Palinoloka istraivanja

primjena u arheologiji
Dr. Sc. Koraljka Bakra
Hrvatski geoloki institut - Croatian Geological Survey

Palinologija
interdisciplinarna znanost
izmeu geologije i botanike
prouava:
palinomorfe - organske mikrofosilne ostatke
spore, pelud, ciste dinoflagelata i prazinoficea, akritarke,
hitinozoe i skolekodonti

organske klaste palinofacijes

inertinit, vitrinit, sporinit, alginit i amorfni liptinit

Zato prouavati palinomorfe?

Pelud je jedan on najotpornijih organskih
materijala u prirodi koji moe ostati
sauvan tisuama godina u jezerima i
pustinjama. Te estice nam otkrivaju koje
su biljke rasle u blizini jezera i svjedoe o
klimatskim uvjetima koji su vladali u regiji
Primjena u raznim
znanstvenim disciplinama
Geologija
Arheologija
Medicina
Forenzika

Geologija talona sredina

Palinofacijes
ukupni organski mikrofacijes
sedimentne stijene koja sadri
ostatke vodenog i kopnenog bilja
kao i ostatke ivotinja

Geologija ugljikovodika

Paleobotanika
... Kakav je bio biljni pokrov dok je
Zemljom etao T. Rex?

Klimatologija
promjene u sastavu sporomorfa
promjene vegetacije
promjene u klimi (temperatura, padaline,...)

Arheologija
Kako su se hranili nai preci?
....to ih je okruivalo ume, livade,....?
utjecaj vegetacije i klime na ljudsko ponaanje i
demografska kretanja
ljudski utjecaj na prirodu

Medicina
Poznavanje sezone polinacije i broja
peludnih zrnaca u zraku
omoguuje predvidivost klinikih
simptoma i pravovremenu primjenu
medikamentne terapije za
prevenciju simptoma (peludni
kalendar).

Forenzika

... Pomae u
otkrivanju ubojica...

to su sporomorfe spore i pelud?

Spore reproduktivne
stanice nieg bilja (alge, gljive,
bakterije, mahovine, paprati)

Pelud - reproduktivne stanice

vieg bilja (sjemenjae)

Opraivanje i oplodnja
Opraivanje je prenoenje peludnog
praha s pranika na stigmu tuka.
Postoji vie naina opraivanja:
Samoopraivanje
PELUDNICA
PELUDNA ZRNCA
pomou vjetra
VEGETATIVNA STANICA
pomou vode
pomou ivotinja
Svako zrnce peluda sadri
ANTIPODE
vegetativnu i generativnu
JAJNA STANICA
stanicu

GENERATIVNA
STANICA
PELUDNA
MJE
MJEINICA

SPERMALNE
STANICE
POLARNE J.
SINERGIDE

Kako nastaje peludni zapis?

Nakon cvatnje
pelud se iri zrakom i
vodama
i odlae u jezerima,
movarama,...

kroz neko vrijeme

u sedimentu zapis

Kako se sauva peludni zapis?

u anaerobnim uvjetima pod vodom
(jezera, movare)
pri niskom pH
u vrlo suhim ili slanim tlima
pod veim arheolokim strukturama
u blizini bakrenih ili bronanih artefakata
(puno Cu-soli)

Da li je sa svima jednako?
razliita otpornost sporomorfa na oksidaciju i koroziju:
najotporniji na oksidaciju su
Lycopodium i Polypodium, pa
Pinus, Tilia, Alnus, Corylus, Betula, Carpinus

najosjetljiviji su
Populus, Quercus, Ulmus, Fagus, Acer i Salix

sadraj sporopolenina u stjenci utjee na otpornost

esto Asteraceae, Chenopodiaceae i Poaceae dominantne u
uzorku, makar nisu dominirale u biljnom pokrovu.

neki rodovi mogu potpuno izostati iz zajednice moemo

dobiti krivu sliku vegetacije

Produkcija peluda
Obrnuto proporcionalna
mogunosti fertilizacije.

