tisua godina prije prihvaenih poetaka bilo grke ili
egipatske povijesti, kada se Europa tek poela pojavljivati iz posljednjeg Ledenog doba.
Prihvaanje Platonovog izvjea kao opisa stvarnih dogaaja predstavlja ogroman i
naizgled nepremostiv problem za istraitelja; postavlja se toliko mnogo pitanja bez odgovora.
Ukoliko je zaista postojao otoni kontinent veliine Libije i Azije (vjerojatno Male Azije ili
Turske) koji je potonuo ispod valova, zato danas o tome nema nikakvih tragova? I ne samo
to. Prema Platonu su Egipani, njegovi suvremenici, jo uvijek imali zapise o dogaajima u
njihovoj zemlji u tom razdoblju. A ipak, moderna egiptologija nas ui daje egipatska
civilizacija zapoela oko 3100. godina prije Krista, s prvom dinastijom. Prema modernim
prirunicima, u vrijeme koje navodi Platon, Egipani su bili paleolitski nomadi zauzeti lovom
na lavove, koze, krokodile i vodene
PROROANSTVO MAVA
konje i jo nisu stigli do procesa pripitomljavanja stoke (il). Jesu li takvi ljudi mogli voditi
bilo kakve biljeke o svjetskom ratu kakvog je opisao Platon?
Nalazimo se u dilemi.'S jedne strane imamo Platona, uglednog filozofa i Sokratovog
uenika. On pria priu i spominje injenice o kojima ne bi trebao nita znati (postojanje
Amerike). S druge strane, moderna znanost nudi dokaze koji pokazuju daje mit o Atlantidi
la. Ima li izlaza iz ove dileme? Kako to moe utjecati na nae razumijevanje osnutka
civilizacije Maya u Americi? Ova pitanja zahtjevaju odgovore.
Izgubljeni kontinent
Tema Atlantide potaknula je nastajanje stotina knjiga. Platonovo jednostavno izvjee
izokrenuto je u svim pravcima. ak je i geografija izgubljenog kontinenta dovedena u pitanje.
Pokazalo se da nije jednostavno razrijeiti ova pitanja. Najbizarnija ideja, iako iz nekog
razloga arheoloki najprihvatljivija, kae da je mitska civilizacija Atlantide o kojoj govori
Platon ustvari Kreta. Ope je vjerovanje danas daje kretska (minojska) civlizacija dola do
iznenadnog kraja kada je susjedni otok Thira (Santorini) eksplodirao u estokoj erupciji
vulkana negdje oko 1400. godine prije Krista.
Veliki plimni valovi, nastali iz te lokalne katastrofe, bili su dovoljni da opustoe obalna
podruja Krete i predstavljali su udarac od kojeg se minojska civilizacija nikada nije
oporavila. Ako u obzir uzmemo da su Minojci tradicionalni neprijatelji Atenjana (kao to nam
kazuje pria o Tezeju i kreanskom Minotauru)(12), dobijamo, barem prema ovoj teoriji, mit
o Atlantidi usaen u pogodan lokalni okvir.
Ali Platon kategoriki tvrdi kako se Atlantida nalazila iza Herkulovih Stupova i dominirala
zapadnom Europom i Libijom. On nigdje ne spominje vezu s Kretom, Minotaura ili bilo

kakve lokalne potekoe s ostalim stanovnicima istonog Sredozemlja. Neka drugaija

pretpostavka mogla bi biti blie istini. Eksplozija Santorinija vjerojatno jeste unitila mo
Minojskog carstva 1400. godina prije Krista, ali to ima malo veze s Atlantidom, bila ona mit
ili stvarnost. U potrazi za istinom treba "kopati dublje".
Meu stotinama knjiga napisanih na temu Atlantide najutjecajnija je "Atlantida, pretpotopni
svijet", amerikog kongresmena Ignatiusa Donnelvja. Knjiga je odmah postala bestseler.
Njeno obnovljeno izdanje, kojeg je uredio Egerton Sykes 1950. godine, i danas se rado ita. U
svojoj potrazi za izgubljenim kontinentom, Donnelv je provjerio i razvrstao obilje podataka, o
emu 1984. godine pie John Michell:
Olmeki i Atlantida 8
Donnellv je sloio impresivan katalog podudarnosti izmeu mitova, folklora, antropologije i
rukotvorina, oblika ivotinjskog i biljnog svijeta na kontinentima koji granie s Atlanskim
oceanom. Njegova tvrdnja o postojanju Atlantide poiva na kumulativnom efektu ovih
dokaza, vie nego na pojedinom od njih.(13)
On je svakako bio miljenja da se kontinent Atlantida nalazio na mjestu koje je naveo
Platon, iza Stupova Herkula. Traio je dokaze, mitoloke, geoloke, religijske i lingvistike.
Kao i Brasser de Bourbourg prije njega, bio je miljenja da civilizacija Maya dolazi s
Atlantide. Da bi to dokazao, usporeivao je imena gradova Maya s gradovima u Armeniji. U
usporeivanju Atlantide s Vrtom Hesperida (djelove u tekstu je italikom oznaio A. G.)
nalazimo se na polju lingvistike:
Prema predajama Feniana Vrtovi Hesperida su se nalazili na dalekom zapadu. U njima je
ivio Atlas. A Atlas je bio kralj Atlantide. Elizejske poljane obino se smjetaju na daleki
zapad. Atlas je u grkoj mitologiji opisan kao ogromni div koji stoji na zapadnim granicama
zemlje i na svojim ramenima pridrava nebo, u podruju na zapadu gdje sunc'e i dalje sjaji i
nakon to je zalo u Grkoj.<14)
Donnellyja je zaokupila podudarnost imena Atlantida i Atlas, pratei uz neke potvrde
moguu etimologiju:
Platon nam govori da su Atlantida i Atlanski ocean dobili ime prema Atlasu, najstarijem sinu
Posejdona, osnivau kraljevstva. Na dijelu afrikog kontinenta najbliem Atlantidi nalazi se
planinski lanac, poznat jo iz davnih vremena kao planine Atlas. Odakle dolazi ime Atlas, ako
ne od imena velikog kralja Atlantide? Ukoliko to ne objanjava njegovo porijeklo, kako ga
onda nalazimo na najsjevernijem uglu Afrike? Kako to da je u vrijeme Herodota, blizu tog
planinskog lanca, ivio narod imena ktlantes, vjerojatno ostatak kolonije sa Solonskih otoja?
Pogledajmo ovo! Planina Atlas na obalama Afrike; grad Atlan na obalama Amerike; narod
Atlantes koji je ivio du sjeverne i zapadne obale Afrike; azteki narod iz Aztlana u Srednjoj
Americi; ocean koji se valja izmeu ova dva svijeta pod nazivom Atlantski; mitoloko
boanstvo Atlas koji dri svijet na svojim ramenima; i pradavna predaja o otoku Atlantidi.
Mogu li sve ovo biti sluajnosti?
PROROANSTVO MAYA
Oito Donnellv nije tako mislio. Na daljnjih 200 stranica svoje knjige dokazivao je to svim
moguim raspoloivim argumentima. No, ipak ostaje sumnja. Kako je tako visoka civilizacija

koja je za sobom ostavila rijei kao to su Atlas, Atlantes, Posejdon i druge, ostavila tako malo
fizikih tragova? Zaista, ima li materijalnih dokaza o postojanju Atlantide?
Veliki dio Donnellvjevih zapisa danas bi smatrali rasistikim. Ali on je elio dokazati
porijeklo razliitih naroda kada pie:
Kako moemo objasniti, bez postojanja Atlantide, injenicu da su stari Egipani na svojim
spomenicima prikazivali ljude crvene koe? S druge strane, kako moemo protumaiti crtee
crnaca na spomenicima u Srednjoj Americi?
Le Plongeon (16)kae; "Osim kipova dugobradih mukaraca koje su istraivai pronali u
Chichen Itzai, tamo se nalaze i visoki likovi koji prikazuju ljude malenih glava, punih usana i
kovrave, vunaste kratke kose, koje se smatra crncima. Uvijek su prikazani kao nosai
suncobrana, nikada nisu zaokupljeni ratovanjem (17).
Govorei jezikom svojeg vremena, jezikom europske dominacije nad gotovo cijelom
planetom, on nastavlja:
Budui crnci nisu nikada bili moreplovci, prisustvo njihovih lica na starinama Srednje
Amerike dokazuje nekoliko stvari: povezanost Amerike i Afrike kopnom preko Atlantide, to
su potvrdila ispitivanja dubokog mora Challengerom; komercijalne veze izmeu Amerike i
Afrike brodovima Atlantide ili neke druge civilizirane rase. Na taj su nain crnci dovedeni u
Ameriku, u pradavno doba kao robovi. (18)
Malo ljudi bi se danas sloilo s logikom da crnci nisu bili sposobni sami krenuti na
prekomorsko putovanje, pa su ih u Ameriku iz Afrike doveli kao robove. Ovo je naravno,
jezik 19. stoljea. Meutim, tono je da se na podruju Maya u Srednjoj Americi nalazi
mnogo kipova s negroidnim znaajkama. Izmeu ostaloga tu su olmeke glave koje, iako
mogu predstavljati Indijance okruglih glava i ravnih noseva, isto tako mogu biti crnci. Njegov
citat iz Popol Vuha slui "ie kao dokaz rane pojave bijelaca i crnaca u Americi.
Potvrdu teorije nalazimo u jedinstvenoj knjizi Quiche Maya, Popol Vuh, u kojoj se nakon
opisa stvaranja prvih ljudi "u podruju izlazeeg sunca" i
Olmeki i Atlantida 8
nabrajanja njihovih prvih generacija, kae ovako: "Izgleda da su svi govorili jednim jezikom i
ivjeli u miru, crnci i bjelci zajedno. Ovdje su oni iekivali izlazak sunca i molili se Srcu
neba.(19)
Donnellv je bio uvjeren da su na Atlantidi bijela i crna rasa ivjele zajedno, te da je upravo
s tog mjesta, na istok ili u pravcu izlazeeg sunca, ako gledamo sa sjevernoamerikog
kontinenta, civilizacija donesena u zemlju Maya. Meutim, jo uvijek je postojao veliki
problem; ukoliko je Atlantida zaista bila veliki kontinent smjeten usred Atlantika, kako to da
danas na morskom dnu ne nalazimo nikakvih tragova? Ustvari, ba suprotno. Niti jedan
istraiva koji je pretraivao dubine sjevernog Atlantika nije pronaao kontinentalni greben,
ve samo duboko more. Istina, na podruju Azora nalazi se dugi prst Sjevero-atlantske brazde,
na mjestima dubok samo 200 metara ispod povrine oceana. Ali, taj lanac oznaava mjesto na
kojem se razdvajaju dvije tektonske ploe, to ne budi nadu da e potopljena Atlantida ikada
biti pronaena. Detaljnije analize meutim, otkrivaju neto obeavajue.
U svojoj knjizi "Tajna Atlantide"(20) njemaki autor Otto Muck prihvatio je izazov potrage
i otkrivanja izgubljenog kontinenta. Nije bio voljan priznati da teorija o pomicanju
kontinenata negira mogunost postojanja Atlantide. Dok je ponovno pregledavao dokaze,

uzbudila gaje injenica da su se linije kontinenata June Amerike i Afrike gotovo savreno
poklapale. to nije bio sluaj s linijama koje su obrubljivale Sjeverni Atlantik. Osim toga,
paleontoloki dokazi iz Europe su ukazivali, da je tijekom posljednjeg ledenog doba ledeni
pokrov mogao napredovati toliko daleko na jug, sve do 52. paralele (predgraa dananjeg
Londona) upravo stoga to nije bilo Golfske struje koja bi mu se suprotstavila. Da je Golfska
struja donosila sa sobom toplu vodu do obala Sjeverne Europe, kao to to ini danas, led ne bi
mogao napredovati tako daleko na jug. On pretpostavlja da razlog za nepostojanje Golfske
struje u to vrijeme lei u injenici daje, otprilike 10.000 godina prije Krista, bila blokirana
masivom zemlje u Srednjem Atlantiku. Tek kada je on potonuo (katastrofa Atlantide) Golfska
struja je mogla doprijeti do zemalja koje okruuju Sjeverni Atlantik.
Muck smatra da je pomicanje kontinenata zasluno za oblike i poloaj junih kontinenata
Afrike i Amerike, dok u Sjevernom Atlantiku postoji "rupa". Nije mogue uskladiti kontinente
Sjevernog Atlantika ukoliko se u sliku ne uklopi dodatni "komadi". On vjeruje daje taj dio
Atlantida, izgubljeni kontinent. Glede naglog unitenja i potonua Atlantide, okrenuo se
nebesima. Vjeruje da se to dogodilo zbog posljedica udara asteroida koji je na Zemlju pao u
PROROANSTVO MAYA
podruju Atlantika. Asteroid je za sobom ostavio dvije velike rupe na dnu oceana i bio
uzrokom unitenja izgubljenog kontinenta.
Teorije Ottoa Muka nisu naravno potpuno nove, ali su donijele svje poticaj u
istraivanjima Atlantide osamdesetih. Ipak, ve nekoliko desetljea postoji jo jedna linija
istraivanja koja se zasnivala na potpuno drugaijim pristupu - reinkarnaciji. Usredotoena je
na radove jednog neobinog ovjeka, propovjednika iz Hopkinsvillea, Kentuckv.
Spavajui prorok
Roen u oujku 1877. godine, u skromnom dijelu grada, Edgar Cayce je sluajno postao
najslavniji vidovnjak 20. stoljea. Pria se da mu je u 23. godini naglo oslabio glas. Nitko od
lijenika kojima se obratila njegova obitelj nije mu mogao pomoi. Kako su se tjedni
bolovanja pretvorili u mjesece, Cayce-ova bolest je proglaena neizljeivom. inilo se da vie
nikada nee moi glasno govoriti. Na kraju, u oaju, prihvatio je prijedlog nekih obiteljskih
prijatelja i pokuao lijeenje autohipnozom. Na iznenaenje svih prisutnih, za vrygme
dubokog sna poeo je govoriti normalnim glasom.
U transu, govorio je o uzrocima bolesti i potrebnom nainu lijeenja. Gotovo istog trenutka
njegov se glas oporavio i mogao je nastaviti s normalnim ivotom. Jo je vanije da je Cayce,
dok se nalazio u dubokom snu, otkrio tehniku uranjanja u kolektivno nesvjesno. Sada se tom
tehnikom mogao koristiti kako bi pomagao drugima.
Preko 40 godina, ulazio je dva puta dnevno u dubok san i ljudima davao "vienja". Kada bi
se probudio, nije znao to je govorio dok ne bi proitao stenografski zapis. Lijenici, sveenici
i odvjetnici bili su zbunjeni. Tako neto nikada ranije nije vieno. Obian ovjek pacijentima
prepisuje esto neobine lijekove, a da mnoge od njih nikada nije upoznao. I sve to ini u
dubokom snu. Brojne skeptike stiala je injenica da se uvijek pokazivalo daje bio u pravu.
Trave, narodni lijekovi i ponekad potpuno nepoznati lijekovi koje je preporuivao, uspjeno
su lijeili njegove pacijente.
Meutim, "vienja" koja je davao pacijentima esto su ila dalje od pronalaenja fizikog
lijeka za njihove bolesti. U stanju spavanja on je mogao dijagnosticirati psihike i duhovne

probleme. Ovi su se esto pojavljivali, ali vezani uz prole ivote. Spavajui, Cayce je
objelodanio daje dua svakog od nas vj ~xna i vie puta ivi na planeti Zemlji. Prema
njegovim rijeima Zemlja je poput kole. Iako moemo zaboraviti lekciju prolog sata, njena
iskustva ostavljaju neizbrisiv trag u strukturi nesvjesnog. Izgleda da djela prolih ivota
Olmeki i Atlantida 8
oblikuju sadanjost u obliku karme. Kako kae Biblija: "Kako si sijao, tako e i eti."
Uranjanjem u kolektivno nesvjesno, Cayce je otkrio da moe vidjeti mane i vrline svakog
svog pacijenta i pomoi mu u ispunjavanju sudbine odreene za sadanji ivot.
Postojala je jo jedna dimenzija u Cayceovom radu. Individualna "vienja" koja je
objavljivao svojim pacijentima paljivo su biljeena. Sauvano je oko 2500 takvih primjera i
oni ine osnovu najudnije istraivake knjinice. Mnoga "vienja" odnosila su se na
dogaaje u prolim ivotima pojedinaca, esto do sitnih detalja. Stoga je mogue izgraditi
neku vrstu povijesti svijeta na osnovu ovih izvjea. Brojna "vienja" vezana su uz ivote
proivljene na poznatim mjestima i razdobljima kao to su drevni Rim i Grka. Znaajan broj
svjedoanstava se odnosi na nepoznate povijesne dogaaje u Platonovom mitskom kraljevstvu
Atlantide. ini se daje um spavajueg proroka mogao popuniti praznine koje je ostavila lopata
arheologa i konano ponuditi dokaze o izgubljenom kontinentu. Analizirajui "vienja"
vezana uz At-lantidu moemo zakljuiti mnogo toga o bivem kontinentu i uzrocima njegova
unitenja.
Cavceovprikaz Atlantide, barem ono stoje sakupljeno iz njegovih izvjea u snovima,
govori o naprednoj civilizaciji koja je pala kao plijen iskuenja. Rijeima koje su udnovato
primjenjive na dananji svijet, on otkriva nain na koji je tehnoloki napredna civilizacija
(koristili su se zrakoplovima, laserima i drugim modernim napravama) okrenula lea Bogu i
uronila u uitke materijalizma. U nizu kataklizmi do kojih je dovela njihova zloupotreba
prirodnih sila, njihov otoni raj je izruen, prema Platonovim rijeima, dubinama Atlanskog
oceana. Priu o unitenju Atlantide njegovi su sinovi objavili u knjizi "Edgar Cayce o
Atlantidi".
U toj neobinoj knjizi nalazi se i pria slina Noinoj, o ljudima koji su preivjeli katastrofu.
Prema Cayceovim "vienjima" moemo zakljuiti da svi Atlantiani nisu stradali u kataklizmi
koja je njihovu domovinu odnijela pod valove.
Mnogi su pobjegli amcima, dok su neki ve prije preselili preko mora. Kao to se moe
oekivati, uglavnom su odlazili u zemlje koje su graniile s Atlantikom: Sjevernu Afriku
(Libija), panjolsku, Portugal, Francusku i Britaniju. Izgleda da ovaj dogaaj Platon opisuje
kao veliku invaziju Sredozemlja. Kolonisti s Atlantide ustvari nisu namjeravali uspostaviti
nova uporita za svoje kraljevstvo, ve su nastojali pobjei, znajui da je kontinent osuen na
propast. To nije sve. Prema Cayceu, naseljenici su odlazili u Egipat i, to je posebno znaajno,
u Srednju Ameriku.
PROROANSTVO MAYA
Izgubljeni kontinent i Dvorana zapisa
Tema Atlantiani u Egiptu nije novost, ali Cavceovi zapisi daju novi preo
kret u prii. Ukoliko je vjerovati njegovim "vienjima" u snu, razdoblje u kojem
je Atlantida potonula (oko 10600. godina prije Krista) bilo je razdoblje velikih

previranja u svijetu. Izgleda daje Egipat zbog svog geografskog poloaja bio
jedno od rijetkih sigurnih mjesta. Stoga su tamo dolazili ne samo Atlantiani sa
zapada, ve i drugi narodi s istoka. Ovi drugi bili su Arijci svjetle puti iz po
druja Ararata, dananje istone Turske. Stanovnici doline Nila u to su vrijeme
bili crnci, a Atlantiani uglavnom crvene koe. Egipat je tako postao poput
rasnog lonca za taljenje. Od svih rasa Atlantiani su oigledno bili kulturno
najnapredniji i sa sobom su donijeli neto od svoje tehnologije, meu ostalim i
mogunost podizanja velikih stijena i izgradnje piramida. Cayce kae da su
osvajai s istoka bili vojno jai i u vrijeme kralja Ozirisa preuzeli su upravu nad
zemljom. Izgleda daje iz ovog neobinog taljenja nastala potpuno nova civili
zacija s novom religijom: amalgam starog animizma crnog, domaeg stanovni
tva, religije Atlantiana te Ozirisa i njegovih sljedbenika.(21) ^
Neto od ove prie sauvano je u biblijskoj prii o Potopu, u prilino skraenoj verziji. Ako
je Mojsije, navodni autor Knjige postanka, bio roen, odgajan i kolovan u Egiptu, vrlo je
vjerojatno daje zabiljeio egipatsku verziju univerzalne legende o Potopu. U Postanku se kae
da se Noina arka zaustavila na Araratu, a Noa je imao tri sina, Sema, Hama i Jafeta, pratitelje
triju rasa. Ukoliko poistovjetimo Nou i Ozirisa (prema Cavceu doseljenik s podruja Ararata),
tada se njegovi biblijski sinovi mogu protumaiti kao tri rase koje ine Egipat: Atlantiani
crvene koe, bijelci sa Ararata i crni Egipani. Ovo se slae s Cavceom, koji biljei daje
Oziris vladao ujedinjenih kraljevstvom sastavljenim od vie rasa.
Ali, "spavajui prorok" jo ima toga za rei o Atlantidi. U nekoliko "vienja" izjavljuje
kako su preivjeli s izgubljenog kontinenta sa sobom donijeli zapise o svojoj ranijoj povijesti.
Oni su paljivo zakopani u tajnoj komori, negdje u blizini Velike sfmge, koja poput strae
stoji nad piramidama u Gizi. Drugi niz zapisa sa sobom su ponijeli ostali preivjeli i zakopali
ih negdje na podruju Yucatana u Meksiku. Cayce je tvrdio daje prije unitenja Atlantide
sveenik Iltar s grupom sljedbenika iz kraljevskog doma u Atlanu, napustio glavni otok i
krenuo prema Yucatanu:
Zatim su, s ostacima civilizacije Atlantide, Iltar i grupa sljedbenika iz kue Atlan, sljedbenici
tovanja JEDNOG, napustili zemlju i uputili se prema
Olmeki i Atlantida 8
zapadu. Doli su u podruje koje bi danas bilo dio Vucatana. Iltar je zapoeo, uz pomo
tamonjih naroda, razvijati civilizaciju koja je napredovala poput civilizacije u zemlji
Atlantidi...(22)
..Prvi hramovi koje su podigli Iltar i njegovi sljedbenici bili su uniteni u razdoblju fizikih
promjena u obrisima zemlje. Oni su sada pronaeni i dio koji je do sada otkriven, a uzaludno
je leao stoljeima, tada je predstavljao spoj naroda iz Mua, Oza (23) i Atlantide(24).
Ovo je najblie to sam mogao pronai scenariju "Svetog Patrika". Izgleda da je upravo
Iltar (kako mu je bilo ime u Atlantidi) bio taj veliki prorok kojeg su Maye kasnije tovali kao
svog uitelja Zamnu. Prema Cavceu, osim zapisa sakrivenih blizu sfinge u Egiptu, postoje
drugi zapisi koje je na Yucatan donio Iltar i trei koji se jo uvijek nalaze u srcu same
Atlantide. Kada bi samo mogli doi do tih zapisa, moda bi iz njih saznali istinu o porijeklu
civilizacije Maya i kako su mogli znati toliko o ciklusu Sunevih pjega.

PROROANSTVO MAYA
9.
SUNCE, NJEGOVA ENERGIJA I UTJECAJI
Odlazak Maya
Istovremeno s razvijanjem teorije glede Poklopca iz Palenque, Cotterell je doraivao svoje
spoznaje o ciklusu Sunevih pjega i njihovoj povezanosti s kalendarima Azteka i Maya. Kao i
Maye, Azteki su vjerovali da su naem sadanjem dobu prethodila etiri doba. Izmeu svaka
dva dolazilo je do katastrofe koja bi gotovo u potpunosti unitila ivot. U sreditu aztekog
Sunanog Kamena nalazi se lice s isplaenim jezikom koje predstavlja Tonatiuha, sadanjeg
Boga Sunca.(1) On je okruen glifovima koji predstavljaju bogove prethodnih doba(2) Pitanje
je kako se sve to uklapa u majanski kalendar? Jo preciznije, moe li se uz njegovu pomo
rasvijetliti nagli odlazak Maya? Da bi mogao odgovoriti na ovo pitanje, Cotterell je trebao
tone informacije o ponaanju Sunca u prolosti. Na prvi pogled nemogu zadatak. Sreom,
na tom podruju postoji opsean rad dendrokronologije.
Kao to svi znamo, rast biljaka ovisi o svjetlosti. No, Sunce nam ne daje samo vidljivo
svjetlo, ve zrai pravo kroz elektromagnetski spektar, ukljuujui tu i zrake vrlo kratke valne
duljine, nazvane kozmike zrake. Ove mone zrake, koje bi unitile sav ivot na Zemlji kada
ne bi postojao zatitni oklop atmosfere, imaju mo preobraavanja atoma. Obian ugljik ima
atomsku teinu 12 i vrlo je stabilan. Uz kisik u ugljinom dioksidu, prisutan je svugdje u
atmosferi i od vitalnog je znaaja za ivot. Meutim, glavnina atmosfere sainjena je od
duika, razmjerno inertnog u svojem obinom obliku. Kozmike zrake sa Sunca uzrokuju
nuklearne reakcije u atmosferi; mogu promijeniti atome duPROROANSTVO MAYA
ika u teki oblik (izotop) ugljika kojem je atomska teina 14 (C14) umjesto uobiajenih 12.
(3) Ovi teki atomi ponaaju se kao i obian ugljik i lako se kombiniraju s kisikom, te tvore
ugljini dioksid. No, C14 je za razliku od C12 radioaktivan.
| Opadanje
Razvoj
suneve
aktivnosti
io-c
3000 2500 2000 1500 1000 500
Alpski gleeri

500

Sve biljke, ukljuujui i drvee, uzimaju ugljini dioksid i koriste ga za stvaranje sloenijih
organskih spojeva, vraajui tijekom postupka kisik u atmosferu. Neizbjeno, maleni dio
ugljinog dioksida kojeg apsorbiraju sadri neke tee C14 atome. Sva iva bia (ukljuujui i
ivotinje koje se izravno ili neizravno hrane biljem) tako sadre male koliine C14. Kada
neko bie umre, prestaje uzimati ugljini dioksid. U tom trenutku omjer C14 i C12 u njemu,
odgovara proporcijama dva izotopa ugljika u atmosferi. Teki atomi C14 podvrgnuti su
radioaktivnom propadanju i razbijaju se na C12, pa se njihov omjer s vremenom mijenja(4).

Na primjer, kako komad drveta postaje stariji postotak C14, a time i njegova radioaktivnost,
se smanjuje. Drugim rijeima, komad drveta je stariji to u njemu ima manje radioaktivnosti.
Ovo je osnova radio-karbonskog datiranja i predstavlja vjerojatno najznaajniji trenutak u
razvoju arheologije.
EDDYEV PLAN (1978) prikazuje izlete radiougljika, ovitak Suneve aktivnosti, europsku
klimu (T - godinja temperatura; W - otrina sj'evernoeuropskih zima) i napredovanje i
povlaenje alpskih gleera.
Slika 54.
Odnos klime i Suneve aktivnosti
Sunce, njegova energija i utjecaji 9
Oblaci estica blokiraju put kozmikih zraka
Kada je prvi puta uvedeno u arheologiju, radiokarbonsko datiranje je pozdravljeno s
velikim entuzijazmom. inilo se daje konano otkriven nain koji omoguava precizno
datiranje predmeta izraenih od drva, tkanina, kosti i ostalih organskih materijala. Nije prolo
mnogo vremena do spoznaje kako mnogi datumi dobijeni na ovaj nain nisu potpuno precizni.
Stoje polo krivo? Postotak propadanja C14 u C12 je dobro poznata i stalna veliina koja nije
mogla prouzroiti nastanak uoenih anomalija. Odgovor lei u injenici da koliina C14 u
atmosferi nije konstantna tijekom duljih vremenskih razdoblja, odnosno da ivi organizmi u
prolosti, u trenutku smrti, nisu sadravali iste omjere razliitih izotopa ugljika koje sadre
danas.
Manje kozmikih zraka udara Zemlju
Porast emitiranja estica javlja se u razdoblju vee aktivnosti Sunevih pjega
Slika 55.
Uveana aktivnost Sunevih pjega smanjuje kozmiko zraenje koje udara Zemlju
Isprva se inilo da je doao kraj uporabi ugljika u datiranju, ali tada je izumljen niz tablica s
korekcijama, koristei se drugom metodom datiranja: dendrokronologijom. Ona se zasniva na
jednostavnom opaanju: kako drvo raste, svake godine raste za novi sloj. Kada se drvo
posjee, njegovu starost je mogue odrediti prebrojavanjem godova njegovog debla. Pojedini
godovi mogu znanstvenicima mnogo toga rei o klimi u vrijeme kada je drvo raslo, no jo je
vanije da je u njima zabiljeen paleontoloki zapis o ravnotei C14 u atmosferi u trenutku
kada je god nastao. Analizom starog drvea i njihovog debla, dendrokronolozi su mogli, na
osnovu nivoa C14 u atmosferi, doi do
PROROANSTVO MAYA
Sunce, njegova energija i utjecaji 9

Moderni maksimum Minimum Sporer

Sumeranski Maksimum piramida maskimum

Suneva aktivnost (broj Sunevih pjega)

1500
Poveana koliina kozmikih zraka izravno udara o Zemlju
Za vrijeme razdoblja smanjene akivnosti Sunevih pjega nekoliko estica se emitira s
povrine Sunca
Slika 56. /
Manja aktivnost Sunevih pjega poveava kozmiko zraenje koje udara Zemlju
datuma od prije 9000 godina. Arheolozi su tako dobili nain korekcije datuma odreenih
analizom C14. Ubrzo su shvatili da se razina C14 mijenja zbog ponaanja Sunca. Kozmike
zrake djeluju na inae stabilne atome duika i pretvaraju ih u C14. Odnos atoma C14 i C12 u
arheolokim uzorcima moe se tako upotrijebiti kao indikator jae ili slabije Sunane
aktivnosti.
Sunevo zraenje je oito najznaajniji faktor klimatskih promjena i Cot-terell je uspio
pronai grafikon koji povezuje nivo radiougljika sa Sunevom aktivnou, europskom
klimom i kretanjem i povlaenjem alpskih gleera (si. 54). Sve je savreno odgovaralo, uz
jednu svojstvenost: izgleda da via razina C14 odgovara padu Suneve aktivnosti. Kako je to
mogue? Znanstvenici nisu imali odgovor, ali Cotterell je slutio da postoji jednostavno
objanjenje. Kada je Sunce posebno aktivno, proizvodi veliki broj Sunevih pjega, a one
zauzvrat u svemir izbacuju veliki broj nabijenih estica. Tada se izmeu Sunca i Zemlje
nalaze oblaci nabijenih estica, a u Van Allenovim pojasima nastaje zgusnue. (si. 55).
Rezultat toga je daje nia atmosfera uspjeno zatiena od kozmikog zraenja i stvara se
manje C14. Obratno, u vrijeme slabije Suneve aktivnosti, kada ima malo Sunevih pjega ili
ih uope nema, izmeu atmosfere i Sunca manje je iona koji bi odbijali kozmike zrake (si.
56). Vie duika se pretvara u C'4. Oito, postoji obrnuta korelacija izmeu razine C14 u
atmosferi i aktivnosti Sunevih pjega. Konzultirajui se sa zapisima u godovima mogue je
vidjeti kako se ponaanje Sunevih pjega mijenjalo u prolosti.

