KOMUNIKACIJA

U
NASTAVI

to komunikacija jest?

Komunikacija = sloen proces koji ukljuuje

ponaanje, misli, vrijednosti , stavove o
onima koji u procesu komunikacije sudjeluju,
emocije, kao i odnose meu sudionicima

Sloenost i vanost razredne

situacije je nepobitna:

uitelj istodobno mora imati komunikaciju sa 25

do 30 uenika
postoje ogranienja ivota u razredu vrijeme
koje pojedinac od uitelja moe oekivati kao
posveeno samo njemu je jednostavnom
matematikom gledano izuzetno malo ak i u
niim razredima gdje uitelj provodi vie
vremena razgovarajui s djecom

Hamburka komunikacijska
kola (Shulz von Thun 1984.)
istie :

esto se misli kako je

U svakoj komunikaciji
odvijaju
se reciproni
komunikacija
samo sadraj
i
procesi aljemo
primamo odreeni
njegovai verbalizacija
ali je
sadraj,obostrano
pokuavamo
definirati
nepobitno
izuzetna vana
uloga
meusobne
odnose i stavove
prema
neverbalnog
i odnosnog,
sadraju, i osobnog
jedni i drugi
otkrivamoaspekta
sebe te na
i utjecajnog
neki nain komunikacije
utjeemo na druge

Tako nastaje hamburki

komunikacijski kvadrat:

Svaki razgovor u koli ima

svoju sadrajnu, odnosnu,
osobnu i utjecajnu dimenzijuiznosimo sadraj to je samo
dio komunikacije u kojoj
definiramo odnose, otkrivamo
sebe i utjeemo na njega. Ako
se odnosni, osobni i utjecajni
segment preputa sluaju
postoji mogunost i da
sadrajni aspekt izgubi svaki
smisao !

Kako do uspjene
komunikacije i to ju ini ?

Ui se i usvaja, posebice je
vana u radu s ljudima, djecom
To je komunikacija u kojoj svi
sudionici interpretiraju znaenje
isto
Komunikacija je najznaajniji
pojedinani faktor koji utjee na
ovjekovo zdravlje i njegove
veze s drugima

Predrasude vezane uz
pojam komuniciranja:

komuniciranje je neto to svi dobro znaju

komuniciranje je samo po sebi razumljivo
komunicira se rijeima
komunikaciju je mogue izbjei
komunikacija je svjesna i namjeravana
aktivnost, mogue je u potpunosti vladati
svojom komunikacijom
opsena komunikacija vodi boljim odnosima i
boljem rjeavanju problema

Watzlawickovi zakoni
komunikacije
1)
2)

3)

4)

5)

Nemogue je ne komunicirati
Svaka komunikacija ima dva aspekta
sadrajni i odnosni
Narav komunikacijskog odnosa uvjetovana
je interpretacijom komunikacijskih tijekova
od strane sudionika
Tijek meuljudskih odnosa u komunikaciji je
simetrian ili komplementaran
Komunikacija moe biti digitalna ili
analogna

Komunikacija izmeu uitelja i

uenika

Jedan od bitnih preduvjeta

uspjenog odgoja i izobrazbe je
iskrena i kongruentna
komunikacija izmeu uitelja i
uenika. Ona ovisi i usklaenosti
verbalnog i neverbalnog iskaza
Omjer verbalno uitelji
uenici - po jednom istraivanju
uitelji verbalno u razredu
sudjeluju 78%, a uenici 16%!

Utjecaj odnosa i sadraja poruke:

a = f(b+b1)(c+c1)(d+d1)(e+e1)

a = odnos primatelja poruke prema

sadraju poruke
b = odnos poiljatelja poruke prema
sadraju poruke
c = odnos poiljatelja poruke prema
primatelju poruke
e = odnosi izmeu poiljatelja poruke
meusobno

Interpersonalna komunikacija :
sadraj poruke kada je poruka
Razumljiva
Nerazumljiva

JEDNOSTAVNA (kratka,
prepoznatljiva, konkretna)

PREGLEDNA (sadraj je
povezan, ralanjena, logina i
postupna te se istie bitno)

KRATKA (sa malo rijei a

puno informacija)