Genus

Pollen
Production
Grain/flower

Rate of Fall
(cm/sec)

Authogamous plants

Pinus

>15 million

(self-fertilizing) <

Picea

200,000

Abies

100

40

Poacea

90,000

10

Betula

10,000

Quercus

9,000

15

Acer

8,000

Tilia

20,000

18

Entomophilous
(insect-fertilizing) <

Anemophilous
(wind-dispersed)

Fagus

Morfologija peludnih zrnaca

AMBROZIJA

VRBA

BRIJEST

JOHA

BREZA

EMPRESI
BOR

BUKVA

SUNCOKRET

TRPUTAC

Preuzeto od dr.sc. Peternel

Morfologija peludnih zrnaca

Artemisia sp.
- PELIN

Carpinus sp. GRAB

Ulmus sp.
BRIJEST

Tilia sp.
LIPA

Ambrosia sp.
AMBROZIJA
Picea sp. SMREKA

Erica sp.
VRIJES
Lactuca sp.
SALATA

Fagus sp.
BUKVA

Poaceae
TRAVE
Alnus sp.
- JOHA

Quercus sp.
- HRAST

Pinus sp. - BOR

Juglans sp.
- ORAH

Nuphar sp.
LOKVANJ

Rasprivanje peluda
Udaljenost je obrnuto proporcionalna veliini
peludnog zrna.
Zrnca peluda se filtriraju kretanjem kroz
kronje.
Neka lagana peludna zrnca mogu prijei velike
udaljenosti u gornjim slojevima atmosfere.
Openito, pelud s niih biljaka ima malu
vjerojatnost rasprenja.

Pelud i vegetacija

Bare: lokalna vegetacija

Jezera: regoionalna vegatacija

Povrinski sastav peluda se razlikuje

od vegetacije po sastavu i udjelu.
Peludni sastav u odreenom trenutku
u ekosustavu je prilino stalan.
Peludni sastav na razliitim lokacijama
unutar istog ekosustava su ipak malo
drugaiji.
Razlika izmeu peludnih sastava
meu mjestima u razliitim
ekosustavima je daleko vea nego
razlika izmeu lokacija unutar jednog
ekosustava.

Metodologija terenskog uzorkovanja

Niederreiter piston korer
(klipni), s aluminijskom
plutajuom platformom (3x4
m), opremljena vinevima i
sajlama do dubine ~80 m, runo
buenje utegom od 20/40 kg
3 m dugake cijevi, promjera
60 mm, ukupno mogue duine
neporemeenih jezgara do 20 m
Istraivaka platforma HGI-a Q2

Metodologija terenskog uzorkovanja

Ispiranje peluda s artefakata

Priprema jezgri za analize

Piljenje jezgre

Fotodokumentiranje

XRite spektralna an. boje (L*a*b)

Uzorkovanje rezolucijom od 1 cm

2 polovice

Bartington MS2E povrinski senzor

Priprema jezgri za analize

Arhivska polovica
(archive half)

Radna polovica
(working half)

Laserski difraktometar

CN analizator

ARHIVA +4C

POLEN
OSTRAKODI

DATIRANJE 14C (ugljen, ljutura, org. tvar)

GRANULOMETRIJSKE analize
(neusitnjen uz.)
KEMIJSKE analize (~1,5 g)

TEFRA (smear slides)

CN, TOC, BSi analize (~1 g)
MINERALOKE analize
- globalni uzorak ~1g
- orijenitrani preparati minerala glina (~10 g)

XRD

Priprema uzoraka za
palinologiju

Analiza uzoraka
odredba i brojanje spora
i peluda
300 - 500 peludnih
zrna se broji po
uzorku
usporedba s recentnim
predstavnicima

Mikroskopiranje: 200x, 400x, 800x, 1000x

Prikaz rezultata - peludni dijagram

Promjene u sastavu
peluda ukazuju na
promjene u klimi ili
ljudski utjecaj.
lako se moe pratiti
razvoj vegetacije
kroz vrijeme

Interpretacija peludnog dijagrama

Poveanje udjela listopadnog
drvea (bukva, javor, hrast, orah)
i / ili smanjenje crnogorinih
vrsta (smreka, jela, bor) ukazuje
na zatopljenje.
Poveanje jasena i / ili brijesta
ukazuje na vlani okoli.
Smanjenje udjela drvea i
poveanje trave ukazuje na suhe
uvjete.