1000
1000
1500
2500 2000
500 B.C. 1 A.D. 500
Slika 57.
Civilizacije i Suneva aktivnost
Cotterell je otiao korak dalje. Usporedio je grafikone Sunevih aktivnosti (tj. broj
Sunevih pjega), temperature, estine zime s usponom i padom civilizacija. Ponovno se
pokazala izuzetna korelacija (sl.57). Pojaana Suneva aktivnost (tj. nie razine C14 i, prema
njegovoj hipotezi, vei broj Sunevih pjega) poklapala se precizno s rastom monih,
sofisticiranih civilizacija. Slabija aktivnost Sunevih pjega bila je povezana s povremenim
"mranim dobima" koje karakterizira opi pad razine kulturnih postignua i podudara se s
padom znaajnih civilizacija. Jedno od takvih razdoblja dogodilo se izmeu

PROROANSTVO MAYA
440. i 814. godine i Cotterell se zapitao: nije li ono na neki nain povezano s nestankom Maya
koji se dogodio u isto vrijeme? Naravno da je stvarnost morala biti znatno sloenija od ovako
jednostavne podudarnosti, ali za korak smo se pribliili objanjenju naglog nestanka Maya i
ostalih naroda Srednje Amerike.(5) Ushien otkriem Cotterell se ohrabren vratio kalendarima
i udesnom dugoronom brojanju Maya.
Roenje i smrt Venere
Ope je priznato da je dugorono brojanje zapoelo dogaajem poznatijim kao Roenje
Venere, 12. kolovoza 3114. godine prije Krista. Ovaj je trenutak bio toliko znaajan za Maye
da su ga uzeli za poetak svog kalendara, kao to smo mi uinili s roenjem Isusa Krista.
Forstemann, knjiniar iz Dresdena i ostali koji su se bavili ovom problematikom, pokazali su
da su Maye ciklusima Venere pratili i obiljeavali dulja vremenska razdoblja. Cijeli ciklus
opisan u Dresdenskim tablicama sadravao je 1.366.560 dana. Ili tono 5256 tzolkina i 3744
neodreene godine (u trajanju od 365 dana). Jo je vaniji podatak: ako brojimo od poetka
kalendara Maya, onda nas ovaj vremenski ciklus vodi u 627. godinu, tono u sredite
Sunevog magnetskog pomaka i razdoblja slabije aktivnosti Sunevih pjega, koje Cotterell
smatra odluujuim faktorom u propasti Maya. Iz svojih studija o ciklusima Sunevih pjega,
Cotterell je znao da postoje i kraa razdoblja koja su vjerojatno takoer utjecale na ljudski
ivot. Povezao ih je s drugim podrujem svog prouavanja: povezanosti Sunevih ciklusa i
ljudske plodnosti.
U svojim ranijim studijama, dokumentiranim u njegovoj prvoj knjizi "Astro-genetika"<6),
izloio je teoriju o povezanosti Sunevih vjetrova i stvaranja ljudskih hormona. Takoer
razvija i tezu da osnovni astroloki tip osobe nije odreen poloajem Sunca u odnosu na
zodijak u trenutku roenja, ve okolnim magnetskim poljem Zemlje u trenutku zaea.
Suneva energija izaziva promjene na tom polju, iz mjeseca u mjesec i te promjene
odraavaju poloaj Sunca, iz znaka u znak. Prema ovoj teoriji, razina i polaritet okolnog
Sunevog vjetra djeluje i na razinu hormona melatonina kojeg izluuje hipofiza, vanog za
reguliranje bioritma i ekstravertiranog i introvertiranog ponaanja (odatak 3)
Otkrivi vezu izmeu ciklusa Sunca i stvaranja hormona melatonina, Cotterell je elio
vidjeti djeluje li ono na slian nain i na luenje ostalih hormona. Na svoje iznenaenje
pronaao je izravnu podudarnost s hormonom stimulacije folikula (FSH) kojeg takoer stvara
hipofiza (nalazi se na bazi luSunce, njegova energija i utjecaji 9
banje) kao odgovor na kemijsku stimulaciju njenog susjeda, hipotalamusa. Postoji direktna
povezanost ovog hormona i ljudske plodnosti. Kod mukaraca FSH kontrolira razvitak stanica
sperme u testisima; kod ena on odreuje sazrijevanje i otputanje jajaca.
Usporedivi grafikone Sunevih ciklusa i uspona i padova razine hormona kod ena,
Cotterell je uspio dokazati da postoji izravna veza izmeu menstrualnog ciklusa i punjenja
estica koje donosi Sunev vjetar. ini se da na neki nain ove estice ili moda njihovo
djelovanje na magnetsko polje Zemlje, dok prolaze Van Allenovim pojasima, utjeu na
hipotalamus. Izgleda daje ovo presudni mehanizam stvaranja FSH i plodnosti kod ena.
Cotterellu se jo jednom uinilo da je doao do znaajnog znanstvenog otkria. Ali
implikacije su bile zabrinjavajue. Ukoliko se stvaranje FSH moglo ukljuivati i iskljuivati

promjenama u mangetskom polju uzrokovanim promjenama u polaritetu Sunevih vjetrova,

zakljuio je da se isti postupak moe odnositi i na Sunev magnetski neutralni pokrov. Prvo je
zapazio da je neutralni pokrov promijenio polaritet oko 3114. godine prije Krista (poetna
godina kalendara Maya), te da se slijedea promjena dogodila 627. godine. Zakljuio je:
promjenjivo magnetsko polje u to je vrijeme rezultiralo padom plodnosti i propau Maya.
Otiavi korak dalje, naslutio je da dananji pad plodnosti primjeen u zemljama u razvoju
nije posljedica promjena u nainu ivota, kemijskog zagaenja ili djelotvornije kontracepcije,
ve ponovne promjene magnetskog polja. Meutim, u ovom primjeru iz suvremenog svijeta
pad plodnosti nije izazvan promjenom faze Sunevog neutralnog pokrova, ve promjenom
polariteta dugoronog ovitka ciklusa Sunevih pjega. On je tijekom posljednjih 50 godina
preao svoj vrhunac i krenuo suprotnim smjerom. No, Cotterella je glede Maya i njihove
propasti zaintrigirala injenica da su oni anticipirali magnetsko preokretanje i pad plodnosti
koji e izazvati, jer njihov arobni broj odgovara razdoblju od 1.366.560 dana, to je upravo
razdoblje magnetskog pomaka. Kada doe do pomaka u magnetskom polju Zemlje, u njenu
atmosferu ulazi vie tetnog Sunevog zraenja to uzrokuje genetske mutacije i porast
smrtnosti djece. Cotterell pretpostavlja da ovo drugo uvjerljivo objanjava tajanstvene reljefe
"Plesaa" u Monte Albanu. To takoer moe objasniti zaokupljenost Maya ritualima
plodnosti, koji su esto ukljuivali putanje krvi iz penisa i jezika. Moda su se
samokanjavanjem (izgleda dobrovoljnim) nadali osigurati vlastitu plodnost kao i plodnost
zemlje.
Meutim, to oito nije cijela pria. Pad ljudske plodnosti u 9. stoljeu, pod pretpostavkom
da se uistinu zbio, trebao se dogoditi u cijelom svijetu. Ali
PROROANSTVO MAYA
ostale civilizacije oito nisu izumrle. Izgleda da su postojali lokalni faktori koji su utjecali na
tropsku Ameriku. Moda je promjena smjera kretanja Sunevog magnetskog polja utjecala na
magnetosferu Zemlje, doputajui tako jo vee prodiranje kozmikih zraka. Takav bi porast
bio najvie zastupljen u ekvatorijalnim podrujima izmeu 10. i 20. stupnja sjeverno i juno,
uslijed okomitog ulaska zraka na povrinu Zemlje u tom podruju. Jo jedan lokalni klimatski
poremeaj pogodio je ovaj dio svijeta - velike sue (7). Cotterell vjeruje da se i njihova pojava
moe pripisati padu aktivnosti Sunevih pjega, jer s padom je stiglo i "mini-ledeno doba"
(dodatak 5) tijekom kojeg je voda manje isparavala iz oceana. Stoje dovelo do sue. Vrijedi
zabiljeiti da su preivjeli odselili na jug, u brda, gdje su kie bile obilnije, ili sjeverno na
Yucatan, gdje postoje podzemni vodeni tokovi. Sredinje podruje, tada u potpunosti
prekriveno tropskim umama, zahvatila je sua.
Ove Cotterellove ideje bacaju novo svjetlo na tajnu Maya i njihov nagli nestanak. Njihova
opsjednutost obredima plodnosti i potreba za osobnim krvavim rtvama Suncu i Zemlji moe
se objasniti padom nataliteta i strahom izazvanim smanjenim padalinama. Nije sluajno u
cijeloj predkolumbovskoj Srednjoj Americi bog Kie imao najvei znaaj. Bez obzira jesu li
ga^vali Chaac, Tlaloc, ili nekim drugim imenom. Podatak sugerira da su tovatelji boga Kie
oskudijevali svjeom vodom.
Pratei ciklus sve do dananjih dana, oito je da proivljavamo sline klimatske promjene.
Povrina kopna nae planete se sui, to je jasno vidljivo u Meksiku. U posljednjih deset
godina u Dolini Oaxaca nije bilo oekivane koliine padalina i podnice ubrzano postaje suno.

Kalendar Maya istie 22. prosinca 2012. godine to je ujedno i zavretak naeg sadanjeg
doba. Po vjerovanju Maya tada moemo oekivati neku vrstu katastrofe. Jesu li spomenute
sue u Maksiku, ali i poplave i oluje u drugim dijelovima svijeta, nagovjetaj najavljenog
kraja?
Teorije katastrofa i unitenja
Izvjea Maya o katastrofama koje su dovele do dramatinog kraja svakog od dosadanja
etiri doba nisu jedinstvena: mitoloke predaje irom svijeta obiluju slinim izvjeima o
katastrofama globalnih razmjera, kojima se objanjava kako je Zemlja dobila svoj dananji
oblik. Pitanje, je li sadanji oblik Zemlje nastao sluajem iz Kaosa ili postupkom postepene i
dosljedne evolucije bilo je uzrokom rasprava, emocionalnih i racionalnih. Ukoliko je Zemlja
uistinu postepeno evoluirala, kao to nas uvjeravaju uniformitarijanisti, geofiSunce, njegova energija i utjecaji 9
Vremenska ljestvica fanerozoika (QJGS, 1964., York i Farguhar, 1972.)

m.g.
m.g.
KENOZOIK
PALEOZOIK
Kvartar
perm
Pleistocen
1.5-2??
gornji
240
Tercijar
donji
280
Pliocen
oko 7
karbon
Miocen
26
gornji
325
Oligocen

37-38
donji
345??
Eocen
53-54
devon
Paleocen
65
gornji
359
MEZOZOIK
srednji
370
Kreda
donji
395?
Gornja
100
silur
430-440??
Donja
136?
ordovicij
Jura
gornji
445?
Gornji
162
donji
oko 500?
Srednji
172

Donji
190-195
kambrij
Trijas

gornji
515?
Gornji
205
srednji
540?
Srednji
215
donji
570?
Donji
225

Slika 58.

Geoloka razdoblja

ziari bi trebali biti u mogunosti izmjeriti magnetizam ili geoloku strukturu povrine Zemlje
i izvesti kronoloke podatke o starosti svijeta. Uz objanjenje kako je postao ovakvim kakav
je danas. Suprotno stanovite katastrofista smatra da su svijet kakvog danas poznajemo
oblikovale velike katastrofe.
Naini geolokog i geomagnetskog datiranja omoguuju rekonstruiranje geofizike
evolucije naeg planeta. Poetak je bio otprilike prije 200 milijuna godina, kada su svi
kopneni dijelovi koje danas moemo identificirati bili jedna divovska kontinentalna masa
zemlje pod nazivom Pangea (dodatak 6). Tijekom nekoliko slijedeih milijuna godina velika
masa je razbijena, a pojedini se dijelovi odvojili u podruja koja su se pomicala po
rastopljenoj unutranjosti planeta. Pretpovijest je podijeljena u razdoblja koja predstavljaju
razliita geoloka doba. (sl.58)
T

Sunce, njegova energija i utjecaji 9

PROROANSTVO MAYA
Krivulje lutanja polova s razliitih kontinenata. Polarna kretanja od predkambrija, razliitih
masa zemlje. Praene su vrste krivulje gdje paleomagnetski podaci iz tri ili vie nivoa
geolokog vremena slijede konzistentan niz. Poloaji polova odnose se na Kinu, Grenland i

Madagaskar. Slova stoje umjesto: PE-predkambrij, E-kambrij, 0-ordovicij, S-silur, D-devon,

C-karbon, P-perm, Tr-trijas, J-jura, K-kreda, LT,MT, UT, donji, srednji i gornji tercij. Polarna
azimutalna projekcija sadanje sjeverne polutke. (Garland, 1971.)
Slika 59.
Lutanje magnetskih polova
Katalogizirajui kronoloke okvire vremena mjerenjem magnetizma u stijenama,
znanstvenici su uoili nekoliko anomalija. Na primjer, otkriveno je daje Zemljino magnetsko
polje, openito magnetski orijentirano oko polova, mijenjalo kretanje nekoliko puta tijekom
povijesti planeta. Danas je openito prihvaeno daje Zemljino magnetsko polje mijenjalo
smjer kretanja bez nekog osobitog razloga ili objanjenja, iako teorijski modeli sugeriraju daje
za ove magnetske inverzije ili "udarce" zasluan scenarij sastavljen od kombinacije faktora.
Osim toga, znamo da su magnetske polarne kape povremeno lutale i u tom lutanju
mijenjale svoje geostatike poloaje. Takvi su dogaaji poznati kao magnetski izleti ili oita
polarna lutanja, a njihov uzrok, kao i uzrok promjene kretanja ostaje nepoznat, (si.59)
Kako bi razumjeli ove promjene i njihove implikacije na ljude, moramo poblie pogledati
geomagnetsko polje Zemlje. Proireno je vjerovanje da magnetsko polje Zemlje podsjea na
polugu magneta koja se protee izmeu dva pola. Slijedi princip slian onome kod dinama;
smatra se da takvo polje nastaje unutar Zemljine kore, kao rezultat razliite rotacije
rastopljenog pokrivaa i vanjske kore (sl.60)
Ameriki povjesniar Charles Hapgood pie 1958. godine u svojoj knjizi "Pomina kora
Zemlje" kako je Zemljina kora pretrpjela viestruka premjetanja. Prema njegovim rijeima
geoloki koncept pomicanja kontinenata i irenja morskog dna duguje svoje postojanje
osnovnom pomicanju kore. Prema Hapgoodu, pomicanje kore omoguuju slojevi tekuih
stijena koji se

Princip dinama: jednostavan model dinama sastoji se od metalnog diska koji se okree u
magnetskom polju izmeu dva stalna magneta (A). Polje stvara silu na slobodne elektrone u
disku i gura ih prema sreditu. Rezultat je razlika u elektrinom potencijalu ruba i sredita
diska, to stvara struju ako je krug zatvoren. U samo-postojeem dinamu (B) ova struja se
koristi da bi pokretala elektromagnetsku spiralu, koja zamjenjuje originalne stalne magnete.
Sustav koji tako nastaje proizvodi magnetsko polje sve dok se disk okree. Model nam tako
pokazuje kako se mehanika energija moe pretvarati u magnetsku energiju: smatra se da je
neki analogan postupak zasluan za stvaranje planetarnih magnetskih polja.
Slika 60.
Slika 61.
Pomicanje polova, prema Hapgoodu
Magnetsko polje Zemlje u usporedbi s dinamom

PROROANSTVO MAYA

nalaze na dubini od oko 100 milja ispod povrine planeta. Pomicanje polova bi tako
premjestilo Zemljinu koru oko unutarnjeg pokrivaa, to bi rezultiralo izlaganjem stijena
Zemljine kore magnetskim poljima razliitih pravaca kretanja (sl.61)
U svom bestseleru "Podizanje Zemljine kore" povjesniar Immanuel Velikovskv je istraio
to se sve moemo oekivati kada se Zemljina os nagne:
U tom e trenutku od potresa zadrhtati Zemaljska kugla. Zrak i vode e se i dalje kretati
uslijed inercije; uragani e pomesti Zemlju, a mora e preplaviti kontinente, nosei ljunak,
pijesak i morske ivotinje i izbacujui ih na kopno. Razvit e se vruina, stijene e se topiti,
doi e do erupcije vulkana, a lava e tei iz raspuklina u napukloj zemlji i prekriti ogromna
podruja. Iz nizina e izroniti planine i penjati se i putovati preko ramena drugih planina,
pomiui tako slojeve i raskole. Jezera e se nagnuti i isprazniti, rijeke e promijeniti korita;
velike zemljine povrine zajedno sa stanovnitvom skliznut e pod more. ume e gorjeti, a
uragani i divlje more e ih trgati iz zemlje na kojoj su rasli i slagati, s granama j-ko-rijenjem,
na velike gomile. Mora e se pretvoriti u pustinje, a njihove e vode nestati.
A ako bi promjena brzine dnevne rotacije (usporavajui planet) popratila pomicanje osi, voda
iz ekvatorijalnih oceana bi se uslijed centrifugalne sile vratila na polove, a plime i uragani bi
nasrtali od jednog pola do drugog, odnosei sobove i tuljane u trope, a pustinjske lavove na
Arktik. Razdrobljene stijene otrgnute od raskoljenih planina bile bi razbacane na velike
udaljenosti; horde ivotinja uklonjene iz Sibirskih nizina. Pomicanje osi promijenilo bi klimu
na svim podrujima, stavljajui koralje u Newfoun-dland, slonove na Aljasku, smokve na
sjeverni Grenland i raskone ume na Juni pol. U sluaju naglog pomicanja osi, mnoge vrste
i rodovi ivotinja na kopnu i na moru bile bi unitene, a civilizacije svedene na ruevine.
Ukoliko bi uope ostalo traga iza nas.(8)
Velikovskv nastavlja:
Obilje je dokaza da su velike globalne katastrofe bili popraene ili su nastale zbog pomicanja
osi Zemlje ili poremeaja dnevnih i godinjih kretanja Zemlje... Stanje lave preokrenutog
magnetizma, stotinama puta snanijeg od onog to moe iskazati preokrenuto magnetsko
polje Zemlje, otkriva prirodu sila koje su djelovale... Mnoge pojave rasprostranjene
Sunce, njegova energija i utjecaji 9
svijetom, ije uzroke uzaludno trailo; snane vulkanske i seizmike aktivnosti, stvaranje
ledenog pokrova, kine krize, izranjanje planina i njihovo pomicanje, podizanje i sputanje
obala, nagibanje jezera, taloenje, fosili-zacija, pojava tropskih ivotinja i bilja u polarnim
krajevima, konglomerati fosilnih ivotinja razliitih geografskih irina i postojbina,
izumiranje vrsta i rodova, pojavljivanje novih vrsta, promjena kretanja magnetskog polja
Zemlje i brojne druge ope poznate pojave, objanjene su jednim jedinim uzrokom: naglim
promjenama klime.(9)
Ukratko, Velikovskv sugerira da Zemlju mogu unititi vatra, voda, vjetar ili vulkanska kia
i nudi nam scenarij koji snano podsjea na zavretak svakog pojedinog od etiri doba
mitologije Maya. Iz svojih studija o aktivnosti Sunevih pjega i kalendara Maya, Cotterell je
zakljuio daje proroanstvo Maya o kraju petog doba povezano s promjenom kretanja
magnetskog polja Zemlje. On vjeruje da e se oko 2012. godine dogoditi kataklizma.
Za svog ivota, Velikovsky je bio nepravedno izvrgnut ruglu od strane znanstvenika koji su
u to vrijeme, 50-tih i 60-tih jo uvijek vjerovali daje tehnologija lijek za sve bolesti svijeta.

Njegovo uvjerenje da se Zemlji u doba Egipta pribliila kometa, doekano je s podsmijehom,

iako se mnogo toga to je govorio kasnije pokazalo istinitim. Na primjer, prvi je izjavio da
komete nisu stjenoviti objekti, ve su veinom sastavljeni od ugljikovodika i leda, to je danas
potvreno. Ba nedavno, u Jupiter su udarili ostaci takvog odmetnutog-kometa. Posljedice
udara fotografirali su astronomi i na osnovu fotografija ponudili grafiku demonstraciju
ranjivosti planeta. Tek nakon tog dogaaja koji se mogao odviti i na Zemlji, umjesto na
Jupiteru, svemirolozi su konano odvratili pozornost s beskorisnih spekulacija o moguem
"Big bangu" iz najdubljih zabiti prostora i vremena, na stvarnu opasnost koja prijeti Zemlji.
Uslijedilo je istraivanje koje je pokazalo da postoji doslovno tisue kometa u orbiti oko
Sunca, i bilo koji od njih moe skrenuti prema naem planetu. Iako u tom sluaju malo
moemo uiniti da sprijeimo sudar, barem se poelo ozbiljno uzimati u obzir upozorenje
Velikovskog o opasnosti sudara s kometom. Oekujemo da ideje izloene u ovoj knjizi
takoer naiu na val kritike, barem kao uvjetni refleks etabliranih znanstvenika. Meutim,
nemamo pred sobom 40 ili 50 godina da spoznamo opasnost koju za ljudsku rasu
predstavljaju ciklusi Sunevih pjega. Istraivanja Mauricea Cotterella tek su poetak, ne
zavretak prie. Mi samo postavljamo pitanja a javnost ima pravo oekivati da nai kritiari
prihvate izazov i daju odgovore. Moda se tako moemo bolje pripremiti za izazov 2012.
godine.
PROROANSTVO MAYA
10.
KATAKLIZMA ATLANTIDE
Povijest pet doba
Usporeujui Cavceova izvjea o Atlantidi s priama Don Jose Diaz Bolia o vucatanskom
porijeklu kulta egrtue, bio sam u mogunosti izvui neke zakljuke. Poeo sam razumijevati
proces prijenosa kultura u Srednjoj Americi i, jo vanije, kako usponi i padovi civilizacija
odgovaraju Cotterel-lovim razdobljima Sunca. Bio sam siguran da je Maurice bio u pravu
kada je smatrao da su azteka izvjea o prethodnim dobima, objavljena u "Levenda de los
soles" (1), bili vie od mita. Svako od razdoblja Sunca moe se tumaiti u okviru povijesnih
dogaaja, ukljuujui i priu o Atlantidi. elio sam sve to spojiti. Sloio sam slijedei saetak
koji e nam predoiti vjerojatni slijed dogaaja u Meksiku tijekom pet spomenutih razdoblja.
Ukoliko prihvatimo miljenje da je neko, na skupini otoka u Atlantiku, zaista postojala
mona civilizacija, onda nije nerazumno pretpostaviti da je Atlantida barem djelomino bila
locirana i u Zapadnoj Indiji. I sam Cayce tvrdi da se glavni otok Atlantide, naziva ga Poseidia
(2), nalazio u podruju danas poznatom kao Atol Bimini. Ova dva mala otoia na drugoj
strani Floridskog tjesnaca, nasuprot Miamia, Lee na sjeverozapadnom kraju obale Velikih
Bahama, irokog podruja plitkih voda sjeverno od Kube. Ako moemo vjerovati Cavceovom
izvjeu onda su otoci Bimini tek vrhovi planine, odnosno ostaci nekadanjeg kopna koje se
protezalo uz dananju obalu i susjedne otoke. U tom sluaju Poseidia je bila velika barem kao
dananja Kuba (si.62).
PROROANSTVO MAYA
Ato] Bimini ...

Poseidia, posljednji ........ veliki otok kontinenta

_*SSk''-.. Atlantide
Polje oznaeno tokama ukazuje na mogue proirenje Yucatana, prije druge poplave 10.000
godina pr. K.
Slika 62.
Karta mogue "Poseidiae "
Kako kae Cayce, do pada Poseidie dolo je oko 10500. godina prije Krista (uz toleranciju
od nekoliko stoljea). Budui je njihovu domovinu poplavilo more (3), neki su emigranti
krenuli na zapad, u podruje Yucatana u Meksiku. Prorok kae da su preivjeli pripadali
kraljevskoj kui Atlan, a predvodio ih je sveenik Iltar. Iltar i njegovi sljedbenici nisu trebali
ploviti daleko da bi stigli do Yucatana i vjerojatno su na svom putu zastali na Kubi. Mogli su
izabrati: nastaviti plovidbu na zapad u Zaljev Campeche ili krenuti na jug, du istone obale i
moda pristati u Lubaantunu ili u gradu Thomasa Ganna, Chac-moolu.
Sve se ovo dobro uklapa u priu o Potopu iz Vatikansko-latinskog kodeksa koja kae da je
prvo Sunce (ili razdoblje) vodene boice Chalehiuhtlicue unitio potop. Postoji zanimljiva
ilustracija majanske verzije iste prie na strani 74. Dresdenskog Kodeksa (si.63). Na njoj
Chac Chel (starija boica, oito majanski ekvivalent azteke Chalehiuhtlicue) izlijeva vr
vode. Ispod uci ratnik, koji moda predstavlja planet Veneru. Iznad nje je kozmiki Kajman,
koji nosi oznake planeta Venere, Marsa, Merkura i Jupitera i vjerojatno predstavlja Mlijenu
stazu. On otvara usta kako bi izlio poplavu. Poruka je jasna:
Kataklizma Atlantide 10
naredbom boice kie svijet je uniten potopom. Unitenje ima astralno znaenje, moda
zbog toga to su planete zavrile Veliki Ciklus.
U klasinom djelu Quiche Maya, Popol Vuhu, kojeg je u Europu prvi puta donio Brasseur
de Bourbourg, kae se da prvi ljudi koje je bog stvorio nisu bili savreni. Stvoreni od blata
ubrzo su izgubili svoj oblik i na kraju se otopili u vodi. Iako je oito da postoje neke razlike u
detaljima izmeu vucatanskog mita ilustriranog u Dresdenskom Kodeksu i mita Quiche
Indijanaca u Popol Vuhu, jasno je da je poruka bila ista; prvo unitenje izvedeno je vodom.
Izvjee o preivjelom dijelu ovjeanstva u Vatikansko-Latinskom Kodeksu pomalo
zbunjuje, ali valja se prisjetiti da je on pisan jezikom mitologije a ne povijesti. Na nama je da
krenemo dalje od mita i otkrijemo o emu se zaista radi. Kodeks prvo kae da su ljudi
pretvoreni u ribe, a jedan par kojeg je zatitilo drvo ili sedam parova koji su se sakrili u
peini, potom su ekali sputanje razine vode. Ja smatram da se oba ova izvjea odnose na
bijeg s Atlantide, te da ljudi nisu "pretvoreni" u ribe, ve su poput riba, odnosno u svojim
brodovima, krenuli na ocean. Ako je bilo tako, preivjeli su se vjerojatno sklonili u peine po
dolasku u svoj novi dom na poluotoku Yucatan.
Izgleda da doseljenici sa sobom nisu donijeli samo sjeanje na unitenje Poseidie, ve i
mnoga praktina znanja iz astronomije, geometrije, poljoprivrede i medicine. Moemo
pretpostaviti da je Iltar, kao i Sveti Patrik u Irskoj, nastojao prenijeti napredno znanje s
Atlantide domaem predmajanskom stanovnitvu. Kako bi to to bolje izveo, ilustrirao je
svoje uenje primjerom domae egrtue, Crotalus durissus durissus. Zaostalim stanovnicima
Vucarana Atlantiani su izgledali poput bogova, a njihovog vodu litara nazivali su Zamna i
tovali kao oca drugih bogova.

Drugo Sunce, koje je uslijedilo nakon unitenja Altantide i trajalo nekih 4000 godina bilo je
zlatno doba. Prema "Leyenda", njime je vladao bog vjetra Ehecatl, jedan od aspekata
Cjuetzalcoatl. Njegov je simbol bila ptica quetzal. To ukazuje na vezu izmeu Iltar-Zamne i
Quetzalcoatl-Kukulcana kao bogova civilizacije. Meutim, sve to je dobro doe kraju. Kao i
u prethodnom dobu Sunce je opet nestalo. Manje je jasno kako i zato, no prema Cavceu,
izvorni vucatanski grad Iltar sa svojim hramovima unitenje nakon potonua Poseidie. Moda
je to drugo unitenje koje se spominje uz "Leyenda", jer se u izvjeu kae da je ovo doba
uniteno vjetrovima. Ako pretpostavimo da je rije uragan (eng. hurricane) nastala iz
karipskog imena boga vjetra, jasno je da se ovdje radi o vjetrovima snage uragana. Kao to
danas znamo, naalost na svoju tetu, nepostojani vjetrovi i podizanje razine oceana simptomi
su globalnog zatopljenja. Ovo navodi na zakljuak daje u vrijeme drugog Sunca
T

PROROANSTVO MAYA
Slika 63.
Strana 74 Dresdenskog kodeksa prikazuje Potop
Kataklizma Atlantide 10
(vjerojatno oko 7000. godina prije Krista) na podruju Yucatana dolo do jo jedne, vjerojatno
lokalne serije poplava i snanih vjetrova. Izjava iz "Leyen-de" daje "ovjek pretvoren u
majmuna kako bi mogao preivjeti drei se za drvo", vjerojatno opisuje privremeno
povlaenje u umska podruja Chiapas i Tabasco, dalje od izloenosti vucatanskog poluotoka.
Guste ume unutranjosti bile su zaklon od divljih vjetrova.
Tree doba Tleyquiyahuillo, koje je uslijedilo nakon ovog unitenja takoer je tajnovito.
Ono je trajalo od otprilike 7000. do 3100. godina prije Krista i prethodilo je raanju rane
civilizacije Maya. Ljudi treeg doba izali su iz zaklona ume, preivjeli drugo unitenje i
ponovno zapoeli s izgradnjom svog rasutog svijeta. Prema arheolozima, prvi su usjevi
uzgojeni u dolini Te-ohuacan blizu Oaxacae oko 7000. godina prije Krista. To se dogaalo
prije uvoenja kukuruza emu odgovaraju izvjea u "Leyendi" po kojima su ljudi tog
vremena jeli tzincoacoc ( neto nalik pateti od badema) umjesto divljeg voa u prethodnom
razdoblju. U treem razdoblju je izgraen grad Lubaan-tun. Prema Cayceu, uz pomo
doseljenika iz Perua. Koliko god ova ideja na prvi pogled izgledala neobino, barem
objanjava zato se Lubaantun toliko razlikuje od kasnijih gradova Maya na istom podruju,
te zato su pri gradnji gradskih zidina koristili velike nebukane blokove kamenja, to je
tehnika gradnje tipina za Peru.
Treim je dobom vladao bog vatre i to moe objasniti prisutnost kristalne kugle u
ruevinama Lubaantuna. Kao to smo ranije vidjeli, najvjerojatnija svrha lubanje bila je
funkcija sofisticirane lee za paljenje; vjerojatno su je drali za maginog zastupnika samog
boga Sunca. Sposobnost da se pomou lubanje zapali vatra vjerojatno je ulijevala
strahopotovanje ljudima koji nisu bili upueni u fiziku svjetlosti.
Kasniji obredi vatre kod Azteka i Maya bili su povezani s idejama obnavljanja. Priroda
vatre je takva da organsku tvar vraa u njegove primarne elemente, oslobaajui u tom

postupku toplinu i svjetlost. Drevni stanovnici Srednje Amerike oigledno su vatru promatrali
drugaije od nas, smatrajui ju sredstvom obnavljanja Sunca. Stoga su vjerovali da na kraju
svakog vremenskog razdoblja, jedne godine, 52 godine i baktuna od 144000 dana, moraju
odrati obred, spaliti staro i nainiti mjesta za novo. Bili su sasvim sigurni da na taj nain
hrane Sunce, oslobaajui toplinu koja daje ivot a lei zarobljena u mrtvoj tvari. Ova ideja
vjerojatno potjee iz treeg doba, doba vatre.
Dolaskom etvrtog doba, oko 3100. godina prije Krista, nalazimo se na poznatijem terenu.
Prema arheolokim nalazima upravo prije poetka ovog
PROROANSTVO MAYA
doba, otprilike oko 3200. godina prije Krista, prvi puta je uzgojen kukuruz. Ovo je vrijeme
poetka majanskog dugoronog brojanja, 3114. godine prije Krista. Najvaniji dogaaj vezan
uz ovo razdoblje, kako kae "Levenda", je osnivanje grada iz pria, Tule. Grad je osnovao
Quetzalcoatl i on je po svemu sudei bio mjesto velike ljepote i svetosti. Mnogo je
arheolokih rasprava i zbrke vezano uz lokaciju tog grada. Danas se taj naziv koristi za
ruevine Tule u Hidalgou, prilino malenom toltekom glavnom gradu izgraenom u 9.
stoljeu. Meutim, ovo nije cijela pria. Klju zbrke lei u tome da su ime Quetzalcoatl
koristili Meksikanci prije dolaska panjolaca kao naslov nekih svetih vjerskih voa, ali i kao
ime boga koji je ivio neko davno. Kao to su u Egiptu svi ivui faraoni smatrani
reinkarnacijama boga Horusa i tako do-bijali njegovo ime, u Srednjoj Americi su visoki
sveenici Tolteka i Maya nazivani Quetzalcoatl (Kukulcan). Njih su smatrali ivuim
utjelovljenjima boga ba kao to Dalai Lamu njegovi sljedbenici smatraju buddhom.
Meutim, dokazi pokazuju da je zaista postojao istaknuti pojedinac toga imena, ivi prorok
etvrtog doba. Tula, koju je osnovao taj ovjek, vjerojatno nije tolteki glavni grad kojeg je
otkrio Charnav, ve gotovo sigurno najvei i najsvetiji grad u Meksiku prije osvajanja,
Teotihuacan (4).
Izvjetaj u "Levendi" kae da su, nakon zavretka treeg doba vatre negdje prije 3100.
godine prije Krista, preivjeli iz te katastrofe krenuli s obalnih podruja Yucatana i Tabasca na
visoravan. Ovi ljudi predvoeni Quetzalcoa-tlom osnovali su naselje nazvano Tula, to se
moe poistovjetiti sa Teotihua-canom. Do 100. godine prije Krista, stanovnitvo grada naraslo
je do 200.000 ljudi koji su vladali veim dijelom junog Meksika. Oko 100. godine stanovnici
Teotihuacana uredili su glavne trgove i podigli velike Piramide Sunca i Mjeseca. Takoer su
izgradili jednako veliku "Citadelu" u kojoj se nalazila manja Piramida Quetzalcoatla. Ove su
graevine prekrivale poloaje ranijih, mnogo skromnijih graevina koje su podigli
Qutzalcoatl i njegovi sljedbenici. Grad je i dalje napredovao, proirivi svoj utjecaj sve do
Palenque. Trajalo je to do 750. godine kada je zavrilo etvrto doba. Smanjivanje Sunevih
pjega i porast izravnog Sunevog zraenja doveo je do smanjenja plodnosti kod ljudi.
Katastrofu je pogorala opa sua koja je uzrokovala propadanje usjeva i glad. Preivjeli su
shvatili da dolazi kraj Sunanog doba, zakopali vei dio svetog grada Teotihuacana, a ostatak
zapalili kako bi se energija grada vratila Suncu. Moemo samo nagaati je li bilo tako, ali nije
teko doivjeti dramatinost mogue scene u kojoj voe naroda, vjerojatno i bolesni starac
Nanahuatzin, skau u plamen u nadi da svojom oajnikom rtvom jaaju boga Sunca i time
spaavaju svijet. Izgleda vjerojatno da su taj in

Kataklizma Atlantide 10
samortvovanja kasniji Azteki pamtili kao smrt bogova. Spaljivanje grada je predstavljalo
konanu ceremoniju vatre i simboliki je zavrilo etvrto doba.
Iz pepela Teotihuacana roeno je peto azteko "Sunce", Nahui Ollin. Preivjeli iz
Teotihuacana, pojaani doseljenicima sa sjevera, krenuli su pod vodstvom drugog voe istog
imena, Quetzalcoatla, u drugu dolinu i zapoeli s izgradnjom novog grada. Ova Tula, u
Hidalgou, iako mnogo manja, postala je glavnim gradom Tolteka i njene je ruevine otkrio
Charnav. Prema legendama Azteka i Tolteka drugi Quetzalcoatl je bio visok, svjetle puti,
nosio je bradu i bio upuen u sva duhovna pitanja. Kao kralj vladao je pravedno u vrijeme
zlatnog doba. Meutim, njegov brat i pridrueni vladar Tule, bog rata Tezcatlipoca, postao je
luaki ljubomoran. Quetzalcoatl je protjeran, praen velikom skupinom svojih prijatelja i
pristalica. Probio se do istone obale i ukrcao na splav od zmija. Prije nego je otplovio u
smjeru izlazeeg sunca obeao je da e se jednog dana vratiti i ponovno uspostaviti vladavinu
zakona i prosvjetljenja. Proroanstvo je plailo azteke vladare, jer su duboko u svom srcu
znali da su njihovi preci nepravedno preoteli tolteko carstvo. Strah od povratka Quetzalcoatla
vremenom je samo rastao. Moda su iz tog razloga i dalje slavili i pokapali svoje mrtve na
drevnom mjestu u Teotihuacanu, mjestu vrhovne rtve. Nisu sumnjali u svetost izvornog
grada dobrog boga Quetzal-coatla i prie Tolteka kako je upravo na tom mjestu roeno peto
Sunce. Taj glavni grad etvrtog doba sa svojim piramidama i hramovima, sada zakopan ispod
slojeva zemlje i vegetacije i dalje je bio veliko sredite hodoaa stanovnika Srednje
Amerike. Trajalo je to sve do dolaska panjolaca.
U meuvremenu se na istoku u Chiapasu i Yucatanu, paralelno sa usponom Teotihuacana
razvila civilizacija Maya. Ranije porijeklo ove civilizacije ostaje tajnom, ali je vjerojatno rasla
paralelno sa razvojem Teotihuacana. Do 1000. godine prije Krista Maye su, kao "Olmeki"
izgradili gradove na obali Tabascoa, te se proirili zapadno u Oaxacau. Razvili su sustav
hijeroglifa, kojim su kasnije poduili Zapoteke, te dugorono brojanje datuma s poetkom u
3114. godini prije Krista.
Do 600. godine Maye iz Chiapasa izgradili su gradove poput Palenque i razvili vlastiti vrlo
sofisticirani stil u arhitekturi. Kao i drugdje u Srednjoj Americi i oni su gradili piramidehramove koji su sluili kao kultna sredita i grobovi slavnih vladara, Paala naprimjer.
Sauvali su znanje svojih predaka i iskustva dodira s udaljenim Teotihuacanom. Prema
panjolskim navodima oni su i sami vjerovali da su barem djelomino potomci naroda koji je
pod vodstvom Votana doao s one strane mora. Kae se daje i on bio bijele puti i da se
nekoliko puta vraao u svoju staru domovinu. Na jednom od tih putoPROROANSTVO MAYA
vanja Votan je posjetio veliki grad u kojem se nalazio visoki toranj koji see do neba. Budui
su ljudi prikazani na zidovima Palenque imali velike noseve i izgledali vrlo semitski,
zanimljiva je pomisao daje Votan moda bio Egipanin ili Kartaanin.
Poput Teotihuacana i Palenque i druge su gradove sredinjeg podruja Maya njihovi
stanovnici napustili do 800. godine. Maye su ostavili svoje nizinske gradove i preselili se u
planinska podruja gdje je bilo vie kia. Nikada se nisu vratili, a gradove poput Palenque,
Bonampaka i Yaxchilana brzo je progutala dungla. U sjevernom Yucatanu stanovnici su bili
u boljem poloaju. Koristei se podzemnim rezervoarima vode nisu toliko ovisili o redovitim

kiama. Do novog procvata kulture Maya moglo je doi na mjestima kao to su Uxmal,
Chichen Itza i Mayapan. Kasnije su u tu pokrajinu upali Tolteci iz druge Tule, voeni drugim
Quetzalcoatlom (poznatim pod imenom Topil-zin). Do tada miroljubivoj civilizaciji dodan je
novi ratoborni element.
Ovaj zbrkani scenario je tok povijesti Srednje Amerike od vremena At-lantide do dolaska
panjolaca 1519. godine. Kako bi se stvari razvijale da Cortes i njegovi ljudi nisu napravili
svoj sudbonosni korak, moemo samo nagaati. Meutim, ini se daje domaa civlizacija u
tom trenutku ve bila na silasku. Neprekidno ratovanje, ljudske rtve, bolest i iscrpljivanje
zemlje bili su faktori koji su pridonijeli padu. Ali, iznad svega je bio gubitak vizije. Zemljama
Quetzalcoatla-Kukulcana bilo je potrebno svjee napajanje idejama i energijom, jer ljudi su
izgubili smisao. injenica da se sve dogodilo na tako brutalan nain (osvajaki pohod
panjolaca i njihove pratilje Inkvizicije) izgleda kao velika povijesna tragedija. Oito je daje
oekivani "povratak Quet-zalcoatla" trebao biti miran dogaaj. Nakon svega, elio sam
istraiti dublju, ezoterijsku stranu predaje o Quetzalcoatlu i na svoje veliko iznenaenje
pronaao mnogo slinosti s gnostikim kranstvom.
Quetzalcoatl, dobri bog
Uloga boga Quetzalcoatla u rtvi u Teotihuacanu je samo za sebe enigma, jer je izvorno
ime Quetzalcoatl (ili Kukulcanu majanskoj varijanti) znailo nebeski bog. Jedan od etiri sina
prvobitnog boanskog para, Ometeotl (Hu-nabku u majanskoj predaji), vladao je zapadnim
nebom, a boja mu je bila bijela. Za oekivati je da je ona oznaavala istou, dobrotu i
mudrost. Poistovjeivali su ga s Venerom, koja je i bijela i najsjajnija od svih planeta.
Quetzalcoatl kao Venera je bio neto poput feniksa, mitske ptice koja sama sebe rtvuje u
vatri. Jer prema Godinjaku Cuauhtitlana on se rtvovao u
Kataklizma Atlantide 10
Zemlji Crnog i Crvenog (Xicalanco i Acallan na majanskoj granici), a njegovo srce, uareno
do bjeline uzalo je i postalo planeta Venera. itamo:
Kada su stigli do mjesta koje su traili on (Quetzalcoatl) je opet plakao i patio. U toj godini 1
Trske (tako priaju, tako se kae), kada je stigao do obale oceana, do ruba neba i vode, on je
ustao, zaplakao, uzeo odjeu i stavio na sebe perjanice, svoju dragocjenu masku. Kad je bio
odjeven, od svoje volje se spalio, predao vatri. Tako se mjesto na kojem se spalio Quetzalcoatl
naziva mjestom spaljivanja.
I pria se; kada se spalio, njegov se pepeo podigao i pojavile se sve vrste dragocjenih ptica
koje su se uzdizale do neba...i nakon to je postao pepeo srce ptice quetzal se uzdiglo; moglo
se vidjeti i znalo se daje ulo u nebo. Stari ljudi priaju daje ono postalo Venera; i kae se daje
Quet-zalcoatl umro kada se zvijezda pojavila. Od tada ga nazivaju Gospodarom zore.
Jo jednom moemo uoiti poznatu vezu ceremonije vatre i novog roenja, poetka novog
doba. Kao to smo vidjeli, Roenje Venere ime snane kalendarske konotacije jer oznaava
poetak dugoronog brojanja kalendara Maya, 3114. godine prije Krista. Za Azteke je ovo
doba zavrilo unitenjem Teotihuacana i osnivanjem Tule oko 750. godine. Pisac "Ljetopisa
Cuauhti-tlan" sa eljom da povee mitsko roenje Venere s poetkom petog doba, na. svoj je
nain povezao mit o Veneri s bijegom kasnijeg Qutzalcoatla-Topilzi-na. U toj je prii
zanimljiva i spomenuta godina 1 Trske, jer su ba te godine, umjesto dobrohotnog
Quetzalcoatla, u azteko carstvo grubo upali Cortes i njegovi vitezovi.

