Professional Documents
Culture Documents
Spec Građevine PDF
Spec Građevine PDF
Temeljenje s geotehnikim sidrima u stjenovitom ili kamenom tlu, preuzimanje momenta sidrima
Temelji:
karakteristian oblik temeljne ploe armiranobetonskog tornja:
_ nedaleko tornja se nalazi graevina (kua, zgrada) sa telekomunikacijskom opremom
_ podzemnim kabelom su vezani graevina i toranj
_ kabeli se uz toranj nalaze u ahtu
_ problem je otvor u dnu tornja za prolaz kabela - oslabljenje dna tornja
2. Skicirati i objasniti oblikovanje konzole za platformu, detalj promjene poprenog presjeka, detalj
vrha tornja
Platforme tornjeva : ovjeene platforme (plosnata konoidna ljuska); klasina konzolna platforma
Vee platforme tornjeva: _ izvedba tijela tornja do poloaja krunog AB prstena,_ prsten je u pravilu
cca dvostruke debljine stjenke tornja,_ naknadno se izvode konzole promjenjive visine
Za ostala optereenja: doputa se odizanje temelja, ali se rezultanta sila mora nalaziti u 2. jezgri
poprenog presjeka.
7. Skicirati dinamiki model tornja i objasniti gdje se uzima statiki, a gdje dinamiki pritisak vjetra
Rezultirajue optereenje vjetrom na popreni presjek tornja:
- B faktor udara vjetra
-cfi aerodinamiki
koeficijent
-qi pritisak vjetra
- Ai pripadna povrina
Statiki pritisak je odreen kao srednja vrijednost deset-minutne brzine vjetra:
-statiki dio sile vjetra nije potrebno mnoiti sa faktorom udara vjetra
Dinamiki dio pritiska vjetra mnoi se sa faktorom udara vjetra B :
Ukupno djelovanje je zbroj statikog i dinamikog djelovanja vjetra na visini tornja gdje djeluje udar
vjetra, (70 m), a na ostalom dijelu djeluje qi,stat odreen prema gornjoj jednadbi
7
Osnovni period oscilacija prema DIN 4131 (konzola - dno tornja upeto u temelj):
9. Kombinacije djelovanja
Korisno optereenje
Korisno optereenje unutar tornja: optereenje opremom ili korisno optereenje na stubitu
_ ovo optereenje se nanosi kao linijsko optereenje po jedinici visine tornja
_ djeluje sa ekscentricitetom eN
Korisno optereenje na platformama: optereenje antena ili korisno optereenje
Temperaturno djelovanje
_ nije potrebno promatrati deformacije uslijed jednostranog zagrijavanja tornja izloenog djelovanju
sunca prema DIN 1056
_ faktor kombinacije za djelovanje temperature sa vjetrom iznosi nula za granino stanje nosivosti
_ temperaturni gradijent u stijenki tornja zbog razliitih klimatskih uvjeta prema DIN 1056, 7.6.1.
1.) Kombinacija max Ed
_ Maksimalna vertikalna sila NSd, max (1,35G + 1,50Q)
i _ maksimalni moment savijanja MSd, max (1,50Q)
2.) Kombinacija min Ed:
_ Minimalna vertikalna sila N Sd, min (1,00G )
i _ maksimalni moment savijanja M Sd, max (1,50Q)
9
6. VODOTORNJEVI
1. Naelo funkcioniranja
Vodotoranj je konstrukcija za skladitenje vode velike varijacije oblika nosive konstrukcije i spremnika
_ betonski i elini
Naelo funkcioniranja vodotornja:
_ Pumpom (1.) se voda dovodi do vodotornja (2.)
_ Iz vodotornja (2.) se djelovanjem gravitacije voda dovodi do konanog potroaa (3.)