Biljni makrofosili
redovito se nalaze i makrofosilni biljni ostaci
(lie, sjemenke, cvijee, korijenje, itd) su
ouvani u odreenim sredinama (npr.,
movare).
upotpunjuje analizu
doprinosi kvalitetnijoj
interpretacijiPrednost: vrsta se lako
moe identificirati, daje dobre
radiokarbonske datume.
Nedostatak: Malo je dostupnih mjesta i
moderne analoge teko je utvrditi.

Arheologija
Kako su se hranili nai preci?
....to ih je okruivalo ume, livade,....?
utjecaj vegetacije i klime na ljudsko ponaanje i
demografska kretanja
ljudski utjecaj na prirodu

www.hgicgs.hr

Kolaps civilizacija iz bronanog doba?

Na prostoru istonog Mediterana nekoliko naprednih civilizacija
hetitska, mikenska i egipatska
iznenada doivjelo slom.
Prof. arheologije Finkelstein i dr.
Langgut sa Sveuilita u Tel Avivu, u
suradnji s prof. Littom,
paleontologom sa Sveuilita u
Bonnu, prouavajui pelud s dna
izraelskih jezera najvjerojatniji uzrok ovog naglog
sloma sua.

Radiometrijskom
metodom ustanovljeno je
da je period krize trajao od
otprilike 1250. do 1100.
pr.n.e.

Nestanak Maja
prirodna ciklina promjena klime
u razmacima od nekoliko stoljea
ekstremno visoka vlaga - omoguila
nagli napredak civilizacije Maja,
no nakon toga - dugotrajna sua.

izmeu 1000. i 1100. g. - ekstremna sua - natjerala

stanovnitvo na veliku migraciju u druge krajeve Srednje
Amerike i potpunu propast civilizacije

Evolucija hominida
Andrew Cohen sa Sveuilita
iz Arizone i suradnici iz 8
zemalja
bue sedimente na istoku
Afrike od Etiopije do
Mozambika
zadnjih 4 mi. god.
sedimenta
kako bi otkrili vezu
klimatskih promjena i
evolucije hominida

U blizini poznatih arheolokih

nalazita poput Hadar gdje je
naena Lucy, stara 3 mil. god
Australopithecus afarensis

Lavlja jama
Jama Vrtare male - kod Dramlja 3,5 km
SZ od centra Crikvenice stotinjak
metara od obale.
ostaci vie kostura piljskog lava,
stepski bizon, piljski medvjed, umski
nosorog, slon,...
gornji pleistocen

otvorena vegatacija - livade s manjim umarcima

uglavnom listopadnog drvea, u izmjeni s
crnogoricom

preboreal (~11000-10000 BP) boreal (pluvij.)

povremena bara/bujica
bara do movara

dubina (cm)

Vransko jezero - palino i duik

0-1
25-26
50-51
74-75
99-100
124-125
149-150
174-175
199-200
224-225
249-250
274-275
309-310
334-335
359-360
383-384
408-409
432-433
455-456
480-481
505-506
530-531
555-556
580-581
615-616
640-641
665-666
690-691
715-716
740-741
765-766
790-791
815-816
840-841
865-866
891-892
916-917
941-942
966-967
991-992
1016-1017
1041-1042
1066-1067

-0,05

0,00

0,05

0,10

0,15

0,20
N (%)

0,25

0,30

0,35

0,40

Bukva(Fagus)

Zeljasto bilje (Asteraceae)

Lopo (Nymphaea)

Dinocist (Dynocist)
0,45

Bor (Pinus) 1052cm

-0,05

subboreal/
Subatlantik
(2700 BP)

Pistacija (Pistacia)

subboreal
(3800 BP)

0-1
25-26
50-51
74-75
99-100
124-125
149-150
174-175
199-200
224-225
249-250
274-275
309-310
334-335
359-360
383-384
408-409
432-433
455-456
480-481
505-506
530-531
555-556
580-581
615-616
640-641
665-666
690-691
715-716
740-741
765-766
790-791
815-816
840-841
865-866
891-892
916-917
941-942
966-967
991-992
1016-1017
1041-1042
1066-1067

Vrijes (Erica) 266cm

boreal/atlantik atlantik
(~7500BP)
(6500 BP)

dubina (cm)