Meutim, u mitu o Quetzalcoatlu ima mnogo vie od astronomije ili povijesti. Poput
arhetipa on predstavlja sve ono emu bi ovjek trebao teiti. Prikazivanje u obliku pernate
zmije ukazuje na njegovu dvostruku prirodu; perje simbolizira njegovu zranu, duhovnu
prirodu (Otac), a zmija njegovu povezanost s fizikim stvaranjem (Majka). Naravno daje kip
Coatlicue, azteke majke zemlje, s njenim zmijolikim suknjama i glavom izazvao toliko
zgraanje kod panjolskih autoriteta da su je dali spaliti. Na dubljoj, tajnovitijoj razini simbol
"pernate zmije" oznaava nain na koji prosvjetljeni ovjek treba povezati dva suprotna
apekta svoje prirode, duhovni i materijalni.
U duhovnoj tradiciji zapada zmija (ili ponekad zmaj) osim to simbolizira put Sunca preko
neba, predstavlja nie Ja. Prema gnostikoj tradiciji, svatko od nas je roen kao zmija i
prisiljen je na ivot puui u zemaljskoj praiw
PROROANSTVO MAYA
ni. Ba kao to se zmija obnavlja odbacujui staru i stvarajui novu kou, tako i mi ivimo
ivot nakon ivota, umirui i ponovo se raajui, ali jo uvijek nismo sposobni uzdii se sa
zemlje. U tom stanju nesvjesnosti odvojeni smo od viih duhovnih svjetova i ostajemo
bespomono potomstvo velike Suneve zmije. Kao posrnula djeca Adama i Eve zatvoreni
smo u naim "koama" i osueni da ivimo jedan ivot za drugim i iskusimo jednu za
drugom, smrt u materijalnom svijetu. Zbog toga Coatlicue, poput njene hinduistike kopije,
boice Kali, nosi ogrlicu od lubanja i otrgnutih ruku, jer majka zemlja i daje i uzima ivot.
Meutim, predaje gnostika takoer govore o kozmikoj sudbini, o mogunosti koju su ljudi
naslijedili da u obliku due napuste fiziku zemlju i otputuju u svoj istinski dom na viim,
nematerijalnim razinama. Ovo je bit duhovnih uenja svih velikih uitelja: Isusa, Buddhe,
Muhameda i, moemo pretpostaviti, izvornog Quetzalcoatla-Kukulcana.
No, ako paljivo proitamo njihove rijei uoit emo da svi oni ue kako postizanje slobode
zahtjeva transformaciju naeg bia. Slikovito reeno, obino ljudsko bie ivi poput gusjenice
na listu kupusa koji predstavlja ivot. Ovdje on ili ona moe ivjeti i umrijeti tisuu puta, a da
uope nije svjesno rnogu-nosti daljnjeg razvoja. Ipak, kao to gusjenica u sebi nosi potencijal
razvoja u prelijepog leptira, tako i ovjek ima mogunost preobrazbe u vii oblik. Ne moramo
ostati na stupnju ivota gusjenice zauvijek: moemo postati aneli, ak i za ivota u fizikom
tijelu.
Praktina primjena ovakve ezoterine filozofije je Yoga. Znanost yoge govori o podizanje
"energije zmije" uzdu kime i njeno povezivanje s duhovnim snagama "orla" u glavi. Da
bismo to postigli potrebno je vrhunsko samortvovanje, budui je volja pojedinca, zmija,
jednaka volji Bojoj, orlu. Pojedinac mora "umrijeti" za sebe kako bi bio "ponovno roen" i
povezan s veom kozmikom svijeu. To nije jednostavno, kao to zna svatko tko se ikada
bavio duhovnim radom. Jer izmeu budueg upuenika i vee sudbine nalazi se osobni ego, a
on se smrtno boji gubitka svog iluzornog identiteta. Mogu proi godine priprema do trenutka
kada je pojedinac spreman suoiti se s ovim vrhunskim testom. Tada, potpuno sam, on ili ona
se mora sresti s bogom. Ako je poduhvat uspjean, on ili ona e osjetiti otvaranje srca iz kojeg
e potei rijeka iste energije bezuvjetne ljubavi. Ova energija ispunjava pojedinca, ali i svijet
oko njega koji takoer sudjeluje u ivuoj rtvi. Mukarac ili ena inicirani na ovaj nain

postaju "Quetzalcoatl". Po predaji drevnog Meksika primaju ono to pripadnici kranske

tradicije nazivaju "darom Duha Svetoga". Spustio se jezik vatre spalivi otpatke obinog
ivota i poput zvijezde, on ili ona je uskrsnut u vjenost.
Kataklizma Atlantide 10
Prema svim izvjeima Tenoch, prvi koji je poveo Azteke u Dolinu Meksika, bio je ono to
su domoroci nazivali vraem. Sigurno se koristio snovima za proroanstva i vjerojatno je
barem malo slutio znaaj dvojnosti orao-zmija. Moemo pretpostaviti da je Tenoch znao da
mistini brak orla i zmije predstavlja simbol Quetzalcoatla, ak i ako on sam nije postigao
takvo jedinstvo. Pria o orlu i zmiji je vjerojatno namjerno uklopljena u mit o osnivanju Tenochtitlana kako uzvieni ideal ne bi bio zaboravljen. Danas se ovaj vrhovni simbol ljudske
preobrazbe koristi kao simbol moderne meksike drave. Moe se nai na zgradama vlade,
crkvama, muzejima, ak i na zrakoplovima.
No, mnogo prije dolaska Tenocha u Dolinu Meksika, Quetzalcoatl je osnovao Tulu. Njega
su slavili u Teotihuacanu prije nego je grad nestao u plamenu, a kao Kukulcan je inspirirao
Maye. Je li posljednji Quetzalcoatl doista bio visok, bradati bijelac, to nikada neemo saznati.
No, nije bitan pojedinac ve duhovne ideje koje predstavlja. Uenje Kukulcana nema nikakve
veze s praznovjernim obiajem vaenja jo ivog srca iz tijela rtava. Ovaj barbarizam je bio
posljedica potpunog nerazumijevanja istinske vjerske predaje Quetzalcoatla koja je
ukljuivala rtvu volje, a ne tijela, a pogotovo ne tijela drugih ljudi. Jer prava hrana svemira je
ivo srce svetog ovjeka, onog koji je ustao od "mrtvih" zemaljskog ivota i ujedinio se s
kozmikom Bojom Voljom.
Izgleda da su Maye iz Palenque ovo bolje razumjeli od Tolteka i Azteka^ koji su pogreno
pretpostavili da je rtvovanje talaca bila zamjena za osobnu preobrazbu. Iako su i Maye imali
svojih mana; i njihovo je drutvo prema naim standardima bilo okrutno i strogo, barem su
odravali na ivotu ideju o osobnoj rtvi i osobnoj patnji u ime vjere. Moda je sam Pacal
uspio uiniti taj veliki skok preobrazbe i ujediniti svoje Ja u obliku zmije s orlom ili pticom
Quetzal, te postao Quetzalcoatl, najvei od bogova. Pria o ovoj izuzetnoj preobrazbi, koju je
deifrirao Cotterell, prikazana je na jednoj od slika s Poklopca iz Palenque nazvanoj "Kralj
Pacal umire".
Nedavna iskapanja u Palenquei otkrila su brojne izuzetno ivotne figurice ljudi, a neke od
njih slie Pacalu. Meu njima je i jedna koja prikazuje ovjeka s glavom orla (ploa 35),
nastala vjerojatno kao znak tovanja Paca-love preobrazbe iz ljudskog bia u Quetzalcoatla
(Kukulcana). Ta je preobrazba mogla biti izvor neobinog znanja Maya. Kao prosvijetljen
ovjek Pacal je proirio svoje duhovne uvide i mogao je predskazivati budunost. On i ostali
slini njemu mogli su ak i anticipirati pojavljivanje Atlantide kao kulminaciju naeg
dananjeg doba.
PROROANSTVO MAYA
Uskrsnue Atlantide
Zagonetka Atlantide podjednako je muila arheologe i povijesniare. Kao to smo vidjeli,
poloaj izgubljenog kontinenta u sreditu sjeveroatlantskog oceana je krajnje problematian.
Ne samo da se ne uklapa u moderne teorije o pomicanju kontinenata, ve je na veem dijelu
tog podruja voda preduboka. Vjerojatniji poloaj potonule mase zemlje bio bi u podruju

Zapadne Indije, gdje je more plitko, ali uz obale se protee mnotvo otoka. Ovdje je barem
mogue pretpostaviti da je potonue Atlantide ustvari bilo uzdizanje mora, nastalo zbog
otapanja ledenog pokrova jer je posljednje ledeno doba zavrilo oko 10500 godina prije
Krista. Danas u Zapadnoj Indiji ne nalazimo ostatke ove civilizacije. Vjerojatno stoga to su
dananji otoci tada bili vrhovi planina. Izgubljeni gradovi Atlantide nalazili su se blizu obale i
bili su potopljeni nakon to se podigla razina mora. Njihovi su ostaci, nakon 12500 godina,
vjerojatno prekriveni pijeskom i blatom.
Cavceova "vienja" o Atlantidi ne zavravaju njenim unitenjem, niti priom kako su
preivjeli pojedinci pobjegli u Egipat i na Yucatan. Oj^pre-dvia da e Atlantida ponovno
izroniti. Ovo e se dogaati postupno, a poet e 1968-9. godine. Neobino proroanstvo
Cayce je sastavio 28. lipnja 1940.:
Dio hramova (Atlantide) jo se moe otkriti pod naslagama morskog dna blizu Biminia, du
obale Floride. (5)
Cayce je umro 1945. godine. Nije ni slutio da e se njegovo predvianje ostvariti, jer su
1968. godine otkriveni ostaci neke neobine podmornice uz obalu Atola Bimini. Ba kako je
predvidio.
Ove neobine arheoloke ostatke otkrio je dr J. Manson Valentine, ronei uz obalu Biminia.
Na dubini od samo 20 do 30 stopa, pronaao je dugaak, ravan zid sastavljen od velikih
pravokutnih blokova. Otkrie su potvrdili i ostali ronioci i odmah je zapoela rasprava: radi li
se o djelu ovjeka. Veliina blokova (neki od njih su dugaki 10-15 stopa) ukazuje da je onaj
tko ih je tamo postavio (ako se ne radi o prirodnom fenomenu) imao vrlo naprednu
tehnologiju.
ini se da je Valentine otkrio ostatke sustava obalne obrane protiv prodiranja mora. Sve
ovo podrava Cavceovu tvrdnju da je Bimini nekada bio dijelom drevnog otoka Poseidiae.
Izgledalo je kao da su stanovnici Poseidiae, zidovima i velikim nasipima od kamenih blokova,
pokuavali zaustaviti vode koje su na kopno prodirale podizanjem razine mora. Konana
kataklizma doKataklizma Atlantide 10
godila se vjerojatno kada ovi zidovi nisu vie mogli zadravati more. Poseidia je bila
potopljena. Samo su najvii planinski vrhovi ostali iznad razine mora, a preivjeli su prisiljeni
odseliti negdje drugdje.
Koliko god bilo uzbudljivo otkrie podvodnog zida, Cayce je predvidio neto jo
zanimljivije: "kada za to doe vrijeme biti e pronaena tajna komora u Biminiju". On je
takoer prorokovao pronalaenje jo dvije takve komore na drugim mjestima, jedne blizu
Sfinge u Egiptu, a druge meu ruevinama hrama Iltar na Yucatanu. Ni jedan od ta tri zapisa
jo nije ugledao svjetlo dana ili o tome ne postoje izvjea, pa moemo samo pretpostavljati
to sadre. Cayce je nepokolebljivo tvrdio da sve komore sadre zapise koji se odnose na
povijest Atlantide i njeno unitenje 10500. godina prije Krista.
Nedavna istraivanja Velike Sfinge u Egiptu pokazuju da je taj tajnoviti kip moda stariji
od 12000 godina. Iz vremenskih uzoraka, autor John Antony West i njegov kolega dr. Robert
Schoch, dobili su vrste dokaze kako su sama Sfinga i njoj pridrueni dolinski hram
vjerojatno nastali u vrijeme kada su Egiptom vladale obilne kie. Drugi geoloki podaci
govore da bi to moglo biti barem 9000. godina prije Krista(6). Njihov rad potkrepljuje dokaze

iznesene u knjizi "Tajna Oriona". Kako je tamo istaknuto, sami su Egipani govorili o
osnivanju njihovog kraljevstva u razdoblju daleke prolosti kojeg nazivaju Tep Zepi: prvo
vrijeme. Bilo je to zlatno doba, kada su se bogovi bratimili s ljudima. Koristei se
kompjuterskim programom SKYGLOBEa kako bi rekonstruirao nebo oko 10450. godine
prije Krista, Bauval je otkrio daje zvijee Oriona tada bilo u najnioj toki svog ciklusa <7).
Zakljuio je da je Tep Zepi odgovarao poetku onoga to danas nazivamo doba Oriona.
Vratimo se na datume iz Vatikansko-Latinskog Kodeksa. Ukoliko za poetak etvrtog doba
(Tzontlilac) uzmemo 3114. godinu prije Krista, ini se daje prvo doba Maya i Azteka
(Matlactili) zavrilo 8091 godinu ranije, tj. 11205. godine prije Krista. Znaajno je rei daje
ovo doba zavrilo velikim potopom (Apachiohualiztli) kojeg je izazvala boica
Chalchiuhtlicue, ena Tlaloca. Cayce-ova izvjea o unitenju Atlantide govore daje to
poplavljivanje bilo postepeni postupak, koji se dogaao kroz mnoga stoljea. Nakon prvog
stupnja poto-nua suha su ostala mnoga planinska podruja biveg kontinenta Atlantide,
izvirujui iznad razine mora poput otoka. Kasnije su i mnogi od njih bili potopljeni. Godina
10500. prije Krista oznaava kraj tog dogaanja. U irem smislu postoji izvanredna
povezanost izmeu opisa opeg unitenja svijeta potopom kojeg je zapisao Platon (oko 9500.
godina prije Krista), Caycea ( 10500. prije Krista) i Vatikansko-Latinskog Kodeksa (11205.
godina prije Krista). Izgleda vjerojatno da je to doista bilo razdoblje u kojem su stanovnici
PROROANSTVO MAYA
Atlantide odselili u Egipat i na Yucatan. Cavceovi zapisi vie govore o selidbi na Yucatan
sveenika litara. U jednom od svojih "vienja" on je rekao pacijentu da je tijekom prethodnog
ivota ivio "..u zemlji Atlantidi u vrijeme izlaska prije konanog unitenja., putovao u
Srednju Ameriku gdje su danas otkriveni neki od hramova (1935)(8)."
U ovom je kontekstu vrijedno zabiljeiti da je dr Thomas Gann proveo svoja prva iskapanja
ruevina grada Lubaantun samo 11 godina ranije, 1924. Novinski naslovi koji su izvjestili o
njegovom radu u "The Illustrated London News" govore o Lubaantunu kao o "Izgubljenom
gradu najstarije amerike civilizacije". Tri godine kasnije Mitchell-Hedges, pustolov, teozof i
lan Udruenja Maya pri Britanskom Muzeju na istom je mjestu pronaao kristalnu lubanju.
Meutim, izgleda da Lubaantun nije bio grad o kojem je govorio Cayce kada je spominjao
"hramove koji su danas otkriveni". Dana 10. veljae 1935., manje od tri mjeseca prije gore
spomenutog "vienja", u asopisu "New York American" objavljenje Mitchell-Hedgesov
lanak glede njegovog otkria tragova izgubljene civilizacije na Bay Islands, du obala
Hondurasa. Naslov koji je najavio lanak glasio je "Atlantida nije mit ve kolijevka
amejjkih rasa, tvrdi Hedges". Mogue da je Cayce vidio taj lanak i da su ga otkria
uznemirila. Ako je tako, onda bi izgubljeni hram Itlara trebali traiti na obalama Hondurasa.
Kako se pribliavamo sudbonosnom danu godine 2012. kojeg su drevne Maye predskazale
kao zavretak posljednjeg doba, moemo samo osjeati bojazan za budunost nae Zemlje.
Poetak posljednjeg doba Maya oznailo je roenje Venere, zvijezde Quetzalcoatla 12.
kolovoza 3114. godina prije Krista. Posljednjeg dana tog doba, 22. prosinca 2012. godine
kozmike veze Venere, Sunca, Plejada i Oriona jo e jednom biti prisutne. Kako je Venera
zaista roena spomenutog datuma, jer su njeno pojavljivanje prije zore najavile Plejade na
meridijanu, tako sada simboliki "umire". Program SKYGLO-BEa otkriva da e upravo prije
zalaska Sunca 22. prosinca 2012. godine, Venera potonuti ispod zapadnog horizonta, a Plejade

se istovremeno uzdii iznad istonog. Kako Sunce zalazi, tako izlazi Orion, oznaavajui
moda poetak novog precesijskog ciklusa i simboliki oznaava raanje novog svjetskog
doba. to e to za nas znaiti fiziki, u smislu geologije Zemlje moemo samo nagaati. No,
moglo bi ukljuivati i scenarij nestajanja i nastajanja kontinenata.
Edgar Cayce nije samo predvidio da e se Atlantida ponovno izdignuti, ve da e doi i do
drugih znaajnih "promjena na zemlji". Poput Maurice Cotterella i on je vjerovao u pomicanje
magnetskih polova Zemlje, to e
Kataklizma Atlantide 10
izazvati globalne promjene na planeti. Mnogo je takvih promjena ciklike prirode, pa je u
povijesti Zemlje i ranije dolazilo do topografskih pokretanja. Meutim, nikada prije svijet nije
bio toliko gusto naseljen i ako se predvianja obistine to e znaiti najveu do sada poznatu
katastrofu ovjeanstva. On predvia da e velika podruja du istone i zapadne obale
Amerike, poput Atlantide nestati pod valovima nasilnog mora. U isto vrijeme klima
europskog kontinenta e postati hladnija, a obale Europe e takoer potonuti. Ovaj scenarij je
mogu ako stari kontinent Atlantida uistinu izroni na povrinu. Tada bi svojim "tijelom"
zaprijeio put Golfskoj struji i tako odrezao "centralno grijanje" Europe. Promjena na
polovima, kako kae Cayce, izazvat e i druge klimatske poremeaje. Naprimjer, u dananjim
polarnim i tropskim podrujima zavladat e umjerena klima. Sva ova predvianja odlino se
uklapaju u vjerovanja Maya po kojima e sadanje doba zavriti 2012. godine. Cayce jedino
nije rekao koji e mehanizam uzrokovati te promjene na Zemlji. S Cotterellovim novim
teorijama o Sunevim pjegama konano imamo teoriju o uzrocima. Sunevo magnetsko polje
uzrokuje promjenu kretanja u magnetskom polju Zemlje i izaziva kataklizmu. Kako emo
pristupiti tim dogaajima, pokazat e vrijeme. No, ne moemo rei da nismo bili upozoreni.
Moderni Meksiko je na vie naina dananji svijet u malom. On personificira sve tjeskobe
koje nas mue uslijed prenaseljenosti, unitenja tropskih uma, zagaenja, klimatskih
promjena, politike korupce i crpljenja prirodnih blaga. No, unato silnim problemima koji ih
tite Meksikanci su snalaljiv i veseo narod. I vie od toga, oni su duboko religiozni i
uglavnom okrenuti kranstvu. Kroz relativno mladi kult Djevice iz Guadelupe imaju snaan
osjeaj povezanosti s boanskim. Ova izvanredna zemlja koja je osvojila Ca-reria, Brasseur
de Bourbourga, Humboldta, Stephensa, Cathenvooda, le Plon-geona i stotine drugih putnika
nekako e preivjeti i vjerojatno postati sigurno sklonite za bjegunce iz ostalih dijelova
svijeta. Moe se lako dogoditi da Meksiko sa svojom dugom povijeu tolerancije i iskustvom
suivota raznih kultura, odigra kljunu ulogu u razvoju Novog doba u koje upravo ulazimo.
PROROANSTVO MAYA
BILJEKE
Poglavlje 1
1. Naziv Palenque, to znai "ograda" na panjolskom,
potjee od naziva susjednog sela Santo Domingo del
Palengue. Izvorni majanski naziv ruevnog grada je
nepoznat a pretpostavlja se da je bio Nachan.
2. Prema navodima vodeeg majanologa, Michaela D Coea,-

smatra se da je vladar Maya imao alter-ego nazvan uay.

On uzima oblik ivotinje (od jaguara do mia) s kojim
moe stupiti u dodir kroz snove. On takoer pretpostavlja
da su neke od graevina u gradovima Maya bile
spavaonice gdje su majanski kraljevi traili duhove u
"potrazi kroz viziju". Pogledati, Michael D Coe, Maye,
str. 200-201.
3. Ovi obiaji ukljuivali su buenje penisa ceremonijalnim
kopljem. Takvo koplje dri kralj Chan Bahlum na frizu u
hramu Kria u Palenquei. Izgleda da je putanje krvi na
taj nain bio est obiaj i na Yucatanu, a opisuje ga
redovnik Diego de Landa u svojoj knjizi "Relacion de las
Cosas de Yucatan ".
4. Prema Landi, prvi panjolci koji su pristali na Yucatan
bili su Geronimo de Agular i njegovi suputnici 1511.
godine. Meutim, John Stephens u svojem djelu "Incidents
1.
PROROANSTVO MAYA
of travel in Vucatan " kae da je Juan Dias de Soli sa
Columbovim poznanikom Vicent Yanez Pinzonom, stigao
prije njih 1506. Ove rane ekspedicije nisu bile uspjene i
tek je 1542. don Francisco Montejo konano uspio
pokoriti Indijance i osnovati Meridu.
5.
Oblik prirodnog vulkanskog stakla koje se moe rezati
tako da se dobiju otri instrumenti poput noeva i vrhova
strelica. Vadio se u dolini Teotihuacana i izvozio po cijeloj
6.
Srednjoj Americi. Danas se koristi u izradi suvenira.
Ime Quetzalcoatl (Kukulcan kod Maya) znai "pernata
zmija" i primjenjuje se prilino zbunjujue za nekoliko
razliitih meusobno povezanih koncepcija bogova.
Oekivani Quetzalcoatl bio bi inkarnacija besmrtnog
boga koji nosi isto ime, ba kao to je Gautama bio
inkarnacija Buddhe.
7.
Cuahtemoca je Cortes odveo kao taoca u Guatemalu gdje
ga je ubio kada mu vie nije bio potreban. On vjerojatno
nije drugo ni oekivao.
8.
Najslavnija stepenasta piramida je Templo Mayor koju, u
jedinstvenom aztekom stilu, okrunjuju dva hrama
blizanca posveena bogovima Tlalocu i Huitzilopochtli. U
Tenochtitlanu su postojale brojne druge piramide, a meu

njima je bila i jedna u obliku elipse s okruglim tornjem.

9.
Nahuatl je bio lingua franca azteke drave i koristio se
kao jezik trgovine veim dijelom junog Meksika u
vrijeme osvajanja. Meutim, Maye su imale nekoliko
svojih razliitih jezika.
10.
Smatra se da su Tolteki stigli u meksiku dolinu oko 850.
godine i bili dominantna sila do otprilike 1250. godine.
U.
Ime Quetzalcoatl se koristilo kao naslov voe i ime jednog
od glavnih bogova.
12.
Smatra se da su Azteki uli u meksiku dolinu u 13.
stoljeu.
13.
Nepotpunu kopiju Sahagunovog glavnog djela "Historia
general de las cosas de Nueva Espana", objavio je 1840.
godine Carlos M Bustamente a sto godina kasnije
prevedena je na engleski. Obino se naziva Fiorentinski
Kodeks.
Biljeke
14. Izraz Olmeki, iako jo uvijek u upotrebi, vie se ne koristi
u akademskim krugovima. Bolji i precizniji izraz je protomajanski.
15. Zodijak Danderaha je astroloka karta neba koja se
nalazi na stropu hrama u Gornjem Egiptu. Datirana je u
kasno Ptolomejsko razdoblje (1. st. prije Krista) i
figurativno prikazuje zvijea. 1820. je prenesena u
Bibliotheque Nationale u Parizu, a sada se nalazi u
Louvreu.
16. Maye se dijele u brojne lingvistike skupine i za sve se
smatra da potjeu iz istog proto-majanskog korijena.
Najznaajnije skupine su Yucatecanci sa poluotoka
Yucatan, Cholan iz sredinjeg podruja, i Quiche koje se
nalaze uglavnom dalje na istoku u Belizeu i Guatemali.
17. Jacques Louis David (1748-1825) bio je jedan od
najznaajnijih slikara Revolucije. I sam gorljiv
revolucionar, slikao je na klasian nain. Imenovan za
slikara cara Napoleona 1, on je naslikao dva zapaena
platna, Krunidba (Josephine) i Distribucija Orlova. Kada
su se Bourbonci vratili na vlast protjeran je u Bruxelles.

18. Izvorno kraljevstvo Izraelsko, kojim je vladao Kralj

David iz Jerusalema, nakon kralja Salomona je
podijeljeno na dva dijela. Predvoeni plemenom
Josipovim, deset od dvanaest izvornih plemena Izraelskih
osnovalo je odvojenu dravu kojoj je glavni grad bila
Samarija. Oni su "izgubljeni" nakon to su u to novo
Kraljevstvo Izraela (Samariju) upali Asirci i njihov je
narod protjeran. Njih su zamijenili ne-izraelci, koji se u
Bibliji nazivaju Samaritanci. Preostala dva plemena
junog kraljevstva Judeje, Juda i Benjamin, postali su
poznati kao idovi. Boravite potomaka Izgubljenih
Plemena od tada je predmet rasprave.
19. Ameriki autor Peter Tompkins, bolje poznat po svojim
djelima "Tajne Velike Piramide" (1971) i "Tajni ivot
biljaka" (uz suradnju Cristophera Birda). Njegove "Tajne
meksikih piramida" (1976) detaljno opisuju povijest
istraivanja piramida u Meksiku i mnoge, esto bizarne
teorije koje ih objanjavaju.
18.
PROROANSTVO MAYA
20. Biologia Centrali-Americana, Archeology. Tekst i etiri sveska ploa.
Poglavlje 2
1. "Descriptions d'Egypte" je objavljena u Parizu izmeu
1809. i 1822. u 9 svezaka teksta i 11 svezaka ilustracija.
Napisali su ga Napoleonovi uenjaci budui se radilo o
poznatim uenjacima sa Commission des Sciences et des
Arts de l'Armee d'Orient, koji su ga pratili u invaziji na
Egipat. Monumentalne veliine i uenosti Description je
izazvala oluju Europom, posebno zbog predivnih
ilustracija.
2. Pokazalo se da je kamen iz Rossette koju je pored
Aleksandrije pronaao oficir Napoleonove vojske 1799.,
bila klju u tumaenju egipatskih hijeroglifa. Ona je
biljeila isti tekst na tri jezika: grkom, demotskom
(kasnija verzija egipatskog pisma) i hijeroglifima. Pod
pretpostavkom da je jezik drevnog Egipta bio slian
dananjem koptskom, moglo se pretpostaviti s prilinom
sigurnou koja su slova i glasove predstavljali pojedini
hijeroglifi i tako zapoeti postupak deifriranja drevnog
egipatskog. Kamen iz Rossette se danas nalazi u
Britanskom muzeju u Londonu.
3. Moda ve oko 3000. godina prije Krista.
4. Majanolozi se dvoume oko toga jesu li Maye shvaali da
godina traje neto dulje od 365 dana. S jedne strane oni

uvijek govore o neodreenoj godini, a s druge ukazuju da

su Maye mogli izvriti precizna dugorona mjerenja
vremena. Dok sam boravio u Meksiku vodi mi je rekao
da su Maye prilagoavali svoj kalendar po 13 dana
svake 52 godine, to odgovara stavljanju 13 prestupnih
dana odjednom.
5. Tonije bi bilo nazvati polovicom stoljea jer su Azteki
takoer koristili dvostruko razdoblje od po 52 godine 104 godine.
6. Vjerojatno je da su Olmeki izumili dugorono brojanje.
7. Sir Eric Thompson, umro 1975., bio je pod dvostrukim
Biljeke
pritiskom svojih prijanjih kolega. S jedne strane su ga hvalili zbog njegovog rada na
odreivanju datuma u kalendaru, dok su ga istovremeno osuivali zbog naina na koji je
zadravao istraivanje na deifriranju hijeroglifa Maya.
8. Svodovi "izboenog kata", poseban izum Maya koji je
izgleda imao dvostruku ulogu. S jedne strane,
omoguujui okomiti pritisak takav svod stabilizira luk
konsole, a s druge strane, ako bi se u njega urezale rupe,
postao bi prikladan nain za promatranje prolazeih
zvijezda i planeta.
9. Maye nisu bile toliko zainteresirane za crtu vremena prolost, sadanjost, budunost, ve za cikluse koji se
ponavljaju. Kretanja Sunca, Mjeseca i planeta su kruna
i njihovi meusobni odnosi stvorili su cikluse duljeg
trajanja. Upravo ti dugotrajni ciklusi, izraeni
numeroloki inili su osnovu njihove astronomije.
Poglavlje 3
1. Vidi, Evan Hadingham, "Rani ovjek i Svemir", str. 226227.
2. Jeff Mayo, autor brojnih prirunika iz astrologije.
3. Profesor Hans Eysenck je najpoznatiji po svom radu o
ljudskoj inteligenciji.
4. Astrolozi dijele 12 znakova zodijaka u 4 grupe od po tri
znaka koji predstavljaju elemente; vatru, zrak, vodu i
zemlju. Vatra i zrak se smatraju aktivnim elementima, a
voda i zemlja pasivnim.
5. O ovom pitanju vlada znatna zbrka iako je sve u osnovi
jednostavno. Kako zemlja provodi svoje godinje
hodoae oko Sunca, tako se ini da ono provodi est
mjeseci na sjevernoj polutki a est na junoj. Datum kada
Sunce prelazi sa june na sjevernu polutku je proljetni
ekvinocij i bez obzira na zvjezdano nebo, naziva se nultim

stupnjem Ovna.
6. Ne doslovno. Ne smije se gledati izravno u Sunce jer to
moe izazvati sljepilo. Potrebno je uz pomo teleskopa
1.
PROROANSTVO MAYA
projicirati sliku Sunca na komadi bijele karte.
7. Godine 1995. mi smo u razdoblju niske aktivnosti
Sunevih pjega.
8. Vidi "Atlas Sunevog sustava", Mitchell Beazley, 1985. str.
33.
9. Ovaj teorijski mehanizam magnetskog ponaanja Sunca
poznat je kao Babcock-Lightonov model.
10. James Van Allen, istaknuti ameriki znanstvenik.
11. Sunce se uglavnom sastoji od vodika koji u svom
normalnom atomskom stanju sadri jedan proton i jedan
elektron.
12. Daily Mail, 16. prosinac 1986.
13. BBC za British Forces Posted Overseas
14. Neovisna radio stanica.
15. Ovdje su ukljueni profesor H. J. Eysenck, dr. Geoffrey
Dean i dr. Michael Ash.
16. "Rani ovjek i Svemir", Evan Hadingham, William
Heinemann Itd.
17. Hram Kria je najvei iz skupine od tri piramide-hrama za
koje se vjeruje da ih je podigao Chan Bahlum (Zmija
Jaguar), sin Paala. Ime je dobio po glavnom frizu
(original se danas nalazi u Antropolokom Muzeju u
Mexico Cityu) koji prikazuje Chan Bahluma i Paala
svakog s jedne strane velikog kria.
Poglavlje 4.
1. Meksika rije zocalo nastala je od bastiljanskog sode,
to znai osnova ili temelj. Prije uklanjanja nakon
meksike nezavisnosti, na trgu se nalazio kip Charlesa IV
Podnoje je ostalo na tom mjestu jo mnogo desetljea
nakon toga, ostavivi ime ne samo tom trgu ve i ostalim
trgovima u itavoj zemlji.
2. Polagano slijeganje crkvi i ostalih znaajnih graevina
razlog je za uzbunu i dodatak nesigurnosti u gradu kojem
takoer prijete i potresi.
3. Diego Rivera (1886-1957) je najslavniji meksiki
umjetnik murala, oblika umjetnosti koji see do vremena
Biljeke