Kod vodovodnih sustava sa vodotornjevima, pumpne stanice slue samo za punjenje vodotornjeva
vodom. Vodotornjevi se konstantno pune kako bi se odrao tlak u cjevovodu. Nijedan potroa ne
smije biti na veoj nadmorskoj visini od vodotornja da bi sustav funkcionirao.
2. 5 konstruktivnih oblika (skicirati i objasniti)
PRAVOKUTNI VODOSPREMNIK:
Prvi vodospremnici izvedeni (1830) imali su pravokutni tlocrt s ravnim dnom. Dio sila je preuzet
vlanim zategama koje su prolazile kroz vodospremnik i time bile vrlo podlone koroziji. Zatege su
oteavale ienje spremnika. Kasnije se poinju izvoditi spremnici krunog tlocrtnog oblika.
10
INTZE-OV VODOSPREMNIK
Otto Intze rijeio je 1883. problem deformacija tlanog prstena pomou konstrukcije koja se
naziva Intze-ov princip. Formira se tlani prsten na dnu vodospremnika. Dno vodospremnika sastoji
se od unutranjeg sfernog dna i vanjskog dijela dna u obliku krnjeg stoca. Pritom su sve horizontalne
sile uravnoteene i ne uzrokuju tetna naprezanja.
BARKHAUSEN VODOSPREMNIK
Vodospremnik sa kuglastim dnom je 1898. godine izumio Georg Barkhausen. Dno spremnika je
polukugla. Zbog tangencijalnog prijelaza izmeu zidova i dna nije potrebno izvoditi potporni prsten.
KLONNE-OV VODOSPREMNIK
1898. godine je August Klnne patentirao kuglasti spremnik sa potpornjima. Stupovi su tangencijalno
spojeni na zidove kugle (kao kod Barkhausen vodospremnika).
11
Izvedba:
1. Betonska jezgra se lijeva i njeguje.
2. Povrina se priprema pjeskarenjem ili pod pritiskom vode.
3. Primjenjuje se kruno prednapinjanje pomou ureaja za obavijanje.
4. Mlaznim betonom se radi obloni sloj.
_ Dominantan prijenos sila ostvaruje se prstenastim vlanim silama
?
Prstenasta armatura: se proraunava za proraunsku prstenastu silu n, postavlja se u jednom, ali
ee u dva sloja
Vertikalna armatura: se proraunava za uzdunu silu nx i moment savijanja mx kao za ekscentrino
naprezan element.
Na spoju stijenke i dna spremnika vertikalna armatura se postavlja u dva sloja, a izvan djelovanja
poremeajnih momenata u jednom ili dva sloja, ovisno o koliini prstenaste armature.
Vertikalna i horizontalna armatura se meusobno povezuju paljenom icom u krutu mreu.
12
13
_ h'i visina teita impulsnog dijela tekuine (iz tablice (slajd 23) ili sa slike)
_ hw teite zida spremnika
_ hr visina krova spremnika
_ h'c visina teita konvektivnog dijela tekuine (iz tablice (slajd 23) ili sa slike)
Ukupan base shear :
14
_ c f,S koeficijent sile vjetra samo za odsjeak konstrukcije, (structure) koristei koeficijent punoe
konstrukcije
_ c f,A koeficijent sile vjetra za dodatne elemente (opremu), (ancillaries)
_ dodatni elementi ije se projicirane povrine na svaku stranicu nalaze unutar 10 % jedna od druge,
mogu se uzeti kao odgovarajui konstruktivni elementi
15
16
Optereenje za odreivanje
posminih sila
_ Optereenje za odreivanje sila u elementima spregova mora se temeljiti na konfiguraciji tornja
Sluaj 1: Za tornjeve kod kojih su nagibi pojaseva (nogu) takvi, da se njihove projekcije sijeku iznad
vrha tornja, maksimalna sila u spregu ili posmik iznad promatrane razine se odreuje kao i za sile
u elementima pojasa ili sile za temelje
Sluaj 2: Za tornjeve kod kojih su nagibi pojaseva (nogu) takvi, da se njihove projekcije sijeku ispod
vrha tornja, potrebno je provesti dvije analize optereenja:
_ srednja vrijednost vjetr.opter. Fm,W(z),ispod sjecita i ekvivalentna vrijednost udara vjetra, FT,W(z)
iznad sjecita
17
_ srednja vrijednost vjetr.opter. Fm,W(z),iznad sjecita i ekvivalentna vrijednost udara vjetra, FT,W(z)
ispod sjecita
Sluaj 3: Za vie od jednog takvog sjecita,potrebno je provesti dvije takve analize optereenja za
