MAMMALIA - SISAVCI

SISAVCI
što su SISAVCI?
•rađaju žive mlade ?
• placenta !
•endotermni ?
•proizvode mlijeko
•dlakavi
Zašto su SISAVCI zanimljivi?
• Čovjek je sisavac - primat
• Praktični razlozi
– velik broj domestificiran, lovna divljač i kućni
ljubimci
– kontrola nametnika
– zaštita
– bolesti i lijekovi
– ostale primjene
 RAZNOLIKOST OBLIKA I VELIČINA SISAVACA

Loxodonta africana
Suncus etruscus oko 6 m i do 10 t
oko 8 cm i oko 2g Balaenoptera musculus
> 25 m i 120 t
Bamboo bat

Tylonycteris pachypus
 PORIJEKLO
SYNAPSIDA – 1 sljepoočni
otvor
• na sisavce nalik GMAZOVI
• prva skupina amniota na
kopnu
• dominiraju kopnenim
staništima tijekom Karbona
i Perma

2 velike skupine:
- Pelycosauria
- Therapsida
 EVOLUCIJA

DINOSAURI

PELYCOSAURIA

• dominantna skupina kopnenih

kralješ. 70 mil. godina prije
iz Captorhinomorpha
Dinosaura
(anapsidni) – prije 320 mil
• činili 70 % kopnenih
kralješnjaka u Permu
 PELYCOSAURIA
Karbon i Perm

Eothyris

• synapsidna lubanja
Dimetrodon
• tijelo blizu tlu
• udovi daleko od tijela
• zubi nalik na očnjake
• neki karakterističnu “krijestu”
– termoregulacija ???
 MEĐUTIM
- uslijed klimatskih, vegetacijskih i tektonskih promjena –
veliko izumiranje krajem Perma - najveće od 5 velikih
- izumrlo oko 95 % morskih organizama (Trilobiti, Acanthodi
i Placodermi)
- na kopnu izumrlo 75 % faune – mnogi vodozemci i gmazovi
- Pelycosauri
- ALI - neki Synapsidni sisavci (potomci Pelycosaura) ipak
preživjeli – skupina Therapsida
- za preživjele – izuzetna ekološka prilika - evolucija
- klima postala suša – najbolje odgovara gmazovima –
oslobodio se prostor za Dinosaure i Therapsida-e
 oslobađa se prostor za
Dinosaure i Therapsida

Therapsida

• javili se prije 265 mil. g.

IZUMIRANJE • mezozojski preci sisavaca
• naslijedili Pelycosaure
• napredni synapsidi
Therapsida - od srednjeg Perma – iz karnivornih
Pelycosaura
• tijelo se odiže od tla – udovi više pod tijelom
• zubi se diferenciraju u 3 tipa
• razvoj sekundarnog nepca
• formula prstiju 2-3-3-3-3
Aelurognathus
• neki endotermni i s dlakom ???
Procyonosuchus
• mnogi također izumrli krajem Perma

Arctops
 CYNODONTI
najbrojnija i najpoznatija skupina (Therapsida)
• određen stupanj endotermije – viša met. rata
• razvijena dijafragma Tritylodon

• dobro razvijeno sekundarno nepce

• razvijena denticija (zubalo)
• redukcija donje čeljusti
Oligokyphus
• razvoj zigomatičnog luka
• fleksibilniji i mobilniji
Cynognathus - ”pseći zub”
 dinosaur

napredni Therapsida
(Cynodontia)
 preživjeli
Therapsida
(gmazovi)
PRVE PTICE

prvi SISAVCI
javili se tijekom Trijasa
• prvi sisavci iz kasnog Trijasa (prije 210 mil. god.)
• suživot s Dinosaurima – ”mračno” doba – 140 mil. godina
• široko rasprostranjeni i raznoliki, ali ne i tako brojni
• veličine između miša i mačke – tipične značajke sisavaca
• uglavnom kukcojedi i svejedi te aktivni noću
• laktacija vjerojatno već bila razvijena
• razvijena precizna okluzija i difiodontizam
PR(A)VI
SISAVCI
Morganucodon
 Rani Prototheria
3 važne linije:
- Docodonta (omnivori)
- Triconodonta (mali mesožderi)
- Multituberculata (biljožderi) –
s pojavom cvjetnica
današnji
Prototheria = Monotremata
 Rani Prototheria
1. Docodonta
- srednja Jura do kasna Kreda

Haldanodon

2. Triconodonta 3. Multituberculata
- mali karnivori – - herbivori
- Jura - Kreda - od Krede do Oligocena (100 mil. god.)