Maya. Njegovo remek djelo na stepenitu predsjednike palae prikazuje bolnu povijest
Meksika od osnivanja aztekog carstva i dolaska panjolaca do njegovih ratova revolucije.
4. Ovaj oltarni kamen prikazuje raskomadanu azteku
boicu Coyolxauhqui. Pretpostavlja se da ona predstavlja
Mlijeni put (Karl Taube, Mitovi Azteka i Maya, str. 47)
5. Leopoldo Batres bio je bivi policajac diktatora Porfirioa
Diaza. On je takoer bio prvi meksiki arheolog i
kombinirao je profesionalno i znanstveno zanimanje za
prolost Meksika s vlastitim lovom za bogatstvom. Meu
prvima je prepoznao turistiki potencijal Teotihuacana i
stoga krenuo u njegovo restauriranje, ne uvijek
samilosno.
6. Piramida Sunca je druga po veliini u Meksiku
(nadmauje ju samo velika Piramida Choluli). Ona je 65
metara visoka i u jednom se trenutku na njenom vrhu
nalazio hram pa su zajedno bili visoki 75 metara. Stranica
temelja iznosi 225 metara, skoro kao i kod velike
Piramide u Gizi u Egiptu, ija stranica iznosi 230 metara.
7. "Pernata zmija " ustvari ima glavu slinu jaguaru s
velikim zubima, pa je moda bolji opis Zmija-jaguar.
8. Vidi Karl Taube, Mitovi Azteka i Maya, str. 41-44.
9. Ibid, str. 44
10. Izgovara se wahaca, sa tri kratka vokala
11. Cortesu je panjolski kralj podario naslov Markiza
Doline Oaxaca.
12. Igralita se mogu nai po cijeloj Srednjoj Americi, ak i u
junijim dravama SAD. Pravila igre nisu jasna no izgleda
da se radilo o igri gdje se gumenu loptu udaralo
laktovima i bedrima kroz horizontalno podignut kameni
krug. Igra je zavravala obrednim rezanjem glava nekim
igraima kao rtva bogu Sunca.
13. Kada su Stephens i Catherwood posjetili nalazite 1840.
brojne tukature bile su jo netaknute. Naalost vrijeme,
vandali i lovci na suvenire uinili su najgore pa je danas
preostalo vrlo malo ukrasa.
14. Ime Pacal znai "tit" i to je jedan od prvih prevedenih
10.
PROROANSTVO MAYA
hijeroglifa. Njegovo puno ime je Makin Pacal, to znai "Veliko Sunce tit". Vidi, Michael de
Coe, "Deifriranje ifre Maya", str. 188-191, Penguin books, 1994.
15. Ostaci Paala prikazuju visokog, dobro graenog
mukarca koji je umro u dobi od otprilike 40 godina. No

prema podacima u hijeroglifima on je ivio do zrele dobi

od 80 godina i 158 dana. Njegova oigledna mladolikost
predstavlja jo jednu zagonetku za areheologe.
16. Vjerojatno boica Chac Chel.
17. Dennis Tedlock (prijevod), Popol Vuh, Touchstone, 1986.
str. 23.
18. Vjerojatno dva od onih koje je u London poslao
Maudsley na smjeni stoljea i odloio ih u Victoria i Albert
muzeju.
19. Maye su ivjeli u podruju dungle i koristili se sustavom
"sjee i paljenja " pri rotaciji usjeva. To znai da su istili
podruja dungle, obraivali taj dio kroz dvije ili tri godine i tada ga ostaviti nekoritenog
slijedeih 20 godina ili vie. Sada shvaamo da to uope nije bilo primitivno, ve jedini nain
obraivanja podruja visokih tropskih padalina, a da se pri tom stalno ne unitava plodnost
zemlje.
Poglavlje 5
1. Drugog dana naeg boravka u Mexico Cityu osjetilo se
blago podrhtavanje tla od 5.2 stupnja Richterove
ljestvice.
2. Pobuna zapotista je izgleda samo jedan od aspekata
mnogo ireg kruga nezadovoljstva u Meksiku dananjice
usmjeren na politiku korupciju.
3. Meridijan je zamiljena crta na nebu koja ide od sjevera
ka jugu. Kako se zemlja okree, tako nam se ini da
nebeska tijela izlaze na istoku i zalaze na zapadu. Oni
doseu svoju najviu deklinaciju dok prelaze meridijan.
4. Jedna od tajni povijesti je pitanje kako su Cortes i
njegovih nekoliko stotina panjolaca uspjeli poraziti
tisue Azteka, vjetih ratnika. Iako je imao saveznike u
Biljeke
drugim plemenima, ini se da su se Azteki ve pomirili sa sudbinom i to mu je uvelike
pomoglo.
5. Feng-shui, u doslovnom znaenju "Vjetar i voda" je
kineska znanost koja odreuje gdje i kako smjestiti
graevine. Na dalekom istoku pojedince koji provode ovu
umjetnost arhitekti i ostali klijenti pozivaju kao savjetnike
glede dekora pa ak i rasporeda namjetaja. U njenim
korijenima lei taoistika filozofija yina i yanga.
6. Vidi, Evan Hadingham, Rani ovjek i Svemir, str. 214-215.
7. Freske u skupini Hramova Kria uglavnom se bave
pravom nasljeivanja prijestolja Chan Bahluma kao sina
Pacalovog.
8. JValdeck je proveo preko godinu dana u Palenquei,

jednim dijelom ivei u kolibi sa svojom meksikom

ljubavnicom. Za to je vrijeme izradio brojne crtee koje je
konano objavio u Londonu uz popratni tekst.
9. John L Stephens, Dogaaji na putu u Yucatan, Dover
Publications, 1963. str. 97
10. Prema Michael D. Coe ovo razdoble je trajalo od 800925. godine. "Maye", str. 9
11. Itzae su bili jo jedan narod koji je upao na Yucatan.
Vjeruje se da su to bili meksikanizirani Maye s podruja Tabascoa. Oni su stigli u grad u raspadanju Chichen oko
1224. godine. Njih je takoer predvodio voa pod imenom
Kukulcan (Quetzalcoatl). Dolazi do zbrke izmeu
njihovog utjecaja i utjecaja Tolteka.
12. Redovnik Diego Landa, "Yucatan prije i poslije
osvajanja", prijevod William Gates, Dover publications,
1978, str. 10.
13. Ibid, str. 11
14. Ibid, str. 89.
15. Ibid, str. 60
16. U suptropskoj geografskoj irini postoje dva dana zenita
godinje, jedan kada Sunce putuje na sjever, a drugi
kada se vraa na jug.
17. Jose Diaz Bolio, "kola egrtue", str. 20
10.
PROROANSTVO MAYA
Poglavlje 6
1. Ustvari on je pogrijeio u ovom rezultatu. Kao i drugdje
ono je nevidljivo nekih 70 dana svake godine zbog blizine
Sunca. Trebao je rei da u ekvatorijalnim podrujima
Orion prolazi gotovo direktno iznad glave.
2. Plejade, ili sedam sestara, dio su zvijea Bika i prethode
izlasku Oriona. Teleskop otkriva da ih ima vie od sedam.
3. Jose Diaz Bolio, "Zato egrtua u civilizaciji Maya",
Area Maya, 1988, str. 52-53
4. Prema Coeu, Itzae su osnovale Mayapan izmeu 1263 i
1283. To je bio utvren grad u zapadnom sredinjem
podruju Yucatana. Nakon 1283., postao je dominantan
grad na Yucatanu sve do unitenja oko 1441-1461, nakon
pobune potlaenih Maya. "Maye", Michael D. Coe, str.
155-156.
5. Redovnik Diego Landa, "Yucatan prije i poslije
osvajanja", str. 73-74. ***
6. Ibid, str. 74

7. Ibid, str. 59
8. "Itzamna, veliki zaetnik, na neki nain odgovara
Ozirisu. " Ibid, str. 143
9. Vidi R. Bauval i A. Gilbert, "Tajna Oriona".
10. K. Taube, Mitovi Azteka i Maya, str. 73
11. Jose Diaz Bolio, Vodi kroz ruevine Chichen Itzae, str. 17
12. Ibid, str. 38
13. Zato egrtua u civilizaciji Maya, str. 54
14. David H. Childress, Izgubljeni gradovi Sjeverne i Srednje
Amerike, str. 139
15. K. Taube, Mitovi Azteka i Maya, str. 39, 42.
16. Prema Childressu nije potpuno jasno je li Mitchell-Hedges
uistinu pronaao lubanju u Lubaantunu; to je moda bila
pria koja je trebala sakriti njeno pravo porijeklo. Neki
pisci pretpostavljaju da se ustvari radi o 12000 godina
starom ostatku s Atlantide
Biljeke
Poglavlje 7
i
Mjesto ovog zakapanja je otkriveno 1993. a Adrianu Gilbertu ga je pokazao vodi u prosincu
1994. Noga visokog mukarca je slomljena i postoji razlog u sumnju da je umro nasilnom
smru.
2. Mali otoi u junom Pacifiku, poznat po svojim
megalitskim kipovima bogova koji zure, stisnutih usana
3. Barry Fell, "Amerika prije Krista", str. 318, 320
4. Ibid, str. 319
5. Ibid, str. 320
6. Ibid, str. 100
7. Ibid, str. 316-317
8. Ibid, str. 272
9. Savjetujemo itatelju da u knjizi "Tajna Oriona" potrai
detaljnije rasprave o tom pitanju.
10. Ambrozije Teodozije Makrobije, gramatiar, filozof,
prokonzul Afrike i kasniji lord kancelar. ivio je za
vrijeme vladavine Honorija i Arkadija (395-423) i
napisao brojne knjige uglavnom o Vergiliju i rimskom
kalendaru. On je takoer napisao dvije knjige komentara
na djelo "Somnium Scipionis" u Vergilijevoj "De
republica "
11. G. Santillana i H. von Dechend, Hamletov mlin, str. 243
12. Ibid, str. 244
Poglavlje 8

1. Naziv Olmeki je kriv. Bilo bi bolje ovu kulturu nazivati

proto-majanskom.
2. Prema svom tumaenju Poklopca iz Palenque, Cotterell
vjeruje da glave predstavljaju Quetzalcoatl ili su barem
povezane s njim.
3. Vidi, Jose Diaz Bolio, Geometrija Maya, str. 55-61.
4. Vidi Evan Hadingham, Rani ovjek i svemir, str. 179
5. To mije rekao vodi koji me proveo kroz ruevine 1994.
6. Grci su kao i ostali narodi imali mit o potopu. Njihov
ekvivalent za Nou zvao se Deucalion.
3.
PROROANSTVO MAYA
7. Timej, Penguin Edition, str. 36.
8. Ibid, str. 37-38
9. Ibid, str. 38
10. Ibid, str. 38
11. Eg A. Rosalie David, Egipatska kraljevstva, Elsevier/
Phaidon
12. Tezej je bio junak koji je ubio Minotaura, zastraujuu
zvijer, poluovjeka polubika u labirintu na otoku Kreti.
13. John Michell, Eccentric Lives and Peculiar Notions,
Poglavlje lThames&Hudson, str. 204
14. Ignatius Donnelly, Atlantida, pretpotopni svijet, revidirao
Egerton Sykes, Sidgwick&Jackson,1970, str. 153
15. Ibid, str. 132-137
16. Otkrio je prvi kip Chacmoola u Chitchen Itzai: jo jedan
eljni istraiva Atlantide.
17. Ibid, str. 134
18. Ibid, str. 134 ^
19. Ibid, str. 134
20. Otto Muck, Tajna Atlantide, William Collins, 1978.
21. Vidi "Edgar Cayce o Atlantidi"
22. Ibid, str. 114
23. Izgleda da narodi Mua i Oza dolaze iz Meksika i Perua.
24. Ibid, str. 118
Poglavlje 9
/. Nahui Ollin, trenutno Sunce kretanja, vjeruje se daje roeno u Teotihuacanu
2. etiri glifa takoer predstavljaju dane u tonalamatlu; 4
Ehecatl, 4 Quihuitl, 4 Atl, 4 Ocelotl. Oni se jasno odnose
na etiri pravca, etiri boje, etiri elementa.
3. C14 nastaje transformacijom N14.
4. Polu-ivot C'4 (polovica trajanja propadanja) iznosi 5568

(+_ 30 godina).
5. Brojni gradovi, poput Teotihuacana i Monte Albana,
pokazuju znakove naputanja, a njihove piramide i ostale
svete graevine namjerno su pokopane ispod humaka
zemlje.
Biljeke
6. Objavljeno 1988. godine
7. U to vrijeme je azteko jezero Texcoco jo uvijek bilo
puno vode. Danas nije ostalo gotovo nita od te ogromne
koliine vode, a Mexico City se iri preko njegovog dna.
8. Immanuel Velikovsky, "Zemlja u pobuni", Pocket Books,
New York, 1977, str. 124-125
9. Ibid, str. 239-240
Poglavlje 10
/. Vidi poglavlje 4
2. Platon pripisuje osnivanje civilizacije Atlantide
Posejdonu, grkom bogu mora. Njegov najstariji sin je
Atlas koji je postao prvim vladarom i svoje ime dao
Atlantidi, Atlanskom oceanu i planinama Atlas.
3. Uzrok poplavljivanja moda je bilo podizanje razine mora
kada su se polarni ledeni pokrovi povukli na kraju
posljednjeg ledenog doba. Bile su poplavljene niske
obale. U manjem opsegu, dananje globalno zatopljenje
prijeti na isti nain mnogim otocima u Pacifiku.
4. Treba primijetiti da rije huacan (izgovara se wacan)
znai svet, u smislu blagoslovljen okultnim moima.
Teotihuacan znai "Sveti grad boga"
5. Edgar Cayce o Atlantidi, str. 90
6. John Anthony West, "Zmija na nebu", dokumentarni film
na televiziji, "Tajna Sfinge".
7. Zbog precesijskog kretanja Zemlje ini se da sve zvijezde
prolaze kroz ciklus od 26000 godina oscilirajui izmeu
krajnje sjevernog i junog poloaja na nebu. Put od
jedne krajnosti do druge traje otprilike 13000 godina.
8. Edgar Cayce o Atlantidi, str. 111
5.
PROROANSTVO MAYA
DODACI
Napisao Maurice Cotterell
Biljeka: Kao poetak dugoronog brojanja Maya obino se smatra 3114. godina prije
Krista. To je stoga to astronomi ne priznaju nulti datum prije Krista ili naeg doba, ve idu od

1. godine prije Krista ravno na 1. godinu. Meutim, neki autoriteti radije uraunavaju nultu
godinu i raunaju datume prije Krista za jedan broj manje. Tako 3114. postaje 3113. godina.
Takoer ne postoji potpuno pouzdan dogovor o danu kojim zapoinje dugorono brojanje: je
li 4 AHAU 8 RUMHU 12. kolovoz ili 10. kolovoz
PROROANSTVO MAYA
Dodatak 1
DODATAK 1: ASTROGENETIKA
Astrogenetika, znanost koja prouava utjecaj astronomskih sile na bioloke ritmove i
genetike faktore, spaja brojne znanstveno ustanovljene injenice kako bi dokazala da
Suneve estice mogu djelovati na osobnost pojedinaca od trenutka zaea (vidi, poglavlje 3,
str. 52 - 54)
Otkriveno je da promjene u slabom magnetskom polju Zemlje uzrokuju genetske mutacije
u stanicama u postupku mitoze (nain djeljenja stanica kod zaea). Pokusi provedeni prema
uputama dr. A. R. Lieboff, pri Naval Medi-cal Research Institute, Bethesda, Marvland, 1984.
godine, na ljudskim stani-, ama nazvanim fibrociti, pokazali su da varijacije u okolnom
magnetskom polju djeluju na sintezu DNA u stanicama. To znai da stanice mogu mutirati
kada su izloene promjenjivim magnetskim poljima slabijim od Zemljinog magnetskog polja.
U studijama dr. Johannesa Langea o jednojajanim i dvojajanim blizancima, provoenim
od 1927. godine ustanovljeno je daje linost (sveukupni aspekt karaktera) u osnovi povezana s
genetikim ustrojem. Genetike promjene nastale mutacijom uslijed promjena snage lokalnog
magnetskog polja mogu tako biti zaslune za neoekivane znaajke linosti. Znaajke linosti
ovise o sastavu i snazi lokalnog magetskog polja u trenutku njenog zaea.
Ovaj zakljuak potvruje studija o ekstravertiranim i introvertiranim linostima koju su
proveli astrolog Jeff Mayo i profesor H. J. Evsenck. Njeni su rezultati zadivljujui. Grafikoni
prikazuju podjele linosti glede datuma roenja u zodijaku (si. 11). Ovaj zakljuak je takoer
dijelom osnova teorije o astrogenetici objavljene 1988. godine.
Elementi ove teorije su opirnije prikazani u Dodatku 2a.
PROROANSTVO MAYA
1
DODATAK 2 a: ASTROGENETIKAI DVANAEST ASTROLOKIH TIPOVA

I
Ispitivanja zraenja Sunca pokazuju da se ono mijenja svakog mjeseca. Takoer je dokazano
da postoje etiri razliite vrste zraenja koje se izmjenjuju mrenim nizom tijekom mjeseca.
Ovaj slijed Sunevog zraenja slae se viestruko s kozmolokim uvjerenjem starim tisuama

godina da postoje etiri primarna elementa: vatra, zemlja, zrak i voda. Oni na neki nain
upravljaju raspoloenjem pojedinaca u mjesecu, tijekom cijele godine, to odgovara astrolokoj podjeli na dvanaest tipova linosti prema zodijaku.
Dokaz mjesenog toka Sunevog zraenja je sloen, ali ga nije teko razumjeti.

ZEMLJA
Slika Al.
Sunce se okree i na Zemlju alje pozitivno i negativno zraenje. Zemlja prima zraenje
tijekom razdoblja od 28 dana (jer se i sama kree dok se Sunce okree za 26 zemaljskih dana.
Zemlja se lako kupa u svakom od polja kroz razdoblje od tjedan dana).
PROROANSTVO MAYA
Dodatak 2

Period rotacije Sunca na ekvatoru odgovara razdoblju od 26 zemaljskih dana. Za vrijeme

tih 26 dana Zemlja prijee otprilike 26 svog godinjeg kruenja oko Sunca i zbog toga s
povrine Zemlje izgleda da rotacija Sunca traje 28 zemaljskih dana.
Ako razliitim magnetskim poljima Sunevog ekvatora dodijelimo brojeve od 1 do 4, onda
kaemo da su 1 i 3 negativni a 2 i 4 pozitivni. To znai da su sva etiri polja izloena povrini
Zemlje kroz jednako vremensko razdoblje svakih 28 dana, to jest, Zemlju zapljuskuju
Suneve estice iji se polaritet izmjenjuje od negativnog do pozitivnog svakih 7 dana.

Ali, polarna podruja Sunca okreu se mnogo sporije, svakih 37 dana. To znai da
promatra koji stoji na Zemlji vidi polarno polje kako prolazi kroz 90 ekvatorijalnog polja
svakog mjeseca.
Slika A2, A3, A4.
Ekvatorijalna i polarna magnetska polja
Prikaz Sunca i njegovih ekvatorijalnog i polarnih magnetskih polja. Oba se polja okreu, ali
se polarno polje okree mnogo sporije. Posljedica tog kretanja je da polarno polje proe jedno
ekvatorijalno polje svakog mjeseca.
Kako se pol sudara s ekvatorijalnim poljem ono ometa i polje i emitiranje estica iz tog
polja. Svaki mjesec je pod djelovanjem drugo ekvatorijalno polje. Ukoliko polja oznaimo
brojevima (kao to smo uinili prije), moemo pratiti nastalo meudjelovanje. Tijekom prvog
mjeseca, polje broj 1 se neutralizira, pa promatramo samo preostala polja.
Polja promatrana sa Zemlje
1- 2+ 3- 4+

/////
2+
34+
Sunevo stvaranje Mjesec
1
1nm
34+
2
12+
/////
4+
3
12+
3/////
4
Slika A5.

Posljedica je daje tijekom prvog mjeseca polje broj 1 neutralizirano. To znai da za vrijeme
mjeseca broj 1 promatramo polje broj 2 (pozitivno), polje broj 3 (negativno) i polje broj 4
(pozitivno). Na Zemlju sa Sunca stie vie pozitivnih nego negativnih estica tijekom prvog
mjeseca. Moemo rei daje tijekom prvog mjeseca zraenje Sunca openito pozitivno.
Zraenje slijedeeg mjeseca je negativno jer je polje broj 2 neutralizirano i tako dalje. Svakog
mjeseca se mijenja polaritet zraenja i svaki je mjesec istaknut posebnim nizom kodiranog
zraenja (234, 134, 124, 123). Uzorak zraenja se ponavlja. To moemo prikazati u tablici
kroz razdoblje od 12 mjeseci:
Slika A6.

Broj mjeseca

1
2
1
2
OJ OJ
4
+4
3
1
2
4

4
1
2
3
zatim se ponavlja
56
1
2
OJ OJ
4
+4
7
1
2
4

8
1
2
3
opet se ponavlja
9 10
1
2
OJ OJ
4
+4
11

1
2
4

12
1
2
3
I ilustrirati ovako:

Slika A7.
+
Tijekom prvog mjeseca broj 1 se neutralizira pa je zraenje sa Sunca pozitivno. Polje
broj 2 drugog mjeseca je neutralizirano i zraenje Sunca je negativno itd.
Mreni niz stvaranja zraenja
PROROANSTVO MAYA
Dodatak 2

Ova se podjela slae sa zahtjevima astrologa da astroloki elementi "linosti" odgovaraju

prva etiri mjeseca zodijaka i ponavljaju se istim slijedom tijekom godine.
vatra zemlja zrak voda vatra zemlja zrak voda vatra zemlja zrak voda Ovo naravno moemo
prikazati i dijagramom:
Ovan
Bik
Blizanci
Rak
Lav
Djevica
Vaga
korpion
Strijelac
Jarac
Vodenjak
Slika A8.

Izjednaenje vremena
(korekcija srednjeg Sunevog vremena
kako bi dobili vrijeme Sunevog sata)
Ribe
Iako je opa podjela korektna, amplituda vala se ne slae s podacima Mayo-Eysenck, jer
zraenje Sunca nije nuno zraenje koje se sudara sa Zemljom. Razlika nastaje zbog
nejednolikog kretanja Zemlje oko Sunca i zbog nagiba Zemlje na svojoj osi. Obje ove greke
mogu se uskladiti korekcijom "izjednaavanja vremena prema Sunevom satu" kako bi
izgladili fluktuaciju u dolasku estica emitiranih sa Sunca.
S..I
Ispravljanjem grafikona prema idealiziranom nastajanju Sunevog zraenja moemo
vidjeti:
Zraenje astrogenetikog modela sinkronizirano da mu vrhunac
bude u "srednjim znakovima", spoetkom 5. travnja
? Izjednaavanje vremena (korekcija vremena potrebna da bi dobili
vrijeme Sunevog sata)
Zraenje astrogenetikog modela usklaeno izjednaavanjem
vremena. Ukazuje na oekivane distorzije modeliranog stvaranja
Slika A10.
kako ih vidi promatra sa Zemlje

Slika A9.

oj -15
.
K -5
Greka u pravom poloaju Sunca zbog
|kruenja Zemlje po elipsi i promjenjivoj
t brzini kruenja. ?-"N
\ " ~ * * . / ^ Greka u pravom poloaju Sunca
\ * * /**' ~~' ^ \ zbog nagiba ekliptike
?5
//g
I
I +10

> +15
N

3
?'/I / I
I.
II.
III.
IV. V.
VI. VII. VIII. IX.
X.
XI. XII.
Krivulje prikazuju vrijeme koje Sunce dobiva i gubi u usporedbi s jednolinim kretanjem oko
nebeskog ekvatora zamiljenog "srednjeg Sunca" iz razloga-. 1) nejednoliho kretanje Zemlje
(orbita Zemlje je elipsa, a ne krug); 2) nagib ekliptike. Kada zbrojimo ova dva faktora
dobivamo krivulju izjednaenja vremena; to je korekcija koju treba uiniti kako bi dobili
pravo vrijeme (Sunevog sata).
Ovdje moemo izvesti uzorak zraenja koji se sudara s magnetosferom Zemlje:
Slika Ali.
Nastajanje zraenja astrogenetikog modela prilagoeno korekciji izjednaavanja vremena
70 O
OO
Odreivanje linosti
Astrogenetika teorija
Stvaranje Sunevog zraenja
Linost je funkcija genetike mutacije nastale uslijed djelovanja moduliranih magnetskih
polja na fetus (jajace) kod zaea. Ove modulacije nastaju uslijed meudjelovanja Sunevih
estica i Zemlje.
Stvaranje zraenja mrenog niza (vieno sa Zemlje)
Ovdje vidimo etiri razliita zraenja u slijedu emitirana sa Sunca

Zemljino magnetsko polje varira na nivou Zemlje

Nabijene estice Sunevog vjetra ulaze u Van Allenove pojase, spirala od sjevernog do junog
polja
Ekstrover tirani
1
\, KA
Promjenjivo magnetsko polje djeluje na nastajanje DNA pri zaeu i uzrokuje genetike
mutacije
Introvertirani *
VATRA ZRAK VATRA
ZRAK
VATRA
ZRAK
ZEMLJA VODA ZEMLJA VODA
ZEMLJA VODA
^- - prvo ispitivanje (1795 uzoraka)
5 drugo ispitivanje (2324 uzoraka)
Genetske mutacije vode ka razvoju razliitih osobnosti

03
9
Vi Vi g
CD
o <
03 O*
o
'^ CL <. O
i^- >-i O
O ?, sa" ST
CD' C
OJ -a V o
CL
Pc
CD Cu
o aCD CD
g
DO
Vi
a
*-?
u
c;
^^
stu
B> PT
CL

3
1
TO
S
I

TO
as
a
K
- re' TO' ti]
"a "a -
g o o t^ K* <-^ TO
Ov O\ N O,
,y, sa. a. c
a.
0X3 O
5-

vara vre:
Sunca S
O
3'0
polja. Ta
enetsko
0
trenutku
Dalj
roenja 1
enih prei
Tok
znakova
Sunevo
J13
Vrst
3S
i
je
polii
0
o<
jeba
0
Sun
zod

TO
C/3 (OS
eli
u nula A
ekvatorij
N
injenica
s Sunca i
smo vid.
CD P
*d
o_
0*
jtjecaj n;
koje su
erminu (
evog zr
ijaka.
aenja u
: oni sup
nosti koj
aln
O%r
3
<h
jeli
^^
3
03
03
o<
N *-!
i-t
CD
o
0
t

o<
CD
O
s.

*a
TO
N
CL
oT
0
CD
0
03

3^
2203
03
ro
O
3

to
0

-?^
CD
"o'
3
S'
o>

03
CD 03"
3
(^
&
3
0
CL
?'
m
rao
jna
3
i"
3
0
ran
dai

N
1t
NJ
O
O
CD

0-

uzo

zino
a
3
sr
<^
prii
obn
3

P3

pi.
0
0
i^

2*

DC/5
?2
CL

^!

*^
0
p^
?3
O
3

|^

O>
CL
j3
( '.
O-

03
0
a trenut
;emo pol
e Sunev
Sunevi
^2, A3 i
0 utjecat
opsegu,
e od terr
;) i isto t
trenutak
tlaenje
e. No, i
g zracen

3
TO
?a
>
3'
3"
5'
?c
3
pri
0
03
o3
3
zra
PC
1 tre
03
O
0
?!?
pad)
ebar

3
S
03
g

0
?"??

netsl
ZUBI
3
;orij?
tak 1

tuje
. CL
o*
03
CD
os'

^^
0

CD.
^^

O
CD
8g
13
1
03

?-!
3
CL TO
3,
P-

? "

3
s;.
3'
|
O
CD'

31
03
1
PROROANSTVO MAYA
Dodatak 2

Astrologija se odnosi na "Kalendarske mjesece", moramo se usredotoiti na razdoblje od

30,4375 dana (365,25 podijeljeno sa 12)

Eprijee 360podijeljeno sa 26 dnevno, tj. 13,8461 dnevno. Pprijee 360podijeljeno sa 37

dnevno, tj. 9,7297 dnevno. Wprijee 360podijeljeno sa 365.25 dnevno, tj. 0,9856" dnevno
Stoga, nakon 30,4375 dana
E se pomaknuo za jedan okretaj plus 61,4423".
Psepomaknuo za samo 296,1486".
W se pomaknuo za 30".
Sva kretanja raunaju se od poetne toke oznaene slovom A (0/360)
U odnosu na W, P se pomaknuo samo za 93,8".
Slika A15.

Nakon 30,4375 dana (1 mjesec): E se pomaknuo 360+61,44" P se pomaknuo 296,148 Wse

pomaknuo 30"
Slika A13.
U odnosu na toku A, izgleda da je P "uzmaknuo" za 63,8513. No, u odnosu na E, P je
uzmaknuo za 61,4423 + 63,8513, tj 125,2936.

P uzmie 93,8 odE svakog mjeseca

P uzmak mjesec broj 1
U odnosu na W (si. A15.) ini se daje P uzmaknuo za samo 93,8 od E. Zanima nas upravo
taj efekt. Promatra sa Zemlje mogao bi vidjeti P kako se uzmie 93,8 od E svakog
kalendarskog mjeseca.
Slika A16.

U odnosu na E, P se pomaknuo za 125,2936.

Slika A14.
P uzmak mjesec broj 2
Razlika izmeu E i W=391 svakog mjeseca
Slika A17.
PROROANSTVO MAYA
Dodatak 2

++ +; + + + ++ ++++"+ + + + ?+ - Putanja!
20. XII. 0300+
1. XII. 0300
-_+
+1
2. XII. t-t 2117
Oluja
- 4. XII. 2110
++
12. XII. 1200
Isjeak strukture Sunevog vjetra (fotografija 1-IMP1963)
Slika A18.
Ukupni mjeseni E uzmak u odnosu na W iznosi 391.437. Svaki kvadrant polja E
odgovara veliini od 90 . Tako 4,349 polja E uzmie W u mjesec dana. Znai da za svako
polje E treba tono 7 dana uzmaka W.
Ako to usporedimo sa slikom A18. koja prikazuje isjeak strukture Sunevog vjetra
otkrivenog s letjelice Mariner II, 1962. godine, a kasnije gaje ponovo uoila meuplanetarna
letjelica IMP1, 1963. godine.
Sada je oito djelovanje P na trajanje kvadranata polja E. Jasno vidimo da svakih 7,5 dana
Sunce emitira estice. Svakih 7,5 dana u odnosu na W mijenja se polaritet estica. Moemo
vidjeti da je od 1 do 4. prosinca kvadrant E reduciran zbog mijeanja P i E. Krajem prosinca
ovaj reducirani isjeak kliznuo je smjerom suprotnim od oekivanog smjera kazaljke na satu
kroz polje E (slijedeeg mjeseca, u sijenju, susjedni kvadrant biti e reduciranog trajanja).
U daljnjim izraunavanjima izostavili smo deklinacije Sunca i Zemlje kako bi
pojednostavili objanjenje. Varijacija u brzini kretanja Zemlje oko
Sunca je takoer iskljuena (Zemljina orbita je elipsa i zbog toga se njena brzina mijenja,
kako je iskazano u Keplerovim zakonima). Zbog ovih isputanja nastala je pogreka od 5 dana
izmeu raunanja i promatranja (si. A18.), ali samo u jednom vremenskom trenutku.
Meutim, u duljem razdoblju prosjeno trajanje kvadranta iznosi 7 dana.
Kolone izmjeninih emisija oznait emo ovako:
+2
[ rezultate staviti u tablicu
Ovan Bik
Blizanci Rak Lav
Djevica
Vaga
korpion
Strijelac
Jarac

Vodenjak
Ribe
444
444
444
3
3
333
333
222
222
22
= mjesec 1 = mjesec 2 = mjesec 3 = mjesec 4 = mjesec 5 = mjesec 6 = mjesec 7 = mjesec 8 =
mjesec 9 = mjesec 10 = mjesec 11 = mjesec 12
Slika A19.
Tri znaka imaju zajedniki kod Sunevog emitiranja 234 (vatra). Tri znaka imaju zajedniki
kod Sunevog emitiranja 134 (Zemlja). Tri znaka imaju zajedniki kod Sunevog emitiranja
124 (Zrak). Tri znaka imaju zajedniki kod Sunevog emitiranja 123 (Voda).
Vatra i zrak su pozitivni i zajedno se slau. Zemlja i voda su negativni i slau se zajedno.
Pozitivni i negativni znakovi su pod utjecajem Sunevog zraenja suprotnog polariteta i stoga
imaju suprotno djelovanje.
Rasprostranjenost znakova po mjesecima slae se s astrolokom studijom linosti MayoEysencka (Poglavlje 3)
Sada emo analizirati P (poloaj Sunevog magnetskog pola), E (poloaj Sunevog
ekvatora) i W (poloaj Zemlje) kroz razdoblje od 12 mjeseci, sa stajalita ljudske plodnosti i
raanja. Zamislimo najprije da sperma ulazi u jajace dana 1, kako je prikazano:
PROROANSTVO MAYA
Dodatak 2

'prosjek
? 275 (Roenje) Dvanaestom] eseno razdoblje stvaranja zraenja
Slika A20.