svaki panel
18
6. Kada se pri proraunu jarbola moe primijeniti statika metoda (parametar Q) kriteriji?
Kriteriji za statiku metodu:
- openito se postupci statike analize mogu primijeniti za odreivanje reznih sila u
jarbolu
- kod projektiranja znaajnijih jarbola, ije bi otkazivanje imalo velike ekonomske
posljedice, potrebno je provesti postupke provjere na dinamiki odgovor, ako je to
zatraeno projektnim specifikacijama
- postupci statike analize se mogu primijeniti ako su zadovoljeni sljedei kriteriji:
1. svaka konzola iznad razine gornje zatege ima ukupnu duljinu manju od polovine razmaka
izmeu prethodnih i gornjih zatega
2. parametar s je manji od 1
3. parametar Q je manji od 1
- ako niti jedan od gornja 3 kriterija nije zadovoljen, potrebno je provesti spektralnu
analitiku metodu.
Napomena: Zbog jednostavnosti mogu se koristiti jednolika optereenja na dijelove jarbola pri emu
je z visina na vrhu odsjeka za Iv(z) i qp(z).
- optereenje na dijelove jarbola stupova treba dodati prosjenom optereenju vjetrom
- za jarbole 50 metara visine, potrebno je razmotriti samo jedan sluaj, uzimajui u obzir anvelopu
prosjenog optereenja i optereenja po dijelovima
Napomene:
- u tim je sluajevima posmine spregove za svaki raspon potrebno proraunat za maksimalni posmik
(i torziju) u tom rasponu
- pojaseve i njihovi spojevi u svakom rasponu imaju se dimenzionirati na njihovo
maksimalno ( i minimalno) optereenje u tom rasponu
- ako jarbol stup podupire konzolu, tada je potrebno razmotriti:
prosjeno optereenje i optereenje po odsjecima na konzolu zajedno sa
prosjenim optereenjem na stup
2
W=0,5; led=0,5; parcijalni keofic. slajd 12; k ovisi o razredu leda (ISO 12494)
13. Skicirati dimnjak sa aerodinamikim stabilizatorom (kada moe biti koristan, na koji nain se
smanjuje djelovanje vjetra) ???
6 poklopac ispusta
21 gornji konus
22 spiralni aerodinamini stabilizatori
23 srednji konus
20 mogui ukrutni prsten
13 nosiva ljuska
24 povezujua lamela
25 vezna ploa
14 ulazna cijev
3
pristupna vrata
17 tlani prsten
18 bazna stolica
19 sidreni vijci
Aerodinamike mjere:
ako su spirale rasporeene na vrhu dimnjaka, osnovna vrijednost odiueg (lift) koeficijenta
clat, na cijeloj visini dimnjaka moe se pomnoiti s faktorom odreenog prema:
8. TELEKOMUNIKACIJSKE STRUKTURE
1. Pretpostavke kod prorauna jarbola (rastavljanje optereenja + skica)
Geometrijski oblik zatege je funkcija: - sile prednapinjanja zatege i
- vanjskog optereenja.
Toan geometrijski oblik zatege pod djelovanjem vjetra promjenjivog intenziteta po visini je
prostorna krivulja.