ZANIMLJIVA (izravna,
osobna, s primjerima, s
analogijama,
vizualizirana)

KOMPLICIRANA(duga,
neprepoznatljiva, apstraktna)

NEPREGLEDNA
(nepovezana, sporedna,
neralanjena,
nepostupna, nelogina)

OPIRNA (puno rijei, a malo

informacija)

NEINTERESANTNA
(posredna, neosobna, bez

Gordonov model
Thomas Gordon (1975.) - model uspjenih
odnosa
baziran je na usvajanju jezika prihvaanja i iste
komunikacije koje suprotstavlja klasinom
pedagokom jeziku neprihvaanja i neiste
komunikacije
prostor ponaanja druge osobe objanjava kao
prihvatljiv i neprihvatljiv, a ta su dva dijela
razdvojena crtom

Kako to vidi Gordon?

PRIHVATLJIVA
PONAANJA
CRTA
PRIHVAANJA

NEPRIHVATLJIVA
PONAANJA

PROMJENE U
OSOBI
PROMJENE U
DRUGOJ OSOBI
PROMJENE U
OKOLINI I
SITUACIJI

U razradi modela Gordon postavlja tezu o prostoru

odnosa, temeljni cilj kvalitetnih odnosa je proiriti to je
mogue vie prostor bez problema.

Gordonov model uspjenih odnosa

razlikuje neistu komunikaciju:
TI PORUKE :
1. ZAPOVIJED
2. NIPODATAVANJE
3. OMALOVAAVANJE

JEZIK NEPRIHVAANJA:
1. ZAPOVIJED
2. PRIJETNJA
3. MORALIZIRANJE
4. SAVJET
5. POUAVANJE
6. KRITIZIRANJE
7. NAGRAIVANJE
8. IZRUGIVANJE
9. INTERPRETIRANJE
10. HRABRENJE
11. ISPITIVANJE
12. HUMOR, SARKAZAM

ista komunikacija
Znaaj JA poruka

Elementi Ja poruke:
Opis ponaanja koje nas ugroava
Posljedice tog ponaanja
Osjeaji koji su izazvani tim ponaanjem

Kako uspjeni uitelji postiu

radnu atmosferu?

Neki uitelji nadzor nad razredom lako uspostavljaju dok

drugima to predstavlja problem i nakon dugog vremena

Veoma su vani prvi sati iskusni uitelji odravaju prve

sate pokazujui svoja pozitivna svojstva zanimljivo
izlaganje gradiva, smisao za humor i spremnost da
prue pomo u savladavanju gradiva, uz to pokazuju
odlunost da se pozabave sa svakim krenjem reda u
razredu.

Uenicima odgovaraju mirnoa, pravednost, jasna

struktura pravila

Neverbalna komunikacija

po nekim istraivanjima ini 55% do 65%

komuniciranja

paralingvistiki nisu povezani sa sadrajem nego

sa nainom na koji se izgovaraju rijei

kinetiki - izraz lica, pogled, poloaj tijela i kretanje,

pokreti (tapanje, mirisi...)

proksemiki prostorna bliskost

(bliski odnosi 40 cm, prisni i prijateljski 40 cm do
1 m, socijalni 1 do 3 m)

Pria o
gospodinu von
Ostenu i
njegovu konju
Hansu

Neverbalni dio u nastavi perspektiva uenika:

uspravan ili pognut profesorov lik

napeto ili oputeno dranje tijela
prate mimiku i zakljuuju kakvo je stvarno
miljenje o onome to pria
vole da ih se gleda u oi, ele biti uoeni,
osobno prepoznati i gledani pa makar i u zadnjoj
klupi
uoavaju svako povienje, promjenu ili snienje
glasa, lako prepoznaju prijeteu, zatitniku ili
partnersku intonaciju

Ima toga jo

uoavaju boju glasa koja je ironina ili indiferentna

vode rauna o uiteljevim rukama i gestama, smeta im
podignut kaiprst kao i bezrazlono lamatanje rukama
nije im svejedno kako
im se uitelj odijevauoavaju svaku promjenu
i stil
i jo puno toga

Neverbalni dio u nastavi :

perspektiva uitelja

Rosethal i Jacobson (1968) ispitali su

koliko moe suptilni neverbalni utjecaj
imati dramatine posljedice:
djeca koja su sluajnim odabirom
odabrana puno su vie poticana, a zato?