Relativan poloaj
P,EiWnakon9
mjeseci

1 zaee
Nakon devet mjeseci
kombinirani poloaji P i E
u prosjeku su 90"
pomaknuti u odnosu na W;
pomaknue od 90 ukazuje
da se promjena polariteta
polja javlja izmeu 1. i 275.
dana trudnoe.
dana ovog razdoblja, ovisno o Sunevim zraenjima. Meutim, ukoliko se na povrini Sunca
pojavi Sunev bljesak ili "izboina", nagla provala stranog zraenja moe prouzroiti
preuranjen ili zakanjeli porod. Pogledajmo sliku A18. Uoit emo magnetsku oluju koja
poinje 2. prosinca u 21,17 i traje do 4. prosinca u 21,10. Radi se o vrsti oluje koja moe
prouzroiti preuranjene ili zakanjele trudove jer otputa prasak zraenja "neodgovarajueg"
polariteta.
Uloga planeta u trenutku zaea

Prva tri mjeseca fetus se udobno osjea u maternici jer je pod utjecajem pozitivnog toka
emitiranja, budui je do zaea dolo za vrijeme toka pozitivnog zraenja. U etvrtom, petom
i estom mjesecu fetus je bombardiran negativnim Sunevim zraenjem, zbog ega je u
porastu fetalna tjeskoba, sjres i nelagoda. No, fetus je jo uvijek u ranom stupnju svog
razvoja. Njegov sustav lijezda i mozak (podruje hipotalamusa) jo ne mogu funkcionirati
kao sustavi. Tijekom 7, 8 i 9 mjeseca fetus je ponovo pod blagotvornim utjecajem pozitivnog
zraenja. 275-og dana (raunamo od dana otputanja jajaca iz jajnika ukljuujui i razdoblje
od sedam dana prije nego se jajace privrsti u zid maternice) Sunevo zraenje se ponovno
prebacuje na negativan naboj. Dijete ponovno osjea nelagodu, tjeskobu i stres. Ovaj puta
fetus reagira stvaranjem hormona koji se prenose krvlju i uzrokuju poetak trudova kod
majke. Ubrzo zatim, majka raa "pozitivno" dijete.
Zapravo, fetus sam bira trenutak roenja. U idealnoj situaciji to se zbiva kada uzorak
zraenja koji je pridonio njegovom stvaranju u trenutku zaea (i koji se ponavlja od 6. do 9.
mjeseca) prestaje. Trenutak roenja je tako povezan s trenutkom zaea. Na taj nain su
osobine linosti naoko odreene, kako kau astrolozi, dogaajima u trenutku roenja. Ustvari

su one vezane s dogaanjima u trenutku zaea i javljaju se djelomino ili u cjelosti zbog
genetikih mutacija u tom trenutku.
Utjeu li planeti na fetus u trenutku roenja?
Vidjeli smo kako fetus "izabire" trenutak svog roenja. Taj se trenutak podudara s prvim
juriom "stranih" estica kada je fetus dosegao zrelost. Dijete zapravo dosee zrelost 266 dana
nakon implantacije u maternicu, tj. 266 + 7 = 273 dana. Roenje se stoga podudara s
razdobljem unutar sedam

Slika A21.
O- o OPROROANSTVO MAYA
Dodatak 2

Takvi praskovi povezuju se sa Sunevim bljeskovima i izboinama. Javlja se pitanje: moe

li gravitaciono povlaenje planeta izazvati poremeaje u Sunevoj aktivnosti tako da ona
uzrokuje erupcije Sunevih bljeskova i/ili pojavu izboina?
Moderna znanost ne nudi nam odgovore na ovo pitanje. Ukoliko je mogue pronai
meuodnos izmeu planetarnih aspekata i poremeaja kod Sunca, trebalo bi biti mogue
predvidjeti tijek oluje i prasak zraenja koji moe izazvati poremeaj i negativno djelovati na
dijete.
Ako su na Zemlji nekada ivjele inteligentnije civilizacije, jesu li znali za postojanje takvih
korelacija i prenosili ih u obliku astrologije ili je to samo nagaanje?
Stupanj neslaganja linosti moe nastati uslijed uinka planetarne aktivnosti u trenutku
zaea. Na slici A21 prikazanje "idealan" Sunev val (a) u odreenom trenutku. Bez nekog
planeta u uzorku (b) isti taj val (c) je u meusobnom djelovanju sa Zemljom. U sluaju
planetarne konfiguracije (d) unutarnji planeti prilagoavaju arinu ravan zrake (otprilike na
nain kako se elektrode odbijaju u katodnoj cijevi): vanjski planeti imaju sposobnost ujjjrzavanja estica u zraci, poveavajui tako kinetiku energiju estica. Kako se estice sudaraju sa
magnetosferom, stupanj modulacije takoer varira. Val koji tako nastaje (e) prikazuje
moduliran val u amplitudi i poveani opi nivo.
-o
?-- o
Slika A22. prikazuje jo jednu konfiguraciju kod koje je smanjena veliina zrake. To bi
znailo da planetarni aspekti mogu fino namjestiti uzorak Sunevog vala (b), stvarajui
"jedinstveni" uzorak koji vodi do stupnja neslaganja linosti unutar znakova zodijaka.
Slika A22.

DODATAK 3: ZRAENJE SUNCA I STVARANJE HORMONA KOD LJUDI

Maye su Sunce oboavali kao boga plodnosti. Ovdje emo pokazati kako zraenje Sunca
djeluje na stvaranje hormona plodnosti, do stupnja koji nas navodi na zakljuak da je plodnost
kod ljudi zapravo ovisna o Sunevom
zraenju.
Postoje dokazi koji pokazuju da ene, ako im se uskrati Sunevo zraenje kroz dui
vremenski period, proivljavaju promjene koje ometaju rad endokrinog sustava. Takvo
ometanje ozbiljno djeluje na stvaranje "tempirnog" hormona melatonina i hormona plodnosti
estrogena i progesterona.
Meu takvim dokazima je izvjee objavljeno u asopisu "New Scien-tist", u lipnju 1989.
godine. Ono pokazuje endokrinu ovisnost o zraenju Sunca. Stefania Follini, talijanska
arhitektica unutarnjeg ureenja, provela je etiri mjeseca u spilji u Novom Meksiku.
Talijanski znanstvenici su promatrali njene reakcije na izolaciju kako bi prouili mogue
posljedice na svemirskim putovanjima. Njen danje trajao 35 sati, isprekidan razdobljima
spavanja od po 10 sati. Izgubila je 17 funti (7,7 kg) i prestala joj je menstruacija. Follini je
bila uvjerena da je pod zemljom provela dva mjeseca, umjesto etiri.
Danas nam takvo djelovanje ne bi trebalo biti iznenaenje, jer smo vidjeli (u Dodatku 2)
koja je uloga zraenja Sunca u promjenama stanica u trenutku zaea. Pogledajmo jo kako
zraenje Sunca izravno djeluje na endokrini sustav.
Dr Ross Adey iz bolnice Loma Linda u Kaliforniji, proveo je vie od 15 godina
prouavajui djelovanje magnetskih polja na ive stanice. U znanstvenom eseju "Stanine
membrane, elektromagnetska polja i meustanina komunikacija", objavljenom 1987. godine,
objanjava kako kombinirani uinak dvaju magnetskih polja, jednog statinog i drugog
promjenjivog (slino poljima
PROROANSTVO MAYA
Dodatak 3

Zemlje i Sunca), uzrokuje promjene kod "tempirnih hormona" razliitih ivih bia:
Oko 20% stanica pinealne lijezde (epifize) kod golubova, zamoraca i takora reagira na
promjene u pravcu i u intenzitetu magnetskog polja Zemlje (Semm, 1983.). Eksperimentalna
inverzija horizontalne komponente Zemlji-nog magnetskog polja znaajno smanjuje sintezu i
izluivanje hormona mela-tonina, koji snano utjee na dnevne ritmove i takoer reducira
aktivnost u njenim sintetiziranim enzimima (Walker, 1983.)
Adevovi rezultati ukazuju da je zraenje Sunca zasluno za bioritmiko reguliranje
organizma u svakom trenutku nakon zaea.
Ujedno postaje jasno daje tok Sunevog zraenja od 28 dana zasluan za bioritmiki ciklus
od 28 dana, odreen djelovanjem moduliranih magnetskih signala na hormon melatonin.
I

Mehanizmi stvaranja hormona plodnosti

Hipotalamus, malena struktura u donjem dijelu mozga, alje kemijske signale preko krvnih
ila koje ju povezuju s takozvanom "glavnom lijezdom", hipofizom. Hipofiza odgovara
proizvodnjom i oslobaanjem u krvotok dva proteinska hormona: LH, luteizirajueg
hormona, i FSH, hormona stimuliranja folikula. Oba ova hormona su potrebna pri
oslobaanju spermatida ili jajaca iz gonada, testisa kod mukaraca i jajnika kod ena.
Gonade zauzvrat stimuliraju stvaranje drugih spolnih hormona. To su steroidi, koji kod
mukarca odgovaraju testosteronu, a kod ena estrogenu i progesteronu. Stvaranje steroida je
dio postupka u koji su ukljueni hipotalamus i hipofiza. Gonade nadgledaju opu razinu
hormona i prekidaju njihovo stvaranje, preko hipofize i hipotala-musa, kada njihova
proizvodnja dosegne odgovarajuu razinu.
Taj postupak moemo prikazati ovako:

+1
Emocionalni ciklus
I

Emocionalni ciklus u .

trajanju od 28 dana

Dani u ciklusu
I

-*I I I 1 I I I I I I I [ I vi
123456789 10 11 12 131415161718 19 20 2122 2324 2526 2728 29 30 3132 33
\
1
Emotivni unos bioritmikog ciklusa odreenog dana moe se izraziti kao vrijednost izmeu -1
i 1.
Slika A23.
Bilo kakva hipoteza koja se odnosi na emocionalne, zapravo bioritmike, uzroke i
posljedice zahtjeva strogu provjeru. No, takve je podatke vrlo teko sakupiti i promatrati.

Kako traimo vezu izmeu toka Sunevog zraenja u trajanju od 28 dana i hormonalne
aktivnosti, moemo izabrati drugu grupu hormona, zaslunih za plodnost i menstruaciju i
provjeriti nau hipotezu. Oni su definirani, predvidljivi i razumljiviji.
PROROANSTVO MAYA

Ulazni I FSH LH
sustav I
oslobaajui faktor
Ulazni I FSH LH
sustav I
oslobaajui faktor
i jaktor i
Stvaranje hormona je postupak koji i kod mukaraca i kod ena prolazi tri faze. (A) saetak
hormonalne kontrole testikularne funkcije. Hipotalamus alje kemijske signale u hipofizu koja
na njih odgovara stvaranjem FSH i LH, hormona koji potiu otputanje spermatida i
testosterona. Kada koliina testosterona dosegne odreenu razinu, hipotalamus i hipofiza
prestaju sa stvaranjem FSH i IH. (B) saetak hormonalne kontrole razvitka jajaca i
izluivanja estrogena, koji slijede istu shemu kao i kod mukaraca.
prednja hipofiza
LH
FSH
LH
FSH
testis Ipilli
mipiiiiii
razvoj jajaca
Mp^ izluivanje f estrogena
spermatoj{ii izluivanje geneza MgZtestosterona
iiiilis iliip
(B)
(A)
Slika A24.
Dodatak 3
U 28 dnevnom menstrualnom ciklusu kod ena potrebno je 14 dana da bi jajace bilo
dostupno za oplodnju, a tijekom sljedeih 14 dana sustav za reprodukciju se priprema za
implantaciju i rast oploenog jajaca. Ukoliko Sunevo zraenje djeluje na ciklus kod ena
trebali bi pokazati a) meusobnu povezanost izmeu stvaranja hormona i Suneve aktivnosti,
b) poremeaj menstru-cije uvjetovan poremeajem Sunevog zraenja.
Slika A25 pokazuje stvaranje FSH, LH, estrogena i progesterona za vrijeme menstrualnog
ciklusa u kojem nije dolo do oplodnje.
Prije ovulacije
Poslije ovulacije

primarni sekundarni ovulacija folikul

folikul
luteinsko tijelo
Hormoni
Menstruacija
Grafov folikul
Jajnik
Maternica
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 12
14 16 18 20 22 24 26 28 1 2 3 4
f endometrij \ miometrij
Menstrualni ciklus u kojem nije dolo do oplodnje. Sva dogaanja u hipofizi, jajniku i
maternici su precizno sinkronizirani.
Slika A25.
Na prvi pogled razine stvaranja hormona plodnosti imaju malo zajednikog s ciklusom od
28 dana. Moramo upamtiti da, iako Sunevo zraenje moe potaknuti postupak, on moe
zaostati u poticanju ostalih biolokih funkcija. Ovo zaostajanje u vremenu ne pomae nam u
analizi. Uinak jednog postupka ne povlai za sobom nuno i drugi; oni mogu biti u
suprotnim odnosima i dovePROROANSTVO MAYA
Dodatak 3

. progesteron
? FSH
? estrogen
IH
(i)
(ii)
(iii)
(iv)
(v)
i\
v. ^
28-dnevni sunev ciklus
FSH
estrogen
LH

sti do obuzdavanja. Daljnji poticaji mogu biti rezultatom dva prethodna poticaja koji nemaju
nuno prepoznatljive karakteristike. Moe doi do odlaganja, ne samo vremenskog ve i u
periodinosti. Mnogo detaljnija analiza dogaanja prikazana je u slici A26.
Stvaranje FSH moe se urotiti protiv ciklusa zraenja Sunca:
SCA + FSH
Slika A27.
FSH raste i pada s ciklusom Sunca
Na slici A27, val b) prikazuje kako moemo jasno vidjeti povezanost tijekom prva dva
kvadranta Sunevog ciklusa u sluaju kada je Sunev ciklus polegnut pod 40 u odnosu na
stvaranje FSH. ini se da je stvaranje FSH potaknuto aktivnou Sunevog ciklusa, ali mu
treba otprilike dva dana da uistinu zapone. Jednom kada je stvaranje FSH zapoelo, ono prati
Sunev ciklus do kraja drugog kvadranta prije nego se iskljui i propadne.

(c)
(vi)
14
21
28
Dan
Slika A26.
Analiza hormonalne aktivnosti prema funkciji
progesteron
Slika A28.
Stvaranje LH u usporedbi s ciklusom Sunevog zraenja
PROROANSTVO MAYA
Na slici A28. FSH i Sunevo zraenje iz kvadranata 1 i 2 postaju dodaci izmeu toaka A' i
B\ U toki A' Sunevo zraenje poinje se smanjivati, kao i FSH prema osi y. Uslijed
smanjivanja FSH i Sunevog zraenja smanjuje se i LH od B do A, izmeu toaka A' i B'. U
toki B' i FSH i Sunevo zraenje poveavaju se prema osi y. To dovodi do poveanja LH. LH
raste brzo u toki C i dolazi do vrhunca 14-og dana; iskljuuje se i propada na kraju kvadranta
2.
(d)
LH

Dodatak 3

U meuvremenu progesteron, koji je bio sputan porastom estrogena prvog dana, sada se
moe poveavati, potaknut vrhuncem Sunevog zraenja i u nedostaku estrogena kroz
djelovanje LH 14. dana. Progesteron raste sa Sunevom aktivnou, dosee vrhunac zajedno s
vrhuncem Sunevog zraenja ije opadanje prati prije nego padne na nulu.
Javlja se vrlo sloeno meudjelovanje koje prevodi aktivnost Sunevog ciklusa u
hormonalnu aktivnost. Ovi hormoni odreuju razine plodnosti. Bilo kakav poremeaj u
Sunevom zraenju na slian nain ometa plodnost.
Jedna oigledna primjedba ovom mehanizmu je pitanje: zato sve ene ne menstruiraju u
isto vrijeme kao odgovor na zajedniki poticaj zraenja Sunca. Odgovor naravno glasi: sve
ene nisu zaete u isto vrijeme. Bioritam i sat plodnosti zapoinje trenutkom zaea. ene
zaete u isto vrijeme mogu oekivati da e i menstruirati u isto vrijeme, ovisno o
modificirajuim faktorima okoline.
Suneva radijacija I
Slika A29. Stvaranje estrogena u usporedbi s ciklusom Sunevog zraenja
Iako Sunevo zraenje potie eksponencijalni rast estrogena na poetku ciklusa, masivni
puls LH obustavlja proizvodnju estrogena za vrijeme njegova trajanja i stvaranje estrogena se
obnavlja tek postepeno nakon obuzdavanja.

--'SZ ^.*'Suneva radijacija

LH
(e)
progesteron
Slika A30.
Stvaranje progesterona u usporedbi s ciklusom Sunevog zraenja

Nabijene estice Sunevog vjetra ulaze u Van Allenove pojase, spirala od sjevernog do j polja
Ona pretpostavlja da je ljudski organizam bio-reguliran magnetskim modulacijama koje
induciraju Suneve estice nakon zaea.
Promjene u melatoninu djeluju na bioritam. Promjene u estrogenu i progesteronu djeluju
na plodnost.
Zemljino magnetsko polje varira na nivou Zemlje
Modina nadbubrena lijezda
Solarno-hormonska, teorija
Sunev vjetar
Ovaj proces konverz.ije od. magnetskog prema
kemijskom naziva se elektrokemijska transdukclja
Modana polutka
Corpus callosum
Talamus

Hipotalamus
( Astrogenetika , 1988.)
Pinealna lijezda (epiflza) pretvara magnetska polja u bioritmiki hormon melatonin. Hipofiza
i hipotalam sudjeluju na stvaranje i otputanje hormona plodnosti, estrogena i progesterona.
Ovaj proces konverzije od magnetskog prema kemijskom naziva se elektrokemijska
transdukcija ( As tro gene tik a , 1968.).
?o
70
o
70
Oo

?CS N O
i ? c/J 3 sa ^" t~ SPO 3
O 3 c
i-ll
2-. S M
OO n
SU i
2 3 5. 2 ">
^ e--o S 3 3 n' *> a
?as , , ^ & OJ c/x 77
n 2.
i/i cn "rt
2 c H
< d'
. O
g
' OO rt"
-g 3'o ?
o r^
& ^
o 5"
N B"
i-t, ro
o N"
cn sa

N< rt

<-+, X!
2 |
cn 3
rt; C/J
< n>
d ^ (= o^ ^"d era
&3 * ^
OD
oo a
era < j.
3- :
oo o
c<
g- g 3 o- P, i13
era
o
1 i"
3 5
2
O
N. g
S-- O
o.
3
&
era o
&3
3 &
era ^ S. 3' 5 E- o
& geg ifa.
?rt
-03 ^v 'o oo o' 2. 2
sa' ,3 T3 Sa" g
g. a" g* g |Eg
?rt "
i- -?
*rf rt 1 o 3
3 f?
o
3 3 era
O O 3
^ ^ CD
? & &

 T3
f
I
f i
O O
< *'
ju CB OO 5=
g 5.
=i
3 3
!??!
3
a> 3
<H. o<
I_ O
oo?* s=: "-
o< r'
S
2- 3"
Sa O
; o
ja
C
o
g
5
^ 3 r?
III
sa V 1
PROROANSTVO MAYA
Dodatak 4

1620 1640 1660 1680 1700 1720 1740 1760 1780 1800 1820 1840 1860 1880 1900 1920
1940 1960
Babcock-Leightonov model

Prema ovom modelu osnovni mehanizam zasluan za aktivnosti Sunevih pjega je namatanje
Sunevog magnetskog polja uslijed diferencijalne rotacije Sunca.
Izgleda da su Suneve pjege podruja na povrini Sunca nastala ? buenjem magnetskim
petljama
Slika A31.
God.
Broj God.
Broj God.
Broj God.
Broj
Broj God.
1851
64.5
1877
12.3
1903
24.4
1929
65.0
1955
38.0
1852
54.2
1878
3.4
1904
42.0
1930
35.7
1956
141.7
1853
39.0
1879
6.0
1905
63.5
1931
21.2
1957
190.2
1854
20.6

1880
32.3
1906
53.8
1932
11.1
1958
184.6
1855
6.7
1881
54.3
1907
62.0
1933
5.6
1959
159.0
1856
4.3
1882
59.7
1908
48.5
1934
8.7
1960
112.3
1857
22.8
1883
63.7
1909
43.9
1935
36.0
1961
53.9
1858
54.8
1884
63.5
1910
18.6

1936
79.7
1962
37.5
1859
93.8
1885
52.2
1911
5.7
1937
114.4
1963
27.9
1860
95.7
1886
25.4
1912
3.6
1938
109.6
1964
10.2
1861
77.2
1887
13.1
1913
1.4
1939
88.8
1965
15.1
1862
59.1
1888
6.8
1914
9.6
1940
67.8
1966
47.0

1863
44.0
1889
6.3
1915
47.4
1941
47.5
1967
93.8
1864
47.0
1890
7.1
1916
57.1
1942
30.6
1968
105.9
1865
30.5
1891
35.6
1917
103.9
1943
16.3
1969
105.5
1866
16.3
1892
73.0
1918
80.6
1944
9.6
1970
104.5
1867
7.3
1893
84.9

1919
63.6
1945
33.1
1971
66.6
1868
37.3
1894
78.0
1920
37; 6
1946
92.5
1972
68.9
1869
73.9
1895
64.0
1921
26.1
1947
151.5
1973
38.0
1870
139.1
1896
41.8
1922
14.2
1948
136.2
1974
34.5
1871
111.12
1897
26.2
1923
5.8
1949
134.7

1975
15.5
1872
101.7
1898
26.7
1924
16.7
1950
83.9
1976
12.6
1873
66.3
1899
12.1
1925
44.3
1951
69.4
1977
27.5
1874
44.7
1900
9.5
1926
63.9
1952
31.5
1978
92.5
1875
17.1
1901
2.7
1927
69.0
1953
13.9
1979
155.4
1876
11.3

1902
5.0
1928
77.8
1954
4.4
1980
154.6
Slika A32.
Zurich: godinji prosjeci dnevnog relativnog broja Sunevih pjega

t
200 160 120 U 80 40 0
Slika A33.
Broj i geografske irine Sunevih pjega mijenjale su se tijekom osam potpunih
ciklusa izmeul874. i 1976. godine.
Broj izbrojenih pjega na povrini Sunca mijenja se po godinama, ali je meu podacima lako
uoiti ciklus Sunevih pjega. Vrhunac ciklusa javlja se otprilike svakih 11,1 godina. Najdulji
razmak izmeu dva vrhunca iznosio je 17,1 godinu (1788.-1805.), dok je najkrai iznosio 7,3
godine (1829.-1837.). U razdoblju od 1645. do 1715. godine nije bilo zabiljeenih Sunevih
pjega (tzv. Maunderov minimum)
esto kaemo da pitanje "zato postoji angularna razlika izmeu magnetskog polja Sunca i
Zemlje" ne moemo postaviti, jer ne moemo izraunati magnetska polja razliitih rotacija u
odnosu na poloaj ZemIje.
No, postoji metoda za izraunavanje, koju sam nazvao rotaciona diferencijacija. Izgleda
ovako:
P (polarno magnetsko polje) rotira jednom u svakih 37 dana; E (ekvatorijalno magnetsko
polje) rotira jednom u 26 dana. Nakon 87,454545 dana dolazi trenutak kada se E "omota" ili
dostigne P.
Nalazimo se stoga u poziciji da ispitamo polje Sunca u odnosu na Zemlju, pod uvjetom da
vrimo mjerenja samo svakih 87,4545 dana. Na taj nain usporeujemo samo dvije
promjenjive veliine u bilo kojem trenutku; kombinirani poloaj P i E u usporedbi s
poloajem W.
Sada moemo unijeti slijedee brojeve u kompjutorski program: 37 (P), 26 (E) i 365,25 (W) i
zatraiti izraunavanje njihovih poloaja svakih 87,4545 dana. Kada smo nacrtali grafikon P i
E u intervalima od po 87,4545 dana i grafikon W u istom intervalu, moemo oduzeti rezultate
jednog grafikona od drugog i tako dobiti razliku izmeu magnetskog polja Sunca i Zemlje. To
izgleda ovako:

PROROANSTVO MAYA
P = poloaj pola E = poloaj ekvatora W = poloaj Zemlje

350
i
{
U ? 1

300
- h
jt
l\ nM iii
1

Stupnjevi
II 11 // 1 ZV I I
i /1\ JI II /11\ i 1/1/11
1
100
Ani Ml

11/

50
o
W Pos'n
:.,,)1f.
If U

jf

b 18 20 22 24 26 2B 30
50 52 54 56

32

34

36 38 40 42

2022 24 262830 32 34363640424446485052

t=87,4545 dana
Slika A34.
Prv//z sedam mikrociklusa u ciklusu od 187godina

400
I
1

54

56

44

46 4

Dodatak 4
400 350
W1 P=
E
1
\k.i .
il
300

250
200
i Mirni \k\Mi \n IH/nf lIlffiM
150
MH wM\li F IH 1 ViluMI A r IM
100
^ VW f w / if ^" nol Wf yf H W rt
50
11
?
?
Ilulf
li
LJIlLlIil
III
HV

lll

"
III

lili
IILfll

111

0
i li .1 4 5 * 7 8 U) U H
Ml 211 22 2
* & IH SI 12 JJ 36 .TH " "
" ' " " "*? "
41) 42 44 46 4 Stl 52 54 56 M W hl M t* W Al /z
24 > 2 30 32 34 > 3 4(1 42
t=87,4545 dana
1=87,4545 dana
t=87,4545 dana
Slika A35.
Jedan potpuni ciklus od 187 godina (97 mikrociklusa)
PROROANSTVO MAYA
Dodatak 4

U576 57580 582 5 S86 588 5

I5

Lrl

300 250 200 150 100 50

'216 218 220 222 224 226 228 230 232 234 236 23 240 242 244 2*6 241 25(1 252 254 25*
2SH 2M> 2h2 2M 2Wi 2r* 27U 272 274 27* 27 2m) 212 2H4 2fe 2
55

t=87,4545 dana
t=87,4545 dana

'288 MU 292 2 2% 29 300 302 304 306 30 310 312 314 316 318 32 322 324 326 32
330 332 134 336 338 340 342 >M 3* 34 350 352 3M 3V. 35 300
o.
'360 3S2 364 366 368 370 372 374 376 37 380 3H2 384 386 3118 3"W 392 394 3* 39
X) 402 404 406 40 4111 412 414 416 418 420 422 424 426 428 430 432
464 46* 4NJ 47U 472 474 476 47A 480 482 4M 4W> 4W 490 492 4<M 4% 4<W 5-U 9)2
504
t=87,4545dana
I
I
t=87,4545dana

g.
t=87,4545 dana

506 508 510 512 514 516 518 520 522 524 526 528 530 532 534 536 538 540 542 544 S46
548 550 552 554 556 55 56(1 562 564 566 56 570 572 574
t=87,4545 dana

Slika A35. Nastavak

Slika A35.
Nastavak
t=87,4545 dana
PROROANSTVO MAYA
Analizirajui krivulje koje pokazuju rezultate moemo uoiti da se javlja 97 razliitih
ciklusa kroz 781 vremensko razdoblje (bit); 781 vremenski bit iznosi 781 x 87,4545 = 68302
dana (187 godina). Ili jedan ciklus Sunevih pjega. Krivulje nakon 781. bita jednostavno se
ponavljaju u obliku s poetka ciklusa od 187 godina.
Ve smo zamijetili iz empirijskih promatranja da prosjeni ciklus Sunevih pjega iznosi
otprilike 11,1 godina. est mikrociklusa, svaki u trajanju od osam bita iznosi 11,49299 godina
(48 x 87,454545 = 11,4929 godina). Ako uzmemo da 6 mikrociklusa najvie odgovara
prosjeku, moemo postaviti hipotezu da 6 mikrociklusa iznosi jedan "osnovni" ciklus
(prosjeno 11,1 godina) Sunevih pjega.
Ako usporedimo ove osnovne cikluse od 11,4929 godina s ciklusima Sunevih pjega od
187 godina dobijemo ovakav rezultat (mikrociklusi su polarizirani kako bi se prilagodili
hipotetikom osnovnom ciklusu):
Zamiljeni osnovni ciklus
Broj ciklusa
300 250 200 150 100 50
od 6 mikrociklusa = 11,4929 godina
I 3
2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34 36 38 40 42 44 46 48 50 52 54 56 58 60
62 64 66 68 70 72.
Sst=87,4545 dana/ \
\ / ^
1. vrhunac \ / 2. vrhunac \
Dodatak 4
Slika A37. Bitovi pomaka
Ovi bitovi pomaka, koji se javljaju pet puta u 187 godina, djeluju tako da skreu ili pomiu
sve slijedee mikrocikluse unaprijed u cijelom ciklusu. To ukazuje da istinski ciklus traje tek
768 bitova, ali je pomaknut za jo pet tijekom 187-godinjeg intervala do ukupnog zbroja od
773 bita.
Poloaji bitova pomaka odgovaraju sjecitu Sunevog neutralnog pokrova (Poglavlje 3)

Neutralni pokrov se pomie za 8 bitova (jedan mikrociklus) svakih 187 godina. Bitovi
pomaka stoga se premjetaju du mikrociklusa. Jednom bitu pomaka potrebno je 97 x 187
godina = 18,139 godina, da bi se pomaknuo kroz 97 mikrociklusa.

Dani
1366040
1297738
1297738
1366040
1297738
Godine
3.740
3.553
3.553
3.740
3.553

Slika A36.
Ciklus od jednog do drugog vrhunca stoga odgovara trajanju od 48 bita, odnosno 48 x
87,454545 dana = 11,492999 godina. Ovo je zamiljeno, idealno osnovno razdoblje Sunevog
ciklusa.
Paljiva promatranja 97 mikrociklusa pokazuju da od tog broja njih 92 uistinu traju po 8
mikrociklusa, dok mikrociklusi oznaeni brojevima 10, 30, 49, 68, i 88 traju po 9 bita (vidi,
slika a34). Ovi mikrociklusi sadre dodatni "bit pomaka". Du ciklusa Sunevih pjega u
trajanju od 187 godina moemo oznaiti poloaje bitova pomaka:
Potrebno je 19 razdoblja od po 187 godina da bi se bit A pomaknuo do bita E Potrebno je 20
razdoblja od po 187 godina da bi se bit E pomaknuo do bita D Potrebno je 19 razdoblja od po
187 godina da bi se bit D pomaknuo do bita C Potrebno je 19 razdoblja od po 187 godina da
bi se bit C pomaknuo do bita B Potrebno je 20 razdoblja od po 187 godina da bi se bit B
pomaknuo do bita A
Ukupno
97 mikrociklusa
Slika A38.
U to vrijeme smjer magnetskog polja, oitan s neutralno nagnutog vala, pomie se sa svog
poetnog smjera kako je prikazano.
PROROANSTVO MAYA
Dodatak 4

Slika A39.
Neutralni pokrov pokazuje smjer polja
Na slici A39. prikazanje smjer polja neutralnog pokrova na neutralnom polju. Ispod toga se
nalaze strelice koje pokazuju smjer polja kako bi ih usporedili s poetnim smjerom. Tako
moemo usporediti pomino neutralno polje s njegovim originalnim smjerom.
Upravo smo pokazali kako je potrebno 20 bitova pomaka kako bi bit E kolidirao s bitom D.
U razdoblju od 1.366.040 dana (3740 godina) neuj^alni pokrov potpuno mijenja smjer
kretanja svog polja u usporedbi sa svojim poetnim poloajem. Ovo je ilustrirano
usporeivanjem krivulja u dva razliita vremena i promatranjem pomaka u orijentaciji strelica
u zamrznutom polju.

Ciklus Sunevih pjega kojeg promatramo, imat e stoga svoje uspone i padove na vrhu
krivulje neutralnog pokrova i moemo ga promatrati ovako:
200 160
1700 1720 1740 1760 1780 1800 1820 1840 1860 1880 1900 1920 1940 1960
120 80
40
7
Slika A41.
Idealni neutralni pokrov za vrijeme 187-godinjeg ciklusa
Prije nego nastavimo, trebamo shvatiti na koji nain Sunevo polje mijenja smjer kretanja
(ili preciznije, kako se pomie od sjeveroistoka na jugoistok)
Nakon 1.366.040 dana, bit pomaka A mie se na nov poloaj gdje je nekada bio bit pomaka
B. Znai li to, da se u pono 1.366.040-tog dana polje okree ili "prevrne"? Odgovor glasi: ne.
Originalni poloaj mikrociklusa koji sadri bit pomaka A.
Originalni poloaj
mikrociklusa koji sadri bit
pomaka B

NE
SE
NE
SE

NE

Neutralni pokrov pomie se u odnosu na osnovni ciklus svakih 187 godina. Bitovi pomaka
tako se pomiu du niza od 97 mikrociklusa. Kako bitovi pomaka kolidiraju, Sunev neutralni
pokrov uinkovito mijenja smjer u usporedbi s poetnim smjerom polja (prikazan strelicama)
Slika A40.
To znai da sjecita neutralnog pokrova mijenjaju smjer kretanja (pomak smjera) pet puta
za vrijeme svakog velikog ciklusa u trajanju od 18139 godina. Magnetsko polje Sunca pomie
se nakon 3740 godina, nakon 3553 godine, pa opet nakon 3553 godine, zatim nakon 3740
godina i konano, peti puta nakon 3553 godine za vrijeme velikog ciklusa.
/Ilr
Slika A42.
Svaka podjela predstavlja jedan mikrociklus
PROROANSTVO MAYA
Mikrociklus koji sadri bit pomaka A i mikrociklus koji sadri bit pomaka B pomaknu se za
jedan mikrociklus svakih 187 godina (68302 dana). Od trenutka kada mikrociklus koji sadri
bit pomaka A "dotakne" mikrociklus koji sadri bit pomaka B polja se poinju ispreplitati.
Mikrociklus koji sadri bit pomaka A, ispreplie se s prethodnim poloajem mikrociklusa koji
je sadravao bit pomaka B.
DODATAK 5: PROPAST MAYA
/n/L
Slika A43.
Potrebno je 187 godina, od prvog dodira ova dva mikrociklusa, da se potpuno preklope
jedan s drugim. Nakon tog trenutka, potrebno je daljnjih 187 godina da se meusobno
potpuno oiste. Tranzicijsko vrijeme preokretanja stoga treba iznositi 2 x 187 godina = 374
godine. Bilo koje mijenjanje smjera polja stoga dolazi do najnie razine, nakon 187 godina od
poetka inverzije polja.

Omjer promjene polja

Maksimum
Slika A44.