Vransko jezero - palino i duik

0,00

0,05

0,10

0,15

0,20
N (%)

0,25

0,30

0,35

0,40

Hrast (Quercus)

0,45

Borovica (Juniperus)

Lost Lake Landscapes of the Eastern

Adriatic Shelf - LoLADRIA

N. Adriatic

C. Adriatic

S. Adriatic

Fig. Dissection of the

Adriatic shelf during sealevel regression. (A)
Location of the Adriatic Sea
and Po River; (B) shelf
topography after 500 yr of
simulation; (C) shelf
topography after 10 kyr of
simulation; (D) shelf
topography after 20 kyr of
simulation; and (E) sealevel curve utilized in the
simulation.

from: Controls on the degree of fluvial incision of continental shelves

(2008): Computers & Geosciences 34, 10, 13811393

Lost Lake Landscapes of the Eastern

Adriatic Shelf - LoLADRIA
1. multi-proxy approach to the analysis of coupled lake and
marine sediment records - chemical, palaeontological,
mineralogical, sedimentological and geophysical techniques.
2. detection of environmental changes within the sedimentary
record, by comparing lake and marine sediment archives.
3. To create an important record of environmental change since
the LGM for the central rim of the Mediterranean
4. environmental background setting for cultural changes
through the LGM and into the Holocene.
5. reconstruction of the submerged palaeolandscape

Palinoloka istraivanja
arheolokih nalazita RH
pokrenuta suradnja s
Gradskim muzejem iz
Vinkovaca
M. Krznari krivanko
Sopotska kultura
lokalitet Sopot - 3 km JZ od
Vinkovaca na desnoj obali
Bosuta

REZULTATI GEOLOKIH
BUENJA I PELUDNIH ANALIZA
NA TELU SOPOT I IREM
PODRUJU
Koraljka Bakra
Slobodan Miko
Ozren Hasan
Maja Krznari krivanko
Nikolina Ilijani

Sopot

Eponimni lokalitet Sopot nalazi se 3 km jugozapadno od Vinkovaca na desnoj obali

Bosuta. To je umjetno nastalo uzvienje tipa tel, eliptinog oblika dimenzija 113 x
98 m ili 150 x 115 m (od baze opkopa), relativne visine oko 3 metra.
Debljina kulturnog sloja na Sopotu iznosi 3,00 m (na opkopu do 6,00 m). Nositelji
sopotske kulture grade nadzemne kue tipine neolitike konstrukcije od
isprepletenog iblja oblijepljenog ilovaom. Arheobotanike i zooarheooloke
analize pokazuju da su se Sopoani bavili zemljoradnjom i stoarstvom, a udio u
ishrani nadopunjavao se lovom i ribolovom. Naselje na Sopotu apsolutno je
datirano u razdoblje od 5050. -3940. g. pr. Kr.

Cilj istraivanja

Tijekom 2010. na lokalitetu Sopot obavljena su geoloka buenja koja bi dala

priblinu sliku o prostornom odnosu tela s neposrednom okolicom i preliminarne
podatke o geolokom i kulturnom naslojavanju Sopota.
Izmeu ostalog cilj tih terenskih prospekcija sastojao se i u traenju odgovarajuih
organskih sedimenata, radi uzimanja proba za palinoloku analizu, kako bi se
pokuao rekonstruirati vegetacijski pokrov, razvoj poljoprivrede i koritenje
zemljita.

Sopot-8
Lokacije buenja

Sopot buenje,
uzorkovanje

Sopot 8 profil

Arheoloko istraivanje Sopota pokazalo je pet

stambenih horizonta u etiri razvojne faze naselja.
Najstarijem horizontu pripada jarak, zatim su tri
horizonta s kuama, a u najmlai horizont ulaze
kanali koji pripadaju eneolitikoj fazi sopotske
kulture.