Za proraun se usvajaju sljedea pojednostavnjenja:
1. Pritisak vjetra je konstantan po itavoj duljini zatege usvaja se srednja vrijednost pritiska
vjetra.
2. Umjesto koncentriranih sila na mjestu izolatora nanosi se zamjensko kontinuirano
optereenje; to se odnosi na njihovu: - vlastitu teinu,
- optereenje leda i vjetra na izolatore.
3. Optereenje po jedinici duljine zatege zamjenjuje se optereenjem na projekciju zatege na
pravac koji spaja krajeve zatege. Time se stvarna linija zatege (lananica) aproksimira
parabolom.
Na temelju pretpostavki optereenje se rastavlja na:
djelovanja okomito na pravac koji spaja krajeve zatege (b)
U uporabnom stanju optereenje (vjetra, led, snijeg) poveava udaljenost krajeva zatege smanjujui
njezin provjes.
- Poveava se sila u zatezi na vrijednost S.
- Provjes zatege pod uporabnim optereenjem:
Uz vertikalni pomak:
Provjera temelja na :
a) Odizanje
10
b) Klizanje
c) Prevrtanje
- niski oblaci,
- pojaavanje vjetra,
- padaline se mjenjaju od suhog do vlanog snijega i na kraju do ledene kie
Ovakvi uvjeti pogoduju ruenju
- zbog taloenja velike koliine leda na konstrukcijskim elementima,
- te su uzrokovali 11 od 16 ruenja
Na nekim stupovima poveano optereenje ledom nije bio jedini uzrok ruenja, nego su
utjecali i neki drugi faktori, kao npr.
- nedovrena konstrukcija,
- krti elik,
- detalji osjetljivi na umor,
- labavi vijci,
- vibracije zatega i stupova,
- dinamiki utjecaji leda
- i jaanje ili promjena smjera vjetra.
6. Reetkasti stup u Poljskoj i zato je dolo do greaka
Najvei odjek imalo je ruenje u to doba najvie graevine na svijetu.
reetkasti tv stup sa zategama u Gabinu u Poljskoj 646 m visine, sagraen 1975
- Trokutasti presjek, sa stranicom 4,8 m.
- Vertikalne cijevi: promjera 245 mm, debljine stijenki od 8 do 34 mm.
- Ukupno 86 elemenata duljine 7,5 m.
- Tri zatege za pridranje u 5 razina, na visinama 121,78 m, 256,78 m, 369,28 m, 481,78 m,
594,28 m, promjera 50 mm, sidrene u pojedinane temeljne blokove.
Godine 1991 zakljueno je da se mora ii u zamjenu zatega za pridranje stupa
- zatege su korodirale, naroito na visini od 300 do 500 m, vjerojatno zbog estih niskih oblaka
Postupak zamjene zatega je bio slijedei:
- Postavljanje privremenih zatega oko zatege koja se zamjenjuje
- Uklanjanje postojee zatege, pri emu privremene zatege osiguravaju stabilnost
- Postavljanje nove zatege i uklanjanje privremenih zatega
Prilikom zamjene zatega na predzadnjoj razini dolo je do loma vijaka koji su pridravali gredu na koju
su spajane privremene zatege.
Ustanovljeno je da je greda bila spojena samo sa etiri vijka umjesto sa osam koliko je bilo potrebno,
a vijci nisu bili ni dovoljno stegnuti. Pukom sreom nitko nije ozlijeen, a radnici su bili na pauzi kad
se dogodilo ruenje.
12
13
14
15
(ii) s bazom temelja: kombinacija teine tla i pritiska tla na dnu baze
16
17
9. POKRETNI MOSTOVI
1)Chicago tip- objasniti i skicirati rasponski sklop.