Ptilodus
Purgatorius, mogući predak primata

Chriacus – veći, mobilniji Carpolestes, kasni Paleocen

Prije ~ 65 milijuna godina – kraj MEZOZOIKA
POČETAK RADIJACIJE SISAVACA
1. IZUMIRANJE DINOSAURA
Najvjerojatniji razlog pad meteora
• mnoštvo novih slobodnih ekoloških niša
• dnevna aktivnost
• bez kompeticije - dominantni kopneni kralj.

2. RASPADANJE KOPNENIH MASA

- dolazi do izolacije i radijacije sisavaca - neovisna evolucija
i specijacija na različitim kopnenim masama (razdvajanje)
 nestanak dinosaura

• mnoštvo novih ekoloških niša

• dnevna aktivnost
• postaju dominantni kopneni kralješnjaci?
 II

od Kenozoika tri glavne III

razvojne linije sisavaca:
I Monotremata – jednootvori
II Marsupialia – tobolčari
III Placentalia - plodvaši

I
 Anatomske razlike
Gmazovi Sisavci
donja čeljust 7 kostiju donja čelj. jedna kost
uzgl. preko kvadratne k. uzgl. preko ljuskave k.
homodontno z. heterodontno z.
polifiodontizam difiodontizam
1 koščica srednje uho 3 koščice srednje uho
bez sek. nepca postoji sek. nepce
1 zatiljna kvržica 2 zatiljne kvržice
bez epifiza sa epifizama
rebra većina kralješ. rebra na prsnim kralješ.
odvojene kosti kukovlja spojene kosti kukovlja
 LUBANJA, KOSTUR I ZUBALO
• jedna kost dentale u donjoj čeljusti
• čeljust se uzglobljuje preko os squamosum - kraniostilija
• 3 slušne koščice
• unutarnje uho okružuje i zaštićuje os tympanicum
• razvijen zigomatični luk
• sekundarno tvrdo nepce
• heterodontno zubalo
• dvije zatiljne kvržice
• kralješci platicelni (ravnočaškasti) s diskovima između
• epifize na mnogim dugim kostima (hrskavični završeci što
rezultira ograničenim rastom)
 parietale
frontale jugale interparietale
lacrimale
nasale
sekundarno tvrdo nepce
praemaxillare premaxilla, maxilla, a
occipitale
ponekad i palatinum
squamosum
maxillare PM4
tympanicum Omogućuje istovremeno
orbitosphenoid
alisphenoid
disanje i obradu hrane
M1

pterygoid
pterygoid
jugale
squamosum
dentale pterygoid
tympanicum
maxillare
2 condyla occipitalis praemaxillare exoccipitale

• smanjuju opterećenje na
leđnu moždinu i I1
I2
• omogućuju finije I3

pokrete;
PM 1PM2
C1 M2
PM3 M1
basioccipitale
4
PM

• ali smanjena mogućnost palatinum

basisphenoid
vomer
postranih kretnji
praesphenoid orbitosphenoid
Evolucija donje čeljusti sisavaca

pr. coronoideus

pr. articularis

pr. angularis
fossa masseterica
 quadratojugale – stapes - stremen
articulare – malleus - čekić
quadratum – incus – nakovanj
angulare - ectotympanicum

najmanje kosti u tijelu

smanjenje – veća osjetljivost

redukcije i spajanje kostiju –

veća čvrstoća i snažniji zagriz
 bulla
tympani
Z U B I IZMJENA ZUBA (tijekom života):
Zubalo može biti: • monofiodontizam – neki štakori, i
• edentatno – mravojedi, oni sa istovrsnim zubima
ljuskavci, termitojedi • difiodontizam – većina sisavaca
• homodontno – sekundarna • polifiodontizam – slon npr.
pojava – kitovi i pasanci
• heterodontno (I-C-P-M)
kutnjak slona
Homodontno zubalo
Zubi su vrlo različiti u
veličini, obliku i funkciji