Magnetsko polje Sunca i magnetska polja Sunevih pjega promijenili su smjer kretanja
otprilike u vrijeme nestanka Maya. Sloeni magnetski poremeaj doveo je do neplodnosti i
genetike mutacije na Zemlji, a njegovo djelovanje bilo je najozbiljnije u ekvatorijalnim
podrujima. Aktivnost Sunevih pjega uzrokovala je mini ledeno doba, u kojem je redukcija
vode, nastala uslijed isparavanja oceana, vodila izravno u pojavu sua u domovini Maya
(Poglavlje 9). To je bio osnovni uzrok propasti Maya.
Djelovanje mini ledenog doba na Maye
Brooks navodi propast Maya, kao primjer koji dokazuje promjene irih razmjera u opoj
vlanosti klime u tropskim geografskim irinama, izmeu 600. i 1100. godine. ("Klima,
prolost, sadanjost, budunost", H. H. Lamb). Doista, tijekom sedamdesetih je ustanovljeno
daje podruje izmeu 10. i 20. stupnja sjeverne geografske irine posebno osjetljivo na otra
kolebanja u vlanosti klime.
I drugi su autori pretpostavljali daje civilizacija Maya bila izloena sui izmeu 790. i 810.
godine, osobito dr. Sherret S. Chase iz Botanikog Muzeja, Sveuilite Harvard. On je uoio
zaokupljenost Maya kiom (kroz oboavanje kinog boga Chaaca). Pretpostavlja se da
nedostatak kie na tom podruju, u posebno suhim razdobljima, proizilazi ili iz neuspjeha
ekvatorijalnog kinog sustava (meutropska zona konvergencije) da stigne u to podruje u
vrijeme svoje normalne sezonske migracije na sjever i jug (nedostatak monsuna), ili zbog
injenice da kini sustav boravi vrlo kratko na podruju toliko sjeverno od ekvatora.
PROROANSTVO MAYA
Djelovanje poveanog bombardiranja kozmikim zrakama
Iz statistika prikazanih u Dodatku 4 proizilazi zakljuak da je Sunevo magnetsko polje
preokrenulo smjer kretanja (u odnosu na njegov pravac u prethodnih 3740 godina) izmeu
440. i 814. godine. U tom razdoblju promjene, znatno se povealo bombardiranje kozmikim
zrakama Zemljine magneto-sfere, za razliku od ranijih i kasnijih aktivnosti. Kozmike zrake
su openito tetne za ivot na Zemlji; poveanje zraenja odgovara poveanju nedaa koje
uzrokuje u organizmima.
Ionizirana zraenja imaju sposobnost izbacivanja elektrona iz atoma u materiji kroz koju
prolaze, ostavljajui na tom mjestu pozitivno ili negativno nabijene atome. Ova zraenja tijelo
moe apsorbirati kroz plua (zrak koji udiemo), kroz kosti, kroz izotropski element stroncij
kojeg apsorbiramo kroz hranu ili izravno preko gama zraka ili x-zraka. Kada ova zraenja
prou kroz materiju, atomi na njihovom putu zatitraju u skladu s frekvencijom zraenja.
Elektroni mogu biti toliko uznemireni da iskoe iz uobiajeno stabilne orbite dalje od jezgre
ili, u krajnosti, da iskoe iz atoma ostavljajui tako ioniziran atom. Znamo da su ionizirani
atomi izuzetno kemijski reaktivni.
Molekule unutar ive stanice izloene ioniziranom zraenju tako poTtaju predmetom
kemijske promjene. Takve promjene se javljaju vrlo brzo nakon apsorpcije energije u
genetikom materijalu DNA i vode do genetike mutacije i mogueg fizikog deformiteta.
Poveano bombardiranje kozmikim zrakama bilo koje vrste, javlja se s odreenim
djelovanjem u ekvatorijalnim podrujima izmeu 10. i 20. stupnja sjeverno i juno, zbog
okomitog kuta upadanja zraka i povrine Zemlje. U isto vrijeme, Sunevo magnetsko polje
promijenilo je smjer kretanja po prvi puta u 3740 godina, to je vjerojatno djelovalo na
magnetosferu Zemlje proputanjem daljnjeg prodiranja kozmikih zraka (Kraljevski

Astronomski Atlas:.. "Kada Zemljino magnetsko polje promijeni smjer kretanja, nepostojanje
magnetosfere moe propustiti neprovjeren ulazak kozmikih zraka u atmosferu...").
Slika A45.
Bombardiranje kozmikim zrakama djeluje na ekvatorijalna podruja vie nego na polarna
podruja.
Dodatak 5
Plesai
U Monte Albanu, blizu Oaxacae (otprilike 200 milja od Palenque), nalazi se niz gravura
nazvanih "Plesai". Ovakvo ime su dobile jer arheolozi smatraju da neobini prikazi
"deformiranih" ljudskih poloaja predstavljaju pokrete tijela u plesu. Ako pogledamo izbliza,
moemo vidjeti da gravure prikazuju razliite fizike deformacije kod ljudi, mnoge nastale jo
kod roenja (slika A46).
Moderni maksimum Minimum Sporer
Sumeranski Maksimum piramida
maskimum ., ,
Suneva aktivnost (broj Sunevih pjega)
1500
1000
500 B.C. 1 A.D. 500
3113
Slika A46.
Maksimum
PROROANSTVO MAYA
Predvianja Maya
Ono to pobuuje radoznalost kod pitanja propasti Maya, u usporedbi s ostalim narodima,
je injenica da su Maye oekivali promjenu Sunevog magnetskog smjera u razdoblju
propasti. Izgleda da su predvidjeli uinke promjene smjera: poveano bombardiranje
Sunevih zraka i kobnu posljedicu - poveanu smrtnost djece i konano istrebljenje.
Ernst Forstemann, knjiniar u knjinici u Dresdenu, objavio je 1880. godine rezultate
dugogodinjeg istraivanja o znaenju jedne od najstarijih sauvanih knjiga Maya napisanoj
na kori drveta, Dresdenskom Kodeksu (ime je dobila po knjinici u kojoj se uvala). U sri
astronomskih tekstova, kae Forstemann, nalazi se zaokupljenost Maya ciklusom od 260
dana. Neki su komentirali da "ovo beskrajno ponavljanje lanaca dana ne podsjea ni na koji
nebeski ritam". Meutim, primijetili smo da je ovaj ciklus povezan s polarnim i
ekvatorijalnim magnetskim poljima Sunca koji se preklapaju, kako smo objasnili u Dodatku
4. No, razumijevanje ovog ciklusa je omogueno tek uporabom najmodernijih astronomskih
instrumenata, svemirskih putovanja i tehnolokog razvoja tijekom proteklih nekoliko godina.
Kako su onda,Maye mogli razumjeti znaaj i postojanje ovog ciklusa, pomou kojeg moemo
izraunati vrijeme (za Maye) slijedee magnetske promjene smjera kretanja magnetskog polja
Sunca?
Forstemann je primijetio da se barem "pet" punih strana u Dresdenskom Kodeksu bavi
poloajem planeta Venera. Ostali komentatori istiu neobinu znaajku tablica, Venerin broj
od 1.366.560 dana, kojeg se naziva "roenjem Venere", a poinje 10. kolovoza 3113. godine

prije Krista. Primjeujemo da se razdoblje od 1.366.560 dana moe lako izraunati uporabom
ciklusa od 260 dana. No, to je jo udnije i znaajnije, brojanjem 1.366.560 dana od poetka
kalendara Maya dobit emo 627. godinu, to je tono sredite Sunevog magnetskog pomaka
koji je uzrokovao propast Maya.
Deifriranje brojeva Maya (Poglavlje 2) pokazalo je da su Maye promatrali planet Veneru
kako bi pratili cikluse Sunevih pjega. Oekivali su da nakon 20 takvih ciklusa doe do
promjene smjera, to se i dogodilo.
Mnogi su uenjaci prouavali sustav brojeva Maya i svi su redom ostali zbunjeni. Kao to
smo pokazali, sustav brojeva moemo razbiti umetanjem ciklusa od 260 dana, koji nije
uraunat. Ukoliko usmjerimo pozornost na iznimku moi emo prepoznati pravilo. Ako tako
uinimo, primijetit emo da 9 majanskih ciklusa daje Venerin broj, ili broj magnetske
promjene, 1.366.560 dana. Slino tome, na Hramu Natpisa u Palenquei (mjesto gdje je
pokopan kralj Pacal) nalazi se ugravirano 620 natpisa. Kako to protumaiti? Ipak je
Dodatak 5
najznaajniji broj 260. Deifriranje brojanog sustava Maya otkriva da se on, poput
babilonskog, zasniva na broju 360 (ovdje moemo vidjeti da se Maye nisu sluili samo
sustavom s decimalnom osnovom 10, ve da je mjera za kutno mjerenje bila ona kojom se i
mi danas sluimo: 360). to dobijemo ako od 620 oduzmemo 260? 620-260=360: osnova
brojanog sustava Maya. I opet, ako "ispravimo" greku (svjesno postavljen anagram) koja
pokazuje 620 (umjesto 260) zakljuujemo da su Maye htjeli pokazati kako samo osoba koja
razumije znaaj broja 260, a ujedno poznaje potrebne znanosti astronomije, astrologije,
biologije i genetikog ininjeringa, moe dekodirati poruku Maya ugraenu u arhitekturi,
brojanom sustavu i umjetnosti.
Jo je tajnovitiji podatak da su sve informacije koje nalazimo u ovoj knjizi uklopili u jednu
jedinu sliku: udesni poklopac iz Palenque.
PROROANSTVO MAYA
DODATAK 6: KATASTROFA I UNITENJE
Kada Sunevo magnetsko polje promjeni smjer, ono moe pomaknuti Zemlju s njene osi.
Nagnuta Zemlja izloena je potresima, poplavama, velikim poarima i vulkanskim
erupcijama.
Sunevo magnetsko polje mijenja se pet puta tijekom svakog od dugih kozmikih ciklusa.
Izgleda daje to razlog zato su Maye i ostali narodi vjerovali da je Zemlja u prolosti
preivjela etiri unitenja i da e unitenje poetkom 21. stoljea, peto doba Sunca, uslijediti
na isti nain.
Prije nekih 200 milijuna godina, svi danas poznati kontinenti bili su dio jedinstvene,
divovske kontinentalne mase koju zovemo Pangea. Ovo je osnovni koncept dananje teorije o
pomicanju kontinenata, koju je prvi postavio Antonio Snider, 1858. godine. Njen najznaajniji
zagovornik, Alfred Wege-ner, objavio je 1915. godine dokaze iz geologije, klimatologije i
biologije. Njegovi su zakljuci bili slini zakljucima modernih istraivanja, iako je pogrijeio
u procjeni brzine dogaanja.

Nakon 20 milijuna godina, jedinstvena kontinentalna masa poela se razdvajati na dva

divovska superkontinenta, Laurazija (veina dananje Sjeverne Amerike, Europe i Azije bez
Indijskog potkontinenta) i Gondvana (podruje June Amerike, Afrike, Antarktika,
Australoazije i Indijskog potkontinenta).
Osim ovih fizikih promjena, ustanovljeno je da je Zemljino magnetsko polje mijenjalo
smjer u vie navrata. Teorijski model pretpostavlja daje spoj faktora (koji predstavlja "najloiji
mogui scenarij") zasluan za takve magnetske inverzije.
PROROANSTVO MAYA
Dodatak 6

Normalno razdoblje Brunches

Preokrenuto razdoblje Matuvama
Preokrenuto
razdoblje
Gilbert
0.06
0.05
0.01 0.02 0.03 0.04
Vrijeme (milijun godina)
Model inverzije koriten za dobivanje funkcije podjele za inverzije, Tje razdoblje dipolnog
polja, a tje duljina polaritetnog intervala. Do inverzije dolazi kada koliina M, mjere za nedipolno polje, postane dovoljno velika u odnosu na dipolno kretanje M (vidi, Olsson, 1970.)
Slika A47.
Vremenska skala geomagnetskih inverzija. Svaka kratka vodoravna crta prikazuje doba
odreeno kalij-argonovim datiranjem. Normalni intervali polariteta su predstavljeni
dijelovima stupca "normalno polje ", a intervali preokrenutog polariteta dijelovima stupca
"preokrenuto polje "
Slika A48.
PROROANSTVO MAYA
DODATAK 7: MAJANSKI BROJEVI I SUSTAV RAUNANJA
Pretpostavlja se da su Maye koristili vigesimalni (osnova 20) sustav raunanja u kojem se
svaka operativna razina prebacivala na slijedeu razinu za faktor 20.
Baktun
Katun
lim
Uinal

Kin
144.000
7.200
360
20
1
dana
dana
dana
dana
dan
Slika A49.

Ali, ciklusi raunanja razdoblja kod Maya, kako pokazuje gornji primjer, nisu bili povezani
vigesimalno, jer 360 nije 20 puta broj Uinala (20), to bi iznosilo 400. Slino tome, majanski
Kalendarski krug od 52 godine, naoko usklauje kalendar Maya od 260 dana sa Sunevom
godinom od 365 dana. To bi odgovaralo da suneva godina traje 365 dana, ali nije tako. Ona
traje 365,25 dana. Stoga se Kalendarski krug ne zaplie svake 52 godine, ve svake 52 godine
umanjene za razdoblje od 52x0,25 dana i iznosi 18.980 dana, a ne 18.993 dana u 52 solarne
godine.
Ipak, hijeroglifi Maya mogu se precizno prevesti sluei se upravo Bak-tunima, Katunima,
Tunima, Uinalima i Kinima. No, takvi se prijevodi kose s logikom argumentacijom.
Smatralo se da su Maye bili niskog stupnja inteligencije, nenadareni za matematiku i
numerologiju. No, je li uistinu bilo tako? Je li pristup Maya brojevima ustvari bio
jednostavniji nain od dananjeg decimalnog sustava s osnovom 10?
Ispitajmo tu mogunost:

PROROANSTVO MAYA
1. Vremenska razdoblja Maya
i) Sustav Maya zagovarao je mjesec od 20 dana, u kojem je svaki dan imao svoje ime, npr.
"Imix".
ii) Svaki je dan takoer imao i broj od 1 dol3, koji je stajao kao prefiks ispred imena, na
primjer 6 Imix
iii) Izbor ova dva niza znaio je da se niti jedna kombinacija imena i broja dana nije mogla
ponoviti, dok ne proe svih 260 kombinacija dana.

Maye su ovo razdoblje od 260 dana nazivali Tzolkin, a Azteki Tonalam-atl; "Sveta godina".
Iako je razdoblje od 260 dana bilo od velikog znaaja za Maye, glede predvianja dogaaja
i znamenja, (posebno u Kodeksu), primijeeno je da se rijetko koristi na natpisima kod
biljeenja duljih vremenskih razdoblja; umjesto toga koriste se nazivi Baktun, Katun, Tun,
Uinal i Kin. Znanstvenu vajjpst ovog podatka objasnit emo neto kasnije i vidjeti da je
razdoblje od 260 dana najznaajnije Sunevo razdoblje, nastalo iz varijabli Sunevih rotacija
od 37 i 26 dana.
14 15
16 17 18 19 20
8
9
10
11
12
13
1
2
3
4
5
Slika A50.
Brojevi Maya: toka predstavljala 1, a linija 5
Slika A51.
Imena dana i simboli. Znakovi za dane na natpisima
Imena dana
Mayanski
naziv: prijevod:
Imix morski zmaj/voda/vino
Ik zrak/ivot
Akbal no
Kan kukuruz
Chicchan zmija
Cimi smrt
Manik jelen/mo a
Lamat zec IMIX
Muluc kia
Oc pas
Chuen majmun
Eb metla
Ben trska
Ix jaguar CHICCHAN
Men ptica/orao/mudrac

Cib sova/leinar
Caban snaga/zemlja
Eznab kremen/no
Cauac oluja/bava m n
CIB
Ahau vladar MULUC

c IK
CABAN
h' AHAU

f
KAN
Dodatak 7
d e
AKBAL
c' d'
EZNAB CAUAC

PROROANSTVO MAYA
Dodatak 7

Slika A52.
2 MANIK, 67. dan ciklusa od 260 dana koji zapoinje sa 1-IMIX
Slika A53.
Kota Tonalamatl, prikazuje niz od 260 dana razliitih naziva
Nazivi mjeseci uvijek su imali vlastiti koeficijentni broj, kao to je 4 Muan, 9 Pop, itd.
Brojevi kreu od nule ili "Sjedita" mjeseca, do 19.
Brojevi mjeseci
8...9...10...11...12...13...14...15...16...17...18...19...
0...1...2...3...4...5...6...7...8...
1C7
A

CUMHU
PROROANSTVO MAYA
Slika A54.
Haab ili ciklus od 365 dana
HAAB: godina od 365 dana ili haab imala je 18 mjeseci (uinali) sapo 20 dana svaki, koji u
zbroju daju 360 dana (18x20=360). Pet "nesretnih "dana, nazvanih Uayeb, dodani su godini
do broja od 365 dana.
Nazivi mjeseci:
Svaki mjesec je imao 20 dana osim posljednjeg koji je imao samo 5.
l.Pop
2.Uo
3.Zip
4.2otz
5. Tzec
6.Xul
7. Yaxkin
8Mol
9.Chen
10.Yax
ll.Zac
12.Ceh
13Mac
U.Kankin
15.Muan
16.Pax
17.Kayab
18.Cumhu
UAYEB
19.Uayeb(5dana)
Dodatak 7
2. Haab
Haab je vremensko razdoblje Maya koje traje 365 dana i najblie je naoj modernoj Sunevoj
godini od 365,25 dana. Haab se sastoji od dva razliita razdoblja:
Tun = 360 dana
Xma kaba Kin = 5 dana (nesretni dani bez imena)
Haab = 365 dana Maya
Mi danas dodajemo jedan dan u veljai svake etiri godine, kako bi nae biljeenje vremena
odrali u skladu sa stvarnim Sunevim godinjim razdobljem. Prijestupne godine stoga
prilagodavaju 4x0,25 ili godinju razliku koja nastane izmeu prijestupnih prilagodavanja.

Nije nam poznato da su se Maye sluile nekim takvim prilagoavanjem (umetnuto

poravnavanje).
Tun u trajanju od 360 dana barem olakava podjelu na 18 mjeseci od po 20 dana. To je
znailo daje svaki 361. dan zapoinjao istim imenom. Dani koji su nosili nesretno ime u
razdoblju od 360 dana, nosili su isto ime i tijekom slijedeeg takvog razdoblja, odnosno neka
imena su uvijek bila sretna dok su druga uvijek bila nesretna. Za razliku od naeg modernog
kalendara, gdje naprimjer roendan jedne godine padne u utorak, prethodne je bio u
ponedjeljak, a slijedee e biti u srijedu, Maye je zanimala srea i nesrea.
3. Kalendarski krug: razdoblje od 18980 dana
Jasno je da se razdoblja Svete godine od 260 dana i Haab od 360 dana ponavljaju. Moemo
biti sigurni da e ponovno krenuti sa poetnih poloaja svakih 260 x 365 dana (vie od 95000
dana). No, oni e zapravo ponovno krenuti sa svojih poetnih poloaja ve i prije tog
vremena. Trenutak poduda-ranja moemo izraunati na slijedei nain:
Svako je razdoblje od 20 dana imalo ime, a 360 je djeljivo s 20. Stoga moemo sa
sigurnou rei daje svaki 361. dan nosio isto ime koje je nosio i u prethodnom razdoblju od
360 dana (kao to smo ranije spomenuli). Ali Haab je imao 365 dana. Stoga sa sigurnou
moemo izraunati da je 366. dan nosio ime koje se od prethodnog razdoblja razlikovalo za 5
mjesta. Broj 20 je takoer djeljiv s 5 (4 x 5 = 20). Stoga, bilo koje razdoblje od 365 dana
moe zapoeti samo s jednim od etiri dana, od njih dvadeset koji su imali ime.
Prisjetimo se daje 260 djeljivo s 5, ba kao i 365. Da bi pronali najkrae razdoblje
rotacionog preklapanja izmeu razdoblja od 260 i 365 dana, trebaOC;Q

..A

PROROANSTVO MAYA
mo pronai najnii zajedniki nazivnik:
^ x^ x | = 52 x 73x5 = 18.980 dana
\
Svakih 18.980 dana razdoblja od 260 i 365 dana poinju zajedno iz poetka. To nazivamo
Kalendarskim krugom.

B
Dodatak 7
Slika A56.
Na slici A57 prikazani su viekratnici razdoblja Kalendarskog kruga. Prvo razdoblje iznosi
18.980 dana. Naredni kalendarski krugovi nabrojeni su ispod prvoga. U susjednom stupcu
nalazi se isti datum kojeg moemo nai na gra-vurama i stelama Maya.
Na primjer, jedan kalendarski krug moemo ralaniti na:
Nula Baktuna
2 katuna

12 Tuna
13 Uinala
nula Kina
Tj.(0xl44000)
(2x7200)
(12x360)
(13x20)
(0x1)
Tj. 0
2
12
13
0

Dijagram pokazuje kota tonalamatl od 260 dana (A) i kota haab od 365poloaja (B);
njihova kombinacija daje Kalendarski krug, razdoblje od 52 godine.
Slika A55.
Kalendarski krug: razdoblje od 18980 dana
U kojem smjeru itamo glifove
Datumi Maya se obino itaju vodoravno i okomito, u stupcima po dva. Na slijedeoj slici
itamo Al, zatim BI pa idemo u slijedei red, A2, B2, itd.
Ovo zapisujemo kao 2.12.13.0. Zato bi jedna inteligentna civilizacija koristila ovako
nespretan i nelogian sustav biljeenja?
Moja izraunavanja pokazuju da trajanje ciklusa Sunevih pjega iznosi 68.302 dana, te da
se nakon 20 razdoblja (20 x 68.302 = 1.366.040 dana) magnetsko polje Sunevog neutralnog
pokrova naginje. Magnetsko polje Zemlje pokuava poravnati svoju magnetsku os s
magnetskom osi Sunca, pa se i Zemlja naginje na svojoj osi. U tom trenutku Zemljini
magnetski polovi pomiu svoje geostatike pozicije. Na Zemlji se dogaaju kataklizme i
unitenja u obliku estokih tektonskih aktivnosti, vulkanskih erupcija, poplava i uragana kao
to je jasno prikazano u priama s Poklopca iz Palenque. Stoga je Mavama bilo vano pratiti
kako napreduje razdoblje od 68.302 dana, jer e
PROROANSTVO MAYA
Ured amerike etnologije
80 Kalendarskih krugova izraenih arapskim oznaavanjem i oznaavanjem Maya
Kalendarski krug
Dani
Ciklusi
Kalendarski krug
Dani

Ciklusi
1
18,980
2.12.13.0
41
778,180
5.8.1.11.0
2
37,960
5.5.8. 0
42
797,160
5.10.14.6. 0
3
56,940
7.18. 3.0
43
816,140
5.13.7.1.0
4
75,920
10.10.16.0
44
835,120
5.15.19.14. 0
5
94,900
13.3.11.0
45
854,100
5.18.12.9.0
6
113,880
15.16.6.0
46
873,080
6.1.5.4.0
7
132,860
18.9.1.0
47
892,060
6.3.17.17.0
8

151,840
1.1.1.14.0
48
911,040
6.6.10.12.0
9
170,820
1.3.14.9.0
49
930,020
6.9.3. 7.0
10
189,800
1.6.7.4.0
50
949,000
6.11.16.2.0
11
208,780
1.8.19.17.0
51
967,980
6.14.8.15.0
12
227,760
1.11.12.12.0
52
986,960
6.17.1.10.0
13
246,740
1.14.5.7.0
53
1,005,940
6.19.14. 5. 0
14
265,720
1.16.18.2.0
54
1,024,920
7.2. 7.0.0
15
284,700
1.19.10.15.0

55
1,043,900
7.4.19.13.0
16
303,680
2.2.3.10.0
56
1,062,880
7.7.12. 8. 0
17
322,660
2.4.16.5.0
57
1,081,860
7.10.5?5.0
18
341,640
2.7.9.0.0
58
1,100,840
7.12.17.16.0
19
360,620
2.10.1.13.0
59
1,119,820
7.15.10.11.0
20
379,600
2.12.14.8.0
60
1,138,800
7.18.3.6.0
21
398,580
2.15.7.3.0
61
1,157,780
8.0.16.1.0
22
417,560
2.17.19.16.0
62
1,176,760

8.3.8.14.0
23
436,540
3.0.12.11.0
63
1,195,740
8.6.1.9.0
24
455,520
3.3.5.6.0
64
1,214,720
8.8.14.4.0
25
474,500
3.5.18.1.0
65
1,233,700
8.11.6.17.0
26
493,480
3.8.10.14.0
66
1,252,680
8.13.19.12.0
27
512,460
3.11.3.9.0
67
1,271,660
8.16.12.7.0
28
531,440
3.13.16.4.0
68
1,290,640
8.19.5.2.0
29
550,420
3.16.8.17.0
69
1,309,620
9.1.17.15.0
30

569,400
3.19.1.12.0
70
1,328,600
9.4.10.10.0
31
588,380
4.1.14.7.0
71
1,347,580
9. 7.3.5.0
32
607,360
4.4.7.2.0
72
1,366,560
9.9.16.0.0
33
626,340
4.6.19.15.0
73
1,385,540
9.12.8.13.0
34
645,320
4.9.12.10.0
74
1,404,520
9.15.1.8.0
35
664,300
4.12.5.5.0
75
1,423,500
9.17.14.3.0
36
683,280
4.14.18.0.0
76
1,442,480
10. 0. 6.16. 0
37
702,260
4.17.10.13.0

77
1,461,460
10.2.19.11.0
38
721,240
5.0.3.8.0
78
1,480,440
10.5.12.6.0
39
740,220
5.2.16.3.0
79
1,499,420
10.8.5.1.0
40
759,200
5.5.8.16.0
80
1,518,400
10. 10.17.14.0
Slika A57.
Kalendarski krugovi izraeni arapskim i oznaavanjem Maya
Dodatak 7
nakon 20 takvih razdoblja uslijediti unitenje. Ali izraunavanje toliko dugog vremenskog
razdoblja, bez otroumnog sustava raunanja, nema puno vjerojatnosti za uspjeh. tovie, oni
nisu imali primjetljivo astronomsko mjerno pomagalo kojim bi precizno mogli pratiti ova
razdoblja. Najblie astronomsko "pomagalo" bila je Venera iji siderealno rotaciono razdoblje
iznosi do 584 dana. 117 prelazaka Venere nebom (117 x 584) iznosi 68.328 dana, to je
prilino blizu, ali ne odgovara precizno duljini jednog Sunevog ciklusa od 68.302 dana.
(Naravno 26 dana koje bi dodali broju 68.302 trebalo bi promatrati, sauvati, anticipirati i
upotrijebiti pri korekciji itavog razdoblja kalkuliranja. Ukupno razdoblje bi se u tom sluaju
popelo na 1.366.560 dana, umjesto 1.366.040 dana.) Stoga je bilo bitno prouavati Veneru.
Znai, Mavama je ciklus Sunevih pjega iznosio 68.302 + "razlika" Venere (26) = 68.328 x
20 = 1.366.560 dana. Otkrio sam da se do razdoblja od 1.366.560 dana moe raunanjem doi
na nekoliko naina:
1. kompjutorski
2. uporabom razdoblja od 260 dana zajedno s Kalendarskim krugom 18.980
3. uporabom sustava ciklusa Maya, Katuna, Baktuna Uinala, Tuna i Tona
lamatla, te promatranjem intervala Venere.
Izraunavanje trajanja razdoblja kataklizme uporabom brojke od 260 dana i Kalendarskim
krugom (2. nain) - vidi sliku A58 Podruja polova Sunca rotiraju se svakih 37 dana.
Ekvatorijalno podruje Sunca rotira se svakih 26 dana.

Ovu pojavu poznajemo kao diferencijalnu rotaciju Sunevih polarnih i ekvatorijalnih

magnetskih polja.
P se pomie 360/37 (9,729729 o) stupnjeva dnevno.
E se pomie 360/26 (13,84615 o) stupnjeva dnevno. Nakon 260 dana P naini 7,027027
revolucija. Nalazi se na 9,729729 o ispred mjesta na kojem je zapoeo kretanje (b).
Nakon 260 dana E je dovrio 10 Sunevih revolucija i nalazi se na nultom stupnju, (b).
Drugo razdoblje od 260 dana zapoinje s prednou P ispred E za 9,729729729 o (b).

PROROANSTVO MAYA
P= E=
DanO
Dan 260
Dan 9620
G
Dan 9360
DanO P=E=O
Slika A58.
Dan 260
P=9,729729 Stupnjeva E=0
Dan 37x260 P=E=O
Dan (37x260)-260
P=-9,7'29?'29 stupnjeva
E=0
Ovo nepodudaranje P:E moemo iskoristiti
9,729729o iznosi 1/37 kruga. Stoga znamo da nakon 37 nepodudaranja (37 x 260) P i E se
moraju ponovo nai u nultoj toki. Tako je P = E = 0 nakon 37 x 260 dana tj. 9620 dana (c).
Od ovog broja moemo oduzeti 260 dana i nalazit emo se 9,729729o iza E, na primjer
9620 - 260 = 9360. E se nalazi na nultoj toki, P zaostaje iza E za 9,729729o (d).
Ovaj broj (e) moemo udvostruiti i znamo da P zaostaje iza E za 2 x 9,729729o nakon 2 x
9360 dana (18720) E = 0 P = - 2 x 9,729729 o (e).
Sada moemo dodati 260 dana ovom novom broju 18720+260 (18980) i znamo da je E = 0
a P se nalazi na samo 1 x 9,729729o iza E.
Dodatak 7
Slika A59 prikazuje Kalendarski krug koristei se sa samo dva broja; Sunev pol 37 i
Sunev ekvator 26.
fx 36 (68.3280) stupnjeva E=OP=9,729
Sada imamo ovakvu situaciju:

gx 2 (1.366.530) stupnjeva
E = O P=2 x 9,729729 stupnjeva
Slika A60.
U ovom je nainu iskazano nepodudaranje od 520 dana nastalo zbog naina raunanja i ono
je prikazano ovako:
2 x 9,729729 P u prednosti pred E. 2 x 260 = 520. 1.366.560 - 520
= 36920P 52540E 3740 (Zemlja)
(Upamtimo da pretjerivanje od 520 olakava uporabu Venere kao pomagala).

Dan 18720
Dan 18.980 (Kalendarski krug)
(gx 2)-(2x260)
1.366.040 Razdoblje unitenja

e
dx2 E=OP=-2x9,729 stupnjeva
Slika A59.

f
e + 260 = 18,980 E=OP=-9,729 stupnjeva
Slika A61
Ciklus Maya u promatranju ciklusa Sunevih pjega (3. nain)
i) a ciklus Sunevih pjega = 68.302 dana
20 x 68.302 = 1.366.040 =unitenje i) b
117 intervala Venere od 584
dana = 68.328 dana (26 dana previe)
20 x 68.328 = 1.366.560 (520 dana previe)

Dodatak 7
PROROANSTVO MAYA
Treba promatrati Veneru kroz 117 x 20 razdoblja od 584 dana i dodati 520 dana. Unitenje
e doi za vrijeme posljednjeg prolaska Venere u ovom nizu.

ii) a Kako bi raunali uz pomo Venere moramo omoguiti da se 117 javlja

kao faktor u bilo kojem sustavu raunanja, ii) bKako bi omoguili sinhronizaciju Sunevih
varijabli moramo ukljuiti
broj 260 u bilo koji sustav raunanja (260 dana je najvaniji astronomski
ciklus, P/E). ii) c Kako bi izraunali trenutak unitenja moramo izbrojiti 20 razdoblja Sunce
vih pjega. iii) Kako bi ispunili ii)a, ii)b:
umnoite 117 (prolazaka Venere) s 2,22222 = 260 i Venera se usklauje
s Tonalamatlom iv) Kako bi ispunili ii)c i prilagodili iii):
umjesto da mnoimo s 20 (kako bi dobili 20 razdoblja) sada mora
mo mnoiti samo s 20/2,22222=9. ^
Baktun
Katun Tun Tonalamatl Uinal
Kin
Dani
144000
7200
360
260 20 1
Slika A62.
Odreivanje trajanja ciklusa Maya
Poznato je da su datumi uklesani na spomenicima bili ilustrirani u odnosu na Baktun,
Katun, Tun i Uinal i takoer Kin. (najznaajniji Tonalamatl bio je namjerno izostavljen.)
Potrebno je promatrati razdoblje od 1.366.560 dana. Potreban je sustav raunanja koji bi to
pojednostavio i prilagodio.
38,328
360 189,8 x 360 x 20 = 1,366,560
Maye su izabrali sustav s osnovom 360, jer se ona odnosi na kutne stupnjeve i olakava
prepoznavanje okretnih varijabli. Venera, Sunev pol (P), eVvot^v (ys\ j svijet (W).
x 360 = 68,328
^8 x 360 x 20 = 1,366,560 = unitenje 360

Tun 360
Kalendarski krug 189,9
Brojani
sustav
= 1,366,560
(2,2222 x 9)
= 1,366,560
(189,9 x 2,2222 = 421,77) x 360 x 9
Ovo znai da 421,77777 ciklus od po 360 dana predstavlja jednu deveti-nu vremena
potrebnog za unitenje: ovo moemo prikazati u tabeli:
(400x360)
(20x360)
(1x360)
(,777777x360)

= 144.000

7.200
360
280

Baktun
Katun
Tun
Tonalamatl
Uinal
144.000
7.200
360
260
20
Dani
1
1
1
1
1
= 151.840
2
2
2
2
2
= 303.680
3
3
3
3
3
= 455.520
4
4
4
4
4
= 607.360
5
5
5

5
5
= 759.200
6
6
6
6
6
= 911.040
7
7
7
7
7
= 1.062.880
8
8
8
8
8
= 1.214.720
9
9
9
9
9
1.366.560 = 9
= 400x360x9
20 x 360 x 9
360x9
,7222 x 360 x 9
,0555x360x9
= 360 x (400)
(20)
(1)
(,7777) X (9)
= 1.366.560
= 360x
421,7777777
x9

= 1.366.560
Slika A63.
Za provjeru: oduzmite 520. 1.366.560-520=1.366.040= potpuni ciklus za
52540
revolucija E
36920 revolucija P
1740 revolucija W (Zemlja)
Upravo zbog toga su Maye tovale broj 9. Devet "Gospodara noi" su naslikani na
zidovima grobnice u Hramu Natpisa, a du svake strane Poklopca iz Palenque pojavljuje se
devet kodova. Ali, zato nigdje u natpisima nije prikazano razdoblje od 260 dana? Potpuno je
jasno daje gornja tabela morala sadravati 260 dana kako bi ciklusi Maya imali smisla. S
Poklopca iz Palen-que saznajemo slijedee:
PROROANSTVO MAYA
Najznaajniji na Poklopcu su uglovi koji nedostaju (vidi Dodatak 8); bez prvog otkria ti
uglovi ne bi mogli bili dekodirani.
Najznaajniji broj majanskog krunog sustava (260) nije prisutan na datiranim
spomenicima (niti na obiljeavanju Kalendarskog kruga objanjenom na slici A57). Moemo
uoiti da bez prisutnosti razdoblja od 260 dana sustav raunanja nema smisla.
Oni koji su prevodili cikluse Maya bez provjeravanja, nisu razumjeli nain razmiljanja
Maya. Takvo nerazumijevanje ukljuivalo je miljenje da su Maye bili intelektualno manje
razvijeni od nas. Tek kada sami postanemo intelektualno toliko razvijeni kao to su bili Maye,
shvatit emo koliko su bili napredni.
Dugorono brojanje
Nain dugoronog brojanja koji se protee na 136.656.000 godina uspje
no je deifriran. Trebamo se upitati kako su Maye mogli razlikovati neki
odreeni datum u tom razdoblju. ^
Do sada nisam spomenuo da su se Maye koristile i duljim ciklusima nego to su Baktun i
Katun; na primjer sluili su se Calabtunom koji je trajao 57.600.000 dana i Kinchilitunom od
1.152.000.000 dana. Namee se zanimljivo pitanje: "Zato su Maye izraunavale vremenska
razdoblja koja idu dalje od dana unitenja? Zato je to vano ako je svijet nestao?
Ovo je jo jedna ilustracija inteligencije i duhovnosti Maya i vodi nas do slijedee
intelektualne zagonetke: mehanika raunarskog sustava s osnovom 360 ne nudi cikluse dulje
od 144.000 dana, a ipak su zabiljeeni Calabtun i Kinchilitun.
Oekivali bismo da se i oni uklapaju u niz:

Dodatak 7
1/9
= ,111111111111 takoer
10/9 = 1,111111111111
2/9
= ,222222222222

20/9 = 2,222222222222
3/9
= ,333333333333
30/9 = 3,333333333333
4/9
= ,444444444444
40/9 = 4,444444444444
5/9
= ,555555555555
50/9 = 5,555555555555
6/9
= ,666666666666
60/9 = 6,666666666666
7/9
= ,777777777777
70/9 = 7,777777777777
8/9
= ,888888888888
80/9 = 8,888888888888
9/9
= ,999999999999
90/9 = 9,999999999999
Slika A64.
Primjetit emo da broj 9.999999999999 sadri samo jednu znamenku, naime 9.
Takoer primjeujemo da broj 10 sadri dvije znamenke, naime 1 i 0, to je dvostruko vie
nego u broju 9.
Je li mogue da su se Maye ustvari sluile decimalnim sustavom s osnovom 9, koji je bio
upola jednostavniji od dananjeg decimalnog sustava s osnovom 10? Prouit emo ovo
pitanje, ali prije toga pogledajmo to se zbiva kada slijedimo brojani sustav Maya nakon
broja 1.366.560. Ukoliko uveamo veliinu ciklusa od 144.000 za 20 puta, na sustav
raunanja se raspada, na primjer:
1 = 3.031.840
2.880.000 144.000 7.200 360 260 20
1 1 1111

Calabtun 57.600.000
Tun 360
Pictun 2.880.000
Tonalamatl 260
Kinchilitun 1.152.000.000
Baktun 144.000
Uinal 20

Katun 7.200
Ali izgleda da na brojani sustav ovdje staje. Kada doemo do broja 1.366.560 vie nema
ponavljanja. Prije no to nastavimo pogledajmo paljivije karakteristike broja 9.
9 9 = 27.286.560
Slika A65.
Ni na koji nain nas to ne moe dovesti do sustava dugoronog brojanja od 100 razdoblja
unitenja, odnosno 136.656.000 dana. to treba uiniti da dobijemo "dugorono brojanje"
sluei se u unapreivanju rauna samo ciklusima manjim od 144.000? (Ciklusi duljeg
trajanja mogu posluiti za oznaavanje odreene "skupine" dana, ali ne i za razvijanje
vremenskih razdoblja).