Nain funkcioniranja mosta jednak je danas kao i nekada:
-pokretni krak ili krakovi rotira oko horizontalne osi iz horizontalnog (zatvorenog) u vertikalni
(otvoreni) poloaj
- Cjelokupnu teinu kraka i protuutega za vrijeme otvaranja mosta prenose osovine postavljene u
njihovo teite
Prvi mostovi ovog tipa bili su projektirani tako da optereenje prenose kao trozglobni luk ako se
pokretno optereenje nalazi ispred centra rotacije kraka
Koncentrirano pokretno optereenje W uravnoteeno je tlanim linijama koje prolaze kroz tri zgloba:
- srednji zglob
- i dva zgloba koja se nalaze na stupovima
Scherzer-ov tip rasklopnog mosta s dva pokretna kraka
Kasniji mostovi ovog tipa imaju i dodatne leajeve na stranjem dijelu pokretnog kraka
Pri normalnoj upotrebi ovi leajevi nisu u funkciji aktiviraju se u sluaju da se krak spusti prenisko
ili u sluaju da se pokretno optereenje nae na stranjem dijelu pokretnog kraka, iza centra
rotacije te proizvodi moment koji tei otvoriti most
Otvaranju mosta odupire se zasun koji se nalazi na sredini mosta i koji mora biti zakljuan dok je most
zatvoren.
5) VERTIKALNO PODIZNI
Vertikalno podizni most sastoji se od jednog jednostavnog raspona (najee reetkastog)
koji se vertikalno podie prema gore
Pokretni dio itavo vrijeme dizanja ostaje paralelan svom osnovnom poloaju.
Dobiveni plovni profil ispod mosta je ogranien.
Gotovo svi vertikalno podizni mostovi poduprti su tornjevima kojih moe biti dva ili etiri,
samostalna ili spojena u portalnu konstrukciju
Tipovi vertikalno podiznih mostova
1. S mehanizmom u tornjevima
Mehanizam u tornjevima rotira koloture na vrhu tornja.Sile potrebne za podizanje raspona
prenose se na elinu uad pomou trenja.
Oba kraja pokretnog raspona moraju se podizati:
-jednakom brzinom itavo vrijeme dizanja, tako da raspon ostane horizontalan, odnosno da
se ne bi zaglavio
-postoje razliiti elektronski ureaji za kontroliranje zakoenosti raspona
Sila potrebna za podizanje raspona moe biti razliita uslijed razliitog trenja unutar
mehanizma u dva tornja.
3. Sa spojenim tornjevima
-Pokretni raspon uravnoteen je protuutezima
-Pogodan je za male raspone
-Pogonski mehanizam najee se nalazi na konstrukciji koja spaja tornjeve
irina osloboenog plovnog puta je oko 80% duljine kraka centralni stup zauzima puno
mjesta. Iako zaokretni mostovi nisu na velikoj visini, optereenje vjetrom je bitno
pogotovo za vrijeme zaokretanja jer moe djelovati nesimetrino na krakove
Ovi mostovi zahtijevaju znaajno kompleksnije pogonske strojeve od rasklopnih i
podiznih mostova.
Zaokretni mostovi svrstani su u kategorije prema nainu na koji je pokretni raspon
pridran na zaokretnom stupu dok je most u otvorenom poloaju:
1. Sa sredinjim leajem
Vlastita teina pokretnog kraka preuzima se zaokretnim leajem u osi rotacije
Ureaj za zaokretanje moe biti pokretan hidrauliki ili mehaniki.
Da bi se sprijeila prevrtanja oko zaokretne osovine postavljaju se ravnoteni kotai koji
se kreu po krunoj stazi velikog radijusa koja je koncentrina s osovinom.
2. S obrunim leajem
Vlastita teina pokretnog raspona preuzima se koninim valjcima. Ovaj tip je pogodan za
velike i teko optereene mostove. Problem je postii ravnomjeran prijenos teine sa
reetke ili nosaa na veliki broj valjaka kojih moe biti i 50.
4. Dvostruki zaokretni
Pokretni most preko rijeke Mirne kod Novigrada-Jedan otvor je vertikalno podizan