Heterodontno zubalo:
• Sjekutići
• Očnjaci
• Predkutnjaci
• Kutnjaci

ZUBNE FORMULE
Metatheria – 5134/4134= 50
Eutheria – 3143/3143 = 44
Homo – 2123/2123 = 32
Myrmecophagus – 0000/0000
 TIPOVI ZUBA
• brahiodontni (niskokruni) i hipsodontni (visokokruni)
• hipselodontni – uvijek rastu – glodavci glodnjaci i kutnjaci voluharica
• kutnjaci – bunodontni (tupokvržičasti), lophodontni (naborni) i
selenodontni (polumjesečasti)
• sektorijalni zubi (derači)
• zvijeri – karnasijalne zube P4 i M1

lophodontni

visokokruni

lophodontni (naborni)
 Bunodontni – svejedi –
medvjed, svinja, rakun, čovjek
Selenodontni – biljojedi – jelen,
koza, krava, deva

dilambodontni – rovke i
plodojedi šišmiši

karnasijalni
ZUBNE ZANIMLJIVOSTI
sjekutići

lijevi sjekutić

očnjaci
ZUBNE ZANIMLJIVOSTI

očnjaci

očnjaci
KOSTUR
Epifize na dugim kostima hrskavični
završeci što rezultira ograničenim
rastom

e p i f i z a
 Kralješci:
- Cervikalni – vratni 7 – skoro svi
- Torakalni – prsni
- Lumbalni – slabinski
- Sakralni – krštani
- Caudalni – repni

VRATNI
- ljenjivci 6-9,
- m. krave 6,
- žirafe “8”
 „MEKA” ANATOMIJA
AKTIVNI METABOLIZAM – viša metabolička rata
• krzno, dlaka – rožnati proizvod pousmine
• nakupljanje masti
• znojnice (glodavci nemaju) i lojnice; mirisne žlijezde
• četverodijelno srce sa lijevim aortinim lukom
• eritrociti bez jezgri i bikonkavni
• mišićna dijafragma između prsne i trbušne šupljine

REPRODUKTIVNE ZNAČAJKE (UTERUS, PLACENTA)

• mliječne žlijezde – ime razreda – za prehranu mladih

CEFALIZACIJA (VELIKI MOZAK, SLOŽENO SOCIJALNO

PONAŠANJE – BRIGA ZA MLADE)
• dobro razvijen neopalium – kora prednjeg mozga
METABOLIČKE RATE
Dlaka – izolacija (održavanje temperature), osjetna uloga,
kamuflaža, komunikacija i zaštita

lojnica
epidermis

dermis

živci i osjetna
tjelešca

ekrina apokrina
znojnica znojnica
DLAKA
više tipova dlaka, osnovne:
- vibrise – čekinje – duge, čvrste
- osje – pokrivne dlake (zaštitne dlake)
- malje – ispod osja – izolacija
 TJELESNE DLAKE – ZAŠTITNE DLAKE

Vibrissae – osjetne dlake BODLJE

 Obojenje krzna
• kriptična obojenost - zaštitna
• prekidajuća obojenost - razbija obrise tijela
na principu svijetlo-sjena (zebra, tigar, okapi)
• aposematička ob. - upozoravajuća
 Rožnati produkti kože

pandža
Koštana (čeona samo
kost) i rožnata
ROGOVI I ROGOVLJE
koštana tvar
tvar (epiderma) Parnoprstaši i neparnoprstaši
Bovidae Cervidae
- raste nanovo svake godine - kad
raste prekriveno je baršunastim
slojem kože - guli se nakon rasta

Samo mužjaci
(osim sobova)
Žirafa i okapi – koštane izrasline
na dodiru parietale i frontale –
nisu pravi rogovi – prekriveni
kožom i dlakom, oba spola

Nosorozi - mnoštvo vrlo

gusto pakiranih izduljenih
keratinskih vlakana –
rožnata tvar – epidermalne
stanice
 rep dabra
oklop pasanaca
ROŽNATI PRODUKTI KOŽE
oklop ljuskavaca
MLIJEČNE ŽLIJEZDE • jednootvori – mliječna polja
MAMMAE • ostali – bradavice
• tobolčari i kitovi - mišići za
tjeranje mlijeka
• kod mužjaka nefunkcionalne

Broj sisa varira od

1 do 13 pari (oposum)
• Mirisne žlijezde – smještaj i
funkcija različiti – uglavnom
komunikacija, upozoravanje,
obrana, privlačenje
• ljudi ih imaju dosta

• Lojnice – luče mast (vosak)

koja održava kožu i dlaku
mekom – posvuda
KRVOŽILNI SUSTAV
KRVOŽILNI I DIŠNI SUSTAV
– podržava endotermiju – vrlo efikasan krvožilni sustav
– broj udara srca – 20/min u tuljana, 1300/min u rovki, 400/min
u šišmiša koji miruje do 1000/min u letu
– eritrociti bez jezgri – deve i srodnici ovalne eritirocite
– mišićava dijafragma i velika pluća - P pluća : P koža = 100:1
 ZNAČAJKE POJEDINIH SKUPINA