Jo jedan eksperiment na istu

temu:

Profesori triju skupina su poduavali djeaka

jednoj je reeno da je izrazito pametan,drugoj da
nema ba neke sposobnosti, a treoj nije dana
nikakva informacija o njegovoj inteligenciji.
Jedna od te tri grupe se na snimci vie smijeila
djeaku, imali su vie izravnog kontakta s oima, vie
su se naginjali prema djeaku i vie kimali glavom.
to mislite koja je to bila grupa?

Kada oekujemo uspjenost

onda:

Stvaramo toplu socioemocionalnu klimu

Pruamo bolje izdiferencirane informacije o
postignuu
Zadajemo vie gradiva
Onome koji obavlja zadatak daje se vie prigoda
za reagiranje

Jo neka saznanja (proksemika

komunikacija):

Stupanj u kojem su uenici aktivni smanjuje se

poveanjem broja uenika
Aktivno sudjelovanje traje dulje u manjim uionicama
Uenici (i nastavnici) kojima se okruenje ne svia
pokuat e ga izbjei ili izmijeniti
Po sadraju se aktivnost uenika u veim prostorima
svodi na traenje pojanjenja ili ponavljanja neke misli, a
ne na ideje kao takve

Istraivanja vezana uz
prostorni raspored sjedenja:

Najee su aktivni uenici koji su u nastavnikovom

vidokrugu - i takvi i sjedaju na ta mjesta, ukoliko na njih
posjednemo umjereno aktivne oni e se aktivirati, ali
ukoliko tu sjednemo neaktivne oni se nee previe
aktivno ukljuiti
Frontalni rad pogodan za objanjenje sloenih
pojmova no kad se uenici naviknu na oblik rada ne
prekidaju uitelja ni onda kad ne razumiju, on se mora
pri procjeni uspjenosti tumaenja osloniti na neverbalne
znakove

Komunikacijski prostor
VANJSKO LICE
JAVNO - JA
JAVNO - JA

Joharijev kvadrat

Poznato meni

Sakriveno od mene

Poznato drugima

Poznato drugima

(javno, slobodno)

(prostor slijepe pjege)

PRIVATNO JA

PRIVATNO JA

Poznato meni

Sakriveno od mene

Sakriveno drugima

Sakriveno drugima

(skrivano)

(nesvjesni dio)

NEPOZNATO

POVRATNE informacije

Vana uloga je spremnosti primanja povratnih

informacija, uglavnom se svodi na traenje informacija u
vezi sa sadrajem obrazovnih poruka a malokad se misli
na povratne informacije o onima koji daju sadraje ili
odnosu u komunikaciji npr.

Odgoj i izobrazba sastoje se od stalnog davanja,

primanja i traenja informacija u vezi sa sadrajima
poruka i odnosom koji vlada

Uitelji se esto pitaju zato ih uenici ne

sluaju, razlozi nisu toliko u porukama koliko u
nainu njihova iznoenja. Ako su poruke
ocjenjivake, superiorne, hladno iznesene, bez
emocija teko se sluaju. Ako su opisne,
partnerski izlagane, s emocijama i pozitivnim
stavom tada lake ulaze u uho uenika. Uitelj
bi trebao shvatiti da je u veini sluajeva on sam
kriv, ako ga uenik ne eli sluati .

Za kraj :

to imamo bolji odnos uspjenije

komuniciramo, a uspjenom
komunikacijom unaprjeujemo odnos.

Probuena svijest o svojoj osobnosti

temelj je uspjenog komuniciranja i
dijaloga.

Literatura:
Braja Pavao, Pedagoka komunikologija,k.knjiga, Zgb. 1994
Sean Neill, Neverbalna komunikacija, Educa, Zgb.
Kathleen K. Reardon Interpersonalna komunikacija, Alinea, Zgb 1998.
Mark L. Knapp, Judith A. Hall , Neverbalna komunikacija u ljudskoj interakciji, Naklada
Slap, Jastrrebarsko 2010.