Sopot-8 palino & MS

SOPOT-8 magnetski susceptibilitet (dvofrekventni senzor MS2B)

Dubina (cm)

0-10
10-20
20-30
30-40
40-49
49-60
60-70
70-80
80-90
90-96
96-100
100-110
110-120
120-130
130-140
140-150
150-160
160-170
170-180
180-190
190-197
197--200
200-210
210-220
220-230
230-240
240-247
247-250
260-270
270-280
280-293
293-300
300-310
310-320
320-330

-20

LF niskofrekventni MS (cgs)
LF/HF razlika (%)
0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

Sopot-8: fosfor i MS

20

40

60

80

100

120

0-10 cm
10-20 cm
20-30 cm
30-40 cm
40-49 cm
49-60 cm
60-70 cm
70-80 cm
80-90 cm
90-96 cm
96-100 cm
100-110 cm
110-120 cm
120-130 cm
130-140 cm
140-150 cm
150-160 cm
160-170 cm
170-180 cm
180-190 cm
190-197 cm
197-200 cm
200-210 cm
210-220 cm
220-230 cm
230-240 cm
240-247 cm
247-260 cm
260-270 cm
270-280 cm
280-293 cm
293-300 cm
300-310 cm
310-320 cm
320-330 cm
330-335 cm
0,00

140

160

180

P (L)(L)
LF Sus (R)(R)

0,05

0,10

0,15

0,20

0,25

0,30

0,35

0,40

P (%)

Arheologija na Dunavu, Vukovar, 7.-11. listopada

2013.

Sopot-8: Ba i cfd
Magnetski susceptibilitet izmjer en je pri niskim frekvencijama (0,47 kHz; c lf) i vi sokim
frekvencijama (4,7 kHz, c hf). Veliina c ovisi o koncentracij i feromagnetinih tvari u tlima .
Metoda je osjetljiva na veliinu estica magnetinih tvari. Magnetski susceptibilitet ovisan o
frekven ciji

(fr equency-dependant susceptibility ,

c fd )

ukazuje na postojanje

superparamgnetinih estica (< 0,003 m pedogenetsk i magnetiti) a rauna se kao: c fd (%) =

(( c lf - c hf)/ c hf ) * 100
Krupnije magnetike frakcije u tlu kao to je multidomenski (MD) i stabilni jednodomenski
(SSD) magnetit pokazuje sline vrijednosti za c lf i c hf.

220
0-10 cm
10-20 cm
20-30 cm
30-40 cm
40-49 cm
49-60 cm
60-70 cm
70-80 cm
80-90 cm
90-96 cm
96-100 cm
100-110 cm
110-120 cm
120-130 cm
130-140 cm
140-150 cm
150-160 cm
160-170 cm
170-180 cm
180-190 cm
190-197 cm
197-200 cm
200-210 cm
210-220 cm
220-230 cm
230-240 cm
240-247 cm
247-260 cm
260-270 cm
270-280 cm
280-293 cm
293-300 cm
300-310 cm
310-320 cm
320-330 cm
330-335 cm
-2

240

260

280

Ba mg/kg
300 320

340

360

380

400

420

fd (%) izmeu 11 i 13
dominiraju ultra sitne
superparamagnetine
estice (<0.03 m)
feromagnetikih minerala
iji kristalii nastaju kao
posljedica
biokemijskih procesa
(pedogeneze)

Krupnije magnetike
estice erozija sed.
-stijena i poetak
pedogeneze

Xfd (L)(L)
Ba (R)(R)

10

12

14

Arheologija na Dunavu, Vukovar, 7.-11. listopada

2013.

Faktorska analiza kemijskih

parametara: Faktor 1
Factor
K
Ba
Xfd
Na
Al
Zn
Cu
Mo
Co
Mg
Ca
Cr
Fe
Ni
Ti
LFSus
N(%)
P
Pb
Sr
Expl.Var
Prp.Totl

1) Pedogeneza (gline) K, Ba, Xfd,Na, Al, Zn, Cu

2) Karbonati (dolomit i kalcit)-Ca Mg-erozija i poplavljivanje
3) redoks elementi (akumuliraju se u red. uvjetima ispod vodnog lica) Mo i Co

0-10 cm
10-20 cm
20-30 cm
30-40 cm
40-49 cm
49-60 cm
60-70 cm
70-80 cm
80-90 cm
90-96 cm
96-100 cm
100-110 cm
110-120 cm
120-130 cm
130-140 cm
140-150 cm
150-160 cm
160-170 cm
170-180 cm
180-190 cm
190-197 cm
197-200 cm
200-210 cm
210-220 cm
220-230 cm
230-240 cm
240-247 cm
247-260 cm
260-270 cm
270-280 cm
280-293 cm
293-300 cm
300-310 cm
310-320 cm
320-330 cm
330-335 cm
-4