• corpus callosum – žuljevito tijelo (nemaju jednootvori i

tobolčari)
• prava posteljica – samo Eutheria te iznimke bandikoti
(red Paramelemorphia) i koala (porodica
Phalascolarctidae) koji imaju sličnu posteljicu.
• vanjski slušni otvor okružen sa razvijenom uškom
(pinna)
• mladi se rađaju živi - osim jednootvori - oviparni
• potkožni masni sloj – panniculus adiposus
• panniculus carnosus – mišićni sloj
• facijalna muskulatura
 DUPLEX UTERUSI BIPARTITUS
MATERNICE

zečevi,
glodavci, kitovi i
pećinari zvijeri

kukcojedi,
neki šišmiši i neki
primati, tobolčari šišmiši i
zvijeri, primati,
slonovi, krezubice
kopitari
BICORNIS SIMPLEX
 PLACENTE - POSTELJICE
SPAJANJE MAJČINOG (stjenka placente) I
FETALNOG TKIVA (ekstraembrionska
ovojnica) – hrani embrio, osigurava kisik,
odvodi ostatke metabolizma, barijera
između majke i embria

Tipovi:
• HORIOVITELINSKA – omfaloidna –
tobolčari - žumanjčana vreća povećana i
tvori placentu
• HORIOALANTOIČKA – alantoidna –
red Peramelemorphia

• HORIOALANTOIČKA – alantoidna –
svi placentalni sisavci - Alantois se poveća i
tvori placentu
 PINNAE - uške
• za usmjeravanje zvuka
• za termoregulaciju
Panniculus adiposus

facijalna muskulatura
panniculus carnosus

Potkožni mišićni sloj koji omogućuje

sklupčavanje
• tabanaši (PLANTIGRADI) (kukcojedi, primati, medvjed, klokani),

• prstaši (DIGITIGRADI) (mnogi glodavci i zvijeri,),

• kopitari (UNGULIGRADI) - parnoprstaši (3. i 4. prst), neparnoprstaši

(3. prst),

• subunguligradno ili rektigradno stopalo (slonovi, 5 prstiju, u krug

oko stopala, na jastučićima od elastičnog tkiva

GRAĐA
STOPALA
 TIPOVI KRETANJA
• AMBULATORNO (hodanje) - plantigradi
kukcojedi, zvijeri…
• KURSORIJALNO (trčanje) – digitigradi ili unguligradii
parnoprstaši, neparnoprstaši….
• GRAVIPORTALNO ( stupanje ) – izduljeni humerus i femur; pet prstiju
oko jastučića - slonovi, nosorozi
• SALTATORNO (skakanje) - kvadripedalno ili bipedalno (ricochetalno)
zečevi, klokani, skočimiši – izduljeni repovi
• FOSORIALNO (podzemno kretanje) – grebanje, kopanje glavom,
grizenje, rotacijom humerusa (krtica) - krtice, zlatokrtine
• ARBOREALNO KRETANJE – oči prema naprijed, zglobovi pokretljivi;
penjanje (skansorijalno), višenje i brahijacija - verirovke, primati, ljenjivci
• AERIALNO (zračno) – jedrenje (glisantno) i letenje (volantno)
leteće vjeverice, šišmiši
• AKVATIČKO (VODENO) – poluvodeno (amfibijalno), vodeno
(amfibijalno) i pravo vodeno (morski) - rovke, vidre, tuljani, sirene, kitovi
AMBULATORNO (hodanje) KURSORIJALNO (trčanje)
plantigradno Digitgradno ili unguligradno

SALTATORNO (skakanje)

Ricochetalno – samo stražnje

GRAVIPORTALNO ( stupanje ) - rep za balans
 FOSORIALNO
(podzemno kretanje)
 penjanje i skakanje (scansorialno)
prehenzilni rep ARBOREALNO KRETANJE

brahijacija

višenje
 AERIALNO (zračno) letenje

evoluiralo zbog izbjegavanja

predatora i zatim se javila
eholokoacija

jedrenje
u redovima Rodentia, Dermoptera
i neki tobolčari
poluvodeno
vodeno

AQUATIČKO (VODENO)

pravo vodeno
HVALA NA PAŽNJI !