PROROANSTVO MAYA
144.000 1 2 3 4 5 6 7
7.200 1
234567
360
1234567
260 1
234567
20
1234567
151.840 303.680
1.366.560
10 20 30 40 50 60 70 80 90
10 20 30 40 50 60 70 80 90
10 20 30 40 50 60 70 80 90
10 20 30 40 50 60 70 80 90
10 20 30 40 50 60 70 80 90
1.518.400 3.036.800
= 13.665.600
100 200
100 200
100 200
100 200
100 200
900
900
900
15.18V000 30.368.000
900
900
= 136.656.000

Slika A65.
Primijetit ete kako u vertikalnom stupcu od 9 i 10 idemo ravno na 20 i 30. To nam
omoguuje da preskoimo 11 i tako ouvamo sustav s osnovom 9. Isto se dogaa i kasnije:
90, 100 na 200 i 300. Opet preskaemo 110 i zadravamo vertikalni niz na osnovi 9. Pritom
takoer odravamo sustav pro-cesuiranja brojeva do i, ako je potrebno, preko "dugoronog
brojanja". Tek uvoenjem ovog sustava "preskakanja", brojani sustav ostaje upotrebljiv iznad
broja od 1.366.560. Ali naravno, Maye nisu upotrebljavali broj 10 ili 100. to su nam
pokuavali rei?
U gornjoj tabeli zamijeni 9,999999 za 10 i zamijeni
isto tako zamijeni
2 x 9,999999 za 20
3 x 9,999999 za 30 itd
99,999999 za 100 i zamijeni
2 x 99,999999 za 200
3 x 99,999999 za 300 itd
Dodatak 7
Na taj nain emo izbjei potrebu za brojevima 10 i 100. Uoavamo da se decimalna toka
poinje pomicati du niza znamenki 9. Pozivajui se na cikluse dulje od onih koji su potrebni,
Maye su nam ostavile kodiranu poruku:
Maye su koristile decimalnu toku
Kako drugaije obavijestiti drugu civilizaciju da se zaista koristi decimalnom tokom, jer
je sam koncept decimalne toke besmislen ukoliko ne zna kako ju upotrijebiti. Tako su Maye
bili prva civilizacija koja se sluila aritmetikim sustavom s decimalnom tokom. I o tome su
nas obavijestili. No, proli su silne potekoe kako bi izbjegli uporabu decimalne oznake na
spomenicima, kako bi mi sami pokazali dovoljno inteligencije da shvatimo poruku. A poruka
Maya uistinu je znaajna.
Saetak brojanog sustava
Maye su eljeli prenijeti slijedee poruke kasnijim civilizacijama: i) Trajanje ciklusa
Sunevih pjega je 68.302 dana i moe se izraunati upo
rabom 260-dnevnog ciklusa koji sam potjee od Sunevih rotacionih va
rijabli P (pol) od 37 dana i E (ekvator) od 26 dana. ii) Taj se ciklus moe pratiti ako
upotrijebimo Veneru kao pomagalo: 117
sideralnih prolazaka Venere (117 x 584) = 68.328 dana. iii) Nakon 20 takvih razdoblja
omotano magnetsko polje Sunevog neutral
nog pokrova mijenja smjer. Zemljino magnetsko polje pokuava se pora
vnati s ovom novom magnetskom orijentacijom. Kataklizmika unitenja
esto potresaju Zemlju, iv) injenicu da su Maye bili intelektualno napredniji od kasnijih
generacija
trebalo je iznijeti u javnost, v) Takoer treba objelodaniti injenicu da su se Maye sluile
decimalnim
sustavom raunanja. To e potkrijepiti navod iv). vi) Sustavom raunanj a, naoko
iracionalnim i neloginim moemo se posluiti
kako bi objelodanili slijedee injenice:

a) sustav raunanja treba biti "ciklian" kako bi dozvolio reference na

ciklinu periodinost promjenjivih veliina (Venere, Zemlje, Sunce
vih polova i Sunevog ekvatora) i stoga se treba bazirati na 360o.
b) sustav treba sadravati broj prolazaka Venere: 117.
c) sustav treba sadravati ciklus od 260 dana.
d) sustav mora prestati funkcionirati nakon to doe do vanog broja
od 1.366.560 dana (kako bi naglasio znaaj tog razdoblja).
e) pokuaji da se racionalizira ovaj sustav iza broja 1.366.560 moraju
a)
PROROANSTVO MAVA
se pozivati na cikluse koji nisu potrebni u svrhu "praenja" (Pictun, Calabtun, Kinchilitun itd.)
i trajanja (dugorono brojanje u trajanju 136.656.000) koji su nevani (jer je bilo koje
razdoblje nakon uni stenja nevano).
f) kontradikcija izloena pod e) zahtjeva intelektualni skok koji opet zahtjeva upotrebu
decimalnog sustava, to ukazuje na to da su Maye poznavale decimalni sustav.
Stoga su Maye odabrali trajanje ciklusa od 144.000, 7.200, 360, 260 i 20 dana, te sustav
raunanja kojeg smo objasnili. Brojevi nadilaze svaki jezik.
Kutna mjerenja Maya
Jesu li Maye dijelile krug na 360 dijelova radi mjerenja, kao to mi danas inimo? Kao to
smo vidjeli sustav raunanja kod Maya koristi 421,77 ciklus za svoje temelje. Ukoliko
uspijemo dobiti i druge indikatore da to potkrijepe onda e ova premisa o 360o biti potvrena.
Samostan u Uxmalu
Ekipa s Colgate University, USA, pod vodstvom astronoma Antony Ave-nia i arhitekta
Horsta Hartunga, provela je 1980. godine ispitivanje arhitekture Uxmala, u sjevernom
Yucatanu.
Samostan, tako nazvan jer se sastoji od etiri odvojene zgrade okrenute prema zajednikom
dvoritu (nalik na unutranjost panjolskih samostana) je jedno od najzagonetnijih naina
ureenja graevina u Uxmalu. Svaka zgrada nalazi se na drugoj razini, na odvojenim terasama
i svaka ima razliit broj vrata. (Slika AC1, AC2 i slike u Dodatku)
Hartungovo istraivanje ukazalo je na "neloginu" posloenost zgrada. On je primijetio da
crte koje spajaju odreena vrata ine dvostruki niz osi koje se kriaju pod gotovo pravim
kutem, blizu sredita dvorita. Takoer je primijetio da zid na istonom krilu samostana
prikazuje sloen uzorak krieva. Njihovo prebrojavanje je pokazalo da krieva ima 584:
razdoblje intervala Venere. No, osim ovog kolskog ispitivanja do sada nije uinjen vei
napredak u tumaenju ovih sloenih odnosa u arhitekturi.
Za sada su naa ispitivanja o Mayama stigla do upute "uini savrenim ono stoje
nesavreno". Uglovi Poklopca iz Palenque, na primjer, bili su nesavreni (vidi Dodatak 8).
Uputa dakle glasi "uini savrenim ono stoje nesavreno" ili "pronai uglove koji nedostaju".
U traenju uglova uspjeli smo deifrirati Poklopac iz Palenque. Slino tome, razdoblje od 260
nije se nalazilo meu datumima uklesanim na spomenicima. Opet je bilo potrebno "uiniti
,
Dodatak 7

savrenim ono to je nesavreno"; umetanjem nepostojeeg ciklusa od 260 dana u sustav

raunanja, uspjeli smo racionalizirati razlog zbog kojeg su Maye izabrali cikluse kojim su se
sluili.
~1
I
prema sjevernim vratima KORNJAE
Jo jednom nam je podarena sloena informacija, ovaj puta u arhitekturi Samostana u
Uxmalu. Kao to je zabiljeio Hartung, "crte koje spajaju odreena vrata ine dvostruki niz
osi koje se kriaju pod gotovo savrenim pravim kutem..."
10
20
3Om
Slika A67.
Hartungovo istraivanje "Samostana" u Uxmalu. Uoljiv je geometrijski odnos meu
zgradama.
PROROANSTVO MAYA
Najprije treba "protumaiti" (vidi sliku A67) stupnjeve i precizna mjerenja kao decimalna
mjerenja, a zatim oduzeti mjerenje 192,45 od mjerenja 198,29 da bi dobili 5.84 (to se
savreno slae sa 584 kria na zidu (slika A69) i poklapa sa znaajnim intervalom Venere,
pomakom za dva decimalna mjesta). Ali ni osi krieva ne kriaju se pod "savrenim" pravim
kutem. Da bi nesavreno uinili savrenim moramo mjerenje od 283,02 stupnja skrenuti za
0,17. Tako nastaje "savreni" pravi kut (x), u odnosu na susjednu os. (slika A68).
Zatim trebamo skrenuti mjerenje od 288,05 prema gore za 0,64 tako da ta crta ini pravi
kut sa (Y), susjednom osi. Razlika koja je tako nastala izmeu 288,69 (288,05 + 0,64) i
282,85 (283,02 - 0,17) = 5,84. Ovo ini savrenim dva kuta koja razdvajaju osi izmeu zgrada
i ukazuju nam i) na vanost broja 584; ii) da su Maye koristili decimalni sustav; iii) da su se
Maye sluile sustavom od 360 za mjerenje kuteva.
Vidimo da nam arhitektura i brojani sustav (117 intervala Venere 584 = 68328 = lciklus
Sunevih pjega) i kiparstvu (Poklopac iz Palenque) Maya alju istu poruku i jedno
nadopunjuje drugo, to nesumnjivo daje potporu njihovim deifriranim tumaenjima.
Ciklus od 1.872.000
Ciklus baktun traje 144.000 dana. Trinaest takvih ciklusa iznosi 1.872.000 dana nakon
kojih, ukoliko su proroanstva majanskih sveenika tona, ciklus zavrava kataklizmikim
unitenjima Zemlje. Moramo se upitati kako moe doi do takve katastrofe i kakvo je
znaenje razdoblja od 1.872.000 dana, glede ciklusa Sunevih pjega i popratne magnetske
aktivnosti Sunca i Zemlje. Dio o sukobu katastrofizma i uniformitarianizma (Dodatak 6)
stavlja jednu pored druge teoriju o katastrofama i teoriju o mitolokom vjerovanju Maya i
drugih civilizacija. Ovdje se bavimo pitanjem djeluje li promjena smjera Sunevog
magnetskog polja na smjer i intenzitet geomagnetskog polja Zemlje. Ukoliko djeluje, ima li
razdoblje od 1.872.000 dana bilo kakvo katakliz-miko znaenje?

Na model djelovanja ciklusa Sunevih pjega u Dodatku 4 pretpostavlja da se magnetsko

polje Sunca mijenja nakon 1.366.040 dana, suprotno od smjera kojim je krenuo prije
1.366.040 dana. Primijetili smo da taj pomak predstavlja 20 ciklusa pomaka razdoblja
Sunanih pjega od 68.302 dana.
A Maye su se sluile ciklusima od 68.328 dana (umjesto 68.302) to moemo pratiti kao
117 revolucija planete Venere (117 x 584 = 68.328). Od 20 takvih ciklusa dobivamo superbroj Maya od 1.366.560 (za razliku od 1.366.040). Nadalje primjeujemo daje kalendar Maya
zapoeo 3113. godiDodatak 7
ne prije Krista i daje do pomaka dolo oko 627. godine (+/-187 godina) (vidi Dodatak 4).
a
b
c
5>84 v
Hartungovo istraivanje pokazuje da razlika izmeu a) i b) iznosi 5,84. Razlika izmeu c) i
d) iznosi tek 5,03. Primijetit emo da se osi izmeu dva niza mjerenja ne sijeku savreno pod
pravim kutem. Ukoliko kut Xpomaknemo na 90 a kut Y takoer na 90, razlika izmeu dva
mjerenja c) i d) postaje eljenih 5,84, kao stoje sluaj sa a) i b). Maye su se morale sluiti
sustavom od 360 da bi to mogli tako uskladiti. Na sustavu od 360 Maye su zasnovali svoj
sustav raunanja u kojem je 421,7777777777 ciklusa od 360 = 1/9 razdoblja unitenja u
trajanju od 1.366.560 dana. Maye su oboavali broj 9.
Slika A68.
Moemo ispitati geomagnetsko polje Zemlje, a slika A69 jasno pokazuje da se magnetsko
polje Zemlje a) mijenja u skladu s poljem Sunca; b) ukazuje na to da je intenzitet polja Zemlje
izravno pod djelovanjem Sunevog neutralnog pokrova.
Nae analize Sunevog neutralnog pokrova ukazuju na njegovu promjenu smjera koja se
dogodila izmeu 3113. prije Krista i 627. godine (za oba datuma vrijedi tolerancija od +/- 187
godina). Upozorenje; "sadanjost" se obino tumai kao vrijeme "prije 1952."
Ciklus geomagnetskog intenziteta od 8000 godina, kako su izraunali Cox i Bucha, znai
da su se za to vrijeme dogodile dvije promjene smjera kretanja, uporedno s teoretskom
dvostrukom promjenom vremenskog razdoblja Sunevog neutralnog pokrova koja iznosi 2 x
(3740+/-187 godina) ili 7854 godine. To znai da postoji gotovo savrena podudarnost izmeu
izraunatih varijacija Sunevog neutralnog pokrova i geomagnetskog intenziteta.
PROROANSTVO MAYA
Dodatak 7

14 id) 3113 prije Krista

12 -

} (+/-187 godina)

125110 8642-25
24 "

21

i
23 i
5

a
i
/>v
?
3
2

a 7
a

i/
\

/
/
\

17 "

li

\
2
2

\
a
i
a/
c) 620 godina n. doba
\
a
/
pomicanje polova po
\
5
/
Mayama
\
1
/
r
(+/-187 godina)

\
d) 3113 prije Krista
-

\
JL
(+1-187 godina)
1
1

1
i
I
1
1
1
1,000
2,000
3,000
4,000
5,000
6,000
7,000
8,000
9,000
Godine
a) varijacije u geomagnetskom dipolnom trenutku. Promjene tijekom proteklih 130 godina,
odreene mjerenjima sa zvjezdarnice, prikazane su nagnutom polugom s lijeva. Broj mjerenja
uzetih za izraunavanje prosjeka je prikazan iznad svake toke, a standardno odstupanje od
prosjeka je iskazano okomitim crtama.
b) prikazuje promjenu smjera Sunevog neutralnog magnetskog pokrova. Promjena smjera
polja znatno se poklapa s intenzitetima geomagnetskog polja u istom razdoblju, ukazujui da
su promjene u polju Zemlje nastale pod utjecajem smjera Sunevog polja.
Slika A69.
Izvor: "Klima i evolucija", Pearson From Cox
620 godina n. doba pomicanje polova po Mayama (+/-187godina)
Uneseni podaci u usporedbi s dobom ustanovljenim prema godovima u drvetu. Teoretska
krivulja predstavlja sinusoidni intenzitet geomagnetskog polja u razdoblju od 8000 godina
(Bucha, 1970)
Slika A70.
Potvrde Bucha, 1970.
Znaaj razdoblja od 1.872.000 dana
majanski broj 1.872.000
majanski broj magnetskog pomaka -1.366.560
505.440 dana
505.440 dana: 68.302 (broj Sunevih pjega) = 7,40 ciklusa Sunevih pjega.
Ovaj nam podatak sugerira da je broj 1.872.000 dio veeg ciklusa, jer ovdje imamo
nepotpun broj Sunevih pjega u razdoblju i stoga ne moe predstavljati razdoblje aktivnosti
Sunevog ciklusa.
Kako bi to prevladali, ostatak od 0,4 (sadran u broju 7,4) trebamo umnoiti s 5: 5 x 7,4 =
37 ciklusa Sunevih pjega.

Dodatak 7
Smjer pomaka neutralnog polja
Smjerpolja
20 bitova pomaka = 1.366.040 dana = kolizija bitova pomaka i pomak smjera polja poetna
generacija bitova pomaka (A)
97 bit pomaka =
19 | 20
pomaka \
pomaka
PROROANSTVO MAYA

Naravno 37 je Sunev primarni broj (polarni ciklus iznosi 37 dana) Mnoenjem broja
1.872.000 s 5 (kako bi se rijeili razlomaka) dobivamo:
1.872.000x5 = 9.360.000 dana
Predstavlja li ovaj broj ciklus? Prouavanje brojeva pokazuje daje u tom trenutku P=9,729729. E = 0, a Zemlja se s njima ne podudara. Iz "Brojeva Maya" znamo da dodavanjem
260 dana moemo dodati 9,729729 bilo kojem broju dana:
9.360.000 + 260 = P
E=
9.360.260 0 0
W=0
Ovo je jo jedan dulji Veliki ciklus Suneve aktivnosti; u trajanju od 25.627 godina.
Razdoblje precesije od 9.360.260 dana **
Ono iznosi 137 ciklusa Sunevih pjega. Prouavanjem dijagrama neutralnog omotaa (slika
A71) moemo uoiti slijedee:
Biljeka: Za vrijeme prvog ciklusa od 68.302 dana (1 ciklus od 187 godina) nastaju bitovi
pomaka i zauzimaju svoje mjesto u ciklusu. Stoga, 20 pomicanja bitova pomaka (20 x 68302
= 1366040) rezultiraju kolizijom bita pomaka i Sunevim magnetskim pomakom.
9,360260 dana = 137 pomaka
-97 maksimum moguih pomaka 40 pomaka
Drugim rijeima, ukoliko izbrojimo 20 pomaka bitovi pomaka kolidiraju. Ukoliko
izbrojimo 97 pomaka, bitovi pomaka zavravaju jedan krug i vraaju se na svoje poetne
poloaje pomaka. Ukoliko uraunamo jo 40 pomaka dolazimo do sredinjeg poloaja bita
pomaka omotaa (1 + 97 + 39 = 137). Isticanjem broja 1.366.560 Maye nas upozoravaju na
nestalnu prirodu neutralnog omotaa i Suneve magnetske promjene smjera. Isticanjem broja
1.872.000 Maye upozoravaju na: i) ciklus precesije ii) daje trenutak nastajanja sedam
kolizija (5 za vrijeme 97 pomaka, nakon
kojih slijede jo dva za vrijeme slijedeih 39 pomaka) koji slijede poe
tak ciklusa, znaajan.
19 + 20 bit pomaka = 68.302 x 39
1.872.000 x5 = 9.360.000 (P = -9,729 E = O)
260
9.360.260 (P = O, E = O, W = O) Ukupno 137
dijagram 1) prikazuje "neutralni pokrov", "smjer i pomak" i "smjerpolja"
dijagram 2) prikazuje poloaje bitovapomaka koje uzrokuje meusobno djelovanje neutralnog
pokrova i osnovnih ciklusa
Niz bitova pomaka javlja se za vrijeme prvog ciklusa od 68.302 dana. Da bi se A pomaknulo
na poloaj B potrebno je proi 20 pomaka. U to vrijeme smjer polja pomie se u odnosu na
njegov smjer od prije 1.366.040 dana.
Dijagram 3) da bi se A pomaknuo kroz poloaje B, C, D i E i vratio na svoj poetni poloaj A
potrebno je proi 97 pomaka. Da bi se A nastavio pomicati (dijagram 4) potrebno je 20
pomaka da bi se sudario s B i daljnjih 19pomaka da bi se sudario s C. Ovih ukupnih

137pomaka (1 izvorni) + 97 + 37) iznose 9.360.260 dana ((5 x 1.872.000) + 260 dana). U tom
trenutku P = E = W - 0 = 25.627 godina. Jedan veliki ciklus stoga iznosi ciklus precesije.
Slika A71.
PROROANSTVO MAYA
Precesija ekvinocija
Zemlja se okree oko svoje osi i okree se oko Sunca. Dok se to dogaa polovi opisuju luk
u odnosu na zvijezde. Ova je pojava poznata kao "precesija" i potrebno je otprilike 26000
godina da bi se dovrio jedan ciklus. Vrlo je teko odrediti toan broj, jer se smatra da kretanje
nastaje uslijed viestrukih utjecaja: gravitacioni utjecaji Sunca i Mjeseca imaju najsnanije
djelovanje. Openito se smatra da proces traje izmeu 25800 i 26000 godina, no, malo se
izvora slae o tom podatku, na primjer:
Astronomija u boji, Lancaster 25800 godina
Guinessova knjiga o astronomiji 25920
Promjenjiva klima Zemlje, Milne 25780
Smjer zemljine vrtnje
Knjiga o vremenu, Wilson (Ed)
otprilike 26000
Atlas Sunevog sustava (Roy. As. Soc.) ne spominje
Gravitacijska sila Mjeseca i Sunca
Slika A72.
Precesija osi. Zemlja se okree pod kutom na ravan svoje orbite oko Sunca; njena je os pod
nagibom od gotovo 23,5. Gravitaciono povlaenje Sunca i Mjeseca uzrokuju lagano
kolebanje. Sjevernom i junom polu potrebno je gotovo 2600 godina da bi dovrili ciklus
F
Dodatak 7
Tajna Maya
Jesu li Maye, bavei sepitanjem kataklizmi, eljeli ukazati da je sedma kolizija koja se
javlja nakon 25627 godina, na neki nain znaajnija od ostalih ? Je li poruka mogla biti
jednostavnija?
Deifriranjem brojanog sustava Maya uoili smo da sam sustav povlai mnoga pitanja.
Odgovaranjem na ta pitanja, konano dolazimo do zakljuka da je jedini nain razotkrivanja
tajne, uporaba sustava "decimalne toke". Postavljanjem pitanja mi stvaramo odgovore koji
nas vode do osvjeivanja da "nema drugog naina kojim bi opisali decimalnu toku onome
tko ne zna to decimalna toka uistinu jest." Pa je stoga konana poruka "Maye su se sluili
sustavom decimalne toke."
Slino tome, bilo bi teko objasniti koncept pomicanja polova. Trebamo se podsjetiti da je
ortodoksna znanost dola do pretpostavki da se Zemlja okree oko svoje osi tek negdje u XVI.
stoljeu u Europi. Moda je stoga smisao ciklusa 1.872.000 da se objelodani poruka o
pomicanju polova ili o nagnutoj Zemljinoj osi.
Smjer zemljine vrtnje
Pomicanje polova ili "os Zemlje je nagnuta"

Slika A73
PROROANSTVO MAYA
Dodatak 7

360
360.010
x26
360
25.627 x
356,25
Podijelite s osnovom brojanog sustava Maya; 360 255.980 x 37
= 26.000
P;
E; "/-- =26.000
Jesu li ostale kolizije jednostavno pomakle magnetsko polje Zemlje, uslijed ega je nastala
neplodnost i ciklusi mutacija, dok je posljedica kolizije nakon 25627 godina pomicanje
polova, oznaeno "promjenom smjera" neutralnog pokrova u tom trenutku? Ili je poruka
glasila "nakon slijedeeg ciklusa od 1.366.040 uslijedit e pomicanje polova"? Ukoliko je
tako, kada e se to dogoditi?
Ako uzmemo da izvjea iz Vatikansko-latinskog kodeksa i aztekog kalendara Sunevog
kamena govore o pet razdoblja, koji zajedno traju izmeu 23000 i 25000 godina, da li se kraj
ciklusa od 25627 godina mogao dogoditi 627. godine? Ukoliko je bilo tako, onda se
rastopljena jezgra Zemlje sada polagano ponovno magnetizira u novom smjeru neutralnog
pokrova i moemo, kao posljedicu, oekivati pomicanje polova 2012. godine?
Ciklus od 1.872.000 dana i brojani sustav Maya.
Ve smo prije smo primijetili da ciklus od 1.872.000 obuhvaa 5 ciklusa Baktuna (5 x
144000). Alternativno miljenje je da ciklus od 1.872.000 obuhvaa 360 x 260 x 20 =
1.872.000, a to se uklapa u brojani sustav cikhiga Maya kojeg smo ve prije objasnili. Ciklus
precesije iznosi 5 takvih ciklusa od 1.872.000 odnosno 360 x 260 x 100 = 9.360.000. Broj od
260 dana, pomnoen brojem stupnjeva tijekom stotine ciklusa stoga mora iznositi vrijednost
potpunog velikog ciklusa +/-9,729729 .
Nakon 9.360.000 dana P = 252972,9729729, polarno podruje Sunca je izvrilo 252.972
revolucija i 0,9729729 revolucije, odnosno nalazi se na 350,27027027 (-9,729729) kao to
je predvieno. Dodavanjem 260 dana ovom broju, poloaj P napreduje za 9,729729 to znai
da nakon 9.360.260 dana P zavrava tono 252.980 revolucija. Slino tome E izvrava
360.010 revolucija, a W 25.626.995 revolucija (tono 25.627 revolucija). Ovo je najblie gdje
e se ove tri varijable nalaziti, u usporedbi s razdobljem osnovnog ciklusa Sunevih pjega: za
to vrijeme postoji 137 razdoblja Sunevih pjega. To e rei da je P = E = W = neutralni

pokrov svakih 25.627 godina: veliki vremenski ciklus Maya. Ako idemo unatrag dobit emo
slijedee podatke iz brojanog sustava Maya:
360 x 260 x 100 = 360 x 26.000 = 9.360.000 (+260) 09.360.260
P; 252.980x37= 9.360.260 E; 360.010 x 26 = 9.360.260 W; 25.626,995 x 365,25 = 9.360.260
""-'-- = 26.000
3oU
Stoga je osnovni broj Maya 360
Stoga je majanski broj godina 260
Stoga je brojani sustav Maya 360 x 260 x 20
Stoga je izraunavanje precesije kod Maya 360 x 260 x 20 x 5
Majanski broj od 1.359.540 dana
Datum osnivanja uklesan u Hram Kria u Palenquei je 1.359.540. Sto taj
broj znai ?
Super broj Maya =1.366.560
Broj na Hramu Kria
= 1.359.540
Razlika =
7.020
Ovaj broj sam za sebe znai malo, pa ga moramo izmijeniti pomou broja 260, znaajnog
broja za Maye:
27 x 260 (dana) = 7020
znamo da je nakon 260 dana P = 9,729729 Ukoliko dane promijenimo u stupnjeve:
27 x 9,729 = 262,7 . ?
Ovaj broj sam po sebi ne znai mnogo, pa ga moramo izmijeniti pomou broja 260,
znaajnog broja za Maye; izmijenivi stupnjeve u dane:
262,7 x 260 = 68.302 = 1 pravi ciklus Sunevih pjega
PROROANSTVO MAYA
Ovo pojanjava injenicu da super broj od 1.366.560 (majanski broj Sunevih magnetskih
kolizija) iznosi 20 majanskih ciklusa Sunevih pjega u trajanju od 68.328 dana. Do tog smo
broja doli koristei se Venerom kao pomagalom. Broj 1.359.540 ispravlja taj broj da bi otkrio
pravi izraunati broj od 68.302 dana i (nakon 20 takvih, 1.366.040 dana), istinski broj
Sunevih magnetskih kolizija.
Broj 1.359.540 takoer sadri poruku "promijeni dane u stupnjeve i promijeni stupnjeve u
dane"; i tako, ne inei ustvari nita (promijeniti dane u stupnjeve i zatim stupnjeve natrag u
dane - jedan korak naprijed, jedan korak natrag) uoavamo da smo doli do rjeenja. Prisjetit
emo se daje deifriranje Poklopca iz Palenque omogueno pronalaenjem kuteva koji uope
nisu nedostajali.
Takva je tajna Maya.
Saetak - brojevi Maya
9 = magini broj Maya. Svi vani brojevi su sloeni od 9 (osim posebnog
broja 260). ^
260 = diferencijalni operator Sunevog pola i ekvatora; majanska godina. Nakon 260 dana P =
9,729 E = 0.
360 = osnova brojanog sustava Maya

144.000 7.200 360 260 20 = ciklusi koji obuhvaaju brojani sustav

68.302 = ciklus Sunevih pjega izraunat kompjutorski
68.328 = ciklus Sunevih pjega kako su ga otkrile Maye uz pomo Venere.
1.366.040 = 20 ciklusa Sunevih pjega = 1 Suneva magnetska kolizija/pomak (izraunato
kompjutorski).
1.366.560 = 20 majanskih ciklusa Sunevih pjega = 1 majanska Suneva magnetska
kolizija/pomak. Izraunata mnoenjem svakog broja brojanog sustava Maya s 9. Ovo je
super-broj Dresdenskog Kodeksa.
1.359.540 = uklesano na Hramu Kria, Palenque. Ovaj broj usklauje Venerina razdoblja od
68.328 i 1.366.560 s kompjutorski izraunatom verzijom od 68.302 i 1.366.040.
Dodatak 7
1.152.000 i 57.600.000 = koristi se da bi pregazio i slomio brojani sustav.
136.656.000 = 100 razdoblja kolizija/katastrofa Sunevih pjega. Modificira i na taj nain
proiruje brojani sustav Maya da bi se prilagodio baratanju velikim brojevima (136.656.000).
Tako nadilazi prestanak sustava kada se koristi za cikluse vee od 144.000. To se postie
utjecanjem modificiranom brojanom sustavu koji se bazira na broju 9 i decimalnoj toki. To
ukazuje da su Maye koristili sustav decimalne toke.
1.872.000 = 360 x 260 x 20. 1.872.000 - 1.366.560 (super-broj) = 505.440 = 7,4 ciklusa
Sunevih pjega. To ukazuje da broj 1.872.000 predstavlja samo jednu petinu veeg
vremenskog razdoblja.
9.360.000 = 5 x 1.872.000 = 9,729729 krae od velikog ciklusa Maya
9.360.260 = P = E = W = neutralni omota = 1 veliki ciklus Maya = ciklus precesije. Precesija
ukazuje na kolebanje/nagib Zemlje ili pomicanje polova.
PROROANSTVO MAYA
DODATAK 8: UDESNI POKLOPAC IZ PALENQUE
>

Knjiga "udesni poklopac iz Palenque" objavljena je kao posebno djelo. Vano je shvatiti na
koji nain je obavljeno deifriranje Poklopca, jer logika tog postupka vodi do svih ostalih
otkria o Mavama.
Prvo to kod Poklopca primjeujemo je sloenost i ljepota uklesane slike. Zatim uoavamo
obilje nepoznatih i zbrkanih simbola i oblika razbacanih oko glavnih, neto lake
prepoznatljivih skica i motiva. Tijekom godina stvoreno je mnogo tumaenja crtea, ali niti
jedno nije bilo konano. Stoga se inilo razumnim pretpostaviti da Poklopac moda sadri
vie informacija od do tada uoenih. Uistinu, moje tumaenje uklesanih slika govori o
aktivnosti sunevih pjega i njihovom utjecaju na plodnost.
Prva razina analize predstavlja tumaenje znaenja uklesanih prizora na Poklopcu koje se
potpuno razlikuje od prethodnih.
Prva razina deifriranja
Ova razina ukljuuje tumaenje uklesanog crtea ali ne i deifriranje.