-3

-2

-1

1
0,95
0,92
0,88
0,88
0,87
0,83
0,68
-0,68
-0,72
-0,87
-0,89

Factor

Factor
2

0,92
0,82
0,92
0,71
-0,69
-0,84
-0,83

9,27
0,44

6,23
0,30

0,84
-0,62
1,75
0,08

FACTOR1(bodovi)

Arheologija na Dunavu, Vukovar, 7.-11. listopada

2013.

Faktorska analiza kemijskih

parametara: Faktor 2
Factor
K
Ba
Xfd
Na
Al
Zn
Cu
Mo
Co
Mg
Ca
Cr
Fe
Ni
Ti
LFSus
N(%)
P
Pb
Sr
Expl.Var
Prp.Totl

1) Geogeni/erozija/teki minerali Cr, Ni, Fe, Ti

2) Antropogeni P, N i LF sus (negativni faktorski bodovi (-) ukazuju na dominaciju
antropogenih utjecaja pozitivni (+) geogenih)

0-10 cm
10-20 cm
20-30 cm
30-40 cm
40-49 cm
49-60 cm
60-70 cm
70-80 cm
80-90 cm
90-96 cm
96-100 cm
100-110 cm
110-120 cm
120-130 cm
130-140 cm
140-150 cm
150-160 cm
160-170 cm
170-180 cm
180-190 cm
190-197 cm
197-200 cm
200-210 cm
210-220 cm
220-230 cm
230-240 cm
240-247 cm
247-260 cm
260-270 cm
270-280 cm
280-293 cm
293-300 cm
300-310 cm
310-320 cm
320-330 cm
330-335 cm
-2,0

(-)

Factor

1
0,95
0,92
0,88
0,88
0,87
0,83
0,68
-0,68
-0,72
-0,87
-0,89

Factor
2

0,92
0,82
0,92
0,71
-0,69
-0,84
-0,83

9,27
0,44

6,23
0,30

0,84
-0,62
1,75
0,08

(+)

Antropogen
a signatura
prevladava

Geogena
signatura
prevladava
-1,5

-1,0

-0,5

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

FACTOR2(bodovi)

Arheologija na Dunavu, Vukovar, 7.-11. listopada

2013.

Sukcesija vegetacije

Sopot 8 dobar
profil
fosfor
Kulturni koluvijalni sloj
dubina

0,35 % P (Sopot)
Sopot-1
0,1 % P
(Ist. Slavonija)

Kulturni sloj 1m

fosfor

Sopot-8

Oks.
Vodno
lice

Kulturni koluvijalni sloj 3m

Bosut

Red.

iroke njive i
Gaji - lokacije

Budui da na podruju Sopot nisu pronaeni sedimenti koji bi dali odgovarajue rezultate
palinolokih analiza, prospekcijski radovi su tijekom 2012. napravljeni u iroj okolici Sopota (pozicija
Blace i Tonako blato), kao i okolici sopotskog lokaliteta Zverinjak u Nutru (pozicija iroke njive i
Parlozi).

iroke njive buenje,

uzorkovanje

Promjene u biljnom pokrovu

iroke njive
palinologija

Prirodna vegetacija (uma bora i mijeana uma hrasta i brijesta) krenje uma oranice
i travnjaci.
Izostankom antropogenog utjecaja progresivna sukcesija travnjaka i oranica postupno
obrastaju zeljastom vegetacijom (preslice, glavoike i karanfili) grmovita vegetacija, tj.
ikara (borovica).

Promjene u biljnom pokrovu

iroke njive
palinologija

Kasnije se formiraju umske zajednice: u poetku uma hrasta i graba bukova uma s
travnjacima.
Za pretpostaviti je da su u vrijeme taloenja naslaga s 2,60-2,95m na ovom prostoru obitavali
ljudi, koji su prostor napustili, da bi se ponovno vratili priblino u vrijeme taloenja naslaga
s dubine 0,70-0,80m i ostali do danas.

Sukcesija vegetacije

Sopot iroke njive ?

iroke njive

Sopot