Tumaenje: Moemo rei da uklesani prizori predstavljaju prethodna "etiri" razdoblja

stvaranja; poput aztekog sunevog kamena i ostale sre-dnjoamerike knjievnosti, (neke
informacije nedostaju, odnosno nisu prikazane, a odnose se na "peto" razdoblje, vidi glavni
tekst).
Javlja se pitanje: ako peto razdoblje Jaguara nije bilo predstavljeno, je li u tom sluaju prvo
tumaenje tek nagaanje?
Odluio sam, barem za sada, svoje izvjee staviti na stranu i vratiti se "slubenom"
tumaenju, prema kojem je lik polegnut u sredini predstavljao stanara groba koji pada u neko
"zagrobno" podruje. No, nisu postojali dokazi koji bi podrali ovu tvrdnju. Slubeno
tumaenje pretpostavlja i da je lik
9R7

PROROANSTVO MAYA
koji pada sjedio na "udovitu Zemlje". No, to je udovite Zemlje?
Jedan po jedan, eliminirao sam postulate navedene u ortodoksnom tumaenju. Sve osim
jednog. Arheolozi su smatrali da je pod nogama polegnutog lika naslikano nekoliko "sjemenki
kukuruza". Prouivi taj detalj, sloio sam se da je tamo zaista postojalo nekoliko "oznaka"
kojima treba posvetiti vie pozornosti.
Dok sam se bavio istraivanjem mitologije Maya proitao sam daje domovina "kukuruza"
istovremeno bila i prebivalite ena koje su umrle pri porodu; Raj ili "Cincalco" koji se
nalazio na zapadu. Ako su se sjemenke pod nogama lika nalazile s lijeve strane, moda
polegnuti lik zapravo predstavlja enu rairenih nogu, enu koja raa?
Kod Maya su postojala jo etiri poznata mitoloka raja; Tonatiuhcan se nalazio na istoku i
bio je prebivalite Boga sunca Tonatiuha. Ovdje prebivaju i poginuli u bitkama i prilikom
rtvovanja. Tonatiuha smo ve identificirali kod prvog tumaenja "etiri prethodna doba". Je
li imao i drugu ulogu, onoga koji ukazuje na Raj po imenom Tonatiuhcan?
f ,M
Slika A74
(i) Tonatiuh, na Poklopcu, okruen djecom Sunca sa svake strane

Slika A74
(ii) Kip djeteta Sunca, Teotihuacan 80. godine n. doba
Dodatak 8
Prouavajui Tonatiuha na crteu Poklopca primijetio sam da mu se sa svake strane nalazi
"dijete Sunca" s tuno iskrivljenim ustima i simbolom Sunca na trbuhu. Poznata klesana slika
djece Sunca otkrivena u Teotihuacanu potvruje ovu tvrdnju.
tovie, znamo daje postojao Raj, odredite gdje odlaze djeca umrla pri raanju. To je
"Tomoanchan", to nas navodi na pomisao da je polegnuti lik zaista prikazivao enu koja
raa. U Tomoanchanu je raslo "Drvo dojenja" s 400 000 bradavica po sebi. Vjerovalo se da
umrla djeca siu bradavice drveta i tako dobijaju dovoljno snage za novo roenje. U tom bi

sluaju sredinji kri, na kojem se nalaze klinovi za oznaavanje, mogao predstavljati Drvo
dojenja s bradavicama.
Trebalo je pronai jo samo dva Raja. Prvi od njih, Tlalocan lako je pronai na jugu, u
prebivalitu Tlaloca, boga kie. On je ve bio identificiran kao i Tonatiuh u "etiri prethodna
razdoblja". Vjerovalo se da ovdje ivi zajedno sa svojom suprugom Chalchiutlicue, boicom
vode. inilo se da nedostaje samo Omeocan, prebivalite prvog boanskog para Ometeotl
(majanski ekvivalent Adamu i Evi, bogova od kojih su roeni svi ostali bogovi). Predstavlja li
sredinji polegnuti lik polovicu boanskog para, na primjer Evu?
Jo jednom je racionalno tumaenje znaenja informacija na Poklopcu bila nedostatno, jer
je nedostajao jedan dio: Adam.
Odloio sam izlaganje o etiri Raja, zajedno s onim o etiri Prethodna razdoblja, i zapoeo
traganje za jo jednim tumaenjem uklesanih prizora.
Usporedio sam ovu noviju interpretaciju koja se bavila raanjem djeteta i plodnou sa
svojim istraivanjem o sunevim pjegama i neplodnou, kako bih iznio jo jedno racionalno
tumaenje. Predstavljao li sredinji kri Sunce i njegova etiri magnetska polja? Vidimo da je
kri zaista prekriven "petljama" i klinovima. Moda "petlje" predstavljaju Suneve pjege, a
klinovi njihov broj, budui se uz svaki klin nalazi i polovica petlje?
Kri je simbol Sunca. Petlje predstavljaju magnetske petlje Sunevih pjega (crne toke koje
moemo vidjeti na Sunevoj povrini). "Klinovi" i polu-petlje prebaeni preko vrha kria
predstavljaju devet punih ciklusa Sunevih pjega i dva polovina, koji se dogaaju za vrijeme
polovice velikog razdoblja Sunevih pjega. Puno razdoblje traje 1.366.560 dana.
Pria o unitenju iz vjerovanja Maya
Ciklus Sunevih pjega zavrit e za 1.366.560 dana. Plodnost e se smanjiti. Raat e se
mrtva djeca. Magnetsko polje Zemlje mijenjat e se uslijed promjena u magnetskom polju
Sunca. Potresi, poplave, poari i uragani prouzroit e kraj svijeta.
OQQ A

Dodatak 8
PROROANSTVO MAYA
Vidimo enu u kadi vrue vode kako iri noge prema Suncu ne bi li poveala plodnost
(Slika AC3). Umrla djeca sputaju se u Tomoanchan. Bog Sunca Tonatiuh jede ljude.
Preostalo mu je tek nekoliko zuba, to ukazuje "da je pojeo svo stanovnitvo". Kraj je
razdoblja. Zapoet e novo razdoblje.
Na prvi pogled, ova pria o "Kosmogonijskom unitenju" predstavlja vjerojatno tumaenje.
Meutim, postoji jedan problem. Moje istraivanje je pokazalo da se Sunevo magnetsko
polje okrenulo u suprotnom smjeru nakon 20 ciklusa sunevih pjega, to je rezultiralo padom
plodnosti i moguim pomicanjem polova. No, ovdje sam uspio izbrojiti samo deset klinova za
oznaavanje (devet punih i dva polovina). Polovica klinova nedostaje.
Izgledalo je da svako racionalno tumaenje propada zbog nedostatka informacija.
Zakljuak o tumaenjima prve razine deifriranja

Zakljuujui "prvu razinu" deifriranja oigledni su slijedei nedostaci: tumaenje zahtijeva

vie informacija glede: a)prvog razdoblja stvaranja, b) nepostojeeg partnera Ometeotl i c)
koliine pokazatelja suneve aktivnosti.
Bez ovih elemenata tumaenje nije djelotvorno i moe predstavljati tek miljenje ili
nagaanje. To znai da je unutar uklesanih prizora vjerojatno "skriveno" mnogo vie
informacija; no, u ovoj fazi paljiva ispitivanja uklesanih prizora nisu donijela nova rijeenja.
Do ovog trenutka, nitko se nije bavio istraivanjem podruja oko sredinjeg crtea,
ukljuujui i uzorak znakova koji se nalazi du vanjske povrine Poklopca.
Druga razina deifriranja
Neobino kako nitko nije uoio taj nedostatak prije mog prouavanja Poklopca. Zato su
nedostajali uglovi? Zato isklesati takvo izuzetno djelo i zatim unititi uglove? Konano,
teko je povjerovati da bi netko utroio toliki trud, gradio hram u obliku piramide iznad
voljenog voe, znajui da su uglovi Poklopca koji pokriva grob Sveenika-Kralja, oteeni.
Isto tako, uglovi nisu mogli biti sluajno "oteeni" s tolikom preciznou.
Zakljuujemo da su uglove namjerno odstranili isti ljudi koji su isklesali Poklopac, te da su
to uinili iz nekog vanog razloga. Moe li nas taj vaan razlog dovesti do "mehanizma
deifriranja", pomou kojeg bi doli do dijelova koji nam nedostaju glede zagonetki prve
razine deifriranja?
i) prednost ima "pronalaenje" dijelova koji nedostaju i obnavljanje dragocjenog Poklopca.
Kako bismo razumjeli slijedei korak, potrebno je shvatiti nain djelovanja uma Maya. Maye
su vjerovali daje svaki dio mikrokozSlika A75.
Najprije primjeujemo da nedostaju dva ugla na Poklopcu.
mosa tek jedan dio veeg makrokozmikog svemira. Svaki pojedinac je takoer posve isti dio
stvaranja. Ovakvo tumaenje protegnulo se na "sebe" i na taj nain svaki pojedinac se smatrao
malenim djeliem jedinstvenosti, iz ega je nastala percepcija "Ja sam ti", "ti si ja". Ovakvo
vienje je nadalje saeto u njihovom panteonu bogova koji predstavljaju suprotstavljene snage
prirode; priroda tjelesne Zemlje i priroda ovjeka du spektra dvojnosti suprotstavljenih
snaga, kao to su dan i no, roenje i smrt. No e postati dan, jednako sigurno kao to dan
mora postati no. Dobro e s vremenom postati loe, (preko neumjerenosti), ba kao to loe
postaje dobro (kao posljedica averzije prema
boli i patnji).
Ovakvo shvaanje due kod Maya ponudilo nam je slijedee rjeenje u postupku
deifriranja. Ukoliko sam ja ti a ti ija, te ako no postaje dan a dan no, moda onda uglovi
koji nedostaju uope ne nedostaju? Naravno, ukoliko uglovi doista ne nedostaju, onda oni jo
uvijek moraju biti na svom mjestu.
ii) "uglovi koji nedostaju" sa sobom su odnijeli i prekrivene kutne uzorke. Jedan od tih
uzoraka bilo je jednostavno nadomjestiti. Iz dva razloga. Prvo, sastojao se od niza poredanih
toaka i krugova i bilo je lako naslutiti kako je izgledao potpuni uzorak. Drugo, istovjetan
uzorak se pojavio na drugoj rubnoj kutiji (sredinja rubna kutija) koja se nalazi tek nekoliko
mjesta dalje od ugla koji nedostaje.
_, _. 001

PROROANSTVO MAYA
Slian kod
Slika A76.
Jednostavno je obnoviti polovicu kria koji nedostaje. Na primjer, drei zrcalo na osovini
kria dopunit emo polovicu koje nema. Tako je bilo i sa Poklopcem iz Palenque. No, nije
bilo mogue staviti ogledalo dovoljno blizu oteenih toaka kako bi dopunili uzorak. Jedini
nain da ga popunimo bio je napraviti fotokopirnu foliju Poklopca, koja se zatim stavlja na
oteeni dio ugla. Na taj nain se rekonstruira cijeli uzorak i obnavlja nepotpuni ugao. Drugi
korak u postupku deifriranja bio je uspjeno obavljen.
Dodatak 8
Slijedei korak je bila sustavna potraga za sloenijim rubnim slikama. Du etiri strane
pronaeno je 26 slika. Na slici 22B moemo vidjeti neke primjere sloenijih rubnih znakova s
Poklopca.
Ovi "pokazivai pria" govore nam kako svaku od tih pria moemo nai i u unutarnjim
uklesanim prizorima, ukoliko primijenimo na postupak deifriranja. Meutim, iako se javlja
ista pria, ona se razliito prikazuje.
etvrta razina deifriranja
Postalo je jasno da se na crteu Poklopca nalazi jo skrivenih informacija, jer anomalije
otkrivene na prvoj razini nisu rijeene. Nanovo smo prouili rub u potrazi za drugim
"oteenjima" koja bi se mogla obnoviti.

-HL
Oteeni ugao prikazuje dio uzorka sa znakovima, kri sainjen od toaka, ali nedostaje
polovica uzorka.
Koristei se preslikom uklesanog prizora uspio sam obnoviti uzorak.
Slika Ali.
Trea razina deifriranja
Iako je jedan ugao izveden, drugi oteeni ugao nije bio rekonstriuran sve dok folija i
izvornik nisu lagano razmicani do toke dopunjavanja i drugog ugla. Kada se to dogodilo,
"petlje" znakova dopunile su svoje slike u ogledalu. Nakon toga, vidjeli smo kako se male
slike pojavljuju na rubu. Tri koraka u deifriranju rubnih kodeksa prikazana su na Slici AC5

Slika A78.
Pronali smo jedno: neobian znak ili oblik koji se nalazio na nosu lika na rubnoj kameji.
Naravno, mogao sam obnoviti oteeno mjesto bijelom bojom ali prema uputama nisam smio

koristiti boju. No, imao sam otisak u foliji. Kada sam stavio glavu kameje uz njenu sliku u
ogledalu iz crtea je
PROROANSTVO MAYA
Dodatak 8

Slika A79.
nastao nezgrapan oblik. Sloena slika (preslika prislonjena uz izvornik) prikazivala je samo
dvije glave kameje kojima se dodiruju ela i vrhovi nosa. **
Jo jednom je oteenje bilo obnovljeno. No, to me je nauio ovaj korak. Za sada nita.
Primijetio sam tada, da sredinji lik na Poklopcu ima isto oteenje na nosu. Shvatio sam;
upute su glasile: "staviti oblik na nosu uz sliku u ogledalu takvog istog oblika na nosu na
foliji."
Sredinji lik ima oteenje na hrptu nosa. Upute sadrane u rubnom kodeksu zahtjevaju
odstranjenje oteenja postavljanjem folije na njegov vrh.
Slika A80.
Slika A81.
Unutarnji uklesani prizori
Kada tako uinimo, jasno moemo vidjeti imia, boga smrti kod Maya,. kako leti prema
promatrau (vidi sliku 23B.)
imi - Bog je predstavljao smrt u mnogim kulturama, od Olmeka na dalje. U grobu u
Monte Albanu, pronaen je kip od zada sastavljen od 25 dijelova (vidi sliku 82). Ona potjee
otprilike iz 700. godine naeg doba.
Peta rain a deifrir anj a
Sjetio sam se daje imi otkriven na drugoj razini deifriranja, u sloenim rubnim
znakovima. Postalo je oito da su sloeni rubni kodeksi sadravali skrivene slike koje se
moglo nai u unutarnjem crteu Poklopca. Pronaao sam 26 sloenih rubnih znakova, a jedan
je od njih bio imi. imi koji se nalazio na rubu sada je bio usklaen sa svojom kopijom u
unutranjosti Poklopca. Preostalo je na isti nain uskladiti 25 sloenih rubnih znakova s njima
odgovarajuim slikama na unutranjosti Poklopca. Zapoela je potraga. Slijedei rubni znak
koji je trebalo uskladiti bio je drugi par glava, u profilu okrenutih jedna prema drugoj. Upute
su ovdje glasile:postaviti folije tako da su lica dva glavna lika okrenuta jedno prema drugom.
Kada je to uinjeno, postalo je oito da sam pronaao jedan od dijelova koji su nedostajali u

slaga-lici na prvoj razini. Pronaao sam nepostojeeg partnera prvog stvaralakog para, koji
su ivjeli u raju Ometeotl, a kojeg nisam uspio pronai za vrijeme mojih tumaenja o Raju.
Ovakva orijentacija Stvaralakog Para zapravo ozPROROANSTVO MAYA
Dodatak 8

naava tri prizora iz majanskih pria o Stvaranju (ekvivalent Adamu i Evi). Ova je pria
dovela do novog otkria: folija se moe pomicati, stvarajui tako pokretne slike, kao dodatak
statinoj sloenoj slici imia-Boga.
Ubrzo su otkrivene 23 sredinje sloene prie i usklaene s odgovarajuim pokazivaima
rubnog kodeksa. Jedna od najzanimljivijih i najsloenijih pria je ona o umiranju vladara
Paala.
imi koji se pribliava
Niz od tri prizora opisuje imia koji se pribliava, a otkrivenje na unutarnjem poklopcu
(vidi Slike AC6 i AC7).
Iako su otkriveni prizori "imia koji se pribliava", "dodatni" rubni znak koji bi
odgovarao ovim prizorima do sada nije pronaen. To je bilo neobino i otvaralo je mogunost
da ovi prizori moda ine tek dio vee prie koja jo nije otkrivena. Uistinu, postojali su
nizovi rubnih znakova koji jo nisu bili usklaeni sa slikama na unutranjosti Poklopca, a
prikazani su na SliciAC8.
Slika A82.
Bog imi
Ako zastanemo na tren, primjetit emo dvije tuk glave pronaene na podu u grobu vladara
Paala. tovie, primjeujemo razlike izmeu tih dviju glava. Slika A83 prikazuje Paala kao
mlaeg mukarca s kraom frizurom i samo jednim uhom.
Slika A84 prikazuje Paala s podignutom kosom i, to je ispravnije, s dva uha. Ovo su
dodatne indicije koje nam pomau da pronaemo sloenu priu o umiranju vladara Paala;
kada se sakupe svi tragovi dobijemo ovakvo tumaenje:
B i - B iii:
B iv:
Bv:
B vi i tuk glave:
vidjeti mukarca u grobu (mrtvac)
potraiti pticu na glavi
ptica je Bog Sunca (Tonatiuh ili Quetzalcoatl)
prvo namjetanje uiju u rubnom kodeksu ( na
svakoj strani glave); promatrajui kosu, vidimo
pojavljivanje ptice

Slijedei ove upute, smjestili smo folije unutarnjeg poklopca na mjesto gdje su se nalazile
ui (gdje se uobiajeno nalaze ui kod ovjeka). Zatim, promatrajui frizuru, rotirali smo
folije sve dok se na vrhu nije pojavila malena ptica.
Ptica u svom kljunu nosi lanac. Na lancu visi koljka, znak Quetzalcoa-tla, pernate zmije.
(koljka je predstavljala vjetar i pticu koja vlada tim vjetrom). Quetzalcoatl je bio najvii bog
Maya.
Paljivo bojei podruje ispod ptice pojavi se lice mukarca u grobu, vladara Paala. Usta
mu prekriva imi koji je sletio, jedan iz niza "imia koji se pribliavaju". imi se nalazi
na donjem dijelu Pacalovog lica.
Sloena slika stoga nam govori: "Bog smrti (imi) je sletio na vladara Paala i uzeo mu
dah. On se ponovo rodio kao mladune Quetzal ptice. Zapoeo je novi ivot kao Quetzalcoatl,
najvii od bogova", (vidi Sliku AC9)
Jaguar
Druga sloena slika prikazuje jaguara. Smatra se da predstavlja peto razdoblje stvaranja
(vidi Sliku 24B). Ako stavimo sredinji rubni znak, koji se sastoji od pet toaka, na isti taj
prikaz, javlja se sloena slika "jaguara" "petog Sunca".
Tako smo uskladili komponentu petog Sunca koje je nedostajalo u postupku prve razine
deifriranja ocrtanog u "etiri prethodna razdoblja". Jaguar predstavlja peto, sadanje Sunce
stvaranja.

PROROANSTVO MAYA
Slika A84
Pacal, s podignutom frizurom i dva uha
Slika a83
Mladi Pacal s kratkom frizurom i jednim uhom
Slika A85
Lubanja s intarzijama tirkiza koji prikazuju imiove znakove smrti umetnutim koljkama.
Teotihuacan
Dodatak 8
Jo jedna sredinja sloena slika pokazuje, daje trajanje ciklusa plodnosti i unitenja na
Zemlji iznosilo "20 Sunaca" (20 x 68.328 = 1.366.560 dana). Time su razjanjena sva pitanja
koja su se javila na prvoj razini tumaenja. tovie, to je znailo da su Maye bili potpuno
svjesni ciklusa sunevih pjega. Ali, nakon ove etiri razine deifriranja preostaje jo jedno
nerijeeno pitanje: bilo je usklaeno 25 od 26 rubnih znakova, jedan je nedostajao. Situacija je
ostala takva jo deset mjeseci.
Dogodilo se to dan nakon to sam se vratio od izdavaa. Nanovo sam pokuao povezati
nejasnoe koje su me izjedale ve gotovo godinu dana. Postavivi glavno sredite
(upotrijebljeno u umiranju vladara Paala) ponovno na isti prizor, poeo sam lagano rotirati
dvije folije. Naravno da sam isto inio i prije i otkrio 25 pria na unutarnjem poklopcu. Ali

ovaj puta, umjesto da promatram unutarnji poklopac, ponovno sam ispitao rubne znakove.
Dok su se folije rotirale, zapazio sam poklapanje s rubnim znakovima.
Na svakom voru poklapanja rubnih znakova moglo se pronai priu na unutarnjem
poklopcu. Otkrio sam jo jedan "sloj" rubnih znakova; svaki od njih je zahtijevao deifriranje
odgovarajue prie s unutarnjeg Poklopca, no ovaj puta to je bilo mnogo tee. Svaki vor
rubnih znakova sadravao je ba- ? rem dva prizora koji su se nalazili jedan na drugome, a neki
su bili vidljivi jedino kada bi se par folija zajedno rotirao za 180 stupnjeva.
Iako su slijedea 22 prizora bila otkrivena iz rotacionih vorova sloenih rubnih znakova
simetrije, pronaen je i prizor koji je odgovarao nedostaja-lom rubnom znaku na etvrtoj
razini deifriranja, dovodei u sklad slabosti etvrte razine: 26. priu. Postalo je jasno da su
Maye koristili ovaj "izdvojeni" (26) znak kao pokaziva postojanja drugog sloja u mehanizmu
deifriranja.
S vremenom su ove nove prie ureene u drugom dijelu knjige "udesni poklopac iz
Palenque, Knjiga 2". Drugi dio knjige trebao je sadravati glavne "duhovne" poruke Maya.
On nam govori o znaenju ivota i "zagrobnog ivota", o istilitu i ienju, te o ciklusima
unitenja na Zemlji.
Na samom sam poetku deifrirao rubove, no oni su bili tek "indeks" ili popis sadraja
knjige. Nakon toga sam uspjeno deifrirao samu knjigu. Tada se ispostavilo daje "knjiga" tek
program (poput kazalinog programa u kojem se nabrajaju glumci i sadraj predstave).
Konano sam shvatio da prva knjiga jednostavno sadri popis likova koji se javljaju u drugoj
knjizi. Druga Knjiga je bila "predstav" Maya. Nevjerojatno putovanje u um ovjeka. Zbog
slojeva strukture i logike mehanizma deifriranja, svaki glumac se javlja do est puta u
razliitim kostimima, dajui legitimitet samom postupku.
Naravno, obje knjige sadre 37 folija i vie od 100 stranica u boji. One se

PROROANSTVO MAYA
nalaze u British Museum u Londonu, knjinicama na Universities of Oxford and Cambridge,
The National Librarv of Scotland, Trinitv college Dublin i The National Librarv of Wales.
Izdavai CD ROMa zainteresirani su za objavljivanje knjiga za korisnike kompjutora i
trenutno se vode pregovori.
Nakon deifriranja uklesanih prizora Poklopca iz Palenque, pronaao sam i deifrirao i neke
druge uklesane slike Maya, koristei se istom tehnikom. To su Mozaik maska iz Palenque,
Mural iz Bonampaka (Hram Fresaka, soba 1) Lintel 25 Yaxchillan (British Museum, London)
te Lintel 53 Yaxchillan (British Museum, London). Svi su oni objavljeni, u ogranienim
izdanjima ili se trebaju objaviti u seriji koja bi se posebno bavila "preobraziteljima" Maya:
radi se o rukotvorinama koje sadre mnogo vie informacija no to se ini na prvi pogled.
Treba naglasiti da bez deifriranja Poklopca iz Palenque nikada ne bi mogli postii goleme
dobitke i otkria u ostalim srodnim podrujima. Na primjer, deifriranje brojeva kod Maya
bilo bi neizvedivo da prije toga nismo pronali kljuni majanski broj (vidi poglavlje o
brojevima Maya). Kljuni uglovi Poklopca bili su odstranjeni, kako bi pomou njih jednog
dana mogli deifrirati uklesane prizore. Iz istog je razloga, iz datuma na natpisima bio
namjerno izostavljen kljuni broj 260. Bez ovih spoznaja ne bi postojala logina veza pri

razbijanju ifre uklesanih prizora ili brojanog sustava. Isto tako, da Poklopac ili brojevi Maya
nisu deifrirani, nikada ne bi pronali dokaz da su Maye poznavali trajanje ciklusa Sunevih
pjega, vezu izmeu Sunevog zraenja i plodnosti ili ciklusa katastrofa.
Popol vuh
...Popol Vuh, kako je nazvana sveta knjiga, vie se ne moe vidjeti...izvorna knjiga, davno
napisana, postoji, ali skrivena od onog koji trai i onog koji misli...
Tako zapoinje Popol Vuh, davno izgubljena "sveta knjiga" ili "biblija" Quiche Maya iz
Gvatemale, bez sumnje najtovaniji i najistaknutiji primjer knjievnosti Indijanaca sauvan
kroz stoljea.
Nije poznato tko je napisao ili sakupio izvornu verziju koju se smatra "izgubljenom".
Prikaz tog izvornika, prvi puta je latinicom zapisao neki Qui-che Indijanac koji je nauio itati
i pisati, sredinom esnaestog stoljea, ubrzo nakon panjolskog osvajanja.
Rukopis koji sadri prikaz kozmogonije, mitologije, predaje i povijesti plemena Quiche
Maya, pronaen je 1645. Otac Francisco Ximenex, upni
Dodatak 8
sveenik sela Santo Tomas Chichicastenango, sakrio ga je u crkvi u planinama Gvatemale
(otprilike 200 milja uzvodno od Palenque u dananjem Meksiku). Prije toga, dokument je
transkribirao s jezika Quiche na panjolski.
Goetz i Morley, koji su napisali uvod engleskom prijevodu, izjavljuju kako je "sumnjivo da
je drevna knjiga plemena Quiche dokument tako ureenog oblika i vrste knjievne
kompozicije." Otac Ximenex kae da "takvu knjigu (izvornik iz kojeg je nastao prijevod)
zapravo nitko nikada nije vidio, stoga ne znamo je li bila napisana u slikama, poput onih u
Meksiku ili vezanjem vorova, kao to su radili Peruanci... ili na neki drugi nain."
No, Popol Vuh je bila knjiga proroanstava kraljeva i gospodara. U njoj dalje pie: "...i
kraljevi su znali kada e biti rata, i sve im je bilo jasno pred oima; vidjeli su hoe li biti
umiranja i gladi, ili sukoba." Stoga, Popol Vuh je bila knjiga prolosti, sadanjosti i
budunosti.
Ba kao i izvorna Popol Vuh, i Poklopac iz Palenque je skriven od onih koji su ga traili.
Iza Hrama Natpisa. Zahtijevao je znanje i deifriranje prije no to otkrije skriveni sadraj. U
njemu su takoer sadrana proroanstva, neka govore o selidbi Mexika (pria o Quilatzli Zelenoj aplji) u dolinu Meksika, neka o bogovima rata koje su kasnije prihvatili Azteki. Ovi
prikazi, proroanstva i predskazanja bili su mogui jer oni koji su "napisali" Poklopac iz
Palenque bili su "bogovi"; prvi u stvaranju. Ovaj se podatak spominje i u Popol Vuhu; "...bili
su obdareni inteligencijom, s mjesta su mogli vidjeti daleko, znati sve to postoji na svijetu.
Kada su gledali, vidjeli su sve oko sebe i promiljali redom o nebeskom luku i o okruglom
licu Zemlje. Predmete skrivene u daljini sve su vidjeli, a da se prije nisu trebali pomaknuti,
odjednom bi vidjeli svijet s mjesta na kojem su se nalazili. Velika je bila njihova mudrost."
Intelektualna postignua Maya
Jo nam nije poznato kako su Maye postigli svoj visoki stupanj znanja. Ona su potvrena
njihovim postignuima u astronomiji, sustavu raunanja, arhitekturi i klesarstvu. Mi ne znamo
je li ovo superiorno znanje bilo svojstveno svim Mayama klasinog razdoblja ili samo
nekolicini lanova vla-dajueg visokog sveenstva. Mnogi promatrai smatraju da postoje

dokazi o hijerarhijskoj strukturi u drutvu Maya, te daje postojalo tek nekoliko sveenika
uenjaka koji su bili ukljueni u ezoterijska uenja.
Svejedno, nije nam poznato kako su postigli prostorne sposobnosti koje su im omoguile da
ifriraju Poklopac iz Palenque. Mi koristimo modernu tehnologiju u obliku kopirnih folija kao
zamjenu za njihove prostorne spow
PROROANSTVO MAYA
sobnosti. U sredinjem dijelu teksta primjeujemo da su Maye prakticirali deformacije lubanje
ili spljotenje ela. Ortodoksna antropologija smatra to tek pomodnim hirom, no moda su
upravo ti postupci omoguavali efikasnije funkcioniranje mozga.
U dodatku koji se bavi zraenjem Sunca i hormonima, primijetili smo da moduliranje
magnetskih polja utjee na endokrini sustav, a time i na funkcioniranje bioritma i plodnosti
tijela.
Vratimo se na glavu Gospodara Paala pronaenu na podu groba u Pa-lenque; moemo
vidjeti neke neobine predmete koji podsjeaju na cvijet s tri latice, strateki postavljene na
glavi. Iz eonog "cvijeta" izlazi uzorak linija u obliku fontane, podsjea na magnetske silnice i
prekriva elo i podruje sljepoonica.

Dodatak 8
mozga. Tada nije bilo potrebe za kopirnim folijama! Kako su Maye, bez pomoi tegleih
ivotinja ili kotaa, pomicali kamene blokove od kojih su neki bili i 30 tona teki?
Da bi odgovorili na ovo i slina pitanja, trebamo shvatiti prirodu tehnolokog napretka, jer
poput otisaka nogu u pijesku, svaki novi val tehnologije "brie samog sebe". Uzmimo kao
primjer raunalo s pominim kuglicama. Logaritamske tablice (uporaba eksponenata)
izbrisale su tu vrstu raunala. Zatim je logaritamsko raunalo izbrisalo logaritamske tablice.
Njega je izbrisalo elektroniko raunalo. I tako dalje. Uskoro e geostacionirani sateliti u
svemiru potpuno izbrisati telegrafski i telefonski stup.
Buduim generacijama koje bi se mogle javiti nakon katastrofe razmjera velikog potopa,
moglo bi se uiniti da smo mi ivjeli na vrlo niskom stupnju tehnolokog razvoja; "ak nisu
koristili niti telefone". Stoga moramo ponovno provjeriti dojam koji ostavljaju Maye. Ukoliko
nisu koristili kota, vjerojatnije je da su bili mnogo napredniji, a ne primitivniji od ovjeka
dananjice. Moda na njihovom stupnju razvoja nije bilo potrebe za kotaem. Izgleda mi da u
svom neznanju, zamiljamo posadu svemirskog broda kako na biciklima (kota) izlaze iz svog
svemirskog broda i sputaju se na povrinu planeta. ,
Stoga ne iznenauje to moderna arheologija, promatrajui 99% stanovnitva Maya vidi
rasu divljaka. Istovremeno, previaju 1% stanovnitva visokih duhovnih sposobnosti i znanja.
Maye i ostale njihove tajne ne razumijemo jer jo nismo dosegli njihov
stupanj razvoja.

Slika A86.
Slika A87.
Ako prouimo sva tri cvijeta zajedno ( na trodimenzionalnom modelu glave) i odredimo
zajedniko mjesto, primjeujemo da se svi nalaze na istoj osovini i smjeteni su tako da se
sudaraju u sredinjem podruju hipotalamu-sa. Stoga moemo pretpostaviti da bi ovi predmeti
u obliku cvijeta mogli biti magneti. Je li to omoguavalo lijevoj i desnoj polutki mozga da
funkcioniraju i komuniciraju mnogo efikasnije, poveavajui tako operativnu efikasnost
PROROANSTVO MAYA
RJENIK
Acotzintli (Azteki) divlje voe koje se jelo za vrijeme drugog razdoblja
prema navodima iz Vatikansko-latinskog Kodeksa Ahau Can (Maye) velika kraljevska
zmija Apachiohualiztli (Azteki) Potop
Azteki posljednje pleme koje je vladalo u Meksiku prije dolaska panjolaca. Baktun (Maye)
vremenski period koji odgovara trajanju od 144000 dana Cabrillas (panjolski) doslovno
"malene koze", naziv za zvijee Plejada. Camazotz (Maye) imi koji otkida glavu
Hunahpua u Popul Vuhu Canamavte (hibridni) kockasti uzorak na leima Crotalus egrtue
Caracol (panjolski) doslovno "pu", kruna zvjezdarnica u Chichen Itzai Ceiba (Maye)
veliko drvo koje simbolizira Drvo ivota i Mlijenu stazu Chaac (maye) bog kie
Chaacmool (ili Chaac-Mool) tajnoviti kipovi pronaeni na Yucatanu Chalchiuhtlicue (Azteki)
boica vode Chan bahlum (Maye) zmija jaguar, sin Paala iz Palenque Chanes (Maye) naziv
sveenika iniciranog u kult zmija Chilam Balam znalac kod Maya koji je predvidio dolazak
panjolaca Coatlicue (Azteki) boica Zemlje zastraujueg izgleda Codex/Kodeks (latinski)
rukopis, ili knjiga na kori ili rani panjolski
pergament
Cortesianus dio Madridskog Kodeksa
Coyolxauhqui azteka boica koja vjerojatno predstavlja Mlijeni put Crotalus durissus
durissus vrsta endemske egrtue u podruju gdje su ivjele Maye.
PROROANSTVO MAYA
Cu lik boga ili hram, vjerojatno isto kao Chacmool
Ehecatl (Azteki) bog vjetra, jedan od aspekata Quetzalcoatla, drugo doba
Vatikansko-latinskog Kodeksa Gavilla (panjolski) "Snop", razdoblje od 52 godine, to
ini azteko
stoljee
Hunaphu (Maye) jedan od junaka blizanaca u Popul Vuhu Itzamna (Zamna) glava panteona
Maya, nositelj civilizacije Itzas (Maye) ratniki doseljenici u Chichen Itza Katun (Maye)
vremensko razdoblje, odgovara trajanju od 7200 dana Kin (Maye) dan

Kukulcan (Cuculcan) (Maye) "Pernata zmija", odgovara Quetzalcoatlu Matlactili (Azteki)

prvo Sunevo doba prema Vatikansko-Latinskom
Kodeksu
Mixteki jedno od plemena koje je naseljavalo Oaxaca Dolinu Nachan-Can (Maye) mnogi
vjeruju daje to izvorno ime Palenque Nahui Atl (Azteki) etvrto doba Chimalpopoca Kodeksa
Nahui Ehecatl (Azteki) drugo doba Chimalpopoca Kodeksa Nahui Ocelotl (Azteki) prvo doba
Chimalpopoca Kodeksa Nahui Ollin (Azteki) peto doba Chimalpopoca Kodeksa Nahui
Quihahuitl (Azteki) tree doba Chimalpopoca Kodeksa Nanahuatzin (Azteki) stariji bog koji
se rtvovao kako bi postao postojee
Sunce Olmeki (Azteki) doslovno "Gumeni ljudi", proto-majanski narod
Meksikog zaljeva
Pacal "Ruka-tit", kralj Palenque pokopan ispod Piramide Natpisa Polcan (Maye) "Zmijaglava" Popol Vuh Ep o stvaranju Quiche Maya
Quetzalcoatl (Maye) "Pernata zmija", zaetnik civilizacije, naslov Quiche lingvistika
plemenska grana naroda Maya koji su ivjeli u brdima Tecuciztecatl (Azteki) arogantni bog
koji je postao Mjesec Tenoch azteki kralj koji je poveo svoj narod sa sjevera na Jezero
Texcoco Teotihuacan bajkoviti grad piramida 40 kilometara sjeverno od Mexico
Cirya Tezcatlipoca (Azteki) "Ogledalo koje se dimi", vojni suparnik
Quetzalcoatla
Tlaloc (Azteki) bog kie, odgovara majanskom Chaacu. Tleyquiyahuillo (Azteki) tree doba
prema Vatikansko-latinskom Kodeksu Tolteki ratniki narod koji je vladao velikim dijelom
Meksika prije Azteka
Rjenik
Tonalamatl (Azteki) razdoblje od 260 dana, odgovara majanskom tzolkinu Tonatiuh (Azteki)
bog Sunca Troano dio Madridskog Kodeksa Tun (Maye) razdoblje od 360 dana Tzabcan
(Maye) "egrtua"
Tzincoacoc (Azteki) vrsta voa koje se jelo tijekom treeg doba Tzolkin (Maye) razdoblje od
260 dana, odgovara aztekom tonalamatlu Tzonchichiltic (Azteki) "Crvena kosa", naziv
treeg doba u Vatikansko-latinskom Kodeksu
Tzontlilac (Azteki) "Crna kosa", naziv etvrtog doba u Vatikansko-latinskom Kodeksu Uinal
(Maye) razdoblje od 20 dana
Votan bajkoviti donositelj civilizacije, moda je bio Kartaanin Xbalanque (Maye) jedan od
junaka blizanaca iz Popol Vuha Xiuhmolpilli (Azteki) sveanost vatre na kraju 52-godinjeg
razdoblja Zamna (Zamana) glava panteona Maya, donositelj civilizacije Zapoteki pleme iz
Oaxacae, preuzeli su Monte Alban od Olmeka
ALBUM C

Al Nunnetj, juno krilo sa est formacija zmijskih linija iznad ulaznih vrata.
A2 Hartungje izbrojao 584 proreda izmeu zmijskih linija

Drvo ivota korijenje ima u Tomoanchanu. Umjesto plodova na njemu raste 400.000
bradavica.
OMEYOCAN: Mjesto dualnosti. Ovdje ivi izvorni boanski par Ometeotl, (Hunab-Ku), bog
i boica Kreacije.
1 ft um r -* \/
TONATIUHCHAN:
Lei na Istoku i mjesto je Sunca. Ovdje dolaze oni koji poginu u bitkama ili rtvovani.
TOMOANCHAN:
"Dom predaka ". Samo mrtve bebe ovamo dolaze. Ovdje se.hrane mlijekom iz bradavica
Drveta ivota i skupljaju snagu za povratak u novi ivot.
1;

A3 Raj
TLALOCAN: Lei na Jugu. Ovo je dom Tlaloca (Chaac) boga Kia. Ovdje on ivi sa
suprugom Chalchiuihtlicue, boicom Vode. Mjesto je ispunjeno cvijeem, vokama i
pjesmom ptica. Ptice pjevaju glasno kako bi Tlaloc stalno bio budan. Tada ne moe zaboraviti
poslati kiu na zemlju i odravati ju plodnom.
PROROANSTVO MAYA
ALBUM C

Lice bjesnog psa

A4 Uzrok Propasti
Zmajeve glave na obje strane kria predstavljaju plodnost. Repovi zmajeva simboliziraju
smrt. Rep lijevo od kria pripada glavi zmaja desno od kria i obratno, desni rep pripada
lijevoj glavi.

Korak 3.
Korak 1.

Korak 2.
'^r
Lice tigra
Lice ptice
Lice ovjeka oiju
zavezanih ljudskom
koom, s leptirom
na usnama.
A5 Trea razina deifriranja
A6 Pribliavanje imia (scene I i 2). Kl Pribliavanje imia (scena 3).
U gornjoj sredini ploe pojavljuje se imi, imi slijee (dolazak smrti), spreman da
napadne rtvu.

Album C
Velike ui Paala
Tonatiuh
Ptica
Lord Pacal (umire)
B
B(i), (U) i (Hi) zajedno ine jedan lik s rukama preklopljenim
preko grudi. B(iv) predstavlja pticu rairenih krila. B(v)
prikazuje Tonatiuha, boga Sunca sa sunanim krugom iznad
glave. Gore iznad svih, dva su ljudska uha.
A8 Dopunjena kompozicija ruba
A9 Smrt i uskrsnue
Lorda Paala. Scena
pokazuje uskrsnue duha
u obliku bebe ptice
Quetzal (Lord Pacal
postaje Quetzalcoatl).
imi slijee na nos i usta Lorda Paala i gui ga. Ova scena je opis trenutka kada Lorda
Paala posjeuje bog Smrti i oduzima mu dah ivota. U gornjem sredinjem dijelu vidimo
bebu ptice Quetzal koja dri lanac. Na lancu se istie znak Quetzalcoatla to simbolizira
uskrsnue Lorda Paala kao duha Quetzalcoatla.

duha
TJ 7J O 7) O O< > Z 0) H
o

Knjinica Zel na
540005032
BOL

,A
'oaufoo
a

Narodne novine, Zagreb-(118) Oznaka za narudbu: UT-XI/11-8

110735